Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SOPJE
STRATEGIJA RAZVOJA
OPĆINE SOPJE
2015. – 2020.
JAIĆ CONSULTING d.o.o. Bjelovar
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 1
Projekt: STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SOPJE 2015. – 2020.
Naručitelj: OPĆINA SOPJE, Kralja Tomislava 9, SOPJE
Realizator: JAIĆ CONSULTING D.O.O., BJELOVAR
Tim za realizaciju: 1. JAIĆ CONSULTING d.o.o. Bjelovar; 2. JUO Općine Sopje; 3. Projektni tim Općine Sopje:
Josip Granjaš, načelnik Općine Sopje.
Ivo Horvat, predsjednik OV-a Općine Sopje;
Zlatko Cibok, Pročelnik JUO;
Nataša Hrgović, upravni referent ;
Snježana Pokopčić, računovodstveni referent;
Ivan Grgić, komunalni redar Općine Sopje;
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Odluka Općinskog vijeća o izradi Klasa:350-04/15-01/03 Strategije razvoja Ur.Broj:2189/10-01-15-01 Sopje, 09. ožujak 2015.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Odluka Općinskog vijeća o usvajanju Klasa:302-02/15-01/08 Strategije razvoja Ur.Broj:2189/10-01-15-01 Sopje, 09.prosinac 2015.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Predsjednik Općinskog vijeća: MP IVO HORVAT Potpis: _________________________
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 2
Projektni zadatak: Izrada Strategije razvoja Općine Sopje
za razdoblje 2015. g. – 2020. g.
Nositelj programa: Općina Sopje
Nositelj zadatka: Jaić Consulting d.o.o. Prespa 42 43000 Bjelovar
Koordinator zadatka: Tihomir Jaić
Autor programa: Tihomir Jaić
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 3
S A D R Ž A J :
Uvodna riječ načelnika Općine Sopje 5
UVODNI DIO 6
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske
9
Osnovni podaci o stanju u prostoru 10
a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost
10 10 12
Zemljopisna obilježja Geološka obilježja Obilježja reljefa Hidrografska obilježja Klimatska obilježja
13 13 13 15 15
Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Poljoprivreda c) Energetika d) Turizam e) Lovstvo f) Pčelarstvo g) Šumarstvo
16 16 16 18 18 18 18 18
Komunalna infrastruktura Prometni sustav Cestovni promet Željeznički promet Zračni promet Pošta
Telekomunikacije
19 19 19 20 20 20 20
Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Odvodnja
22 22 22
Elektroopskrba 23
Plinoopskrba 23 Postupanje s otpadom 23
Zaštićena graditeljska i prirodna baština 1) Graditeljska baština 2) Prirodna baština
23 23 24
Društvena infrastruktura Obrazovanje
Osnovno školstvo Predškolska dob
26 26 26 26
Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvo Socijalna skrb
27 27 27
Uprava i administracija 27 Kultura i sport 27
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 4
CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA
Razvoj Naselja Društveni razvoj Razvoj prometne infrastrukture
28 28 28 29
Komunalna infrastruktura 30 Vodoopskrba i odvodnja 30 Energetski sustav 30 Zbrinjavanje otpada 31
MJERE RAZVOJA OPĆINE SOPJE SWOT analiza Strateški ciljevi i mjere razvoja
32 33
34–40
PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA
Programsko razdoblje 2014. - 2020. MJERE Europski fondovi
41 41
42 - 52 53
Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 54 Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada 54 Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske 54
Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy) Povijest i očekivani razvoj CAP-a Zaključna razmatranja uz CAP
55 55 - 58
59
Kriteriji za odabir projekata Okvirni prioritetni projekti i mreža projekata
60- 62 63
Strategija informacijskog društva za Općinu Sopje Provedba strategije informacijskog društva
Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice Projekti koji uključuju turizam Projekti koji uključuju i obrazovanje
64 - 65 66 67 67 68
Strategija jednakih mogućnosti u Općini 69
Strategija upravljanja okolišem Općine 70– 71
Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije 72
Razvojni učinak Strategije razvoja Općine 73 - 74
ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA Proizvodnja bio-komposta Proizvodnja bioplina
75 75 76
ODRŽIVI RAZVOJ 77
PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA Stvaranje javno-privatnog partnerstva Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP
78 - 79 80
81 – 84
ANALIZA INTERVJUA I ANKETA 85 Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina 85 – 86
PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE SOPJE 87
PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 88
STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA U BUDUĆNOSTI 89
DODATCI (kartografski prikazi; tablice; grafikoni) 91
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 5
Uvodna riječ načelnika Općine Sopje
Općina Sopje kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova kojima se neposredno
ostvaruju potrebe njenog stanovništva, a odnose se prvenstveno na komunalne djelatnosti,
uređenje naselja, zaštitu i unapređenje okoliša i sl.
Svojim projektima nastojimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, prvenstveno
poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva kroz obiteljska gospodarstva, obrte i trgovačka
društva.
Najznačajnije investicije koje se trenutačno provode obuhvaćaju izgradnju kanalizacijske
mreže, rekonstrukciju i modernizaciju cesta, nogostupa, javne rasvjete, dovršetak i uređenje
Mjesnih domova, kao i izgradnja kuća oproštaja u Španatu, Josipovu i Kapincima.
U sklopu izgradnje i održavanja infrastrukture valja spomenuti i izgradnju dječjih igrališta kao i
adaptaciju i održavanje mjesnih domova i popravak poljskih putova i nerazvrstanih cesta na
području općine.
Za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog i srednjeg gospodarstva i obrta,
koji čine temelj Sopjanskog gospodarstva, najvažnije je raspolaganje državnim poljoprivrednim
zemljištem i izgradnja proizvodno – poslovnih zona.
Kako bi povećala broj zaposlenih, općinska vlast nastoji stvoriti što bolje uvjete za gospodarski
oporavak postojećih poljoprivrednih gospodarstava i realizaciju novih projekata. U cilju što
kvalitetnijeg gospodarskog napretka izrađujemo i sveobuhvatnu Strategiju kojom bismo željeli
pomoći poduzetnicima i stanovništvu u njihovim potrebama i projektima.
Za poduzetničke projekte općina je pripremila i industrijske zone: Gornje Predrijevo, Novaki 1,
Novaki 2, Kapinci-Sopje i Vaška, koje nažalost nisu komunalno i infrastrukturno uređene.
Veliku mogućnost vidimo i u razvoju seoskog turizma za što, zahvaljujući prirodnim resursima i
kulturnom nasljeđu, Općina Sopje ima velike potencijale. Oni su osobito vezani uz lovna
područja i prepoznatljiv ruralni ambijent rijeke Drave.
U okviru društvenih djelatnosti općinska vlast provodi programe brige o djeci i mladima –
nagrađuje svako novorođeno dijete, stipendira studente i sufinancira prijevoz učenika srednjih
škola. Značajna se sredstva ulažu u rad sportskih klubova te u rad KUD-a Podravac koji
obuhvaćaju velik broj mladih kao i ulaganje u druge udruge.
Općina financijski potpomaže rad Vatrogasne zajednice i rad drugih nevladinih organizacija.
U sklopu socijalnih programa najznačajniji su projekti pomoći u kući i starim i nemoćnim
osobama što ih već nekoliko godina uspješno provodimo u suradnji s Udrugom osoba s
invaliditetom iz Slatine i slatinskim gradskim društvom Crvenog križa.
Ovom Strategijom pružamo Vam „okvir“ koji će Vam biti dostupan u realizaciji Vaših projekata i
života. Posebno će nas veseliti svako novo radno mjesto i novi poduzetnički pothvat u našem
okruženju, jer je to jamstvo opstanka naše Općine i stanovništva na ovim prostorima.
Vaš načelnik Josip Granjaš
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 6
UVODNI DIO
Obveza izrade Strategije razvoja Općine utvrđena je Odlukom Općinskog vijeća Općine
Sopje (Službeni glasnik Općine Sopje 3/15).
Strategija razvoja Općine sadrži osnove razvitka na prostoru jedinice lokalne
samouprave, ciljeve i namjenu prostora, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu
i uređivanje društvenih, gospodarskih, prostornih i drugih elemenata od važnosti za
područje Općine.
Nosilac izrade Strategije razvoja Općine je Općina Sopje, a izrađivač Jaić consulting
d.o.o. Bjelovar sa suradnicima.
Ono, što je već na samom početku rada bilo jasno jest to da se Strategija razvoja
Općine Sopje i cijelog ovog područja mora u potpunosti oslanjati na operativni
program (Strategiju) Virovitičko-podravske županije, proizlaziti iz njega i biti njegova
konkretna razrada za područje poljoprivrede, poduzetništva i ruralnog turizma te
njima srodnih djelatnosti.
Također je bilo potpuno jasno da je obrađivano područje uglavnom ruralno te da se,
stoga, ukupan njegov razvoj mora osmišljavati kao ruralni razvoj utemeljen na
iskustvima razvijenih zemalja, čija su ruralna područja danas već visoko razvijena i
poželjna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti. Zato je u
prvom dijelu Razvojnoga projekta obrađen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u
ruralnom razvoju. I taj je dio više upućen čelništvu općine koja će i provoditi ovaj
projekt.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 7
1.1 Važnost lokalnog razvoja
Institucionalna sposobnost za promicanje društveno - ekonomskog razvoja i
upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće
važnosti. Vlada Republike Hrvatske izjavila je da se obvezala da će promicati regionalni
razvoj. U tom je cilju, a u skladu s načelom supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i
administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije i općine.
1.2 Općina ima značajne potencijale; također i probleme
Razvojni potencijali Općine su značajni, a ponajviše se očituju u razvoju poljoprivrede,
obrtništva i ruralnog turizma. Nažalost, takvi su i problemi s kojima je ona suočena.
Nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna
infrastruktura značajke su Općine.
1.3 Strategija razvoja kao plan je neophodna
Velik broj poslovnih subjekata kao i veći dio opće populacije općine živi sa niskim
prihodima. Općini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog
izvješća. Plan je nazvan Strategija razvoja za Općinu (Strategija). Strategija je prvi
sveobuhvatni razvojni plan koji je osmišljen od strane Općine i svih njezinih aktera u
suradnji (uglavnom putem predstavnika u općinskom partnerskom odboru). Strategija
Općine produkt je stanovništva Općine. Plan sadrži direktne reference na nacionalne
razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i
poduzetnika Općine Sopje.
1.4 Strategija će se koristiti za privlačenje investicija u Općinu
Strategija je zamišljena kao instrument koji će omogućiti Općini da strateškim i
usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima,
uključujući Vladu RH, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili
multilateralnih donatora.
Kratkoročno, cilj je Strategije da omogući Općini efikasno i ekonomično pristupanje
programima ministarstava Republike Hrvatske te strukturnim i kohezijskim fondovima
EU.
1.5 Strategija će stvoriti poticajno i plodonosno okruženje
Strategija uključuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i bit će proveden
uglavnom putem projekata javnog sektora koji će omogućiti, potaknuti i zaštititi rast i
razvoj privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit će «bogatstvo» i
nove vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit će snažno i slobodno demokratsko
društvo.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 8
1.6 Strategija se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata
Strategija će stvoriti poticajno i povoljno okružje prvenstveno kroz projekte fizičke,
ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane
razvojne blokade u Općini te da bi se omogućilo i potaknulo privatni sektor i civilno
društvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogućnosti i potencijala
Općine.
Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju:
širenje vodoopskrbne mreže,
unapređenje sustava gospodarenja otpadom,
razvoj cestovne mreže,
unapređenje i modernizacija sustava obrazovanja,
potporu mreži udruga te savjetodavnu potporu poduzetničkoj zajednici.
Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Općine te izmjena strukture i
baze koja će dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetničkog modela Općine .
1.7 Važnost javnog sektora
Strategija će biti, barem tijekom prvih godina njene provedbe, vođena od strane
javnog sektora, a fokusirat će se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju
komercijalnih aktivnosti koje povećavaju ukupno ekonomsko bogatstvo.
Drugi fokus Strategije bit će davanje potpore civilnom društvu u razvoju participativne i
slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrške koji povećavaju ukupno
društveno bogatstvo i dobrobit.
1.8 Strategija započinje s vizijom i strategijom, ali projekti su ključni
Dogovorena vizija razvoja do 2020.. godine koncentrira se na smanjenje
nezaposlenosti i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti
baziranih na održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i među-sektorskom
partnerstvu.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 9
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i
sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske
Općina Sopje nalazi se u središnjem dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru
uz rijeku Dravu.
Sa sjeverne strane graniči sa Republikom Mađarskom, sa istočne strane općinom
Čađavica, sa južne strane sa gradom Slatina, a sa zapadne s općinama Suhopolje i
Gradina.
Slika 1. Položaj općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji
Općina Sopje jedna je od općina u Virovitičko-podravskoj županiji, s površinom od
117,80 km2, što predstavlja 5,83 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz
2001. godine je 2.750, a gustoća naseljenosti 23 st/km2.
Općina Sopje svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla,
klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima
veliko značenje u Virovitičko-podravskoj županiji
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 10
Osnovni podaci o stanju u prostoru
U općini Sopje ima jedanaest (11) naselja i to:
Grabić
Nova Šarovka
Gornje Predrijevo
Josipovo
Kapinci
Vaška
Novaki
Španat
Sopje,
Sopjanska Greda,
Višnjica
Naselje Sopje je sjedište općine Sopje, a MO nemaju naselja Sopjanska Greda i Višnjica.
Slika – Naselja u općini Sopje s katastrom (Izvor: PPU Općine Sopje)
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 11
a) Površina
U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 74,74 %. Slijede šume sa
10,01 % i vode sa 5,85 %.
Ukupna postojeća površina građevinskih područja je 6,61 km2, odnosno 5,61 %
površine Općine.
b) Stanovništvo
Na prostoru općine Sopje živjelo je prema Popisu stanovništva 2011. godine 2320
stanovnika, što čini udio od 5,83 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske
županije.
Tablica - Ukupan broj stanovnika po dobi i spolu te starosti
Spo l
Ukupno
0 – 6
godina
0 - 14
godina
0 - 17
godina
0 - 19
godina
Žene u fertilnoj dobi
Radno sposobno
stanovništvo (15 –
64 godine
)
60 i više godina
65 i više godina
75 i više godina
Prosječna
starost
Indeks starenj
a
Koeficijent
starosti
Svega (15 – 49 godina)
od toga 20 - 29
godina
So
pje
∑ 2320 132 331 419 477 - - 1496 647 493 253 43,5 135,6 27,9
m 1147 66 165 220 252 - - 805 253 177 82 41,1 100,4 22,1
ž 1173 66 166 199 225 463 124 691 394 316 171 45,9 175,1 33,6
Izvor: DZS RH
Grafikon –
stanovništvo
0
500
1000
1500
2000
Ukupno Muškarci Žene
Stanovništvo Općine Sopje
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 12
c) Naseljenost
Općina Sopje obuhvaća devet naselja.
Niže u tablici prikazan je ukupni broj stanovnika u naseljima Općini Sopje, potom u
naselju s stanovništvom po spolu.
Tablica – Broj stanovnika po naseljima 2011.godine
Sopje Gornje Predrijevo sveukupno 86
Sopje Gornje Predrijevo m 40
Sopje Gornje Predrijevo ž 46
Sopje Grabić sveukupno 122
Sopje Grabić m 61
Sopje Grabić ž 61
Sopje Josipovo sveukupno 281
Sopje Josipovo m 129
Sopje Josipovo ž 152
Sopje Kapinci sveukupno 186
Sopje Kapinci m 94
Sopje Kapinci ž 92
Sopje Nova Šarovka sveukupno 250
Sopje Nova Šarovka m 126
Sopje Nova Šarovka ž 124
Sopje Novaki sveukupno 349
Sopje Novaki m 178
Sopje Novaki ž 171
Sopje Španat sveukupno 172
Sopje Španat m 80
Sopje Španat ž 92
Sopje Sopje sveukupno 524
Sopje Sopje m 269
Sopje Sopje ž 255
Sopje Vaška sveukupno 315
Sopje Vaška m 153
Sopje Vaška ž 162
Izvor: DZS RH, Godišnjak 2011.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 13
Grafikon – stanovništvo po naseljima (obrada Jaić consulting d.o.o.)
Zemljopisna obilježja
a) Geološka obilježja
Prostor općine Sopje karakterizira složena geološka građa.
Reljef je nizinski s nadmorskom visinom od 98 - 116 metara manje reljefne energije s
padom u nizinski dio pridravske ravnice i dio je otvorenog panonskog prostora. To je
prostor nastao akumulacijsko-erozijskim djelovanjem rijeke Drave i njenih pritoka, te
eolitskim djelovanjem.
Područje se stepenasto spušta prema rijeci Dravi, i na tom pravcu od neogenskog
pobrđa prema sjeveru razlikuju se mlađa i starija virmanska terasa Drave i naplavna
ravan.
Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa
od 7° MCS skale, a s inžinjersko-geološkog gledišta teren obično nestabilan i u
prirodnim uvjetima i pri djelatnosti čovjeka.
Stanovništvo po mjestima Općine Sopje
Gornje Predrijevo Grabić Josipovo Kapinci
Nova Šarovka Novaki Sopjanska Greda Sopje
Španat Vaška
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 14
b) Obilježja reljefa
Reljef prostora općine Sopje, najvećim dijelom je nizina, prostor pridravske ravnice i
dio otvorenog panonskog prostora vrlo male reljefne energije. Reljefna energija je
relativna visinska razlika (98-116 m) između najviše i najniže točke na jedinici površine
(km2). To je tipičan prostor nastao akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i
njenih pritoka.
IZVOR: Geo-portal, TK karta Općine Sopje
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 15
c) Hidrografska obilježja
Područje općine Sopje je ravničarskog sliva koji je poljoprivredo obrađen i gdje je
najveći utjecaj rada (djelatnost) čovjeka, agrikulturom i hidro-melioracijskim
zahvatima. Tu dominira rijeka Drava kao glavni vodotok područja te vodotoci brdsko-
ravničarskog sliva kanala poput kanala Čađavica i Županijskog kanala.
Ukupna površina općine Sopje na području Vodnogospodarske ispostave za slivno
područjeKarašice i Vučice iznosi 4512,48 ha.
Ukupna površina općine Sopje na slivnom području VGI „Županijski kanal“ Virovitica
iznosi 7.202,68 ha.
U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća naselja koja ulaze u sastav općine
Sopje: Gornje Predrijevo, Grabić, Kapinci, Novaki, Nova Šarovka, Sopje, Sopjanska
Greda, Španat, Vaška i Višnjica.
Na području općine Sopje nema voda I i II reda dok je granična voda I reda rijeka
Drava.
Ukupna dužina kanala III i IV reda na području općine Sopje iznosi 111,611 km, od toga
k.o. Gornje Predrijevo 26,656 km i k.o. Sopje 84,955 km (Karašica-Vučica) te 147,867
km (Županijski kanal).
Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a širina u razini terena 8,0 m.
Obzirom na veličinu sliva, prostor Općine malo utječe na režimske karakteristike Drave.
d) Klimatska obilježja
Klimatske osobine prostora općine Sopje mogu se okarakterizirati kao toplo umjerene
kišne klime s pojavom mrazeva i snijega u zimskom dijelu godine. Nije rijetka pojava da
je zimski period isprekidan toplijim razdobljima, što uzrokuje topljenje snijega. Jeseni
su u pravilu toplije od proljeća.
Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i prijelazom u ljeto iz relativno oštre
zime, pa je razdoblje proljeća kratko. Klima ovog područja je kontinentalna.
Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to,
uglavnom, makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj.
Za analiziranje klimatskih prilika, poslužili su dostupni podaci mjerenja meteoroloških
elemenata na meteorološkoj postaji Virovitica, a preuzeti su iz lovnogospodarskih
osnova ovog područja..
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 16
Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Za razvoj poduzetništva, rast životnog standarda i povećanje stope zaposlenosti, u
naselju Sopje u izgradnji su poduzetničko - industrijske zone: Gornje Predrijevo, Novaki
1, Novaki 2, Kapinci – Sopje i Vaška na površini od cca 50 ha.
Zone se kroz sustav poticaja EU – Mjere 7 namjeravaju opremiti komunalnom
infrastrukturom, priključcima na EE i plin kako bi se omogučilo da poduzetnici koji uđu
u iste imaju uvjete za nesmetanu proizvodnju i rad.
Prednost imaju proizvodne, uslužne i poljoprivredno-stočarske (mini farme)
djelatnosti.
Bitno je naglasiti važnost uklanjanja komunalnih nedostataka koji se ponajprije odnose
na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbu te izgradnju cesta
kako bi se privukao kapital i pokrenuo gospodarski razvitak.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje
neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.
b) Poljoprivreda
Poljoprivredne površine obuhvaćaju 79,36 %, a obradive 75,09 % od ukupnog
područja. Općina Sopje je isključivo poljoprivredna Općina. Osnovna je biljna
proizvodnja ratarskih kultura,a na manjim površinama duhana i povrća. Stočarska
proizvodnja je slabo razvijena i uglavnom za vlastitu potrošnju. Otprilike dvadesetak
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava se bavi intenzivnijom proizvodnjom mlijeka
(više od pet grla muznih krava), a uzgojem tovne junadi i tovnih svinja se bavi otprilike
dvadesetak proizvođača.
Potrebno je jačati stočarsku proizvodnju izgradnjom farmi.
Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju.
Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine
šećerne repe, ljekovito bilje, uljarice te duhan.
Bilo bi dobro određene površine rezervirati za ekološku proizvodnju.
U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna
proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne
programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.
Zone za proizvodnju sjemenske robe za koje je predviđeno i navodnjavanje: Kapinci –
Vaška; produžetak navodnjavanja prema Pustari Višnjica.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 17
c) Energetika
Elekroenergetski sustav dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati
mogućnost priključka na struju.
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a
visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne
pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom
području
d)Turizam
Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine prostrana lovna područja s
bogatim fondom divljači, kao i mogućnost razvoja seoskog i rekreacijskog turizma te
zdravstvenog, kao što je npr. terapijsko jahanje u Višnjici.
Osnova za razvoj turizma je pustara Višnjica sa ergelom arapskih konja. Poljoprivredno
dobro (pustara) Višnjica nastalo je sredinom 19. stoljeća. U stotinu godina postojanja
razvilo se u naselje sa svim sadržajima za dvjestotinjak stanovnika koji su na njemu
živjeli. Model pustare u Slavoniji su razvijali zemljoposjednici koji su za potrebe
poljoprivrednog razvoja svoga gospodarstva organizirano naseljavali pojedina imanja
kako bi osigurali sve potrebne djelatnosti za funkcioniranje imanja. Zahvaljujući
odličnim prirodnim uvjetima, pustara Višnjica bila je jedno od
najbogatijih i najrazvijenih dobara u ovome dijelu Slavonije u vlasništvu obitelji
Drašković. U vrijeme između dva svjetska rata na imanju je živjelo više od 200 žitelja.
Uz agrarnu i stočarsku proizvodnju na Pustari je izgrađena tvornica žeste koja je radila
sve do 60- tih godina prošloga stoljeća.
Zanimljivo je da je električna energija potrebna za tvornicu i kućanstva u to vrijeme
proizvođena od obnovljivih energenata. Drugu polovicu 20. stoljeća na imanju
obilježila je konvencionalna poljoprivreda usmjerena profitu, kultu rasta i potrošnje uz
neracionalno korištenje prirodnih resursa.
Obnova Pustare Višnjica na tradiciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra i
implementacija ekologije, poljoprivrede i turizma u održivi razvoj, osnova je na kojoj se
temelji cijeli projekt.
Osnovna pretpostavka za revitalizaciju Pustare sadržana je u nekoliko značajki imanja
(izvanredniprirodni uvjeti, očuvana pejzažna cjelina, postojeći objekti i ambijent s
naglašenim tradicijskimznačajkama).
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 18
Osnovni elementi na kojima se temelji atraktivnosti kraja i destinacije obuhvaćaju
zdravu klimu(umjereno kontinentalna) nezagađen zrak i vodu, odsutnost buke i
potencijalnih opasnosti,očuvanu prirodu, jedinstvena ergela arapsklih konja, očuvano
graditeljsko nasljeđe cijelog imanja -ruralna arhitektura, očuvane socio-kulturne
značajke, slikovit krajolik (blizina rijeke Drave iPapučkog gorja), mogućnost slobodnog
kretanja turista po okolici, dobre uvjete za rekreaciju(šetnje, jahanje, biciklizam), dobru
cestovnu povezanost, blizinu ambulante, pošte, trgovine,
osiguranu infrastrukturu.
Najvažnija djelatnost u okviru ovih mogućnosti uz uzgoj konja bit će organiziranje
terapijskogjahanja i hipoterapije za osobe s invaliditetom kao i škola jahanja za djecu i
odrasle.
Osim te destinacije, svojevrsna atrakcija je i Pustara Zidina. Kao i mnoge druge, Pustara
Zidinadanas bez stanovnika samo je mali trag onog što je predstavljala kroz povijest.
Danas se na tojlokaciji uz očuvanu pejsažnu cjelinu i jedinstvene prirodne uvjete nalaz
uzgajalište jelena lopatara.Ograđeno uzgajalište prostire se na 40-ak hektara livada i
manjim dijelom šumskog prostora.Središnji dio predstavlja park prepun starog drveća
u kojem se nalaze tri objekta s naglašenimtradicijskim značajkama ovog prostora.
DRAVA je neiskorišten potencijal za rekreativni i sportski turizam. Slijedeći koraci uz
uređenje šetnice i mjesta za rekreativni odmor stanovništva i gostiju predstavlja
izgradnja ornitoloških osmatračnica, staza za ribolov te posebice razvoj riječnog
„Robinsonskog“ turizma.
Slika: Pirodni potencijala – rijeka Drava
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 19
e) Lovstvo
Osnovna namjena lovišta je uzgoj, lov i korištenje divljači za vlastite potrebe putem
lova lovoovlaštenika te ostvarenja gospodarske koristi putem lovnog turizma.
Na području općine Sopje, ustanovljena su zajednička lovišta: L1 „Sopje“ X/112; L2
„Gornje Predrijevo“ X/114; L3 „Gornji Miholjac“ X/111 i L4 „Bakić“ X/113.
Lovišta su nizinskog tipa, smješteno sjeveroistočno od Slatine, između magistralne
ceste Zagreb-Osijek, rijeke Drave i rijeke Čađavica
f) Pčelarstvo
Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Sopje
jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše
godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi
ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.
g) Šumarstvo
Na području općine Sopje šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma
podružnica Našice, Šumarija Slatina, gospodarske jedinice „Slatinske nizinske šume“ i
„Slatinske podravske šume“.
Na području Općine nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u više enklava
unutar poljoprivrednog zemljišta i uz rijelu Dravu. U enklavama prevladavaju šume
hrasta lužnjaka s običnim grabom i jasenom. U sjevernom dijelu uz rijeku Dravu
prevladavaju šume vrbe, topole, te kulture EA topole. Od šuma posebme namjene u
području rijeke Drave postoje sastojine za znanstvena istraživanja. Osim gospodarke
funkcije, značajna uloga je i oćekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozija,
bujica i poplava utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenja ljudskog
okoliša, stvaranje kisika, na poljoprivrednu proizvodnju, rekreativnoturistička,
udravstvena i utjecaj na faunu.
Tablica: nizinske šume (izvor: PPUO Sopje)
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 20
Komunalna infrastruktura
Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori
te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale
infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.
Prometni sustav
Područje općine Sopje svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni
dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.
Cestovni promet
Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu
vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.
Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor.
Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta
prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne
mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz
centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav
intenzitet prometa.
Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će
se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi južnim
dijelom prostora općine, između naselja Novaki i Višnjica / Španat te u neposrednoj
blizini naselja Josipovo – teritorijem grada Slatina.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 21
Slika: Cestovna mreža na području Općine Sopje
Izvor: ŽUC VPŽ, Prometna karta
Zračni promet
Na području općine Sopje postoji poljoprivredno uzletište u Novakima i Kapincima,
koja trenutno nisu u funkciji sporta i rekreacije niti poljoprivrede, jer je tretiranje
usjeva iz zraka nedopustivo, a bilo bi i preskup izdatak u odnosu na cijene ratarskih
kultura koje se na takav način mogu tretirati (zaštita i sl.).
Uzletište bi moglo na značenju dobiti razvojem sportskog (avio ili lovnog turizma), kada
bi se njime mogli koristiti turisti – gosti u svojim dolascima i odlascima ili aktivnostima.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 22
Pošta
Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice -
poštanski uredi. Poštanski ured u Sopju svojim dostavnim područjem pokriva samo dio
administrativnog područja općine Sopje.
Telekomunikacije
HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim
računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). Svako domaćinstvo ima
mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga - brzog interneta, telefona,
internetske televizije i sl.
Svjetlovodna infrastrukturna mreža RH – Izvor: www.mppi.hr
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 23
Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba
Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih
zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena sva naselja osim
sekundarnog voda za naselje Gornje Predrijevo, a što će se realizirati do konca 2015.
godine.
Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih,
rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na
neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u
poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju.
Odvodnja
Na području općine Sopje niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je
standard življenja u svim naseljima daleko manji.
Za odvodne sustave Sopje, Kapinci i Vaška, recipijent je Drava.
Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća upravo navedena
naselja i u fazi je projektiranja.
Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za sva naselja predlaže primjenu
nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže
sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za
izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.
Ostala naselja, koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti
jednim do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati
će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem
sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se
oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže
vodotoke.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 24
Elektroopskrba
Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim
razinama.
Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV
naponskoj razini.
Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje
Općine Sopje.
Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat
će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. Stoga se na 35 kV
naponskoj razini planira poboljšati opskrba dijela naselja izgradnjom 35/0,4 kV
trafostanica, a snagu postojećih 35/10 kV trafostanica povećavati prema nastalim
potrebama.
Plinoopskrba
Plinski sustav Općine Sopje vezan je na MRS Slatina i obuhvaća naselja Nova Šarovka i
Sopje te naselja Španat, Višnjica i Novaki. Nastavak plinofikacije osigurati će HEP Plin
d.o.o. koji nastavlja s projektiranjem i širenjem plinske mreže na naselja koja nemaju
plinsku mrežu.
Postupanje s otpadom
Općina Sopje ima devet naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno susva
naselja te tako imaju organizirano sakupljanje otpada.
Putem zelenih otoka u svakom mjestu krenulo se na razvrstavanje otpada i njegovu
oporabu kroz partnerski odnos s tvrtkom Slatina kom d.o.o. Slatina.
Zaštićena graditeljska i prirodna baština
1) Graditeljska baština
Povijest Arheološki nalazi na području općine Sopje potječu iz pretpovijesnog doba. Najstarija naselja su Novaki i Vaška, koji se spominju već 1014. godine. U Vaškoj je tako bio stan viteškog reda Templara, a nakon njih u 14. st. red Ivanovaca i Augustinovaca.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 25
Već u 9. st. arhiđakonat Vaškaima 18 župa, a Novaki su bili značajni po župi koja je u
razdoblju od 11. do 13. st. Obuhvaćalapodručje veće od područja nekadašnje općine
Podravska Slatina. Naselje Sopje možemo pratitijoš u srednjem vijeku kao i
mnogobrojna naselja u području oko Drave i južne Podravine. Nekanaselja su nestala i
nema im ni traga, a neka postoje još i danas.
U najstarijem popisu župaZagrebačke biskupije iz 1334. god. spominje se i župa Sv.
Marije Magdalene Sopje, kao jedna od19 župa arhiđakonata Voška. U popisu župa
Zagrebačke biskupije iz 1501. god. spominje se župau Sopju. Prodorom Turaka i
osvajanjem Slavonije 1526. god. domaće hrvatsko katoličkostanovništvo je poubijano,
a dio je odselio u sigurnije krajeve. Prije dolaska Turaka u SlavonskojPodravini postojale
su mnogobrojne utvrde. Utvrde u Sopju prije provale Turaka, obnovljene su ipojačane
za obranu. Turci su osvajali i utvrdu i područje današnje općine Sopje, te 1567. god.
utvrdu obnovili i doveli svoju posadu. Sopjanski kraj oslobođen je od Turaka 1684. god.
GeneralDunvald u svom izvještaju navodi da je Sopje porušeno i spaljeno. Potpuno
opustjele krajeve1692. god. počinju naseljavati Hrvati, da bi se 1694. god. obnovila
župa. Ovo područje potompotpada pod Virovitičko vlastelinstvo, kasnije i Virovitičku
županiju.
Školstvo u Sopju, usprkos relativno malom naselju, ima dugu tradiciju. Osnovano je
1822. god.na inicijativu tadašnjeg sopjanskog župnika Paulusa Odabašića. Prema
župskoj spomenici crkveSv. Marije Magdalene škola je započela s radom u
novoizgrađenoj zgradi, što je tada bila pravarijetkost.
Tradicija izvornog rukotvorstva u Sopju nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Tkanje,kukičanje, vez, necanje, splet, šupljikanje, dio su tradicije koja se prenosi iz
generacije ugeneracuju kao i izrada bogato ukrašenih nošnji sopjanskog kraja.
2) Prirodna baština
Na području obuhvata Strategije razvoja općine Sopje ne nalazi se ni jedno područje
koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Na području Općine
potrebno je napraviti analizu prirodnih vrijednosti te na osnovu toga predložiti nova
područja za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode ili odrediti područja koja će se
štititi odredbama za provođenje plana kao osobito vrijedan prirodni predio.
Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu, temeljem Zakona o zaštiti prirode, štite se
odredbama ovog Plana do provedbe valorizacije navedenog područja od strane
Državnog zavoda za zaštitu prirode (da li navedeno područje ima/nema svojstva
zaštićenog područja), odnosno do donošenja akta o preventivnoj zaštiti ili proglašenju
zaštite.
Prostornim planom Virovitičko-podravske županije predviđeni za zaštitu su:
U kategoriji “značajni krajobraz“
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 26
močvarno područje uz Dravu
U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - park
park u Višnjici
Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu ovim Planom su:
U kategoriji ˝spomenik parkovne arhitekture˝ - pojedinačno stablo
hrast kitnjak u Kapincima
U kategoriji „značajni krajobraz“:
Predrijevčaka bara
Predrijevački vrbak
Sopjanska bara
Na području općine Sopje utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (poplavne šume vrba
i topola, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume) za koje treba provoditi
slijedeće mjere očuvanja:
- izbjegavati regulaciju vodotoka i radnje vezane za održavanje vodotoka koje dovode
do promjene vodnog režima vlažnih staništa, a iste je moguće provoditi samo ako su
neophodne za zaštitu ljudi, naselja i imovine
- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake,
slapove, mrtve rukavce i dr.) povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i
odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)
- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom
području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim
ravnicama - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade,
pašnjake i dr.) i šumske rubove. Produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom
dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela stara i suha
stabla i izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu
- poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip
što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih
organizama te poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja
U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske
površine, šumske rubove te živice koje se nalaze između obradivih površina. Osobito
štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja.
U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti
posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju
krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled
krajobraza, a osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.
Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine te
ruralne i krajobrazne strukture Općine, jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet
Općine, ali da ista, kao resurs, postane osnova za gospodarski razvitak.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 27
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu
vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode,
njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog
područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
Pri oblikovanju građevina, posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja treba
koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i
tradicionalnoj arhitekturi.
Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori
te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale
infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegavaju veći prosjeci šuma.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba
osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje
obnovljivih prirodnih izvora. Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao
predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti
Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i
vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje
stanišnih tipova (NN br. 7/06).
Osobito vrijedna područja močvarne ornitofaune su Predrijevačka i Sopjanska bara i
vrbak. Ove i brojne druge bare uz rijeku Dravu, značajne su za gniježđenje divljih
pataka, gnjuraca, crne liske vodenih kokošica, trstenjaka.
Sjeverni dio Općine Sopje nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži
Hrvatske NEN) i to kao dio središnje jezgre NEN-a i kao dio koridora. Područje središnje
jezgre unutar granica Općine Sopje odnosi se na važno područje za ptice „Srednji tok
Drave“. Područje koridora NEN-a unutar granica Općine odnosi se na porječje rijeke
Drave, odnosno područje sjeverozapadnog dijela Općine Sopje između rijeke Drave i
Županijskog kanala pa sve do granica Općine Gradina.
Poželjno je u što skorije vrijeme na lokalnoj razini definirati lokalnu ekološku mrežu
kojom će se detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i
staništa.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 28
Društvena infrastruktura
Obrazovanje
Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u područnim školama.
Područna školaSopje - broj djece 22
Područna škola Novaki - broj djece 5
Područna škola Vaška - broj djece 11
Djeca u starijoj dobi (od 5.razreda nadalje) OŠ pohađaju u Čađavici (OŠ Davorin
Trstenjak) i Slatini (OŠ Eugena Kumičića).
Osnovno školstvo
Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske
županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica.
Slika: Zgrada područne škole Davorina Trstenjaka Sopje
Predškolska dob
Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje kroz institucije
jaslica i/ili dječjeg vrtića, već se za djecu organizira sadržaje kroz „malu školu“ tijekom
koje se djeca predškolske dobi pripremaju za polazak u prvi razred.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 29
Zdravstvo i socijalna skrb
Zdravstvo
Zdravstvene usluge ostvaruju se u ambulanti u Sopju i Vaškoj. U planu razvoja je
izgradnja nove zgrade ambulante u kojoj bi se stanovništvu mogla pružiti kvalitetnija i
adekvatna zdravstvena zaštita.
Veterinarske usluge na području Općine Sopje ostvaruju se putem lokalne veterinarske
ambulanti smještenih u Slatini i Čađavici.
Socijalna skrb
Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i
Orahovici.
Uprava i administracija
Općina Sopje ima svoje vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne
samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.
Kultura i sport
Na području Općine Sopje djeluje značajan broj sportskih, kulturnih i tehničkih
društava i klubova čiji je osnovni interes jačanje društvenog i sportskog života na
području općine, očuvanje i njegovanje tradicije i kulture naroda i nacionalnih manjina
u Republici Hrvatskoj, zaštita od požara imovine i osoba…
POPIS UDRUGA NA PODRUČJU OPĆINE SOPJE
LU Fazan-Sopje-Kapinci,
nogometni klubovi: NK Podravac-Sopje,
NK Slavonac-Novaki,
NK Vaška-Vaška,
NK Grabić-Grabić i
NK Standard-Nova Šarovka
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 30
Udruga "Sport za sve" Sopje i "Sport za sve" Vaška
Udruga Miholjska potkova iz Gornjeg Predrijeva
Podravski vez - eko-etno udruga Sopje
KUD Podravac Sopje
Ribolovne udruge: ŠRU Štuka-Nova Šarovka,
ŠRU Šaran-Sopje,
ŠRU Amur-Kapinci
ŠRU Piškur-Josipovo,
ŠRU Smuđ-Vaška
KUD PODRAVAC Sopje u izvornoj nošnji Sopja – izvor:www.icv.hr
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 31
CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA
Razvoj Naselja
Ciljevi razvoja naselja su:
- jačati sustav središnjih naselja koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije,
u funkciji ravnomjernog razvitka - to znači uspostavu centara policentričnog razvoja
koji se ostvaruje realizacijom proizvodnih i infrastrukturnih objekata koji pridonose
razvitku manjih razvojnih središta u žarišta razvoja.
- istražiti problematiku pograničnih predjela i u tom prostoru razvijati odgovarajuće
funkcije u manjim naseljima
Društveni razvoj
Predškolsko obrazovanje - potrebno je razvijati proširenje mreže ustanova
predškolskog odgoja, prioritetno u onim općinskim središtima u kojima oni nedostaju,
kao i u onim naseljima koja imaju potpunu osnovnu školu
Osnovno obrazovanje - u razvoju osnovnog obrazovanja treba težiti za uspostavom
cjelodnevnog boravka djece u školama, a najprije to ostvariti za djecu nižih razrednih
odjeljenja – u ostvarenju tog cilja i nadalje je potrebno razvijati mrežu škola izgradnjom
novih ili preuređenjem postojećih škola (Novaki/Vaška/Sopje).
Kultura - na cjelokupnom prostoru Županije najizraženije su kulturno-umjetničke
aktivnosti, čije djelovanje treba njegovati i poticati u okviru ogranaka kulturno-
umjetničkih društava - institucije knjižnica i čitaonica potrebno je osnivati i širiti u svim
općinskim središtima.
Sport - značenje i razvoj športa potrebno je jačati stvaranjem boljih uvjeta i uvođenjem
novih sadržaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati
uz osnovne škole, te težiti ka njihovoj multi-funkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti
namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom životu stanovnika).
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 32
Zdravstvo - težiti načelu kojim se provodi zdravstvena zaštita građana, a to je
sveobuhvatnost, kontinuiranost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim
stanovnicima. Raditi na uspostavi novih zdravstvenih sadržaja i uređenju prostora za
liječenje stanovništva.
Razvoj prometne infrastrukture
Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa
trebao bi teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjivanju
postojećih prometnih pravaca.
U tom smislu potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice
sadašnje županijske ceste na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja kolnog
od pješačkog i biciklističkog prometa. To je posebno važno zbog povećanog broja djece
kao sudionika u prometu na putu do škole.
Ciljevi gospodarskog razvoja trebali bi biti povezani s razvojem prometne
infrastrukture, stoga bi prometnice u Općini trebale biti u turističkoj funkciji pa prema
tome i adekvatno opremljene turističkim oznakama.
Promet
Zbog značaja u prometnom sustavu Županije, ceste prema Općini treba održavati i
redovito kontrolirati te izgradnja pješačkih staza radi sigurnosti pješaka Općine.
Potrebno je također poboljšati prometnu povezanost autobusnim i željezničkih linija sa
okolnim mjestima Županije.
Posebnu važnost imaju nerazvrstane ceste kojima upravlja Općina.
Njihovo održavanje, rekonstrukcija i modernizacija predstavljaju jedan od temeljnih
ciljeva uređenja komunalne infrastrukture.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 33
Telekomunikacije
U razvoju telekomunikacija primjena novih tehnologija dovela je do značajnog
povećanja kapaciteta priključka, a dobra uspostava telekomunikacijskog sustava na
pograničnom području i u ruralnom prostoru pridonosi sigurnosti i podizanju kvalitete
života stanovništva.
Komunalna infrastruktura
Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture trebali bi biti usmjereni u dva pravca: -
opremanje komunalnom infrastrukturom svakog domaćinstva - osigurati potrebne
kapacitete i rezerve u opskrbi energijom (plin, električna energija) kao preduvjet
razvoja gospodarskih djelatnosti.
Vodoopskrba i odvodnja
Iako je pokrivenost prostora vodoopskrbnim sustavom oko 90% ukupnog broja naselja,
još uvijek određeni broj domaćinstava ne koristi vodu iz tog sustava u potpunosti pa je
u narednom razdoblju osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje
vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta,
održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja.
Budući da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni
kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih
strojeva i sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju
otpadnih voda s obaveznom izgradnjom uređaja za pročišćavanje.
Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava
kanalizacije uz izgradnju lokalnog pročistača bez obzira na količinu potpadnih voda.
Značajni koraci u tom smjeru već su poduzeti s gradnjom dijela kanalizacijskog sustava
naselja Sopje.
Energetski sustav
Razvoj elektroopskrbe usmjeren je na poboljšanje sigurnog prijenosa električne
energije rekonstrukcijom elektroenergetskih mreža, modernizaciji trafostanica. U
plinoopskrbi je potrebno osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mrežu
sniženjem troškova te osigurati dovoljne količine plina i za ekstremne uvjete.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 34
Zbrinjavanje otpada
Zbog još uvijek nezadovoljavajućeg zbrinjavanja otpada na području cijele Županije,
osnovni cilj u rješavanju te problematike je korištenje prihvatljivih rješenja izgradnjom
jedinstvene zajedničke sanitarne deponije za cijelu Županiju ili regiju.
Zbrinjavanje otpada obaveza je jedinica lokalne samouprave koje se u cilju rješavanja
tog problema mogu međusobno udruživati. Izgradnja reciklažnog dvorišta na prostoru
Općine može se planirati isključivo za otpad iz Općine uz poštivanje prirodnih,
geoloških, hidroloških uvjeta te Zakonom propisanih rješenja. Zabranjuje se dovoz i
odlaganje otpada iz drugih država, županija i općina na teritoriju Općine.
Slika: Zeleni otoci u Općini Sopje (izvor: JUO Općine Sopje)
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 35
MJERE RAZVOJA OPĆINE SOPJE
A) SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Povoljan geoprometni položaj( blizina Republike Mađarske )
Bogatstvo obradivih površina, šuma, resursa za biljnu proizvodnju
Očuvan okoliš – mogućnost razvoja ekološke proizvodnje hrane
Dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura
Gospodarstvo
Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji Tradicija u obrtništvu Tradicija u proizvodnji hrane – stočarstvo,
mljekarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo
Društvene djelatnosti
Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita Očuvana tradicija kulture i običaja kroz
kulturno-umjetnička društva Raznovrsna kulturno- povijesna baština Organizirana razna sportska društva
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Loša lokalna prometna infrastruktura Nepostojanje sustava odvodnje Slaba pokrivenost vodoopskrbom,
neizgrađena mreža, mali kapacitet vodocrpilišta
Nedovoljna ulaganja u komunalnu infrastrukturu
Nesanirana divlja odlagališta smeća u kanalima, livadama i šumama
Nedefiniranost raspolaganja državnim zemljištem
Gospodarstvo
Nizak bruto društveni proizvod po stanovniku
Loša tehnološka opremljenost gospodarstva Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih
površina Nepovezanost malih poljoprivrednih
proizvođača Neorganizirani nastup na tržištu Nedostatak gospodarske i tehnološke
infrastrukture Nedostatak suradnje gospodarstva i
znanosti Strukturna nezaposlenost Nekorištenje mogućih izvora financiranja Nedefinirani gospodarski prioriteti
Društvene djelatnosti
Slaba obrazovna struktura stanovništva Nepovoljna demografska kretanja Nedovoljna opremljenost javnih ustanova Velik udio radno sposobnog, a neaktivnog
stanovništva
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 36
PRILIKE PRIJETNJE
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Realizacija programa vodoopskrbe sa
Županijom i Hrvatskim vodama
Unapređenje sustava cjelovitog
gospodarenja otpadom na prostoru
općine
Sanacija lokalnih cesta uz pomoć Fondova
Europske Unije
Rast potražnje za tradicionalnim i eko
proizvodima
Gospodarstvo
Pozitivna klima koja podržava ulaganja u
gospodarstvo
Razvoj poduzetničke i tehnološke
infrastrukture( poduzetničke zone)
Okrupnjavanje zemljišta, korištenje novih
tehnologija u poljoprivredi
Jačanje potražnje za eko-proizvodima
Stvaranje prepoznatljivih regionalnih proizv.
Povezivanje i umrežavanje proizvođača u
poljoprivrednoj proizvodnji
Umrežavanje poduzetnika u clastere
Razvoj raznih oblika kontinentalnog turizma
Izgradnja brendova u proizvodnji i turizmu
Društvene djelatnosti
Razvoj informacijske tehnologije
Razvoj partnerskih odnosa na lokalnoj i
državnoj razini
Osposobljavanje i obrazovanje za potrebe
gospodarstva
Povećanje aktivnosti i suradnje s jedinicama
lokalne samouprave u okružju, Županiji i RH
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Zagađenje okoliša zbog nepostojanja
sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda
Neadekvatno upravljanje privatnim
zemljištem i šumama
Ovisnost u vodoopskrbi o drugim
čimbenicima izvan Općine
Gospodarstvo
Velika konkurencija u poljoprivredi i
proizvodnji hrane
Brzi razvoj novih tehnologija za koju su
potrebna velika financijska sredstva
Neefikasna državna uprava, duge i velike
procedure kod ishođenja dokumentacije za
razvoj i obavljanje poduzetničke
djelatnosti
Neorganiziranost državnih službi u zaštiti
interesa poduzetnika pred naletom
globalne često nelojalne konkurencije
Prevelika fiskalna centralizacija sredstava
Nepostojanje politike ravnomjernog
regionalnog razvoja
Društvene djelatnosti
Propadanje ruralnih sredina
Odlazak mladih i školovanih u gradske
sredine
Slaba povezanost centralne države i lokalne
sam- uprave
Nekonzistentni socijalni programi
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 37
B) Strateški ciljevi i mjere
Analizom potencijala općine Sopje te kroz anketu sa stanovništvom Općine došli smo do
sljedećih zaključaka o strateškim ciljevima i mjerama.
Prioritet 1. Uređenje komunalne infrastrukture
Mjera 1. Uređenje i izgradnja lokalnih i nerazvrstanih cesta
Mjera 2. Uređenje i izgradnja kanalizacija i vodovoda
Mjera 3. Uređenje groblja
Mjera 4. Uređenje i izgradnja nogostupa
Mjera 5. Uređenje javnog prostora, javnih površina, parkova i šuma
Mjera 6. Modernizacija, uređenje i izgradnja sustava javne rasvjete sa naglaskom na eko i
led rasvijetu
Mjera 7. Izgradnja i uređenje ugibališta, parkirališta i stajališta na području Općine
Mjera 8. Uređenje i izgradnja šumskih i protupožarnih putova
Prioritet 2. Razvoj poljoprivrede
Mjera 1. Razvoj stočarstva i ratarstva
Mjera 2. Razvoj ekološke poljoprivrede
Mjera 3. Razvoj proizvodnje ljekovitog i aromatskog bilja
Mjera 4. Uređenje poljoprivrednih putova
Mjera 5. Razvoj sustava za navodnjavanje
Mjera 6. Razvoj povrtlarstva
Mjera 7. Izgradnja objekata za finaliziranje poljoprivrednih proizvoda
o Podmjera 1. Izgradnja mini sirane
o Podmjera 2. Izgradnja mini klaonice
o Podmjera 3. Izgradnja mini mljekare
o Podmjera 4. Razvoj i izgradnja punionica meda
Mjera 8. Promocija i plasman poljoprivrednih proizvoda
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 38
Prioritet 3. Razvoj poduzetništva i malog obrtništva
Mjera 1. Izgradnja i opremanje poduzetničkih zona i unapređenje postojećih
Mjera 2. Izgradnja poduzetničkog inkubatora u sklopu općine
o Podmjera 1. Pomoć start – up poduzetnicima
Mjera 3. Modernizacija i unaprjeđenje prerade i proizvodnje
Mjera 4. Razvoj i izgradnja sunčanih elektrana isključivo na postojećim građevinskim
objektima
Mjera 5. Edukacija stanovništva u sektoru gospodarstva i poduzetništva i promoviranje
poduzetništva i obrtništva
Prioritet 4. Razvoj turizma
Mjera 1. Razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma
Mjera 2. Razvoj povijesnog turizma
o Podmjera 1. Valorizacija arheoloških nalazišta
Mjera 3. Razvoj seoskog turizma
o Podmjera 1. Razvoj smještaja u domaćinstvima (bed andbreakfast)
o Podmjera 2. Razvoj i izgradnja kuća za odmor
Mjera 4. Razvoj kulturnog turizma
o Podmjera 1. Izgradnja biciklističkih staza i pješačkih staza koje će povezivati
kulturne i povijesne i prirodne sadržaje
Mjera 5. Razvoj sportskog i adrenalinskog turizma
o Podmjera 1. Izgradnja i razvoj sportsko - rekreacijskih zona, aero-kluba i sl.
o Podmjera 2. Razvoj biciklističkih staza
o Podmjera 3. Razvoj pješačkih staza
Mjera 6. Razvoj lovnog turizma
Mjera 7. Edukacija stanovništva u turističke svrhe i promoviranje turizma
o Podmjera 1. Radionice za unaprjeđenje turizma
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 39
Prioritet 5. Razvoj društvenih djelatnosti
Mjera 1. Razvoj i poticanje na osnivanje novih te unaprjeđenje rada postojećih udruga
Mjera 2. Izgradnja i uređenje objekata za boravak predškolske djece
o Podmjera 1. Izgradnja i uređenje postojećih parkova za djecu i dječjih igrališta
Mjera 3. Izgradnja i uređenje objekata za djecu školske dobi
o Podmjera 1. Dogradnja i uređenje škola
o Podmjera 2. Uređenje i izgradnja sportske dvorane sa bazenom
Mjera 4. Izgradnja i uređenje objekata za rekreaciju stanovništva
Mjera 5. Izgradnja i uređenje objekata za stanovništvo treće životne dobi
o Podmjera 1. Izgradnja zdravstvenih ustanova
o Podmjera 2. Izgradnja dnevnog boravka za starije osobe
o Podmjera 3. Izgradnja doma za starije osobe
Mjera 6. Izgradnja centra za mlade
Mjera 7. Edukacija stanovništva o ostvarivanju njihovih prava te poticanje na civilno
djelovanje, posebno mladih osoba
Prioritet 6. Razvoj zaštite okoliša
Mjera 1. Razvoj sustava za praćenje zaštite okoliša
Mjera 2. Adekvatno saniranje otpada
Mjera 3. Postavljanje sustava obnovljivih izvora energije
Mjera 4. Izrada planova i strateških dokumenata u svrhu zaštite okoliša te razvoja
obnovljivih izvora energije
Mjera 5. Edukacija o važnosti očuvanja okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 40
Prvi strateški cilj obuhvaća široko područje razvoja infrastrukture koja je preduvjet za
daljnjigospodarski razvoj ovog područja. Osnovna i SWOT analiza ukazuju na loše
stanje lokalnihcesta u odnosu na uporabne standarde te na potrebu obnove i
modernizacije istih.
Što se tiče komunalne infrastrukture, najveće promjene potrebno je implementirati u
sustav lokalnih cesta i vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Sustav odvodnje vode profitirao bi izgradnjom kanalizacijske mreže koja bi zamijenila
dosadašnji sustav pojedinačnih septičkih jama.
Osim prometne i komunalne infrastrukture, u svrhu potpore gospodarskoj aktivnosti
namećese i potreba za unaprjeđenjem poslovne infrastrukture Općine. To se
prvenstveno odnosi nalokacije na kojima bi se pokretale i razvijale poduzetničke
aktivnosti.
Poduzetničke zone su u pripremi što bi trebalo pomoći u ostvarenju ovog prioriteta.
Osim toga, osnivanjepoduzetničkog inkubatora pri Općini značajno bi pomoglo
poduzetnicima koji tek kreću sa pokretanjem svog posla.
Pretpostavka razvoju turizma u Općini Sopje je razvoj turističke infrastrukture, pa je
uokviru tog prioriteta potrebno nadopuniti smještajne kapacitete, kao i turističke
sadržajekoje Općina pruža. Osnivanje i razvijanje OPG-a daje potporu ruralnom
turizmu, a planiranoje poticati i gradnju smještajnih hotelsko-rekreacijskih kapaciteta.
Unutar turističke ponude predviđeno je uređenje pješačkih i biciklističkih staza, kao i
obilježavanje istih. Rekreativneaktivnosti ovog tipa mogu se adekvatnim
usmjeravanjem staza nadopuniti sadržajima upoznavanja specifičnosti područja,
primjerice lokaliteta kulturne i prirodne baštine ili proizvodnje ruralnih proizvoda (npr.
ceste vina, dani kukuruza i slično).
Lovni i ruralni turizam značajni su u turističkoj ponudi cijele kontinentalne Hrvatske. U
sklopu promocije ulogu bi trebale igrati i turističke manifestacije kako bi se lakše
privukli i informirali zainteresirani turisti te produžio njihov boravak napodručju
Općine. Kao nositelji turističkih djelatnosti već sada, a i u budućnosti trebala bi se
istaknuti obiteljska poduzeća i obrti, tradicionalna proizvodnja jest zanimljiva turistima,
ali ponovno se nameće potreba za edukacijom i u ovom kontekstu.
Nadalje, infrastrukturu treba modernizirati i u kontekstu energetike. Energetska
poduzetnička zona bila bi fokusirana na navedeni sektor u kojem su također prisutni
problemi za Općinu. Energetsku situaciju mogu popraviti i obnovljivi izvori energije, te
plinofikacija; oba izvora su relativno čista pa tako i komplementarna
turističkom/ruralnom identitetu koji Općina posjeduje i želi dodatno učvrstiti vlastiti
položaj i priliku za posao.
Nakon ostvarivanja adekvatnih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje, jedinice lokalne
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 41
samouprave moraju osigurati i kvalitetno okruženje za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva u smislu uklanjanja potencijalnih birokratskih prepreka koje
obeshrabruju zainteresirane za pokretanje posla.
Prepoznaje se i uloga poduzetničkih potpornih institucija, a njihova podrška može biti i
u obliku pripreme projektnih prijedloga i dokumentacije. Potrebno je dati doprinos
promjeni zakonodavstva i politike poticaja na svim razinama javne uprave.
Poljoprivredna proizvodnja neizostavan je element gospodarske aktivnosti ruralnih
općina kroz koji im se pruža mogućnost formiranja svojeg identiteta i prepoznatljivosti.
Općina Sopje proteklih godina doživljava stagnaciju u poljoprivrednoj proizvodnji
(čemu je pridonio i Domovinski rat), ali i dalje želi te pokušava zadržati i razvijati
agrarne djelatnosti. Iztog razloga jedan od prioriteta unutar ovog strateškog cilja
odnosi se na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i upravljanja poljoprivrednim
zemljištem.
Ponudu poljoprivrednih proizvoda moguće je nadopuniti novim kulturama, čime bi se
ona učinila atraktivnijom i dotaknule specifične potrošačke niše i proširilo ciljano
tržište. Razvoj ekološke poljoprivredepridonosio bi zaštiti okoliša, ali je i u skladu sa
promjenama u potrošačkim trendovima i preferencijama. Međutim, nove kulture i novi
načini uzgoja zahtijevaju edukaciju poljoprivrednika te poticanje na međusobnu
suradnju i partnerstvo.
Peti strateški cilj orijentiran je na ublažavanje demografskih problema s kojima se
suočava Općina, a koji su tipični za područja sličnih karakteristika. Općina je suočena s
problemom depopulacije i odljevom mladog stanovništva, manjkavošću socijalne
infrastrukture te nepovoljnom obrazovnom strukturom stanovništva u radnoj dobi.
Ustanovljeno je nekoliko prioriteta čijim postizanjem bi se unaprijedila kvaliteta života
ovog područja i pridonijelo motivaciji stanovnika da žive i rade na području Općine.
Prvi prioritet odnosi se na razvoj odgojno-obrazovnog sustava. Trenutno na području
Općine ne postoji dječji vrtić, pa bi se njegovim osnivanjem značajno utjecalo na
socijalni standard stanovništva. Na taj način bi zbog manje udaljenosti više djece moglo
biti uključeno u predškolski odgoj, a roditeljima bi se olakšalo pružajući im mogućnost
da im djeca za vrijeme radnog vremena borave na području Općine.
Druga bitna karakteristika koja se mora implementirati u obrazovni sustav jest i
cjeloživotno obrazovanje mladih i odraslih ljudi, za vrijeme trajanja procesa školovanja i
nakon njega. Trendovi u gospodarstvu nameću jasnu potrebu za usavršavanjem
tijekom cijelog radnog vijeka.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 42
Naposljetku, potrebno je financijski potpomagati djecu slabijeg imovinskog statusa
kako bi im se pružile jednake šanse uključiti se u obrazovne procese. U svrhu
uklanjanja navedenih financijskih zapreka, potrebno je ojačati sustav stipendiranja u
obrazovanju, a s očekivanjem porasta u kvaliteti dostupne radne snage na području
Općine.
Završetkom formalnog obrazovanja ne prestaju izazovi s kojima se suočava
stanovništvo Općine, već se oni nastavljaju kroz proces traženja posla i uključivanje na
tržište rada.
Drugi prioritet unutar ovog strateškog cilja fokusiran je na stvaranje uvjeta za rast i
zaposlenost, što se nastoji postići kroz poticanje obrtništva i poduzetničkih aktivnosti
odnosno pokretanja posla, kao i poticanjem dolaska novih stranih i domaćih ulagača.
Zajednički cilj je širenje proizvodnje i sukladno tome otvaranje novih radnih mjesta na
području Općine.
Poduzetnicima se položaj želi olakšati kroz posebne državne programe poticaja te kroz
poticanje lokalnog i prekograničnog umrežavanja poduzetnika kako bi se zajedničkim
korištenjem znanja i resursa stvorio sinergijski učinak.
Kako bi se dodatno motiviralo stanovništvo da ostane živjeti i raditi na području
Općine, nastoji im se osigurati i adekvatna razina socijalne zaštite i sigurnosti.
Provođenje programa preventivne zdravstvene zaštite osim što bi unaprijedilo život i
zdravlje stanovnika, financijski bi rasteretilo zdravstveni sustav. Na taj način bi se
unaprijedila efikasnost sustava i podigla razina kvalitete i dostupnosti zdravstvenih
usluga. Osim toga, Općina pokazuje potrebu za izgradnjom ustanove za osobe treće
životne dobi, kao i osnivanje ljekarne koja trenutno na području Općine ne postoji.
Kvalitetu života može se unaprijediti i uspostavljanjem mreže različitih civilnih
institucija napodručju Općine. Kako bi civilne udruge ispunile svoju svrhu i učvrstile se
kao akter usocijalnom životu zajednice potrebno je na adekvatan način ustanoviti
kanale njihovesuradnje sa ustanovama javnog sektora.
Povezano s time, Općina treba efektivnije upravljati i promovirati kulturnu baštinu koju
posjeduje, čemu bi pridonijela izgradnja kulturnog centra. S druge strane, sportski
centar bipopunio nedostatak raspoloživog prostora za bavljenje različitim sportovima,
u kojimastanovnici Rakovice i u trenutnim otežanim uvjetima nižu uspjehe.
Upravljanje lokalnim razvojem samo po sebi zahtijeva kontinuirano jačanje i
unaprjeđenje resursa. Nužno je raditi na poboljšanju komunikacije između lokalne
uprave i stanovništva, asukladno tome više lokalnih dionika treba uključiti u razvojne
procese.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 43
Šesti cilj obuhvaća teme zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine kako bi se osigurali
preduvjeti za ostvarivanje održivog razvoja. Da bi se to omogućilo potrebno je
kontinuiranoraditi na jačanju svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema
okolišu i važnosti održivog razvoja.
Prvi prioritet jest jačanje kapaciteta za gospodarenje otpadom i to kroz unaprjeđenje
sustavazbrinjavanja otpada i razvoj sustava njegova odvojenog prikupljanja.
Tema koja se često veže uz zaštitu okoliša jest i očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti. Pri tome se misli na definiranje zaštićenih prostora i njihovo istraživanje.
Oblici turizma koje Općina želi poticati (ruralni, lovni i sl.) usko su povezani sa stupnjem
očuvanja okoliša izaštitom prirode.
U svrhu održivog razvoja Općina Sopje nastoji pojačati korištenje obnovljivih
izvoraenergije za potrebe lokalnog stanovništva i poslovnih subjekata.
Pri tome se konkretno misli na korištenje vjetro-elektrana i solarnih ćelija, te bioplina i
biomase. Iz tog razloga potrebno je pojačati aktivnosti informiranja, planiranja i
upravljanja navedenih energenata.
Potrebno je još jednom naglasiti da Općina Sopje posjeduje bogatu kulturnu baštinu
koju treba što bolje uklopiti u postojeću turističku ponudu, a posebice je to kadra
učiniti iskorištavanjem sadašnjih potencijala – Pustare Višnjica te gradnjom eko-etno
naselja ili uređenjem etno kuće u kojoj bi cjelokupna građa bila dostupna
posjetiteljima.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 44
PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA
EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA
Programsko razdoblje 2014. - 2020.
U programskom razdoblju 2014-2020, korištenje EU fondova je, za razliku od
programskog razdoblja 2007-2013, uvjetovano postizanjem konkretnih rezultata kroz:
Koncentraciju na ciljeve i prioritete strategije Europa 2020
Podržavanje integralnog planiranja
Okrenutost rezultatu – kontrola napretka prema dogovorenim ciljevima
Obavezni output indikatori i indikatori rezultata
Ispunjenost prethodnih uvjeta
Jačanje teritorijalne kohezije
Pojednostavljenje provedbenih procedura, procedura prikazivanja
troškova i usklađivanje pravila prihvatljivosti
Dokument EUROPA 2020 definira 11 tematskih ciljeva i to:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog
sektora (za EAFRD) te ribarskog i akva-kulturnog sektora (za EMFF)
4. Podupiranje prijelaza na nisko-ugljično gospodarstvo u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim
infrastrukturama
8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave
U Republici Hrvatskoj je za određivanje prioriteta za financiranje unutar navedenih
tematskih ciljeva osnovano sedam tematskih radnih skupina uključujući i tematsku
radnu skupinu za izradu Ekonomskog programa.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 45
Operativni programi
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva sudjelovalo je u radu
tematske radne skupine III. koja pokriva tematske ciljeve pod točkom 4., 5. i 6., te
tematske skupine VII. koja je bila zadužena za izradu Ekonomskog programa.
Za dostizanje navedenih ciljeva na raspolaganju su slijedeći Europski strukturni i
investicijski fondovi:
EARDF - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)- putem APPRR u RH
Fond je namijenjen poticanju konkurentnosti (modernizacija, prilagodna standardima
EU, razvoj infrastrukture i dr.), zaštiti okoliša i upravljanje zemljištem, gospodarska
raznolikost i kvaliteta života.
MJERA 1 PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA
Viša obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva će u konačnici pozitivno
utjecati na društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja i konkurentnost hrvatske
poljoprivrede. Od ove mjere korist će imati svi oni koji se već bave ili tek kreću u
poljoprivrednu proizvodnju. Sredstvima programa financirat će se njihova edukacija i
stalno usavršavanje.
Podmjera 1.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina
Podmjera 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti
MJERA 2 SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM
GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA
Svi savjeti vezani uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo, od sada će biti plaćani iz
sredstva Programa ruralnog razvoja. Korist od mjere će imati i sami savjetodavci,
budući će sredstvima mjere biti financirano i njihovo stalno usavršavanje.
Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga
Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika
MJERA 3 SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU
Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom
izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog
specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za
proizvođača tog proizvoda. Ne manje važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos
održivom razvoju ruralnih područja, jačanje turističke ponude i broji drugi.
Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete
Podmjera 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine
proizvođača na unutarnjem tržištu
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 46
MJERA 4 ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU
U sklopu ove mjere prihvatljiva su brojna ulaganja koja su Hrvatskim
poljoprivrednicima postala dostupna već zatrajanja pretpristupnog programa IPARD.
Sada je opseg ulaganja daleko širi. Mjera omogućava brojna ulaganja uprimarnu
poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i u djelatnosti usmjerene ka
navodnjavanju poljoprivrednihpovršina i očuvanja krajobraznih vrijednosti.
Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije
1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava
Korisnici
• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih
osoba čija je ekonomskaveličina manja od 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća,
povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja uostalim sektorima)
• Proizvođačke grupe/organizacije
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene
prostore, objekte za uzgojjednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog
materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje,sušenje, zamrzavanje, klasiranje i
pakiranje proizvoda,
• ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
• ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila
uključujući sektor vinogradarstva,
• ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada
isključujući restrukturiranjepostojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,
• ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na
poljoprivrednom gospodarstvu te poboljšanje postojećih sustava/opreme za
navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te kupnjuzemljišta i objekata radi
realizacije projekta.
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR za ulaganja u sektore:
• govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava
i/ili za tov junadi i/ili
• svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ili repro
centara i/ili
• peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 47
• voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje
novihvišegodišnjih nasada.
Najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove
poljoprivredne mehanizacije i opreme,radnih strojeva te gospodarskih vozila može
iznositi 1.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20
postotnih bodova i to za:
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u
planinska područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s
posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP),
ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i
ekološkompoljoprivredom.
Tip operacije
2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog
utjecaja na okoliš
Korisnici
• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
• Proizvođačke grupe/organizacije
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući
opremu za rukovanje i korištenjestajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje
učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema zautovar, transport i primjenu
gnojiva)
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 1.000.000 EUR
Intenzitet potpore
Do 75 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20
postotnih bodova i to za:
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u
planinska područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s
posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP),
ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i
ekološkompoljoprivredom
Tip operacije
3. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici
Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
Prihvatljivi troškovi
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 48
• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za
prijem, obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i
primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 1.000.000 EUR
Kod ulaganja u zajednički projekt, najviša vrijednost javne potpore može iznositi
5.000.000 EUR-a
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20
postotnih bodova i to za:
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u
planinska područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s
posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP),
ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i
ekološkompoljoprivredom.
Podmjera 4.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije:
1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Korisnici
Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz
Dodatka I. Ugovora o EU.
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom
mlijeka, za klanje, rasjecanje,preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa
(osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskogi ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za
preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskogbilja, za
preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih
poljoprivrednihproizvoda te ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila,
strojeva i opreme i kupnju zemljišta iobjekata radi realizacije projekta
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 10.000 do 3.000.000 EUR, odnosno do 5.000.000 EUR za ulaganja u sektore:
• mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača,
objekata za preradu mesa spripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
• mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i
preradom mlijeka s pripadajućomopremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 49
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20
postotnih bodova i to za:
• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP)
• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.
Tip operacije
2. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici
Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz
Dodatka I. Ugovora o EU.
Prihvatljivi troškovi
• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za
prijem, obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i
primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.
Visina potpore
Od 10.000 do 1.000.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20
postotnih bodova i to za:
• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP),
• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.
Podmjera 4.3.Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili
prilagodbupoljoprivrede i šumarstva
Tip operacije
1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja
Korisnici
Jedinice područne (regionalne) samouprave
Prihvatljivi troškovi
• gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili
podzemna drenaža kao elementifunkcionalne cjeline projekta, crpne stanice,
cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.)
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 150.000 do 15.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 50
Tip operacije
2. Komasacija poljoprivrednog zemljišta
Korisnici
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Prihvatljivi troškovi
• uklanjanje međa i građevina (ograda, bunara i slično), građenje nove mreže
poljoprivrednih putova, pripadajućih
mostova i propusnih građevina
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti):
Od 150.000 do 3.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova
Tip operacije
3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu
Korisnici
• šumoposjednici
• trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare
šumama i šumskimzemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske
• udruženja šumoposjednika
• jedinice lokalne samouprave
Prihvatljivi troškovi
Projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne (traktorski putovi i
traktorske vlake), šumske prometneinfrastrukture rekonstrukcija šumskih cesta,
mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog idrugog
zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti):
Od 10.000 do 1.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova
Podmjera 4.4.Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih
i klimatskih ciljeva
Tip Operacije
1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša
Korisnici
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 51
• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva
• javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim
područjima (državne, regionalne ilokalne javne ustanove )
• jedinice lokalne samouprave i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem
kulturnih vrijednosti izaštite okoliša.
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u izgradnju terasa, u podizanje suhozida i živica,uklanjanje invazivnih stranih
vrsta s poljoprivrednogzemljišta, nabava električnog pastira s pripadajućom opremom
i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka),izgradnja novih i obnova postojećih nastambi
za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikihzvijeri, obnova staništa važnih
za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, ulaganje u
obnovuzapuštenih lokvi za napajanje stoke te kupnja zemljišta za realizaciju projekta
do 10% vrijednosti ukupnoprihvatljivih troškova projekta.
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti):
Od 600 do 150.000 EUR
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova
MJERA 5 OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA
NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE
UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI
Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog
potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
katastrofalnim događajima
MJERA 6 RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA
Demografska obnova opustošenih ruralnih područja Republike Hrvatske, jedan je od
važnijih ciljeva Programa ruralnog razvoja. Kako bi se potakao ostanak mladih u
ruralnim područjima odnosno njihov povratak iz gradova, nužno je osigurati
primjerene životne i radne uvjete. Upravo je jedan od važnijih ciljeva ove mjere,
omogućiti mladima zapo- šljavanje i izvan poljoprivrednih zanimanja.
Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
Korisnici
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 52
Osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne
vještine i znanja o poljoprivredi ikoje su prvi put postavljene kao nositelj
poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva).
Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora
pripadati ekonomskoj veličiniu rasponu od 8.000 do 49.999 EUR-a
Prihvatljivi troškovi
kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog
materijala; kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te
ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili
preradeproizvoda iz Priloga I; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada;
uređenje i trajnije poboljšanje kvalitetepoljoprivrednog zemljišta u svrhu
poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju
vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup
poljoprivrednog zemljišta;
kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Potpora
Do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom
području
Korisnici
• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i
malih poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
koji pokreću novu nepoljoprivrednudjelatnost u ruralnim područjima.
Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do
vremena podnošenja Zahtjeva zapotporu.
Prihvatljivi troškovi
Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu.
Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički
obrti, izrada suvenira; uslugeu ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.
Potpora
Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Korisnici
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 53
• Mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999
EUR-a
Prihvatljivi troškovi
Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog
materijala; kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te
ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili
preradeproizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i
trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednogzemljišta u svrhu poljoprivredne
proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju
vlastitihpoljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup
poljoprivrednog zemljišta; kupnjapoljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Potpora
do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Korisnici
• Poljoprivredna gospodarstva upisanau Upisnik poljoprivrednika u rangumikro i malih
poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja iličlana obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva.
Prihvatljivi troškovi
Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ruralnompodručju; tradicijski, umjetnički
obrti,izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima;prerada/ trženje proizvoda.
Potpora
Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između3.500 – 200.000 EUR-a
MJERA 7 TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA
Podmjera 7.1.Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim
područjima i njihovihtemeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na
lokalitete Natura 2000. idruga područja visoke prirodne vrijednosti
Tip operacije
1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima
Korisnici
Općine i gradovi do 10.000 stanovnika
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 54
Prihvatljivi troškovi
Izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada; strateškog
razvojnog programa općine ili grada;strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih
sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo,industrija, turizam,
trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija.).
Potpora
Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 5.000 – 70.000 EUR-a
Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture,
uključujući ulaganja u obnovljiveizvore energije i uštedu energije
Tip operacije
1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje
otpadnih voda
Korisnici
Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.
Prihvatljivi troškovi
Građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje javnog sustava za
vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanjeotpadnih voda, koja se provode u naseljima s
najviše 2 000 stanovnika.
Potpora
Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 – 1.000.000 EUR-a
Tip operacije
2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta
Korisnici
Jedinice lokalne samouprave.
Prihvatljivi troškovi
građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta
(u naselju s najviše 5 000 stanovnika).
Potpora
Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 – 1.000.000 EUR-a
Podmjera 7.4.Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga
za ruralnostanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 55
Korisnici
Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica
lokalne samouprave; javne ustanoveneprofitnog karaktera u kojima su osnivači
jedinice lokalne samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih
i regionalnih razvojnih agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske
zajednice koje se bave humanitarnimi društvenim djelatnostima od posebnog interesa
za lokalno stanovništvo (isključujući LAG-ove) i čije su djelatnostisukladno ciljnim
skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem;
lokalne akcijskegrupe (LAG-ovi) koje su odabrane unutar Programa.
Prihvatljivi troškovi
Ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/
kulturnog centra; planinarskogdoma i skloništa; turističkog informativnog centra;
dječjeg igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodnisportski ribolov (ribički
dom, nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze
i trake;tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja,
obrazovanja i zaštite djece do polaskau osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i
opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi
terekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj,
socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi,udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se
provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolskedobi);
javne zelene površine (park i slično.); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog
odvodnog kanala (kojinije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i
prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg,pothodnik, nadvožnjak,
javne stube i prolaz). Ulaganja su prihvatljiva u naselju s najviše 5 000 stanovnika.
Potpora
Od 80 - 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 – 1.000.000 EUR-a
MJERA 8 ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ODRŽIVOSTI
ŠUMA
Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih
ekosustava
Podmjera 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i
marketing šumskih proizvoda
MJERA 9 USPOSTAVA PROIZVOĐAČKIH GRUPA I ORGANIZACIJA
Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i
šumarskom sektoru
Podmjera 9.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u
poljoprivredi
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 56
ERDF – Europski fond za regionalni razvoj
Sredstva ERDF-a namijenjena su smanjenju razlika u razvoj između pojedinih članica
EU-a: ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo te regionalni
razvoj.
ESF - Europski socijalni fond
Cilj korištenja Socijalnog fonda je ekonomska i socijalna kohezija kroz podizanje
životnog standarda i smanjenja razvojnih razlika među regijama / članicama. Prioriteti
su unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, edukacija, fleksibilnost
tržišta rada, socijalna uključenost i dr.
CF – Kohezijski fond
Koristi se za financiranje velikih infrastrukturnih projekata (> 25 odnosno >50mn EUR)
na području prometne infrastrukture i zaštite okoliša, u zemljama čiji je BDP < 90%
prosjeka EU.
EMFF - Europski fond za pomorstvo i ribarstvo:
Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a
njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće
konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te
povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 57
Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 su:
1. Zajednički strateški okvir (Camon Strategic Framework –CSF) - Opsežna investcicijska
strategija koja prevodi ciljeve dokumenta Europa 2020 u ključne aktivnosti za
kohezijske i strukturne fondove, uspostavlja koordinacijske mehanizme između
fondova, olakšava teritorijalnu i sektorsku koordinaciju intervencija sa drugim
relevantnim politikama i instrumentima EU. Zajednički strateški okvir je prilog
regulativi za strukturne i kohezijske fondove, dakle obvezujući je.
2. Partnerski ugovor – ugovor između EU i svake zemlje članice kojim se definira
financiranje iz CSF fondova. Analiza razvojnih potreba sa referencom na tematske
ciljeve i ključne aktivnosti iz CSF i ciljeve
3. Operativni program je provedbeni dokument usklađen s Partnerskim ugovorom
kojim su:
- definirani prioriteti sa specifičnim ciljevima, financijske alokacije iz EU fondova i
nacionalno sufinanciranje
- postavljeni financijski i output indikatori u odnosu na postavljene troškove i operacije
koje se financiraju, te indikatori rezultata za prioritet
- opisane aktivnosti poštujući principe jednakosti spolova, nediskriminacije i održivog
razvoja.
Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada
Uz strukturne i kohezijske fondove postoji niz fondova razvoja lokalnog karaktera i
fondova stranih Vlada u svrhu razvoja određenih Regija EU-a.
Potrebno je nasloniti kandidiranje projekata i na navedene projekte jer se pomoću njih
može mnogo brže određen dio projekata financirati.
Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske
Unatoć ulasku u EU i postojanje niz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, Vlada RH
provoditi dalje financiranje niza projekata za razvoj JLS-a preko Ministarstava i
Agencija.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 58
Prednost navedenih natječaja je u tome što mnogi od njih financiranju između ostalog
i projektnu dokumenatciju za projekte koji se planiraju kandidiarati prema strukturnim
i kohezijskim fondovima EU-a te što se preko navedenih ostvaruje mnogo brže
financiranje nego preko fondova EU-a. Nedostatak navedenih je što su u pravilu takvi
iznosi koji se dodijeljuju mnogo manji od onih iz fondova EU-a.
Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy)
Hrvatsku poljoprivredu će ulaskom u Europsku uniju određivati u najvećem dijelu
zajednička poljoprivredna politika Europske unije (Common Agricultural Policy – CAP),
zato je potrebno se upoznati s temeljnim odredbama dokumenata po kojima se
provode u praksi mjere CAP-a.
CAP je sustav poticaja i programa koji iznosi 54,7 milijardi €, odnosno 43 % proračuna
Europske Unije. CAP kombinira direktne poticaje za kulture uključujući garantirane
minimalne cijene za određene proizvode, uvozne tarife i kvote na određenim
proizvodima izvan Europske unije. Sadašnja reforma koja je u tijeku trebala bi smanjiti
uvozne kontrole i preusmjeriti poticaje u odnosu na zemljišne površine, a ne prema
određenim kulturama. Prijelazna faza je trajala do 2012 godine.
Nova faza starta sa usvajanjem Europske zajedničke poljoprivredne politike 2014.
godine.
Povijest i očekivani razvoj CAP-a
Europska komisija osnovala je CAP 1960. godine, a 1957. godine je ustanovljeno
zajedničko tržište Rimskim Ugovorom 1957. godine. Početni ciljevi Rimskog ugovora
bili su:
1. Povećanje produktivnosti promocijom tehničkog napretka i postizanjem optimalne
uporabe faktora proizvodnje, posebno rada
2. Osigurati dostojan životni standard ruralne zajednice
3. Stabilizirati tržište
4. Osigurati dostupnosti opskrbe
5. Osigurati potrošačima hranu po prihvatljivim cijenama
CAP je prepoznao potrebu različite socijalne strukture ruralnih područja i prirodnih
dispariteta između različitih poljoprivrednih regija i potrebe za postupnim
prilagođavanjem i izravnavanjem stupanja njihovog razvitka.
Tada su određene tri vrste mjera:
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 59
1. Interventne cijene u slučaju poremećaja na tržištu
2. Izravni poticaji poljoprivrednim proizvođačima kojima su isplaćivani po zemljišnoj
površini i količini proizvodnje za određenu kulturu, a što je reformom 2005. ukinuto te
je ostalo samo načelo zemljišne površine kao kriterijima, a pojačana je komponenta
povoljnog utjecaja na okoliš
3. Kvote koje su bile isplaćivane za stavljanje u strane bile su tzv. kvote stavljanja u
stranu tj. smanjenja proizvodnje za određene proizvode kao što su mlijeko, žito i vino
zbog prijetnje hiperprodukcije. Sada se također postupno napušta ta metoda
stimuliranja, zbog rastućih cijena i povećane potrebe za hranom, odnosno biogorivima.
Godine 1984. ustanovljene su kvote mlijeka koje su dovele do sadašnjih nestašica
mlijeka jer su ograničavale pojedine zemlje u apsolutnim iznosima proizvodnje.
Agenda 2000. uvela je termin multifunkcionalnosti poljoprivrednih aktivnosti nastojeći
ojačati tri područja:
1. Agroekološke programe
2. Podršku za najzapostavljenija područja
3. Potporu u investiranju s ciljem podizanja poljoprivredne produktivnosti i
konkurentnosti
Reforma 2003. provedena je istovremeno s ulaskom 10 novih zemalja istočne i južne
Europe. Ta reforma dala je veću slobodu zemljama članicama da odaberu dali će se
potpore isplaćivati na razini pojedinih gospodarstava ili na regionalnoj osnovi. Korisnici
imaju veću fleksibilnost i mogu sami određivati što će proizvoditi osim voća, povrća i
stolnog krumpira. Zauzvrat moraju svoju zemlju držati u dobrom stanju plodnosti uz
primjenu svih mjera očuvanja okoliša.
Sve više se kao kriterij dodjeljivanja potpora uvodi provođenje mjera zaštite okoliša,
dobrobit životinja, kvaliteta i sigurnost hrane te investicije u podizanje produktivnosti.
Iz istog razdoblja tj. 2003. godine datiraju i mjere smanjenja stakleničkih plinova što bi
trebalo postići u 5,75 % do 2010 i 8 % do 2007, a to praktički znači korištenje obradive
zemlje za proizvodnju biogoriva.
U međuvremenu se kroz praksu došlo do spoznaje da je to neprovedivo, budući da
Europa ne raspolaže dostatnim slobodnim površinama koji bi namijenila proizvodnji
biogoriva jer bi u suprotnom izazvala nesrazmjerno veće povećanje cijena hrane.
Jedan od mogućih pravaca u kojem će evoluirati daljnja reforma CAP-a biti će ukidanje
načela financijske solidarnosti, što će značiti da se svaka zemlja financira posebno.
Daljnja posljedica je da će bogate zemlje, kao Njemačka, Francuska, Nizozemska i
Švedska moći više izdvajati za potporu svojoj poljoprivredi dok će nove članice osobito
iz Južne i Istočne Europe moći daleko manje izdvajati za iste namjene. To će značiti da
neće moći srednjoročno doseći istu tehnološku i konkurentsku razinu proizvodnje kako
bi dostigla tradicionalne članice.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 60
Smatra se da će to biti jedan od glavnih prijepora u debatama o daljnjoj reformi CAP-a.
Predstoje također i tvrdi pregovori za promjene u statusu:
1. Mliječnih kvote - slijedi postupno ukidanje tih kvota zbog rastuće svjetske potražnje i
već sada nedostatne proizvodnje, pa je postalo apsurdno ograničavati količine
2. Alokacija i transparentnost u CAP isplatama – u sustavu postoje mnoge nejasnoće te
sve strane traže preglednost isplata i dostupnost informacija
3. Biogoriva - cilj je smanjenje CO2 emisije za 20 % u sljedećih 13 godina, a komisija
očekuje da će obnovljiva energija do 2020 iznositi 20 % od ukupne potrošnje od čega
minimum 10 % biogoriva. Upravo to je postalo problematično zbog nemogućnosti da
se značajnije zemljišne površine prenamjene za proizvodnju biogoriva, a bez da se
izazovu veći poremećaji na tržištu hrane.
Nove zemlje se smatraju oštećene zbog toga što najveći dio potpora odlazi velikim
proizvođačima, a u novim članicama raspoložive su manje zemljišne površine po
jednom proizvođaču što ih stavlja u neravnopravan položaj.
Važno je biti upoznat s činjenicama o mogućoj daljnjoj evoluciji politike i prakse CAP-a
kako ne bismo imali iluzije i prevelika očekivanja o mogućem sponzorstvu našim
poljoprivrednim proizvođačima.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 61
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 62
Zaključna razmatranja uz CAP
Zajednička agrarna politika u priličnoj je mjeri evoluirala od svojih početnih načela i
ciljeva. Dok je po utemeljenju bilo važno podupirati što veću proizvodnju uz dobivanje
velikih količina jeftinih proizvoda današnja doktrina temelji se na postizanju ravnoteže
koja će prevagnuti prema kvaliteti, ekološko prihvatljivoj proizvodnji i očuvanju okoliša,
osiguranju određene količine bio-goriva kao dijela obnovljivih izvora energije.
Zemlje nove članice ne mogu više računati na linearnu participaciju u fondovima CAP-a
iz razloga što među vaneuropskim zemljama raste otpor i pritisci da se potpore CAP-a
smanje jer prema njihovim shvaćanjima stvaraju nepotrebne poremećaje u paritetima
cijena, umjetno smanjujući troškove proizvodnje u Europi i samim time nelojalnu
konkurenciju prema proizvođačima iz trećih zemalja.
Takva shvaćanja prodiru i u zemljama EU-a pa se sve više zastupa stajalište da bi
preusmjeravanjem obilnog financiranja putem CAP-a prema drugim sektorima bili
postignuti daleko veći razvojni efekti, a da bi se dostupnost hrane po povoljnim
cijenama mogla postići ukidanjem sadašnjih diskriminatornih uvoznih nameta. Takva
se politika pokušava artikulirati u okviru WTO-a u svim pregovorima o usklađivanju
tarifa između vodećih industrijskih zemalja i nerazvijenog dijela svijeta.
Od svega ovoga za nas je bitno usvojiti ta nova doktrinarna načela koja će najkraće
upućivati na:
- Okrupnjavanje zemljišnih površina
- Proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda
- Smanjenje nitratnih gnojiva po jedinci površine (u tomu Hrvatska ne bi trebala imati
problema jer ni sada ne postoji prekomjerno korištenje umjetnih gnojiva).
- Također se valja oduprijeti očitoj zabludi da se može proizvesti dovoljno biogoriva
koliko predviđaju energetske povelje,a da se značajno ne smanjuju površine
namijenjene proizvodnji hrane
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 63
Kriteriji za odabir projekata
Odabir projekata važan je proces. Projekti odabrani za provedbu kroz Strategiju razvoja
Općine moraju biti u skladu s dogovornom Strategijom razvoja Općine te s županijskim
i nacionalnim strategijama i planovima.
Projekti moraju biti izvedivi i moraju biti selektirani na transparentan način. Ove i
druge kriterije razmotrila je konzultantska tvrtka JAIĆ CONSULTING d.o.o. te donijela
odluku o procesu odabira projekata i njima pripadajućim kriterijima opisanim u nižoj
tablici:
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
IDENTIFIKACIJA Ovim se procesom odabiru projekti.
Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne zamisli do detaljnog plana, ali moraju: Odražavati strategiju Strategiju razvoja Općine -a – tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera Strategiju razvoja Općine -a. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim prostornim planovima i planovima jedinica lokalne samouprave) I u najboljem slučaju bi trebali: Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Općine Sopje Pridonositi održanju lokalne infrastrukture Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru Općenito se prilagođavati
horizontalnim načelima EU
Dugačka lista projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije podijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i donatorskim) sektorima. Karakteristični sektori bi bili:
- Razvoj poljoprivrede;
- Razvoj poduzetništva;
- Razvoj infrastrukture (ceste, kanalizacija, odlagališta otpada…);
- Zdravstvo i socijalna skrb;
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa;
- Kulturna baština i zeleni okoliš…
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 64
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
DAVANJE PRVENSTVA (PRIORITETA) Primjena ovih kriterija će se poslužiti prethodno utvrđenim podacima koji uključuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći,
ostaje neizvjesno da li će
projekt biti svrstan pod
projekte sa pravom
prvenstva.
Obavezni kriteriji:
Mora biti označen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog odbora
Može se brzo razviti u potpuno izvediv i ponuditi detaljni plan izvedbe – (bez značajnijih
- tehničkih, ekoloških, - financijskih, privrednih
ili socijalnih pitanja)
Može se brzo izgraditi – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem, postojeća lokacijska/građevinska dozvola
Raspoloživa sredstva sufinanciranja. Prikazati druge izvore sufinanciranja do 20 % troškova projekta
Početna procjena optimizira dobrobit prema troškovima
Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne organizacije
Poželjni kriteriji:
Da predstavlja preduvjet za provedbu slijedećih projekata
Potencijalno privlači dodatne Fondove Općini i Županiji
Nadopunjuje ostale Strategiju razvoja Općine - projekte
Promovira socijalnu uključenost
Lista VISOKO PRIORITETNIH projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju pred izvedbu. Ovo prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog sektora trebaju biti upakirani tako, počevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, da se što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranja.
Ako je projekt sa pravom
prvenstva proglašen
neizvedivim, onda se mogu
uključiti daljnji prioritetni
projekti iz istog sektora.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 65
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
NACRT PROJEKATA za sve projekte sa pravom
prvenstva
SVI prioritetni projekti trebali bi uključivati: - Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta - Kratki opis postojeće situacije - Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti - Trenutni status pripreme - Sva ključna pitanja u vezi sa okolišem ili nabavkom zemljišta Uključenje u prostorni plan za visoko prioritetne projekte: -Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25 % - Početna procjena o koristima - Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) - Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima.
Matrica za projekte sa pravom prvenstva prema sektoru kao što je pokazano u tablici ispod:
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 66
Okvirni prioritetni projekti i ”pipeline” (mreža) projekata
Dogovorni kriteriji za odabir projekata vode identifikaciju projekata. To je dinamičan
proces, i uključuje davanje prvenstva (prioriteta) onim projektima koji su u skladu s
Strategije razvoja Općine strategijom i koji su spremni za provedbu odnosno
kompletirani s potpunom i pozitivnom procjenom izvedivosti.
Slijedeći nakon tih prioritetnih projekata biti će oni projekti koji trebaju biti detaljizirani
do različitih stupnjeva. Svi ti projekti sačinjavaju ”pipeline” projekata koji se
jednostavno mogu podijeliti na slijedeće:
Projekte koji su spremni za provedbu - Projekti spremni za provedbu, sve potrebne dozvole su dobivene i potpuna procjena izvedivosti je završena i pozitivna. Projekte koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - Projekti koji mogu imati pozitivnu pred-studiju izvodivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena troškova i koristi (cost-benefit analiza). Projekte za koje su još potrebne pred-studije izvedivosti te početne procjene učinaka Projekti koji zahtijevaju procjenu izvedivosti i ranu procjenu učinaka. Projektne prijedloge - Ideje koje će trebati razviti u projekte.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 67
Očekuje se da će se cjelokupni ”pipeline” projekata izraditi na način pokazan na slici.
Ideja je razvijati sve više i više prikladnih projekata za provedbenu fazu nego što je
slučaj na početku provedbe Strategije razvoja Općine.
”Pipeline” projekt je proces koji se često opisuje kao početni dio upravljanja
projektnim ciklusom. Projektne ideje najvažniji su dio ovog procesa. Ideje se moraju u
budućnosti tražiti putem dobro organiziranih javnih poziva što će omogućiti široko
sudjelovanje u Strategiji razvoja Općine procesu (i općenito u razvoju Općine ). Taj
postupak valja ponoviti dvaput godišnje kako bi se osiguralo da se dobre ideje, u bilo
koje vrijeme tijekom ovog postupka, mogu razviti u projekte. Sve ideje dostavljaju se u
sličnom formatu koji se može prenijeti u bazu podataka i razvrstati prema ključnim
kriterijima.
Priprema projekata mora se obavljati za mnogo projekata prema njihovom stupnju
pripremljenosti za provedbu. U bilo koje vrijeme, projekti koji su spremni za provedbu
biti će u početnom stadiju provedbe dok će se istodobno raditi studije izvedivosti i
pred-izvedivosti za druge projekte, u nadi da će se ”proizvesti” projekti spremni za
provedbu odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata.
Cilj je da se uvijek ima u provedbi što više relevantnih projekata u Općini – koliko god
sustav to može podnijeti. Posebice relevantni projekti su oni koji mogu kombinirati više
od jednog prioriteta. To bi moglo uključivati one projekte koji razvijaju i čine
dostupnom nove ili odgovarajuće tehnologije za lokalne tvrtke. Time bi se rješavale
poslovne potrebe za uslugama, potreba za razvijanjem veće lokalne stručnosti na
visokim položajima te potreba za boljim povezivanjem obrazovanja s potrebama
lokalnih poduzeća.
Strategija informacijskog društva za Općinu Sopje
Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i
društvenih promjena u Europi. Više nije slučaj da je ekonomski rast moguć ako samo
neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu
zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Općini Sopje u potpunosti
iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)
bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 68
Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Općini Sopje
relativno je niska u usporedbi s drugim općinama i regijama u Hrvatskoj i vrlo niska u
usporedbi sa razvijenim regijama Europske unije. Uz sve veći broj konkurentskih tvrtki
u drugim zemljama i općinama koje iskorištavaju prednosti proširenih tržišnih prilika,
važno je da sva poduzeća mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici imaju
za to potrebne vještine.
Postoji opasnost da će informacijsko društvo načiniti digitalnu podjelu i povećati
mogućnosti onima koji već posjeduju određene vještine, istovremeno smanjujući
mogućnosti onima koji ih ne posjeduju. Predviđeno je da će Strategije razvoja Općine i
Općina uzvratiti sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti, a osobito
za aktivnosti za koje je važno razviti osnovne i ključne vještine. Oni kojima nedostaju
osnovne/ključne vještine najvjerojatnije će imati najslabiji pristup IKT uslugama i
opremi.
Neupoznatost s IKT-om vjerojatnije će povećati poteškoće koje pojedinci imaju pri
pristupanju mogućnostima i sad i u budućnosti. Stoga će se posebno poticati projekti u
području prioriteta ispod osnovnih i ključnih vještina kako bi se pokazalo da su ICT
vještine uzete u obzir u smislu sadržaja i isporuke (učinak pokazivanja) predloženih
aktivnosti treninga. Aktivnosti osnovnih i ključnih vještina trebale bi osigurati da igraju
ulogu u opremanju sudionika da postanu sudionici digitalnog doba sigurni u svoje
znanje i upotrebu IKT-a. Općina će igrati ključnu ulogu u tome da informacijsko društvo
bude među glavnim temama Strategije razvoja Općine-a .
S vremenom će informacijsko društvo utjecati na način na koji gotovo sve tvrtke u
Općini posluju. Neke su već svjedokom dolaska novih konkurenata koji nisu postojali
prije dvije ili tri godine. Novi kanali isporuke pružaju i mogućnosti i prijetnje. Oni koji
reagiraju najbrže i idu u korak s novim razvojem dobit će najviše od nove dinamike
poslovnog okruženja. Imati mogućnost odgovora na uvijek promjenjivo tržište,
zahtijeva mogućnost i ključne vještine koje su prethodno uočene kao važan element
strategije. To se naročito odnosi na sektore i tvrtke na određenim lokacijama koje
koriste tehnologiju kako bi prevladale probleme koje uzrokuje njihov periferan položaj,
imaju mogućnost proširiti se tamo gdje to prije nije bilo moguće, jačajući i
modernizirajući time gospodarstvo.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 69
Provedba strategije informacijskog društva
Strategija će se provoditi kroz cijeli Strategije razvoja Općine, a stavljanje IKT-a među
najvažnije teme važno je za univerzalno sudjelovanje u informacijskom društvu.
Gotovo svi aspekti Strategije razvoja Općine-a imat će neku ulogu u isporučivanju
različitih aspekata strategije. Osobito vježbe podizanja svijesti moraju biti dio ne samo
poslovnog okruženja, nego i inicijativa za obuku i postizanje vještina u svrhu
promicanja ruralnog razvoja i zajednice. Nadalje, kao dio provedbe Strategije razvoja
Općine raditi će se na slijedećem:
Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i
komunikacijske tehnologije
Pružanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim aktivnostima
Pružanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti
Osiguravanju da aktivnosti na poslovnom razvoju iskorištavaju IKT gdje god je to
moguće.
Svaki projekt i podnositelj projekta biti će ”provjeravan” prema tome kako će projekt
dalje razvijati informatičku tehnologiju u Općini. Biti će pripremljene smjernice svim
podnositeljima projekata. Ove smjernice namijenjene su kao pomoć podnositeljima
projekata da znaju koji je minimalni prag kvalitete za IKT kao horizontalne teme u
Općinskom Strategije razvoja Općine-u.
Smjernice će biti pripremljene prema vrsti aktivnosti projekta kako bi se potaknulo
razumijevanje najboljih praksi i da bi se upozorilo podnositelje projekata na načine na
koje IKT sve više utječe na gospodarski i osobni život u Europi.
Ovim smjernicama nije namjera da pokriju svaki primjer. Podnositelji projekata potiču
se da budu kreativni u načinima na koje IKT može dodati vrijednost. Podnositelji
projekata se moraju izjasniti koje akcije su već poduzeli ili namjeravaju poduzeti i kako
se to odnosi na sveprisutnu temu o IKT-u. Primjeri kako se IKT može koristiti u raznim
razvojnim programima slijede u nastavku (biti će traženo od podnositelja projekata da
opišu i brojčano izraze, ukoliko je to moguće, kako će se informacijska i komunikacijska
tehnologija koristiti u njihovim projektima).
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 70
Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice
Razvoj zajednice povezan je s pružanjem lokalnih usluga kako bi se zadovoljila lokalna
potreba, a često ih isporučuju organizacije iz zajednice ili dobrovoljne organizacije. IKT
igra sve važniju ulogu u pomaganju zajednicama i dobrovoljnim organizacijama da se
učinkovitije posvete svojim klijentima, zagovarateljima i sponzorima. IKT također
omogućuje elektronsku isporuku usluga u zajednici ili da se fizičko pružanje usluga u
zajednici obogati digitalnim sadržajem.
Razvoj zajednice se također odvija putem IKT-a, putem projekata koji lokalne ljude
uključuju u projekte koji imaju za njih nešto značajno, kao što je lokalna ili obiteljska
povijest. Na taj način lokalni ljudi se potiču na učenje IKT vještina, fokusiranje na
projekt na koji je zajednica ponosna i razvoj osobnih vještina, kao što je rad u timu ili u
organizaciji. Podnositelji projekata trebali bi razmotriti potencijal korištenja IKT-a u
angažiranju ljudi u aktivnostima zajednice.
On-line izvori mogu pružiti potporu onima kojima je potreban osobni razvoj, osobito
tijekom ponovnog ulaska na tržište rada. Na portalima se mogu naći ažurne
informacije o mogućnostima učenja, brizi za djecu, dostupnim financijskim sredstvima
za pojedince kako bi poboljšali svoje izglede, pripremi molbe za radno mjesto i savjeti o
karijeri. Projekti koji uključuju osobni razvoj trebali bi uzeti u obzir kako on-line izvori
mogu dodati vrijednost njihovim ciljevima.
Projekti koji uključuju turizam
Internet ima znatan učinak na turističku industriju. Potrošačima je pružen neograničen
pristup informacijama o svakom aspektu turističkih iskustava i povećana je
konkurencija u turističkoj industriji. Podnositelji projekata trebali bi pokazati kako
namjeravaju učinkovito primijeniti IKT u svrhu promicanja, informiranja i
prodaje.pomoću Interneta za turizam u Hrvatskoj i pokazati združeno promišljanje s
ostalim on-line turističkim inicijativama u Hrvatskoj.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 71
Multimedijalne sadržaje je sada moguće prenijeti preko niza platformi, interaktivne
digitalne televizije, tekstualnih poruka, bežičnih aplikacijskih protokola, Interneta na
osobnom računalu i touch screen terminalima. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u
obzir kako se platforme s digitalnim pristupom mogu učinkovito upotrijebiti da bi se
korisniku isporučio sadržaj vezan uz turizam.
Multimedijski sadržaj nudi nove i učinkovite načine da se prenese tumačenje kulturne
baštine. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u obzir kako bi njihovi klijenti mogli
dobiti bolju uslugu pružanjem multimedijskih sadržaja na strateškim turističkim
lokacijama.
Projekti koji uključuju i obrazovanje
IKT ima sve veći utjecaj na obrazovnu okolinu u smislu on-line materijala koji služe kao
dopuna tradicionalnim praksama učenja, a isto tako i omogućuju ljudima učenje na
daljinu. Podnositelji projekata trebaju pokazati da su uzeli u obzir potencijal IKT-a u
dodavanju vrijednosti svojim projektima obuke ili obrazovanja i tamo gdje je
odgovarajuće, detaljno objasniti način na koji oni namjeravaju upotrijebiti platforme s
digitalnim pristupom i digitalnim sadržajem kako bi postigli odgovarajuća znanja i
proširili sudjelovanje u učenju.
Interaktivne ploče, bežične pločice i prenosive radne stanice primjenjuju se kreativno u
obrazovnom okruženju. Omogućuju predavaču i učeniku interakciju na novi način koji
obogaćuje iskustvo učenja i nudi nove intuitivne načine prenošenja kompleksnih ideja.
Podnositelji projekata trebaju naznačiti kako su uzeli u obzir potencijal tih uređaja u
ispunjenju svog projekta.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 72
Strategija jednakih mogućnosti u Općini
Općina Sopje osigurati će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih organizacija
civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi
Strategiju razvoja. Nadalje, tema jednakih mogućnosti provoditi će se u svim
prioritetima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. Podnositelji projekata trebati će
objasniti kako namjeravaju provoditi načela jednakih mogućnosti unutar svojih
projekata za koje traže podršku Strategije razvoja Općine. Namjera ovakvog pristupa je
dati što veću važnost načelu jednakih mogućnosti. Strategija razvoja Općine će
promicati jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja
koje nudi Strategija razvoja Općine bez obzira na spol, invaliditet ili etničko porijeklo.
Da bi se to postiglo, nastojati će se postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijelu
Strategiju razvoja Općine .
Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja
za žene, invalide i druge skupine.
Kontinuirano gospodarsko napredovanje može se postići samo ako se prethodno
isključenim skupinama osigura pristup višim razinama obuke i na kraju poslu višeg
platežnog razreda. To je moguće djelomično ostvariti osiguranjem jednakog pristupa
mjerama za podršku poslovanju i obuci za poduzetnike, npr. fleksibilnim pristupom
isporuci obrazovanja i obuke, strategijom za usklađivanje posla i doma koje poslodavci
primjenjuju, treningom o jednakosti i fizičkom okolinom koja pruža podršku u smislu
jednakosti pristupa, sigurnosti i brige za djecu. Javit će se i potreba postavljanja
prioriteta za žene koje se vraćaju u radni odnos, samohrane roditelje, honorarne
radnike i one koji su dugo bili isključeni iz tržišta rada (npr. zbog invalidnosti, lošeg
zdravlja, slabih sposobnosti), od kojih svi imaju iskustva s poteškoćama u pristupu
dobroj obuci i mogućnostima zapošljavanja.
Drugi cilj je povećati broj žena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u
višim platežnim razredima i sektorima viših vještina i samozapošljavanja.
Da bi članovi isključenih skupina u potpunosti iskoristili mogućnosti povećanog
pristupa koje nudi Strategija razvoja Općine , važno je da poslovne i obrazovne
organizacije uzmu u obzir njihove potrebe kako bi im omogućili da u potpunosti
doprinesu gospodarstvu Općine.
Fleksibilna obuka i mogućnosti zapošljavanja, posebna podrška kako bi se povećao
pristup poduzetničkim fondovima i savjetima, inovativni planovi kojima bi se potaklo
na obrazovanje više razine i dobro plaćene karijere, netradicionalne mogućnosti
zapošljavanja, povećano uključenje na više razine putem IKT-a su sve primjeri
mogućnosti dostupnih u programu kako bi se postigao ovaj cilj.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 73
Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju
politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život.
Razvoj dobrih struktura jednakosti u praksi povećat će mogućnost da se iskoriste i
razviju vještine i talenti svih onih koji mogu poboljšati ekonomsko bogatstvo zemlje.
Npr. poslodavci, pružatelji obuke i treninga trebali bi unutar svojih organizacija razviti
strategije za primjenu jednakih prilika i metode obuke koje uzimaju u obzir potrebu za
razvojem fleksibilnih radnih aranžmana i metoda isporuke treninga, podrške za brigu o
djeci i starijim osobama, pristupačna okruženja i shvaćanje da se usklađivanje obitelji i
posla primjenjuje jednako na muškarce kao i na žene.
Provedba strategije jednakih mogućnosti
Općina Sopje će provoditi strategiju jednakih mogućnosti kroz:
Promicanje jednakosti muškaraca i žena u cijelojStrategiji razvoja Općine;
Pomagati ljudima s poteškoćama u omogućavanju pristupa poslovima,
robi i uslugama;
Promovirati društveno uključivanje za one ljude koji ostaju
marginalizirani u gospodarskom i društvenom životu Općine .
Poduzimanje aktivnosti kako bi se postigle jednake mogućnosti i društveno uključivanje
ne može se ignorirati iz sljedećih razloga:
* Poboljšavaju pribavljanje i odabir kadrova jer pružaju pristup široj paleti talenata i
sposobnosti u širokom rasponu zajednica.
* Povećavaju zadovoljstvo klijenata i time poboljšavaju ugled tvrtke ili organizacije koja
zauzvrat poboljšava pristup novim ili prethodno nedostižnim tržištima ili skupinama, a
koja bi mogla povećati svoje mogućnosti za pristup javnim i etičkim ulaganjima.
* Organizacija postaje poželjan poslodavac što mu omogućuje odabir ”najbolje osobe”
za određeni posao, poslovnu priliku ili obuku. Dulje vrijeme zadržavanja jedne osobe
na nekom radnom mjestu vodi do smanjenja troškova ponovnog pribavljanja kadrova i
obuke, a povećava motiviranost i produktivnost.
* Štite od troškova koji su posljedica diskriminacije. Sudski postupci su skupi u
novčanom, vremenskom i moralnom smislu i negativno utječu na ugled.
Strategija upravljanja okolišem Općine
Održivi razvoj se najčešće definira kao ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez
kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 74
Održivi razvoj neodvojivo je povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima.
Aktivnost koja se u jednom području odvija nauštrb druge dugoročno nije održiva. Npr.
mnogi izvori u prirodi su ograničeni i jednom kad ih se ukloni ili iscrpi, naškodit će se
razvoju za buduće generacije. Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je učinkovit,
socijalno prihvatljiv te da nema negativan utjecaj na okoliš.
Predanost Europske unije okolišu i održivom razvoju zajamčena je ugovorima iz
Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je važnost
ujednačavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja.
Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nužno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu
i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš.
Kako je već opisano u prvom poglavlju (Osnovna analiza), u Općini i postoje vrijedni
dijelovi okoliša koje je potrebno zaštititi kako bi u njima mogle uživati i buduće
generacije. Stanje okoliša u Općini sve je više pod prijetnjom onečišćenja. Otpadne
vode ispuštaju se u okoliš bez pročišćavanja, prikupljeni otpad se ne tretira adekvatno,
a postoje i brojna ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada. Osim toga, ukoliko
Općina počne koristiti svoje prirodne resurse (šume, zemljište, voda) na sustavniji
način kako bi se povećala zaposlenost, može se pretpostaviti da bi takvo korištenje
prirodnih resursa, ukoliko nije dobro planirano i organizirano, moglo imati dodatni
negativan utjecaj na stanje u okolišu.
Općina Sopje integrirati će pitanja održivog razvoja u sve aspekte Strategije razvoja
Općine. U viziji Općine ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban
prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja.
To je prioritet pod nazivom ”Zaštita okoliša”, a njemu pridružene mjere su:
Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje;
Programi edukacije o važnosti zaštite okoliša;
Jačanje uloge nevladinih organizacija za zaštitu okoliša;
Unapređenje praćenja stanja u okolišu.
Prioritet 7 ”Komunalna infrastruktura” također uključuje mjere koje su važne za održivi
razvoj stanovišta, a to su:
Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda;
Sanacija postojećih odlagališta otpada te sanacija divljih deponija.
Prilikom provedbe Strategije razvoja Općine, Općina Sopje će voditi posebnu pažnju da
jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš.
Morat će se osigurati da projekti koji će se provoditi u Strategiji razvoja Općine Sopje
dokažu svoj pozitivan učinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni učinci na okoliš
svedeni na minimum.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 75
Od predlagača projekata će se tražiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i
smanje bilo kakve negativne učinke na okoliš.
Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije
Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac
gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na
lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske
promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s
poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa.
Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja te
je dokazano učinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Ovakve
situacije odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, povećanje siromaštva
i socijalnu isključenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za
uspješan lokalni gospodarski razvoj. Interesne skupine mogle bi pokušati odgovoriti na
glavne strukturalne probleme bez potrebnih informacija ili svijesti o dostupnoj potpori.
Nedostatak partnerstava također nosi rizik od udvostručavanja i ponavljanja već
poduzetih akcija, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika
kojima je podrška najpotrebnija. Općina Sopje u procesu izrade Strategije razvoja
Općine koristi radne grupe. Početkom izrade Strategije razvoja Općine formirano je
zasebno tijelo, radna grupa, koja djeluje kao savjetodavno tijelo Općine unutar
Strategija razvoja Općine procesa. Članovi ovog Odbora izabrani su od samih interesnih
skupina kao njihovi predstavnici. Tijekom izrade Strategije razvoja Općine, radna grupa
konzultirana je u svim važnijim pitanjima razvoja i pripreme strategije. Na taj način jača
se participacijska demokracija u Općini .
U Osnovnoj analizi navedeno je da je civilno društvo u Općini nedostatno razvijeno.
Razvoj civilnog društva Općina smatra vrlo važnim i jedan od prioriteta direktno se
odnosi na njegovo jačanje s ciljem povećanja njegova utjecaja na razvoj u Općini .
Mjere koje su pridružene tom prioritetu su slijedeće:
Promocija civilnog sektora i podizanje svijesti o njenoj ulozi i važnosti te jačanje
uloge civilnog društva u procesima odlučivanja;
Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku
neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva;
Poticanje volonterstva;
Umrežavanje organizacija civilnog društva te poticanje međuopćinske i
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 76
međudržavne suradnje civilnog sektora.
Provedbom Strategije razvoja Općine nastaviti će se ustanovljeni partnerski odnosi.
Jačanje općinskih kapaciteta i sposobnosti pratiti će i povećanje mogućnosti lokalnog
stanovništva da upravljaju svojim gospodarskim razvojem. Unutar same vizije Općine
do 2012. godine napominje se da će većina uspjeha Općine biti rezultat zajedničkih
napora javnog, poslovnog i civilnog sektora što potvrđuje da je Općina spremna
otvoreno surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu
projekata Strategija razvoja Općine -a osigurat će da se načelo partnerstva poštuje
tijekom provedbe Strategije razvoja Općine.
Razvojni učinak Strategije razvoja Općine
Razvojne učinke Strategije razvoja Općine u ovoj fazi teško je kvantificirati. Općenito,
ciljevima se navode poželjni učinci, a prioritetima poželjni rezultati koji vode do tih
implikacija. Bolja kvantifikacija ovoga nastat će iz sustava za ispitivanje i provedbu
Strategije razvoja Općine koji će sve više omogućivati utvrđivanje i mjerenje promjena
koje prate Strategija razvoja Općine Sopje. U donjoj Tablici izložena je ideja o
potrebnim učincima kojima će se Strategija razvoja Općine vremenom morati moći
baviti. Načela su jeftini programi, poboljšavanje veza i smanjivanje prijevoznih troškova
uz razvijanje ove lokacije u poznatu lokaciju kako međunarodne trgovinske službe, tako
i industrije. Jedinica za provedbu projekata ili Razvojna agencija,
osnovat će se unutar općinske strukture i biti centralno mjesto provedbe Strategija
razvoja Općine Sopje
Tablica: Očekivane koristi Strategija razvoja Općine strategije
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 77
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 78
ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA
Proizvodnja bio-komposta
Poljoprivreda se iako zahtjeva suvremeno poslovanje i uporabu različitih industrijskih
proizvoda, zasniva na ekološkim principima, pri čemu je najznačajnije pronalaženje
rješenja za proizvodnju hrane koja ne oštećuje prirodne ekosustave. Organsko-biološka
poljoprivredna proizvodnja, osim što je trend u EU poljoprivredi, bitna je za razvoj
naših obiteljskih gospodarstava, naročito proizvođača "zdrave hrane".
Osnovni materijali za proizvodnju bio-komposta su ostaci klasične biljne i stočarske
proizvodnje (slama, stajnjak svih vrsta stoke, ostaci nakon komercijalne proizvodnje
gljiva i prerade voća i povrća i sl.).
Na osnovi obavljenih dosadašnjih tržišnih i proizvodnih istraživanja utvrđena je realna
potreba od 14.000 t bio-komposta u 2014. godini uz predvidivi godišnji porast količina
od cca 23 %.
Tržište prodaje bio-komposta su ugovorena obiteljska gospodarstva, proizvođači
"zdrave hrane".
Proizvodnja bioplina
Različite organske tvari dodajemo u fermentacijski spremnik u kojem uslijed
nedostatka svjetlosti i zraka pri temperaturi od 35 do 40ºC dolazi do međusobnog
djelovanja različitih mikroorganizama te stvaranja bioplina. Bakterije koje stvaraju
bioplin svugdje su prisutne. Da bi se bakterije dobro iskoristile potrebno je temeljito
miješanje sadržaja (optimalno je stalno miješanje). Moguće je stalno dodavanje novog
supstrata. Pri nižim je temperaturama proces stvaranja plinova usporen pa je spremnik
potrebno zagrijavati budući da u ovom procesu ne dolazi do stvaranja topline.
Mješavina plinova sastoji se uglavnom od metana i ugljičnog dioksida. Svojstvo plina da
gori iskorištavamo tako da plin dodajemo kao pogonsko gorivo. Učinak koji se postiže
sagorijevanjem pretvaramo pomoću generatora u električnu energiju. Toplina koja
nastaje iskorištava se za zagrijavanje fermentacijskog spremnika kao i za zagrijavanje
štala ili sušara žitarica. Krute tvari kao silaža ili ostatci žitarica također se mogu
dodavati. Tekuće stanje sadržaja spremnika održava se pomoću preljeva koji održava
uvijek jednaku razinu. Kada se dodaje novi supstrat dolazi do prelijevanja istrošenog
dijela preko preljeva u spremnik za skladištenje.
Bioplin nastaje u anaerobnom procesu, pri mogućoj konstantnoj temperaturi .
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 79
Proces je osjetljiv na svjetlost. Postrojenje se temelji na mezofilnom radu (temperatura
cca. 35 – 40 ºC ) te se puni organskim supstratom. Tekuće stanje sadržaja spremnika
održava se pomoću preljeva koji održava uvijek jednak nivo. Kada se dodaje novi
supstrat, dolazi do prelijevanja istrošenog dijela preko preljeva u spremnik za
skladištenje. Ukoliko nije moguća ugradnja preljeva, postoji mogućnost ugradnje
automatskog sistema prelijevanja u spremnik za skladištenje.
Slika: Izgled i proces proizvodnje bio-plinskog postrojenja
Stanica za dobivanje energije može biti instalirana u zasebnoj građevini ili se isporučuje
gotova kao kontejner. Toplina koja nastaje uslijed sagorijevanja odvodi se uz pomoć
vode za hlađenje ili se pomoću izmjenjivača topline koristi za zagrijavanje štala. Višak
topline odvodi se preko vode na krov kontejnera. Industrijski generator za dobivanje
struje smješten je u gornjem dijelu kontejnera.
Moguće je iskoristiti sljedeće materijale: silažu, vlažne žitarice, trop, kukuruz, silažu od
trave, gnoj (star cca. 2 mjeseca ) sa steljom i vlaknima dužine do 10 cm., kruh, kolači,
usitnjena repa, luk, krumpir, silaže iz cijelih biljaka, keksi , gnoj od peradi pomiješan sa
steljom.
Naznake su da će se na poručju Općine Sopje uz razvoj industrijskog pogona za
preradu krumpira koji je u planu izgradnje, izgraditi i pogon za proizvodnju energije iz
biomase koja bi bila otpadni nus-produkt ove proizvodnje.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 80
ODRŽIVI RAZVOJ Razvoj pojedine regije ili nekog procesnog postupka, uz vjerojatno pozitivne ekonomske efekte, gotovo obvezno sa sobom donosi i određene probleme. Problemi se mogu ogledati u narušavanju prirodne ili kulturne baštine, oštećenju eko sustava nekog područja ili vrste. Uvođenje novih tehnologija (postupci) ili vrsta (biljke, životinje) u proizvodne procese gotovo uvijek uzrokuje zatiranje starih ili promjenu strukture. Također se uzrokuje i promjena strukture zaposlenih osoba i njihovih običaja. Iako je ekonomski razvoj nešto čemu težimo, potrebno je već u početku ocijeniti kolike će štete počiniti naša poduzetnička ideja.
Filozofija održivog razvoja usmjerena je pronalaženju razvojnih rješenja uz što manje
promjene u postojećem stanju. U poljoprivredi je to biološka proizvodnja gdje se tvari
izmjenjuju u cikličkim procesima biološkom sinergijom svih organizama uključujući i
čovjeka.
Održivi razvoj je „manhood friendly“ (čovječanstvu prijateljski) način razmišljanja,
pokret ili filozofija. Načela održivog razvoja naročito je bitno slijediti pri planiranju
razvoja zemalja kao što je Hrvatska jer se radi o ljepotici koju bi mnogi htjeli iskoristiti
dok joj vrijeme još nije isteklo. Kako su Hrvati tradicionalno gostoljubiv narod, pri
realizaciji razvojnih planova moglo bi se dogoditi da se neki projekti realiziraju „u
magli“, što je potrebno preventivno riješiti. Od najnižih do najviših instanci treba
dogovoriti politiku razvoja i održivih rješenja.
Održiva rješenja se odnose na sve postojeće resurse: zemlja, voda, zrak, ljudi,
životinjski i biljni svijet. Samo harmonični odnosi između resursa mogu osigurati
dugotrajno i kontinuirano korištenje i raspodjelu.
Održivi razvoj u EU reguliran je poljoprivredno okolišnim programima (POP) za svaku
zemlju te se primjenjuje od 1992. godine. Danas predstavlja jedinu obveznu mjeru u
sklopu EU regulative o ruralnom razvitku.
Poljoprivredno okolišni program (POP) je namijenjen zaštiti okoliša, prirode i krajobraza
u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču da nastave primjenjivati
agrotehničke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu
gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. U
tom smislu, POP predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini
nagrađuje poljoprivrednike za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata
biološka raznolikost, njegovan krajobraz i sl.).
Cilj POP-a je odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se Hrvatska suočava kad je riječ
o poljoprivredi i zaštiti prirode i okoliša: gubitak biološke raznolikosti zbog zarastanja
travnjaka te pritisak na okoliš uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne
prakse.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 81
PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA
Kako je područje prostora Općine Sopje relativno malo razvojno ograničeno, politika
razvoja Općine Sopje se može temeljiti kako na prodaji zemljišta investitorima, tako i
na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se dugoročno može
zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama.
Definicija JPP-a
Javno - privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s
privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem
zadovoljavanja neke javne potrebe.
U najširem smislu javno - privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu
zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u
kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.
Međutim, pod pojmom javno - privatno partnerstvo danas se u užem smislu
podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju
resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada,
zadovoljili neku javnu potrebu.
Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u
pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.
Javno-privatno partnerstvo ili “JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i
privatnog partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:
dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje i/ili
preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem
institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i
ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog
sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor.
Motivi javnog sektora za JPP su: Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija
Efikasnija realizacija projekata
Podjela rizika između javnog i privatnog sektora
Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga
Dugoročna ekonomsko-financijska korist
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 82
Socijalni aspekt JPP-a
Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost
i zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se
međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor
uspjeha javno-privatnog partnerstva.
Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih
strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.
Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini.
Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred
lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju
konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će
se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne
vlasti i davatelje usluga. Također organizacije civilnog društva mogu doprinijeti
nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene
zaštiti isključenih grupa ili zaštiti okoliša.
Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim
aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i
ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih
komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.
Raspodjela rizika
Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta
najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako
da osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje
stoje na raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune
privatizacije, kada država sve rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.
Unutar tog raspona, javno - privatno partnerstvo možemo razvrstati u nekoliko skupina
ovisno o stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora i o raspoređenosti rizika. Tako
razlikujemo:
Design-Build (DB) – Privatni sektor osmišljava i gradi infrastrukturu sukladno
specifikacijama javnog sektora. Troškovni rizik je prenesen na privatni sektor, budući
da je cijena, koju je javni sektor spreman platiti, fiksna.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 83
Operation & Maintenance (O&M) – Privatni poduzetnik, temeljem ugovora, pod
određenim uvjetima upravlja javnom imovinom koja ostaje u vlasništvu države.
Design-Build-Finance-Operate (DBFO) – Privatni sektor osmišljava, financira i gradi
javno dobro, uzima ga u dugoročni najam, nakon isteka najma predaje ga javnom
sektoru.
Build-Own-Operate (BOO) – Privatni sektor financira, gradi i upravlja javnim dobrom u
svom vlasništvu. Ograničenja su uspostavljena ugovorom i ona se reguliraju od strane
javnog sektora.
Build-Own-Operate-Transfer (BOOT) - Privatni sektor dobiva franšizu za financiranje,
dizajn, izradu i upravljanje javnim dobrom tijekom određenog razdoblja, nakon kojeg
se vlasništvo predaje javnom sektoru.
Buy-Build-Operate (BBO) – Transfer javne imovine privatnom sektoru najčešće
temeljem ugovora, prema kojem će ta imovina biti upravljana javnim sektorom kroz
određeno razdoblje.
Operation License – Privatni sektor dobiva dozvolu da pruža javnu uslugu u određenom
razdoblju
Finance Only – Privatni sektor, neposredno financira projekt ili koristi dugoročni zakup.
Stvaranje javno-privatnog partnerstva
Javno privatno partnerstvo ne mora na prvi pogled izgledati kao poželjno rješenje.
Vlasti i privatne tvrtke imaju dugu tradiciju zajedničkog rada po jednostavnom obrascu
(npr. vlasti kupuju proizvod koji je proizveo privatni sektor). Međutim, često oklijevaju
ući u kompleksnije odnose. Vlasti se boje da će ih privatna poduzeća iskoristiti, dok
privatna poduzeća često razmišljaju o pristupima koje zauzima vlast kao o dodatnom
teretu i gubljenju vremena.
Postoje tri glavna uvjeta koji idu u prilog stvaranja partnerstva: kriza, pojavljivanje i
uključivanje «pokretača» i nekoga tko služi kao katalizator.
Kriza
Općenito, treba se pojaviti široko prepoznata kriza - npr. ne postojanje određene
usluge ili gubljenje resursa - prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju
kako bi riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja
krize, u praksi, inercija koja mnoge ljude drži na «utabanom» putu, prekida se najčešće
nužnom potrebom za zajedničkim radom.
Podržavatelji
Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se
odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja
nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 84
interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti nekoliko
pojedinaca. Takvi «podržavatelji» (vođe ili pioniri) mogu biti vladini dužnosnici, članovi
udruga, poslovni ljudi ili građani koji - kroz svoju osobnu motivaciju – omogućavaju
stvaranje partnerstva. U drugim slučajevima «podržavatelji» su pružatelji usluga, koji
imaju korist od partnerstva.
Pokretači
Često postoji potreba za nekom vrstom pokretača koji će spojiti partnere. To mogu biti
aktivisti nekog vanjskog dionika, npr. jedne ili više međunarodnih financijskih institucija
ili drugih tijela koja poštuju ili im vjeruju svi partneri.
Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP
Kompatibilni ciljevi
Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji moraju
biti zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.
Npr. i javni i privatni sektor žele podići opći standard života - vlasti i zajednice žele
raditi na tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne
kako bi više ljudi moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati
veze na lokalnoj razini, naročito na «rastućim tržištima» - poslovni sektor u cilju rasta
tržišta, a vlasti i zajednice u cilju promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba
sektora žele osigurati dostatne usluge - vlade i zajednice kako bi održali niske troškove
te povećali pokrivenost uslugama, a poslovni sektor jer to povećava profit.
Sve strane se moraju usredotočiti na šire, komplementarne ciljeve koji se trebaju
postići. Važno je da shvate da javni i privatni sektor ne trebaju nužno biti isti da
partnerstvo funkcionira - moraju biti približno kompatibilni.
Podržavajuća okolina
Slijedeći ključni faktor u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajuća
okolina. Podržavajuća regulatorna, pravna i politička okolina predstavlja kamen
temeljac za održivo uključivanje privatnog sektora.
Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovito
reguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori će se
susresti sa problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni
odnos te svoje uloge u pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu
raspodjelu odgovornosti između nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno
iskazati svoju ulogu kao onoga koji pruža i regulira.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 85
Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavni regulatorni mehanizam te da
lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo na regulatornu diskreciju nakon što je
ugovor potpisan. Detaljno specificirane odredbe koje određuju dužnosti, ciljeve koji se
trebaju postići, pravila za mijenjanje cijena i načine rješavanja nesporazuma,
dozvoljavaju privatnom sektoru bolju mogućnost predviđanja profitabilnosti pothvata
te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati za dobivanje ugovora. Imajući to u vidu,
vlasti moraju donijeti važnu odluku o stupnju regulatorne diskrecije koje su se spremne
odreći, naročito kod dugoročnih ugovora.
Pravni okvir vrlo je bitan za ugovaranje i provođenje javne nabave te za investiranje
privatnog sektora. Vrlo je važno uvesti odgovarajuće mehanizme kako bi se smanjila
mogućnost za korupciju u bilo kojem procesu nabave, jer se korupcijom smanjuje
politička prihvatljivost I interes mnogih privatnih investitora.
Na posljetku, političko okruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za
početak ili održavanje javno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna
nestabilnost novih demokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban
status nekih usluga (npr. pristup vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora.
Vlasti bi trebale, kako bi potakle javno-privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim
partnerima da politički faktori neće dovesti do prekidanja ugovornog partnerstva.
Političko i društveno prihvaćanje
Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogu
graditi partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja
privatnog sektora slijedeći faktor uspješnosti modela JPP.
Javnost mora vidjeti sudjelovanje privatnog sektora kao korisno, ako se želi da
partnerstvo potraje. Javno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora kroz duže
vrijeme, ovisit će prvenstveno od pružanja obećanih usluga i ostvarene koristi po
prihvatljivim cijenama. Zbog toga, vrlo je važno razviti mehanizme kako bi se osiguralo
da organizacija koja pruža uslugu, bilo da se radi o organizaciji iz javnog ili privatnog
sektora bude odgovorna prema svojim korisnicima.
Javna podrška će također ovisiti o mogućnosti partnerstva da zadovolje potrebe svih
dionika. Npr. službenici u javnim službama mogu biti izvor velikog otpora povećanom
uključivanju privatnog sektora u pružanju usluga. Ugovori trebaju osigurati
zapošljavanje ili zbrinjavanje javnih službenika i lokalnih stanovnika u najvećoj mogućoj
mjeri.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 86
Kredibilitet i transparentnost
Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako
postići, jer je uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj
povjerenja među potencijalnim partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu.
Stoga kao bitan faktor navodimo i kredibilitet podržavatelja i drugih uključenih lidera,
kao i transparentnost procesa kritične su odrednice dugoročnog uspjeha. Iskustvo
govori da istinsko partnerstvo mora uključivati principe pravičnosti, transparentnosti u
postupanju te zajednički interes odnosno korist. Za uspješno partnerstvo u bilo kojem
projektu potrebno je povjerenje i sigurnost.
Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu
Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz dulje
vrijeme. Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa,
razvoj kapaciteta, uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvena
odgovornost. Svaki od elemenata je obrazložen u nastavku.
Uključivanje resursa
Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske,
ljudske, kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. To
uključuje dijeljenje rizika i nagrade.
Razvoj kapaciteta
Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja
zahtijevaju razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta:
potrošača o prirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za
pružanje usluga;
pružatelja usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih
vještina;
vlasti, u pogledu usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za
nadgledanje kvalitete pružanja usluga.
Uloge i odgovornosti
Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitih
partnerstva. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, u cilju
najučinkovitije upotrebe resursa obiju strana.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 87
Individualne odgovornosti moraju biti jasno razgraničene i određene od početka, kako
ne bi došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatka koji se očekuju da ih svaki od partnera
provede.
Nadalje, te odgovornosti treba realističko definirati, s jasnim razumijevanjem jakih i
slabih strana svakog pojedinog partnera.
Fleksibilnost
Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi se trebalo
koristiti postojeća iskustava, ali u isto vrijeme trebalo bi voditi računa o korištenju
komparativnih prednosti lokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će
najvjerojatnije potrebno provesti promjene u plan investiranja, izboru tehnologija te
planu aktivnosti, kao odgovor na nepredviđene okolnosti.
Uključivanje jasnih procedura za uvođenje takvih promjena tijekom životnog ciklusa
projekta, smanjit će šanse za stvaranje negativnog utjecaja na partnerstvo.
Vrijeme
Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i
učinka na potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme.
Napredak se sigurno može događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i
održavanja prihvaćanja među korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran
- suradnički dijalog u cilju zadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz
cijeli projekt.
Strpljenje
Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicije
potrebno je dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzog
odgovaranja na najhitnije krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati.
Politički ciklusi i želja za brzim poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do
postavljanja prekratkih vremenskih okvira.
Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vode nerealnim očekivanjima i
neodrživim rješenjima. I krupne institucionalne promjene (npr. razvoj regulatornih
kapaciteta) i velika privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme.
Nije realistično očekivati da će uključivanje privatnog sektora brzo prebroditi
nedostatke u javnim institucijama i aktivnostima, niti da će odmah kompenzirati
dotadašnje nedostatke u resursima i financiranja sa strane javnog sektora.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 88
Društvena odgovornost
Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit- drugim riječima dobrobit koja bi trebala biti
dostupna svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na
poboljšavanje življenja ljudi, naročito siromašnih u gradovima.
Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene koje usvajaju dovode do povećanja
pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak na društvenoj odgovornosti
povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većem političkom prihvaćanju
od strane javnosti.
ANALIZA INTERVJUA I ANKETA
S ciljem upoznavanja gospodarskoga stanja Općine podijeljeno je 25 anketnihupitnika
od kojih je popunjeno 10.
Zaključujemo kako poduzetnik ima potrebu za ulaganjem i povećanjem broja
zaposlenih, a njegova očekivanja od Općine su:
„Najvažnija potpora bi bila sufinanciranje kamata, pomoć za dobivanje kreditai
garancija kod banaka, lokacijsko rješenje u obliku poduzetničke zone“.
Druga očekivanja od Općine jesu: “Općina bi trebala u novim razvojnimplanovima
pokrenuti investicije i zaposliti domaće poduzetnike, pomoćipoduzetnicima da se
pripreme za te projekte kroz razne edukacije. Time bise dobilo novo zapošljavanje te
novi prihodi u općinsku blagajnu“.
Ovim odgovorima željeli smo skrenuti pozornost općinskoj vlasti kako naterenu ima
partnere potrebne za razvoj gospodarstva, stoga je potrebno osiguratikontinuiranu
dvosmjernu komunikaciju i definirati modele provedbe.
Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina
Financijski plan sadrži indikativni okvirni raspored sredstava potrebnih za
realizacijurazvojnih projekata po strateškim ciljevima i prioritetima u planiranom
razdoblju.
S obzirom da je Strategija razvoja izrađena za razdoblje od 2015. do 2020. godine te
uključujućiokolnost jačanja privrede i rasta gospodarskih subjekata uvjetovano
ulaskom u EU, Financijski plan će se usklađivati na godišnjoj osnovisukladno općinskom
proračunu, nacionalnim izvorima financiranja te programima EU.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 89
Proračunom Općine Sopje u trogodišnjem razdoblju predviđeni su slijedeći prihodi i
rashodi:
Izvor: Jedinstveni upravni odjel Općine Sopje
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 90
PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE SOPJE
Budući da je Strategija usklađena s Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena
je prema ciljevima Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske
promjene i učinkovito korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu
uključenost) te usmjerena na rezultate ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog
rasta.
Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na dostizanje maksimalnog
učinka financiranja projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre prakse u
korištenju fondova Europske unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.
Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvaća sve segmente života stanovnika
Općine, i postizanjem sporazumne odluke po tom pitanju na razini čitave zajednice,
otvoren je put prema suradnji i zajedničkom radu na provedbi Strategije.
Naglasak u procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i
civilnog sektora te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo
računa o prijedlozima i mišljenju lokalnog stanovništva i predstavnika svih sektora.
Štoviše, svrha procesa strateškog planiranja bila je direktnim razgovorom, otvorenom
diskusijom i putem radionica, ostvariti partnerstvo koje mora rezultirati posvećenosti
ciljevima, prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene. Navedeno će osigurati
kvalitetnu provedbu Strategije.
Strategija razvoja Općine Sopje bit će usvojena od strane Općinskog Vijeća. Usvajanje
konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument" pa će se
i nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično
održavati konzultacije sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako
bi se utvrdilo koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju
li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 91
PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije
razvoja omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba.
U okviru sustava praćenja provedbe Strategije razvoja zadužena je Općina Sopje i to da
koordinira, prikuplja, obrađuje, analizira i pohranjuje informacije, podatke i
pokazatelje, izrađuje ocjene realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnost
upravljanja provedbom Strategije.
Općina Sopje pratit će stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene
rezultate i učinke na razvoj Općine, učinkovitosti i uspješnost u korištenju financijskih
sredstava te ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru. Ukoliko su sve
potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi da li su i koliko mjere pridonijele
zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka.
U svrhu što bolje provedbe Strategije Općina Sopje će kreirati Bazu projekata. Baza će
zahtijevati kontinuiranu evaluaciju pristiglih projekata, ali iz nje će proizaći i eventualna
potreba za nadopunjavanje prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom.
Za projekte gdje će nositelj biti Općina bit će potrebno izraditi akcijski plan provedbe za
svaku proračunsku godinu, odnosno, donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela
proračunskog planiranja.
Temeljem informacija o mogućnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani
stanovnici u mogućnosti su prijaviti svoje prijedloge projekata.
Projektne prijedloge koji će pristizati nakon finalizacije ovog dokumenta Općina Sopje
će uvoditi u Bazu projekata. Kontinuiranim ažuriranjem Baze od strane Općine, i
sukladno prioritetima, Općina će donositi odluke o izmjeni i/ili dopuni ne samo Baze
projekta već i ostalih dijelova Strategije razvoja (u svrhu postizanja očekivanih
rezultata).
Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje
anketirati ostale dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti Strategije i njome
predviđenih mjera te ih, ako je moguće, i češće pitati o razini zadovoljstva, obzirom na
činjenicu da su kao stanovnici Općine krajnji korisnici većine mjera.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 92
STRATEGIJA RAZVOJA U BUDUĆNOSTI
Strategija razvoja Općine nije jedinstven “dovršeni” plan. To je dinamični dokument
koji će se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u
razvojnom statusu, kao i poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja.
Strategija razvoja Općine zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje
projekata i njihovih odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati
s promjenama unutar Općine i njezinim razvojem. Stoga će se Strategija razvoja Općine
vjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom.
Općina će morati upravljati tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo
da Strategija razvoja Općine i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim
mišljenjima interesnih skupina koje se odnose na razvojne kočnice i prilike koje
karakteriziraju Općinu.
S obzirom na sve ovo, predlaže se sljedeći raspored pregleda i procjene:
Godišnju kontrolu napredovanja- valja obavljati prije utvrđivanja općinskog proračuna
za narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područje ciljeva i prioriteta
Strategija razvoja Općine kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasiti koji su
projekti bili uspješni, a koji nisu. Procjena će morati biti jasno izražena i transparentna.
Procjena bi se trebala zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanja prije
podnošenja Partnerstvu na komentare i ratifikaciju.
Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti
svoje preporuke za vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako
da odražavaju promjene u prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava.
Trogodišnju procjenu– Strategija razvoja Općine će se trebati ocjenjivati svake tri
godine, pri čemu će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u
odnosu na korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati
unutar Jedinice za provedbu projekata, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost,
učinkovitost, relevantnost i implikacije programa. Izvještaj će se dostaviti Partnerstvu
koje će u suradnji s predstavnikom Europske komisije (ako Europska komisija bude to
tražila) djelovati kao upravni odbor na razini Općine radi procjene, a rezultati procjene
bit će dostupni javnosti.
Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna odluka Vijeća mora
postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, a na osnovi preporuka od strane
Partnerstva.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 93
Ovaj proces poslužit će sljedećim važnim ciljevima:
1. Ažuriranje Strategije razvoja Općine
Da Strategija razvoja Općine dokument stalno bude ažuriran i razmatran te da
rezultati budu dostupni u javnom domenu, uz formalne evidencije o odlučivanju.
2. Povećanje skupa osnovnih podataka
Da sve veće količine informativnih, važnih i relevantnih podataka postanu dostupne
kako bi se Strategija razvoja Općine poboljšavao, a odlučivanje o razvojnoj politici
mijenjalo.
Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj
dokument i razvojnu politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za
Općinu istodobno ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je
potrebna suradnja s drugim općinama, razinama uprave pa čak i susjednim zemljama
kako bi se razvoj Općine Sopje kretao u smjeru koji je formuliran u viziji Općine .
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 94
P R I L O Z I
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 95
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 96
PROIZVODNA ZONA NOVAKI I I NOVAKI II
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 97
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 98
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 99
PRIORITET 1. – UREĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Popis nerazvrstanih cesta Općine Sopje:
RED.BR.
NAZIV CESTE
KAT.
ČESTICE
POVRŠINA
U HA
DUŽINA U
M NAPOMENA KAT.OPĆINA
1. MEDINCI-GRABIĆ –K.O. BAKIĆ
1935
4,43 3000 ASFALT-
BIJELA CESTA
MEDINCI
2. NOVA ŠAROVKA- GROBLJE 1900 0,58 1100 POLJSKI PUT MEDINCI
3. SOPJE-SOP.GREDA 1773 1818 4,1 2600 ASFALT SOPJE
4. SOPJANSKA GREDA - DRAVA 1736 1,03 1000 BIJELA CESTA SOPJE
5. SOPJE-DRAVA 1701 1686
1698 1697
3,08 2330 BIJELA CESTA SOPJE
6. KAPINCI-N.ŠAROVKA 1808 5,28 5340 BIJELA CESTA SOPJE
7. KAPINCI-VRBOVKA 97/2 1,8 3170 BIJELA CESTA KAPINCI
8. KAPINCI-ZANOŠ 1369 1370
1379
3,19 3300 BIJELA CESTA KAPINCI
9. KAPINCI-JOSIPOVO 416 1404
1470 1384
5,23 4000 BIJEL A CESTA KAPINCI
10. KAPINCI-GROBLJE-JOSIPOVO 1421 1459 4,96 3590 POLJSKI PUT KAPINCI
11. KAPINCI(KAT. GROBLJE-PRAV.
GROBLJE) 784 1438
0,3 500 POLJSKI PUT KAPINCI
12. VAŠKA-PROLOM (ŠUMA) 696 957
1392 1399
1,41 1500 POLJSKI PUT VAŠKA
13. VAŠKA-ADA-VODOCPRILIŠTE
1347
1,75 2660 BIJELA CESTA+
POLJSKI PUT
VAŠKA
14. VAŠKA-G. MIHOLJAC 1369 761
902 1371
4,7 4650 POLJSKI PUT VAŠKA
15. NOVAKI-ZIDINA-BUDAKOVAC 736 447 19
392
5,04 5150 BIJELA CESTA+
POLJSKI PUT
NOVAKI
233 232
26/1
16. PREDRIJEVO-BOBROVAC 554 559
562
2,39 2100 BIJELA CESTA PREDRIJEVO
17. PREDRIJEVO-VRANOVAC (ŠUMA) 588 591 1,81 1500 POLJSKI PUT PREDRIJEVO
18. ŠPANAT-CABUNA 1352/3
1352/4
4,35 2050 ASFALT+
POLJSKI PUT
G.MIHOLJAC
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 100
Ime županije Grad ili općina
Ime grada/općine Spol Ukupno
Virovitičko-podravska Općina Sopje sv. 2320
Virovitičko-podravska Općina Sopje m 1147
Virovitičko-podravska Općina Sopje ž 1173
Izvor: DZS, Gosišnjak, 2011.
Stanovništvo po mjestima Općine Sopje
Gornje Predrijevo Grabić Josipovo Kapinci
Nova Šarovka Novaki Sopjanska Greda Sopje
Španat Vaška
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 1
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 2
PRIORITET 5. – RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
POPIS MJESNIH i VATROGASNIH DOMOVA
Mjesni dom Grabić,
Mjesni dom Nova Šarovka, Mjesni dom Kapinci,
Mjesni dom Vaška,
Mjesni dom Novaki,
Mjesni dom u Španat,
Mjesni dom Gornje Predrijevo,
Mjesni dom Sopje
Vatrogasni dom Josipovo,
Vatrogasni dom Sopje.
PRIORITET 5. – RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
POPIS UDRUGA
LU Fazan-Sopje-Kapinci,
nogometni klubovi: 1. NK Podravac-Sopje,
2. NK Slavonac-Novaki,
3. NK Vaška-Vaška,
4. NK Grabić-Grabić i
5. NK Standard-Nova Šarovka
Udruga "Sport za sve" Sopje i "Sport za sve" Vaška
Udruga Miholjska potkova iz Gornjeg Predrijeva
Podravski vez - eko-etno udruga Sopje
KUD Podravac Sopje
Ribolovne udruge 1. ŠRU Štuka-Nova Šarovka,
2. ŠRU Šaran-Sopje,
3. ŠRU Amur-Kapinci
4. ŠRU Piškur-Josipovo,
5. ŠRU Smuđ-Vaška
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 1
POPIS ŠKOLA
Na području Općine postoje četiri područne škole -Sopje, Vaška, Novaki i Josipovo.
U područnim školama Josipovo, Novaki i Vaška matične škole "Eugen Kumičić" iz
Slatine nastavu pohađa 59 učenika u pet odjela. Prijevoz učenika je organiziran iz
Kapinaca u Vašku.
U naselju Sopje područnu Osnovnu školu „Davorin Trstenjak“ Čađavica pohađa 24
učenika, dok matičnu školu „Davorin Trstenjak“ u Čađavici (od 5-8 razreda) pohađa 48
učenika.
POPIS ŠPORTSKIH TERENA, DJEČJIH IGRALIŠTA
Nogometno igralište u Sopju,
Nogometno igralište u Novakima,
Nogometno igralište u Vaški,
Nogometno igralište u Novoj Šarovki i
Nogometno igralište u Grabiću,
Nogometno igralište u Josipovu.
Dječja igrališta postoje u Sopju, Novoj Šarovki, Kapincima, Španatu, Vaški,
Novakima i Josipovu.
Popis poduzetnika i OPG-ovaca s područja Općine Sopje
Na području općine Sopje djeluje oko 700 OPG-ovaca.
Od poduzetnika posluju:
- Sopjanka d.o.o.Sopje i Bistrica d.o.o. Bistrica koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom,
- Drvo-trgovina d.o.o. bavi se drvnom industrijom u izdvojenom pogonu Slatina; - Agroland d.o.o. Virovitica, ispostava Novaki bavi se prodajom poljoprivrednih
sjemena, gnojiva i ostalih poljoprivrednih proizvoda i usluga, - Građenje Marković d.o.o., Grabić - bavi se građevinom, - NTL-trgovina d.o.o. - trgovina - METSS d.o.o. - trgovina u Kapincima - Caffe bar Luka, Sopje koji se bavi ugostiteljstvom - Caffe bar San, Novaki bavi se ugostiteljstvom - Diba d.o.o. Suhopolje ispostava Vaška bavi se otkupom i prodajom
poljoprivrednih proizvoda i usluga, organizacijom poljoprivredne proizvodnje; - Višnjica d.o.o. bavi se poljoprivrednim djelatnostima;
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 2
- Ergela Višnjica bavi se uzgajanjem konja; - Pustara Višnjica ugostiteljstvo za obrt i turizam; - Hotel Višnjica bavi se hoteljerstvom.
VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE SOPJE (VZO)
VZO Sopje u čijem su sastavu Dobrovoljna vatrogasna društva:
1. DVD Sopje,
2. DVD Vaška,
3. DVD Kapinci,
4. DVD Josipovo,
5. DVD Španat,
6. DVD Grabić.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 3
POPIS NAJVAŽNIJIH PROJEKATA ZA FINANCIRANJE U PROJEKTNOM RAZDOBLJU:
Red.broj
Naziv projekta
Mjesto provedbe
Financiranje i
očekivana godina
provedbe
1. Rekonstrukcija i uređenje komunalne infrastruktrure u naselju Sopje
Prioritet 1.
Sopje
Prekogranična suradnja HU/Hr,
2016.
2. Most na županijskom kanalu
Prioritet 1. Sopje / Kapinci
Prekogranična
suradnja HU/Hr, 2016.
3. Kuća oproštaja Kapinci Prioritet 5. Kapinci Općina Sopje, 2016.
4. Kuća oproštaja Španat Prioritet 5. Španat Općina Sopje, 2016.
5. Kuća oproštaja Josipovo Prioritet 5. Josipovo Općina Sopje, 2017.
6. Vodovod Novačka Đota
Prioritet 1. Novaki Hrvatske vode, 2016.
7. Cesta Novaki – Novačka Đota
Prioritet 1. Novaki Mjera 7.2., 2017.
8. Cesta Sopje – Drava
Prioritet 1. Sopje Prekogranična
suradnja HU/Hr, 2016.
9. Solarna elektrana Sopje Prioritet 1. Sopje Općina Sopje, 2016.
10. Cesta Kapinci – Josipovo
Prioritet 1. Kapinci / Josipovo Mjera 7.2.,
2017./2018.
11. Eko – etno selo Sopje Prioritet 5. Sopje Općina Sopje, 2017.
12. Nogostup naselja Vaška Prioritet 1. Vaška Mjera 7.2., 2018.
13. Nogostup naselja Sopje Prioritet 1. Sopje Mjera 7.2., 2019.
14. Javna rasvjeta Grabić Prioritet 1. Grabić Općina Sopje, 2016.
15. Javna rasvjeta Španat Prioritet 1. Španat Općina Sopje, 2016.
16. Rekonstrukcija mjesnog doma Vaška
Prioritet 5. Vaška Mjera 7.4., 2016.
17. Rekonstrukcija mjesnog doma G.
Predrijevo Prioritet 5. Gornje Predrijevo Općina Sopje, 2016.
Jaić Consulting d.o.o. Stranica 4
Popis korištene literature:
1. Master plan turizma VPŽ za razdoblje 2009.-2019., S.Bošnjak, VPŽ 2009;
2. PPUO Sopje; Zavod za prostorno uređenje, Službeni glasnik 3/14.
3. Prostorni plan Virovitičko-podravskežupanije, 2012. Godina;
4. Popis stanovništva, domaćinstava I stanova 2011. Godine, DZS, Zagreb 2011. ;
5. Program ruralnog razvoja RH zarazdoblje 2014.-2020., Popis mjera s osnovnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede, ožujak 2015. ;
6. V.Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije(Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije broj 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12-pročišćeni tekst i 2/13);
7. Strateški plan, Eko vet d.o.o., Zagreb 2015.; 8. LAG Marinianis, Strategija, 2013.; 9. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,
MINPO, 2013.godina; 10. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Sabor RH, 2002.g.; 11. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –
2015. Godine, Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11