STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SOPJE 2015. 2020.†INE... · Općina financijski potpomaže rad Vatrogasne zajednice i rad drugih nevladinih organizacija. U sklopu socijalnih programa

REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA

OPĆINA SOPJE

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE SOPJE

2015. – 2020.

JAIĆ CONSULTING d.o.o. Bjelovar

Jaić Consulting d.o.o. Stranica 1

Projekt: STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SOPJE 2015. – 2020.

Naručitelj: OPĆINA SOPJE, Kralja Tomislava 9, SOPJE

Realizator: JAIĆ CONSULTING D.O.O., BJELOVAR

Tim za realizaciju: 1. JAIĆ CONSULTING d.o.o. Bjelovar; 2. JUO Općine Sopje; 3. Projektni tim Općine Sopje:

Josip Granjaš, načelnik Općine Sopje.

Ivo Horvat, predsjednik OV-a Općine Sopje;

Zlatko Cibok, Pročelnik JUO;

Nataša Hrgović, upravni referent ;

Snježana Pokopčić, računovodstveni referent;

Ivan Grgić, komunalni redar Općine Sopje;

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Odluka Općinskog vijeća o izradi Klasa:350-04/15-01/03 Strategije razvoja Ur.Broj:2189/10-01-15-01 Sopje, 09. ožujak 2015.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Odluka Općinskog vijeća o usvajanju Klasa:302-02/15-01/08 Strategije razvoja Ur.Broj:2189/10-01-15-01 Sopje, 09.prosinac 2015.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Predsjednik Općinskog vijeća: MP IVO HORVAT Potpis: _________________________

------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Projektni zadatak: Izrada Strategije razvoja Općine Sopje

za razdoblje 2015. g. – 2020. g.

Nositelj programa: Općina Sopje

Nositelj zadatka: Jaić Consulting d.o.o. Prespa 42 43000 Bjelovar

Koordinator zadatka: Tihomir Jaić

Autor programa: Tihomir Jaić


S A D R Ž A J :

Uvodna riječ načelnika Općine Sopje 5

UVODNI DIO 6

Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske

9

Osnovni podaci o stanju u prostoru 10

a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost

10 10 12

Zemljopisna obilježja Geološka obilježja Obilježja reljefa Hidrografska obilježja Klimatska obilježja

13 13 13 15 15

Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Poljoprivreda c) Energetika d) Turizam e) Lovstvo f) Pčelarstvo g) Šumarstvo

16 16 16 18 18 18 18 18

Komunalna infrastruktura Prometni sustav Cestovni promet Željeznički promet Zračni promet Pošta

Telekomunikacije

19 19 19 20 20 20 20

Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Odvodnja

22 22 22

Elektroopskrba 23

Plinoopskrba 23 Postupanje s otpadom 23

Zaštićena graditeljska i prirodna baština 1) Graditeljska baština 2) Prirodna baština

23 23 24

Društvena infrastruktura Obrazovanje

Osnovno školstvo Predškolska dob

26 26 26 26

Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvo Socijalna skrb

27 27 27

Uprava i administracija 27 Kultura i sport 27


CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA

Razvoj Naselja Društveni razvoj Razvoj prometne infrastrukture

28 28 28 29

Komunalna infrastruktura 30 Vodoopskrba i odvodnja 30 Energetski sustav 30 Zbrinjavanje otpada 31

MJERE RAZVOJA OPĆINE SOPJE SWOT analiza Strateški ciljevi i mjere razvoja

32 33

34–40

PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA

Programsko razdoblje 2014. - 2020. MJERE Europski fondovi

41 41

42 - 52 53

Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 54 Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada 54 Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske 54

Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy) Povijest i očekivani razvoj CAP-a Zaključna razmatranja uz CAP

55 55 - 58

59

Kriteriji za odabir projekata Okvirni prioritetni projekti i mreža projekata

60- 62 63

Strategija informacijskog društva za Općinu Sopje Provedba strategije informacijskog društva

Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice Projekti koji uključuju turizam Projekti koji uključuju i obrazovanje

64 - 65 66 67 67 68

Strategija jednakih mogućnosti u Općini 69

Strategija upravljanja okolišem Općine 70– 71

Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije 72

Razvojni učinak Strategije razvoja Općine 73 - 74

ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA Proizvodnja bio-komposta Proizvodnja bioplina

75 75 76

ODRŽIVI RAZVOJ 77

PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA Stvaranje javno-privatnog partnerstva Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP

78 - 79 80

81 – 84

ANALIZA INTERVJUA I ANKETA 85 Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina 85 – 86

PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE SOPJE 87

PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 88

STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA U BUDUĆNOSTI 89

DODATCI (kartografski prikazi; tablice; grafikoni) 91


Uvodna riječ načelnika Općine Sopje

Općina Sopje kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova kojima se neposredno

ostvaruju potrebe njenog stanovništva, a odnose se prvenstveno na komunalne djelatnosti,

uređenje naselja, zaštitu i unapređenje okoliša i sl.

Svojim projektima nastojimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, prvenstveno

poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva kroz obiteljska gospodarstva, obrte i trgovačka

društva.

Najznačajnije investicije koje se trenutačno provode obuhvaćaju izgradnju kanalizacijske

mreže, rekonstrukciju i modernizaciju cesta, nogostupa, javne rasvjete, dovršetak i uređenje

Mjesnih domova, kao i izgradnja kuća oproštaja u Španatu, Josipovu i Kapincima.

U sklopu izgradnje i održavanja infrastrukture valja spomenuti i izgradnju dječjih igrališta kao i

adaptaciju i održavanje mjesnih domova i popravak poljskih putova i nerazvrstanih cesta na

području općine.

Za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog i srednjeg gospodarstva i obrta,

koji čine temelj Sopjanskog gospodarstva, najvažnije je raspolaganje državnim poljoprivrednim

zemljištem i izgradnja proizvodno – poslovnih zona.

Kako bi povećala broj zaposlenih, općinska vlast nastoji stvoriti što bolje uvjete za gospodarski

oporavak postojećih poljoprivrednih gospodarstava i realizaciju novih projekata. U cilju što

kvalitetnijeg gospodarskog napretka izrađujemo i sveobuhvatnu Strategiju kojom bismo željeli

pomoći poduzetnicima i stanovništvu u njihovim potrebama i projektima.

Za poduzetničke projekte općina je pripremila i industrijske zone: Gornje Predrijevo, Novaki 1,

Novaki 2, Kapinci-Sopje i Vaška, koje nažalost nisu komunalno i infrastrukturno uređene.

Veliku mogućnost vidimo i u razvoju seoskog turizma za što, zahvaljujući prirodnim resursima i

kulturnom nasljeđu, Općina Sopje ima velike potencijale. Oni su osobito vezani uz lovna

područja i prepoznatljiv ruralni ambijent rijeke Drave.

U okviru društvenih djelatnosti općinska vlast provodi programe brige o djeci i mladima –

nagrađuje svako novorođeno dijete, stipendira studente i sufinancira prijevoz učenika srednjih

škola. Značajna se sredstva ulažu u rad sportskih klubova te u rad KUD-a Podravac koji

obuhvaćaju velik broj mladih kao i ulaganje u druge udruge.

Općina financijski potpomaže rad Vatrogasne zajednice i rad drugih nevladinih organizacija.

U sklopu socijalnih programa najznačajniji su projekti pomoći u kući i starim i nemoćnim

osobama što ih već nekoliko godina uspješno provodimo u suradnji s Udrugom osoba s

invaliditetom iz Slatine i slatinskim gradskim društvom Crvenog križa.

Ovom Strategijom pružamo Vam „okvir“ koji će Vam biti dostupan u realizaciji Vaših projekata i

života. Posebno će nas veseliti svako novo radno mjesto i novi poduzetnički pothvat u našem

okruženju, jer je to jamstvo opstanka naše Općine i stanovništva na ovim prostorima.

Vaš načelnik Josip Granjaš


UVODNI DIO

Obveza izrade Strategije razvoja Općine utvrđena je Odlukom Općinskog vijeća Općine

Sopje (Službeni glasnik Općine Sopje 3/15).

Strategija razvoja Općine sadrži osnove razvitka na prostoru jedinice lokalne

samouprave, ciljeve i namjenu prostora, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu

i uređivanje društvenih, gospodarskih, prostornih i drugih elemenata od važnosti za

područje Općine.

Nosilac izrade Strategije razvoja Općine je Općina Sopje, a izrađivač Jaić consulting

d.o.o. Bjelovar sa suradnicima.

Ono, što je već na samom početku rada bilo jasno jest to da se Strategija razvoja

Općine Sopje i cijelog ovog područja mora u potpunosti oslanjati na operativni

program (Strategiju) Virovitičko-podravske županije, proizlaziti iz njega i biti njegova

konkretna razrada za područje poljoprivrede, poduzetništva i ruralnog turizma te

njima srodnih djelatnosti.

Također je bilo potpuno jasno da je obrađivano područje uglavnom ruralno te da se,

stoga, ukupan njegov razvoj mora osmišljavati kao ruralni razvoj utemeljen na

iskustvima razvijenih zemalja, čija su ruralna područja danas već visoko razvijena i

poželjna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti. Zato je u

prvom dijelu Razvojnoga projekta obrađen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u

ruralnom razvoju. I taj je dio više upućen čelništvu općine koja će i provoditi ovaj

projekt.


1.1 Važnost lokalnog razvoja

Institucionalna sposobnost za promicanje društveno - ekonomskog razvoja i

upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće

važnosti. Vlada Republike Hrvatske izjavila je da se obvezala da će promicati regionalni

razvoj. U tom je cilju, a u skladu s načelom supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i

administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije i općine.

1.2 Općina ima značajne potencijale; također i probleme

Razvojni potencijali Općine su značajni, a ponajviše se očituju u razvoju poljoprivrede,

obrtništva i ruralnog turizma. Nažalost, takvi su i problemi s kojima je ona suočena.

Nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna

infrastruktura značajke su Općine.

1.3 Strategija razvoja kao plan je neophodna

Velik broj poslovnih subjekata kao i veći dio opće populacije općine živi sa niskim

prihodima. Općini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog

izvješća. Plan je nazvan Strategija razvoja za Općinu (Strategija). Strategija je prvi

sveobuhvatni razvojni plan koji je osmišljen od strane Općine i svih njezinih aktera u

suradnji (uglavnom putem predstavnika u općinskom partnerskom odboru). Strategija

Općine produkt je stanovništva Općine. Plan sadrži direktne reference na nacionalne

razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i

poduzetnika Općine Sopje.

1.4 Strategija će se koristiti za privlačenje investicija u Općinu

Strategija je zamišljena kao instrument koji će omogućiti Općini da strateškim i

usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima,

uključujući Vladu RH, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili

multilateralnih donatora.

Kratkoročno, cilj je Strategije da omogući Općini efikasno i ekonomično pristupanje

programima ministarstava Republike Hrvatske te strukturnim i kohezijskim fondovima

EU.

1.5 Strategija će stvoriti poticajno i plodonosno okruženje

Strategija uključuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i bit će proveden

uglavnom putem projekata javnog sektora koji će omogućiti, potaknuti i zaštititi rast i

razvoj privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit će «bogatstvo» i

nove vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit će snažno i slobodno demokratsko

društvo.


1.6 Strategija se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata

Strategija će stvoriti poticajno i povoljno okružje prvenstveno kroz projekte fizičke,

ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane

razvojne blokade u Općini te da bi se omogućilo i potaknulo privatni sektor i civilno

društvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogućnosti i potencijala

Općine.

Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju:

širenje vodoopskrbne mreže,

unapređenje sustava gospodarenja otpadom,

razvoj cestovne mreže,

unapređenje i modernizacija sustava obrazovanja,

potporu mreži udruga te savjetodavnu potporu poduzetničkoj zajednici.

Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Općine te izmjena strukture i

baze koja će dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetničkog modela Općine .

1.7 Važnost javnog sektora

Strategija će biti, barem tijekom prvih godina njene provedbe, vođena od strane

javnog sektora, a fokusirat će se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju

komercijalnih aktivnosti koje povećavaju ukupno ekonomsko bogatstvo.

Drugi fokus Strategije bit će davanje potpore civilnom društvu u razvoju participativne i

slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrške koji povećavaju ukupno

društveno bogatstvo i dobrobit.

1.8 Strategija započinje s vizijom i strategijom, ali projekti su ključni

Dogovorena vizija razvoja do 2020.. godine koncentrira se na smanjenje

nezaposlenosti i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti

baziranih na održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i među-sektorskom

partnerstvu.


Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske

Općina Sopje nalazi se u središnjem dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru

uz rijeku Dravu.

Sa sjeverne strane graniči sa Republikom Mađarskom, sa istočne strane općinom

Čađavica, sa južne strane sa gradom Slatina, a sa zapadne s općinama Suhopolje i

Gradina.

Slika 1. Položaj općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Sopje jedna je od općina u Virovitičko-podravskoj županiji, s površinom od

117,80 km2, što predstavlja 5,83 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz

2001. godine je 2.750, a gustoća naseljenosti 23 st/km2.

Općina Sopje svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla,

klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima

veliko značenje u Virovitičko-podravskoj županiji


Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Sopje ima jedanaest (11) naselja i to:

Grabić

Nova Šarovka

Gornje Predrijevo

Josipovo

Kapinci

Vaška

Novaki

Španat

Sopje,

Sopjanska Greda,

Višnjica

Naselje Sopje je sjedište općine Sopje, a MO nemaju naselja Sopjanska Greda i Višnjica.

Slika – Naselja u općini Sopje s katastrom (Izvor: PPU Općine Sopje)


a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 74,74 %. Slijede šume sa

10,01 % i vode sa 5,85 %.

Ukupna postojeća površina građevinskih područja je 6,61 km2, odnosno 5,61 %

površine Općine.

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Sopje živjelo je prema Popisu stanovništva 2011. godine 2320

stanovnika, što čini udio od 5,83 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske

županije.

Tablica - Ukupan broj stanovnika po dobi i spolu te starosti

Spo l

Ukupno

0 – 6

godina

0 - 14

godina

0 - 17

godina

0 - 19

godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno

stanovništvo (15 –

64 godine

)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna

starost

Indeks starenj

a

Koeficijent

starosti

Svega (15 – 49 godina)

od toga 20 - 29

godina

So

pje

∑ 2320 132 331 419 477 - - 1496 647 493 253 43,5 135,6 27,9

m 1147 66 165 220 252 - - 805 253 177 82 41,1 100,4 22,1

ž 1173 66 166 199 225 463 124 691 394 316 171 45,9 175,1 33,6

Izvor: DZS RH

Grafikon –

stanovništvo

0

500

1000

1500

2000

Ukupno Muškarci Žene

Stanovništvo Općine Sopje


c) Naseljenost

Općina Sopje obuhvaća devet naselja.

Niže u tablici prikazan je ukupni broj stanovnika u naseljima Općini Sopje, potom u

naselju s stanovništvom po spolu.

Tablica – Broj stanovnika po naseljima 2011.godine

Sopje Gornje Predrijevo sveukupno 86

Sopje Gornje Predrijevo m 40

Sopje Gornje Predrijevo ž 46

Sopje Grabić sveukupno 122

Sopje Grabić m 61

Sopje Grabić ž 61

Sopje Josipovo sveukupno 281

Sopje Josipovo m 129

Sopje Josipovo ž 152

Sopje Kapinci sveukupno 186

Sopje Kapinci m 94

Sopje Kapinci ž 92

Sopje Nova Šarovka sveukupno 250

Sopje Nova Šarovka m 126

Sopje Nova Šarovka ž 124

Sopje Novaki sveukupno 349

Sopje Novaki m 178

Sopje Novaki ž 171

Sopje Španat sveukupno 172

Sopje Španat m 80

Sopje Španat ž 92

Sopje Sopje sveukupno 524

Sopje Sopje m 269

Sopje Sopje ž 255

Sopje Vaška sveukupno 315

Sopje Vaška m 153

Sopje Vaška ž 162

Izvor: DZS RH, Godišnjak 2011.


Grafikon – stanovništvo po naseljima (obrada Jaić consulting d.o.o.)

Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Prostor općine Sopje karakterizira složena geološka građa.

Reljef je nizinski s nadmorskom visinom od 98 - 116 metara manje reljefne energije s

padom u nizinski dio pridravske ravnice i dio je otvorenog panonskog prostora. To je

prostor nastao akumulacijsko-erozijskim djelovanjem rijeke Drave i njenih pritoka, te

eolitskim djelovanjem.

Područje se stepenasto spušta prema rijeci Dravi, i na tom pravcu od neogenskog

pobrđa prema sjeveru razlikuju se mlađa i starija virmanska terasa Drave i naplavna

ravan.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa

od 7° MCS skale, a s inžinjersko-geološkog gledišta teren obično nestabilan i u

prirodnim uvjetima i pri djelatnosti čovjeka.

Stanovništvo po mjestima Općine Sopje

Gornje Predrijevo Grabić Josipovo Kapinci

Nova Šarovka Novaki Sopjanska Greda Sopje

Španat Vaška


b) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Sopje, najvećim dijelom je nizina, prostor pridravske ravnice i

dio otvorenog panonskog prostora vrlo male reljefne energije. Reljefna energija je

relativna visinska razlika (98-116 m) između najviše i najniže točke na jedinici površine

(km2). To je tipičan prostor nastao akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i

njenih pritoka.

IZVOR: Geo-portal, TK karta Općine Sopje


c) Hidrografska obilježja

Područje općine Sopje je ravničarskog sliva koji je poljoprivredo obrađen i gdje je

najveći utjecaj rada (djelatnost) čovjeka, agrikulturom i hidro-melioracijskim

zahvatima. Tu dominira rijeka Drava kao glavni vodotok područja te vodotoci brdsko-

ravničarskog sliva kanala poput kanala Čađavica i Županijskog kanala.

Ukupna površina općine Sopje na području Vodnogospodarske ispostave za slivno

područjeKarašice i Vučice iznosi 4512,48 ha.

Ukupna površina općine Sopje na slivnom području VGI „Županijski kanal“ Virovitica

iznosi 7.202,68 ha.

U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća naselja koja ulaze u sastav općine

Sopje: Gornje Predrijevo, Grabić, Kapinci, Novaki, Nova Šarovka, Sopje, Sopjanska

Greda, Španat, Vaška i Višnjica.

Na području općine Sopje nema voda I i II reda dok je granična voda I reda rijeka

Drava.

Ukupna dužina kanala III i IV reda na području općine Sopje iznosi 111,611 km, od toga

k.o. Gornje Predrijevo 26,656 km i k.o. Sopje 84,955 km (Karašica-Vučica) te 147,867

km (Županijski kanal).

Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a širina u razini terena 8,0 m.

Obzirom na veličinu sliva, prostor Općine malo utječe na režimske karakteristike Drave.

d) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Sopje mogu se okarakterizirati kao toplo umjerene

kišne klime s pojavom mrazeva i snijega u zimskom dijelu godine. Nije rijetka pojava da

je zimski period isprekidan toplijim razdobljima, što uzrokuje topljenje snijega. Jeseni

su u pravilu toplije od proljeća.

Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i prijelazom u ljeto iz relativno oštre

zime, pa je razdoblje proljeća kratko. Klima ovog područja je kontinentalna.

Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to,

uglavnom, makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj.

Za analiziranje klimatskih prilika, poslužili su dostupni podaci mjerenja meteoroloških

elemenata na meteorološkoj postaji Virovitica, a preuzeti su iz lovnogospodarskih

osnova ovog područja..


Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Za razvoj poduzetništva, rast životnog standarda i povećanje stope zaposlenosti, u

naselju Sopje u izgradnji su poduzetničko - industrijske zone: Gornje Predrijevo, Novaki

1, Novaki 2, Kapinci – Sopje i Vaška na površini od cca 50 ha.

Zone se kroz sustav poticaja EU – Mjere 7 namjeravaju opremiti komunalnom

infrastrukturom, priključcima na EE i plin kako bi se omogučilo da poduzetnici koji uđu

u iste imaju uvjete za nesmetanu proizvodnju i rad.

Prednost imaju proizvodne, uslužne i poljoprivredno-stočarske (mini farme)

djelatnosti.

Bitno je naglasiti važnost uklanjanja komunalnih nedostataka koji se ponajprije odnose

na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbu te izgradnju cesta

kako bi se privukao kapital i pokrenuo gospodarski razvitak.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje

neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 79,36 %, a obradive 75,09 % od ukupnog

područja. Općina Sopje je isključivo poljoprivredna Općina. Osnovna je biljna

proizvodnja ratarskih kultura,a na manjim površinama duhana i povrća. Stočarska

proizvodnja je slabo razvijena i uglavnom za vlastitu potrošnju. Otprilike dvadesetak

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava se bavi intenzivnijom proizvodnjom mlijeka

(više od pet grla muznih krava), a uzgojem tovne junadi i tovnih svinja se bavi otprilike

dvadesetak proizvođača.

Potrebno je jačati stočarsku proizvodnju izgradnjom farmi.

Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju.

Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine

šećerne repe, ljekovito bilje, uljarice te duhan.

Bilo bi dobro određene površine rezervirati za ekološku proizvodnju.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna

proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne

programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.

Zone za proizvodnju sjemenske robe za koje je predviđeno i navodnjavanje: Kapinci –

Vaška; produžetak navodnjavanja prema Pustari Višnjica.


c) Energetika

Elekroenergetski sustav dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati

mogućnost priključka na struju.

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a

visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne

pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom

području

d)Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine prostrana lovna područja s

bogatim fondom divljači, kao i mogućnost razvoja seoskog i rekreacijskog turizma te

zdravstvenog, kao što je npr. terapijsko jahanje u Višnjici.

Osnova za razvoj turizma je pustara Višnjica sa ergelom arapskih konja. Poljoprivredno

dobro (pustara) Višnjica nastalo je sredinom 19. stoljeća. U stotinu godina postojanja

razvilo se u naselje sa svim sadržajima za dvjestotinjak stanovnika koji su na njemu

živjeli. Model pustare u Slavoniji su razvijali zemljoposjednici koji su za potrebe

poljoprivrednog razvoja svoga gospodarstva organizirano naseljavali pojedina imanja

kako bi osigurali sve potrebne djelatnosti za funkcioniranje imanja. Zahvaljujući

odličnim prirodnim uvjetima, pustara Višnjica bila je jedno od

najbogatijih i najrazvijenih dobara u ovome dijelu Slavonije u vlasništvu obitelji

Drašković. U vrijeme između dva svjetska rata na imanju je živjelo više od 200 žitelja.

Uz agrarnu i stočarsku proizvodnju na Pustari je izgrađena tvornica žeste koja je radila

sve do 60- tih godina prošloga stoljeća.

Zanimljivo je da je električna energija potrebna za tvornicu i kućanstva u to vrijeme

proizvođena od obnovljivih energenata. Drugu polovicu 20. stoljeća na imanju

obilježila je konvencionalna poljoprivreda usmjerena profitu, kultu rasta i potrošnje uz

neracionalno korištenje prirodnih resursa.

Obnova Pustare Višnjica na tradiciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra i

implementacija ekologije, poljoprivrede i turizma u održivi razvoj, osnova je na kojoj se

temelji cijeli projekt.

Osnovna pretpostavka za revitalizaciju Pustare sadržana je u nekoliko značajki imanja

(izvanredniprirodni uvjeti, očuvana pejzažna cjelina, postojeći objekti i ambijent s

naglašenim tradicijskimznačajkama).


Osnovni elementi na kojima se temelji atraktivnosti kraja i destinacije obuhvaćaju

zdravu klimu(umjereno kontinentalna) nezagađen zrak i vodu, odsutnost buke i

potencijalnih opasnosti,očuvanu prirodu, jedinstvena ergela arapsklih konja, očuvano

graditeljsko nasljeđe cijelog imanja -ruralna arhitektura, očuvane socio-kulturne

značajke, slikovit krajolik (blizina rijeke Drave iPapučkog gorja), mogućnost slobodnog

kretanja turista po okolici, dobre uvjete za rekreaciju(šetnje, jahanje, biciklizam), dobru

cestovnu povezanost, blizinu ambulante, pošte, trgovine,

osiguranu infrastrukturu.

Najvažnija djelatnost u okviru ovih mogućnosti uz uzgoj konja bit će organiziranje

terapijskogjahanja i hipoterapije za osobe s invaliditetom kao i škola jahanja za djecu i

odrasle.

Osim te destinacije, svojevrsna atrakcija je i Pustara Zidina. Kao i mnoge druge, Pustara

Zidinadanas bez stanovnika samo je mali trag onog što je predstavljala kroz povijest.

Danas se na tojlokaciji uz očuvanu pejsažnu cjelinu i jedinstvene prirodne uvjete nalaz

uzgajalište jelena lopatara.Ograđeno uzgajalište prostire se na 40-ak hektara livada i

manjim dijelom šumskog prostora.Središnji dio predstavlja park prepun starog drveća

u kojem se nalaze tri objekta s naglašenimtradicijskim značajkama ovog prostora.

DRAVA je neiskorišten potencijal za rekreativni i sportski turizam. Slijedeći koraci uz

uređenje šetnice i mjesta za rekreativni odmor stanovništva i gostiju predstavlja

izgradnja ornitoloških osmatračnica, staza za ribolov te posebice razvoj riječnog

„Robinsonskog“ turizma.

Slika: Pirodni potencijala – rijeka Drava


e) Lovstvo

Osnovna namjena lovišta je uzgoj, lov i korištenje divljači za vlastite potrebe putem

lova lovoovlaštenika te ostvarenja gospodarske koristi putem lovnog turizma.

Na području općine Sopje, ustanovljena su zajednička lovišta: L1 „Sopje“ X/112; L2

„Gornje Predrijevo“ X/114; L3 „Gornji Miholjac“ X/111 i L4 „Bakić“ X/113.

Lovišta su nizinskog tipa, smješteno sjeveroistočno od Slatine, između magistralne

ceste Zagreb-Osijek, rijeke Drave i rijeke Čađavica

f) Pčelarstvo

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Sopje

jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše

godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi

ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Na području općine Sopje šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma

podružnica Našice, Šumarija Slatina, gospodarske jedinice „Slatinske nizinske šume“ i

„Slatinske podravske šume“.

Na području Općine nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u više enklava

unutar poljoprivrednog zemljišta i uz rijelu Dravu. U enklavama prevladavaju šume

hrasta lužnjaka s običnim grabom i jasenom. U sjevernom dijelu uz rijeku Dravu

prevladavaju šume vrbe, topole, te kulture EA topole. Od šuma posebme namjene u

području rijeke Drave postoje sastojine za znanstvena istraživanja. Osim gospodarke

funkcije, značajna uloga je i oćekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozija,

bujica i poplava utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenja ljudskog

okoliša, stvaranje kisika, na poljoprivrednu proizvodnju, rekreativnoturistička,

udravstvena i utjecaj na faunu.

Tablica: nizinske šume (izvor: PPUO Sopje)


Komunalna infrastruktura

Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori

te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale

infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.

Prometni sustav

Područje općine Sopje svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni

dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu

vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor.

Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta

prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne

mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz

centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav

intenzitet prometa.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će

se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi južnim

dijelom prostora općine, između naselja Novaki i Višnjica / Španat te u neposrednoj

blizini naselja Josipovo – teritorijem grada Slatina.


Slika: Cestovna mreža na području Općine Sopje

Izvor: ŽUC VPŽ, Prometna karta

Zračni promet

Na području općine Sopje postoji poljoprivredno uzletište u Novakima i Kapincima,

koja trenutno nisu u funkciji sporta i rekreacije niti poljoprivrede, jer je tretiranje

usjeva iz zraka nedopustivo, a bilo bi i preskup izdatak u odnosu na cijene ratarskih

kultura koje se na takav način mogu tretirati (zaštita i sl.).

Uzletište bi moglo na značenju dobiti razvojem sportskog (avio ili lovnog turizma), kada

bi se njime mogli koristiti turisti – gosti u svojim dolascima i odlascima ili aktivnostima.


Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice -

poštanski uredi. Poštanski ured u Sopju svojim dostavnim područjem pokriva samo dio

administrativnog područja općine Sopje.

Telekomunikacije

HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim

računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). Svako domaćinstvo ima

mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga - brzog interneta, telefona,

internetske televizije i sl.

Svjetlovodna infrastrukturna mreža RH – Izvor: www.mppi.hr


Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih

zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena sva naselja osim

sekundarnog voda za naselje Gornje Predrijevo, a što će se realizirati do konca 2015.

godine.

Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih,

rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na

neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u

poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju.

Odvodnja

Na području općine Sopje niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je

standard življenja u svim naseljima daleko manji.

Za odvodne sustave Sopje, Kapinci i Vaška, recipijent je Drava.

Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća upravo navedena

naselja i u fazi je projektiranja.

Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za sva naselja predlaže primjenu

nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže

sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za

izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.

Ostala naselja, koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti

jednim do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati

će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem

sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se

oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže

vodotoke.


Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim

razinama.

Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV

naponskoj razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje

Općine Sopje.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat

će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. Stoga se na 35 kV

naponskoj razini planira poboljšati opskrba dijela naselja izgradnjom 35/0,4 kV

trafostanica, a snagu postojećih 35/10 kV trafostanica povećavati prema nastalim

potrebama.

Plinoopskrba

Plinski sustav Općine Sopje vezan je na MRS Slatina i obuhvaća naselja Nova Šarovka i

Sopje te naselja Španat, Višnjica i Novaki. Nastavak plinofikacije osigurati će HEP Plin

d.o.o. koji nastavlja s projektiranjem i širenjem plinske mreže na naselja koja nemaju

plinsku mrežu.

Postupanje s otpadom

Općina Sopje ima devet naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno susva

naselja te tako imaju organizirano sakupljanje otpada.

Putem zelenih otoka u svakom mjestu krenulo se na razvrstavanje otpada i njegovu

oporabu kroz partnerski odnos s tvrtkom Slatina kom d.o.o. Slatina.

Zaštićena graditeljska i prirodna baština

1) Graditeljska baština

Povijest Arheološki nalazi na području općine Sopje potječu iz pretpovijesnog doba. Najstarija naselja su Novaki i Vaška, koji se spominju već 1014. godine. U Vaškoj je tako bio stan viteškog reda Templara, a nakon njih u 14. st. red Ivanovaca i Augustinovaca.


Već u 9. st. arhiđakonat Vaškaima 18 župa, a Novaki su bili značajni po župi koja je u

razdoblju od 11. do 13. st. Obuhvaćalapodručje veće od područja nekadašnje općine

Podravska Slatina. Naselje Sopje možemo pratitijoš u srednjem vijeku kao i

mnogobrojna naselja u području oko Drave i južne Podravine. Nekanaselja su nestala i

nema im ni traga, a neka postoje još i danas.

U najstarijem popisu župaZagrebačke biskupije iz 1334. god. spominje se i župa Sv.

Marije Magdalene Sopje, kao jedna od19 župa arhiđakonata Voška. U popisu župa

Zagrebačke biskupije iz 1501. god. spominje se župau Sopju. Prodorom Turaka i

osvajanjem Slavonije 1526. god. domaće hrvatsko katoličkostanovništvo je poubijano,

a dio je odselio u sigurnije krajeve. Prije dolaska Turaka u SlavonskojPodravini postojale

su mnogobrojne utvrde. Utvrde u Sopju prije provale Turaka, obnovljene su ipojačane

za obranu. Turci su osvajali i utvrdu i područje današnje općine Sopje, te 1567. god.

utvrdu obnovili i doveli svoju posadu. Sopjanski kraj oslobođen je od Turaka 1684. god.

GeneralDunvald u svom izvještaju navodi da je Sopje porušeno i spaljeno. Potpuno

opustjele krajeve1692. god. počinju naseljavati Hrvati, da bi se 1694. god. obnovila

župa. Ovo područje potompotpada pod Virovitičko vlastelinstvo, kasnije i Virovitičku

županiju.

Školstvo u Sopju, usprkos relativno malom naselju, ima dugu tradiciju. Osnovano je

1822. god.na inicijativu tadašnjeg sopjanskog župnika Paulusa Odabašića. Prema

župskoj spomenici crkveSv. Marije Magdalene škola je započela s radom u

novoizgrađenoj zgradi, što je tada bila pravarijetkost.

Tradicija izvornog rukotvorstva u Sopju nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Tkanje,kukičanje, vez, necanje, splet, šupljikanje, dio su tradicije koja se prenosi iz

generacije ugeneracuju kao i izrada bogato ukrašenih nošnji sopjanskog kraja.

2) Prirodna baština

Na području obuhvata Strategije razvoja općine Sopje ne nalazi se ni jedno područje

koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Na području Općine

potrebno je napraviti analizu prirodnih vrijednosti te na osnovu toga predložiti nova

područja za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode ili odrediti područja koja će se

štititi odredbama za provođenje plana kao osobito vrijedan prirodni predio.

Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu, temeljem Zakona o zaštiti prirode, štite se

odredbama ovog Plana do provedbe valorizacije navedenog područja od strane

Državnog zavoda za zaštitu prirode (da li navedeno područje ima/nema svojstva

zaštićenog područja), odnosno do donošenja akta o preventivnoj zaštiti ili proglašenju

zaštite.

Prostornim planom Virovitičko-podravske županije predviđeni za zaštitu su:

U kategoriji “značajni krajobraz“


močvarno područje uz Dravu

U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - park

park u Višnjici

Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu ovim Planom su:

U kategoriji ˝spomenik parkovne arhitekture˝ - pojedinačno stablo

hrast kitnjak u Kapincima

U kategoriji „značajni krajobraz“:

Predrijevčaka bara

Predrijevački vrbak

Sopjanska bara

Na području općine Sopje utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (poplavne šume vrba

i topola, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume) za koje treba provoditi

slijedeće mjere očuvanja:

- izbjegavati regulaciju vodotoka i radnje vezane za održavanje vodotoka koje dovode

do promjene vodnog režima vlažnih staništa, a iste je moguće provoditi samo ako su

neophodne za zaštitu ljudi, naselja i imovine

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake,

slapove, mrtve rukavce i dr.) povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i

odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom

području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim

ravnicama - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade,

pašnjake i dr.) i šumske rubove. Produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom

dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela stara i suha

stabla i izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu

- poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip

što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih

organizama te poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja

U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske

površine, šumske rubove te živice koje se nalaze između obradivih površina. Osobito

štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti

posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju

krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled

krajobraza, a osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.

Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine te

ruralne i krajobrazne strukture Općine, jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet

Općine, ali da ista, kao resurs, postane osnova za gospodarski razvitak.


Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan

utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu

vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode,

njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog

područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

Pri oblikovanju građevina, posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja treba

koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i

tradicionalnoj arhitekturi.

Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori

te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale

infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegavaju veći prosjeci šuma.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba

osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje

obnovljivih prirodnih izvora. Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao

predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti

Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i

vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih

tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje

stanišnih tipova (NN br. 7/06).

Osobito vrijedna područja močvarne ornitofaune su Predrijevačka i Sopjanska bara i

vrbak. Ove i brojne druge bare uz rijeku Dravu, značajne su za gniježđenje divljih

pataka, gnjuraca, crne liske vodenih kokošica, trstenjaka.

Sjeverni dio Općine Sopje nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži

Hrvatske NEN) i to kao dio središnje jezgre NEN-a i kao dio koridora. Područje središnje

jezgre unutar granica Općine Sopje odnosi se na važno područje za ptice „Srednji tok

Drave“. Područje koridora NEN-a unutar granica Općine odnosi se na porječje rijeke

Drave, odnosno područje sjeverozapadnog dijela Općine Sopje između rijeke Drave i

Županijskog kanala pa sve do granica Općine Gradina.

Poželjno je u što skorije vrijeme na lokalnoj razini definirati lokalnu ekološku mrežu

kojom će se detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i

staništa.


Društvena infrastruktura

Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u područnim školama.

Područna školaSopje - broj djece 22

Područna škola Novaki - broj djece 5

Područna škola Vaška - broj djece 11

Djeca u starijoj dobi (od 5.razreda nadalje) OŠ pohađaju u Čađavici (OŠ Davorin

Trstenjak) i Slatini (OŠ Eugena Kumičića).

Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske

županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica.

Slika: Zgrada područne škole Davorina Trstenjaka Sopje

Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje kroz institucije

jaslica i/ili dječjeg vrtića, već se za djecu organizira sadržaje kroz „malu školu“ tijekom

koje se djeca predškolske dobi pripremaju za polazak u prvi razred.


Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvo

Zdravstvene usluge ostvaruju se u ambulanti u Sopju i Vaškoj. U planu razvoja je

izgradnja nove zgrade ambulante u kojoj bi se stanovništvu mogla pružiti kvalitetnija i

adekvatna zdravstvena zaštita.

Veterinarske usluge na području Općine Sopje ostvaruju se putem lokalne veterinarske

ambulanti smještenih u Slatini i Čađavici.

Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i

Orahovici.

Uprava i administracija

Općina Sopje ima svoje vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne

samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.

Kultura i sport

Na području Općine Sopje djeluje značajan broj sportskih, kulturnih i tehničkih

društava i klubova čiji je osnovni interes jačanje društvenog i sportskog života na

području općine, očuvanje i njegovanje tradicije i kulture naroda i nacionalnih manjina

u Republici Hrvatskoj, zaštita od požara imovine i osoba…

POPIS UDRUGA NA PODRUČJU OPĆINE SOPJE

LU Fazan-Sopje-Kapinci,

nogometni klubovi: NK Podravac-Sopje,

NK Slavonac-Novaki,

NK Vaška-Vaška,

NK Grabić-Grabić i

NK Standard-Nova Šarovka


Udruga "Sport za sve" Sopje i "Sport za sve" Vaška

Udruga Miholjska potkova iz Gornjeg Predrijeva

Podravski vez - eko-etno udruga Sopje

KUD Podravac Sopje

Ribolovne udruge: ŠRU Štuka-Nova Šarovka,

ŠRU Šaran-Sopje,

ŠRU Amur-Kapinci

ŠRU Piškur-Josipovo,

ŠRU Smuđ-Vaška

KUD PODRAVAC Sopje u izvornoj nošnji Sopja – izvor:www.icv.hr


CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA

Razvoj Naselja

Ciljevi razvoja naselja su:

- jačati sustav središnjih naselja koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije,

u funkciji ravnomjernog razvitka - to znači uspostavu centara policentričnog razvoja

koji se ostvaruje realizacijom proizvodnih i infrastrukturnih objekata koji pridonose

razvitku manjih razvojnih središta u žarišta razvoja.

- istražiti problematiku pograničnih predjela i u tom prostoru razvijati odgovarajuće

funkcije u manjim naseljima

Društveni razvoj

Predškolsko obrazovanje - potrebno je razvijati proširenje mreže ustanova

predškolskog odgoja, prioritetno u onim općinskim središtima u kojima oni nedostaju,

kao i u onim naseljima koja imaju potpunu osnovnu školu

Osnovno obrazovanje - u razvoju osnovnog obrazovanja treba težiti za uspostavom

cjelodnevnog boravka djece u školama, a najprije to ostvariti za djecu nižih razrednih

odjeljenja – u ostvarenju tog cilja i nadalje je potrebno razvijati mrežu škola izgradnjom

novih ili preuređenjem postojećih škola (Novaki/Vaška/Sopje).

Kultura - na cjelokupnom prostoru Županije najizraženije su kulturno-umjetničke

aktivnosti, čije djelovanje treba njegovati i poticati u okviru ogranaka kulturno-

umjetničkih društava - institucije knjižnica i čitaonica potrebno je osnivati i širiti u svim

općinskim središtima.

Sport - značenje i razvoj športa potrebno je jačati stvaranjem boljih uvjeta i uvođenjem

novih sadržaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati

uz osnovne škole, te težiti ka njihovoj multi-funkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti

namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom životu stanovnika).


Zdravstvo - težiti načelu kojim se provodi zdravstvena zaštita građana, a to je

sveobuhvatnost, kontinuiranost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim

stanovnicima. Raditi na uspostavi novih zdravstvenih sadržaja i uređenju prostora za

liječenje stanovništva.

Razvoj prometne infrastrukture

Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa

trebao bi teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjivanju

postojećih prometnih pravaca.

U tom smislu potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice

sadašnje županijske ceste na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja kolnog

od pješačkog i biciklističkog prometa. To je posebno važno zbog povećanog broja djece

kao sudionika u prometu na putu do škole.

Ciljevi gospodarskog razvoja trebali bi biti povezani s razvojem prometne

infrastrukture, stoga bi prometnice u Općini trebale biti u turističkoj funkciji pa prema

tome i adekvatno opremljene turističkim oznakama.

Promet

Zbog značaja u prometnom sustavu Županije, ceste prema Općini treba održavati i

redovito kontrolirati te izgradnja pješačkih staza radi sigurnosti pješaka Općine.

Potrebno je također poboljšati prometnu povezanost autobusnim i željezničkih linija sa

okolnim mjestima Županije.

Posebnu važnost imaju nerazvrstane ceste kojima upravlja Općina.

Njihovo održavanje, rekonstrukcija i modernizacija predstavljaju jedan od temeljnih

ciljeva uređenja komunalne infrastrukture.


Telekomunikacije

U razvoju telekomunikacija primjena novih tehnologija dovela je do značajnog

povećanja kapaciteta priključka, a dobra uspostava telekomunikacijskog sustava na

pograničnom području i u ruralnom prostoru pridonosi sigurnosti i podizanju kvalitete

života stanovništva.

Komunalna infrastruktura

Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture trebali bi biti usmjereni u dva pravca: -

opremanje komunalnom infrastrukturom svakog domaćinstva - osigurati potrebne

kapacitete i rezerve u opskrbi energijom (plin, električna energija) kao preduvjet

razvoja gospodarskih djelatnosti.

Vodoopskrba i odvodnja

Iako je pokrivenost prostora vodoopskrbnim sustavom oko 90% ukupnog broja naselja,

još uvijek određeni broj domaćinstava ne koristi vodu iz tog sustava u potpunosti pa je

u narednom razdoblju osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje

vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta,

održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja.

Budući da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni

kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih

strojeva i sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju

otpadnih voda s obaveznom izgradnjom uređaja za pročišćavanje.

Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava

kanalizacije uz izgradnju lokalnog pročistača bez obzira na količinu potpadnih voda.

Značajni koraci u tom smjeru već su poduzeti s gradnjom dijela kanalizacijskog sustava

naselja Sopje.

Energetski sustav

Razvoj elektroopskrbe usmjeren je na poboljšanje sigurnog prijenosa električne

energije rekonstrukcijom elektroenergetskih mreža, modernizaciji trafostanica. U

plinoopskrbi je potrebno osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mrežu

sniženjem troškova te osigurati dovoljne količine plina i za ekstremne uvjete.


Zbrinjavanje otpada

Zbog još uvijek nezadovoljavajućeg zbrinjavanja otpada na području cijele Županije,

osnovni cilj u rješavanju te problematike je korištenje prihvatljivih rješenja izgradnjom

jedinstvene zajedničke sanitarne deponije za cijelu Županiju ili regiju.

Zbrinjavanje otpada obaveza je jedinica lokalne samouprave koje se u cilju rješavanja

tog problema mogu međusobno udruživati. Izgradnja reciklažnog dvorišta na prostoru

Općine može se planirati isključivo za otpad iz Općine uz poštivanje prirodnih,

geoloških, hidroloških uvjeta te Zakonom propisanih rješenja. Zabranjuje se dovoz i

odlaganje otpada iz drugih država, županija i općina na teritoriju Općine.

Slika: Zeleni otoci u Općini Sopje (izvor: JUO Općine Sopje)


MJERE RAZVOJA OPĆINE SOPJE

A) SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Položaj, prirodni resursi, okoliš

Povoljan geoprometni položaj( blizina Republike Mađarske )

Bogatstvo obradivih površina, šuma, resursa za biljnu proizvodnju

Očuvan okoliš – mogućnost razvoja ekološke proizvodnje hrane

Dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura

Gospodarstvo

Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji Tradicija u obrtništvu Tradicija u proizvodnji hrane – stočarstvo,

mljekarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo

Društvene djelatnosti

Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita Očuvana tradicija kulture i običaja kroz

kulturno-umjetnička društva Raznovrsna kulturno- povijesna baština Organizirana razna sportska društva


Loša lokalna prometna infrastruktura Nepostojanje sustava odvodnje Slaba pokrivenost vodoopskrbom,

neizgrađena mreža, mali kapacitet vodocrpilišta

Nedovoljna ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Nesanirana divlja odlagališta smeća u kanalima, livadama i šumama

Nedefiniranost raspolaganja državnim zemljištem

Gospodarstvo

Nizak bruto društveni proizvod po stanovniku

Loša tehnološka opremljenost gospodarstva Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih

površina Nepovezanost malih poljoprivrednih

proizvođača Neorganizirani nastup na tržištu Nedostatak gospodarske i tehnološke

infrastrukture Nedostatak suradnje gospodarstva i

znanosti Strukturna nezaposlenost Nekorištenje mogućih izvora financiranja Nedefinirani gospodarski prioriteti


Slaba obrazovna struktura stanovništva Nepovoljna demografska kretanja Nedovoljna opremljenost javnih ustanova Velik udio radno sposobnog, a neaktivnog

stanovništva


PRILIKE PRIJETNJE


Realizacija programa vodoopskrbe sa

Županijom i Hrvatskim vodama

Unapređenje sustava cjelovitog

gospodarenja otpadom na prostoru

općine

Sanacija lokalnih cesta uz pomoć Fondova

Europske Unije

Rast potražnje za tradicionalnim i eko

proizvodima

Gospodarstvo

Pozitivna klima koja podržava ulaganja u

gospodarstvo

Razvoj poduzetničke i tehnološke

infrastrukture( poduzetničke zone)

Okrupnjavanje zemljišta, korištenje novih

tehnologija u poljoprivredi

Jačanje potražnje za eko-proizvodima

Stvaranje prepoznatljivih regionalnih proizv.

Povezivanje i umrežavanje proizvođača u

poljoprivrednoj proizvodnji

Umrežavanje poduzetnika u clastere

Razvoj raznih oblika kontinentalnog turizma

Izgradnja brendova u proizvodnji i turizmu


Razvoj informacijske tehnologije

Razvoj partnerskih odnosa na lokalnoj i

državnoj razini

Osposobljavanje i obrazovanje za potrebe

gospodarstva

Povećanje aktivnosti i suradnje s jedinicama

lokalne samouprave u okružju, Županiji i RH


Zagađenje okoliša zbog nepostojanja

sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda

Neadekvatno upravljanje privatnim

zemljištem i šumama

Ovisnost u vodoopskrbi o drugim

čimbenicima izvan Općine

Gospodarstvo

Velika konkurencija u poljoprivredi i

proizvodnji hrane

Brzi razvoj novih tehnologija za koju su

potrebna velika financijska sredstva

Neefikasna državna uprava, duge i velike

procedure kod ishođenja dokumentacije za

razvoj i obavljanje poduzetničke

djelatnosti

Neorganiziranost državnih službi u zaštiti

interesa poduzetnika pred naletom

globalne često nelojalne konkurencije

Prevelika fiskalna centralizacija sredstava

Nepostojanje politike ravnomjernog

regionalnog razvoja


Propadanje ruralnih sredina

Odlazak mladih i školovanih u gradske

sredine

Slaba povezanost centralne države i lokalne

sam- uprave

Nekonzistentni socijalni programi


B) Strateški ciljevi i mjere

Analizom potencijala općine Sopje te kroz anketu sa stanovništvom Općine došli smo do

sljedećih zaključaka o strateškim ciljevima i mjerama.

Prioritet 1. Uređenje komunalne infrastrukture

Mjera 1. Uređenje i izgradnja lokalnih i nerazvrstanih cesta

Mjera 2. Uređenje i izgradnja kanalizacija i vodovoda

Mjera 3. Uređenje groblja

Mjera 4. Uređenje i izgradnja nogostupa

Mjera 5. Uređenje javnog prostora, javnih površina, parkova i šuma

Mjera 6. Modernizacija, uređenje i izgradnja sustava javne rasvjete sa naglaskom na eko i

led rasvijetu

Mjera 7. Izgradnja i uređenje ugibališta, parkirališta i stajališta na području Općine

Mjera 8. Uređenje i izgradnja šumskih i protupožarnih putova

Prioritet 2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1. Razvoj stočarstva i ratarstva

Mjera 2. Razvoj ekološke poljoprivrede

Mjera 3. Razvoj proizvodnje ljekovitog i aromatskog bilja

Mjera 4. Uređenje poljoprivrednih putova

Mjera 5. Razvoj sustava za navodnjavanje

Mjera 6. Razvoj povrtlarstva

Mjera 7. Izgradnja objekata za finaliziranje poljoprivrednih proizvoda

o Podmjera 1. Izgradnja mini sirane

o Podmjera 2. Izgradnja mini klaonice

o Podmjera 3. Izgradnja mini mljekare

o Podmjera 4. Razvoj i izgradnja punionica meda

Mjera 8. Promocija i plasman poljoprivrednih proizvoda


Prioritet 3. Razvoj poduzetništva i malog obrtništva

Mjera 1. Izgradnja i opremanje poduzetničkih zona i unapređenje postojećih

Mjera 2. Izgradnja poduzetničkog inkubatora u sklopu općine

o Podmjera 1. Pomoć start – up poduzetnicima

Mjera 3. Modernizacija i unaprjeđenje prerade i proizvodnje

Mjera 4. Razvoj i izgradnja sunčanih elektrana isključivo na postojećim građevinskim

objektima

Mjera 5. Edukacija stanovništva u sektoru gospodarstva i poduzetništva i promoviranje

poduzetništva i obrtništva

Prioritet 4. Razvoj turizma

Mjera 1. Razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma

Mjera 2. Razvoj povijesnog turizma

o Podmjera 1. Valorizacija arheoloških nalazišta

Mjera 3. Razvoj seoskog turizma

o Podmjera 1. Razvoj smještaja u domaćinstvima (bed andbreakfast)

o Podmjera 2. Razvoj i izgradnja kuća za odmor

Mjera 4. Razvoj kulturnog turizma

o Podmjera 1. Izgradnja biciklističkih staza i pješačkih staza koje će povezivati

kulturne i povijesne i prirodne sadržaje

Mjera 5. Razvoj sportskog i adrenalinskog turizma

o Podmjera 1. Izgradnja i razvoj sportsko - rekreacijskih zona, aero-kluba i sl.

o Podmjera 2. Razvoj biciklističkih staza

o Podmjera 3. Razvoj pješačkih staza

Mjera 6. Razvoj lovnog turizma

Mjera 7. Edukacija stanovništva u turističke svrhe i promoviranje turizma

o Podmjera 1. Radionice za unaprjeđenje turizma


Prioritet 5. Razvoj društvenih djelatnosti

Mjera 1. Razvoj i poticanje na osnivanje novih te unaprjeđenje rada postojećih udruga

Mjera 2. Izgradnja i uređenje objekata za boravak predškolske djece

o Podmjera 1. Izgradnja i uređenje postojećih parkova za djecu i dječjih igrališta

Mjera 3. Izgradnja i uređenje objekata za djecu školske dobi

o Podmjera 1. Dogradnja i uređenje škola

o Podmjera 2. Uređenje i izgradnja sportske dvorane sa bazenom

Mjera 4. Izgradnja i uređenje objekata za rekreaciju stanovništva

Mjera 5. Izgradnja i uređenje objekata za stanovništvo treće životne dobi

o Podmjera 1. Izgradnja zdravstvenih ustanova

o Podmjera 2. Izgradnja dnevnog boravka za starije osobe

o Podmjera 3. Izgradnja doma za starije osobe

Mjera 6. Izgradnja centra za mlade

Mjera 7. Edukacija stanovništva o ostvarivanju njihovih prava te poticanje na civilno

djelovanje, posebno mladih osoba

Prioritet 6. Razvoj zaštite okoliša

Mjera 1. Razvoj sustava za praćenje zaštite okoliša

Mjera 2. Adekvatno saniranje otpada

Mjera 3. Postavljanje sustava obnovljivih izvora energije

Mjera 4. Izrada planova i strateških dokumenata u svrhu zaštite okoliša te razvoja

obnovljivih izvora energije

Mjera 5. Edukacija o važnosti očuvanja okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije


Prvi strateški cilj obuhvaća široko područje razvoja infrastrukture koja je preduvjet za

daljnjigospodarski razvoj ovog područja. Osnovna i SWOT analiza ukazuju na loše

stanje lokalnihcesta u odnosu na uporabne standarde te na potrebu obnove i

modernizacije istih.

Što se tiče komunalne infrastrukture, najveće promjene potrebno je implementirati u

sustav lokalnih cesta i vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Sustav odvodnje vode profitirao bi izgradnjom kanalizacijske mreže koja bi zamijenila

dosadašnji sustav pojedinačnih septičkih jama.

Osim prometne i komunalne infrastrukture, u svrhu potpore gospodarskoj aktivnosti

namećese i potreba za unaprjeđenjem poslovne infrastrukture Općine. To se

prvenstveno odnosi nalokacije na kojima bi se pokretale i razvijale poduzetničke

aktivnosti.

Poduzetničke zone su u pripremi što bi trebalo pomoći u ostvarenju ovog prioriteta.

Osim toga, osnivanjepoduzetničkog inkubatora pri Općini značajno bi pomoglo

poduzetnicima koji tek kreću sa pokretanjem svog posla.

Pretpostavka razvoju turizma u Općini Sopje je razvoj turističke infrastrukture, pa je

uokviru tog prioriteta potrebno nadopuniti smještajne kapacitete, kao i turističke

sadržajekoje Općina pruža. Osnivanje i razvijanje OPG-a daje potporu ruralnom

turizmu, a planiranoje poticati i gradnju smještajnih hotelsko-rekreacijskih kapaciteta.

Unutar turističke ponude predviđeno je uređenje pješačkih i biciklističkih staza, kao i

obilježavanje istih. Rekreativneaktivnosti ovog tipa mogu se adekvatnim

usmjeravanjem staza nadopuniti sadržajima upoznavanja specifičnosti područja,

primjerice lokaliteta kulturne i prirodne baštine ili proizvodnje ruralnih proizvoda (npr.

ceste vina, dani kukuruza i slično).

Lovni i ruralni turizam značajni su u turističkoj ponudi cijele kontinentalne Hrvatske. U

sklopu promocije ulogu bi trebale igrati i turističke manifestacije kako bi se lakše

privukli i informirali zainteresirani turisti te produžio njihov boravak napodručju

Općine. Kao nositelji turističkih djelatnosti već sada, a i u budućnosti trebala bi se

istaknuti obiteljska poduzeća i obrti, tradicionalna proizvodnja jest zanimljiva turistima,

ali ponovno se nameće potreba za edukacijom i u ovom kontekstu.

Nadalje, infrastrukturu treba modernizirati i u kontekstu energetike. Energetska

poduzetnička zona bila bi fokusirana na navedeni sektor u kojem su također prisutni

problemi za Općinu. Energetsku situaciju mogu popraviti i obnovljivi izvori energije, te

plinofikacija; oba izvora su relativno čista pa tako i komplementarna

turističkom/ruralnom identitetu koji Općina posjeduje i želi dodatno učvrstiti vlastiti

položaj i priliku za posao.

Nakon ostvarivanja adekvatnih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje, jedinice lokalne


samouprave moraju osigurati i kvalitetno okruženje za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva u smislu uklanjanja potencijalnih birokratskih prepreka koje

obeshrabruju zainteresirane za pokretanje posla.

Prepoznaje se i uloga poduzetničkih potpornih institucija, a njihova podrška može biti i

u obliku pripreme projektnih prijedloga i dokumentacije. Potrebno je dati doprinos

promjeni zakonodavstva i politike poticaja na svim razinama javne uprave.

Poljoprivredna proizvodnja neizostavan je element gospodarske aktivnosti ruralnih

općina kroz koji im se pruža mogućnost formiranja svojeg identiteta i prepoznatljivosti.

Općina Sopje proteklih godina doživljava stagnaciju u poljoprivrednoj proizvodnji

(čemu je pridonio i Domovinski rat), ali i dalje želi te pokušava zadržati i razvijati

agrarne djelatnosti. Iztog razloga jedan od prioriteta unutar ovog strateškog cilja

odnosi se na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i upravljanja poljoprivrednim

zemljištem.

Ponudu poljoprivrednih proizvoda moguće je nadopuniti novim kulturama, čime bi se

ona učinila atraktivnijom i dotaknule specifične potrošačke niše i proširilo ciljano

tržište. Razvoj ekološke poljoprivredepridonosio bi zaštiti okoliša, ali je i u skladu sa

promjenama u potrošačkim trendovima i preferencijama. Međutim, nove kulture i novi

načini uzgoja zahtijevaju edukaciju poljoprivrednika te poticanje na međusobnu

suradnju i partnerstvo.

Peti strateški cilj orijentiran je na ublažavanje demografskih problema s kojima se

suočava Općina, a koji su tipični za područja sličnih karakteristika. Općina je suočena s

problemom depopulacije i odljevom mladog stanovništva, manjkavošću socijalne

infrastrukture te nepovoljnom obrazovnom strukturom stanovništva u radnoj dobi.

Ustanovljeno je nekoliko prioriteta čijim postizanjem bi se unaprijedila kvaliteta života

ovog područja i pridonijelo motivaciji stanovnika da žive i rade na području Općine.

Prvi prioritet odnosi se na razvoj odgojno-obrazovnog sustava. Trenutno na području

Općine ne postoji dječji vrtić, pa bi se njegovim osnivanjem značajno utjecalo na

socijalni standard stanovništva. Na taj način bi zbog manje udaljenosti više djece moglo

biti uključeno u predškolski odgoj, a roditeljima bi se olakšalo pružajući im mogućnost

da im djeca za vrijeme radnog vremena borave na području Općine.

Druga bitna karakteristika koja se mora implementirati u obrazovni sustav jest i

cjeloživotno obrazovanje mladih i odraslih ljudi, za vrijeme trajanja procesa školovanja i

nakon njega. Trendovi u gospodarstvu nameću jasnu potrebu za usavršavanjem

tijekom cijelog radnog vijeka.


Naposljetku, potrebno je financijski potpomagati djecu slabijeg imovinskog statusa

kako bi im se pružile jednake šanse uključiti se u obrazovne procese. U svrhu

uklanjanja navedenih financijskih zapreka, potrebno je ojačati sustav stipendiranja u

obrazovanju, a s očekivanjem porasta u kvaliteti dostupne radne snage na području

Općine.

Završetkom formalnog obrazovanja ne prestaju izazovi s kojima se suočava

stanovništvo Općine, već se oni nastavljaju kroz proces traženja posla i uključivanje na

tržište rada.

Drugi prioritet unutar ovog strateškog cilja fokusiran je na stvaranje uvjeta za rast i

zaposlenost, što se nastoji postići kroz poticanje obrtništva i poduzetničkih aktivnosti

odnosno pokretanja posla, kao i poticanjem dolaska novih stranih i domaćih ulagača.

Zajednički cilj je širenje proizvodnje i sukladno tome otvaranje novih radnih mjesta na

području Općine.

Poduzetnicima se položaj želi olakšati kroz posebne državne programe poticaja te kroz

poticanje lokalnog i prekograničnog umrežavanja poduzetnika kako bi se zajedničkim

korištenjem znanja i resursa stvorio sinergijski učinak.

Kako bi se dodatno motiviralo stanovništvo da ostane živjeti i raditi na području

Općine, nastoji im se osigurati i adekvatna razina socijalne zaštite i sigurnosti.

Provođenje programa preventivne zdravstvene zaštite osim što bi unaprijedilo život i

zdravlje stanovnika, financijski bi rasteretilo zdravstveni sustav. Na taj način bi se

unaprijedila efikasnost sustava i podigla razina kvalitete i dostupnosti zdravstvenih

usluga. Osim toga, Općina pokazuje potrebu za izgradnjom ustanove za osobe treće

životne dobi, kao i osnivanje ljekarne koja trenutno na području Općine ne postoji.

Kvalitetu života može se unaprijediti i uspostavljanjem mreže različitih civilnih

institucija napodručju Općine. Kako bi civilne udruge ispunile svoju svrhu i učvrstile se

kao akter usocijalnom životu zajednice potrebno je na adekvatan način ustanoviti

kanale njihovesuradnje sa ustanovama javnog sektora.

Povezano s time, Općina treba efektivnije upravljati i promovirati kulturnu baštinu koju

posjeduje, čemu bi pridonijela izgradnja kulturnog centra. S druge strane, sportski

centar bipopunio nedostatak raspoloživog prostora za bavljenje različitim sportovima,

u kojimastanovnici Rakovice i u trenutnim otežanim uvjetima nižu uspjehe.

Upravljanje lokalnim razvojem samo po sebi zahtijeva kontinuirano jačanje i

unaprjeđenje resursa. Nužno je raditi na poboljšanju komunikacije između lokalne

uprave i stanovništva, asukladno tome više lokalnih dionika treba uključiti u razvojne

procese.


Šesti cilj obuhvaća teme zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine kako bi se osigurali

preduvjeti za ostvarivanje održivog razvoja. Da bi se to omogućilo potrebno je

kontinuiranoraditi na jačanju svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema

okolišu i važnosti održivog razvoja.

Prvi prioritet jest jačanje kapaciteta za gospodarenje otpadom i to kroz unaprjeđenje

sustavazbrinjavanja otpada i razvoj sustava njegova odvojenog prikupljanja.

Tema koja se često veže uz zaštitu okoliša jest i očuvanje biološke i krajobrazne

raznolikosti. Pri tome se misli na definiranje zaštićenih prostora i njihovo istraživanje.

Oblici turizma koje Općina želi poticati (ruralni, lovni i sl.) usko su povezani sa stupnjem

očuvanja okoliša izaštitom prirode.

U svrhu održivog razvoja Općina Sopje nastoji pojačati korištenje obnovljivih

izvoraenergije za potrebe lokalnog stanovništva i poslovnih subjekata.

Pri tome se konkretno misli na korištenje vjetro-elektrana i solarnih ćelija, te bioplina i

biomase. Iz tog razloga potrebno je pojačati aktivnosti informiranja, planiranja i

upravljanja navedenih energenata.

Potrebno je još jednom naglasiti da Općina Sopje posjeduje bogatu kulturnu baštinu

koju treba što bolje uklopiti u postojeću turističku ponudu, a posebice je to kadra

učiniti iskorištavanjem sadašnjih potencijala – Pustare Višnjica te gradnjom eko-etno

naselja ili uređenjem etno kuće u kojoj bi cjelokupna građa bila dostupna

posjetiteljima.


PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA

EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA

Programsko razdoblje 2014. - 2020.

U programskom razdoblju 2014-2020, korištenje EU fondova je, za razliku od

programskog razdoblja 2007-2013, uvjetovano postizanjem konkretnih rezultata kroz:

Koncentraciju na ciljeve i prioritete strategije Europa 2020

Podržavanje integralnog planiranja

Okrenutost rezultatu – kontrola napretka prema dogovorenim ciljevima

Obavezni output indikatori i indikatori rezultata

Ispunjenost prethodnih uvjeta

Jačanje teritorijalne kohezije

Pojednostavljenje provedbenih procedura, procedura prikazivanja

troškova i usklađivanje pravila prihvatljivosti

Dokument EUROPA 2020 definira 11 tematskih ciljeva i to:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog

sektora (za EAFRD) te ribarskog i akva-kulturnog sektora (za EMFF)

4. Podupiranje prijelaza na nisko-ugljično gospodarstvo u svim sektorima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim

infrastrukturama

8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage

9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave

U Republici Hrvatskoj je za određivanje prioriteta za financiranje unutar navedenih

tematskih ciljeva osnovano sedam tematskih radnih skupina uključujući i tematsku

radnu skupinu za izradu Ekonomskog programa.


Operativni programi

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva sudjelovalo je u radu

tematske radne skupine III. koja pokriva tematske ciljeve pod točkom 4., 5. i 6., te

tematske skupine VII. koja je bila zadužena za izradu Ekonomskog programa.

Za dostizanje navedenih ciljeva na raspolaganju su slijedeći Europski strukturni i

investicijski fondovi:

EARDF - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)- putem APPRR u RH

Fond je namijenjen poticanju konkurentnosti (modernizacija, prilagodna standardima

EU, razvoj infrastrukture i dr.), zaštiti okoliša i upravljanje zemljištem, gospodarska

raznolikost i kvaliteta života.

MJERA 1 PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA

Viša obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva će u konačnici pozitivno

utjecati na društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja i konkurentnost hrvatske

poljoprivrede. Od ove mjere korist će imati svi oni koji se već bave ili tek kreću u

poljoprivrednu proizvodnju. Sredstvima programa financirat će se njihova edukacija i

stalno usavršavanje.

Podmjera 1.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Podmjera 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

MJERA 2 SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM

GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA

Svi savjeti vezani uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo, od sada će biti plaćani iz

sredstva Programa ruralnog razvoja. Korist od mjere će imati i sami savjetodavci,

budući će sredstvima mjere biti financirano i njihovo stalno usavršavanje.

Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika

MJERA 3 SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU

Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom

izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog

specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za

proizvođača tog proizvoda. Ne manje važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos

održivom razvoju ruralnih područja, jačanje turističke ponude i broji drugi.

Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Podmjera 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine

proizvođača na unutarnjem tržištu


MJERA 4 ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU

U sklopu ove mjere prihvatljiva su brojna ulaganja koja su Hrvatskim

poljoprivrednicima postala dostupna već zatrajanja pretpristupnog programa IPARD.

Sada je opseg ulaganja daleko širi. Mjera omogućava brojna ulaganja uprimarnu

poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i u djelatnosti usmjerene ka

navodnjavanju poljoprivrednihpovršina i očuvanja krajobraznih vrijednosti.

Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije

1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava

Korisnici

• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih

osoba čija je ekonomskaveličina manja od 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća,

povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja uostalim sektorima)

• Proizvođačke grupe/organizacije

Prihvatljivi troškovi

• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene

prostore, objekte za uzgojjednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje,sušenje, zamrzavanje, klasiranje i

pakiranje proizvoda,

• ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

• ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila

uključujući sektor vinogradarstva,

• ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada

isključujući restrukturiranjepostojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,

• ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na

poljoprivrednom gospodarstvu te poboljšanje postojećih sustava/opreme za

navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te kupnjuzemljišta i objekata radi

realizacije projekta.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)

Od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

• govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava

i/ili za tov junadi i/ili

• svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ili repro

centara i/ili

• peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili


• voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje

novihvišegodišnjih nasada.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove

poljoprivredne mehanizacije i opreme,radnih strojeva te gospodarskih vozila može

iznositi 1.000.000 EUR.

Intenzitet potpore

Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20

postotnih bodova i to za:

• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u

planinska područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s

posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP),

ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i

ekološkompoljoprivredom.

Tip operacije

2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš

Korisnici

• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

• Proizvođačke grupe/organizacije


• ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući

opremu za rukovanje i korištenjestajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje

učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema zautovar, transport i primjenu

gnojiva)


Od 5.000 do 1.000.000 EUR

Intenzitet potpore







ekološkompoljoprivredom

Tip operacije

3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika



• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za

prijem, obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.


Od 5.000 do 1.000.000 EUR

Kod ulaganja u zajednički projekt, najviša vrijednost javne potpore može iznositi

5.000.000 EUR-a

Intenzitet potpore







ekološkompoljoprivredom.

Podmjera 4.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda

Tip operacije:

1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Korisnici

Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz

Dodatka I. Ugovora o EU.


• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom

mlijeka, za klanje, rasjecanje,preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa

(osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskogi ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za

preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskogbilja, za

preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih

poljoprivrednihproizvoda te ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila,

strojeva i opreme i kupnju zemljišta iobjekata radi realizacije projekta


Od 10.000 do 3.000.000 EUR, odnosno do 5.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

• mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača,

objekata za preradu mesa spripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

• mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i

preradom mlijeka s pripadajućomopremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko.


Intenzitet potpore



• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP)

• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Tip operacije

2. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici

Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz

Dodatka I. Ugovora o EU.


• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za

prijem, obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.

Visina potpore

Od 10.000 do 1.000.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti

Intenzitet potpore



• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP),

• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Podmjera 4.3.Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili

prilagodbupoljoprivrede i šumarstva

Tip operacije

1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Korisnici

Jedinice područne (regionalne) samouprave


• gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili

podzemna drenaža kao elementifunkcionalne cjeline projekta, crpne stanice,

cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.)


Od 150.000 do 15.000.000 EUR.

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta


Tip operacije

2. Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Korisnici

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave


• uklanjanje međa i građevina (ograda, bunara i slično), građenje nove mreže

poljoprivrednih putova, pripadajućih

mostova i propusnih građevina

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti):

Od 150.000 do 3.000.000 EUR.

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

Tip operacije

3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

Korisnici

• šumoposjednici

• trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare

šumama i šumskimzemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske

• udruženja šumoposjednika

• jedinice lokalne samouprave


Projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne (traktorski putovi i

traktorske vlake), šumske prometneinfrastrukture rekonstrukcija šumskih cesta,

mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog idrugog

zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova


Od 10.000 do 1.000.000 EUR.

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

Podmjera 4.4.Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih

i klimatskih ciljeva

Tip Operacije

1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

Korisnici


• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva

• javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim

područjima (državne, regionalne ilokalne javne ustanove )

• jedinice lokalne samouprave i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem

kulturnih vrijednosti izaštite okoliša.


• ulaganje u izgradnju terasa, u podizanje suhozida i živica,uklanjanje invazivnih stranih

vrsta s poljoprivrednogzemljišta, nabava električnog pastira s pripadajućom opremom

i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka),izgradnja novih i obnova postojećih nastambi

za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikihzvijeri, obnova staništa važnih

za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, ulaganje u

obnovuzapuštenih lokvi za napajanje stoke te kupnja zemljišta za realizaciju projekta

do 10% vrijednosti ukupnoprihvatljivih troškova projekta.


Od 600 do 150.000 EUR

Intenzitet potpore

Do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova

MJERA 5 OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA

NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE

UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI

Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog

potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i

katastrofalnim događajima

MJERA 6 RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA

Demografska obnova opustošenih ruralnih područja Republike Hrvatske, jedan je od

važnijih ciljeva Programa ruralnog razvoja. Kako bi se potakao ostanak mladih u

ruralnim područjima odnosno njihov povratak iz gradova, nužno je osigurati

primjerene životne i radne uvjete. Upravo je jedan od važnijih ciljeva ove mjere,

omogućiti mladima zapo- šljavanje i izvan poljoprivrednih zanimanja.

Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima

Korisnici


Osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne

vještine i znanja o poljoprivredi ikoje su prvi put postavljene kao nositelj

poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva).

Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora

pripadati ekonomskoj veličiniu rasponu od 8.000 do 49.999 EUR-a


kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala; kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te

ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu

poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili

preradeproizvoda iz Priloga I; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada;

uređenje i trajnije poboljšanje kvalitetepoljoprivrednog zemljišta u svrhu

poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju

vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup

poljoprivrednog zemljišta;

kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora

Do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području

Korisnici

• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i

malih poslovnih subjekata,

• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

koji pokreću novu nepoljoprivrednudjelatnost u ruralnim područjima.

Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do

vremena podnošenja Zahtjeva zapotporu.


Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu.

Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički

obrti, izrada suvenira; uslugeu ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.

Potpora

Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Korisnici


• Mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999

EUR-a


Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala; kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te

ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu

poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili

preradeproizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i

trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednogzemljišta u svrhu poljoprivredne

proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju

vlastitihpoljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup

poljoprivrednog zemljišta; kupnjapoljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora

do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Korisnici

• Poljoprivredna gospodarstva upisanau Upisnik poljoprivrednika u rangumikro i malih

poslovnih subjekata,

• fizičke osobe u svojstvu nositelja iličlana obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva.


Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ruralnompodručju; tradicijski, umjetnički

obrti,izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima;prerada/ trženje proizvoda.

Potpora

Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između3.500 – 200.000 EUR-a

MJERA 7 TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA

Podmjera 7.1.Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim

područjima i njihovihtemeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na

lokalitete Natura 2000. idruga područja visoke prirodne vrijednosti

Tip operacije

1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima

Korisnici

Općine i gradovi do 10.000 stanovnika



Izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada; strateškog

razvojnog programa općine ili grada;strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih

sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo,industrija, turizam,

trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija.).

Potpora

Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 5.000 – 70.000 EUR-a

Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture,

uključujući ulaganja u obnovljiveizvore energije i uštedu energije

Tip operacije

1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda

Korisnici

Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.


Građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje javnog sustava za

vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanjeotpadnih voda, koja se provode u naseljima s

najviše 2 000 stanovnika.

Potpora

Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 – 1.000.000 EUR-a

Tip operacije

2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

Korisnici

Jedinice lokalne samouprave.


građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta

(u naselju s najviše 5 000 stanovnika).

Potpora

Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 – 1.000.000 EUR-a

Podmjera 7.4.Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga

za ruralnostanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te

povezanu infrastrukturu


Korisnici

Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica

lokalne samouprave; javne ustanoveneprofitnog karaktera u kojima su osnivači

jedinice lokalne samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih

i regionalnih razvojnih agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske

zajednice koje se bave humanitarnimi društvenim djelatnostima od posebnog interesa

za lokalno stanovništvo (isključujući LAG-ove) i čije su djelatnostisukladno ciljnim

skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem;

lokalne akcijskegrupe (LAG-ovi) koje su odabrane unutar Programa.


Ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/

kulturnog centra; planinarskogdoma i skloništa; turističkog informativnog centra;

dječjeg igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodnisportski ribolov (ribički

dom, nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze

i trake;tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja,

obrazovanja i zaštite djece do polaskau osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i

opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi

terekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj,

socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi,udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se

provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolskedobi);

javne zelene površine (park i slično.); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog

odvodnog kanala (kojinije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i

prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg,pothodnik, nadvožnjak,

javne stube i prolaz). Ulaganja su prihvatljiva u naselju s najviše 5 000 stanovnika.

Potpora

Od 80 - 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 – 1.000.000 EUR-a

MJERA 8 ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ODRŽIVOSTI

ŠUMA

Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih

ekosustava

Podmjera 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i

marketing šumskih proizvoda

MJERA 9 USPOSTAVA PROIZVOĐAČKIH GRUPA I ORGANIZACIJA

Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i

šumarskom sektoru

Podmjera 9.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u

poljoprivredi


ERDF – Europski fond za regionalni razvoj

Sredstva ERDF-a namijenjena su smanjenju razlika u razvoj između pojedinih članica

EU-a: ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo te regionalni

razvoj.

ESF - Europski socijalni fond

Cilj korištenja Socijalnog fonda je ekonomska i socijalna kohezija kroz podizanje

životnog standarda i smanjenja razvojnih razlika među regijama / članicama. Prioriteti

su unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, edukacija, fleksibilnost

tržišta rada, socijalna uključenost i dr.

CF – Kohezijski fond

Koristi se za financiranje velikih infrastrukturnih projekata (> 25 odnosno >50mn EUR)

na području prometne infrastrukture i zaštite okoliša, u zemljama čiji je BDP < 90%

prosjeka EU.

EMFF - Europski fond za pomorstvo i ribarstvo:

Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a

njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće

konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te

povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.


Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 su:

1. Zajednički strateški okvir (Camon Strategic Framework –CSF) - Opsežna investcicijska

strategija koja prevodi ciljeve dokumenta Europa 2020 u ključne aktivnosti za

kohezijske i strukturne fondove, uspostavlja koordinacijske mehanizme između

fondova, olakšava teritorijalnu i sektorsku koordinaciju intervencija sa drugim

relevantnim politikama i instrumentima EU. Zajednički strateški okvir je prilog

regulativi za strukturne i kohezijske fondove, dakle obvezujući je.

2. Partnerski ugovor – ugovor između EU i svake zemlje članice kojim se definira

financiranje iz CSF fondova. Analiza razvojnih potreba sa referencom na tematske

ciljeve i ključne aktivnosti iz CSF i ciljeve

3. Operativni program je provedbeni dokument usklađen s Partnerskim ugovorom

kojim su:

- definirani prioriteti sa specifičnim ciljevima, financijske alokacije iz EU fondova i

nacionalno sufinanciranje

- postavljeni financijski i output indikatori u odnosu na postavljene troškove i operacije

koje se financiraju, te indikatori rezultata za prioritet

- opisane aktivnosti poštujući principe jednakosti spolova, nediskriminacije i održivog

razvoja.

Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada

Uz strukturne i kohezijske fondove postoji niz fondova razvoja lokalnog karaktera i

fondova stranih Vlada u svrhu razvoja određenih Regija EU-a.

Potrebno je nasloniti kandidiranje projekata i na navedene projekte jer se pomoću njih

može mnogo brže određen dio projekata financirati.

Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske

Unatoć ulasku u EU i postojanje niz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, Vlada RH

provoditi dalje financiranje niza projekata za razvoj JLS-a preko Ministarstava i

Agencija.


Prednost navedenih natječaja je u tome što mnogi od njih financiranju između ostalog

i projektnu dokumenatciju za projekte koji se planiraju kandidiarati prema strukturnim

i kohezijskim fondovima EU-a te što se preko navedenih ostvaruje mnogo brže

financiranje nego preko fondova EU-a. Nedostatak navedenih je što su u pravilu takvi

iznosi koji se dodijeljuju mnogo manji od onih iz fondova EU-a.

Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy)

Hrvatsku poljoprivredu će ulaskom u Europsku uniju određivati u najvećem dijelu

zajednička poljoprivredna politika Europske unije (Common Agricultural Policy – CAP),

zato je potrebno se upoznati s temeljnim odredbama dokumenata po kojima se

provode u praksi mjere CAP-a.

CAP je sustav poticaja i programa koji iznosi 54,7 milijardi €, odnosno 43 % proračuna

Europske Unije. CAP kombinira direktne poticaje za kulture uključujući garantirane

minimalne cijene za određene proizvode, uvozne tarife i kvote na određenim

proizvodima izvan Europske unije. Sadašnja reforma koja je u tijeku trebala bi smanjiti

uvozne kontrole i preusmjeriti poticaje u odnosu na zemljišne površine, a ne prema

određenim kulturama. Prijelazna faza je trajala do 2012 godine.

Nova faza starta sa usvajanjem Europske zajedničke poljoprivredne politike 2014.

godine.

Povijest i očekivani razvoj CAP-a

Europska komisija osnovala je CAP 1960. godine, a 1957. godine je ustanovljeno

zajedničko tržište Rimskim Ugovorom 1957. godine. Početni ciljevi Rimskog ugovora

bili su:

1. Povećanje produktivnosti promocijom tehničkog napretka i postizanjem optimalne

uporabe faktora proizvodnje, posebno rada

2. Osigurati dostojan životni standard ruralne zajednice

3. Stabilizirati tržište

4. Osigurati dostupnosti opskrbe

5. Osigurati potrošačima hranu po prihvatljivim cijenama

CAP je prepoznao potrebu različite socijalne strukture ruralnih područja i prirodnih

dispariteta između različitih poljoprivrednih regija i potrebe za postupnim

prilagođavanjem i izravnavanjem stupanja njihovog razvitka.

Tada su određene tri vrste mjera:


1. Interventne cijene u slučaju poremećaja na tržištu

2. Izravni poticaji poljoprivrednim proizvođačima kojima su isplaćivani po zemljišnoj

površini i količini proizvodnje za određenu kulturu, a što je reformom 2005. ukinuto te

je ostalo samo načelo zemljišne površine kao kriterijima, a pojačana je komponenta

povoljnog utjecaja na okoliš

3. Kvote koje su bile isplaćivane za stavljanje u strane bile su tzv. kvote stavljanja u

stranu tj. smanjenja proizvodnje za određene proizvode kao što su mlijeko, žito i vino

zbog prijetnje hiperprodukcije. Sada se također postupno napušta ta metoda

stimuliranja, zbog rastućih cijena i povećane potrebe za hranom, odnosno biogorivima.

Godine 1984. ustanovljene su kvote mlijeka koje su dovele do sadašnjih nestašica

mlijeka jer su ograničavale pojedine zemlje u apsolutnim iznosima proizvodnje.

Agenda 2000. uvela je termin multifunkcionalnosti poljoprivrednih aktivnosti nastojeći

ojačati tri područja:

1. Agroekološke programe

2. Podršku za najzapostavljenija područja

3. Potporu u investiranju s ciljem podizanja poljoprivredne produktivnosti i

konkurentnosti

Reforma 2003. provedena je istovremeno s ulaskom 10 novih zemalja istočne i južne

Europe. Ta reforma dala je veću slobodu zemljama članicama da odaberu dali će se

potpore isplaćivati na razini pojedinih gospodarstava ili na regionalnoj osnovi. Korisnici

imaju veću fleksibilnost i mogu sami određivati što će proizvoditi osim voća, povrća i

stolnog krumpira. Zauzvrat moraju svoju zemlju držati u dobrom stanju plodnosti uz

primjenu svih mjera očuvanja okoliša.

Sve više se kao kriterij dodjeljivanja potpora uvodi provođenje mjera zaštite okoliša,

dobrobit životinja, kvaliteta i sigurnost hrane te investicije u podizanje produktivnosti.

Iz istog razdoblja tj. 2003. godine datiraju i mjere smanjenja stakleničkih plinova što bi

trebalo postići u 5,75 % do 2010 i 8 % do 2007, a to praktički znači korištenje obradive

zemlje za proizvodnju biogoriva.

U međuvremenu se kroz praksu došlo do spoznaje da je to neprovedivo, budući da

Europa ne raspolaže dostatnim slobodnim površinama koji bi namijenila proizvodnji

biogoriva jer bi u suprotnom izazvala nesrazmjerno veće povećanje cijena hrane.

Jedan od mogućih pravaca u kojem će evoluirati daljnja reforma CAP-a biti će ukidanje

načela financijske solidarnosti, što će značiti da se svaka zemlja financira posebno.

Daljnja posljedica je da će bogate zemlje, kao Njemačka, Francuska, Nizozemska i

Švedska moći više izdvajati za potporu svojoj poljoprivredi dok će nove članice osobito

iz Južne i Istočne Europe moći daleko manje izdvajati za iste namjene. To će značiti da

neće moći srednjoročno doseći istu tehnološku i konkurentsku razinu proizvodnje kako

bi dostigla tradicionalne članice.


Smatra se da će to biti jedan od glavnih prijepora u debatama o daljnjoj reformi CAP-a.

Predstoje također i tvrdi pregovori za promjene u statusu:

1. Mliječnih kvote - slijedi postupno ukidanje tih kvota zbog rastuće svjetske potražnje i

već sada nedostatne proizvodnje, pa je postalo apsurdno ograničavati količine

2. Alokacija i transparentnost u CAP isplatama – u sustavu postoje mnoge nejasnoće te

sve strane traže preglednost isplata i dostupnost informacija

3. Biogoriva - cilj je smanjenje CO2 emisije za 20 % u sljedećih 13 godina, a komisija

očekuje da će obnovljiva energija do 2020 iznositi 20 % od ukupne potrošnje od čega

minimum 10 % biogoriva. Upravo to je postalo problematično zbog nemogućnosti da

se značajnije zemljišne površine prenamjene za proizvodnju biogoriva, a bez da se

izazovu veći poremećaji na tržištu hrane.

Nove zemlje se smatraju oštećene zbog toga što najveći dio potpora odlazi velikim

proizvođačima, a u novim članicama raspoložive su manje zemljišne površine po

jednom proizvođaču što ih stavlja u neravnopravan položaj.

Važno je biti upoznat s činjenicama o mogućoj daljnjoj evoluciji politike i prakse CAP-a

kako ne bismo imali iluzije i prevelika očekivanja o mogućem sponzorstvu našim

poljoprivrednim proizvođačima.



Zaključna razmatranja uz CAP

Zajednička agrarna politika u priličnoj je mjeri evoluirala od svojih početnih načela i

ciljeva. Dok je po utemeljenju bilo važno podupirati što veću proizvodnju uz dobivanje

velikih količina jeftinih proizvoda današnja doktrina temelji se na postizanju ravnoteže

koja će prevagnuti prema kvaliteti, ekološko prihvatljivoj proizvodnji i očuvanju okoliša,

osiguranju određene količine bio-goriva kao dijela obnovljivih izvora energije.

Zemlje nove članice ne mogu više računati na linearnu participaciju u fondovima CAP-a

iz razloga što među vaneuropskim zemljama raste otpor i pritisci da se potpore CAP-a

smanje jer prema njihovim shvaćanjima stvaraju nepotrebne poremećaje u paritetima

cijena, umjetno smanjujući troškove proizvodnje u Europi i samim time nelojalnu

konkurenciju prema proizvođačima iz trećih zemalja.

Takva shvaćanja prodiru i u zemljama EU-a pa se sve više zastupa stajalište da bi

preusmjeravanjem obilnog financiranja putem CAP-a prema drugim sektorima bili

postignuti daleko veći razvojni efekti, a da bi se dostupnost hrane po povoljnim

cijenama mogla postići ukidanjem sadašnjih diskriminatornih uvoznih nameta. Takva

se politika pokušava artikulirati u okviru WTO-a u svim pregovorima o usklađivanju

tarifa između vodećih industrijskih zemalja i nerazvijenog dijela svijeta.

Od svega ovoga za nas je bitno usvojiti ta nova doktrinarna načela koja će najkraće

upućivati na:

- Okrupnjavanje zemljišnih površina

- Proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda

- Smanjenje nitratnih gnojiva po jedinci površine (u tomu Hrvatska ne bi trebala imati

problema jer ni sada ne postoji prekomjerno korištenje umjetnih gnojiva).

- Također se valja oduprijeti očitoj zabludi da se može proizvesti dovoljno biogoriva

koliko predviđaju energetske povelje,a da se značajno ne smanjuju površine

namijenjene proizvodnji hrane


Kriteriji za odabir projekata

Odabir projekata važan je proces. Projekti odabrani za provedbu kroz Strategiju razvoja

Općine moraju biti u skladu s dogovornom Strategijom razvoja Općine te s županijskim

i nacionalnim strategijama i planovima.

Projekti moraju biti izvedivi i moraju biti selektirani na transparentan način. Ove i

druge kriterije razmotrila je konzultantska tvrtka JAIĆ CONSULTING d.o.o. te donijela

odluku o procesu odabira projekata i njima pripadajućim kriterijima opisanim u nižoj

tablici:

Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi

IDENTIFIKACIJA Ovim se procesom odabiru projekti.

Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne zamisli do detaljnog plana, ali moraju: Odražavati strategiju Strategiju razvoja Općine -a – tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera Strategiju razvoja Općine -a. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim prostornim planovima i planovima jedinica lokalne samouprave) I u najboljem slučaju bi trebali: Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Općine Sopje Pridonositi održanju lokalne infrastrukture Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru Općenito se prilagođavati

horizontalnim načelima EU

Dugačka lista projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije podijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i donatorskim) sektorima. Karakteristični sektori bi bili:

- Razvoj poljoprivrede;

- Razvoj poduzetništva;

- Razvoj infrastrukture (ceste, kanalizacija, odlagališta otpada…);

- Zdravstvo i socijalna skrb;

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa;

- Kulturna baština i zeleni okoliš…



DAVANJE PRVENSTVA (PRIORITETA) Primjena ovih kriterija će se poslužiti prethodno utvrđenim podacima koji uključuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći,

ostaje neizvjesno da li će

projekt biti svrstan pod

projekte sa pravom

prvenstva.

Obavezni kriteriji:

Mora biti označen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog odbora

Može se brzo razviti u potpuno izvediv i ponuditi detaljni plan izvedbe – (bez značajnijih

- tehničkih, ekoloških, - financijskih, privrednih

ili socijalnih pitanja)

Može se brzo izgraditi – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem, postojeća lokacijska/građevinska dozvola

Raspoloživa sredstva sufinanciranja. Prikazati druge izvore sufinanciranja do 20 % troškova projekta

Početna procjena optimizira dobrobit prema troškovima

Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne organizacije

Poželjni kriteriji:

Da predstavlja preduvjet za provedbu slijedećih projekata

Potencijalno privlači dodatne Fondove Općini i Županiji

Nadopunjuje ostale Strategiju razvoja Općine - projekte

Promovira socijalnu uključenost

Lista VISOKO PRIORITETNIH projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju pred izvedbu. Ovo prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog sektora trebaju biti upakirani tako, počevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, da se što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranja.

Ako je projekt sa pravom

prvenstva proglašen

neizvedivim, onda se mogu

uključiti daljnji prioritetni

projekti iz istog sektora.



NACRT PROJEKATA za sve projekte sa pravom

prvenstva

SVI prioritetni projekti trebali bi uključivati: - Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta - Kratki opis postojeće situacije - Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti - Trenutni status pripreme - Sva ključna pitanja u vezi sa okolišem ili nabavkom zemljišta Uključenje u prostorni plan za visoko prioritetne projekte: -Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25 % - Početna procjena o koristima - Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) - Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima.

Matrica za projekte sa pravom prvenstva prema sektoru kao što je pokazano u tablici ispod:


Okvirni prioritetni projekti i ”pipeline” (mreža) projekata

Dogovorni kriteriji za odabir projekata vode identifikaciju projekata. To je dinamičan

proces, i uključuje davanje prvenstva (prioriteta) onim projektima koji su u skladu s

Strategije razvoja Općine strategijom i koji su spremni za provedbu odnosno

kompletirani s potpunom i pozitivnom procjenom izvedivosti.

Slijedeći nakon tih prioritetnih projekata biti će oni projekti koji trebaju biti detaljizirani

do različitih stupnjeva. Svi ti projekti sačinjavaju ”pipeline” projekata koji se

jednostavno mogu podijeliti na slijedeće:

Projekte koji su spremni za provedbu - Projekti spremni za provedbu, sve potrebne dozvole su dobivene i potpuna procjena izvedivosti je završena i pozitivna. Projekte koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - Projekti koji mogu imati pozitivnu pred-studiju izvodivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena troškova i koristi (cost-benefit analiza). Projekte za koje su još potrebne pred-studije izvedivosti te početne procjene učinaka Projekti koji zahtijevaju procjenu izvedivosti i ranu procjenu učinaka. Projektne prijedloge - Ideje koje će trebati razviti u projekte.


Očekuje se da će se cjelokupni ”pipeline” projekata izraditi na način pokazan na slici.

Ideja je razvijati sve više i više prikladnih projekata za provedbenu fazu nego što je

slučaj na početku provedbe Strategije razvoja Općine.

”Pipeline” projekt je proces koji se često opisuje kao početni dio upravljanja

projektnim ciklusom. Projektne ideje najvažniji su dio ovog procesa. Ideje se moraju u

budućnosti tražiti putem dobro organiziranih javnih poziva što će omogućiti široko

sudjelovanje u Strategiji razvoja Općine procesu (i općenito u razvoju Općine ). Taj

postupak valja ponoviti dvaput godišnje kako bi se osiguralo da se dobre ideje, u bilo

koje vrijeme tijekom ovog postupka, mogu razviti u projekte. Sve ideje dostavljaju se u

sličnom formatu koji se može prenijeti u bazu podataka i razvrstati prema ključnim

kriterijima.

Priprema projekata mora se obavljati za mnogo projekata prema njihovom stupnju

pripremljenosti za provedbu. U bilo koje vrijeme, projekti koji su spremni za provedbu

biti će u početnom stadiju provedbe dok će se istodobno raditi studije izvedivosti i

pred-izvedivosti za druge projekte, u nadi da će se ”proizvesti” projekti spremni za

provedbu odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata.

Cilj je da se uvijek ima u provedbi što više relevantnih projekata u Općini – koliko god

sustav to može podnijeti. Posebice relevantni projekti su oni koji mogu kombinirati više

od jednog prioriteta. To bi moglo uključivati one projekte koji razvijaju i čine

dostupnom nove ili odgovarajuće tehnologije za lokalne tvrtke. Time bi se rješavale

poslovne potrebe za uslugama, potreba za razvijanjem veće lokalne stručnosti na

visokim položajima te potreba za boljim povezivanjem obrazovanja s potrebama

lokalnih poduzeća.

Strategija informacijskog društva za Općinu Sopje

Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i

društvenih promjena u Europi. Više nije slučaj da je ekonomski rast moguć ako samo

neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu

zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Općini Sopje u potpunosti

iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)

bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti.


Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Općini Sopje

relativno je niska u usporedbi s drugim općinama i regijama u Hrvatskoj i vrlo niska u

usporedbi sa razvijenim regijama Europske unije. Uz sve veći broj konkurentskih tvrtki

u drugim zemljama i općinama koje iskorištavaju prednosti proširenih tržišnih prilika,

važno je da sva poduzeća mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici imaju

za to potrebne vještine.

Postoji opasnost da će informacijsko društvo načiniti digitalnu podjelu i povećati

mogućnosti onima koji već posjeduju određene vještine, istovremeno smanjujući

mogućnosti onima koji ih ne posjeduju. Predviđeno je da će Strategije razvoja Općine i

Općina uzvratiti sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti, a osobito

za aktivnosti za koje je važno razviti osnovne i ključne vještine. Oni kojima nedostaju

osnovne/ključne vještine najvjerojatnije će imati najslabiji pristup IKT uslugama i

opremi.

Neupoznatost s IKT-om vjerojatnije će povećati poteškoće koje pojedinci imaju pri

pristupanju mogućnostima i sad i u budućnosti. Stoga će se posebno poticati projekti u

području prioriteta ispod osnovnih i ključnih vještina kako bi se pokazalo da su ICT

vještine uzete u obzir u smislu sadržaja i isporuke (učinak pokazivanja) predloženih

aktivnosti treninga. Aktivnosti osnovnih i ključnih vještina trebale bi osigurati da igraju

ulogu u opremanju sudionika da postanu sudionici digitalnog doba sigurni u svoje

znanje i upotrebu IKT-a. Općina će igrati ključnu ulogu u tome da informacijsko društvo

bude među glavnim temama Strategije razvoja Općine-a .

S vremenom će informacijsko društvo utjecati na način na koji gotovo sve tvrtke u

Općini posluju. Neke su već svjedokom dolaska novih konkurenata koji nisu postojali

prije dvije ili tri godine. Novi kanali isporuke pružaju i mogućnosti i prijetnje. Oni koji

reagiraju najbrže i idu u korak s novim razvojem dobit će najviše od nove dinamike

poslovnog okruženja. Imati mogućnost odgovora na uvijek promjenjivo tržište,

zahtijeva mogućnost i ključne vještine koje su prethodno uočene kao važan element

strategije. To se naročito odnosi na sektore i tvrtke na određenim lokacijama koje

koriste tehnologiju kako bi prevladale probleme koje uzrokuje njihov periferan položaj,

imaju mogućnost proširiti se tamo gdje to prije nije bilo moguće, jačajući i

modernizirajući time gospodarstvo.


Provedba strategije informacijskog društva

Strategija će se provoditi kroz cijeli Strategije razvoja Općine, a stavljanje IKT-a među

najvažnije teme važno je za univerzalno sudjelovanje u informacijskom društvu.

Gotovo svi aspekti Strategije razvoja Općine-a imat će neku ulogu u isporučivanju

različitih aspekata strategije. Osobito vježbe podizanja svijesti moraju biti dio ne samo

poslovnog okruženja, nego i inicijativa za obuku i postizanje vještina u svrhu

promicanja ruralnog razvoja i zajednice. Nadalje, kao dio provedbe Strategije razvoja

Općine raditi će se na slijedećem:

Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i

komunikacijske tehnologije

Pružanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim aktivnostima

Pružanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti

Osiguravanju da aktivnosti na poslovnom razvoju iskorištavaju IKT gdje god je to

moguće.

Svaki projekt i podnositelj projekta biti će ”provjeravan” prema tome kako će projekt

dalje razvijati informatičku tehnologiju u Općini. Biti će pripremljene smjernice svim

podnositeljima projekata. Ove smjernice namijenjene su kao pomoć podnositeljima

projekata da znaju koji je minimalni prag kvalitete za IKT kao horizontalne teme u

Općinskom Strategije razvoja Općine-u.

Smjernice će biti pripremljene prema vrsti aktivnosti projekta kako bi se potaknulo

razumijevanje najboljih praksi i da bi se upozorilo podnositelje projekata na načine na

koje IKT sve više utječe na gospodarski i osobni život u Europi.

Ovim smjernicama nije namjera da pokriju svaki primjer. Podnositelji projekata potiču

se da budu kreativni u načinima na koje IKT može dodati vrijednost. Podnositelji

projekata se moraju izjasniti koje akcije su već poduzeli ili namjeravaju poduzeti i kako

se to odnosi na sveprisutnu temu o IKT-u. Primjeri kako se IKT može koristiti u raznim

razvojnim programima slijede u nastavku (biti će traženo od podnositelja projekata da

opišu i brojčano izraze, ukoliko je to moguće, kako će se informacijska i komunikacijska

tehnologija koristiti u njihovim projektima).


Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice

Razvoj zajednice povezan je s pružanjem lokalnih usluga kako bi se zadovoljila lokalna

potreba, a često ih isporučuju organizacije iz zajednice ili dobrovoljne organizacije. IKT

igra sve važniju ulogu u pomaganju zajednicama i dobrovoljnim organizacijama da se

učinkovitije posvete svojim klijentima, zagovarateljima i sponzorima. IKT također

omogućuje elektronsku isporuku usluga u zajednici ili da se fizičko pružanje usluga u

zajednici obogati digitalnim sadržajem.

Razvoj zajednice se također odvija putem IKT-a, putem projekata koji lokalne ljude

uključuju u projekte koji imaju za njih nešto značajno, kao što je lokalna ili obiteljska

povijest. Na taj način lokalni ljudi se potiču na učenje IKT vještina, fokusiranje na

projekt na koji je zajednica ponosna i razvoj osobnih vještina, kao što je rad u timu ili u

organizaciji. Podnositelji projekata trebali bi razmotriti potencijal korištenja IKT-a u

angažiranju ljudi u aktivnostima zajednice.

On-line izvori mogu pružiti potporu onima kojima je potreban osobni razvoj, osobito

tijekom ponovnog ulaska na tržište rada. Na portalima se mogu naći ažurne

informacije o mogućnostima učenja, brizi za djecu, dostupnim financijskim sredstvima

za pojedince kako bi poboljšali svoje izglede, pripremi molbe za radno mjesto i savjeti o

karijeri. Projekti koji uključuju osobni razvoj trebali bi uzeti u obzir kako on-line izvori

mogu dodati vrijednost njihovim ciljevima.

Projekti koji uključuju turizam

Internet ima znatan učinak na turističku industriju. Potrošačima je pružen neograničen

pristup informacijama o svakom aspektu turističkih iskustava i povećana je

konkurencija u turističkoj industriji. Podnositelji projekata trebali bi pokazati kako

namjeravaju učinkovito primijeniti IKT u svrhu promicanja, informiranja i

prodaje.pomoću Interneta za turizam u Hrvatskoj i pokazati združeno promišljanje s

ostalim on-line turističkim inicijativama u Hrvatskoj.


Multimedijalne sadržaje je sada moguće prenijeti preko niza platformi, interaktivne

digitalne televizije, tekstualnih poruka, bežičnih aplikacijskih protokola, Interneta na

osobnom računalu i touch screen terminalima. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u

obzir kako se platforme s digitalnim pristupom mogu učinkovito upotrijebiti da bi se

korisniku isporučio sadržaj vezan uz turizam.

Multimedijski sadržaj nudi nove i učinkovite načine da se prenese tumačenje kulturne

baštine. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u obzir kako bi njihovi klijenti mogli

dobiti bolju uslugu pružanjem multimedijskih sadržaja na strateškim turističkim

lokacijama.

Projekti koji uključuju i obrazovanje

IKT ima sve veći utjecaj na obrazovnu okolinu u smislu on-line materijala koji služe kao

dopuna tradicionalnim praksama učenja, a isto tako i omogućuju ljudima učenje na

daljinu. Podnositelji projekata trebaju pokazati da su uzeli u obzir potencijal IKT-a u

dodavanju vrijednosti svojim projektima obuke ili obrazovanja i tamo gdje je

odgovarajuće, detaljno objasniti način na koji oni namjeravaju upotrijebiti platforme s

digitalnim pristupom i digitalnim sadržajem kako bi postigli odgovarajuća znanja i

proširili sudjelovanje u učenju.

Interaktivne ploče, bežične pločice i prenosive radne stanice primjenjuju se kreativno u

obrazovnom okruženju. Omogućuju predavaču i učeniku interakciju na novi način koji

obogaćuje iskustvo učenja i nudi nove intuitivne načine prenošenja kompleksnih ideja.

Podnositelji projekata trebaju naznačiti kako su uzeli u obzir potencijal tih uređaja u

ispunjenju svog projekta.


Strategija jednakih mogućnosti u Općini

Općina Sopje osigurati će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih organizacija

civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi

Strategiju razvoja. Nadalje, tema jednakih mogućnosti provoditi će se u svim

prioritetima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. Podnositelji projekata trebati će

objasniti kako namjeravaju provoditi načela jednakih mogućnosti unutar svojih

projekata za koje traže podršku Strategije razvoja Općine. Namjera ovakvog pristupa je

dati što veću važnost načelu jednakih mogućnosti. Strategija razvoja Općine će

promicati jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja

koje nudi Strategija razvoja Općine bez obzira na spol, invaliditet ili etničko porijeklo.

Da bi se to postiglo, nastojati će se postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijelu

Strategiju razvoja Općine .

Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja

za žene, invalide i druge skupine.

Kontinuirano gospodarsko napredovanje može se postići samo ako se prethodno

isključenim skupinama osigura pristup višim razinama obuke i na kraju poslu višeg

platežnog razreda. To je moguće djelomično ostvariti osiguranjem jednakog pristupa

mjerama za podršku poslovanju i obuci za poduzetnike, npr. fleksibilnim pristupom

isporuci obrazovanja i obuke, strategijom za usklađivanje posla i doma koje poslodavci

primjenjuju, treningom o jednakosti i fizičkom okolinom koja pruža podršku u smislu

jednakosti pristupa, sigurnosti i brige za djecu. Javit će se i potreba postavljanja

prioriteta za žene koje se vraćaju u radni odnos, samohrane roditelje, honorarne

radnike i one koji su dugo bili isključeni iz tržišta rada (npr. zbog invalidnosti, lošeg

zdravlja, slabih sposobnosti), od kojih svi imaju iskustva s poteškoćama u pristupu

dobroj obuci i mogućnostima zapošljavanja.

Drugi cilj je povećati broj žena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u

višim platežnim razredima i sektorima viših vještina i samozapošljavanja.

Da bi članovi isključenih skupina u potpunosti iskoristili mogućnosti povećanog

pristupa koje nudi Strategija razvoja Općine , važno je da poslovne i obrazovne

organizacije uzmu u obzir njihove potrebe kako bi im omogućili da u potpunosti

doprinesu gospodarstvu Općine.

Fleksibilna obuka i mogućnosti zapošljavanja, posebna podrška kako bi se povećao

pristup poduzetničkim fondovima i savjetima, inovativni planovi kojima bi se potaklo

na obrazovanje više razine i dobro plaćene karijere, netradicionalne mogućnosti

zapošljavanja, povećano uključenje na više razine putem IKT-a su sve primjeri

mogućnosti dostupnih u programu kako bi se postigao ovaj cilj.


Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju

politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život.

Razvoj dobrih struktura jednakosti u praksi povećat će mogućnost da se iskoriste i

razviju vještine i talenti svih onih koji mogu poboljšati ekonomsko bogatstvo zemlje.

Npr. poslodavci, pružatelji obuke i treninga trebali bi unutar svojih organizacija razviti

strategije za primjenu jednakih prilika i metode obuke koje uzimaju u obzir potrebu za

razvojem fleksibilnih radnih aranžmana i metoda isporuke treninga, podrške za brigu o

djeci i starijim osobama, pristupačna okruženja i shvaćanje da se usklađivanje obitelji i

posla primjenjuje jednako na muškarce kao i na žene.

Provedba strategije jednakih mogućnosti

Općina Sopje će provoditi strategiju jednakih mogućnosti kroz:

Promicanje jednakosti muškaraca i žena u cijelojStrategiji razvoja Općine;

Pomagati ljudima s poteškoćama u omogućavanju pristupa poslovima,

robi i uslugama;

Promovirati društveno uključivanje za one ljude koji ostaju

marginalizirani u gospodarskom i društvenom životu Općine .

Poduzimanje aktivnosti kako bi se postigle jednake mogućnosti i društveno uključivanje

ne može se ignorirati iz sljedećih razloga:

* Poboljšavaju pribavljanje i odabir kadrova jer pružaju pristup široj paleti talenata i

sposobnosti u širokom rasponu zajednica.

* Povećavaju zadovoljstvo klijenata i time poboljšavaju ugled tvrtke ili organizacije koja

zauzvrat poboljšava pristup novim ili prethodno nedostižnim tržištima ili skupinama, a

koja bi mogla povećati svoje mogućnosti za pristup javnim i etičkim ulaganjima.

* Organizacija postaje poželjan poslodavac što mu omogućuje odabir ”najbolje osobe”

za određeni posao, poslovnu priliku ili obuku. Dulje vrijeme zadržavanja jedne osobe

na nekom radnom mjestu vodi do smanjenja troškova ponovnog pribavljanja kadrova i

obuke, a povećava motiviranost i produktivnost.

* Štite od troškova koji su posljedica diskriminacije. Sudski postupci su skupi u

novčanom, vremenskom i moralnom smislu i negativno utječu na ugled.

Strategija upravljanja okolišem Općine

Održivi razvoj se najčešće definira kao ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez

kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”.


Održivi razvoj neodvojivo je povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima.

Aktivnost koja se u jednom području odvija nauštrb druge dugoročno nije održiva. Npr.

mnogi izvori u prirodi su ograničeni i jednom kad ih se ukloni ili iscrpi, naškodit će se

razvoju za buduće generacije. Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je učinkovit,

socijalno prihvatljiv te da nema negativan utjecaj na okoliš.

Predanost Europske unije okolišu i održivom razvoju zajamčena je ugovorima iz

Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je važnost

ujednačavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja.

Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nužno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu

i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš.

Kako je već opisano u prvom poglavlju (Osnovna analiza), u Općini i postoje vrijedni

dijelovi okoliša koje je potrebno zaštititi kako bi u njima mogle uživati i buduće

generacije. Stanje okoliša u Općini sve je više pod prijetnjom onečišćenja. Otpadne

vode ispuštaju se u okoliš bez pročišćavanja, prikupljeni otpad se ne tretira adekvatno,

a postoje i brojna ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada. Osim toga, ukoliko

Općina počne koristiti svoje prirodne resurse (šume, zemljište, voda) na sustavniji

način kako bi se povećala zaposlenost, može se pretpostaviti da bi takvo korištenje

prirodnih resursa, ukoliko nije dobro planirano i organizirano, moglo imati dodatni

negativan utjecaj na stanje u okolišu.

Općina Sopje integrirati će pitanja održivog razvoja u sve aspekte Strategije razvoja

Općine. U viziji Općine ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban

prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja.

To je prioritet pod nazivom ”Zaštita okoliša”, a njemu pridružene mjere su:

Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje;

Programi edukacije o važnosti zaštite okoliša;

Jačanje uloge nevladinih organizacija za zaštitu okoliša;

Unapređenje praćenja stanja u okolišu.

Prioritet 7 ”Komunalna infrastruktura” također uključuje mjere koje su važne za održivi

razvoj stanovišta, a to su:

Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda;

Sanacija postojećih odlagališta otpada te sanacija divljih deponija.

Prilikom provedbe Strategije razvoja Općine, Općina Sopje će voditi posebnu pažnju da

jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš.

Morat će se osigurati da projekti koji će se provoditi u Strategiji razvoja Općine Sopje

dokažu svoj pozitivan učinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni učinci na okoliš

svedeni na minimum.


Od predlagača projekata će se tražiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i

smanje bilo kakve negativne učinke na okoliš.

Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije

Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac

gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na

lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske

promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s

poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa.

Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja te

je dokazano učinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Ovakve

situacije odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, povećanje siromaštva

i socijalnu isključenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za

uspješan lokalni gospodarski razvoj. Interesne skupine mogle bi pokušati odgovoriti na

glavne strukturalne probleme bez potrebnih informacija ili svijesti o dostupnoj potpori.

Nedostatak partnerstava također nosi rizik od udvostručavanja i ponavljanja već

poduzetih akcija, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika

kojima je podrška najpotrebnija. Općina Sopje u procesu izrade Strategije razvoja

Općine koristi radne grupe. Početkom izrade Strategije razvoja Općine formirano je

zasebno tijelo, radna grupa, koja djeluje kao savjetodavno tijelo Općine unutar

Strategija razvoja Općine procesa. Članovi ovog Odbora izabrani su od samih interesnih

skupina kao njihovi predstavnici. Tijekom izrade Strategije razvoja Općine, radna grupa

konzultirana je u svim važnijim pitanjima razvoja i pripreme strategije. Na taj način jača

se participacijska demokracija u Općini .

U Osnovnoj analizi navedeno je da je civilno društvo u Općini nedostatno razvijeno.

Razvoj civilnog društva Općina smatra vrlo važnim i jedan od prioriteta direktno se

odnosi na njegovo jačanje s ciljem povećanja njegova utjecaja na razvoj u Općini .

Mjere koje su pridružene tom prioritetu su slijedeće:

Promocija civilnog sektora i podizanje svijesti o njenoj ulozi i važnosti te jačanje

uloge civilnog društva u procesima odlučivanja;

Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku

neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva;

Poticanje volonterstva;

Umrežavanje organizacija civilnog društva te poticanje međuopćinske i


međudržavne suradnje civilnog sektora.

Provedbom Strategije razvoja Općine nastaviti će se ustanovljeni partnerski odnosi.

Jačanje općinskih kapaciteta i sposobnosti pratiti će i povećanje mogućnosti lokalnog

stanovništva da upravljaju svojim gospodarskim razvojem. Unutar same vizije Općine

do 2012. godine napominje se da će većina uspjeha Općine biti rezultat zajedničkih

napora javnog, poslovnog i civilnog sektora što potvrđuje da je Općina spremna

otvoreno surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu

projekata Strategija razvoja Općine -a osigurat će da se načelo partnerstva poštuje

tijekom provedbe Strategije razvoja Općine.

Razvojni učinak Strategije razvoja Općine

Razvojne učinke Strategije razvoja Općine u ovoj fazi teško je kvantificirati. Općenito,

ciljevima se navode poželjni učinci, a prioritetima poželjni rezultati koji vode do tih

implikacija. Bolja kvantifikacija ovoga nastat će iz sustava za ispitivanje i provedbu

Strategije razvoja Općine koji će sve više omogućivati utvrđivanje i mjerenje promjena

koje prate Strategija razvoja Općine Sopje. U donjoj Tablici izložena je ideja o

potrebnim učincima kojima će se Strategija razvoja Općine vremenom morati moći

baviti. Načela su jeftini programi, poboljšavanje veza i smanjivanje prijevoznih troškova

uz razvijanje ove lokacije u poznatu lokaciju kako međunarodne trgovinske službe, tako

i industrije. Jedinica za provedbu projekata ili Razvojna agencija,

osnovat će se unutar općinske strukture i biti centralno mjesto provedbe Strategija

razvoja Općine Sopje

Tablica: Očekivane koristi Strategija razvoja Općine strategije



ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA

Proizvodnja bio-komposta

Poljoprivreda se iako zahtjeva suvremeno poslovanje i uporabu različitih industrijskih

proizvoda, zasniva na ekološkim principima, pri čemu je najznačajnije pronalaženje

rješenja za proizvodnju hrane koja ne oštećuje prirodne ekosustave. Organsko-biološka

poljoprivredna proizvodnja, osim što je trend u EU poljoprivredi, bitna je za razvoj

naših obiteljskih gospodarstava, naročito proizvođača "zdrave hrane".

Osnovni materijali za proizvodnju bio-komposta su ostaci klasične biljne i stočarske

proizvodnje (slama, stajnjak svih vrsta stoke, ostaci nakon komercijalne proizvodnje

gljiva i prerade voća i povrća i sl.).

Na osnovi obavljenih dosadašnjih tržišnih i proizvodnih istraživanja utvrđena je realna

potreba od 14.000 t bio-komposta u 2014. godini uz predvidivi godišnji porast količina

od cca 23 %.

Tržište prodaje bio-komposta su ugovorena obiteljska gospodarstva, proizvođači

"zdrave hrane".

Proizvodnja bioplina

Različite organske tvari dodajemo u fermentacijski spremnik u kojem uslijed

nedostatka svjetlosti i zraka pri temperaturi od 35 do 40ºC dolazi do međusobnog

djelovanja različitih mikroorganizama te stvaranja bioplina. Bakterije koje stvaraju

bioplin svugdje su prisutne. Da bi se bakterije dobro iskoristile potrebno je temeljito

miješanje sadržaja (optimalno je stalno miješanje). Moguće je stalno dodavanje novog

supstrata. Pri nižim je temperaturama proces stvaranja plinova usporen pa je spremnik

potrebno zagrijavati budući da u ovom procesu ne dolazi do stvaranja topline.

Mješavina plinova sastoji se uglavnom od metana i ugljičnog dioksida. Svojstvo plina da

gori iskorištavamo tako da plin dodajemo kao pogonsko gorivo. Učinak koji se postiže

sagorijevanjem pretvaramo pomoću generatora u električnu energiju. Toplina koja

nastaje iskorištava se za zagrijavanje fermentacijskog spremnika kao i za zagrijavanje

štala ili sušara žitarica. Krute tvari kao silaža ili ostatci žitarica također se mogu

dodavati. Tekuće stanje sadržaja spremnika održava se pomoću preljeva koji održava

uvijek jednaku razinu. Kada se dodaje novi supstrat dolazi do prelijevanja istrošenog

dijela preko preljeva u spremnik za skladištenje.

Bioplin nastaje u anaerobnom procesu, pri mogućoj konstantnoj temperaturi .


Proces je osjetljiv na svjetlost. Postrojenje se temelji na mezofilnom radu (temperatura

cca. 35 – 40 ºC ) te se puni organskim supstratom. Tekuće stanje sadržaja spremnika

održava se pomoću preljeva koji održava uvijek jednak nivo. Kada se dodaje novi

supstrat, dolazi do prelijevanja istrošenog dijela preko preljeva u spremnik za

skladištenje. Ukoliko nije moguća ugradnja preljeva, postoji mogućnost ugradnje

automatskog sistema prelijevanja u spremnik za skladištenje.

Slika: Izgled i proces proizvodnje bio-plinskog postrojenja

Stanica za dobivanje energije može biti instalirana u zasebnoj građevini ili se isporučuje

gotova kao kontejner. Toplina koja nastaje uslijed sagorijevanja odvodi se uz pomoć

vode za hlađenje ili se pomoću izmjenjivača topline koristi za zagrijavanje štala. Višak

topline odvodi se preko vode na krov kontejnera. Industrijski generator za dobivanje

struje smješten je u gornjem dijelu kontejnera.

Moguće je iskoristiti sljedeće materijale: silažu, vlažne žitarice, trop, kukuruz, silažu od

trave, gnoj (star cca. 2 mjeseca ) sa steljom i vlaknima dužine do 10 cm., kruh, kolači,

usitnjena repa, luk, krumpir, silaže iz cijelih biljaka, keksi , gnoj od peradi pomiješan sa

steljom.

Naznake su da će se na poručju Općine Sopje uz razvoj industrijskog pogona za

preradu krumpira koji je u planu izgradnje, izgraditi i pogon za proizvodnju energije iz

biomase koja bi bila otpadni nus-produkt ove proizvodnje.


ODRŽIVI RAZVOJ Razvoj pojedine regije ili nekog procesnog postupka, uz vjerojatno pozitivne ekonomske efekte, gotovo obvezno sa sobom donosi i određene probleme. Problemi se mogu ogledati u narušavanju prirodne ili kulturne baštine, oštećenju eko sustava nekog područja ili vrste. Uvođenje novih tehnologija (postupci) ili vrsta (biljke, životinje) u proizvodne procese gotovo uvijek uzrokuje zatiranje starih ili promjenu strukture. Također se uzrokuje i promjena strukture zaposlenih osoba i njihovih običaja. Iako je ekonomski razvoj nešto čemu težimo, potrebno je već u početku ocijeniti kolike će štete počiniti naša poduzetnička ideja.

Filozofija održivog razvoja usmjerena je pronalaženju razvojnih rješenja uz što manje

promjene u postojećem stanju. U poljoprivredi je to biološka proizvodnja gdje se tvari

izmjenjuju u cikličkim procesima biološkom sinergijom svih organizama uključujući i

čovjeka.

Održivi razvoj je „manhood friendly“ (čovječanstvu prijateljski) način razmišljanja,

pokret ili filozofija. Načela održivog razvoja naročito je bitno slijediti pri planiranju

razvoja zemalja kao što je Hrvatska jer se radi o ljepotici koju bi mnogi htjeli iskoristiti

dok joj vrijeme još nije isteklo. Kako su Hrvati tradicionalno gostoljubiv narod, pri

realizaciji razvojnih planova moglo bi se dogoditi da se neki projekti realiziraju „u

magli“, što je potrebno preventivno riješiti. Od najnižih do najviših instanci treba

dogovoriti politiku razvoja i održivih rješenja.

Održiva rješenja se odnose na sve postojeće resurse: zemlja, voda, zrak, ljudi,

životinjski i biljni svijet. Samo harmonični odnosi između resursa mogu osigurati

dugotrajno i kontinuirano korištenje i raspodjelu.

Održivi razvoj u EU reguliran je poljoprivredno okolišnim programima (POP) za svaku

zemlju te se primjenjuje od 1992. godine. Danas predstavlja jedinu obveznu mjeru u

sklopu EU regulative o ruralnom razvitku.

Poljoprivredno okolišni program (POP) je namijenjen zaštiti okoliša, prirode i krajobraza

u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču da nastave primjenjivati

agrotehničke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu

gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. U

tom smislu, POP predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini

nagrađuje poljoprivrednike za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata

biološka raznolikost, njegovan krajobraz i sl.).

Cilj POP-a je odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se Hrvatska suočava kad je riječ

o poljoprivredi i zaštiti prirode i okoliša: gubitak biološke raznolikosti zbog zarastanja

travnjaka te pritisak na okoliš uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne

prakse.


PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA

Kako je područje prostora Općine Sopje relativno malo razvojno ograničeno, politika

razvoja Općine Sopje se može temeljiti kako na prodaji zemljišta investitorima, tako i

na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se dugoročno može

zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama.

Definicija JPP-a

Javno - privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s

privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem

zadovoljavanja neke javne potrebe.

U najširem smislu javno - privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu

zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u

kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno - privatno partnerstvo danas se u užem smislu

podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju

resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada,

zadovoljili neku javnu potrebu.

Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u

pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.

Javno-privatno partnerstvo ili “JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i

privatnog partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:

dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje i/ili

preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem

institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i

ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog

sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor.

Motivi javnog sektora za JPP su: Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija

Efikasnija realizacija projekata

Podjela rizika između javnog i privatnog sektora

Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga

Dugoročna ekonomsko-financijska korist


Socijalni aspekt JPP-a

Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost

i zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se

međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor

uspjeha javno-privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih

strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.

Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini.

Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred

lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju

konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će

se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne

vlasti i davatelje usluga. Također organizacije civilnog društva mogu doprinijeti

nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene

zaštiti isključenih grupa ili zaštiti okoliša.

Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim

aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i

ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih

komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.

Raspodjela rizika

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta

najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako

da osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje

stoje na raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune

privatizacije, kada država sve rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.

Unutar tog raspona, javno - privatno partnerstvo možemo razvrstati u nekoliko skupina

ovisno o stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora i o raspoređenosti rizika. Tako

razlikujemo:

Design-Build (DB) – Privatni sektor osmišljava i gradi infrastrukturu sukladno

specifikacijama javnog sektora. Troškovni rizik je prenesen na privatni sektor, budući

da je cijena, koju je javni sektor spreman platiti, fiksna.


Operation & Maintenance (O&M) – Privatni poduzetnik, temeljem ugovora, pod

određenim uvjetima upravlja javnom imovinom koja ostaje u vlasništvu države.

Design-Build-Finance-Operate (DBFO) – Privatni sektor osmišljava, financira i gradi

javno dobro, uzima ga u dugoročni najam, nakon isteka najma predaje ga javnom

sektoru.

Build-Own-Operate (BOO) – Privatni sektor financira, gradi i upravlja javnim dobrom u

svom vlasništvu. Ograničenja su uspostavljena ugovorom i ona se reguliraju od strane

javnog sektora.

Build-Own-Operate-Transfer (BOOT) - Privatni sektor dobiva franšizu za financiranje,

dizajn, izradu i upravljanje javnim dobrom tijekom određenog razdoblja, nakon kojeg

se vlasništvo predaje javnom sektoru.

Buy-Build-Operate (BBO) – Transfer javne imovine privatnom sektoru najčešće

temeljem ugovora, prema kojem će ta imovina biti upravljana javnim sektorom kroz

određeno razdoblje.

Operation License – Privatni sektor dobiva dozvolu da pruža javnu uslugu u određenom

razdoblju

Finance Only – Privatni sektor, neposredno financira projekt ili koristi dugoročni zakup.

Stvaranje javno-privatnog partnerstva

Javno privatno partnerstvo ne mora na prvi pogled izgledati kao poželjno rješenje.

Vlasti i privatne tvrtke imaju dugu tradiciju zajedničkog rada po jednostavnom obrascu

(npr. vlasti kupuju proizvod koji je proizveo privatni sektor). Međutim, često oklijevaju

ući u kompleksnije odnose. Vlasti se boje da će ih privatna poduzeća iskoristiti, dok

privatna poduzeća često razmišljaju o pristupima koje zauzima vlast kao o dodatnom

teretu i gubljenju vremena.

Postoje tri glavna uvjeta koji idu u prilog stvaranja partnerstva: kriza, pojavljivanje i

uključivanje «pokretača» i nekoga tko služi kao katalizator.

Kriza

Općenito, treba se pojaviti široko prepoznata kriza - npr. ne postojanje određene

usluge ili gubljenje resursa - prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju

kako bi riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja

krize, u praksi, inercija koja mnoge ljude drži na «utabanom» putu, prekida se najčešće

nužnom potrebom za zajedničkim radom.

Podržavatelji

Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se

odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja

nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji


interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti nekoliko

pojedinaca. Takvi «podržavatelji» (vođe ili pioniri) mogu biti vladini dužnosnici, članovi

udruga, poslovni ljudi ili građani koji - kroz svoju osobnu motivaciju – omogućavaju

stvaranje partnerstva. U drugim slučajevima «podržavatelji» su pružatelji usluga, koji

imaju korist od partnerstva.

Pokretači

Često postoji potreba za nekom vrstom pokretača koji će spojiti partnere. To mogu biti

aktivisti nekog vanjskog dionika, npr. jedne ili više međunarodnih financijskih institucija

ili drugih tijela koja poštuju ili im vjeruju svi partneri.

Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP

Kompatibilni ciljevi

Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji moraju

biti zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.

Npr. i javni i privatni sektor žele podići opći standard života - vlasti i zajednice žele

raditi na tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne

kako bi više ljudi moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati

veze na lokalnoj razini, naročito na «rastućim tržištima» - poslovni sektor u cilju rasta

tržišta, a vlasti i zajednice u cilju promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba

sektora žele osigurati dostatne usluge - vlade i zajednice kako bi održali niske troškove

te povećali pokrivenost uslugama, a poslovni sektor jer to povećava profit.

Sve strane se moraju usredotočiti na šire, komplementarne ciljeve koji se trebaju

postići. Važno je da shvate da javni i privatni sektor ne trebaju nužno biti isti da

partnerstvo funkcionira - moraju biti približno kompatibilni.

Podržavajuća okolina

Slijedeći ključni faktor u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajuća

okolina. Podržavajuća regulatorna, pravna i politička okolina predstavlja kamen

temeljac za održivo uključivanje privatnog sektora.

Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovito

reguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori će se

susresti sa problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni

odnos te svoje uloge u pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu

raspodjelu odgovornosti između nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno

iskazati svoju ulogu kao onoga koji pruža i regulira.


Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavni regulatorni mehanizam te da

lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo na regulatornu diskreciju nakon što je

ugovor potpisan. Detaljno specificirane odredbe koje određuju dužnosti, ciljeve koji se

trebaju postići, pravila za mijenjanje cijena i načine rješavanja nesporazuma,

dozvoljavaju privatnom sektoru bolju mogućnost predviđanja profitabilnosti pothvata

te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati za dobivanje ugovora. Imajući to u vidu,

vlasti moraju donijeti važnu odluku o stupnju regulatorne diskrecije koje su se spremne

odreći, naročito kod dugoročnih ugovora.

Pravni okvir vrlo je bitan za ugovaranje i provođenje javne nabave te za investiranje

privatnog sektora. Vrlo je važno uvesti odgovarajuće mehanizme kako bi se smanjila

mogućnost za korupciju u bilo kojem procesu nabave, jer se korupcijom smanjuje

politička prihvatljivost I interes mnogih privatnih investitora.

Na posljetku, političko okruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za

početak ili održavanje javno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna

nestabilnost novih demokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban

status nekih usluga (npr. pristup vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora.

Vlasti bi trebale, kako bi potakle javno-privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim

partnerima da politički faktori neće dovesti do prekidanja ugovornog partnerstva.

Političko i društveno prihvaćanje

Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogu

graditi partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja

privatnog sektora slijedeći faktor uspješnosti modela JPP.

Javnost mora vidjeti sudjelovanje privatnog sektora kao korisno, ako se želi da

partnerstvo potraje. Javno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora kroz duže

vrijeme, ovisit će prvenstveno od pružanja obećanih usluga i ostvarene koristi po

prihvatljivim cijenama. Zbog toga, vrlo je važno razviti mehanizme kako bi se osiguralo

da organizacija koja pruža uslugu, bilo da se radi o organizaciji iz javnog ili privatnog

sektora bude odgovorna prema svojim korisnicima.

Javna podrška će također ovisiti o mogućnosti partnerstva da zadovolje potrebe svih

dionika. Npr. službenici u javnim službama mogu biti izvor velikog otpora povećanom

uključivanju privatnog sektora u pružanju usluga. Ugovori trebaju osigurati

zapošljavanje ili zbrinjavanje javnih službenika i lokalnih stanovnika u najvećoj mogućoj

mjeri.


Kredibilitet i transparentnost

Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako

postići, jer je uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj

povjerenja među potencijalnim partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu.

Stoga kao bitan faktor navodimo i kredibilitet podržavatelja i drugih uključenih lidera,

kao i transparentnost procesa kritične su odrednice dugoročnog uspjeha. Iskustvo

govori da istinsko partnerstvo mora uključivati principe pravičnosti, transparentnosti u

postupanju te zajednički interes odnosno korist. Za uspješno partnerstvo u bilo kojem

projektu potrebno je povjerenje i sigurnost.

Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu

Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz dulje

vrijeme. Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa,

razvoj kapaciteta, uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvena

odgovornost. Svaki od elemenata je obrazložen u nastavku.

Uključivanje resursa

Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske,

ljudske, kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. To

uključuje dijeljenje rizika i nagrade.

Razvoj kapaciteta

Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja

zahtijevaju razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta:

potrošača o prirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za

pružanje usluga;

pružatelja usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih

vještina;

vlasti, u pogledu usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za

nadgledanje kvalitete pružanja usluga.

Uloge i odgovornosti

Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitih

partnerstva. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, u cilju

najučinkovitije upotrebe resursa obiju strana.


Individualne odgovornosti moraju biti jasno razgraničene i određene od početka, kako

ne bi došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatka koji se očekuju da ih svaki od partnera

provede.

Nadalje, te odgovornosti treba realističko definirati, s jasnim razumijevanjem jakih i

slabih strana svakog pojedinog partnera.

Fleksibilnost

Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi se trebalo

koristiti postojeća iskustava, ali u isto vrijeme trebalo bi voditi računa o korištenju

komparativnih prednosti lokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će

najvjerojatnije potrebno provesti promjene u plan investiranja, izboru tehnologija te

planu aktivnosti, kao odgovor na nepredviđene okolnosti.

Uključivanje jasnih procedura za uvođenje takvih promjena tijekom životnog ciklusa

projekta, smanjit će šanse za stvaranje negativnog utjecaja na partnerstvo.

Vrijeme

Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i

učinka na potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme.

Napredak se sigurno može događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i

održavanja prihvaćanja među korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran

- suradnički dijalog u cilju zadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz

cijeli projekt.

Strpljenje

Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicije

potrebno je dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzog

odgovaranja na najhitnije krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati.

Politički ciklusi i želja za brzim poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do

postavljanja prekratkih vremenskih okvira.

Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vode nerealnim očekivanjima i

neodrživim rješenjima. I krupne institucionalne promjene (npr. razvoj regulatornih

kapaciteta) i velika privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme.

Nije realistično očekivati da će uključivanje privatnog sektora brzo prebroditi

nedostatke u javnim institucijama i aktivnostima, niti da će odmah kompenzirati

dotadašnje nedostatke u resursima i financiranja sa strane javnog sektora.


Društvena odgovornost

Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit- drugim riječima dobrobit koja bi trebala biti

dostupna svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na

poboljšavanje življenja ljudi, naročito siromašnih u gradovima.

Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene koje usvajaju dovode do povećanja

pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak na društvenoj odgovornosti

povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većem političkom prihvaćanju

od strane javnosti.

ANALIZA INTERVJUA I ANKETA

S ciljem upoznavanja gospodarskoga stanja Općine podijeljeno je 25 anketnihupitnika

od kojih je popunjeno 10.

Zaključujemo kako poduzetnik ima potrebu za ulaganjem i povećanjem broja

zaposlenih, a njegova očekivanja od Općine su:

„Najvažnija potpora bi bila sufinanciranje kamata, pomoć za dobivanje kreditai

garancija kod banaka, lokacijsko rješenje u obliku poduzetničke zone“.

Druga očekivanja od Općine jesu: “Općina bi trebala u novim razvojnimplanovima

pokrenuti investicije i zaposliti domaće poduzetnike, pomoćipoduzetnicima da se

pripreme za te projekte kroz razne edukacije. Time bise dobilo novo zapošljavanje te

novi prihodi u općinsku blagajnu“.

Ovim odgovorima željeli smo skrenuti pozornost općinskoj vlasti kako naterenu ima

partnere potrebne za razvoj gospodarstva, stoga je potrebno osiguratikontinuiranu

dvosmjernu komunikaciju i definirati modele provedbe.

Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina

Financijski plan sadrži indikativni okvirni raspored sredstava potrebnih za

realizacijurazvojnih projekata po strateškim ciljevima i prioritetima u planiranom

razdoblju.

S obzirom da je Strategija razvoja izrađena za razdoblje od 2015. do 2020. godine te

uključujućiokolnost jačanja privrede i rasta gospodarskih subjekata uvjetovano

ulaskom u EU, Financijski plan će se usklađivati na godišnjoj osnovisukladno općinskom

proračunu, nacionalnim izvorima financiranja te programima EU.


Proračunom Općine Sopje u trogodišnjem razdoblju predviđeni su slijedeći prihodi i

rashodi:

Izvor: Jedinstveni upravni odjel Općine Sopje


PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE SOPJE

Budući da je Strategija usklađena s Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena

je prema ciljevima Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske

promjene i učinkovito korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu

uključenost) te usmjerena na rezultate ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog

rasta.

Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na dostizanje maksimalnog

učinka financiranja projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre prakse u

korištenju fondova Europske unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvaća sve segmente života stanovnika

Općine, i postizanjem sporazumne odluke po tom pitanju na razini čitave zajednice,

otvoren je put prema suradnji i zajedničkom radu na provedbi Strategije.

Naglasak u procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i

civilnog sektora te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo

računa o prijedlozima i mišljenju lokalnog stanovništva i predstavnika svih sektora.

Štoviše, svrha procesa strateškog planiranja bila je direktnim razgovorom, otvorenom

diskusijom i putem radionica, ostvariti partnerstvo koje mora rezultirati posvećenosti

ciljevima, prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene. Navedeno će osigurati

kvalitetnu provedbu Strategije.

Strategija razvoja Općine Sopje bit će usvojena od strane Općinskog Vijeća. Usvajanje

konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument" pa će se

i nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično

održavati konzultacije sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako

bi se utvrdilo koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju

li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete.


PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije

razvoja omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba.

U okviru sustava praćenja provedbe Strategije razvoja zadužena je Općina Sopje i to da

koordinira, prikuplja, obrađuje, analizira i pohranjuje informacije, podatke i

pokazatelje, izrađuje ocjene realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnost

upravljanja provedbom Strategije.

Općina Sopje pratit će stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene

rezultate i učinke na razvoj Općine, učinkovitosti i uspješnost u korištenju financijskih

sredstava te ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru. Ukoliko su sve

potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi da li su i koliko mjere pridonijele

zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka.

U svrhu što bolje provedbe Strategije Općina Sopje će kreirati Bazu projekata. Baza će

zahtijevati kontinuiranu evaluaciju pristiglih projekata, ali iz nje će proizaći i eventualna

potreba za nadopunjavanje prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom.

Za projekte gdje će nositelj biti Općina bit će potrebno izraditi akcijski plan provedbe za

svaku proračunsku godinu, odnosno, donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela

proračunskog planiranja.

Temeljem informacija o mogućnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani

stanovnici u mogućnosti su prijaviti svoje prijedloge projekata.

Projektne prijedloge koji će pristizati nakon finalizacije ovog dokumenta Općina Sopje

će uvoditi u Bazu projekata. Kontinuiranim ažuriranjem Baze od strane Općine, i

sukladno prioritetima, Općina će donositi odluke o izmjeni i/ili dopuni ne samo Baze

projekta već i ostalih dijelova Strategije razvoja (u svrhu postizanja očekivanih

rezultata).

Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje

anketirati ostale dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti Strategije i njome

predviđenih mjera te ih, ako je moguće, i češće pitati o razini zadovoljstva, obzirom na

činjenicu da su kao stanovnici Općine krajnji korisnici većine mjera.


STRATEGIJA RAZVOJA U BUDUĆNOSTI

Strategija razvoja Općine nije jedinstven “dovršeni” plan. To je dinamični dokument

koji će se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u

razvojnom statusu, kao i poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja.

Strategija razvoja Općine zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje

projekata i njihovih odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati

s promjenama unutar Općine i njezinim razvojem. Stoga će se Strategija razvoja Općine

vjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom.

Općina će morati upravljati tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo

da Strategija razvoja Općine i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim

mišljenjima interesnih skupina koje se odnose na razvojne kočnice i prilike koje

karakteriziraju Općinu.

S obzirom na sve ovo, predlaže se sljedeći raspored pregleda i procjene:

Godišnju kontrolu napredovanja- valja obavljati prije utvrđivanja općinskog proračuna

za narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područje ciljeva i prioriteta

Strategija razvoja Općine kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasiti koji su

projekti bili uspješni, a koji nisu. Procjena će morati biti jasno izražena i transparentna.

Procjena bi se trebala zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanja prije

podnošenja Partnerstvu na komentare i ratifikaciju.

Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti

svoje preporuke za vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako

da odražavaju promjene u prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava.

Trogodišnju procjenu– Strategija razvoja Općine će se trebati ocjenjivati svake tri

godine, pri čemu će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u

odnosu na korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati

unutar Jedinice za provedbu projekata, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost,

učinkovitost, relevantnost i implikacije programa. Izvještaj će se dostaviti Partnerstvu

koje će u suradnji s predstavnikom Europske komisije (ako Europska komisija bude to

tražila) djelovati kao upravni odbor na razini Općine radi procjene, a rezultati procjene

bit će dostupni javnosti.

Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna odluka Vijeća mora

postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, a na osnovi preporuka od strane

Partnerstva.


Ovaj proces poslužit će sljedećim važnim ciljevima:

1. Ažuriranje Strategije razvoja Općine

Da Strategija razvoja Općine dokument stalno bude ažuriran i razmatran te da

rezultati budu dostupni u javnom domenu, uz formalne evidencije o odlučivanju.

2. Povećanje skupa osnovnih podataka

Da sve veće količine informativnih, važnih i relevantnih podataka postanu dostupne

kako bi se Strategija razvoja Općine poboljšavao, a odlučivanje o razvojnoj politici

mijenjalo.

Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj

dokument i razvojnu politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za

Općinu istodobno ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je

potrebna suradnja s drugim općinama, razinama uprave pa čak i susjednim zemljama

kako bi se razvoj Općine Sopje kretao u smjeru koji je formuliran u viziji Općine .


P R I L O Z I



PROIZVODNA ZONA NOVAKI I I NOVAKI II




PRIORITET 1. – UREĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Popis nerazvrstanih cesta Općine Sopje:

RED.BR.

NAZIV CESTE

KAT.

ČESTICE

POVRŠINA

U HA

DUŽINA U

M NAPOMENA KAT.OPĆINA

1. MEDINCI-GRABIĆ –K.O. BAKIĆ

1935

4,43 3000 ASFALT-

BIJELA CESTA

MEDINCI

2. NOVA ŠAROVKA- GROBLJE 1900 0,58 1100 POLJSKI PUT MEDINCI

3. SOPJE-SOP.GREDA 1773 1818 4,1 2600 ASFALT SOPJE

4. SOPJANSKA GREDA - DRAVA 1736 1,03 1000 BIJELA CESTA SOPJE

5. SOPJE-DRAVA 1701 1686

1698 1697

3,08 2330 BIJELA CESTA SOPJE

6. KAPINCI-N.ŠAROVKA 1808 5,28 5340 BIJELA CESTA SOPJE

7. KAPINCI-VRBOVKA 97/2 1,8 3170 BIJELA CESTA KAPINCI

8. KAPINCI-ZANOŠ 1369 1370

1379

3,19 3300 BIJELA CESTA KAPINCI

9. KAPINCI-JOSIPOVO 416 1404

1470 1384

5,23 4000 BIJEL A CESTA KAPINCI

10. KAPINCI-GROBLJE-JOSIPOVO 1421 1459 4,96 3590 POLJSKI PUT KAPINCI

11. KAPINCI(KAT. GROBLJE-PRAV.

GROBLJE) 784 1438

0,3 500 POLJSKI PUT KAPINCI

12. VAŠKA-PROLOM (ŠUMA) 696 957

1392 1399

1,41 1500 POLJSKI PUT VAŠKA

13. VAŠKA-ADA-VODOCPRILIŠTE

1347

1,75 2660 BIJELA CESTA+

POLJSKI PUT

VAŠKA

14. VAŠKA-G. MIHOLJAC 1369 761

902 1371

4,7 4650 POLJSKI PUT VAŠKA

15. NOVAKI-ZIDINA-BUDAKOVAC 736 447 19

392

5,04 5150 BIJELA CESTA+

POLJSKI PUT

NOVAKI

233 232

26/1

16. PREDRIJEVO-BOBROVAC 554 559

562

2,39 2100 BIJELA CESTA PREDRIJEVO

17. PREDRIJEVO-VRANOVAC (ŠUMA) 588 591 1,81 1500 POLJSKI PUT PREDRIJEVO

18. ŠPANAT-CABUNA 1352/3

1352/4

4,35 2050 ASFALT+

POLJSKI PUT

G.MIHOLJAC


Ime županije Grad ili općina

Ime grada/općine Spol Ukupno

Virovitičko-podravska Općina Sopje sv. 2320

Virovitičko-podravska Općina Sopje m 1147

Virovitičko-podravska Općina Sopje ž 1173

Izvor: DZS, Gosišnjak, 2011.

Stanovništvo po mjestima Općine Sopje

Gornje Predrijevo Grabić Josipovo Kapinci

Nova Šarovka Novaki Sopjanska Greda Sopje

Španat Vaška



PRIORITET 5. – RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

POPIS MJESNIH i VATROGASNIH DOMOVA

Mjesni dom Grabić,

Mjesni dom Nova Šarovka, Mjesni dom Kapinci,

Mjesni dom Vaška,

Mjesni dom Novaki,

Mjesni dom u Španat,

Mjesni dom Gornje Predrijevo,

Mjesni dom Sopje

Vatrogasni dom Josipovo,

Vatrogasni dom Sopje.

PRIORITET 5. – RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

POPIS UDRUGA

LU Fazan-Sopje-Kapinci,

nogometni klubovi: 1. NK Podravac-Sopje,

2. NK Slavonac-Novaki,

3. NK Vaška-Vaška,

4. NK Grabić-Grabić i

5. NK Standard-Nova Šarovka

Udruga "Sport za sve" Sopje i "Sport za sve" Vaška

Udruga Miholjska potkova iz Gornjeg Predrijeva

Podravski vez - eko-etno udruga Sopje

KUD Podravac Sopje

Ribolovne udruge 1. ŠRU Štuka-Nova Šarovka,

2. ŠRU Šaran-Sopje,

3. ŠRU Amur-Kapinci

4. ŠRU Piškur-Josipovo,

5. ŠRU Smuđ-Vaška


POPIS ŠKOLA

Na području Općine postoje četiri područne škole -Sopje, Vaška, Novaki i Josipovo.

U područnim školama Josipovo, Novaki i Vaška matične škole "Eugen Kumičić" iz

Slatine nastavu pohađa 59 učenika u pet odjela. Prijevoz učenika je organiziran iz

Kapinaca u Vašku.

U naselju Sopje područnu Osnovnu školu „Davorin Trstenjak“ Čađavica pohađa 24

učenika, dok matičnu školu „Davorin Trstenjak“ u Čađavici (od 5-8 razreda) pohađa 48

učenika.

POPIS ŠPORTSKIH TERENA, DJEČJIH IGRALIŠTA

Nogometno igralište u Sopju,

Nogometno igralište u Novakima,

Nogometno igralište u Vaški,

Nogometno igralište u Novoj Šarovki i

Nogometno igralište u Grabiću,

Nogometno igralište u Josipovu.

Dječja igrališta postoje u Sopju, Novoj Šarovki, Kapincima, Španatu, Vaški,

Novakima i Josipovu.

Popis poduzetnika i OPG-ovaca s područja Općine Sopje

Na području općine Sopje djeluje oko 700 OPG-ovaca.

Od poduzetnika posluju:

- Sopjanka d.o.o.Sopje i Bistrica d.o.o. Bistrica koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom,

- Drvo-trgovina d.o.o. bavi se drvnom industrijom u izdvojenom pogonu Slatina; - Agroland d.o.o. Virovitica, ispostava Novaki bavi se prodajom poljoprivrednih

sjemena, gnojiva i ostalih poljoprivrednih proizvoda i usluga, - Građenje Marković d.o.o., Grabić - bavi se građevinom, - NTL-trgovina d.o.o. - trgovina - METSS d.o.o. - trgovina u Kapincima - Caffe bar Luka, Sopje koji se bavi ugostiteljstvom - Caffe bar San, Novaki bavi se ugostiteljstvom - Diba d.o.o. Suhopolje ispostava Vaška bavi se otkupom i prodajom

poljoprivrednih proizvoda i usluga, organizacijom poljoprivredne proizvodnje; - Višnjica d.o.o. bavi se poljoprivrednim djelatnostima;


- Ergela Višnjica bavi se uzgajanjem konja; - Pustara Višnjica ugostiteljstvo za obrt i turizam; - Hotel Višnjica bavi se hoteljerstvom.

VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE SOPJE (VZO)

VZO Sopje u čijem su sastavu Dobrovoljna vatrogasna društva:

1. DVD Sopje,

2. DVD Vaška,

3. DVD Kapinci,

4. DVD Josipovo,

5. DVD Španat,

6. DVD Grabić.


POPIS NAJVAŽNIJIH PROJEKATA ZA FINANCIRANJE U PROJEKTNOM RAZDOBLJU:

Red.broj

Naziv projekta

Mjesto provedbe

Financiranje i

očekivana godina

provedbe

1. Rekonstrukcija i uređenje komunalne infrastruktrure u naselju Sopje

Prioritet 1.

Sopje

Prekogranična suradnja HU/Hr,

2016.

2. Most na županijskom kanalu

Prioritet 1. Sopje / Kapinci

Prekogranična

suradnja HU/Hr, 2016.

3. Kuća oproštaja Kapinci Prioritet 5. Kapinci Općina Sopje, 2016.

4. Kuća oproštaja Španat Prioritet 5. Španat Općina Sopje, 2016.

5. Kuća oproštaja Josipovo Prioritet 5. Josipovo Općina Sopje, 2017.

6. Vodovod Novačka Đota

Prioritet 1. Novaki Hrvatske vode, 2016.

7. Cesta Novaki – Novačka Đota

Prioritet 1. Novaki Mjera 7.2., 2017.

8. Cesta Sopje – Drava

Prioritet 1. Sopje Prekogranična

suradnja HU/Hr, 2016.

9. Solarna elektrana Sopje Prioritet 1. Sopje Općina Sopje, 2016.

10. Cesta Kapinci – Josipovo

Prioritet 1. Kapinci / Josipovo Mjera 7.2.,

2017./2018.

11. Eko – etno selo Sopje Prioritet 5. Sopje Općina Sopje, 2017.

12. Nogostup naselja Vaška Prioritet 1. Vaška Mjera 7.2., 2018.

13. Nogostup naselja Sopje Prioritet 1. Sopje Mjera 7.2., 2019.

14. Javna rasvjeta Grabić Prioritet 1. Grabić Općina Sopje, 2016.

15. Javna rasvjeta Španat Prioritet 1. Španat Općina Sopje, 2016.

16. Rekonstrukcija mjesnog doma Vaška

Prioritet 5. Vaška Mjera 7.4., 2016.

17. Rekonstrukcija mjesnog doma G.

Predrijevo Prioritet 5. Gornje Predrijevo Općina Sopje, 2016.


Popis korištene literature:

1. Master plan turizma VPŽ za razdoblje 2009.-2019., S.Bošnjak, VPŽ 2009;

2. PPUO Sopje; Zavod za prostorno uređenje, Službeni glasnik 3/14.

3. Prostorni plan Virovitičko-podravskežupanije, 2012. Godina;

4. Popis stanovništva, domaćinstava I stanova 2011. Godine, DZS, Zagreb 2011. ;

5. Program ruralnog razvoja RH zarazdoblje 2014.-2020., Popis mjera s osnovnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede, ožujak 2015. ;

6. V.Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije(Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije broj 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12-pročišćeni tekst i 2/13);

7. Strateški plan, Eko vet d.o.o., Zagreb 2015.; 8. LAG Marinianis, Strategija, 2013.; 9. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

MINPO, 2013.godina; 10. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Sabor RH, 2002.g.; 11. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –

2015. Godine, Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/299087.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_11_126_3261.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_31_682.html

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SOPJE 2015. 2020.†INE... · Općina financijski potpomaže rad Vatrogasne zajednice i rad drugih nevladinih organizacija. U sklopu socijalnih programa