Strategije „Ekonomskog razvoja F BiH“ Projekt "Razvoj turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine"
Nakladnik  Vlada Federacije BiH - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Za nakladnika dr. sc. Nevenko Herceg
 Autori Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija (Sveuilište u Rijeci) Inenjerski biro d.d.
Recenzenti  Akademik Sulejman Redi prof. dr. sc. Ljubo Juri prof. dr. sc. Anto Domazet prof. dr. sc. Vinka Cetinski Tim Clansy
Ureivaki odbor Kasema atovi , mr. sc. Nedeljko Babi, Bisera Hoti, Majo Haramandi, mr. sc. Anto Mati
Grafiko - likovno rješenje naslovnice Shift kreativna agencija, Mostar
Raunalna obrada i tisak  Avery d.o.o. Sarajevo
Naklada 1000 primjeraka
LANOVI PARTNERSKE KONFERENCIJE
 A) ZA FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA Kasema atovi, sekretar Ministarstva mr. sc. Anto Mati, savjetnik ministra mr. sc. Nedjeljko Babi, pomonik ministra Bisera Hoti, šef odsjeka Majo Harmandi, struni savjetnik
B) ZA KANTONALNA/UPANIJSKA MINISTARSTAVA
Hercegbosanska upanija Ina Mihaljevi, struni suradnik
Hercegovako-neretvanska upanija-kanton Šemsa Bajrovi, pomonica ministra Karmela Mabi, struni suradnik
Kanton Sarajevo Tesla Zejna, pomonica ministra
C) ZA TURISTIKE ZAJEDNICE
Snjeana Solda, zamjenik Hercegbosanska upanija Slava Juki, direktor upanija Posavska Marko Kneevi, predsjednik
Hajrudin Hadidedi, direktor Turistika zajednica Federacije BiH Enes Arifhodi, direktor
 
 
PREDGOVOR
Izrada Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine pokazala se kao vrlo sloen zadatak. Tome je više razloga, no glavna je teškoa proizašla iz potrebe da se osmisli razvoj destinacije koja je imala dugo razdoblje objektivne nemogunosti kontinuiteta i promišljanja razvoja turizma. Posljedice se još osjeaju i trebat e vremena da se premosti zaostajanje i da se destinacija pozicionira kao konkurentno i poeljno turistiko odredište.
Izvanredni potencijali, entuzijazam turistikih djelatnika u turizmu i sve jaa opa, ukljuivo politika, svijest o moguem doprinosu razvoja turizma u sveukupnom preobraaju Federacije Bosne i Hercegovine i blagostanja njenog stanovništva, dali su svoj izraz kroz izradu Strategije razvoja turizma.
 Autori Strategije imali su izvanrednu podršku lanova Partnerske konferencije i Ministarstva okoliša i turizma. Brojni susreti i razgovori rezultirali su opredjeljenjima koja su realna i ostvariva. Kod toga, kao i u prethodnom razdoblju, klju razvoja lei u ljudima, ponajprije onima koji su i u najteim uvjetima odrali ivot destinacije i potakli njen preobraaj.
Operativnost Strategije iziskuje da ona bude kratka (relativno), itljiva i razumljiva. Stvarna obiljeja današnjeg sustava turizma Federacije Bosne i Hercegovine i minimalna dimenzija edukacijskog sadraja iziskuju puno opširniji sadraj Strategije. Iz toga su se razloga, imajui u vidu nositelje budueg razvoja, autori Strategije opredijelili da prirede i Knjigu privitaka koja zajedno sa Strategijom moe bitno pridonijeti djelotvornim aktivnostima nositelja razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Moda najvanije, Strategija podrazumijeva trajni monitoring koji je na specifian nain uspostavljen ve tijekom njene izrade. Drugim rijeima, Strategija je podlona izmjenama-dopunama (korekcijama) do kojih moe doi ve kod njenog prihvaanja (usvajanja). U tom kontekstu je još vanije razumjeti Strategiju kao prvi korak, dokument koji daje osnovu za dugorono promišljanje, prilagoavanje i modeliranje razvoja. Naime, promjene kao jedina stalnost toliko su este, a turizam toliko osjetljiv na dogaaje iz okruenja da Strategiju i treba prihvatiti kao mehanizam (strukturu odrednica) koji se tijekom vremena adaptira u ovisnosti o promjenama koje ga determiniraju.
 
 
1. TURISTIKA DESTINACIJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE – RAZUMIJEVANJE I POLAZNE ODREDNICE.................................................................................................................................. 7
1.1. Suvremeni trendovi u turizmu ........................................................................................ 8 1.1.1. Opa obiljeja trendova u turizmu .......................................................................... 8 1.1.2. Zakljuno o trendovima ......................................................................................... 9 1.1.3. Trendovi u turizmu i destinacija Federacije Bosne i Hercegovine..............................10
1.2. Globalizacija i utjecaj na turizam Federacije Bosne i Hercegovine ....................................12 1.3. Turizam u uvjetima neizvjesnosti...................................................................................14 1.4. Odrivi razvoj turizma – pojam, naela i pretpostavke.....................................................15
2. ZNAAJ TURIZMA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ ........................................................................17 2.1. Znaaj i utjecaj turizma za gospodarski razvoj................................................................17
2.1.1. Ekonomska funkcija turizma..................................................................................18 2.1.2. Turistika potrošnja ..............................................................................................19 2.1.3. Turizam, prostor i prihvatni potencijal....................................................................20 2.1.4. Ekonomski znaaj razvoja turizma u svijetu............................................................21
3. RESURSNA OSNOVA I BITNA POLAZIŠTA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE.............................................................................................................................25
3.1. Zemljopisni poloaj i klima ............................................................................................25 3.2. Prirodni resursi, stanje okoliša i zaštita ..........................................................................28
3.2.1. Prirodni resursi .....................................................................................................28 3.2.2. Stanje okoliša i njegove zaštite..............................................................................33
3.2.2.1. Zakonska regulativa iz oblasti zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine .....34 3.2.2.2. Stanje okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine..................................................36
3.3. Kulturno-povijesna baština............................................................................................42 3.4. Socio–kulturna obiljeja ................................................................................................44 3.5. Populacijska osnova – ljudski resursi, obrazovanje i znanost ...........................................47 3.6. Prometna povezanost ...................................................................................................48 3.7. Institucionalna organiziranost........................................................................................50 3.8. Gospodarski sustav.......................................................................................................55 3.9. Infrastrukturna opremljenost turizma Federaciji Bosne i Hercegovine ..............................58
4.1.1. Kapaciteti smještaja .............................................................................................60 4.1.2. Prihodi od turizma ................................................................................................62 4.1.3. Turistiki promet ..................................................................................................63
 
 
5. MODEL I STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ...77 5.1. Model razvoja...............................................................................................................77
5.1.1. Izbor modela razvoja ............................................................................................82 5.1.2. Kvaliteta i monitoring............................................................................................83
5.2.2.1. Izletnici ................................................................................................................90 5.2.2.2. Dolasci i noenja u Federaciji Bosne i Hercegovine ..................................................90
8. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE I KONTROLA PROVEDBE.......................................................158 8.1. Mjere i programi podrške ............................................................................................158
8.3. Plan provedbe strategije .............................................................................................174 8.4. Kontrola i prilagoavanje Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine ......179
8.4.1. Indikatori razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine (pogled unaprijed) ........180 8.4.2. Plan uspostave kontrole ......................................................................................187
9. ZAKLJUNE NAPOMENE ......................................................................................................189
Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine kljuan je i podupirujui dokument koji ima za cilj reafirmaciju i repozicioniranje turistike destinacije Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon gotovo dvadeset godina velikih poteškoa (rat, tranzicija) ovaj dokument ima za cilj poduprijeti razvoj kompetitivne turistike regije na dobrobit i zadovoljstvo turista, domae ekonomske zajednice i svih graana. Ovi ciljevi moraju se postii kroz odrivi razvoj i maksimalnu brigu za prirodu i kulturno-povijesna dobra.
Strategija se sastoji od devet poglavlja, ukljuujui i uvod. Drugo poglavlje daje teoretske toke u odreivanju turistike destinacije Federacije Bosne i Hercegovine kao i reviziju trendova na svjetskom turistikom trištu. S ciljem izrade kvalitetne baze za Strategiju razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine, tree poglavlje opisuje dostupne turistike razvojne faktore (geografski i prometni poloaj, klimu, prirodno i kulturno-povijesno naslijee, stanovništvo i ljudski potencijali). etvrto poglavlje nabraja karakteristike turistikog sustava Federacije. Peto poglavlje Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine istrauje razvojni model destinacije; osim odabira modela, faktori koji se istrauju su: posjete i ciljevi razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine, strategija destinacijskih proizvoda, pozicioniranje, principi i strategije investicija u razvoj, kao i projektni uvjeti. U šestom poglavlju istrauju se: karakteristike turistike ponude, vizija i ciljevi destinacije Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeniko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona, upanije Posavske, upanije Zapadnohercegovake, Bosansko– podrinjskog kantona, Hercegbosanske upanije, Hercegovako-neretvanske upanije- kantona, Kantona Sarajevo. Proces prihvata, izvoenja i kontrole prilagodbe Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine opisani su u finalnom dijelu Strategije.
Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine, kao osnovni dio, ukljuuje implementacijski plan i monitoring njegove realizacije. Cilj implementacijskog plana je raspoloivost svih subjekta ukljuenih u turistiki sustav Federacije Bosne i Hercegovine, kao što je prije elaborirano te jednostavan i praktini model za daljnje razvojne aktivnosti. U mjeri u kojoj je to mogue, Strategija razvoja turizma F BiH nastoji biti razumljiva i  jednostavna te primjenjiva u osmišljavanju razvoja. To posebno vrijedi s gledišta oekivane provedbe Strategije i brojnih mjera i aktivnosti na svim razinama destinacije.
Slijedom, s razumijevanjem treba uvaiti intenciju Strategije da doprinese integriranju turizma BiH te povezivanju sa susjednim regijama – destinacijama izvan granica BiH, posebno u kontekstu procesa pridruivanja Europskoj uniji.
Postojee komparativne prednosti potrebno je iskoristiti na nain da F BiH postane prepoznatljiva – konkurentska destinacija nije jednostavan zadatak. Iz toga razloga Strategija nedvosmisleno upuuje na scenarij restrukturiranja/repozicioniranja i, dijelom, ubrzanog razvoja s utemeljenjem na integriranom upravljanju kvalitetom. Slijedom, od posebnog je znaaja integriranje modela upravljanja, plana provedbe i monitoringa, kao meuovisnih komponenti Strategije.
 
 
2
Znaajna je bila i odluka projektnog tima da tijekom istraivanja provjerava (testira) dostignuti stupanj spoznaja te da se o tom na široj osnovi raspravlja i nakon usuglašavanja sustavno ukljuuje u gotove dionice Strategije razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Upravo su na polazištima definirani oni elementi modela koji odraavaju rezultate sporazuma svih zainteresiranih sudionika privatnog i javnog sektora, neprofitnih organizacija i udruga, zaposlenih i domicilnog stanovništva.
Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovina imat e veliku primjenjivu vrijednost ukoliko se oivotvori u što širem obuhvatu i u realnom vremenu. To e biti ostvarivo ako ju prihvate sve razine, od kojih se oekuje da razumiju Strategiju razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine te ju provedu u ivot. To se ponajprije misli na lokalne jedinice, turistike subjekte, lokalne turistike zajednice, na ostale gospodarske subjekte i cjelokupnu strunu javnost, jer se samo takvim pristupom osigurava širok utjecaj na kreiranje odrivog razvoja turizma na svim prostorima.
 
 
UVOD I METODOLOGIJA
Ministarstvo okoliša i turizma Vlade Federacije Bosne i Hercegovine raspisalo je natjeaj za izradu „Strategije razvoja turizma Federacije BiH za period 2008. - 2018. godine" i u njemu obrazloilo motive, interese, ciljeve, zadatke i obuhvat Projekta. Obrazloenje je jasno i razumljivo i iz njega metodološki logino proizlazi i okvirni sadraj projekta, odnosno Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. - 2018.
U definiranju projektnog zadatka naruitelj je iskazao visok stupanj jasnoe motiva za izradu Strategije i utemeljenje projektnog zadatka s posebno naglašenim ciljevima:
  Federacija Bosne i Hercegovine (u nastavku F BiH) treba dobiti Strategiju razvoja turizma za period 2008.-2018. godine, kojom, prije svega, treba postii:
poveanje konkurentnosti turistikog gospodarstva,
rast domaeg turistikog prometa,
poveanje deviznog priljeva od turizma, rast zaposlenosti putem turizma.
  Uz ove osnovne gospodarske ciljeve, oekivanja su F BiH da ovim projektom inicira:
kreiranje pozitivnog imida na svjetskom trištu,
poboljšanje kvalitete ivota uz pomo turizma,
osiguranje dugorone zaštite prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa u funkciji turizma.
Strategija treba definirati osnovne aktivnosti u cilju razvoja turizma F BiH te uz utvrivanje postojeeg stanja izloiti prijedlog idejnih razvojnih nacrta turistikih projekata u F BiH i poveznice s moguim razvojem turizma cijele Bosne i Hercegovine.
Strateški dugoroni cilj donošenja i provedbe ovog dokumenta je:
razvoj turizma u skladu s naelima koncepcije odrivog razvoja uz maksimalno uvaavanje interesa lokalnog stanovništva i njihovih potreba/mogunosti,
pozitivan imid Federacije, a samim time i BiH, ne samo kao turistike destinacije ve i kao zemlje u cjelini.
Odnos izvoditelja prema projektnom zadatku
 
definiran na optimalan nain, metodološki jasno i prihvatljivo, na razini koja se iziskuje kod ovakvih projekata,
 
 
Projektni tim strunjaka, znanstvenika i drugih suradnika pristupio je istraivanju i radu na projektom zadatku na nain da postavi teorijski utemeljen i praktino provediv model razvoja turizma F BiH, s tendencijom njena prerastanja u prepoznatljivu i trišno konkurentnu turistiku destinaciju. U okviru modela naglasak je na identificiranju njezinih komparativnih prednosti i izboru modaliteta koji e osigurati njihovo pretvaranje u konkurentske prednosti. To znai da F BiH svoj turistiki razvoj treba temeljiti na profitabilnom turistikom proizvodu, ponuenom u okvirima maksimalno ouvanog okoliša, što bi uz poštovanje standarda i stalno poboljšanje kvalitete, dugorono trebalo pridonijeti ukupnom gospodarskom razvoju i blagostanju lokalnog stanovništva.
Uz globalna opredjeljenja sagledana s polazišta F BiH, u okviru Strategije razvoja izlau se rezultati istraivanja vezani za prepoznatljive specifinosti svake pojedine ue destinacije. Naglasak je na tome da se njihov razvoj sagledava cjelovito, uz uvaavanje hijerarhije ciljeva i posebnosti uvjetovanih heterogenošu raspoloivih turistikih resursa i atrakcija koje ova destinacija nudi u jedinstvenom spoju razliitosti.
Potencijal koji turizam ima u ukupnome gospodarskom razvoju F BiH, izrazito naglašene promjene koje namee suvremeno turistiko trište te sve znaajniji utjecaj koji turizam ima na lokalno stanovništvo, nametnuli su potrebu da se sve to istrai kako bi se definirale smjernice daljnjeg razvoja turizma na ovim prostorima i osigurao dokument kao podloga na kojoj treba temeljiti suvremeni pristup upravljanju turizmom na razini F BiH.
Polazna hipoteza
U istraivanju se krenulo od ope hipoteze da turizam moe bitno pridonijeti sveukupnom gospodarskom i društvenom razvoju, podizanju standarda i kvalitete ivota stanovništva F BiH, uz uvjet da se razvija i pozicionira kao turistika destinacija na suvremenim, znanstveno utemeljenim i u praksi turistikih razvijenih zemalja dokazanim elementima razvoja. Dokazivanje hipoteze temelji se na teorijskim spoznajama i praktinim iskustvima stvarnih mogunosti odrivog razvoja.
Za izradu ove Strategije to znai sljedee: 
globalni trend svjetskoga turistikog trišta, u okviru sveukupne globalizacije, fokusiran je na potrošake preferencije turista, koje se stalno mijenjaju zbog brzih gospodarskih, tehnoloških, kulturnih, politikih i drugih promjena, 
turistiki trendovi sagledavaju se u okvirima kontinuiranog rasta i razvoja turistike ponude i potranje te u uvjetima sve izraenije konkurencije destinacija na globalnom turistikom trištu, 
polazi se od realno prisutne usmjerenosti ka razvoju turizma koji bi trebao odigrati ulogu  jednog od pokretaa ukupnoga gospodarskog razvoja, 
gospodarstvo F BiH se posljednjih godina suoava s ozbiljnim strukturnim promjenama u emu veliko znaenje pripada uslunim djelatnostima te malom i srednjem poduzetništvu koje u turizmu dugorono vidi svoju priliku, 
 
 
5
suvremenim uvjetima sagledavaju se od razine turistikog mjesta preko viših hijerarhijskih razina (u Strategiji razvoja to je F BiH), i to uvijek u odnosu prema širem i uem okruenju,
komparativne prednosti sagledava se kao potencijalne konkurentne prednosti koje treba prepoznati i valorizirati. Pri tome treba istaknuti da ne postoje manje ili više konkurentne zemlje, ve zemlje s više ili manje konkurentnim turistikim cjelinama koje treba osmisliti i staviti u funkciju turistike valorizacije na novim osnovama, što je nuna pretpostavka ostvarivanja stvarnih konkurentskih prednosti, 
zbog ratnih, gospodarskih i politikih okolnosti "izgubljeno" je znaajno vremensko razdoblje koje su konkurentne turistike destinacije ve dobro iskoristile za svoje pozicioniranje na turistikom trištu, 
konkurentska prednost moe se ostvariti samo tijesnom, racionalnom i efikasnom suradnjom, odnosno "partnerstvom" svih imbenika znaajnih za razvoj turizma, te da se u turizmu na razini destinacije sve više afirmira konstruktivno partnerstvo javnog i privatnog sektora kao znaajna novina u upravljanju turistikom destinacijom, 
se namee potreba izbora optimalnog modela upravljanja destinacijom, tj. potreba da inovativni destinacijski menadment preuzme upravljanje destinacijom na novim osnovama, u svijetu prepoznatim u okviru pojma "integrirani menadment kvalitete" (IQM - Integrated Quality Management). 
METODOLOGIJA
Suvremena metodologija izuavanja razvoja turizma namee potrebu istodobnog uvaavanja trendova na svjetskom turistikom trištu, lokalnih specifinosti i stavova lokalnog stanovništva prema razvoju turizma te na tim osnovama definiranja pravca i strategije razvoja na novim polazištima. To je nedvojbeno prekretnica sveukupnog razvoja F BiH kojoj turizam treba postati znaajna pokretaka snaga gospodarskog razvoja. Strategija turistikog razvoja predstavlja program ili skup koherentnih akcija, koje su usmjerene prilagoavanju turistikog sustava uvjetima u okruju i kriterijima efikasnog korištenja razvojnih resursa, s ciljem da razvoj turizma daje optimalna doprinos osnivanju nacionalnih razvojnih strategija.1 
Strategijom razvoja turizma valorizira se2:   nacionalni i meunarodno okruje, odnosno razvojni impulsi koji otuda dolaze, a
utjeu na razvoj turizma,   putovi na kojima se moe postii efikasna upotreba resursne osnove za turistiki
razvoj,   instrumenti koji su pogodni za upravljanje turistikim sustavom, kako bi se ostvarili
postavljeni ciljevi, a sustav prilagoavao izazovima kojima je izloen u procesu funkcioniranja,
  mogunosti turizma da pridonose ostvarivanju nacionalnih razvojnih ciljeva.
U konkretnom sluaju, sveukupnom procesu izrade Strategije razvoja turizma F BiH pristupa se holistiki i sinergijski.
1  Duli, A., 2001
2  Duli, A., 2001
  Prvo, da se polazi od uih destinacija (kantona/upanije) kod ega; 
uvaava se realna kompetencija i odgovornost za razvoj na temelju organizacije upravljanja (vlasti, odluke, ...) u F BiH,
ne ograniava se meusobno povezivanje, promišljanje i širenje razvoja preko granica kantona/upanija, odnosno entiteta i regija
  Drugo, polazei od uih destinacija (kantona/upanija u gornjem smislu) razvija se sinergija initelja, ciljeva, vizije... koja rezultira kljunim odrednicama razvoja s razine F BiH kao sustava mogue prepoznatljive turistike destinacije. Povratno, kljune odrednice s razine F BiH daju osnovu i polazište za smjernice razvoja turizma uih razina destinacije.
U ovakvom pristupu posebno treba istai da Strategija podrazumijeva otvorenost i adaptabilnost prema: 
moguem i poeljnom objedinjavanju razvoja turizma Bosne i Hercegovine kao povijesno- prirodne cjeline,
procesima pridruivanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i mogue velikih pozitivnih uinaka na razvoj turizma,
meukantonalnom/upanijskom, odnosno regionalnom povezivanju unutar i izvan F BiH.
Znaajno je opredjeljenje projektnog tima da tijekom istraivanja provjerava (testira) ostvareni stupanj spoznaja te da se o tome na što široj osnovi raspravlja i nakon usuglašavanja sustavno ukljuuje u gotove dionice. Upravo su na tim polazištima definirani oni elementi modela koji odraavaju rezultate sporazuma svih zainteresiranih sudionika.
Polazište je Strategije da cijeli sustav sagledava holistiki, kao zbroj uih destinacija koje zajedno povezane daju viši stupanj kvalitete, razvoja i pozicioniranja F BiH kao destinacije, i sinergijski na nain da model razvoja destinacije F BiH proizlazi iz kljunih sastavnica i odrednica razvoja uih destinacija.
Tijekom izrade Strategije razvoja poseban naglasak usmjeren je na:
a.  timski rad i multidisciplinarnost u sastavu tima, u kojem ovisno o zahtjevima i sloenosti pojedinih zadataka, angairaju osobe koje na najbolji nain mogu odgovoriti zadacima;
b.  pristup istraivanju od posebnog k opem, od nie hijerarhijske razine do više. Za izradu Strategije to znai opredjeljenje da se polazi od atrakcija i uih cjelina uz nuno uvaavanje komparativnih prednosti i politike organizacije F BiH i pripadajuoj nadlenosti i odgovornosti za razvoj;
 
 
d.  spoznaju da se izradom Strategije proces ne završava, ve kroz kontinuirani monitoring turistiki razvoj postaje predmetom neprekidnog strunog i znanstvenog istraivanja u interesu svih zainteresiranih javnih i privatnih subjekata te stanovništva F BiH. Time se ostvaruje trajno partnerstvo svih zainteresiranih, što je suvremeni trend i trajni interes ove turistike destinacije, iji se turistiki potencijali tek trebaju adekvatno valorizirati.
STRUKTURA SADRAJA STRATEGIJE
Strategija razvoja turizma F BiH strukturirana je u tri zaokruene, meusobno povezane cjeline.
Prva cjelina  (poglavlja 1.-4.) analizira izabrane teorijske osnove utemeljenja turistike destinacije i izabrane odrednice razvoja turizma: trendove, globalizaciju i utjecaj na turizam, uvjete neizvjesnosti i osnove razumijevanja odrivog razvoja. U posebnom poglavlju (2.) izlau se elementi znaaja turizma za gospodarski razvoj. Poglavlje 3. naglasak stavlja na resursnu osnovu kao polazište razvoja turizma F BiH, a poglavlje 4. analizira, prema raspoloivim pokazateljima, aktualno stanje (ocjenu) turizma F BiH.
Druga cjelina obuhvaa (poglavlje 6.) model i strateške odrednice razvoja turizma F BiH, smjernice razvoja turizma kantona/upanija i (poglavlje 7.) destinacijski marketing. U poglavlju 5. izlae se model razvoja utemeljen na integriranom upravljanju kvalitetom. Nastavak upuuje na strateške odrednice u pogledu scenarija razvoja, strategije konkurentnosti, trišnog pozicioniranja i naela ulaganja u razvoj. Poglavlje 6. upuuje na smjernice razvoja svih deset kantona/upanija s elementima koji mogu posluiti za daljnje akcijsko angairanje. Uz drugu cjelinu vezuje se i Poglavlje 7. Destinacijski marketing (polazišta) s ciljem da se istaknu osnove znaaja marketinga za razvoj destinacije F BiH.
Trea cjelina  posveena je implementaciji i kontroli provedbe i obuhvaa mjere podrške Strategiji, model organizacije i upravljanja, plan provedbe Strategije i kontrolu i prilagoavanje.
Na kraju Strategije izlau se zakljune napomene s naglaskom na spoznaju da je rije o dokumentu koji predstavlja prvi korak osmišljenog razvoja turizma F BiH.
1.  TURISTIKA DESTINACIJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE – RAZUMIJEVANJE I POLAZNE ODREDNICE
 
 
8
Megatrendovi turizma zaseban su interes turizma F BiH. U tom smislu, za turizam Federacije i strategiju njegova razvoja, od kljunog je znaenja poznavanje i razumijevanje dugoronih trendova i megatrendova turizma, koji proizlaze iz sveukupne društvene, socijalne, ekonomske i tehnološke mijene ljudske civilizacije.
 
raspolae dovoljnim elementima ponude,
otvara pitanja percepcije i promocije na emitivnim trištima obzirom na mogue „prepoznavanje“ administrativnih granica,
 je usmjerena prema turistu,
 Analiza brojnih pokazatelja pokazuje da je ivotni ciklus turistike destinacije F BiH kao cjeline u fazi razvijanja s više primjera uih destinacija u fazi angairanja. Pritom, poloaj pojedinih mikrodestinacija varira ovisno o stupnju razvoja, vladinoj politici, trišnim trendovima, konkurentnosti destinacije, initeljima ponude, sposobnosti podnošenja kapaciteta, utjecaju turista i planiranju.
1.1. Suvremeni trendovi u turizmu
1.1.1. Opa obiljeja trendova u turizmu
Svjetsko turistiko trište fokusirano je na potrošake preferencije koje se iz dana u dan mijenjaju. Idealno provoenje slobodnog vremena u budunosti mora biti ispunjeno sadrajima koji obogauju ivot, u kojem dominiraju procesi, dogaaji i odnosi (veze), a  „gost budunosti“:
Ima iskustva što se tie putovanja, Ne kupuje putovanje, nego stil ivota,
Svjestan je kvalitete,
Preferira socio-kulturno i ekološko  jedinstvo, a time i razliitost.
 
 
U mnoštvu oblika promjena treba naglasiti:
ljudi sve due ive te se javlja sve više gostiju takozvane tree dobi koja postaje sve vanija starosna struktura turistike potranje;
osobna sigurnost postaje nositelj i polazni kriterij kod odabira destinacije ili usluge;
snani razvoj informacija kao i novih komunikacijskih tehnologija kod potencijalnih turista potiu potrebu za sve kvalitetnijim informacijama koje moraju biti cjelovite, dostupne na sve veem broju medija. Potencijalni turisti sve su obrazovaniji i informatiki sve pismeniji te ele imati potpunu kontrolu nad informacijama te da ih sami biraju;
turistiko trište se sve više rašlanjuje na posebne podskupine koje su definirane ivotnim stilom, osobnim okolnostima, potrebama i ivotnim prilikama koje odreuju posebnosti u turistikoj potranji, što dovodi do ozbiljnih diversifikacija ciljnih skupina turista i njihovih potreba i oblika potranje.
U kontekstu trišta i konkurentske utakmice vrijedi istaknuti:
opi trend standardizacije i sve masovnija pojava brending ponude pojaavat e u godinama koje slijede potranju za uslugama koje su prepoznatljive, koje turist lako i brzo prepoznaje;
da e Europa, ujedinjena od Atlantika do Karpata i Crnog Mora s potencijalom od 500 milijuna stanovnika, biti najvea turistika emitivna i receptivna snaga svijeta. Jedinstvena valuta na tom prostoru olakšavat e putovanje unutar takvog prostora posebno naglašavajui da se u tom „novom“ prostoru nalazi sve što treba suvremenom ovjeku, a da e globalizacija uiniti cijeli svijet dostupnim za svakoga;
pod pritiskom konkurencije i borbe za mjesto na turistikom trištu ulazit e se u vertikalne i horizontalne integracije, ime e, u velikoj mjeri, biti kontrolirane cijene i kvaliteta turistike (ali i ostale) ponude. Manji sustavi ponude morat e se sklanjati u posebne trišne niše i specijalizirati za manje segmente turistike ponude;
brzi razvoj tehnologije smještaja i prehrane, stalni rast standarda, odnosno kvalitete smještaja. Oekuje se stalan rast prosjene površine po gostu;
nove oblike prehrane, posebno naglasak na zdravu hranu i pojavu masovnog korištenja novih oblika hrane i pia zasnovanih na ekološki odrivim oblicima hrane;
brzo okrupnjavanje avioprijevoznika, ponovni povratak masovnog prihvata eljeznice kao prijevoza putnika unutar kontinentalnog prijevoza, individualni prijevoz, tj. automobil doivjet e promjene te e se manje koristiti na udaljenosti duoj od 500 km.
1.1.2. Zakljuno o trendovima
Izneseni i brojni drugi oblici i okolnosti budue turistike potranje mogu se saeti u sljedeim opim trendovima nadolazee turistike potranje:
 
 
10
  Boravci u prirodi (planine, more, selo, doivljaji, uzbuenje..), priroda je sve traenija i imat e prednost pred onim oblicima ponude koji nemaju toliko sadraja vezanih s istom - izvornom prirodom.
   Avanturistiki sadraji postaju sve traeniji, a sadre sve više opreme i sve sloenije sustave za sigurnost turista u sadrajima doivljaja, uzbuenje postaje osnova potranje.
  Zdravstveni sadraji - SPA, Wellness programi, opi trend porasta broja ljudi tree dobi naglašava porast potranje za zdravstvenim sadrajima.
  Kongresni sadraji - incentive ponuda, bit e sve traeniji, posebno razni vezani programi koji u sebi integriraju više oblika sadraja i oblika doivljaja. Javljaju se posebni oblici potranje za vezana putovanja ili kruna putovanja: avion – brod - autobus, posjet više destinacija u paket aranmanu sa zadovoljenjem veeg broja sadraja.
  Posjeti gradovima i velikim manifestacijama koje se organiziraju na posebnim prometnim vorištima i velikim gradovima:
a.  dogaaji: sportski, vjerski, kulturni, politiki, sajamski itd.,
b.  premijere: kazališne, filmske, glazbene, itd...
  Smještajni objekti: hoteli, kampovi, apartmani, moraju biti segmentirani, nema više opih objekata - hotela, smještajni objekti moraju biti namijenjeni odreenoj ponudi i segmentu turista (djeca, sportaši, poslovni, itd.).
1.1.3. Trendovi u turizmu i destinacija Federacije Bosne i Hercegovine
Uz naprijed izloeno naroit je interes polaznih odrednica Strategije uputiti na promišljanje potencijala resursa i ponude turizma F BiH u odnosu na dominantne trendove u svijetu.
U osnovi, mogue je ukazati na sljedee:
Opi trend putovanja 
Ogleda se u stalnosti broja putnika za destinacije na Mediteranu i njima bliim turistikim destinacijama (u tu skupinu spada i F BiH). Iako je osamdesetih godina 20. stoljea bio smanjen trend putovanja prema mediteranskim destinacijama, ipak dugorono trend ima stalnost porasta, tj. dugorono ima kontinuitet rasta. Posjeti velikim gradovima i skijališnim destinacijama prednjae po stalnosti rasta trenda. Posjeti Mediteranu postaju standard i model ivota europskih graana kojeg se ne ele više odrei niti u kriznim vremenima. Uz sve napomenuto zakljuuje se da turistika potranja za destinacijama u F BiH nee u predvienoj budunosti initi ograniavajui element razvoja uz sve promjene veliine rasta trenda. Upitna je samo kvaliteta turistike ponude neke destinacije tj. kvaliteta turistike ponude.
Ukupni turistiki imid u Federaciji Bosne i Hercegovine
 
 
11
turistikom trištu. Turisti koji obiljeavaju „novu turistiku potranju“ su turisti svjesni mogunosti izbora, što potie sve kompleksniju uslugu koja podrazumijeva DOIVLJAJ, proet posebnim obiljejima kantona/upanije, grada ili mjesta, tj. lokaliteta koji turist posjeuje s naglašenom potrebom kvalitete svega što e budui turist konzumirati. Povratak turistike ponude F BiH na turistiko trište je ve do 2008. godine ostvaren u nekim destinacijama u velikom dijelu, dok je u nekim segmentima i destinacijama turistiki promet veoma nizak, tj. trišno neprihvatljiv. Ima segmenata i destinacija gdje je turistiki promet još daleko od oekivanog i traenog, i to po kvantitativnim i po kvalitativnim pokazateljima uspješnosti. 
Motivi putovanja mijenjat e svoje oblike i raspored interesa za putovanje
Do sada najjai motiv putovanja turista za neku turistiku destinaciju u F BiH bili su: odmor, vjerski motivi, poslovni motivi, zabava, upoznavanje povijesne baštine, prirodne ljepote, odmor u prirodi i rekreacija u prirodi (skijanje, rafting, lov, ribolov itd.), uenje – kongresi - znanost. Po svojoj suštini, navedeni e motivi dominirati i u budunosti, nuno s obogaivanjem, kvalitetom i dopunom ponude. 
Duljina putovanja
Do sada je u prosjeku iznosila kod europskih turista od 4 do 7 noenja sa 35% ueša, duina putovanja od 7 do 14 dana inila je grupa europskih turista sa 22%. Prosjek svih putovanja u Europi je 9,7 dana (noi). Ubudue e se duina boravka turista u svijetu smanjivati, ali kao rezultat veeg broja putovanja tj. višekratnih putovanja- godišnjih odmora, dok se taj proces u Federaciji Bosne i Hercegovine mora kretati u obratnom pravcu i treba teiti da se produe dani boravka. 
Oblici organiziranog putovanja
U europskim turistikim putovanjima više od 76% je unaprijed organizirano, tj. organizirano je putem raznih oblika posrednika, od toga broja 33% kupuje organizirane i oblikovane turistike paket aranmane, ostali koriste druge oblike posrednikih usluga. Opi trend jest poveanje organiziranih putovanja posebno na dua putovanja i posebni porast „all inclusive aranmana“. U F BiH situacija je drugaija. Za oekivati je da e se ovaj trend promijeniti i poeti slijediti europski trend porasta organiziranih oblika turistikih putovanja. 
Konkretizacija izloenih trendova upuuje na spoznaju da model razvoja utemeljen na integralnom menadmentu kvalitete moe voditi F BiH u prepoznatljivu turistiku destinaciju koja e biti konkurentna, naroito na sljedee:
Trište prirode
postaje naglašeni oblik potranje ali uz uvjete i dokaze da se priroda i ovjekova okolina štite, što je dokaz brige za zdravi okoliš i zdravu autohtonu hranu. To je prva trišna prednost F BiH. Doivljaji u prirodi, posebno u planinama, na rijekama i jezerima i pejzaima koji su posebni i neponovljivi za doivljaj prirode i njene flore i faune (boravak u prirodi, ribolov, foto programi, promatranje ptica i ivotinja endemskih vrsta itd.). Šetnje, planinarenje, rafting, mirovanje u prirodi, skijanje na snijegu, samo su dio turistike potranje koja e imati naglasak na prirodi i ouvanju prirode. Posebno treba naglasiti potranju za objektima koji potvruju osiguravaju (dokazuju) ouvanost prirode i prirodnih resursa (proišivai otpadnih voda, filteri, taloenice, brane, melorizacije, ispusti u more, rijeke i jezera, upotreba obnovljivih energenata, itd.).
Trište kulture i povijesti
 
 
Trište sporta
postaje posebno naglašen oblik turistike potranje i naglašenih motiva putovanja. Trait e se sportski centri za masovna okupljanja, kao što su novi veliki stadioni za sportske priredbe na kojima se okuplja veliki broj gledatelja, mega sportski projekti (Zimski sportovi, Olimpijade, Europska prvenstva, teniski turniri, nacionalna prvenstva i natjecanja koja vezuju i privlae veliki broj turista). Sve traenija je rekreacija te objekti za masovniju rekreaciju turista i lokalnog stanovništva: skijanje, rafting, tenis, golf, biciklizam, padobranstvo, natjecanja moto sporta, kajakaštvo itd., što e imati za rezultat potranje za veim, kvalitetnijim i udobnijim objektima za sport i rekreaciju. 
Trište vjere
koje se, uvjetno, s gledišta destinacije i njene ponude javlja kao osebujna atraktivnost F BiH. U bliem susjedstvu takvih mjesta hodoaša i vjerskih okupljanja nema. Podaci o dolascima turista ve govore o znaaju i korelaciji s trendom koji, uz primjerenu osposobljenost, dugorono moe karakterizirati destinaciju F BiH, naroito njene odreene mikrodestinacije. 
Trište „dobrog ivota“
postaje vaan element turistike potranje, gdje se naglasak stavlja na kvalitetu potranje i sigurnost svih vidova i oblika turistike potrošnje. Zadovoljstvo i kvaliteta, hoteli bolje kvalitete, brend hoteli, „all inclusive“ hoteli, boutique hoteli. Svi programi najviše kvalitete, zdrav ivot, originalnost u izvornim objektima i programima, zdrav ivot, wellness, zdrava hrana, duhovnost, mir, spokoj, (to je potranja za malim mjestima, gradovima posebnoga graditeljskog naslijea, agro-turistika potranja, ivot na selu, berba šljiva, berba gljiva, prezentacija starih zanata i vještina, itd). Prezentacija autohtone kulture; prezentacija orijentalnih jela, kuhinja i naina ivota koji je nestao ili je nedoivljen u europskim okvirima. 
Trište zabave
postaje nezaobilazni dio turistike potranje, posebno u velikim gradovima: Sarajevo, Zenica, Mostar, Tuzla, Orašje, Brko, Biha, Travnik, Meugorje, velika igrališta za masovne zabave (Zetra Sarajevo, Koševo, itd). Veliki programi za zabavu na otvorenome, festivali, programi u dvorcima i povijesnim lokacijama postaju dio potranje koja je nezaobilazna u zadovoljenju doivljaja. Posebno se oekuju doivljaji vezani uz nacionalnu i lokalnu kulturu, u emu destinacije u kantonima (upanijama) ne zaostaju; dapae prednjae u odnosu na konkurenciju i imaju veliku tradiciju i reputaciju. 
Trište hiper turizma
postaje dio turistike potranje koja e obiljeiti drugo desetljee novog stoljea. Posebno e biti traena od zapadnoeuropskih i turista s dalekih destinacija (Azija, Amerika itd.), turista koji takve sadraje imaju u mjestu stalnog boravka te imaju naviku i oekuju takve oblike sadraja u „boljim destinacijama“. U turistikim destinacijama Federacije Bosne i Hercegovine, mnoštvo je odredišta pogodnih za hiper ponudu na planinama, povijesnim zdanjima, vjerskim objektima – damijama i crkvama, povijesnim mjestima, na rijekama, u gradovima, na selu, u kulturno-umjetnikim zdanjima i dvorcima, nasljee NOB-a, proteklog rata (tuneli) itd. 
1.2. Globalizacija i utjecaj na turizam Federacije Bosne i Hercegovine
Globalizacija inicira nove organizacijske, gospodarske i brojne druge procese suvremenog svijeta. Globalizacija se shvaa kao sastavnica novog svjetskog poretka, kao sposobnost prilagodbe „novim strukturama“ i gospodarskim sustavima.
 
 
Izvor: Koncul, N.; Poloaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima, More i turizam, str. 212
Globalizacija je proces koji je neovisan u odnosu na volju samih sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i meunarodni turizam. Trište doivljava enormni rast, javljaju se nove destinacije, nastala su velika turistika poduzea koja posluju neovisno o dravama i imaju svoje podrunice po cijelome svijetu. Zahvaljujui novim tehnologijama takva poduzea nude standardizirane i homogene proizvode. Multimedijski elektroniki kanali informacija i distribucije imaju sve veu ulogu. Oni omoguuju da proizvodi i cijene budu transparentni na svjetskoj razini.
Proces globalizacije pojaava i konkurenciju izmeu turistikih mjesta i regija. Krutost konkurencije donekle ublauje jedinstvenost razliitih atrakcija mjesta i regija. Osim toga, pokazalo se da destinacija moe opstati u uvjetima meunarodne konkurencije samo ako posjeduje visok stupanj integracije i funkcionira kao jedno poduzee, odnosno kao  jedinstveni sustav. Od posebnog je znaaja da se turistika potranja diferencira prema kulturnim razliitostima destinacija. U tom smislu, ne prihvaa se „svjetska kultura“ koja bi direktno pridonijela odumiranju potrebe za putovanjem u neku autentinu destinaciju.
Za cjelovito uvianje poloaja turizma u procesu globalizacije i europske integracije, izraen  je model kako bi se njime što izravnije predoile globalizirajue i integrirajue sprege koje djeluju na turizam.
Slika 1. Organizacijsko-funkcionalni model turizma u procesu globalizacije i europske integracije 
 
 
Jedinstvenost
Lokalno
Prikladnost
Globalno
Slika 2. Globalna pogodnost i lokalna jedinstvenost
Izvor: Obrada autora Prema: Tourism Development in Europe (2006), WTO, Vilnius, Lithuania, str. 189
 Vrlo jednostavan, ali uvjerljiv prikaz ukazuje na odnos globalnog, s bitnim tehnološko- civilizacijskim pomakom, i lokalnog, s teištem da odri svoju autentinost.
Za turizam F BiH od najveeg je znaaja razumjeti taj odnos globalnog i lokalnog, odnosno ouvati autohtone sadraje (povijest, kultura...) i integrirati ih u ponudi koja udovoljava globalnim trendovima i kriterijima.
1.3. Turizam u uvjetima neizvjesnosti
Turizam je gospodarska aktivnost koja je izuzetno osjetljiva na rizik i neizvjesnost u okruenju u kojem djeluje i koja je stalno izloena egzogenim i endogenim šokovima, manjeg ili višeg stupnja intenziteta.
Za nesmetano odvijanje turizma nuno je ispunjenje sljedeih preduvjeta:
 
4. Povoljna ekonomska kretanja;
2. Zadovoljavajue stanje okoliša;
Odgovarajui razvoj tehnologije, poglavito vezano uz promet.
 
 
Kriza ? Trend
Izvor: Prilagoeno prema Tourism Development in Europe (2006), WTO, Vilnius, Lithuania, str. 39
Slika obuhvaa relativno kratko razdoblje s pravilnošu koja se, praktino, ispoljava od pojave turizma kao društveno-ekonomskog oblika ivota ljudi. Dugoroan trend je kontinuirano pozitivan, a periodine krize uvjetovane su promjenama initelja turizma iz okruenja. Za destinaciju F BiH ove zakonitosti mogu biti vaan putokaz usmjeravanja razvoja, ponajprije o pogledu orijentacije na tradicionalna i dugorono stabilna emitivna trišta koja su manje osjetljiva na promjene koje negativno djeluju na globalna turistika kretanja.
1.4. Odrivi razvoj turizma – pojam, naela i pretpostavke
S polazištem u izuzetno vrijednim raspoloivim prirodnim resursima odrivi razvoj u cjelini, a naroito turizma, od najveeg je znaaja za F BiH.
Odrivi razvoj ukljuuje zadovoljavanje potreba današnje generacije bez dovoenja u opasnost mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. On je usmjeren na ouvanje okoliša, udovoljavanje ljudskim potrebama, promoviranje unutargeneracijske  jednakosti, te u konanici na poveanje kvalitete ivota ljudi. Bitan element odrivog razvoja  je razina i nain korištenja obnovljivih i neobnovljivih resursa, s posebnim naglaskom na one neobnovljive. Obnovljivi resursi ne smiju se koristiti iznad njihova regenerativna kapaciteta.
 
 
  Ekološka odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem i odranjem osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i bioloških resursa.
  Socio-kulturološka odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utjee, te trajno odravanje i isticanje identiteta lokalne zajednice.
  Ekonomska odrivost jami ekonomski efikasan razvoj i upravljanje resursima na nain da e se njima moi koristiti i budue generacije. Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za sadašnje i budue generacije.
Turizam kao i svaka ekonomska aktivnost ostvaruje rezultate, kako pozitivne tako i negativne, te ima specifina obiljeja. Pri procjeni utjecaja potrebno je posebno voditi rauna o imbeniku sezonalnosti zbog kojeg se vei dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom razdoblju, te stoga mogu poluiti velike štete.
Koncept odrivog razvoja neposredno je vezan uz unapreenje kvalitete turistike destinacije. Ouvan prirodni okoliš, ouvana kulturno-povijesna baština, pozitivan odnos stanovnik - turist, kulturni identitet – elementi su kvalitete turistike destinacije za koje se zalae i odrivi razvoj.
Budui da je koncept odrivog razvoja turizma ekonomski razvojni koncept, nametala se dvojba da li e aktivnosti u cilju ostvarenja veih prihoda od turizma i poveanja zaposlenosti u turizmu (što je cilj razvoja turizma i u okviru koncepta odrivosti) imati za konanu posljedicu rast turistikog prometa, ali da e bez obzira na poduzete mjere doi do znaajnog narušavanja okoliša pod utjecajem veeg broja turista. Prihvaanje ove injenice znailo bi pobijanje odrivog razvoja kao ekonomski opravdanog. No to nije tako. Slijedea slika pokazuje odnos prihoda od turizma te zaposlenosti u turizmu u odnosu na stanje turistikog okoliša.
Slika 4. Koncept odrivog razvoja turizma – djelovanje na turistiki okoliš
prihod od turizma zaposlenost
Izvor: Smoli Jurdana D.; Odrivost – znaajna ekonomska kategorija razvoja, Hotelska kua 98, Opatija 1998., str. 303
 
 
17
injenicu da ekonomski razvoj i kvaliteta okoliša nisu meusobno iskljuive pojave. Primjenom suvremene tehnologije i unapreenjem ponašanja turista i lokalnog stanovništva s ciljem sprjeavanja šteta na neobnovljivim turistikim resursima, mogue je dostignuti toku C prikazanu na slici. Na toj poziciji biljei se rast zaposlenosti, poveanje prihoda od turizma, ali istovremeno i poboljšanje kvalitete okoliša. Stvorena je pozitivna interakcija izmeu turizma i okruenja; turizam donosi prihod, dio kojeg se ulae u unapreenje kvalitete okoliša, a ouvan okoliš bitan je element turistike privlanosti destinacije.
Odrivi razvoj za turizam ima posebno znaenje. Dok druge gospodarske djelatnosti podravaju odrivi razvoj prije svega motivirane etikim naelima, odrivi razvoj je za turizam pitanje opstanka njega samog kao sloene socio-kulturološke i ekonomske pojave. Zbog nekontroliranog turistikog razvoja i neefikasnog turistikog managementa turizam moe uništiti „sebe samoga“, uništavajui resurse i elemente turistike ponude na kojima se i zbog kojih inicijalno i poeo razvijati (prirodni i izgraeni okoliš, autohtoni ambijent lokalne zajednice).
Odrivim razvojem turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istodobno minimizirati štete ili troškove, te usmjeriti i limitirati turistiki razvoj sukladno zahtjevima odrivog razvoja turizma.
2.  ZNAAJ TURIZMA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ
Razumijevanje turizma i odreenih prateih djelatnosti kao podsustava u cjelini gospodarstva temelji se na razumijevanju procesa koji turizam funkcionalno - ekonomski odreuju na dvojak, meuovisan nain:
  da su pozitivni uinci turizma razmjerni sadraju "domaeg" proizvoda u ukupnoj ponudi i realizaciji te
  da je turizam "metoda razvoja", odnosno, generator razvoja ekonomskog okruenja u kojem djeluje.
2.1. Znaaj i utjecaj turizma za gospodarski razvoj
 
 
18
Slika 5. Povezanost turizma i ostalih sektora ekonomije i društva gdje politika utjee na kompetitivnosti i odrivost destinacije
Izvor: obrada autora
Na turizam izravno ili neizravno djeluje niz gospodarskih i negospodarskih grana. Dakle, turizam je polufukcionalna gospodarska aktivnost, s brojnim pozitivnim ekonomskim uincima, kao npr.: (Pirjavec 2001.)
  Konverzijska funkcija – sposobnost pretvaranja neprivrednih resursa u privredne (npr. soba s pogledom na more ima najveu cijenu; posjet samostanu, mjesnoj galeriji, ruševinama starog dvorca s naplatom ulaznica);
  Induktivna funkcija - inicira kvantitativno i kvalitativno kretanje ukupne proizvodnje potaknute i usmjerene na potrebe turizma. Snaga induktivnosti turizma oituje se kroz uporabu nepotrošivih prirodnih resursa na kojima poiva turistiko gospodarstvo npr. klima, sunce, more, obala, planine, snijeg, termalni izvori, a koji uvijek stoje na raspolaganju za pokretanje turistike aktivnosti;
  Multiplikativna funkcija - oituje se zbog širine trišta na kojem posluje te iznimno širokog asortimana roba i usluga koje turisti kupuju i koriste. Turizam ima izuzetnu snagu u multiplikativnom djelovanju na cjelokupno gospodarstvo zemlje kroz gotovo sve gospodarske djelatnosti i to ne samo u proširenju njihovih trišta, ve i
Tehnološki sektor 
Financijski sektor 
Zabavna industrija 
Industrije ekstrakcije
multipliciranju njihovih prihoda, a u konanici i multiplikativnom uinku na BDP zemlje. Ova funkcija objašnjava kolika je snaga utjecaja jedne ostvarene jedinice turistike potrošnje na pojaanu aktivnost gospodarskih grana ukljuenih u faze stvaranja cjelovite turistike ponude tijekom promatranog razdoblja;
   Akceleratorska funkcija  - oituje se kroz snagu turizma da razvija odreena geografska podruja bre od drugih gospodarskih djelatnosti;
  Izvozna funkcija  - turizam je znatan izvor deviznih sredstava, a samim time i izvozne djelatnosti iako se ne izvozi roba na strano trište, ve prihode ostvaruje  „nevidljivim izvozom" ili „izvozom na licu mjesta";
  Funkcija uravnoteenja robno-novanih odnosa  -velikim plasmanom roba i usluga turistima te izravnim priljevom velikih koliina efektivnog novca u nacionalno gospodarstvo omoguava se pokrivanje negativnog trgovinskog salda i lakšu nabavku inozemnih proizvoda potrebnih za razvitak svih gospodarskih sektora;
  Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja - turizam se moe razvijati na onom podruju na kojem niti jedan sektor ne vidi temelj za pokretanje isplativog poslovanja. Dakle, za dosta nerazvijenih podruja, turizam je vrlo esto i jedina mogunost unapreenja kvalitete boravka na odreenom prostoru.
  Funkcija zapošljavanja  - turizam je gospodarska aktivnost koja zapošljava veliki broj ljudi posebno enske radne snage, radne snage s nedovoljnim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija za obavljanje nekog drugog jednako plaenog posla, djelatnika koji zbog godina starosti nisu više u mogunosti kvalitetno obavljati posao svoje primarne profesije, te velikog broja nezaposlenih ija je jedina prilika sezonsko zapošljavanje u turizmu.
Sve ove funkcije govore o vanosti turizma za gospodarstvo svake zemlje.
2.1.2. Turistika potrošnja
Potrošnja turista osnova je svih ekonomskih aspekata i funkcija turizma te njegova utjecaja na gospodarstvo. Potrošnja turista i veliina te potrošnje osnovna je i kljuna veza izmeu turizma i gospodarstva. U teoriji se turizam ne definira kao gospodarska djelatnost ve kao specifian segment finalne potrošnje. U tom kontekstu odnos turizma s gospodarskim sustavom mogue je objasniti na isti nain na koji se objašnjava odnos svakog standardnog segmenta finalne potrošnje (a to su: investicije, osobna potrošnja, javna ili proraunska potrošnja, izvoz te saldo poveanja/smanjenja zaliha) s gospodarskim sustavom.
 
 
20
zaustavljaju, nego da njihov najvei dio nastavlja cirkulirati i time dalje utjecati na privredna zbivanja.
Polazei od višestruko sloenog tzv. multiproizvoda, koji inae karakterizira turistiko gospodarstvo, mogu se jasno uoiti uinci turizma na ekonomiju. Poe li se od turistike ponude koja se temelji na atrakciji, transportu, smještaju, infrastrukturi, trgovini, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima, jasno je da e turistika atraktivnost biti poticaj dolasku turista; odgovarajui transport e omoguiti njihov dolazak, a smještajni kapaciteti, trgovina i ugostiteljstvo e omoguiti njihov boravak. Infrastruktura e dakle sve to uiniti moguim. Meutim, u manje razvijenim zemljama postojea infrastruktura je neadekvatna i oteava ubiranje plodova na komparativnim prednostima. Ciljevima ukupnog razvoja nastoji se izgraditi infrastrukturu koja je prijeko potrebna za ekonomski razvoj. Turizam i njegove potrebe su dakle odluujui imbenici razvoja. Izgradnja autocesta, zrakoplovnih luka i ostale infrastrukture potrebne radi dostupnosti turistikoj regiji ili lokalitetu stimulirat e regionalnu ekonomiju na nain da stvara potranju za industrijom i lokalnim uslugama. Turizam iziskuje i omoguuje razvoj bazne infrastrukture koja predstavlja temelj svakom drugom ekonomskom napretku. Izgradnja turistike infrastrukture slui i drugim sektorima, bilo industrijskim ili poljoprivrednim, i tada on nije konkurent, ve ima komplementarno svojstvo.
2.1.3. Turizam, prostor i prihvatni potencijal
injenica je da su prostor i njegova geofizika svojstva osnovne “sirovine” (osnovni resursi) na kojima se temelji razvoj turistike ponude nekog podruja. Zbog toga je veoma vano odnositi se prema tom prostoru racionalno i s “panjom dobrog gospodarstvenika”.
Moe se rei da prostor, naroito u turizmu, postaje ekonomska kategorija, odnosno faktor privreivanja. Prostor moe omoguiti stvaranje rente i ekstra-dobiti. Taj faktor prisutan je i u drugim djelatnostima (npr. prilikom odabiranja najpovoljnije lokacije nekog pogona), ali je u turizmu najnaglašeniji i zato je funkcija turizma u prostornom ureenju najizrazitija.
Zbog toga se u turistikim podrujima, kao najhitnijoj mjeri, pristupa izradi dugoronih ekonomskih i prostorno-urbanistikih generalnih i detaljnih planova. Kako bi se prirodni resursi u slubi turizma optimalno upotrebljavali, potrebno je u planiranje i upravljanje razvitkom turizma uvesti procjenu prihvatnog potencijala odreenog turistikog podruja.
Metodologijom utvrivanja prihvatnog potencijala analiziraju se promjene prirodnog i društvenog okruenja izazvane korištenjem odreenog podruja u turistike svrhe. Utvrivanjem prihvatnog potencijala nekog podruja na temelju utvrenih parametara i odgovarajuih standarda vezanih uz pojedine parametre stvara se podloga za izradu scenarija mogueg turistikog razvoja, nakon ega se vrši odabir najpovoljnijeg razvojnog scenarija.
 
 
Prihvatni potencijal u teoriji turizma ukazuje da postoje limiti razvoja koji, ukoliko se premaše, uzrokuju znaajno narušavanje okoliša. Ukoliko se limiti poštuju, razvoj donosi ekonomske i društvene koristi, a okoliš ne trpi trajno narušavanje, ve u prihvatljivoj mjeri zadrava prvobitna obiljeja. Izraun prihvatnog potencijala turistikog podruja (Carrying Capacity Assessment) u okviru turistikih razvojnih planova omoguava dugoroni razvoj turizma uz primjenu zaštite okoliša te uvaavanje limita razvoja.
Naravno, poblie se mogu objasniti i druge znaajne funkcije turizma, odnosno povezanosti turizma i aspekata razvoja. To posebno vrijedi za regionalni razvoj, platnu bilancu, (ne)zaposlenost te, kao poseban okvir, za ulogu drave u razvoju turizma. U kontekstu Strategije, ova i druga znaajna pitanja (odnos prema poljoprivredi, preraivakoj industriji) iziskivala bi prostor koji je nemogue ugraditi minimalnim sadrajem.
2.1.4. Ekonomski znaaj razvoja turizma u svijetu
O turizmu, njegovoj djelotvornosti i doprinosu ukupnom razvoju esto se vode rasprave i daju ocjene, s vrlo razliitih gledišta i, naravno, s vrlo razliitim ocjenama. injenice, meutim, govore da je rije o izuzetno snanoj i „otpornoj“ industriji koja, u novije doba, prerasta u vodeu industriju svijeta.
Razvoj turizma u cijelom svijetu bio je izrazito dinamian sredinom prošlog stoljea, a lagano se poeo usporavati 80-ih godina 20. stoljea, iz razloga što je postigao visoke apsolutne brojeve, ali i zbog nekih drugih, mahom eksternih razloga. Razlog tome je što su 2001., 2002., i 2003. (teroristiki napad na SAD, rat u Iraku, bolest SARS) godina bile nepovoljne za turizam te je broj turistikih dolazaka biljeio nie stope rasta. Prema najnovijim podacima Svjetske turistike organizacije rast meunarodnog turizma kulminirao je 2004. godine kada  je u svijetu zabiljeeno više od 760 milijuna dolazaka turista. Sljedea slika prikazuje meunarodne dolaske turista i predvianje broja njihova dolaska u svijetu u intervalu 1950.- 2020.
Slika 6. Meunarodni dolasci turista i plan njihova dolaska
Izvor: WTO, Tourism Market Trends, 2006., Edition - Europe 
 
 
22
Prognoze za razvoj i rast turizma su optimistine. Tako se 2010. godine uz prosjenu godišnju stopu rasta od 4,8%, u meunarodnom turizmu planira ostvarivati više od milijarde turistikih dolazaka u svijetu, a 2020. godine 1,6 milijardi dolazaka. Usporeni rast ili stagnacija (s elementima krize) svjetskoga gospodarstva, posebno razvijenih zemalja koje su i najvee emitivne zemlje turista, moe u kraem razdoblju negativno djelovati i na kretanja turista iduih nekoliko godina. Dugorono, meutim, pozitivan rast je izvjestan. Raspodjela turistikih tokova prema glavnim turistikim regijama uglavnom je stabilna, premda neke regije koje su prije imale manje udjele u svjetskim turistikim tokovima biljee dinaminije stope rasta, što utjee na poveanje njihove vanosti na svjetskom turistikom trištu.
U meunarodnom turizmu Europa je tradicionalno vodea turistika regija, u kojoj se stalno ostvaruje više od polovine ukupnih turistikih dolazaka. Zbog brzog rasta dolazaka u destinacije širom svijeta, ueše Europe ukupno opada, ali trajno dominira. Sredozemlje je turistiki najaktivnija regija Europe jer ve desetljeima apsorbira polovinu europskih i oko etvrtine svjetskih meunarodnih turistikih tokova.
Slika 7. Meunarodni dolasci turista u Europu
309 328
348 359
365
250
300
350
400
450
500
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Godina
  Izvor: WTO, Tourism Market Trends, 2006. Edition - Europe
U prilog dugoronoj dinamici rasta turizma interesantno je navesti da su putovanja u odnosu na broj stanovnika u svijetu iznosila:
1950. godine 1 putovanje na 100 stanovnika 
2000. godine 11,5 putovanja na 100 stanovnika
a u budunosti se predvia:
2020. godine 23 putovanja na 100 stanovnika. 
 
 
2000. godine 46 putovanja na 100 stanovnika 
2020. godine 81 putovanja na 100 stanovnika 
Prema podacima Svjetske turistike organizacije u 2004. godini trinaest zemalja europskog Sredozemlja ostvarilo je 209 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka, što je te godine bilo 49% europskih i 27% globalnih turistikih kretanja.
Slika 8. Meunarodni dolasci turista Europa – subregije
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
  Izvor: WTO, Tourism Market trends, 2006, Edition-Europe
Pratei meunarodna turistika kretanja unutar Sredozemnog bazena u posljednja tri desetljea (1974.-2004.) uoava se stalan rast meunarodnog turizma umjerene dinamike po prosjenoj stopi od 4,3% na godinu, koja je nešto vea od prosjenog rasta europskog turizma (3,8%), ali ujedno i nešto sporija od svjetskog prosjeka (4,5%). Posebno je indikativna injenica da je taj rast, uz neke manje oscilacije, povremene zastoje i manje padove zamjetan iz godine u godinu bez obzira na povremene politike nestabilnosti u nekim dijelovima Sredozemlja, a jedini vei pad (4%) u cijelom analiziranom razdoblju zabiljeen je samo 1991. godine zbog Zaljevskog rata i ratova na teritoriju bivše Jugoslavije.
 
 
24
Slika 9. Prihodi od meunarodnog turizma u Europi ( u mlrd EUR)
0
50
100
150
200
250
300
350
1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
  Izvor: WTO, Tourism Market Trends, 2006., Edition – Europe
U razdoblju od 2004. do 2007. godine meunarodni dolasci turista u Europi poveali su se za 14%, dok se prihod od meunarodnog turizma poveao za 21% u istom razdoblju. Iz ovog podatka dolazi se do zakljuka da se prihod od turizma poveao u veem postotku od broja noenja, što znai da su turisti više trošili, što je vrlo znaajan pokazatelj. Naime, on upuuje da je putovanje (odmor) jedna od zadnjih stavki kojih se moderan ovjek odrie i u vremenu relativne ekonomske krize. Zbog toga je turizam daleko najjaa izvozna industrija u svjetskim razmjerima. Predvianja za 2008. godinu govore o razini od priblino 800 mlrd EUR prihoda od svjetskog turizma. U toj vrijednosti na Europu otpada blizu 400 mlrd EUR.
 
 
25
3.  RESURSNA OSNOVA I BITNA POLAZIŠTA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Budunost turizma F BiH temelji se na raspoloivoj i, velikim dijelom, jedinstvenoj resursnoj osnovi. U ovom poglavlju, raspoloivi se resursi ne izlau s ciljem njihove detaljne eksplikacije, ve radi potrebe da se istakne potencijal koji treba adekvatno valorizirati u planiranju razvoja. Vrijedi istaknuti da raspoloivost resursa ne podrazumijeva garanciju turistike uspješnosti, ali predstavlja kljuni i kvalitetni temelj da se promišljenim upravljanjem osigura eljeni razvoj turizma.
3.1. Zemljopisni poloaj i klima
Zemljopisni poloaj i klima iziskuju da se F BiH sagleda u kontekstu cjeline drave BiH koja se prema svom geografskom poloaju nalazi na granici dva velika klimatska pojasa na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka i protee se na površini od 51.209,2 km2  od ega kopno obuhvaa 51.197 km2, a more 12,2 km2. Reljef Bosne i Hercegovine je preteno breuljkast i planinski, a samo 8% površine drave nalazi se ispod 150 m nadmorske visine.
Najvei dio Bosne i Hercegovine hidrografski propada crnomorskom slivu, odnosno porjeju rijeke Save. Sava svoje najvee pritoke prima upravo iz Bosne. Manji hercegovaki prostor odvodnjava se prema Jadranskom moru, a najvea rijeka Neretva je i najvei pritok Jadranskog mora. U Hercegovini se nalazi najvea ponornica Trebišnjica, koja veinu voda dobiva iz krajeva koji se ubrajaju u padalinama najbogatije krajeve Europe. Bosna i Hercegovina nema veih prirodnih jezera, a najpoznatija su Plivska jezera kod Jajca te Blidinje i Borako jezero.
Klima je preteno kontinentalna, na jugu mediteranska. Susret mediteranske i kontinentalne klime daje poseban mozaik razliitih klimatskih tipova na veoma malom prostoru. U kontinentalnom dijelu zemlje klima je slina klimi centralne Europe – topla ljeta, prohladna proljea i jeseni, te hladne zime s obilnim snjenim padalinama. Mediteranska i kontinentalna klima susreu se u središnjem dijelu zemlje, te stvaraju jedan od najraznovrsnijih ekosustava Europe. Planine stvaraju svoju klimu koja se javlja iznad 1700 metara nadmorske visine na planinskim terenima visokih Dinarida. Zime su hladne i traju due od šest mjeseci, s temperaturama znatno ispod nule.
 
 
Sjeverna geografska širina
Opina Naselje
 
Zapad 44o 49, 30,,  15o 44, 00,,  Biha Bugar
Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2008.
Zrana udaljenost po geografskoj širini i duini iznosi: sjever - jug 2o 43, 30,, odnosno 314 km, a istok - zapad 3o 53, 41,, odnosno 309 km.
Tablica 2. Duina granica Bosne i Hercegovine, u km
Ukupno Suhozemna Rijena Morska
Sveukupno 1538 100% 774 751 U Crnoj Gori 249 16,2% 196 53 U Hrvatskoj 932 60,6% 494 425 U Srbiji 357 23,2% 84 273
Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2008.
 
 
27
Slika 10. Prikaz podruja Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brko BiH
Gornja slika prikazuje podruja Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brko BiH.
 
 
Površina u km2 
Broj stanovnika po km2
Federacija Bosne i Hercegovine 26.110,50 2.325.018 89,0 Unsko–sanski kanton Biha
4.125,0 900
287.135 60.928
69,6 67,7
4.934,90 994,00
82.284 32.404
16,7 32,6
* Broj stanovnika odnosi se na procjenu prisutnog stanovništva, stanje 30.6.2006. Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2007, str. 11
Površinom su najvei Hercegbosanska upanija, Hercegovako-neretvanska upanija-kanton i Unsko-sanski kanton. Zakonom o federalnim jedinicama (Sl. novine BiH br.9/96) Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od deset kantona/upanija, a nazivi i sjedišta utvruju se Ustavom kantona/upanije. Za svaki kantona/upaniju odreena su i pripadajua naseljena mjesta.
3.2. Prirodni resursi, stanje okoliša i zaštita
3.2.1. Prirodni resursi
 
 
29
Ekološka heterogenost prostora Federacije Bosne i Hercegovine, geomorfološka i hidrološka raznolikost, specifina geološka prošlost te diverzitet ekoklime uvjetovali su i posebno bogat ivi svijet na ovom teritoriju. Flora, fauna i fungia Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije u itavoj Europi, a visok stupanj endeminosti i reliktnosti daje joj znaaj na razini globalne biološke raznolikosti.
Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi, egzistira više razvojnih endemnih centara, u kojima se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Posebnu specifinost predstavljaju brojni kanjoni i klisure rijeka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u izvorišnom dijelu i gornjem toku Bosne).
Ispod najviših vrhova planina, u podruju cirkova, nalaze se i centri razvoja glacijalne flore i faune, kao osobiti dokazi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakterizira se odreenim stupnjem endeminosti, što floru Federacije Bosne i Hercegovine ini jednom od posebnih i jedinstvenih u Europi.
Izraen diverzitet insekata (naroito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisara ini faunu FBiH prepoznatljivom u europskim razmjerima, a prema nekim skupinama (peinski organizmi i ribe u kraškim ponornicama) osobitom i za itav svijet.
Kao osnovni faktori diverziteta Federacije Bosne i Hercegovine mogu se navesti:
  diverzitet terestrinih staništa kroz: prisustvo stijena razliite geološke starosti, raznolikost matinog supstrata, tipova zemljišta, unikatnih i raznovrsnih formi reljefa, te diverzitet klimatskih uvjeta;
  diverzitet vodenih staništa kroz: bogatu i raznovrsnu hidrološku mreu (planinska  jezera, izvori, planinski potoci, rjeice, rijeke, ponornice, bare, movare, podzemne vode, termalni izvori, bocatne vode i more);
  dugotrajni procesi antropogeneze;   raznoliki procesi etnogeneze.
 
 
30
Tablica 4. Pregled zaštienih podruja u FBiH u skladu sa Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno- povijesnog i prirodnog naslijea SRBiH iz 1985. godine
Strogi prirodni rezervat  Prašuma Zua Ribnica 
Upravljani prirodni rezervati  Prašuma Plješevica 
Specijalni rezervati  Šumsko podruje Masna Luka na vrstici 
Peina Vjetrenica u Zavali Geološki 
Bijambarska peina Peina Hrustovaa kod Sanskog Mosta 
Tresetno podruje na Zvijezdi kod Vareša  Dolomitno podruje Vrtaljiva kod Konjica Botaniki
Tresetište ilda na Zvijezdi  Mediteranetum na Kleku
Ornitološki  Hutovo Blato kod apljine 
Kanjon Neretve od Jablanice do Drenice
Kanjon Rakitnice Vrelo Bune u Blagaju
Kanjon Vrbasa kod Jajca Predjel Bašajkovac kod Livna
Klisura Uja kod Kladnja Predjel Krušica kod Viteza
Klisura ude kod Olova Predjel Tisivac kod Busovae
 
Spomenici prirode 
Sedreno podruje oko Vodopada u Jajcu Sedreno podruje u Martin-Brodu
Geomorfološki   Vrelo Vritošice u Vitini Peina Breteljevii kod Kladnja
Prokoško jezero Kameni svod na Miljacki kod Sarajeva
Peina kod Martin Broda
Blidinje jezero Kazani kod Trnova Meugorska peina na Šator pl. Šatorsko jezero Hajduka Vrata na vrsnici uriina peina kod Ilijaša
Borako jezero Vodopad Kravice Peina pod Vrto pl (Fojnica)
Blatako jezero na Bjelašnici Vodopad Kouša kod Ljubuškog Peina Brazilovka kod Livna drimaka jezera kod Gornjeg  Vakufa
 Vodopad Šištice ispod Borakog  j.
Oberske peine kod Kreševa
 Veliki ponor oklop kod Kreševa
Pauko jezero kod Kladnja Dva vodopada na Plakovcu (Travnik)
Mali oklop kod Kreševa
 
 
 
Miništak kod Jablanice Srednji Buk kod Martin Broda Peina Tomornjaa kod Stoca
Rijeke Klokot kod Bihaa Vodopad Oevje kod Vareša Peina Hardomilje kod Ljubuškog
 
 
Rijeke Bregave kod Stoca Vilinska peina na Sebešiu Miljatova peina kod Duvna
 Vrelo Tihaljine kod Ljubuškog  Vrelo Bunice kod Mostara  Vrelo Lištice
Dabarska peina kod S. Mosta
 
 
31
Sredinom 2003. godine u FBiH donesen je set zakona o zaštiti okoliša, meu kojima se nalazi i Zakon o zaštiti prirode FBiH (Sl. Novine FBiH 33/03).
Zakon o zaštiti prirode FBiH, koji je stupio na snagu 2003. godine, podrazumijeva etiri (4) vida zaštienih podruja:
a) Zaštieno podruje prirode (što odgovara I.a, I.b i IV. kategoriji IUCN-a); 
b) Nacionalni park (što odgovara II. kategoriji IUCN-a); 
c) Spomenik prirode (što odgovara III. kategoriji IUCN-a); 
d) Zaštieni krajolik (što odgovara V. kategoriji IUCN-a). 
Prva i druga kategorija zaštienih podruja su u nadlenosti federalnih vlasti, dok su trea i etvrta u nadlenosti kantona na ijem podruju se nalaze. S obzirom da je proces odreivanja nove kategorizacije u skladu s novim Zakonom o zaštiti prirode u tijeku, neki od gore navedenih ranije zaštienih objekata trenutno nemaju odreen pravni status. Pored ovih podruja u FBiH postoje zaštiena podruja koja su se dobrim djelom prilagodila novom Zakonu i u skladu su sa IUCN kategorizacijom, te egzistiraju kao regularne institucije s upravom, uvarskom slubom, i sl.
To su sljedea zaštiena podruja:
Naziv Vrsta zaštienog podruja Površina (ha)
Hutovo blato Park prirode (Ramsarsko podruje)
7.411
Skakavac Spomenik prirode 1.486
Bijambare Zaštieni pejza 367
Una Nacionalni park 19.800
U okviru trenutno vaeeg prostornog plana BiH predvia se zaštita sljedeih podruja (koji bi se organizirali u skladu sa definicijama IUCN-a): - Igman-Bjelašnica-Visoica, - Prenj-vrsnica-abulja, - Vranica, - Šator, - Zvijezda, - Konjuh, - Tajan.
 
 
32
U cjelini, potencijali za turistiku valorizaciju prirodnih resursa su izuzetno vrijedni. Federacija Bosne i Hercegovine ima prirodne resurse izvanredne ljepote. Osim što imaju izvanrednu ljepotu, oni su takoer i raznovrsni, tako da svaka osoba moe pronai nešto za sebe, u skladu sa svojim interesima.
Za sve ljubitelje vode i aktivnosti na vodi tu je veliki izbor rijeka i jezera. Rijeke kao što su Neretva, Una, Vrbas, Drina, Trebiat i mnoge druge pogodne su za razne vrste aktivnosti kao što je plivanje, rafting, vonja kanuom, ribolov. Jezera poput Blidinjskog, Borakog, Plivskog, smještena u prelijepim prirodnim okruenjima, zasigurno predstavljaju idealne lokacije za sve one eljne odmora u prirodi. Tu je naravno i Neum, bosanskohercegovaki grad na obali Jadranskog mora, koji tijekom ljetnih mjeseci prua idealne uvjete za odmor i rekreaciju za sve starosne skupine posjetitelja.
Ne smiju se izostaviti ni vodopadi, kao što je na primjer vodopad na rijeci Plivi koji se nalazi u samom centru grada Jajca, koji je visok 27 metara, i koji svojom ljepotom sve posjetitelje ostavlja bez daha. Tu je i poznati vodopad Kravice u blizini Ljubuškog visine 25 m, koji je takoer prelijep i najbolje ga je posjetiti u proljee, kada je razina vode najvea.
Osim navedenog, vano je napomenuti da F BiH raspolae velikim brojem termalnih i mineralnih izvora koji se mogu iskoristiti u turistike svrhe. Najpoznatiji izvori mineralne vode nalaze se u Kiseljaku, Kaknju, Srednjem, Busovai, Tešnju, Maglaju, epu, itd. Što se tie termalnih izvora, najtopliji termalni izvor je banja Ilida. Drugi termalni izvori mogu se nai u Fojnici, Olovu, Tuzli, Gradacu, itd.
Za one koji vole ptice, na jugu Hercegovine, u tipino kraškom ambijentu, s lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska movara u Europi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, s obiljem vode u kojoj je uvjete za ivot našao veliki broj biljnih i ivotinjskih vrsta. Movara je interesantna i znaajna s ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turistikog stajališta. Hutovo blato se smatra jednim od najveih zimovališta ptica na podruju Europe, te predstavlja dom za oko 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu. Idealna je destinacija za sve ljubitelje prirode, jer osim interesantnih i rijetkih ptica, podruje obiluje i slatkovodnom ribom, divljim patkama, fazanima, divljim konjima i mnogim drugim vrstama ivotinja. Ovo podruje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime. Meunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. godine "Hutovo blato" u listu meunarodno vanih staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode "Hutovo blato" upisan u listu movara od meunarodne vanosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registriran je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
 
 
33
Za sve ljubitelje planina i planinskih aktivnosti, FBiH takoer moe ponuditi jako mnogo. Bjelašnica, Igman, Prenj, vrsnica, abulja, Visoica, Vele, Vlaši, itd., idealne su destinacije za šetnje u prirodi, planinarenje, zimske sportove, itd.
U FBiH nalaze se i poznate peine. U tom smislu bi se mogle izdvojiti peina Vjetrenica koja se nalazi na zapadnom rubu Popovog polja, u Opini Ravno, i Bijambarska peina koja se nalazi na sjeveroistonim padinama Kantona Sarajevo, u blizini Nišike visoravni. U obje ove peine nalaze se neke rijetke vrste ivotinja. Vjetrenica je tako, na primjer, poznata po ovjejoj ribici, dok se u Bijambarskoj peini moe nai šišmiš barbastella barbastellus, koji se nalazi na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroenih vrsta.
Iz svega gore navedenog moe se vidjeti da obiljeja prirodnog naslijea FBiH imaju ogromnu vrijednost i potencijal za razvoj turizma. Ono što veini ovih turistikih destinacija nedostaje jesu sadraji, odnosno organizirane aktivnosti koje bi turiste zadrale dulje vrijeme. Veina ovih destinacija danas turistima slui samo za jednodnevne izlete. Iznimka su neke od planina na kojima se turisti zadravaju dulje vrijeme tijekom skijaške sezone (na primjer Bjelašnica, Vlaši, itd.), te Neum, u kojem ljetuju mnogi turisti, i pojedina jezera, kao što je na primjer Borako jezero.
3.2.2. Stanje okoliša i njegove zaštite
F BiH je jedno od rijetkih podruja u kojem se moe nai mjesto za odmor i rekreaciju, baš za svakoga. Ona jednostavno ima sve. More, jezera, planine, rijeke, prelijepe pejzae, raznolikost biljnih i ivotinjskih vrsta... Svi ljubitelji prirode i eko-turisti bi zasigurno mogli nai veliki broj mjesta koje bi eljeli posjetiti. Stoga se zaista moe rei da okoliš F BiH predstavlja ogroman potencijal za razvoj turizma.
 
 
Bosne i Hercegovine
a)  Zakoni iz podruja zaštite okoliša na federalnom nivou
Zaštita okoliša u FBiH regulirana je donošenjem seta zakona iz podruja okoliša 2003. godine. Ovaj set zakona ukljuuje sljedee:
Zakon o zaštiti okoliša;  Zakon o zaštiti prirode; 
Zakon o upravljanju otpadom; 
Zakon o zaštiti zraka;  Zakon o Fondu za zaštitu okoliša. 
Donošenjem ovog seta zakona napravljen je znaajan korak k usklaivanju domae legislative sa zakonodavstvom Europske unije u ovom podruju. Donesen je takoer i veliki broj podzakonskih akata, iako postoji i odreeni broj njih koji još nisu doneseni.
Osim gore navedenih zakona koji su sastavni dio seta zakona o zaštiti okoliša, tu je i Zakon o vodama („Slubene novine FBiH“, br. 70/06) koji definira upravljanje i zaštitu voda. U prijelaznim odredbama ovog Zakona definirano je da isti stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenim novinama, što znai 28.11.2006. godine, a da e njegova primjena poeti danom poetka rada Agencije za vode u skladu s lankom 207. stavkom 3. ovog Zakona.
Budui da su Agencije za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora slubeno registrirane i poele s radom 1.1.2008., ovaj datum se smatra i poetkom primjene novog Zakona o vodama.
Što se tie pod zakonskih akata, nadleni organi donijeli su niz podzakonskih propisa ija je pravna osnova za donošenje bio Zakon o vodama iz 1998. godine. Donošenjem Zakona o vodama 2006. godine ti akti ostaju u primjeni, kao i svi drugi koji su bili u primjeni do donošenja ovog Zakona, a koji nisu zakoni iz podruja zaštite okoliša na kantonalnoj/upanijskoj razini.
S obzirom da u skladu s Ustavom FBiH Federacija i kantoni/upanije imaju podijeljenu nadlenost po pitanju zaštite okoliša (kao i turizma), tako su neki kantoni/upanije u FBiH donijeli svoje zakone vezano za ovo podruje.
Iako se u BiH primjenjuje princip da zakoni doneseni na niim razinama vlasti moraju biti u skladu sa zakonom donesenim na višoj razini, ipak je došlo do odreenih razliitosti u zakonima na kantonalnoj/upanijskoj razini, jer su neki od njih doneseni prije nego što je Zakon o zaštiti okoliša FBiH stupio na snagu, što uzrokuje nastajanje odreenih konflikata prilikom implementacije ovih zakona.
 
 
b)  Zakonodavstvo vezano za zemljište
Kada je u pitanju podruje upravljanja zemljištem, ono se na razliite naine ureuje sa 15 zakona. Meutim, ovi zakoni samo djelomino tretiraju odrivo upravljanje ovim resursom. Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o prostornom planiranju i korištenju prostora zahtijeva da se uspostavi integrirani sustav monitoringa stanja zemljišta. Meutim, ni jedan od ovih zakona ne nudi institucionalno rješenje koje bi dovelo do formiranja i uspostave svih elemenata takvog jednog integriranog sustava „Zemljišni informacijski sustav“. Drugim rijeima, mehanizmi, institucije i sredstva za implementaciju ovih propisa nedostaju. Zakon o rudarstvu nalae da se površinski sloj zemljišta skida i deponira kako bi se mogao koristiti nakon što je eksploatacija završena u procesu rekultivacije podruja. Meutim, nema mehanizama koji bi osigurali primjenu ovih propisa, niti ima evidencije na koji nain se postupa sa zemljištem nakon što je eksploatacija odobrena i/ili završena. Zbog toga ne postoje ni vjerodostojni podaci o ošteenjima zemljišta ni njihova inventarizacija, a time ni plan za otklanjanje negativnih posljedica po okoliš, tj. njihovo saniranje. Stoga se u Nacrtu Strategije zaštite okoliša predlae uspostava jednog integralnog zakona o zemljištu koji bi na adekvatan nain riješio probleme upravljanja zemljištem, tj. uspostavio jasne linije izvještavanja s preciziranim obvezama, zatim uspostavio institucije koje bi bile zaduene za obavljanje ovih aktivnosti, te predvidio proraunska (i operativna i investicijska) sredstva na dugoronoj bazi, nune registre, tj. baze podataka kao dio integralnog Zemljišnog informacijskog sustava, uspostavio institucije koje bi se brinule za poštovanje principa «zagaiva plaa», te za ispunjavanje zakonskih obaveza u smislu rekultivacije korištenog zemljišta, što bi bila osnova za formiranje fonda za unapreenje kvalitete zemljišta.
c)  Ostali relevantni zakoni
Osim gore navedenih zakona, postoji još niz zakona koji su vezani za podruje zaštite okoliša, i koje je bitno spomenuti. Oni su sljedei:
  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 2/06), kojim se ureuje planiranje korištenja zemljišta na nivou FBiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provoenje, te deset kantonalnih/upanijskih zakona o prostornom planiranju;
  Zakon o šumama („Slubene novine FBiH“, br. 20/02) kojim se ureuje gospodarenje svim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju FBiH, i to na osnovi šumsko- gospodarske osnove;
  Zakon o rudarstvu („Slubeni list RBiH“, broj 24/93) kojim se ureuje eksploatacija mineralnih sirovina u zemlji ili na njenoj površini, na rijenom, jezerskom ili morskom dnu, ili ispod njega, kao i izgradnju, odravanje i korištenje rudarskih objekata, postrojenja i ureaja;
 
 
3.2.2.2.   Stanje okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine
ivi svijet na razliitim staništima u F BiH danas tvori brojne zajednice i ekosustave specifine samo za ovaj prostor, prostor Balkana, te Europe. Tako moemo govoriti o visokom stupnju endeminosti unutar biološkog, odnosno ekološkog diverziteta. Na osnovi procjene stanja, istiu su sljedee karakteristike pejzane i biološke raznolikosti u FBiH:
•  visok stupanj genetske raznolikosti, raznolikosti vrsta i ekosustava; •  visok stupanj ouvanosti cjelina pejzane raznolikosti od europskog i globalnog
znaaja; •  znaajan stupanj promjena, u odnosu na distribuciju i sastav klimatogenih ekosustava; •  izraen trend gubitka biološke i pejzane raznolikosti, uvjetovan širokim spektrom
antropogenih faktora;
Bogatstvo prirodnih resursa od velikog je interesa za eksploataciju, koja je u mnogim sluajevima prekomjerna i nekontrolirana. Tako su Federalnom strategijom zaštite okoliša evidentirani sljedei faktori prekomjerne eksploatacije:
•  Otvaranje kamenoloma s visokom uestalošu na jedinicu površine, u geološkim podrujima koja ine unikatna i veoma vrijedna staništa (saharoidni dolomiti, ofiolitske stijene, kanjoni, sedrene naslage, visokovrijedne ambijentalne cjeline, termomineralne zone, itd.)
•  Naglašena eksploatacija vodnih resursa (ukljuujui sve tipove vodnih staništa) u energetske svrhe, melioracije i opskrba, a posebno podzemnih depoa voda
•  Nekontrolirana i intenzivna upotreba ljekovitih jestivih i vitaminskih biljaka iz slobodne prirode u herbalnom sektoru
•  Nekontrolirani i ilegalni lov i ribolov i sakupljanje divljih ivotinja (puevi, reptili, amfibi, ribe i ptice)
•  Ilegalna trgovina rijetkim, zaštienim i unikatnim genofondom, te geološkom raznolikošu (stalaktiti, stalagmiti, šljunak, pijesak).
Pritisci koji se javljaju kroz prekomjernu eksploataciju bioloških i geoloških resursa se oituju kroz:
•  Smanjenje površina pod vrijednim šumskim resursima •  Smanjenje biomase ljekovitih, aromatinih i vitaminoznih vrsta •  Smanjenje populacija reptila, amfiba, riba i ptica •  Smanjenje kvalitete prirodne baštine.
Stanje biološke i geološke raznolikosti uvjetovano prekomjernom eksploatacijom resursa se karakterizira, prije svega, promjenom strukture ekosustava i promjenama opeg stanja ekosustava, što za posljedicu, koju ovjek danas lako osjea u okolišu F BiH, ima gubitak servisa okoliša (regulaciju kvalitete zraka, regulaciju kvalitete vodnog reima, regulaciju kvalitete klimatskih uvjeta, itd.). 
Prekomjernom eksploatacijom bioloških resursa dolazi vrlo esto do fragmentacije staništa, što ima mnogostruke posljedice ne samo po resurs koji se iskorištava, nego po sve vrste vezane za to stanište.
Prekomjerna i neplanska eksploatacija mineralnih resursa pored posljedica na biološku raznolikost i nepopravljivih fizikih ošteenja litosfere, ima vrlo jako djelovanje na
 
 
ambijentalne i pejzane vrijednosti prostora, ime se umanjuju mogunosti za razvoj drugih gospodarskih grana društva.
Osim toga, zagaenost komponenti ivotne sredine u pojedinim podrujima, rezultiralo je promjenom uvjeta staništa, te u krajnjoj liniji gubitkom odreenih tipova staništa.
Drugi za turizam izrazito znaajan resurs je zemljište ije ga prirodne karakteristike definiraju kao izrazito osjetljiv medij kojim se mora veoma paljivo raspolagati, injenica da 84,2% teritorija ima nagib vei od 13%, te da je 40% zemljišta plie od 30 cm, dok 17% zemljišta su vrlo plitka tla ukazuje da se najvei dio teritorija moe svrstati u kategoriju osjetljivih tala koja zahtijevaju dodatnu brigu i posebne naine upravljanja i primjenu posebnih proizvodnih praksi. U tom smislu zabrinjava injenica da ne postoji karta visoko senzitivnih podruja, kao ni ovom pro