STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ŽEPČE - razepce.com · razvoja Općine Žepče, iniciran je 2017.g. od strane načelnika Općine i podržan od strane Općinskog vijeća, a započeo je

1

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ŽEPČE

2018 – 2027.

Nacrt

2

SADRŽAJ

II Uvod ....................................................................................................................................................... 5

III Metodologija kreiranja strategije lokalnog razvoja .................................................................................. 6

IV STRATEŠKA PLATFORMA ............................................................................................................... 7

IV.1. socijalno-ekonomska analiza ......................................................................................................... 7

IV.1.1. Geografski položaj i prirodne karakteristike .............................................................................. 7

IV.1.2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE .................................................................................................. 8

IV.1.2.1. Ukupan broj stanovnika .......................................................................................................... 8

IV.1.2.2. Struktura stanovništva ............................................................................................................ 9

IV.1.2.4. Prirodni priraštaj stanovništva .............................................................................................. 11

IV.1.2.5. Migracije stanovništva .......................................................................................................... 12

IV.1.3. Pregled stanja i kretanja u lokalnom gospodarstvu .................................................................... 14

IV.1.3.1. Broj i struktura poduzeća...................................................................................................... 14

IV.1.3.2. Broj i struktura obrtničkih radnji .......................................................................................... 16

IV.1.3.3. Kretanje ukupnih prihoda i prosječne plate po sektorima ................................................... 17

IV.1.3.4. Vanjskotrgovinska razmjena i najznačajnija izvozna poduzeća ............................................ 19

IV.1.3.5. Kapaciteti za unaprijeđenje poslovanja na području općine Žepče ..................................... 21

IV.1.3.6. Samoprocjena poslovnog okruženja prema LocalAct zasnovanom na evropskom Aktu o malom biznisu ..................................................................................................................................... 25

IV.1.3.8. Poljoprivredni potencijali i poljoprivredna gazdinstva ......................................................... 29

IV.1.4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ...................................................................................... 39

IV.1.4.1. Zaposlenost ........................................................................................................................... 39

IV.1.4.2. Nezaposlenost ...................................................................................................................... 43

IV.1.4.3. Umirovljenici (broj, spolna struktura i struktura po vrsti mirovine) ..................................... 46

IV.1.5. Pregled stanja i kretanja u oblasti društvenog razvoja ................................................................ 47

IV.1.5.1. Obrazovanje .......................................................................................................................... 47

IV.1.5.2. Kultura i sport ....................................................................................................................... 53

IV.1.5.3. Zdravstvena i socijalna skrb .................................................................................................. 55

IV.1.5.4 Stanovanje ............................................................................................................................. 67

IV.1.5.5 Civilna zaštita ......................................................................................................................... 68

IV.1.5.6. Sigurnost građana ................................................................................................................. 71

IV.1.5.7. Civilno društvo (nevladine organizacije) ............................................................................... 72

IV.1.6. Javna infrastruktura i javne usluge .............................................................................................. 72

3

IV.1.6.1. Stanje prometne infrastrukture ........................................................................................... 72

IV.1.6.3. Stanje komunalne infrastrukture i usluga ............................................................................ 77

IV.1.6.4. Stanje administrativnih usluga lokalne samouprave ............................................................ 85

IV.1.7. Stanje životne sredine ................................................................................................................. 87

IV.1.7.1. Stanje zraka ........................................................................................................................... 87

IV.1.7.2. Stanje vodotoka .................................................................................................................... 87

IV.1.7.3 Stanje zemljišta ...................................................................................................................... 88

IV.1.7.4 Upravljanje otpadom ............................................................................................................. 88

IV.1.7.6. Mjere za unapređenje energetske efikasnosti ..................................................................... 90

iv.1.8. stanje prostorno-planske dokumentacije. ................................................................................... 91

IV.1.9. Općinski proračun ........................................................................................................................ 92

IV.1.9.1 Pregled sudjelovanja poreskih i ne poreskih prihoda ............................................................ 92

IV.1.9.2. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji ............................................................ 93

IV.2. STRATEŠKO FOKUSIRANJE .................................................................................................................. 95

IV.2.1. SWOT analiza ............................................................................................................................... 95

VI.2.2. Strateški fokusi............................................................................................................................. 99

IV.2.3. Vizijaistrateškiciljevirazvoja ....................................................................................................... 100

IV.2.3.1. Vizija .................................................................................................................................... 100

IV.2.3.2. Strateški ciljevi .................................................................................................................... 101

V SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI ................................................................................................. 103

V.1. Usklađenost, komplementarnost i međusobni uticaj sektorskih planova .................................... 103

V.2. Plan lokalnog GOSPODARSKOG razvoja .................................................................................... 103

V.2.1. Pregled sektorskih ciljeva sa očekivanim ishodima i indikatorima ................................... 104

V.2.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa ............................................................ 105

V.2.3.Inicijative međuopćinske saradnje .......................................................................................... 106

V.2.4. Programi, projekti i mjere ................................................................................................. 106

V.2. Plan društvenog razvoja ............................................................................................................ 107





V.3. Plan zaštite OKOLIŠA ................................................................................................................. 111




4


VI. Operativni dio .................................................................................................................................... 116

VI.1.Plan implementacijestrateških projekata i mjera za 3 godine (1+2) ............................................. 116

VI.2. Plan organizacionih i ljudskih kapaciteta za implementaciju, praćenje i vrednovanje strategije 137

PRILOZI 141

Prilog 1: Integrirani pregled lokalne razvojne strategije ....................................................................... 143

Prilog 2: Таbеlе vаriјаbli zа prаćеnjе indikаtоrа revidirane strategije 2017.-2020. ............................. 154

Prilog 3: Plan implementacije strateških projekata i mjera za 3 godine (1+2) u excelu ....................... 156

Prilog 4: Projektne fiše .......................................................................................................................... 156

Prilog 5: Procjena mogućnosti finanCiranja prioriteta razvojne strategije Općine ŽEPČE (2018-2022.) .............................................................................................................................................................. 157

Prilog 6: Projekti koji nisu obuhvaćeni planom implementacije ........................................................... 158

Prilog 6: POPIS SLIKA I TABELA .................................................................................................................. 159

5

II UVOD Strategija razvoja općine Žepče za period 2018-2027. predstavlja ključni strateško-planski dokument kojim se usmjerava razvoj lokalne zajednice u tri najvažnija aspekta: ekonomskom, društvenom i aspektu zaštite okoliša. Ona je sistemski instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem i predstavlja objedinjeni, finalni rezultat faze planiranja, s jedne strane, i glavno polazište za fazu implementacije, s druge strane. U njoj se definiraju strateški fokusi i ciljevi razvoja za narednih 10 godina, te određuju ciljevi i planiraju projekti i mjere za njihovo ostvarivanje u tri ključna sektora: ekonomskom razvoju, društvenom razvoju i zaštiti životne sredine. Izrada Strategije razvoja je financijski podržana od strane Europske unije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), kroz Projekat integriranog lokalnog razvoja (LID). U izradi Strategije vodeću ulogu je imao Općinski razvojni tim, u čiji rad su uključeni predstavnici više sektora (ekonomski, društveni i životna sredina) i više različitih društvenih aktera (lokalna uprava i javne institucije, nevladin i privatni sektor). Bitno je naglasiti da Strategija obuhvata i listu prioritetnih programa i projekata u svakom sektoru, a koji direktno doprinose postizanju postavljenih ciljeva. Programi i projekti definirani Strategijom nisu samo osnova za korištenje izvora sredstava iz oipćinskog proračuna, nego i dobra osnova za pristup eksternim izvorima sredstava, poput županijskih/federalnih/državnih programa za podršku lokalnom razovju, IPA programa Evropske unije, ali i drugih programa podrške u Bosni i Hercegovini. Kod izrade strategije razvoja općine Žepče posebno se vodilo računa o ostvarivanju horizontalne intersektorske usklađenosti te okomite usklađenosti Strategije sa strategijama i planovima na drugim razinama vlasti. Dodatan značaj je poklonjen mogućim inicijativama međuopćinske saradnje. Preduvjet kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog značaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i uspostava Strategijom predviđenih mehanizama za njenu implementaciju, izvještavanje, ažuriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a što je zadatak koji Općini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji u narednom periodu.

6

III METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE LOKALNOG RAZVOJA

U izradi strateškog plana razvoja općine Žepče korištena je standardizirana Metodologija za integrirano

planiranje lokalnog razvoja (MiPRO), prihvaćena i preporučena od strane entitetskih vlada te saveza

općina i gradova oba entiteta. MiPRO je u potpunosti usklađena sa postojećim zakonskim okvirom kojim

je definirano planiranje razvoja na lokalnom nivou, gdje je općinska uprava nosilac procesa izrade i

implementacije strategije, uz maksimalno uključivanje i svih drugih aktera života u lokalnoj zajednici.

Nadalje, MiPRO je u potpunosti usuglašena sa vodećim principima i pristupima strateškom planiranju koje

promovira Evropska unija.

Vodeći principi na kojima se zasniva Strategija razvoja općine Žepče su održivost i socijalna uključenost. Održivost kao princip integrira ekonomski i okolišni aspekt, dok princip socijalne uključenosti podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identificiranja potreba i interesa marginaliziranih i socijalno isključenih grupa stanovništva.

Nadalje, Strategiju razvoja karakteriziraju integracija (što znači da su ekonomski, društveni i okolišni aspekt promatrani kao neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi zainteresirani akteri su angažirani i doprinijeli su izradi Strategije).

Općina se angažirala u procesu izrade Strategije vođena uvjerenjem da strateško planiranje predstavlja ključni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces izrade Strategije razvoja Općine Žepče, iniciran je 2017.g. od strane načelnika Općine i podržan od strane Općinskog vijeća, a započeo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Općine Žepče i UNDP-a, te formiranjem radnih tijela – Općinskog razvojnog tima i Partnerske grupe.

Proces je operativno vodio Općinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za snažno građansko učešće, dominantno kroz rad Partnerske grupe – konzultativnog tijela kojeg su činili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora i Lokalnog Ekonomskog Foruma (LEF-a). Poseban naglasak je stavljen na uključivanje i adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovništva.

Polazna točka za izradu strategije razvoja općine Žepče je bila analiza postojećih strateških dokumenata, razina njihove realizacije, te stupnja razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za izradu i implementaciju Strategije.

Noseći i najvažniji dio Strategije predstavlja njen strateški dio, tj. strateška platforma, koja obuhvata socio-ekonomsku analizu, strateške fokuse, viziju razvoja i strateške ciljeve razvoja. Strateška platforma Strategije dominantno je djelo Općinskog razvojnog tima. Sektorske planove ekonomskog i društvenog razvoja te plana zaštite i unapređenja okoliša izradile su za tu svrhu formirane sektorske radne grupe, a koje su činili predstavnici ORT-a, javnog, privatnog i nevladinog sektora.

U završnom dijelu procesa, Općinski razvojni tim je, na bazi principa integracije, objedinio i uskladio sektorske dokumente, te izradio okvirni trogodišnji plano implementacije (Plan implementacije 1+2), uključujući i plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala neophodnih za proces implementacije Strategije. Kako bi se omogućila učinkovita implementacija Strategije, financijski okvir Strategije i općinski proračun za 2018. godinu su u potpunosti usklađeni.

7

IV STRATEŠKA PLATFORMA

IV.1. SOCIJALNO-EKONOMSKA ANALIZA

IV.1.1. Geografski položaj i prirodne karakteristike1

Prvi pisani trag o postojanju Žepča datira 1458. godine kada je bosanski kralj Stjepan Tomaš 14.

listopada/oktobra „na Žepču“ izdao povelju visokom činovniku Stjepanu Ratkoviću.

Grad Žepče je smješten u srednjoj Bosni, na putnoj komunikaciji M-17 (na sredini puta između Zenice i Doboja). Kroz mjesto prolazi magistralni put Sarajevo – Zenica – Doboj-Bosanski Brod-Slavonski Brod, te željeznička pruga Ploče – Sarajevo – Zenica – Doboj – Modriča-Bosanski Šamac. Grad Žepče nalazi se između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m nadmorske visine.

Slika 1: Položaj i granice općine Žepče unutar Zeničko – dobojskog kantona

Izvor: Privredna komora Zeničko – dobojskog kantona

Kroz grad protječe rijeka Bosna, a samo naselje Žepče se nalazi u dolini, okruženo je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. Na sjevernoj strani doline nalazi se plodno žepačko polje. U neposrednoj blizini grada i u samom gradu nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema općini Zavidovići.

1Izvor podataka: Zvanična web stranica općine – www.opcina-zepce.com

http://www.opcina-zepce.com/

8

Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utječe geografski položaj, reljef (u ovom slučaju kotlinski) kompleksi zelenih površina i rijeka Bosna. Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru europskog kopna, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,7°C. Siječanj/januar je najhladniji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od -0.4°C, dok je kolovoz/avgust najtopliji sa srednjem mjesečnom temperaturom zraka od 20.5°C. Izraženo je godišnje kolebanje temperature zraka, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura, koja odražava visok stupanj kontinentalnosti klime.

IV.1.2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

IV.1.2.1. Ukupan broj stanovnika

Prema zvaničnim podacima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, u općini Žepče je ukupno popisano 30.219 osoba2, što predstavlja 8,3% stanovništva Zeničko – Dobojskog kantona, odnosno 1,36% stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, Općina Žepče u 2016. godini je brojala 30.027 stanovnika, što predstavlja umanjenje za 0,64%, a rezultat je migracije lokalnog stanovništva ka zemljama zapadne Europe. Ukoliko se usporedi broj stanovnika na području općine u 2013. u odnosu na 1991. godinu, uočit ćemo porast od 23 %, a razlog tome je pripajanje manjih mjesnih zajednica općini nakon Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ukupan broj raseljenih sa područja općine Žepče je oko 6.500. Sa gustoćom naseljenosti od 106,4 stanovnika/km2općina Žepče spada u kategoriju gusto naseljenih općina. Gustoća naseljenosti je nešto manja u odnosu na kantonalnu razinu (108 stanovnika/km2) i veća od prosjeka naseljenosti u Federaciji BiH (84,5 stanovnika/km2) i BiH (75 stanovnika/km2)3. Na teritoriji Općine u 2016. godini bilo je registrirano 539 poslovnih subjekata, što čini 8,5% ukupno registriranih pravnih subjekata Zeničko – Dobojskog kantona4.

Slika 2. Demografska struktura stanovništva općine Žepče za period 2012.- 2016.godina.

2Izvor podataka: „Socioekonomski pokazatelji po općinama u F BiH u 2016“ Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo, maj 2017. godine 3Izvor podataka: „Socioekonomski pokazatelji po općinama u F BiH u 2016“ Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo, maj 2017. godine 4Izvor podataka: „Zeničko – Dobojski kanton u brojkama“, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2017. godina

9

Izvor: Federalni zavod za statistiku

IV.1.2.2. Struktura stanovništva

Uzimajući u obzir podatke Federalnog zavoda za statistiku a koji se odnose na 2016. godinu, najveći broj od ukupnog broja stanovnika (21.415) pripada grupi stanovništva od 15 do 64 godina starosti, odnosno 71,32% stanovništva općine Žepče. Taj broj istovremeno predstavlja i ukupno radno sposobno stanovništvo. Udio stanovnika starije dobi (65+) godina je relativno velik i iznosi 8,54% od ukupne populacije stanovništva općine. Udio od 20,15% mladih (0-14 godina) govori da populaciju općine karakterizira regresivni tip starosne strukture. Starosna struktura stanovništva je nešto povoljnija u odnosu na susjedne općine u Zeničko – dobojskom kantonu, ali ako se u razmatranje uzme podatak da je 1991. godine udio mladih bio 28,38 % onda je jasno da u budućnosti nas očekuje znatno manji postotak radno sposobnog stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika općine.

Većina stanovništva živi u ruralnim područjima općine i to 24.579 stanovnika, odnosno 81,3 % ukupno popisanog stanovništva općine, dok u urbanim područjima živi 5.640 stanovnika (18,7% ukupno popisanog stanovništva Općine),s tim da je struktura stanovništva u odnosu na 1991. godinu takva da se može govoriti o značajnim migracijama stanovništva iz ruralnih u urbana područja Općine.

Slika 3. Broj stanovnika u urbanim i ruralnim područjima općine Žepče u 2016. godini.


1158511381

22996

31105

1533514884

30219

1531814819

30137

1408614799

30.089

1526814759

30027

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S

1991 2012 2013 2014 2015 2016

2543 2075

4618

9289 9619

18761

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

M Ž S

2016

Urbano Ruralno

10

Etnička struktura stanovništva je također izmijenjena u odnosu na 1991. godinu i ogleda se u povećanom broju Hrvata i Bošnjaka, a značajno smanjenom broju stanovništva koje se izjašnjava kao Srbi ili iz reda ostalih.

Slika 4. Etnička struktura stanovništva općine Žepče prema popisu stanovništva iz 2013. godine.


IV.1.2.3. Prostorni raspored stanovništva

Općina Žepče je sačinjena od 48 mjesnih zajednica, od kojih je mjesna zajednica Željezno polje najmnogoljudnija i u kojoj živi 4.791 osoba ili 13,32% registriranog stanovništva Općine u 2016. godini. Broj stanovnika ove mjesne zajednice je za 791 osobu je manji nego broj stanovnika koji je utvrđen popisom iz 2013. godine, a što čini smanjenje od 16,51%. Ovo smanjenje se dovodi u vezu sa migracijama stanovnika ove MZ u urbana područja općine ili njihov odlazak u inozemstvo

U deset najmnogoljudnijih mjesnih zajednica općine Žepče živi 48,67 % ukupnog broja stanovnika općine.

Slika 5. Broj stanovnika prema mjesnim zajednicama općine Žepče u 2013. godini.

10820

6027 5700

11727

9100 8979 8822

17801

2278

237 264 501768 63 48 1110

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

S M Ž S

2013

Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

11


IV.1.2.4. Prirodni priraštaj stanovništva

Kada je riječ o stopi prirodnog priraštaja u Općini Žepče od 2004. do 2016. godine, bilježi se trend pada. Prirodni priraštaj u Općini Žepče u 2004. godini iznosio je 4‰, dok je taj broj u 2014. godini pao na 1,36 ‰, da bi 2016. godine on dostigao broj od 0,93‰.

Slika 6. Prirodni priraštaj u općini Žepče u periodu 2012. - 2016.g. [‰]


Broj novorođenčadi se također smanjio sa 302 u 2012. godini na 273 u 2016. godini, odnosno za 9,6% u proteklih 5 godina, što se može dovesti u vezu sa odlaskom mladih van općine Žepče.

5460

47911431

1299

1192

978

929

925864

845 844ŽEPČE GRAD

ŽELJEZNO POLJE

OZIMICA

BEGOV HAN

PAPRATNICA

BISTRICA

ORAHOVICA

GOLIJEŠNICA

PONIJEVO

VINIŠTE

LUPOGLAV

1,86

0,07

1,36

0,43

0,97

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2012 2013 2014 2015 2016

12

Slika 7. Broj novorođenčadi u općini Žepče za period 2011.- 2016. godina.


Broj umrlih osoba registriranih na teritoriji općine Žepče u posljednjih 5 godina nije se značajnije mijenjao i prosječna vrijednost iznosi 239,6 osoba/godini.

Slika 8. Broj umrlih u općini Žepče u periodu 2011. - 2016. godina.


U promatranom periodu u prosječan postotak rođenih iznosio je 0,88% od ukupnog broja stanovništva općine, dok je prosječan postotak umrlih bio 0,79% ukupnog broja stanovništva općine, tako da se odnos broja rođenih i umrlih kreće u granicama 1,01 do 1,24 sa tendencijom laganog pada.

IV.1.2.5. Migracije stanovništva

Najznačajnije migracije na području Općine su se odnosile na migracije uzrokovane ratnim dešavanjima, kada se desio značajan priliv hrvatskog stanovništva iz okolnih općina, dok je većina srpskog stanovništva napustila teritorij sadašnje općine Žepče. Broj stanovnika općine koji je prema popisu iz 1991. godine iznosio 22.966, popeo se na 30.219 stanovnika popisanih tokom cenzusa provedenog 2013. godine, što predstavlja povećanje broja stanovnika za 31,58%.

Kada se promatra etnička struktura stanovništva, migracijama su najviše bili izloženi pripadnici hrvatskog i srpskog naroda, pa je tako sa prijeratnih 9.100 stanovnika koji su se na popisu izjasnili kao Hrvati (39,62

127160

134 138 136 142134 142

107128 120 131

261

302

241266 258

273

0

50

100

150

200

250

300

350

2011 2012 2013 2014 2015 2016

muški ženski ukupno

69

134117

90109

134 127

66

94

127 132119 111 111

125

228244 239

225245 245

0

50

100

150

200

250

300

1991 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Muškarci Žene Ukupno

13

% ukupnog broja stanovnika općine) taj broj u 2013. godini porastao na 17.801 ( 58,09 % ukupnog broja stanovnika općine). Sa druge strane broj od 2.278 prijeratnih Srba (9,98 % stanovništva općine) je u 2013. godini smanjen na 501 (1,66 % stanovništva općine). Broj Bošnjaka se u odnosu na popis iz 1991. godine, povećao za 8,38% i prema popisu iz 2013. godine on iznosi 38,8% ukupnog broja stanovnika općine.

Slika 9. Etnička strukutura stanovništva u općini Žepče u 2013. godini.


Podaci o migracijama pokazuju negativan migracioni saldo u periodu 2012. – 2016. godina. Broj stanovnika općine je, na osnovu negativnog migracionog salda u navedenom periodu, smanjen za 0,64 % u odnosu na broj stanovnika iz 2012. godine. Analizirajući prikupljene podatke zaključujemo pri iseljavanju prednjači muški dio populacije i to prosječno 116,5 M/god u promatranom periodu, dok je prosjek iseljavanja žena za isti period bio 103,16 Ž/god. Treba napomenuti da se iseljavaju mahom radno sposobni muškarci, što se u konačnici ogleda i u smanjenju sposobne radne snage na teritoriji općine. U prilog ovim podacima ide i činjenica da većina radno sposobne populacije zbog otvorenosti tržišta rada Europske unije i loše ekonomske situacije odlazi u zemlje članice EU na privremeni rad ili za stalno. Prema podacima sa kojima raspolaze nadležni organ za evidenciju (ne)zaposlenih, procjenjuje se da je broj osoba koje su na privremenom radu u dijaspori oko 4.000. Sa druge strane, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (Bilten Migracije, 2016.) u 2016. godini u inozemstvo je emigriralo 29 osoba s tim što je stvarni broj puno veći - no nažalost nema zvaničnog registra koji prati odlazak ljudi u inozemstvo s obzirom na činjenicu da se vrlo mali broj odjavljuje sa mjesta prebivališta u Općini Žepče. U sklopu procesa izrade Strategije za mlade Općine Žepče 2016. – 2020. MUP ZDK je dostavilo podatak da se u posljednjih 5 godina sa područja općine Žepče odjavilo 78 osoba starosti od 18 – 30 godina. Osnovni razlog ovom malom broju registiriranih osoba koje su napurztile općinu leži u činjenici da u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska obveza odjave prebivališta, tako da značajan broj onih koji napuštaju BiH zbog zaposlenja, studiranja ili nekih drugih razloga ne odjavljuju svoje prebivalište. Kada je u pitanju doseljavanje stanovništva, situacija je potpuno drugačija, odnosno u općinu se doseljava većinom ženska populacija sa prosjekom od 79,66 Ž/god u periodu 2012 - 2016.g., dok je broj muškaraca koji je u istom periodu doselio na područje općine Žepče u prosjeku iznosio 60,83 M/god.

1082011727

9100

17801

2278501768 111

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

1991 2013

Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

14

Slika 10. Broj doseljenih stanovnika u općini Žepče u periodu 2011.- 2016. godina.


IV.1.3. PREGLED STANJA I KRETANJA U LOKALNOM GOSPODARSTVU

IV.1.3.1. Broj i struktura poduzeća

Općina Žepče je dio razvojne BEAR (Business Excellence Area) inicijative u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa općinama Tešanj i Teslić predstavlja primjer uspješnog ekonomskog razvoja i lokalne suradnje.

Na području Općine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku,u 2016. godini bilo je registrirano 539 poduzeća, što je povećanje za 4,05 % poduzeća u odnosu na 2015. godinu, a 12,05% više u odnosu na 2014. godinu.

Slika 11. Broj registriranih pravnih lica na području općine Žepče u periodu 2011. - 2016. godina.


Najveći broj registriranih pravnih lica za 2016. godinu evidentiran je u sektoru trgovine na veliko i malo – popravak motornih vozila i motocikala (112 pravnih lica ili 20,78% od ukupno registriranih), slijedi sektor

48

66 65

87

49 50

87 85 81

62

91

72

135

151 146 149140

122

0

20

40

60

80

100

120

140

160

2011 2012 2013 2014 2015 2016

muškarci žene Ukupno

481

496

510518

539

450

460

470

480

490

500

510

520

530

540

550

2012 2013 2014 2015 2016

Broj pravnih lica

Broj registriranih pravnih lica

15

ostalih uslužnih djelatnosti ( 99 pravnih lica ili 18,37%), te sektor prerađivačke industrije (81 pravno lice ili 15,08%) i sektor prijevoza, skladištenja (53 pravna lica ili 9,83%). Dakle ova četiri privredna sektora broje 345 pravnih lica, odnosno 64% od ukupno registriranih poslovnih subjekata na području općine Žepče.

Slika 12. Učešće pojedinih vrsra djelatnosti u ukupnom broju pravnih lica na području općine Žepče u 2016. godini. [%]


Kada promatramo strukturu registriranih poduzeća na području općine Žepče (207 registriranih poduzeća u 2016. godini) klasificiranih prema broju uposlenika, uočavamo da čak 71,49% poduzeća pripada grupi mikro poduzeća (do 9 uposlenih), malim poduzećima (od 10 do 50 uposlenih) pripada 20,77%, dok 7,24% registriranih poduzeća čine srednja poduzeća (od 50 do 250 uposlenih). U 2016. na području općine Žepče registrirano je samo jedno veliko poduzeće (0,48% od ukupno registriranih poduzeća sa teritorije općine Žepče).

Slika 13. Brikaz broja pravnih lica na području općine Žepče kategoriranih prema veličini i vlasničkoj strukturi u periodu 2012. - 2016. godina.

Izvor: www.boniteti.com

3,90

0,56

15,03

0,19 0,56

6,12

20,78

9,83

0,37 0,74 0,37 0,562,78

0,93

9,28

2,601,48

5,57

18,37

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

145159 162

178

148

46 46 45 46 4316 16 16 14 15

0 0 1 1 1

207221 224

239

207

0

50

100

150

200

250

Privatno Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno Državno

2012 2013 2014 2015 2016

Broj pravnih lica - veličina i vlasnička struktura

Mikro (do 9 zaposlenih) Mala (od 10 do 49 zaposlenih) Srednja (50-250 zaposlenih)

Velika (preko 250 zaposlenih) Ukupno

http://www.boniteti.com/

16

Ovako veliki broj poduzeća (43,6 poduzeća na 1000 stanovnika5) na relativno malom geografskom prostoru dovodi se u vezu sa naporima općine Žepče da stvori povoljno poslovno okruženje. Jedna od mjera koju Općina prakticira je oslobađanje i do 75% obračunate rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta u zavisnosti od broja lica koja će biti zaposlena u objektima koji se grade unutar Industrijske zone „Polja“, odnosno na gradskom i ostalom građevinskom zemljištu. Ovakav pristup doveo je do otvaranja novih poduzeća kojih je samo u 2016. godini otvoreno 23, što je za 64,28% više nego u 2015. godini.

Slika 14. Broj registriranih novih poduzeća na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina.

Izvor: Općinski sud u Zenici

Općina Žepče ima razvijenu metaloprerađivačku industriju u kojoj posluje 23 poduzeća iz ovog sektora. Također, značajan privredni segment predstavlja obrada drveta, a ovom djelatnošću se bavi 30 poduzeća. Pored ova dva navedena sektora u općini Žepče, razvijen je sektor tekstilne industrije u kojem posluje 8 poduzeća, a zatim slijede uslužne djelatnosti i to; trgovina (64), transport (37), prehrambena (8), građevinske usluge (18), javna poduzeća (7), umjetnost i zabava (11), zdravstvo i zdravstvene privatne usluge (12), obrazovanje (13), poljoprivreda (7), te udruge/udruženja (110).

IV.1.3.2. Broj i struktura obrtničkih radnji

U okviru poduzetničke djelatnosti prema tipu organiziranja, u 2016. godini u registru samostalnih obrtnika registrirano je 116 obrtnika ili 68,11% više u odnosu na 2015. godinu (69 obrtnika). Najveći postotak registriranih obrta u 2016. godini se odnosi na obrte vezane za poljoprivrednu proizvodnju (58 obrta ili 50% ukupno registriranih obrta), zatim slijede ugostiteljske radnje (18 obrta ili 15,52%), zanatske radnje (15 registriranih obrta ili 12,93%) i trgovačke radnje (14 obrta ili 12,07%). Iz oblasti prijevoza, auto – škola i tezgi na pijaci registriran je po 1 obrt ili 0,86%, dok je u kategoriji Ostali registrirano 8 obrta što predstavlja 6,9% ukupnog broja registriranih obrta .

5Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

1920

17

14

23

0

5

10

15

20

25

2012 2013 2014 2015 2016

Broj novih poduzeća

17

Slika 15. Broj registriranih obrta na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina.

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije općine Žepče

Malo poduzetništvo, čiji su nositelji obrtničke radnje i mikro poduzeća, predstavlja najznačajniji segment gospodarstva općine Žepče. Razvoj ove gospodarske djelatnosti svakako da doprinosi razvoju malih i srednjih poduzeća, zapošljavaju radnu snagu shodno svojim potrebama i zadanim pravcima vlastitog investicionog razvitka. Općina Žepče kroz program podrške potiče malo poduzetništvo na način da osigurava početna sredstva u iznosu od 3.000 KM za pokretanje malih biznisa. Do sada je uloženo 128.000 KM, a pokrenuto je 61 malih biznisa u području općine Žepče u periodu od 2013. do 2017. godine, u kojima je uposlena 61 osoba. Značajno je navesti da je formiranju novih malih biznisa značajno doprinjela Razvojna agencija općine Žepče koja je u 2017.g. kroz Fond za podršku biznisima podržala 5 inicijativa za pokretanje vlastitog biznisa, što je rezultiralo sa 4 nova radna mjesta.

IV.1.3.3. Kretanje ukupnih prihoda i prosječne plate po sektorima

Ukupni prihodi poduzeća na području općine Žepče u 2016. godini iznose 256.785.200 KM, što je za 9,58% manje u odnosu na prihode poduzeća u 2014. godini. Ovaj pad prihoda se objašnjava padom ekonomskih aktivnosti kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou i gašenjem postojećih te osnivanjem novih poslovnih subjekata.

13 9 6 81418 14 15 19 18

1119

11 815

7 6

34

21

58

1 1 1 5 10 2 0 0 10 2 0 1 00 0 0 0 10 2 5 7 8

5055

72 69

116

0

20

40

60

80

100

120

S S S S S

Trgovačke radnje Ugostiteljske radnje Zanatske radnje Poljoprivredna djelatnost

Prijevoznici Auto škole Taxi - prijevoznici Tezge na pijaci

Ostali Ukupno

18

Slika 16. Ukupni prihodi poduzeća na području općine Žepče u periodu 2014. - 2016. godina. [KM]

Izvor: www.boniteti.com

Prosječna mjesečna plaća na nivou općine u 2012. godini je iznosila 566,36 KM, dok je prosječna mjesečna plaća u 2016. godini iznosila 545,00 KM. Dakle, u rasponu od 4 godine prosječna mjesečna plaća na nivou općine je smanjena za 3,77%.

Slika 17. Prosječna neto plaća na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. [KM]


Detaljan pregled prosječnih plaća na nivou općine klasificiran prema vrsti djelatnosti dat je u narednoj tabeli:

283.993.624

321.856.679

256.785.200

250.000.000

260.000.000

270.000.000

280.000.000

290.000.000

300.000.000

310.000.000

320.000.000

330.000.000

2014 2015 2016

566,36

574

559

534

545

530

535

540

545

550

555

560

565

570

575

580

2012 2013 2014 2015 2016

Prosječna mjesečna neto plaća

http://www.boniteti.com/

19

Tabela 1. Iznos prosječne mjesečne plaće na području općine Žepče, klasificirano prema djelatnostima

Djelatnost 2012 2013 2014 2015 2016

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 341,12 317,55 276,2 245,85 188,65

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 405,45 408,86 407,42 407,85 402,75

Zdravstvena i socijalna zaštita 684,83 720,19 732,62 746,07 759,55

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 476,72 491,64 507,46 530,34 585,14

Građevinarstvo 423,09 429,45 439,76 433,45 441,51

Informacije i komunikacije 442,08 441,49 432,88 444,57 467,92

Javna uprava i odbrana 963,68 993,29 1000,03 1018,75 1031,33

Obrazovanje 729,14 721,76 708,51 706,87 706,23

Ostale uslužne djelatnosti 531,92 570,2 507,88 491,75 499,27

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 364,5 372,8 387,36 392,35 416,52

Poslovanje nekretninama 0 0 608,79 515,01 518,41

Prerađivačka industrija 410,69 418,75 429,63 422,82 405,1

Prijevoz i skladištenje 425,15 426,07 425,75 424,07 444,26

Proizvodnja i snabdijevanjem električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

380,77 452,99 452,99 452,99 452,99

Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

693,74 810,42 781,29 793,94 792,69

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 470,54 468,67 543,23 716,71 813,52

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

459,48 465,18 472,99 491,76 513,16

Umjetnost, zabava i rekreacija 606,94 602,32 609,19 614,43 626,97

Vađenje ruda i kamena 504,4 413,77 406,04 413,95 408,58

Izvor: Porezna uprava FBiH

IV.1.3.4. Vanjskotrgovinska razmjena i najznačajnija izvozna poduzeća

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan izvoz poduzeća sa područja općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina imao je tendenciju rasta i u 2016. godini je dostigao iznos od 75.219.650 KM, što je za 55,84% više nego u 2012. godini. Najuspješnija godina po pitanju izvoza u promatranom periodu bila je 2015. godina kada je ostvarena vrijednost izvoza od 103.323.857 KM i u kojoj je pokrivenost uvoza izvozom bila 96,84%. Što se uvoza tiče na području općine Žepče u periodu 2012. ÷ 2016. godina također je zabilježen je rast uvoza roba i usluga, pa je tako u 2016. godini ostvaren uvoz u vrijednosti od 82.042.202 KM, što je za 36,21% više nego u 2012. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bila je 91,68%.

20

Slika 18. Prikaz vrijednosti ukupnog uvoza i izvoza poduzeća registriranih na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina [KM].

Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH

Općina Žepče je u periodu 2012. – 2016. godina imala negativan saldo robne razmjene, ali koji ima trend konstantnog poboljšanja i u 2016. godini iznosio je -6.822.552 KM i manji je za 42,99% u odnosu na 2012. godinu. Slika 19. Saldo robne razmjene poduzeća registriranih na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016.

godina [KM]

Izvor: APIF

Gospodarske grane sa područja općine Žepče koje ostvaruju najveći obim izvoza date su u slijedećoj tabeli:

48.264.280,89

39.417.894,70

65.363.859,18

103.323.857

75.219.650

60.232.094,62

50.996.585,84

76.593.801,43

106.694.075

82.042.202

35.000.000,00

45.000.000,00

55.000.000,00

65.000.000,00

75.000.000,00

85.000.000,00

95.000.000,00

105.000.000,00

2012 2013 2014 2015 2016

Izvoz Uvoz

-11.967.813,73 -11.578.691,14 -11.229.942,25

-3.370.218,00

-6.822.552,00

-12.000.000,00

-10.000.000,00

-8.000.000,00

-6.000.000,00

-4.000.000,00

-2.000.000,00 2012 2013 2014 2015 2016

21

Tabela 2. Pregled vodećih gospodarskih grana Općine i njihovo učešće u ukupnom izvozu općine Žepče u periodu 2014 – 2016. godine.

Gospodarske grane

2014 [KM]

Učešće u ukupnom

izvozu općine [%]

2015 [KM]

Učešće u ukupnom

izvozu općine [%]

2016 [KM]

Učešće u ukupnom

izvozu općine [%]

Drvno prerađivačka industrija

16.704.620,74 26 36.831.160,00 35,65 % 45.891.615,55 62

Metalo prerađivačka industrija

11.463.262,33 18 26.775.944,00 25,92 % 19.743.680,76 27

Tekstilna industrija

35.946.505,59 55 26.221.467,00 25,38 % 7.799.378,32 10

Izvor: Razvojna agencija Žepče Ostvareni uvoz poduzeća u 2016. godini je kao i u proteklom periodu veći od ostvarenog izvoza za 9,07% i iznosio je 82.042.202.

IV.1.3.5. Kapaciteti za unaprijeđenje poslovanja na području općine Žepče

Općina Žepče spada u krug visokorazvijenih gospodarskih sredina i prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2016. godinu nalazi se na osmom (8) mjestu u Federaciji BiH sa indeksom razvijenosti 136,1. Bitan faktor razvitka Općine je otvaranje novih poslovnih subjekata, iskorištenje kapaciteta poslovnih zona i zapošljavanje stanovništva te povrat uplaćenih poreza. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u Općini Žepče trenutno je uposleno 4985 osoba što je 23,3% radno sposobnog stanovništva, ili 50,1% aktivnog stanovništva. Poznato je da jedinice lokalne samouprave po svojim ovlastima ne mogu imati direktnog utjecaja na gospodarstvo, ali svakako da mogu svojim planskim aktivnostima, zakonskom regulativom i raspoloživim infrastrukturnim i prirodnim resursima stvarati uvjete za razvoj gospodarstva, privlačenje kapitala, povećanje broja poduzeća i broja zaposlenih, a sve u cilju razvoja općine i stvaranja boljih uvjeta života. Upravo ove aktivnosti općina Žepče je postavila kao prioritete u pogledu gospodarskog razvoja općine, što je polučilo i konkretne rezultate u vidu formiranja:

- šest poduzetničkih zona, od čega je dvije poduzetničke zone formirala općina, a ostale su

izrasle kao posljedica privatne inicijative, uz podršku općine kroz pripremu i izdavanje

neophodne dokumentacije i dozvola,

- lokalne razvojne agencije (RAŽ) čiji je osnivač općina Žepče, sa Centrom za investitore u čijem

opisu posla je i suradnja sa dijasporom

- Poslovnog i Agro - inkubatora u Žepču, čije je osnivanje poteklo od strane NVO sektora,a

općina je u skladu sa svojim mogućnostima osigurala neophodnu infrastrukturu.

Općina Žepče je dobitnik BFC certifikata za povoljno poslovno okruženje koji je općini Žepče dodijeljen 2015. godine. Općina je dobitnik nagrade za doprinos razvoju poduzetništva„ Stvaratelji za stoljeća“ koja joj je dodijeljena na Regionalnom summitu poduzetnika srednje i jugoistočne Europe „300 najboljih“ .

22

Časopis Financial Times je općinu Žepče, zajedno sa općinama Tešanj i Teslić, proglasio regijom budućnosti, ‘Top 10 južnoeuropskih regija u kategoriji najboljih europskih investicijskih lokacija prema troškovnoj učinkovitosti u sklopu natječaja Europski gradovi i regije budućnosti za 2014./15. godinu.Mjesto na top listi europskih gradova i regija budućnosti ujedno predstavlja i preporuku ekonomskog lista za lokacije u koje treba ulagati. Poslovne zone Razvojem poslovnih zona stvaraju se mogućnosti za dodatno stimulativno djelovanje prema poduzetnicima koje bi u konačnici stimuliralo brži razvoj postojećih poduzeća i privlačenje direktnih stranih investicija. U narednom periodu je neophodno raditi na jasnijem definiranju poslovnih zona kroz formalno - pravno oblikovanje u dokument koji bi sadržavao sve potrebne detalje oko postojećeg stanja i plana u vezi nedostajuće poslovne infrastrukture. Informacija o ukupnim dosadašnjim ulaganjima javnog i privatnog sektora u Poduzetničke zone nisu dostupne zbog nepostojanja konkretnog plana razvoja pojedinih poduzetničkih/poslovnih zona. Također je potrebno razmišljati o uvođenju povlastica za kompanije koje posluju u poslovnim zonama i koje su to službeno proglašene, kao i o donošenju odluka o proglašenju poslovnih zona na području gdje se locirao veći broj poslovnog sektora.

U proteklom periodu na području Općine formirano je 6 industrijskih zona i to6:

1. Industrijsko - poslovna zona „Poslovni centar XP“ Žepče

Formirana je 1998. godine, na lokaciji uz magistralni put M-17 na izlazu iz Žepča prema Maglaju , u MZ Luke. Površina zone je 6,62 ha i brownfield je karaktera. Vlasnička struktura ove industrijsko – poslovne zone je mješovita, odnosno imamo udio privatnog i općinskog vlasništva.Popunjenost zone je 100 %. Kupci zemljišta su domaći gospodarstvenici. Posluje 17 subjekata sa 278 zaposlenih. Trenutni broj poslovnih subjekata nije konačan obzirom da izgradnja objekata u sklopu poslovne zone još uvijek traje na parcelama koje su ranije kupljene. Struktura poduzeća: metaloprerada- 3 poduzeća; drvoprerada- 4 poduzeća; građevinarstvo- 4 kompanije, trgovina i usluga- 6 kompanija. Infrastruktura u zoni: dostupna vodovodna, elektroenergetska, kanalizaciona i PTT mreža, javna rasvjeta i putna komunikacija kroz poslovnu zonu. 2. Industrijsko- poslovna zona „ Polja“ Industrijsko/poslovna zona „Polja“ je osnovana 2007. od strane općine Žepče na površini od 11,2 ha i predstavlja najvažniju industrijsko – poslovnu zonu na području općine. Nalazi se na pogodnoj lokaciji, na ulazu u grad Žepče i komunikacijski je izvrsno povezana, s jedne strane, magistralnim putem M17, i s druge strane magistralnom željezničkom prugom Bosanski Šamac-Sarajevo-Ploče, koja prolazi kroz prostor Općine.

6Izvor: Žepče Investicijski sažetak

23

Poslovna zona „Polja“ Žepče ima greenfield karakter. Predviđena gradnja je u skladu sa Regulacionim planom općine Žepče. Izrađena je projektna dokumentacija za područje ove zone po kojoj je predviđena gradnja proizvodnih programa takozvane „tihe i ekološki prihvatljive industrije“ koja ne zagađuje okolinu. Kroz poslovnu zonu je izgrađena cesta u dužini od 840 m, koja se proteže od regionalnog puta Žepče - Zavidovići do predviđenih parcela. Urađena je dodatna isključna traka s regionalnog puta, a projektom je predviđena i izgradnja raskrižja na kraju predmetnog puta, koje će poslužiti kao osnova za daljnji razvoj prometne mreže.Ostala dostupna infrastruktura: vodovodna, kanalizaciona mreža sa pročistačem otpadnih voda, elektroinstalacije koje odgovaraju proizvodnim kapacitetima, PTT mreža. Trenutni broj poslovnih subjekata je 4 kompanije sa 1062 zaposlena. Struktura poduzeća: tekstilni sektor- 2 poduzeća, metaloprerada- 1 kompanija i drvoprerada- 1 kompanija.

3. Industrijsko - poslovna zona „Begov Han“ Industrijsko – poslovna zona „Begov Han“ je u osnovi greenfield poduzetnička zona površine 2,5 ha smještena u MZ Begov Han neposredno uz magistralni put M – 17 i nalazi se na privatnim zemljišnim parcelama. Broj poslovnih subjekata koji posluje na ovome području je 4 sa 50 uposlenika. Struktura poduzeća: prijevoznik 1 poduzeće, tekstil 1 poduzeće, građevinarstvo 1 poduzeće, trgovina i usluge 1.

4. Industrijsko - poslovna zona „Donja Golubinja

Radi se o greenfield poslovnoj zoni u klasičnom smislu jer su poslovni objekti raspoređeni u širem području uz magistralni put. Površina industrijske zone je 2,6 ha. Poslovna zona je smještena u MZ Donja Golubinja uz magistralni put M 17 što joj osigurava odličnu prometnu povezanost i pristup putnoj infrastrukturi. Ostala dostupna infrastruktura : elektroenergetska mreža, PTT usluge, tehnološka voda, a nedostaje kanalizaciona mreža sa pročistačem otpadnih voda. Ova industrijska zona nalazi se na privatnim zemljišnim parcelama. Broj poslovnih subjekata je 18 kompanija koje zapošljavaju 459 radnika. Struktura kompanija je: drvoprerada- 4 kompanije, metaloprerada- 2 kompanije, tekstil- 1 kompanija, trgovina i usluga- 4 kompanije, građevinarstvo- 1 kompanija, prijevoznička djelatnost- 6 kompanija. Unutar ove poslovne zone je locirano 5 benzinskih crpki. Općinsko vijeće Žepče je IPZ „Donja Golubinja“ proglasilo poslovnom zonom 2016. godine.

5. Industrijsko - poslovna zona „Goliješnica“ Poslovna zona Goliješnica je nastala zahvaljujući povoljnom položaju i odluci lokalnih poduzetnika da na ovome području površine 1 ha lociraju svoja poduzeća. Kao i prethodne dvije i ova poslovna zona je greenfield tipa locirana na području MZ Goliješnica uz magistralni put M-17 od raskrižja za Novi Šeher pa do Brankovića. Na području ove PZ locirano je 15 poduzeća sa 372 zaposlenih, a sama poslovna zona je u privatnom vlasništvu. Struktura poduzeća je: tekstilni sektor 1 poduzeće, metalni sektor 2 poduzeća, trgovina i usluge 4 poduzeća, autosalon 1 poduzeće, ugostiteljski objekti 3 poduzeća, osiguravajuća kuća 1, benzinske postaje 2. Primjetan je veoma brz razvoj ovog područja koje će još više dobiti na značaju sa izgradnjom petlje autoputa Koridor Vc, koja je planirana na ovom području.

24

Dostupnost infrastrukture: elektroenergetska mreža, dostupnost PTT usluge, tehnološka voda, nedostaje priključak na vodu za piće, neizgrađena kanalizaciona mreža sa pročistačem otpadnih voda. Ovo područje još nije proglašeno poslovnom zonom od strane Općinskog vijeća Žepče.

6. Industrijsko - poslovna zona „Ljeskovica“ Poslovna zona Ljeskovica je nastala stihijski, kupovinom privatnog zemljišta od strane domaćih investitora. Općina Žepče je omogućila brže rješavanje administrativnih postupaka vezanih za ishođenje potrebnih dozvola za gradnju i pokretanje djelatnosti. Ova poslovna zona nalazi se na području MZ Ljeskovica i smještena je neposredno uz regionalni put Žepče – Zavidovići. Zbog dobre povezanosti sa putnom infrastrukturom i pogodnosti koje općina Žepče nudi u smislu razvoja poduzetništva, nekolicina zavidovićkih poduzetnika odlučila se na izgradnju poslovnih objekata u PZ „Ljeskovica“. Trenutno se na ovoj lokaciji površine 6,55 ha nalazi 6 poslovnih objekata sa 169 zaposlenih. Sama zona je greenfield karaktera i nalazi se na privatnim zemljišnim parcelama. Dostupnost infrastrukture: elektroenergetska mreža, dostupnost PTT usluge, tehnološka voda, nedostaje priključak na vodu za piće, neizgrađena kanalizaciona mreža sa pročistačem otpadnih voda. Ovo područje još nije proglašeno poslovnom zonom od strane Općinskog vijeća Žepče. Od prethodno navedenih poslovnih zona, za razvoj općine u narednom petogodišnjem razdoblju ključnu ulogu će odigrati Poslovna zona „Polja“, u koju općina namjerava investirati kroz njeno proširenje i dodjelu novih parcela koje će biti sastavni dio poslovne zone i unaprijeđenje infrastrukture (pristupna cesta i rasvjeta) Razvojna agencija Žepče (RAŽ) Razvojna agencija Žepče (RAŽ) je formirana od strane Općine Žepče sa primarnim zadatkom pružanja potpore malim i srednjim poduzećima, te pružanja profesionalne i stručne podrške potencijalnim i aktivnim investitorima u svim fazama poslovanja. U okviru RAŽ-a uspostavljen je Centar za investitore koji radi na principu „one stop shop- sve na jednom mjestu“. U 2018. godini osniva se Centar za kompetencije, kao organizaciona jedinica Razvojne agencije Žepče, koji će pružati edukacije standardiziranog tipa kao i prilagođene radionice namijenjene korisnicima sa specifičnim potrebama ( iz područja dizajn proizvoda i izrada prototipa u tekstilnom i drvnom sektoru, i specifična znanja iz područja marketinga i prodaje odnosno upravljanje tržištem,specijalista za izvoz). Centar će biti poveznica između visokoškolskih ustanova i instituta i industrija. Promicat će interdisciplinarni pristup istraživanju i razvoju, razvijati dobru praksu međunarodno priznatog centra kompetencije koji potiće sinergiju tvrtki različitih profila. Usluge koje pruža Razvojna agencija Žepče u okviru Centra za investitore su:

- Informacije o poslovnom okruženju u općini Žepče, ZDK i BiH.

- Tehnička podrška u procesu investiranja (Informacije o programima podrške za investitore

koje nude druge razine vlasti i međunarodne institucije,tehnička pomoć u izdavanju

urbanističke suglasnosti, građevinske dozvole i uporabne dozvole)

- Izrada investicijskih projekata, poslovnih i marketing planova.

- Povezivanje sa partnerskim institucijama koje pružaju podršku pri osnivanju poduzeća i

povećanju zaposlenosti,

25

- Povezivanje sa poduzećima od interesa za investitora (potencijalnim partnerima,

dobavljačima)

- Dostupnost programima obrazovanja za zaposlenike i menadžment,

- Marketing i promocija

- Postinvesticijska podrška za postojeće investitore (Aftercare) koju provodi suradnička mreža

na svim razinama vlasti u BiH.

- Suradnja sa dijasporom u segmentu lokalnog razvoja, investiranja i pružanja javnih usluga,

IV.1.3.6. Samoprocjena poslovnog okruženja prema LocalAct zasnovanom na evropskom

Aktu o malom biznisu

LocalAct je metodologija7 usklađenog lokalnog djelovanja na razvoju malih i srednjih poduzeća i poduzetnika (u daljem tekstu MSPiP) prema principima i standardima koji važe u zemljama Europske unije. Njome se omogućuje brzo fokusiranje i koncentracija lokalnih resursa na poboljšanja poslovnog okruženja i instrumenata podrške za MSPiP, koja poduzeća smatraju važnim za njihovo poslovanje i razvoj, a lokalna vlast izvodivim, sa aspekta njenih mogućnosti i resursa. Stupanj ostvarenja indikatora za MSPiP na lokalnom nivou, kako ih definira LocalAct zasnovan na europskom Aktu o malom biznisu, prema ocjeni članova Općinskog razvojnog tima općine Žepče sljedeći:

Još uvijek nedostaju politike, odnosno instrumenti podrške za MSPiP, u sljedećim područjima:

suradnja visokog obrazovanja sa poslovnom zajednicom, gdje su otpočele inicijative koje su ostvarile pomak sa stanja u kojem nema dijaloga o unapređenju saradnje visokog obrazovanja sa poslovnom zajednicom, do inicijative o uspostavljanju i reguliranju saradnje visokog obrazovanja sa poslovnom zajednicom;

sistemske mjere za borbu protiv neformalne ekonomije i rada „na crno“;

MSP ne sudjeluje u unapređivanju životne sredine/energetske efikasnosti, iako je izrađeni Lokalni akcioni plan zaštite okoliša (LEAP);

nema promocije upotrebe sistema i standarda upravljanja životnom sredinom;

ranije je pružana podrška sajamskim nastupima MSPiP, ali nije se mjerio učinak sajamskog nastupa.;

Trenutno se radi na oblikovanju i planiranju uvođenja politika/instrumenata u sljedećim područjima:

uređena je baza podataka o gospodarskim subjektima, kao analitička osnova za praćenje MSPiP, koja se dopunjava i ažurira prvenstveno podacima koji se dobivaju od Poreske uprave, ali ne postoji detaljna analiza, izuzev izvještaja o stanju u gospodarstvu;

Služba za gospodarstvo i financije je općinski organ koji je na određen način nadležan za pitanja privrede odnosno obrta. Razvojna agencija Žepče u suradnji Lokalnim ekonomskim forumom i zainteresiranim službama je nadležna za izradu strateških razvojnih dokumenata, i fokusira se na podršku i raazvoj poduzetničkog duha , mikro, malih i srednjih poduzeća ;

7Metodologija lokalizacije Akta o malom biznisu: http://www.edabl.org/Uploads/admin/LocalAct%20-%20Metodologija%20lokalizacije%20Akta%20o%20malom%20biznisu.pdf

http://www.edabl.org/Uploads/admin/LocalAct%20-%20Metodologija%20lokalizacije%20Akta%20o%20malom%20biznisu.pdf

http://www.edabl.org/Uploads/admin/LocalAct%20-%20Metodologija%20lokalizacije%20Akta%20o%20malom%20biznisu.pdf

26

poslovna suradnja sa već postojećim firmama je uspostavljena i provodi se kroz aktivnosti Lokalnog ekonomskog foruma i Razvojne agencije Žepče tematskim sastancima sa gospodarstvenicima iz određenih oblasti.;

ponuda i potražnja obrazovnih profila nastoji se uskladiti sa potreba privrede, te je u tu svrhu izvršeno anketiranje privatnog sektora o kadrovskim potrebama koje je bilo i osnova za izradu lokalnog akcionog plana zapošljavanja 2016 - 2019. godina.;

Akcioni plan sa konkretnim mjerama za pojednostavljenje propisa i akata u nadležnosti JLS, koji su od značaja za MSPiP, i koje je usvojilo Općinsko vijeće.

Specifične politike i instrumenti se već sprovode u sljedećim područjima:

RAŽ i Općina su pokrenuli inicijativu povezivanja srednjih škola sa privatnim sektorom, sporazum Srednje mješovite škole, smjer tekstil, sa poduzećima iz sektora tekstila i u tu svrhu su nabavljene mašine za šivanje. Također, Razvojna agencija Žepče je nabavila po jedan 3D printer za obje srednje škole u Žepču.

Utjecaj MSPiP na određivanje infrastrukturnih prioriteta od značaja za MSPiP u Programu kapitalnih investicija (PKI) je zadovoljavajući, pošto se određivanje infrastrukturnih prioriteta za PKI vrši kroz uobičajene javne rasprave, uz aktivno sudjelovanje MSPiP-a na određivanje infrastrukturnih prioriteta, a uz asistenciju i stalne aktivnosti Razvojne agencije Žepče. Obzirom da Općina posjeduje BFC certifikat obavezna je u ovom segmentu aktivno uključiti privatni sektor i ta se obaveza poštuje;

Financijske podrška za firme u nastajanju postoji i ogleda se u javnim pozivima od strane Općine i Razvojne agencije Žepče svim zainteresiranima za osnivanje biznisa. Ovi javni pozivi se objavljuju dva do tri puta godišnje;

Konsultacije sa privatnim sektorom provode se kroz rad Lokalnog ekonomskog foruma – LEF koji se sastaje 3-4 puta godišnje, što je rezultiralo Inicijativom za smanjenje komunalnih taksi i naknada nakon čega je usvojena Odluka o izmjeni građevinskog zemljišta kojom je smanjena naknada za uređenje građevinskog zemljišta i renta za 75% za poslovne subjekte koji posluju u IZ Polja te od 35% - 75% za subjekte koji posluju na gradskom i ostalom građevinskom zemljištu .

Promocija ženskog poduzetništva i podrška poduzetnicama aktivnostima koje su predviđene strateškim dokumentom kojim su obuhvaćeni i projekti ženskog poduzetništva. U realizaciji je i Gender akcioni plan općine Žepče 2011 - 2013. godine;

Objedinjeno je pružanje usluga i informacija za poduzeća na jednom mjestu, gdje Razvojna agencija Žepče pruža potporu malim i srednjim poduzećima, kao i profesionalnu i stručnu podršku potencijalnim i aktivnim investitorima u svim fazama poslovanja. Informacije o radu Razvojne agencije Žepče dostupne su na internetu;

U konzultacije sa privatnim sektorom se uključuje veći broj poduzeća i njihovih udruženja, uzimajući u obzir strukturu lokalnog gospodarstva, a rezultati su dostupni javnosti kroz aktivnosti Kabineta Općinskog načelnika, i dostupni su putem web stranice Općine;

Redovno se ažuriraju informacija o inovativnoj orijentaciji i potrebama poduzeća;

Veliki broj firmi ima uvedene standarde kvaliteta/tehničke standarde EU,

Postoji pregled raspoloživih poslovnih usluga na području jedinice lokalne samouprave (i bližoj okolini), kao i pregleda potreba MSPiP za poslovnim uslugama;

Razvojna agencija Žepče provodi poslovne obuke za nove poduzetnike i pruža informaciono - savjetodavnu podršku za firme u nastajanju;

Postoji pripremljen pregled i poduzete su aktivnosti za pojednostavljenje uvjeta i dozvola za gradnju (poslovnih) objekata;

27

Visina komunalnih pristojbi i naknada planski je usmjerena prema pojeftinjenju komunalnih pristojbi i naknada, u skladu sa konsultacijama urađenim sa MSPiP, što se posebno odnosi na industrijsko – poslovne zone.

Rješenje o registraciji zanatske djelatnosti se izdaje za najviše tri dana, a moguće ga je dobiti za jedan dan ukoliko je sva potrebna dokumentacija potpuna;

Ukupan trošak za dobivanje rješenja o registraciji zanatske djelatnosti je 50KM;

pruža se financijska podrška MSPiP, sa transparentnim procedurama i praćenjem efekata, koja uključuje saradnju sa nadležnim institucijama Federacije BiH, a obuhvata i općinskepoticaje za MSPiP i poljoprivredne proizvođače;

na području općine djeluju 3 mikro kreditne organizacije koje pružaju podršku za sve kategorije stanovništva.

IV.1.3.7. Turistički potencijali, infrastruktura i usluge

Iako općina Žepče ima izražene resurse u turističko-rekreativnoj oblasti o nekom razvijenom turizmu teško je govoriti. Mogućnosti za razvoj turizma su prepoznatljive i strateški ih treba iskoristiti. Zemljopisni položaj općine s evidentnim prirodnim resursima (izvorska voda, 14 izvorišta mineralne vode na području općine, rijeka Bosna, flora i fauna), te povijesno kulturno nasljeđe (arheološke iskopine iz Rimskog doba, stećci) pružaju mogućnost jedinstvene turističke ponude, čije iskorištavanje općinu može profilirati u turistički centar regije. Prilike koje se pružaju za razvoj turizma na području općine Žepče, s obzirom na postojanje prirodnih resursa, ogledaju se kroz kreiranje ponude u lovnom i ribolovnom, ruralnom, sportsko – rekreacijskom i vjerskom turizmu Na području općine Žepče djeluju dva lovačka društva, sa više sekcija, i gotovo 20 izgrađenih lovačkih objekata, koji predstavljaju značajnu infrastrukturu za razvoj lovnog turizma. Zajednički dugoročni cilj ova dva društva su kontinuirane aktivnosti na zaštiti divljači, zaštiti šumskog područja i samom razvoju lovnog turizma na općini Žepče. Rijeka Bosna je izuzetno bogata ribom i u njoj žive: klijen, šljivar, mrena, škobalj, nerijetko som i mnoge druge vrste koje su u rijeci pojavljuju u nešto manjem broju primjeraka. Pored rijeke Bosne na teritoriji općine postoje planinske rijeke koje su zapostavljene, a bogate su pastrmkom. Dobar primjer tih planinskih rijeka su rijeke Papratnica, Pepelarska rijeka ili Željeznica. U svrhu razvoja riječnog turizma neophodno je izgraditi popratnu infrastrukturu duž riječnih korita u vidu šetnica, biciklističkih staza , ribolovnih staza i sl. U proteklom periodu, članovi Ribolovno-Sportskog društva Bosna, izgradili su ribolovnu stazu, koja se nalazi između dva gradska mosta. Njena dužina je 580 metara, i na njoj se održava tradicionalno međunarodno natjecanje "Kup Žepča". Općina Žepče ima mogućnost razvoja planinskog turizma. U 2000.g. na Matinskom visu je izgrađen planinarski dom, sa smještajnim kapacitetom 60 ležaja, koji posjeduje salu kapaciteta 50 - 60 osoba, a otvoren je vikendom i po potrebi. Od kada je ovaj dom izgrađen, kroz njegove prostorije prošlo je više desetina tisuća posjetitelja što je još jedan pokazatelj dobre osnove za razvoj planinarskog turizma.

28

U 2011. godini PD „Vis“ je započeo s realizacijom projekta „Žepačka transverzala“ za čije je sufinanciranje dio sredstava odobren od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ovaj projekt predviđa uređenje i markiranje staza koje će obuhvatiti veći dio općine Žepče, obilazak svih povijesnih, kulturnih, prirodnih znamenitosti, lovačkih domova i sportsko – rekreacijskih centara na području općine Žepče. Dužina planirane transverzale je preko 100 km, a staze se mogu koristiti za pješačenje, planinski biciklizam i nordijsko skijanje. Prvac kretanja na transferzali je: Žepče- Papratnica- Markovo brdo- Ljubna- Dugi brijeg- Mujića kosa- Matinski vis- Mekote- Matina- Panijevo- Pire- Novi Šeher- Ljubatovići- Brankovići- Pazarić- Lučići- Radunice- Gromilice- Fojnička rijeka- Osova- Bistrica- Kiseljak- Divove vode- Bukovik- Previla- Orlovik- Preko- Žepče. Ova staza je obilježena planinarskim markacijama (crveni vanjski krug, bijeli unutrašnji), te odgovarajućim putokazima na raskrižjima sa drugim planinarskim stazama. Transverzala se obilazi u pravilu pješice, ali se može obići i planinskim biciklom, ili zimi turnim skijama. Potencijal razvoja vjerskog turizma ogleda se u multireligioznosti stanovništva općine Žepče, još od davnina. Prvu katoličku crkvu u Žepču izgradio je u blizini žepačke kule bosanski kralj Stjepan Tomaš 1446. godine, a bila je posvećena svetom Tomi. Kao najstarija osnovana katolička župa spominje se župa Osova, za koju se veže i svetište Velike Gospe, koje svake godine pohode tisuće hodočasnika na dan Velike Gospe, odnosno 15. kolovoza. Povijesna osoba po kojoj također poznata župa Osova jeste fra Vjeko Ćurić, misionar u Africi koji je umro mučeničkom smrću spašavajući civile tijekom genocida u Rwandi, 1994. godine. Njegov spomenik i spomen soba se nalaze kod župne crkve u Osovi. Alibegova džamija poznata i kao Trzanska džamija bila je najstarija džamija i vjerski objekt u Žepču. Sagrađena je početkom 16.stoljeća i rušena je u više navrata. Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Trzanske džamije sa haremom u Žepču proglašeni su 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Pretpostavlja se da je u Žepču 1568. godine izgrađena glavna džamijaFerhadija, a izgradio ju je Ferhadbeg, koga su u Žepču zvali Ferhad paša, te je po tome poznata ikao Ferhat-pašina džamija. Ova džamija nakon ratnih razaranja,u periodu od 1992. do 1995. godine, obnovljena je 2006. godine. Pravoslavna crkva u Žepču izgrađena je 1894. godine i posvećena je Rođenju Presvete Bogorodice. Svake godine se 27.10. prosavlja Saborni dan, sv Paraskeva ili sveta Petka. Proslava svete Petke je u Žepču tradicija duga 132 godine i nastavljena i poslije rata u vremenu od 2000. godine. U pogledu razvoja turizma veliki nedostatak predstavlja to što Općina Žepče nema razvijene strateške planove u oblasti turizma, kao i to što je svijest o turističkim potencijalima općine na veoma niskom nivou. Neiskorištenost turističkih potencijala i smještajnih kapaciteta općine koji se ogledaju 3 ugostiteljsko-smještajna objekta, ukupnog kapaciteta 35 soba i 6 apartmana, dovela je do veoma niske profitabilnosti ovog sektora. Nedostatak turističke zajednice na nivou općine dodatno utiče na nerazvijenost turističke ponude. Prema važećoj zakonskoj regulativi osnivanje turističke zajednice vrši se na razini Kantona, ali se u praksi takav pristup pokazao neefikasan, te je potrebno raditi na izmjenu Zakona i osnivanju Turističke zajednice na razini općine, a koja bi bila nadležna za realizaciju strateškog plana u oblasti turizma.

29

IV.1.3.8. Poljoprivredni potencijali i poljoprivredna gazdinstva

Općina Žepče iako ima vrlo povoljne agrarno - ekološke uvjete za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, tu proizvodnju nije razvijala, nego je poljoprivreda uglavnom bila dodatna djelatnost. Zbog toga samo cca 20% kategoriziranog zemljišta pripada poljoprivrednom zemljištu. Od ukupne površine općine, na poljoprivredno zemljište otpada 4.489 ha, koje se nalazi u tri definirane zone koje su po svojim ekološkim karakteristikama dosta različite. Obradivo zemljište čini 13,57%, pašnjaci 5,63%, a šumsko i neplodno tlo 80,79% od ukupno kategoriziranog zemljišta. U pogledu vlasničke strukture privatna svojina je dominantna sa 96,5%. Oranice i vrtovi čine 28,82% ukupno poljoprivrednog zemljišta na području općine, dok pašnjaci zauzimaju 29,33 % te samim time predstavljaju dominantnu kategoriju poljoprivrednog zemljišta.

Slika 20. Kategorije zemljišta na području općine Žepče prema podacima za 2016. godinu [%]


Neplodnost zemljišta je jedan od ograničavajućih faktora postizanja dobrih prinosa u poljoprivredi. Poljoprivrednici nemaju praksu vršenja kemijske kontrole, tako da se korištenje mineralnih đubriva vrši neracionalno, što dovodi do smanjenja produktivnosti. Još jedan od faktora koji dovodi do nešto manjih prinosa po jedinici površine je usitnjenost parcela (veoma mali broj parcela sa površinama većim od 2 ha) pa je teško primijeniti moderne agrotehnike mjere i mehanizaciju.

Na području općine Žepče mahom je zastupljena proizvodnja žitarica. U promatranom periodu 2012 - 2016. godina, od ratarskih kultura najzastupljeniji je kukuruz, zatim slijede ječam, pšenica i raž.

Slika 21. Proizvodnja žitarica na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t].

5%

3%

5%

6%

76%

5%

Oranice i vrtovi Voćnjaci Livade Pašnjaci Šumsko tlo Neplodno tlo

30


Slika 22. Ukupna vrijednost proizvodnje žitarica na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM].


S obzirom da ratarska proizvodnja predstavlja osnovu za razvoj stočarstva, od izuzetnog je značaja razvoj ove oblasti poljoprivrede.

90 12030 54 126150 144

70 125 1713 56 3 9 32

1035

1800

400

10251100

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

količina količina količina količina količina

2012 2013 2014 2015 2016

Pšenica Ječam Raž Kukuruz

765000

72000

13650 3024069300

11850072000

3675077500

106020

309039200

780 1080038400

621000

720000

182000

461250495000

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000

800000

ukupna tržišnacijena





Žitarice Pšenica Ječam Raž Kukuruz

31

Stočarstvo Stočni fond na području općine Žepče, u zadnjih nekoliko godina, doživljava lagani pad. Razlozi su visoke cijene hrane za ishranu stoke i nelojalna konkurencija uvoznih stočnih proizvoda koja sve više ugrožava domaću proizvodnju. Također, niske premije i izostanak državnih poticaja dodatno otežavaju bavljenje stočarstvom u većem obimu, izuzev za svoje vlastite potrebe. Broj grla na području općine Žepče u 2016.g. iznosio je:

- goveda (3.980 grla),

- ovce (12.100 grla),

- koze (1.200 grla),

- perad (28.000 komada),

- košnicepčela (4.050 komada),

- konji, magarci, mule imazge (88grla),

- svinje (6.050 grlakomada (podaci: PO-51/2)

Okup mlijeka u općini Žepče vrše mljekare "Saraj milk" Maglaj, te mljekara „ZIM“ d.d. Zenica. Slika 23. Prikaz proizvodnje u sektoru stočarstvo/peradarstvo na području općine Žepče u periodu 2012 -

2016. godina [t].


15,2 15,222,5

3022,2

1421

7,8

3022,2

36 36

22,5

54

32

94 92

56 56,245,36

0

20

40

60

80

100


2012 2013 2014 2015 2016

Stočarstvo/peradarstvo - količine [t]

Stočarstvo peradarstvo Proizvodnja goveđeg mesa Proizvodnja svinjskog mesa Ostalo (navedite).....

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwil9v-hvI_SAhUCS5oKHeZlCTYQFghLMAI&url=http%3A%2F%2Fwww.zim.ba%2F&usg=AFQjCNFi2fCiRBetMEFA16MkAcZ0oMBtTQ&sig2=kZ6Qx2_RsY9AOy65AHotvw

32

Slika 24. Ukupna vrijednost proizvodnje u sektoru stočarstvo/peradarstvo na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM].


Kada se govori o peradarstvu na području općine su registrirana 3 poduzeća koje se bavi uzgojem koka i konzumnih jaja.

Slika 25. Proizvodnja jaja i mlijeka na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [×1000 l ili

kom].


Voćarstvo Razvoj voćarstva usmjeren je na zasnivanju intenzivnih plantažnih voćnjaka, a ovaj vid proizvodnje je pogodan za gazdinstva koja uz odgovarajuće uvjete posjeduju i manje zemljišne površine u odnosno na ratarstvo. Najzastupljenije voćne kulture kada su u pitanju visokostablašice su jabuka, šljiva i kruška. Najzastupljenije kultivirane sorte jabuke koje se uzgajaju na području Žepča su: Golden Delicious, Idared, Jonathan,

25536

45600

27000

63300

44400

1764021000

800

63300

44400

64800

43200

27000

105300

60800

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

ukupna tržišna cijena ukupna tržišna cijena ukupna tržišna cijena ukupna tržišna cijena ukupna tržišna cijena

Stočarstvo peradarstvo Proizvodnja goveđeg mesa Proizvodnja svinjskog mesa

528 522

342 356,4 356,4

427

43

302,5

422,1 423,5

0

100

200

300

400

500

600


2012 2013 2014 2015 2016

Proizvodnja jaja Proizvodnja mlijeka

33

Braeburn i Granny Smith. Od autohtonih sorti uzgajaju se Petrovnjača, Kanjuška, Kožara, Torulja, Kraljica i dr. sorte Šljive koje se uzgajaju: Čačanka rodna, Čačanska ljepotica, Stanlay. Površina pod intenzivnim zasadima i poluintenzivnim zasadima je oko 55 ha. Broj proizvođača koji se bave ovakvim načinom uzgoja visokostablašica iznosi cca 120. Primjetno je da se sve veći broj domaćinstava u zadnje vrijeme vraća sadnji autohtonog voća. Voće se uglavnom prodaje na lokalnom tržištu i prerađeno u rakiji i džemova na obiteljskim gazdinstvima. Katastarski, ukupne površine pod voćnjacima na općini Žepče (uključujući i stare autohtone voćnjake) iznose 738 ha. Kada se analizira struktura proizvodnje voća uočava se da dominira uzgoj maline koja je zbog dobre otkupne cijene, te poticaja za tu voćnu vrstu u proteklih 5 godina pretekla proizvodnju jabuke i šljive. Proizvodnja maline u 2016. godini je iznosila 1180 t što je za 6,78 % više nego u 2015. godini i predstavlja prinos od 39,39 kg po glavi stanovnika općine. Svi malinjaci se rade po suvremenim principima uzgoja jagodičastog voća. Malina ali i ostalo jagodičasto voće se prodaje u svježem stanju lokalnim hladnjačama i uglavnom izvozi na strano tržište. Skoro cjelokupnu organizaciju otkupa vrše postojeće poljoprivredne zadruge i udruženja. Vrlo male količine maline se prerade u razne prerađevine kao što su sok, džem, kompot ili rakija. Ukupan broj proizvođača je 2.500 koji su članovi/ koperanti 4 zadruge i 6 udruga/udruženja.

Ukupne površine nasada jagodičastog voća u 2016. godini iznose 376,6 ha.

Tabela 3. Pregled vrsta jagodičastog voća i površina koje su njime zasađene.

Vrsta Površina zasada [ha]

(u 2016.god) Otkupljena količina plodova [t]

(otkup u 2016. god)

Malina 332,5 1.253

Kupina 37,5 201,5

Borovnica 1,1 Samostalna prodaja

Jagoda 13,1 Samostalna prodaja

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije općine Žepče Nakon proizvodnje malina po proizvedenim količinama slijedi proizvodnja jabuke (450 tona u 2016. godini), a zatim slijedi proizvodnja šljive (288 tona)te ostalih vrsta voća.

34

Slika 26. Proizvodnja voća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t].


Slika 27. Ukupna vrijednost proizvodnje voća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM].


U cilju unaprjeđenja proizvodnje voća pored povećanja površina zasađenih voćem treba težiti i povećanju kako prinosa tako i kvaliteta plodova. Skladišni i rashladni kapaciteti Poljoprivredni obrt „Batakuša“Željezno Polje, je privatna hladnjača u Željeznom Polju kapaciteta 200m³. U hladnjači je smješten tunel za duboko zamrzavanje do -40 °C i komora za čuvanje plodova od -18°C do -20°C. Hladnjača „Agroinkubator“ Žepče, raspolaže sa dvije komore ukupnog kapaciteta 300 m³, ima mogućnost pothlađivanja do +4oC, glavna namjena je čuvanje svježeg voća i povrća. Hladnjača je na raspolaganju svim korisnicima kako sa općine Žepče tako i sa ostalih općina.

268

383319

147

450

29 30 25 33,6 34

364 346

170

350288306

455

600

11051180

0 2 1,5 4 13102,2

2172,6

180 184

0

200

400

600

800

1000

1200


2012 2013 2014 2015 2016

Jabuke Kruške Šljive Maline Jagode Ostalo

212000 184330 255200 176400450000

60320 56400 30000 76944 77860214760 206600 136000

518000 383040581400

1401400

2100

4353700 4366000

0 8000 3000 13840 44980198400

39900232320

724487 680800

0

440000

880000

1320000

1760000

2200000

2640000

3080000

3520000

3960000

4400000

4840000


Jabuke Kruške Šljive Maline Jagode Ostalo

35

Hladnjača „Heko“ u Begov Hanu, je prvenstveno hladnjača za zamrzavanje, skladištenje i preradu jagodičastog voća. Površina poslovne površine iznosi 369,68 m², površina komore 133,30 m², a kapacitet hladnjače je 800 t. Hladnjača „Natural Food“ u Željeznom Polju, Puštena u rad 29.04.2015.godine. Hladnjača ima kapacitet 30 tona dnevnog zamrzavanja i mogućnost 300 tona skladištenja. Vinogradarstvo Vinogradarstvo je grana poljoprivredne proizvodnje koja je pokrenuta projektom Specijalizirane vinogradarske zadruge „VITIS““ d.o.o. Žepče . Ukupna površina pod intenzivnim nasadima od početnih 9,5 ha se u 2016. godini podigla na 142,5 ha. Najveće površine su vlasništvo poduzeća “Povratak” d.o.o. Žepče koje gradi vlastitu vinariju na općini Žepče. Ratarstvo Ratarstvo kao grana poljoprivredne proizvodnje na općini Žepče mijenja svoju sliku. Vrsta usjeva je direktno vezana za stočarsku proizvodnju - pšenicu sve više zamjenjuje ječam i kukuruz kao osnovna ishrana stoke. Površine pod žitarica se svake godine kreću oko 500 ha. Na području općine Žepče u 2016. godini ostvarena je proizvodnja povrća od ukupno 333,3 tona od čega čaj 98,7% pripada plasteničkoj proizvodnji. Plastenička proizvodnja se i dalje nalazi na značajnom mjestu poljoprivredne proizvodnje općine i u laganom je porastu. Proizvođači povrća se za ovu proizvodnju opredjeljuju zbog klimatskih uvjeta, pogotovo suše i grada, koje direktno ugrožavaju proizvodnju na otvorenim parcelama. U 2006. godini na području općine bilo je evidentirano oko 60 plastenika površine po 100 m2, a prema podacima iz 2010. godine, površine pod plastenicima iznose oko 1,6 ha, dok su u 2016. godini dostigli broj od 2,2 ha, odnosno za 37,5% više nego 2010. godine. U plastenicima se proizvodi paprika, rajčica, krastavac, špinat, luk, salata, a tri gazdinstva se bave proizvodnjom cvijeća.

36

Slika 27. Proizvodnja povrća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t].


Kada je riječ o povrtlarskoj proizvodnji na otvorenom, intenzivira proizvodnja krastavaca kornišona kroz projekt RAŽ-a. U protekle četiri godine proizvodnom se bavilo 112 proizvođača na površini od 8,4 ha. Ukupne količine kornišona predane u otkup u tom periodu iznose 263,5 t. U promatranom periodu 2012 - 2016. godina uočava se lagani pad proizvedenih količina povrća zbog toga što se poljoprivredni proizvođači teško bore sa nelojalnom konkurencijom i niskim otkupnim cijenama pa se odlučuju za proizvodnju kultura koje imaju nešto manji prinos, ali imaju veću tržišnu cijenu. Slika 28. Ukupna vrijednost proizvodnje povrća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina

[KM].


Pčelarstvo Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja je tradicionalno prisutna u općini Žepče. Bavljenje pčelarstvom, zbog kvalitetnog domaćeg meda i povoljnih klimatskih uvjeta, Žepče svrstava u jednu od najzdravijih i najkvalitetnijih sredina u BiH kada su u pitanju prirodni ambijent, klima, čist zrak i voda.

416

600

108

33,7

329

10 10 1,7 1,7 4,30

100

200

300

400

500

600

700


2012 2013 2014 2015 2016

Povrće iz plastenika (pojedinačno navest vrste) Povrće na otvorenom (pojedinačno navest vrste)

357760

300000

70200

310040

230300

12300 8000 1700 2890 4300

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000


Povrće iz plastenika (pojedinačno navest vrste) Povrće na otvorenom (pojedinačno navest vrste)

37

Na području Žepča registrirana su 123 pčelara, koji su članovi dva udruženja:

- „Udruga građana pčelara Žepče“(osnovano 2000.god., 67 članova) i

- “Udruženje pčelara poljoprivrednika “Matica-ANA ARI” Željezno Polje (osnovano 2003.god, 56

članova).

Ukupan broj košnica iznosi 3 500, na području cijele općine, a godišnje se prosječno proizvede 20 kg meda po košnici; odnosno 70 t godišnje. Proizvodi se i polen, propolis, matična mliječ, vosak, matice i rojevi. Prodaja meda je na lokalnom tržištu. Ljekovito bilje Ljekovito bilje se na području općine Žepče uzgaja na oko 5 ha površine, a od vrsta najzastupljenije su matičnjak (Melissa officinalis L., fam.Lamiaceae), neven (Calendula officinalis L. fam.Asteraceae) i lavanda (Lavandula vera DC.,fam.Lamiaceae.). OPZ „Agrofarm“ Žepče, okuplja 35 kooperanata koji se bave uzgojem ljekovitog bilja, vrši otkup proizvedene sirovine, sušenog bilja i eteričnih ulja, proizvodi eterična ulja i ista plasira na tržište. Od 2008. -2016. godine prerađeno je i dobiveno oko 75 kg eteričnog ulja matičnjaka. Proizvodnja eteričnih ulja organizira se u partnerstvu s Udrugom poduzetnika i poslodavaca (UPIP) Žepče. UPIP Žepče je vlasnik opreme za preradu, fiksni destilator kapaciteta 1500 l, tri mobilna destilatora, svaki kapaciteta 350 l. Proizvode se eterična ulja od smilja, bora, jele, smreke, lavande i kadulje. Dio kooperanata koji se bavi uzgojem Matičnjaka, proizvodi po principima organske proizvodnje i poštuje principe proizvodnje standarda (EC) No:843/2007, a dio njih je i organski certificiran prema standardima organske proizvodnje. Poljoprivredne apoteke Cjelokupni razvoj poljoprivrede općine Žepče prati postojanje 6 poljoprivrednih apoteka (Novi Šeher, Radovlje, Zenički put, Bistrica, Begov Han, Žepče) koje uspijevaju da zadovolje potraživanja poljoprivrednih proizvođača na općini Žepče. Registracija poljoprivrednih gazdinstava , klijenata i obrta Tabela 4. Broj registriranihpoljoprivrednih gazdinstava, obrta i broj klijenata na području općine Žepče u

2016. godini.

1. Ukupan broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava i klijenata na području općine Žepče

1690

1.1. Broj članova gazdinstva 4374

1.2. Broj ženskih članova 1998

1.3. Broj muških članova 2376

1.4. Broj članova sa nezavršenom osnovnom školom 514

1.5. Broj članova sa završenom osnovnom školom 1573

1.6. Broj članova sa srednjom stručnom spremom 2108

1.7. Broj članova sa višom stručnom spremom 67

38

1.8. Broj članova sa visokom stručnom spremom 112

2. Broj registriranih poljoprivrednih obrta 110

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije općine Žepče Poljoprivredne zadruge u općini Žepče

Tabela 5. Poljoprivredne zadruge registrirane na području općine Žepče.

Broj: Naziv zadruge: Godina osnivanja:

1. Poljoprivredna zadruga „Poljar“ Žepče 2002.

2. Opća poljoprivredna zadruga „Agrofarm“ Žepče

2005.

3. Opća zemljoradnička zadruga „Žepački Rolend“p.o. Žepče

2011.

4. Specijalizirana vinogradarska zadruga „Vitis“ Žepče

2014.

5. Poljoprivredna zadruga „Croland“ 2016.

6. Poljoprivredno savjetodavna zadruga Agrina

2017.

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije općine Žepče Poljoprivredna udruženja u općini Žepče

Tabela 6. Poljoprivredna udruženja registrirana na području općine Žepče.

Broj: Naziv udruženja: Godina osnivanja:

1. “Udruga građana pčelara Žepče” 2000.

2. Udruženje pčelara poljoprivrednika “Matica ANA ARI” Željezno Polje

2003.

3. UP”Proizvođači maline kooperanti Željezno Polje –Žepče”

2005.

4. Udruženje invalidi poljoprivrednici “PATRIOT” Željezno Polje

2009.

5. Udruženje poljoprivrednika “PROIZVOĐAČI MLIJEKA” Željezno Polje

2010.

6. Udruženje “EKO AGRAR” Begov Han 2011.

7. Udružnje “ŽITOPLOD” Žepče 2012.

8. Udruženje “NAFAKA-ŽE” 2013.

9. Udruga poljoprivrednika “Poljoprivrenik ŽE”

2015.

10. Udruženje poljoprivrednika “Agro Grup” 2016.


39

IV.1.4. PREGLED STANJA I KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA

IV.1.4.1. Zaposlenost

Prema podacima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na ukupnu zaposlenost po svim sektorima: privredna društva, samostalni poduzetnici, državne ustanove, fondovi, banke i sl. , trend zaposlenosti u posljednjih pet godina pokazuje povećanje broja zaposlenih radnika koji žive na području općine Žepče. Nešto manji broj zaposlenih radnika zabilježen je u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu i on je iznosio 4.985, što je za 5,19% manje u odnosu na broj zaposlenih radnika u 2015. godini. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva je 21.4158, što je 71,31% od ukupnog broja stanovnika općine. Prema broju zaposlenih, Općina Žepče je na 5. mjestu u Zeničko – Dobojskom kantonu.

Struktura uposlenih u poduzećima na teritoriji općine Žepče klasificirana prema djelatnostima data je u narednoj tabeli:

Tabela 7. Struktura uposlenih na području općine Žepče klasificirana prema djelatnostima

Djelatnost 2012 2013 2014 2015 2016

M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S M Ž S

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

32 30 62 30 37 67 30 31 61 25 31 56 31 26 57

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo

99 75 174 101 84 185 110 75 185 110 91 201 115 93 208

Zdravstvena i socijalna zaštita

40 96 136 39 93 132 59 107 166 45 98 143 41 99 140

Financijske djelatnosti i osiguranja

61 66 127 56 62 118 47 61 108 49 62 111 54 61 115

Građevinarstvo 424 56 480 421 58 479 414 54 468 430 45 475 421 47 468

Informacije i komunikacije

24 2 26 23 2 25 17 2 19 14 1 15 18 1 19

Javna uprava i odbrana

114 61 175 116 61 177 114 62 176 121 60 181 120 60 180

Obrazovanje 233 469 702 253 495 748 254 508 762 251 535 786 268 540 808

Ostale uslužne djelatnosti

31 46 77 33 42 75 33 40 73 33 40 73 36 44 80

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

79 15 94 0 0 0 97 26 123 114 29 143 221 37 258

Poslovanje nekretninama

0 0 0 83 19 102 0 3 3 3 3 6 5 3 8

Prerađivačka industrija

818 544 1362 791 530 1321 1197 1104 2301 1520 1286 2806 1556 1158 2714

Prijevoz i skladištenje

487 62 549 508 51 559 531 61 592 598 73 671 656 96 752

Proizvodnja i snabdijevanjem električnom energijom,

20 2 22 20 2 22 20 2 22 19 2 21 19 2 21

8Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

40

plinom, parom i klimatizacija

Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom,sanacija okoliša

48 7 55 50 10 60 59 9 68 61 10 71 63 11 74

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

39 35 74 47 38 85 51 41 92 62 41 103 72 38 110

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

632 480 1112 666 489 1155 643 498 1141 632 489 1121 747 570 1317

Umjetnost, zabava i rekreacija

15 16 31 13 14 27 20 15 35 17 20 37 13 74 87

Vađenje ruda i kamena

18 3 21 25 3 28 27 6 33 21 4 25 22 1 23

Ukupno uposlenih

3214 2065 5279 3275 2090 5365 3723 2705 6428 4125 2920 7045 4478 2961 7439

Izvor: Poreska uprava F BiH Ukoliko se promatra struktura zaposlenih klasificirana prema spolu, uočava se da je broj zaposlenih muškog i ženskog spola prilično uravnotežen, odnosno da nema značajnog odstupanja broja uposlenih jednog ili drugog spola u ukupnom broju uposlenih registriranih na području općine. Također, kada promatramo strukturu uposlenih prema veličini poduzeća vidimo da se broj uposlenih, odnosno odnos muške i ženske radne snage nije značajnije mijenjao u proteklom periodu, što dokazuje i naredni dijagram:

Slika 29. Spolna struktura uposlenika u poduzećima registriranim na području općine Žepče u periodu 2012-2016. godina.

Izvor: Poreska uprava F BiH

800

479

837

478

829

487

856

507

953

565

1061

441

1055

357

1092

407

1151

390

1379

455

1273

845

1309

987

1282

990

1329

1035

1494

1160

80

300

74

268

520

821 789

988

652781

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

M Ž M Ž M Ž M Ž M ž

2012 2013 2014 2015 2016

Mikro (do 9 zaposlenih) Mala (od 10 do 49 zaposlenih)

Srednja (50-250 zaposlenih) Velika (preko 250 zaposlenih)

41

Rad osoba koje se ne nalaze na listama registriranih zaposlenika, odnosno „rad na crno“ je evidentan problem u kako u cijeloj Bosni i Hercegovini, tako i na području općine Žepče. I pored aktivnog angažmana nadležnih inspekcijskih organa na suzbijanju ove pojave, s obzirom na strukturu gospodarstva općine teško je u potpunosti eliminirati angažiranje uposlenika „na crno“. Ipak pojačane kontrole gospodarskih subjekata dale su rezultata pa tako bilježimo opadajući trend upošljavanja radnika bez prijave nadležnim institucijama. Unutar BiH sa područja Općine Žepče zaposleno je 225 osoba ili 20%, od toga unutar Zeničko – Dobojskog kantona 106 ili 9%, dok je u ostalim Općinama u BiH zaposleno 119 ili 11%, od ukupnog broja zaposlenih.

Slika 30. Broj registriranih zaposlenih lica na teritoriji Zeničko – Dobojskog kantona u 2016. godini, klasificiran prema sjedištu poslodavca,

Izvor: Biro rada Žepče

Slika 31. Broj registriranih zaposlenih lica van teritorije Zeničko – Dobojskog kantona u 2016. godini, klasificiran prema sjedištu poslodavca.


Što se tiče rada u inozemstvu , odnosno privremenog boravka zbog rada u inozemstvu, u inozemstvu je zaposleno 65 ili 5% osoba a koji su registrirani na evidenciji Biroa rada Žepče. Međutim, broj osoba na

845

46 4013 4 1 1 1

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

Žepče Zenica Maglaj Zavidovići Tešanj Visoko Kakanj Doboj Jug

40

17

118

4 3 3 3 3 3 3 3 2 2 1

12

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

42

privremenom radu u inozemstvu se procjenjuje na znatno veći broj (oko 4.000 osoba). Imajući u vidu gore navedeno, stvarni prikaz stope nezaposlenosti je veoma teško utvrditi sa preciznošću.

Slika 32. Broj registriranih zaposlenih lica zaposlenih u inostranstvu u 2016. godini.


Smanjenju broja nezaposlenih, a osobito iz populacije mladih, doprinose i mjere aktivne politike upošljavanja, koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje u suradnji sa Službom za zapošljavanje ZE - DO kantona. Korisnicima sa područja općine Žepče su po navedenim programima u razdoblju od 2010 – 2015. godine dodijeljena financijska sredstva u ukupnom iznosu od 1.469.997,00 KM, a uposleno je ukupno 716 osoba (Izvještaj o radu Biroa za zapošljavanje općine Žepče za 2015. godinu). Općina Žepče redovno raspisuje Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za samozapošljavanje u kojem se prednost daje mladima do 35 godina starosti. U proračunu su se za ovu stavku u prethodnom periodu sredstva u visini od 25.000,00 KM, izuzev u 2016. godini kada je izdvojeno 21.000 KM. Uposljednje četiri godine je zahvaljujući ovim sredstvima potpomognuto samozapošljavanje ukupno 49 osoba, od čeganjih 10 u 2016. godini. Slika 33. Iznos sredstava izdvojenih iz općinskog budžeta za programe samoupošljavanja i broj uposlenih

po ovim programima u periodu 2013 – 2016. godina.


31

18

10

2 1 1 1 1

0

5

10

15

20

25

30

35

Njemačka Hrvatska Slovenija Crna Gora Bugarska Italija Luxemburg Slovačka

14

10

15

10

25 25 25

21

0

5

10

15

20

25

30

2013 2014 2015 2016

Broj zaposlenih Iznos sredstava [×1000 KM]

43

IV.1.4.2. Nezaposlenost

Pregledom stanja uočava se da je broj nezaposlenih u proteklih 5 godina prilično konstantan sa veoma

blagom tendencijom pada, tako da je ukupan broj registriranih aktivnih tražilaca posla na području općine

u 2016. godini je iznosio 4962 nezaposlena što je za 1,03 % manje u odnosu na 2015. godinu, a odnos

broja nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika općine iznosi 1:6.

Slika 34. Broj nezaposlenih lica registriranih na području općine Žepće u periodu 2012 – 2016. godina.


Što se tiče broja tražilaca posla klasificiranom prema spolu u periodu 2012 - 2016. godina on je prilično

ujednačen, s tim da je broj tražilaca posla muškog spola nešto veći u odnosu na žene.

Slika 35. Broj nezaposlenih lica registriranih na području općine Žepće u periodu 2012. – 2016. godina, klasificiran prema spolu.


Kod analize obrazovne strukture, odnosno učešće pojedinih stepena stručne spreme u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba u 2016. godini,kvalificirani radnici (KV) čine najbrojniju grupu u ukupnom broju registriranih nezaposlenih lica i njihovo učešće iznosi 39,52%, i u odnosu na 2015. godinu

5160

5235

5025 5014

4962

4800

4850

4900

4950

5000

5050

5100

5150

5200

5250

5300

2012 2013 2014 2015 2016

3122

2038

27332502 2605

2420 2545 2469 23812581

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

2012 2013 2014 2015 2016

Broj nezaposlenih klasificiran prema spolu

44

njihov broj je manji za 0,25%. Drugu grupu u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba čine nisko kvalificirana lica (NKV) čije učešće u ukupnom broju aktivno nezaposlenih lica iznosi 29,10%, i u odnosu na 2015. godinu njihov broj je manji za 5,98%, radnici sa srednjom stručnom spremom (SSS) čine 22,13% ukupnog broja registriranih nezaposlenih lica i u odnosu na 2015. godinu njihov broj je veći za 6,8%. Učešće ostalih stepena stručne spreme u ukupnom broju aktivnonezaposlenih radnika iznosi 9,25 %. Slika 36. Udio broja nezaposlenih lica klasificiran prema stepenu stručnog obrazovanja u ukupnom broju

nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini .


Broj registriranih nezaposlenih mladih osoba (do 30 godina) na zavodu za zapošljavanje u 2016. godini je 1799 osoba, što predstavlja 36,26% ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba i ovaj broj mladih nezaposlenih je za 3,68% veći u odnosu na 2015. godinu. Promatrajući podatke o registriranim nezaposlenim osobama u 2016. godini najveći broj nezaposlenih se

nalazi u dobnom razdoblju od 31 - 50 godina, ukupno 2079 lica ili 41,9%. Starosna struktura nezaposlenih

radnika pokazuje da veliki procent nezaposlenih otpada na grupe koje generalno teže dolaze do

zaposlenja, odnosno 32,63% nezaposlenih u 2016. godini je starije od 45 godina (21,85% nezaposlenih je

starije od 50 godina).

Slika 37. Udio broja nezaposlenih lica klasificiran prema starosnoj strukturi u ukupnom broju nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini .


29,10

5,40

39,52

0,42

22,13

0,36

3,06

NKV PKV KV VKV SSS VŠS VSS

3,22

8,3410,42

7,28

6,99

10,3410,06

10,72

10,78

11,57

7,72 2,56

15-18 19-20 21-24 25-27 28-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65

45

Slika 38. Starosna struktura registriranih nezaposlenih lica na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina.


Analizirajući dužinu čekanja na posao može se zaključiti da se generalno prosječna dužina čekanja na

posao u periodu 2012 - 2016.g. smanjuje, te je tako ukupna dužina čekanja na uposlenje za 3,83% manja

u odnosu na 2012. godinu. Najbrojniju grupu nezaposlenih lica čini grupa koja na uposlenje čeka više od

15 godina i ona u 2016. godini broji 1525 lica (788 muškaraca i 737 žena), što predstavlja 30,73% ukupnog

broja nezaposlenih lica. Odmah zatim slijedi grupa nezaposlenih koja na uposlenje čeka 10 do 15 godina

koju čini 1.101 osoba ili 22,19% ukupnog broja nezaposlenih.

Slika 39. Broj registriranih nezaposlenih lica na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina, klasificiran prema dužini čekanja na zaposlenje.


194

250216

160 160

324 336357

424 414

630

577

506

438

517

406 408378

350 361389 374

337363 347

566549

530 543513

590 604569

549

499

557540 539 551

532

606624

582563

535504 519

552574 574

302

347 347371 383

92 107 112 128 127

0

100

200

300

400

500

600

700

15-18 19-20 21-24 25-27 28-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65

447 472 450 430 417306 314 302 304 293270 262 229 253 296276 239 207 183

237255 242 199 174 170

879765

700

567482518 513 473 470 441

1219 1248 1233 12131101

990

11801232

14201525

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

Broj registriranih nezaposlenih osoba klasificiranih prema dužini čekanja na zaposlenje

< 1 godine 1-2 godine 2 - 3 godine 3 - 4 godine 4 - 5 godina 5 - 8 godina 8 - 10 godina 10 - 15 godina 15 i više

46

Slika 40. Procentualno učešče broja nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini, klasificiran prema dužini čekanja na zaposljenje.


IV.1.4.3. Umirovljenici (broj, spolna struktura i struktura po vrsti mirovine)

Na području općine Žepče je u 2016. godini registrirano 3.957 umirovljenika, od čega je njih 1.958 u starosnoj mirovini (49,48%), 639 umirovljenika je u invalidskoj mirovini i čine 16,15% ukupnog broja umirovljenika, te 1360 osoba koja uživa obiteljsku mirovinu ili 34,37,53% ukupnog broja umirovljenika. Broj umirovljenikau periodu 2012 ÷ 2016. godina ima tendenciju porasta i u 2016. godini ukupan broj umirovljenika je za 7,5% veći nego u 2012. godini.

Slika 41. Broj umirovljenika registriranih na području općine Žepče u periodu 2012.-2016. godina, klasificiran prema vrsti mirovine.

Izvor: Centar za socijalni rad

Najugroženija su stara lica bez ikakvog staranja od strane obitelji. Ova lica ostvaruju i primanja po osnovu tuđe njege i zaštite i jednokratnih socijalnih pomoći.

8,405,90

5,974,78

3,439,71

8,8922,19

30,73

< 1 godine 1-2 godine 2 - 3 godine 3 - 4 godine 4 - 5 godina

5 - 8 godina 8 - 10 godina 10 - 15 godina 15 i više

1652 17011810 1882 1958

685 681 677 655 639

1344 1317 1323 1363 1360

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

Broj Broj Broj Broj Broj

2012 2013 2014 2015 2016

Starosna Invalidska Porodična

47

Visina mirovine u promatranom periodu 2012 - 2016. godine nije se značajnije mijenjala, pa je tako prosječna starosna mirovina na području općine Žepče u 2016. godini iznosila 388,2 KM i za 0,8 % je veća nego 2012. godine. Prosječna invalidska mirovina u 2016. godini je iznosila 314,85 KM i za 3,79% je veća u odnosu na 2012. godinu, dok je prosječna porodična penzija sa iznosom od 309,43 KM u 2016. godini za 3,58% veća od iste u 2012. godini. Slika 42. Prosječna visina mirovine u općini Žepče za period 2012.-2016. godina, klasificirana prema vrsti

mirovine.

Izvor: Centar za socijalni rad

IV.1.5. PREGLED STANJA I KRETANJA U OBLASTI DRUŠTVENOG RAZVOJA

IV.1.5.1. Obrazovanje

Općina Žepče je nadležna za osnovno i srednje školstvo na svome području, a na području općine nalazi se pet matičnih osnovnih škola i to:

Tabela 8. Osnovne škole koje djeluju na području općine Žepče

Naziv ustanove i Mjesto Broj područnih škola Broj učionica u funkciji

OŠ „Žepče“ - Žepče 7 40

OŠ „Fra Grga Martić“ - Ozimica 8 33

OŠ „Abdulvehab Ilhamija“ – Željezno Polje 1 16

OŠ „Begov Han“ – Begov Han 1 15

Osnovna glazbena škola „Katarina Kosača Kotromanić“ - Žepče

0 11

Izvor: Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

385,51 373,63 385,63 388,37 388,2

303,33 303,36318,06 317,16 314,85

298,73 298,66312,3 309,11 309,43

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2016

Broj umirovljenika i prosječna visina mirovine [KM]

Starosna Invalidska Porodična

48

Općina Žepče je na 6. Mjestu u Zeničko – Dobojskom kantonuprema broju predškolske djece. Također, na 6. mjestu je po broju učenika u osnovnom obrazovanju, dok je na 5 mjestu po broju učenika u srednjem obrazovanju. Predškolsko obrazovanje Dječji vrtić „Don Ivica Čondrić“ Žepče je izgrađen 1996. godine. Izgradnja je financirana od strane Karitasa Trivineto (Italija) i općine Žepče. Vlasnik Dječjeg vrtića je Vrhbosanska nadbiskupija. Osnivač je Župni ured Žepče. Broj djece predškolske dobi koji su koristili usluge vrtića u periodu od 2010. godine do danas porastao je za 27 polaznika ili 51%. U 2016. godini ukupan broj djece koja pohađaju ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja je 117. S porastom broja ustanova i djece, rastao je i broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u općini Žepče za 8 lica ili 133%. U 2016. godini broj uposlenih u predškolskom obrazovanju je 14. Pored ovog vrtića 2013. godine osniva se privatna ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja “Mumi”. Osnovno i srenje obrazovanje Djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja prenesena je sa razine Kantona na Općinu Žepče, što je ujedno bio i prvi slučaj prenošenja nadležnosti nad osnovnim i srednjim obrazovanjem na jednu lokalnu zajednicu u F BiH, a što je predviđeno i Ustavom FBiH. Stručni pedagoški nadzor u Općini Žepče vrše Pedagoški zavod Zenica i Pedagoški zavod Mostar. Ukupan broj učenika, koji se obrazuju po dva službena nastavna plana i programa (HNPIP i BNPIP), je 3.263. Ukupan broj zaposlenih u osnovnim školama u 2017. godini iznosio je 331, od čega je nastavnog osoblja sa ugovorom o radu na neodređeno vrijeme bilo angažirano 272 nastavnika i 79 nastavnika sa ugovorom o radu na određeno vrijeme. U isto vrijeme kao tehnološki višak u osnovnim školama vodi se 7 lica. Broj učenika koji pohađaju osnovne škole u proteklom periodu je varirao od 2842 učenika u školskoj 2013/14 godini pa do 3480 u školskoj 2012/13. godini. U školskoj 2015/16 godini taj broj je iznosio 3263 učenika od čega je 1634 muških i 1629 ženski.

Slika 43. Broj učenika u osnovnim školama na području općine Žepče u periodu 2011 – 2016. godina.


592 556 544 522472

357 369 357 377 358

714 731678 646 619

1369 1369

12631344 1360

455 480 453 454

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

2015/16

OŠ Abdulvehab Ilhamija OŠ Begov Han OŠ Fra Grga Martić OŠ Žepče Osnovna glazbena škola

49

Najveći broj upisane djece je u osnovnoj školi „Žepče“ koja je u školskoj 2015/2016. godini brojala ukupno 1360 učenika, ili 42,67% ukupnog broja osnovaca na području općine, dok je taj broj u školskoj 2017/18. godini iznosio 1258 učenika ili 46% ukupnog broja osnovaca na teritoriji općine Žepče. Promatrajući podatke o broju učenika u osnovnim školama u školskoj 2017/18. godini bilježimo pad ukupnog broja osnovaca od 16,1% u odnosu na školsku 2015/16. godinu. Od ukupno upisanih 2736 učenika u školskoj 2017/18. godini, a koji su raspoređeni u 181 odjeljenje, njih 259 ili 9,5% pripada učenicima upisanim u prve razrede. Broj učenika prvih razreda koji nastavu pohađaju po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku je 131, dok broj učenika koji nastavu pohađa po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku je 128.

Slika 44. Broj upisanih učenika u osnovnim školama u školskoj 2017/18. godini, klasificiran prema nastavno – naučnim planovima.


Školske 2016/17. godine osnovnu školu završilo je ukupno 337 učenika. Slika 45. Broj učenika sa područja općine Žepče koji su završili osnovno obrazovanje u školskoj 2016/17.

godini.


77

54

0 0

38

10

40 40

0

10

20

30

40

50

60

70

80

O.Š. "Žepče" Žepče

O.Š. "Fra Grga Martić"Ozimica

O.Š. "Begov Han"Begov Han

O.Š. "AbdulvehabIlhamija"

Željezno Polje

NPP na hrvatskom jeziku NPP na bosanskom jeziku

154

7355 55

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

O.Š. "Žepče" Žepče

O.Š. "Fra Grga Martić"Ozimica

O.Š. "Begov Han"Begov Han

O.Š. "AbdulvehabIlhamija"

Željezno Polje

Broj učenika koji su završili školu u školskoj 2016/17. godini

50

Broj nastavnika koji je angažiran na izvođenju nastave sukladan je broju učenika upisanih u osnovne škole, tako da je najviše nastavnika uposleno u O.Š. Žepče i to 144, zatim slijedi O.Š. „Fra Grga Martić“ sa 109 uposlena nastavnika i osnovna glazbena škola sa 57 uposlenih.

Slika 46. Broj nastavnog osoblja koje je angažirano na izvođenju nastave u osnovnim školama na području općine u školskoj 2017/18. godini.


Broj nastavnog kadra u proteklom periodu pratio je broj djece upisane u osnovne škole i srednje škole, tako je da je odgovarao pedagoškim standardima i omogućava kvalitetno izvođenje nastavnog procesa.

Slika 47. Broj nastavnog osoblja koje je angažirano na izvođenju nastave u obrazovnim ustanovama na području općine u periodu 2011.- 2017. godina.


Ukupan broj učenika sa posebnim potrebama (intelektualno oštećenje, psihički poremećaji i oboljenja, autizam) upisanih u osnovne škole na području općine Žepče u 2016. godini je 35 učenika, i taj se broj u proteklom periodu nije značajnije mijenjao. U sklopu osnovnih škola na području Općine nema posebnih odjeljenja za učenike sa posebnim potrebama, nego oni pohađaju nastavu sa ostalim učenicima prema prilagođenim nastavnim planovima i programima, a u skladu sa Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju za učenike sa posebnim potrebama ZDK.

4133

80

144

50

0

20

40

60

80

100

120

140

160

OŠ AbdulvehabIlhamija

OŠ Begov Han OŠ Fra Grga Martić OŠ Žepče Osnovna glazbenaškola

Broj nastavnog osoblja u osnovnim školama u 2017. godini

9 12 14 14 15 16 16

240260 259 260

238

273298

143 154170 174

157

76

158

0

50

100

150

200

250

300

350

2017/18

Broj nastavnog osoblja na teritoriju općine

Predškolsko obrazovanje Osnovno obrazovanje Srednje obrazovanje

51

Općina Žepče posjeduje usvojen „Općinski plan razvoja inkluzivnog obrazovanja“. Na izradi ovog dokumenta radili su predstavnici Dječjeg vrtića Žepče i osnovnih obrazovnih ustanova u općini Žepče, Centar za socijalni rad Žepče i predstavnici općinskih službi za obrazovanje i mlade općine Žepče. Suradnja je ostvarena sa međunarodnom organizacijom Save the Children United Kingdom i Misijom OSCE-a u BiH uz donatorsku podršku američke vlade kroz USAID, norveške vlade kroz Save the Children Norway i Irske vlade kroz Irish Aid. Glavni cilj pokrenute inicijative je uspostava inkluzivnije i tolerantnije škole, kao i zajednice u cjelini , te stvaranja ambijenta u školama i samoj zajednice u kojima se poštuje različitost. Srednjoškolsko obrazovanje u Općini Žepče vrši se u četiri srednje škole i to:

- Srednja mješovita škola „Žepče“, (nastava se izvodi po nastavnom planu i programu na

hrvatskom i bosanskom jeziku).

- Katolički školski centar „Don Bosco“ Žepče – Opća gimnazija, (nastava se izvodi po hrvatskom

nastavnom programu, Škola se nalazi u sustavu katoličkih škola za Europu).

- Tehničko – obrtnička škola (nastava se izvodi po hrvatskom nastavnom programu, Škola se

nalazi u sustavu katoličkih škola za Europu) i

- Srednja glazbena škola „Katarina Kosača Kotromanić“ Žepče.

Ukupan broj učenika srednjih škola u proteklih 5 godina bilježi opadajući trend, što se ogleda i u statističkim pokazateljima, te imamo da je u 2015/16. godini je broj srednjoškolaca iznosio 1319 učenika i manji je za 25,26% u odnosu na 2012. godinu. U školskoj 2017/18 godini broj učenika upisanih u srednje škole je 1101, i manji je za 16,5% u odnosu na školsku 2015/16. godinu, odnosno manji za 37,6 u odnosu na školsku 2012/13. godinu. Pad broja učenika u srednjim školama na području općine Žepče uzrokovan je time što učenici nakon završene osnovne škole upisuju srednje škole u obližnjim gradovima, ali i vjerske škole u Sarajevu, Mostaru, itd.

Slika 48. Broj učenika u srednjim školama na području općine u periodu 2012.- 2017. godina.


Ukupan broj nastavnog osoblja uposlenog u srednjim školama na području općine prati broj učenika pa je tako u školskoj 2015/2016 godini u srednjim školama bilo uposleno 186 nastavnika, dok je broj nastavnog osoblja uposlenog u srednjim školama u školskoj 2017/18. godini smanjen na 158 i manji je za 15% u odnosu na školsku 2015/16. godinu.

17651681

14471319

1101

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2017/18

Ukupan broj učenika u srednjim školama

52

Srednju školu u školskoj 2015/2016 završio je 391 učenik, dok je u školskoj 2016/17. godini srednje školezavršilo 370 učenika sa područja općine Žepče, što je 5,4% manje nego u prethodnoj školskoj godini. Na osnovu podataka kojima raspolaže Federalni zavod za planiranje u periodu 2012. -2016.g. u školama osnovnog i srednjeg obrazovanja evidentan je pad broja učenika i to: za 9,62% u osnovnim školama i čak 32,08% u srednjim školama na području općine Žepče. Prema neslužbenim podacima u posljednjih pet godina fakultete upisuje između 450 – 500 studenata. U 2014/2015. godini broj studenata se povećao u odnosu na 2010/2011 godinu za 16% . Procjene su da je trenutno 520 studenata sa područja općine Žepče. Najveći broj studenata studira unutar BiH, na Univerzitetu u Sarajevu, Zenici i Sveučilištu u Mostaru, a jedan dio studira izvan države tj. u Republici Hrvatskoj na Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Zagrebu. U posljednje tri godine je od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sporta F BiH stipendirano ukupno 725 učenika, dok je od strane Ministarstva za boračka pitanja F BiH stipendirano ukupno 374 učenika. Osim stipendija koje su u nadležnosti kantona, Općina Žepče već deset godina iz Proračuna općine dodjeljuje stipendije za učenike generacije u iznosu od 1.000,00 KM godišnje za studente prve godine,odnosno 1.500,00 KM za studente viših godina studija.

Slika 49. Broj studenata sa području općine upisanih u visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini u 2016. godini.


Donošenjem Zakona o obrazovanju odraslih u Zeničko - dobojskom kantonu (Zakon je donesen 13.08.2014. a primjenjiv je od 01.04.2015. godine), otvorena je mogućnost obrazovanja odraslih u ZDK. Od 2009. godine u općini Žepče djeluje Centar za obrazovanje Široki Brijeg – srednja strukovna škola sa pravom javnosti. Centar nudi usluge prekvalifikacije, doškolovanja - stjecanje srednje stručne spreme, usavršavanja, osposobljavanja. Polaznici nakon završenog bilo kojeg oblika obrazovanja odraslih, dobivaju diplome i svjedodžbe, odnosno uvjerenja o osposobljavanju ili usavršavanju, ovisno o programu koji pohađaju.

173

128 124

21 18 13 12 9 5 3 2 2 1

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

53

Polovinom 2017. godine Razvojna agencija Žepče kao vodeći aplikant sa partnerima iz Republike Hrvatske, Općine Stari Jankovci i Tovarnik i Crne Gore, Unija poslodavaca Crne Gore, krenula sa implementacijom projekta competenceNET. Kroz projekt će, kao jedan od glavnih rezultata biti uspostavljen Centar poslovnih kompetencija, prvi takav u BiH.

IV.1.5.2. Kultura i sport

Praćenje, zaštita i njegovanje kulturno-povijesnog nasljeđa na području općine Žepče ostvaruje se u suradnji sa JU „Dom kulture“, JU Opća biblioteka“, 10 kulturno umjetničkih društava i drugim udruženjima građana koja imaju za cilj njegovanje kulturne i tradicionalne baštine. Veliki doprinos u njegovanju kulturne baštine daju škole, koja kroz rad velikog broja sekcija (glazbenih, likovnih, književnih i folklornih) uči mlade ljude da njeguju kulturne baštine od malih nogu. Najznačajnija javna ustanova u oblasti kulture na području općine je JU „Dom kulture“ Žepče sa svojih 1100 m2 korisnog prostora u kojoj je uposleno 12 osoba, a pored njega aktivno sudjelovanje u kulturnim manifestacijama ima i JU „Opća biblioteka“ Žepče koja posjeduje 154 m2 korisnog prostora i 4 uposlenika. Djelatnost nevladinih udruga izražava se kroz amaterske kulturno-umjetničke aktivnosti, tradicionalne smotre folklora, s ciljem očuvanja tradicije Hrvata i Bošnjaka u općini Žepče. Najstarija smotra folklora na ovim prostorima se održava od 1937 godine pod nazivom „Dani Miholjskog ljeta“. Vrijedna spomena je Multietnička smotra folklora koja se svake godine, održava u sklopu obilježavanja „Dana općine Žepče“.U pogledu financiranja ustanova kulture Općina je u proteklom periodu imala aktivnu ulogu kroz osiguranje dotacija iz Općinskog proračuna, a koje su se kretale u iznosu cca 150.000 KM.

Slika 50. Prikaz budžeta ustanova kulture za period 2012 – 2016. godina [KM].

Izvor: Općinski razvojni tim

Slika 51. Izdvajanja iz općinskog proračuna u svrhu financiranja ustanova kulture za period 2012 – 2016. godina [KM].

325.000 340.000365.000

430.000

370.000

11.208 8.995 9.790 10.510 11.450

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2012 2013 2014 2015 2016

Godišnji budžet ustanove

JU Dom Kulture JU OPĆA BIBLIOTEKA

54

Izvor: Općinski razvojni tim

Od kulturnih vrijednosti u općini Žepče izdvajamo: Zavičajnu zbirku Opće biblioteke Žepče,Galeriju Ljerke Njerš, koja se, uz kulturnu vrijednost, može smatrati i novom turističkom ponudom Žepča. Na području općine Žepče nalaze se kulturni spomenici koji se trebaju naći u turističkoj ponudi kulturnih znamenitosti općine Žepče. Spomenik koji se nalazi uz prometnicu Žepče – Zavidovići, svakako da spada u vrlo vrijedno kulturno naslijeđe općine Žepče. Podignut je u znak na sjećanje na sve žrtve antifašizma poginule u II. Svjetskom ratu. Zahvaljujući projektima koje je aplicirala JU „Dom kulture“ Žepče, 2008. godine prema Federalnom ministarstvu kulture i 2010. godine prema Ministarstvu za obrazovanje, znanost, kulturu i sport ZE – DO kantona u znatnoj mjeri je realizirana sanacija ovog spomenika. Na više lokacija u općini Žepče se nalaze bunkeri iz II svjetskog rata (u Viništu, Šećin Han, Papratnica, Brezovo Polje...). Potrebna je zaštita i sanacija ovih objekata koji bi mogli biti sastavni dio turističke ponudu Žepča, jer se nalaze upravo uz naše glavne prometnice i vrlo su pristupačni.Također, na općini Žepče se nalazi staro židovsko groblje, pored magistralnog puta M-17 i Alibegova džamija, Trzna, koja je 2009. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. I ovi vrijedni kulturni spomenici trebali bi se naći u turističkoj ponudi kulturnih znamenitosti općine Žepče. Ključni problemi u oblasti kulture je nezadovoljavajuća opremljenost kulturnih ustanova tehničkim sredstvima i opremom te smanjenje izdvajanja sredstava za rad ustanova kulture kao i za kulturne manifestacije unatoč činjenici da na kantonalnom nivou postoji Zakon o zaštiti kulturne baštine. Uz navedene činjenice problem stvara i mali broj kvalitetno osposobljenog kadra koji bi se bavio osmišljavanjem i organizacijom novih kulturnih dešavanja, a postojeća podigao na viši nivo. Sportske djelatnosti ostvaruju se kroz natjecanja kantonalnih i državnih liga i kupova za različite dobne kategorije i u sklopu međunarodnih natjecanja. Na području općine djeluju klubovi i pojedinci koji su u kategoriji vrhunskoga sporta i osvajači olimpijskih i svjetskih odličja. Od sportskih klubova na teritoriji općine najznačajniji su:

- Nogometni klub 'Žepče', sa oko 80 članova i osnovan je 1919. godine,

- Košarkaški klub 'Žepče', sa oko 70 članova, osnovan 1971. godine,

- Košarkaški klub 'Orlovik', sa oko 100 članova, osnovan 2004. godine,

- Rukometni klub „Žepče“ sa oko 100 članova, osnovan 2008. godine,

- Karate klub „Viktorija“ sa oko 130 članova, osnovan 1995. godine,

- Džudo klub „Mahnjača“ sa oko 40 članova, osnovan 1973. godine,

84.000 84.000 84.000 84.000 84.000

71.308,00 69.000,00 68.987,00

80.515,00 80.925,00

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

2012 2013 2014 2015 2016

Iznos donacija iz općinskog proračuna [KM]

JU Dom Kulture JU OPĆA BIBLIOTEKA

55

- Kajak – kanu klub „550“ sa oko 40 članova, osnovan 2008. godine,

- Teniski klub „ Club T“ sa oko 84 članova, osnovan 2004. godine,

- Planinarsko društvo „VIS“ sa oko 150 članova, osnovano 1999. godine,

- Sportsko – ribolovno društvo „Bosna“ sa oko 115članova, osnovano 1964. godine, a obnovljeno

2000. godine,

- Eko – rafting klub „Žepče“ sa oko 20 članova, osnovan 2008. godine,

- Šahovski klub „ Žepče“ sa oko 30 članova, osnovan 2004. godine,

- Ženski odbojkaški klub „Žepče“ sa oko 60 članova, osnovan 2009. godine,

- Skijaški klub „Žepče“ sa oko 20 članova, osnovan 2010. godine,

- Stolnoteniski klub „Žepče“ sa oko 30 članova, osnovan 2009. godine,

- Škola nogometa „Zovko – osiguranje“ sa oko 130 članova, osnovana 2003. godine.

Sportska društva djeluju u okviru Sportskog saveza općine Žepče koji svake godine organizira manifestaciju „Izbor najboljeg sportaša i sportašice općine Žepče“.

IV.1.5.3. Zdravstvena i socijalna skrb

Zdravstvena skrb JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče kao jedinstvena zdravstvena ustanova na području općine pruža zdravstvenu skrb građanima u četiri segmenta i to: primarna, vanbolnička konzultativno – specijalistička, vanbolnička dijagnostička zdravstvena skrb te dio sekundarne zdravstvene skrbi. JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče provodi zdravstvenu zaštitu i u područnim ambulantama: Begov Han, Željezno Polje, Ozimica i Globarica.

Slika 52. Broj ustanova primarne zdravstvene zaštite na području općine Žepče za period 2012. – 2016.

godina.

Izvor: Javna ustanova „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče

U Stacionaru radi i Služba hitne medicinske pomoći 24 sata dnevno, a za stacionarno zbrinjavanje bolesnika osigurano je 9 kreveta. Dom zdravlja sa stacionarom tokom 2016. godine je upošljavao ukupno106 djelatnika od čega:

3 3 3 3 3

2

3 3 3

5

1 1 1 1 11 1 1 1 1

0

1

2

3

4

5

2012 2013 2014 2015 2016

Dom zdravlja Žepče Područne ambulante Timovi obiteljske medicine

Hitna pomoć Javne ljekarne Privatne ljekarne

56

8 – liječnika opće prakse, 8 – liječnika specijalista medicine, 1 – ginekolog, 54 – medicinskih tehničara, 3 – stomatologa, 32 – djelatnika općih i zajedničkih poslova.

Slika 53. Broj i struktura zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području općine Žepče za period

2012. – 2016. godina.


Prema ukazanoj potrebi sukladno ugovoru o pružanju primarne zdravstvene zaštite sa Zavodom zdravstvenog osiguranja angažiraju se vanjski suradnici te se i na taj način nastoji osigurati što kvalitetnija zdravstvena usluga za stanovnike općine Žepče. Trenutno stanje u općini podrazumijeva da na jednog liječnika opće prakse ili jednog specijalistu medicine dođe 3753 stanovnika. Plan razvoja JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče je primarnu zdravstvenu skrb učiniti kompletno dostupnom građanima ove općine, te rasteretiti pojedine službe što podrazumijeva upošljavanje određenog broja radnika zdravstvene struke. Također to podrazumjeva izgradnju područne ambulante u Ozimici, koja trenutno radi u montažnnom objektu čija je prvobitna namjena bila za pružanje usluga u području osnovnoškolskog obrazovanja te kao takav ne zadovoljava potrebe koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove. Ambulanta je locirana na 10 km od centra grada i jedina je u ovom dijelu općine, te joj zbog blizine i položaja gravitira cca 7.000 stanovnika iz 10 mjesnih zajednica. Obzirom na ne uvjetan i skučen prostor, u ambulanti trenutno radi samo jedan liječnika sa dvije medicinske sestre (na 7.000 pacijenata), a uvjeti rada ne dozvoljavaju obavljanje ništa značajnije od osnovnog vizualnog liječničkog pregleda. Takođe na ovom području nedostaje Stomatološka ordinacija kao i ordinacija za zdravstvenu njegu žena čime bi se posvetila posebna pažnja ovoj ranjivoj grupi stanovništva, naročito žena u ruralnom području. Kada su u pitanju teške bolesti, bolesti krvotoka prednjače po broju oboljelih stanovnika općine Žepče, a zatim slijede tumori i bolesti organa za disanje. Broj umrlih u 2016. godini od teških bolesti je 256, od čega je njih 189 ili 73,82% umrlo od bolesti krvotoka koja ima trend porasta oboljelih u posljednjih 5 godina.

57

Slika 54. Broj umrlih zbog bolesti sa područja općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema vrsti oboljenja.


Broj osiguranika Zavoda za zdravstvenu skrb, kojima je JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče referenta zdravstvena ustanova primarnog nivoa zdravstvene skrbi, u 2016. godini je iznosio 24.216 osiguranika, što čini 80,64 % od ukupnog broja stanovnika općine.

Slika 55. Pokrivenost stanovništva općine Žepče zdravstvenim osiguranjem za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema vrsti oboljenja.


Financiranje rada JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče vrši se iz više izvora, od čega je najvažniji Zavod za zdravstvenu skrb, zatim tu je participacije korisnika usluga u pokrivanju dijela troškova ili cjelokupnog iznosa zdravstvene usluge, izdvajanja Kantona i Općine, te financiranje iz drugih izvora (dotacije, humanitarne i zdravstvene akcije i sl.).

120

136125

188 189

35 32 33 36 35

18 16 11 14 123 1 3 1 2

17 12 14 16 18

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2012 2013 2014 2015 2016

Bolesti krvotoka Tumori Bolesti organa za disanje Bolesti organa za varenje Ostalo

58

Slika 56. Financiranje primarne zdravstvene skrbi u periodu 2012. – 2016. godina.


U pogledu prenatalne i postnatalne zdravstvene skrbi u 2016. godini uz stručnu medicinsku pomoć rođeno je 273 novorođenčadi (143 muške i 130 ženske) novorođenčadi, što je za 14,28% više nego u 2015. godini. Pregled broja novorođenčadi uz stručnu medicinsku pomoć dat je slijedećim dijagramom.

Slika 57. Pregled prenatalne i postnatalne zdravstvene zaštite (broj novorođenčadi) u periodu 2012. –

2016. godina.


86,03% 86,83% 85,80% 87,64% 89,74%

0 0 0,17% 0 0,16%

13,97% 13,17% 14,03% 12,36% 10,10%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

2012 2013 2014 2015 2016

% učešća Zavoda za zdravstvenu skrb

% učešća Općine

% učešća korisnika zdrav. zaštite u pokriću dijela ili ukupnih izdataka

59

Slika 58. Broj djece do 5 godina koja su primila obavezne vakcine u periodu 2012. – 2016. godina.


Broj vakcinirane djece do 5 godina starosti u 2016. godini je 263 i veći je za 16,73% u odnosu na 2015. Centar za dijalizu u općini Žepče otvoren je 2009. godine za potrebe tadašnjih 46 pacijenta sa općina Žepče i Zavidovići, dok je taj broj danas 150. Smješten je u Stacionaru Doma zdravlja Žepče, a općina Žepče i Vlada ZE – DO kantona potpisale su odluku o financiranju ovog projekta. Ukupna vrijednost projekta je 1.200.000 KM. Općina Žepče je osigurala prostor za smještaj Centra i dodatnih 230.000 KM, dok je Vlada ZE – DO kantona iz svog proračuna izdvojila 500.000 KM, a ostatakKantonalna bolnica u Zenici. U Centru za dijalizu uposleno je 12 djelatnika, od čega 1 liječnik specijalista internista, 10 medicinskih tehničara i 1 spremačica. Za nabavku najsuvremenije medicinske opreme utrošeno jeoko 700.000 KM. Pored JU „Dom zdravlja sa stacionarom“ od značajnijih zdravstvenih ustanova u općini Žepče djeluje pet privatnih specijalističkih ordinacija: internistička, ginekološka i tri stomatološke ordinacije, te tri ljekarne : JU „Gradska ljekarna“ Žepče, kao i privatne ljekarne : Apoteka „Halilić“ u Žepču, Begov Hanu i Ozimici, te Apoteka „Ana“ Žepče. Socijalna skrb Oblast socijalne skrbi je regulirana Federalnim Zakonom o osnovama socijalne skrbi, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom, kao i kantonalnim Zakonom o socijalnoj skrbi. Postoji još nekoliko odluka i pravilnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike kojima se regulira način ostvarivanja prava iz socijalne skrbi. Sukladno spomenutim zakonima građani u stanju socijalne potrebe imaju pravo na savjetovanje, pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća, pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu, osposobljavanje za samostalan život i rad, skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoći (pomoć u prehrani, odjeći, obući, pogrebnim troškovima, ogrjevu i sl.). Poslove socijalne skrbi na području Općine obavlja JU „Centar za socijalni rad“Žepče kao glavni i službeni nositelj aktivnosti. Aktivnosti iz domena socijalne skrbi provodi i Crveni križ kao udruga građana koja svoje aktivnosti usmjerava na humanitarni rad kroz materijalna pomaganja i rad na temeljima volonterstva, te

265

231 235219

263

0

50

100

150

200

250

300

2012 2013 2014 2015 2016

60

katolička crkva i islamska vjerska zajednica kroz karitativne djelatnosti povodom blagdana ili nekih drugih prigoda. Centar za socijalni rad Žepče je javna ustanova čiji je osnivač općina Žepče koja je određena osnovna sredstva prenijela u vlasništvo Centra i koja je uz Vladu ZE – DO kantona i glavni financijer rada Centra. Djelatnost Centra je socijalna skrb, dječja zaštita, socijalni rad i obiteljsko - pravna zaštita, iostali poslovi koji su regulirani zakonima iz ove oblasti. Prava koja se financiraju iz proračuna općine Žepče, a koja su definirana kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti su:

- privremene i jednokratnenovčane pomoći,

- usluge socijalnog i drugog stručnog rada,

- kućna njega i pomoć,

- posebnipsihosocijalni tretman bračnih drugova koji žele djecu i trudnica,

- smještaj djece uz osiguranuishranu u ustanovama predškolskog odgoja i osiguranje jednog obroka

u vrijeme nastave uškolama osnovnog obrazovanja.

Centar za socijalni rad, financira se iz Općinskog proračuna čija sredstva su namijenjena u svrhu osiguravanja plaća uposlenih i materijalnih troškova što predstavlja iznos od cca 400.000 KM na godišnjem nivou, a svi izdaci namijenjeni u svrhu socijalne pomoći financiraju se iz Kantonalnog proračuna.

Tabela 9. Prihodi centra za socijalni rad

Prihodi 2012 2013 2014 2015 2016

Ostvareni prihodi (KM) 3511740,6 3763138,1 4002822,05 3952985,44 4.188.785

% učešća Općine 312808,02 340859 362293,46 356958 399.207

% učešća Kantona 1692657,93 1713150,86 1941197,85 1941197,85 1891619,91

% Federalni budžet 1506274,65 1709128,24 1699330,74 1654829,59 1897958,26

% učešća prihoda ostvarenih vlastitom djelatnošću ustanove

0 0 0 0

% učešća drugih izvora 0 0 0 0

Izvor: JU „Centar za socijalni rad“ Žepče Pravima socijalne zaštite koristi se 2243 osoba u stanju socijalne potrebe računajući civilne žrtve i taj broj je za 2,1% manji u odnosu na 2012. godinu. Prema podacima dobivenim iz JU „Centar za socijalni rad“ broj korisnika u proteklih 5 godina se kretao u rasponu od 2291 pa do 2207 i u prosjeku je iznosio 2242,4 osobe, što predstavlja 7,46% od ukupnog broja stanovnika općine u 2016 godini.

61

Slika 59. Broj registriranih korisnika socijalne skrbi na području općine Žepče u periodu 2012. – 2016. godina.

Izvor: JU „Centar za socijalni rad“ Žepče

Kada se promatraju kategorije korisnika usluga JU „Centar za socijalni rad“ vidi se da su najbrojniji korisnici dječjeg dodatka i oni čine 54,7% ukupnog broja korisnika usluga centra u 2016. godini.

Slika 60. Vrste socijalne pomoći i njihov udio i ukupnom broju korisnika za 2016. godinu.


Svi građani koji nemaju uvjete za zdravstveno osiguranje po nekakvoj drugoj osnovi osigurani su putem

JU „Centar za socijalni rad“, tako da u 2016. godini bilježimo 253 korisnika ovog vida socijalne skrbi, što je

za 50,68% manje nego u 2012. godini. Osobe osigurane na ovakav način oslobođene su plaćanja

osiguranja, participacije za pregled liječnika opće prakse i plaćanja osnovnih pretraga krvne slike.

Strukturu vidova socijalne pomoći koju pruža centar za socijalni rad i broj korisnika te pomoći moguće je

prikazati putem dijagrama:

4,06

0,58

0,67

1,69

18,3211,28

54,70

4,37

4,32

stalna novčana pomoć osposobljavanje za život i rad

smještaj u drugu obitelj smještaj u ustanove socijalne zaštite

jednokratne novčane pomoći zdravstveno osiguranje

dječiji dodatak naknada umjesto plaće roditelju koji je u R.O.

62

Slika 61. Broj korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema vrsti pomoći.


Analizom prikupljenih podataka9 uočava se da je broj korisnika Centra u 2016. bio i za 2,18 % veći u odnosu na broj korisnika iz 2015. godine, a za 2,1% je manji nego što je to bio slučaj u 2012. godini. U periodu 2012. ÷ 2016. godine došlo je do povećanja broja korisnika stalne novčane pomoći sa 75 korisnika u 2012. godini na 91 korisnika u 2016. godini, što predstavlja povećanje od 21,33%.

Tabela 10. Iznos isplaćene pomoći Centra za socijalnu skrb

Vrsta pomoći Iznos pomoći u KM/mjesečno (prosjek)

2012 2013 2014 2015 2016

Stalna novčana pomoć 107.283,89 11.3497,2 11.3140,8 116.929,1 138.024,8

Smještaj u drugu obitelj 32.427,5 43.716,6 45.229,9 38.916,6 33.954,35

Smještaj u ustanove socijalne zaštite

275.294,74 37.3501,5 368.934,4 351.948,1 355.476,9

Jednokratne novčane pomoći 46.540,16 38.876,51 45.929,87 50.859,65 54.544,03

Dječji dodatak 389.412,93 413.789,6 482.878,3 434.237,3 480.469,7

Naknada umjesto plaće roditelju koji je uposlen

653.258,34 561.610,9 650.612,9 830.953,4 831.377,9

Naknada umjesto plaće roditelju koji nije uposlen

51.688,85 47.803,75 64.981,1 61.829,0 64.291,2

Ukupno sredstava 1.555.906,41 1.592.796,06 1.771.707,27 1.885.673,15 1.958.138,88

Izvor: JU „Centar za socijalni rad“ Žepče Kroz rad centra prepoznat je određeni broj lica koje je moguće svrstati u pojedine grupe i koje su sistematizirane kao „Ranjive grupe. Prvu ranjivu grupu čine maloljetna lica klasificirana kao:

- djeca bez roditeljskog staranja (80 osoba evidentirano u 2016. godini);

- odgojno zanemarena i zapuštena djeca (25 osoba evidentirano u 2016. godini);

- djeca čiji je razvoj ometen obiteljskim problemima (45 osoba evidentirano u 2016. godini);

9Izvor podataka JU „Centar za socijalni rad“ Žepče

63

- djeca sa mentalnim i fizičkim smetnjama (80 osoba evidentirano u 2016. godini).

Slika 62. Broj maloljetnih korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema ranjivim grupama.


Na području Općine evidentna je progresija broja maloljetnih lica koja su evidentirana kao korisnici usluga JU „Centar za socijalni rad“ Žepče, a što se posebno odnosi na broj djece sa mentalnim i fizičkim smetnjama koji je u 2016. godini porastao za 90,47% u odnosu na 2012. godinu. Ukupan broj osoba svrstanih u ovu ranjivu grupu je sa 104 maloljetnika u 2012. godini porastao na 164 maloljetnika u 2016. godini, ili za 57,69%. Rezultat povećanja ove kategorije je bolja suradnja između pedagoga, roditelja, zdravstvenih ustanova i Centra za socijalni rad, koji su nadležni za upućivanje djece na komisiju za kategorizaciju, kao i povećan interes roditelja zbog ostvarivanja prava na novčanu naknadu. Ukupan broj od 158 osoba zaključno sa 31.12.2016. godine se odnosi na sve osobe koje su kategorizirane i među kojima već ima lica koja su punoljetna. Drugu ranjivu grupu čine odrasla lica klasificirana kao:

- osobe ometene u psihičkom i fizičkom razvoju i osobe sa invaliditetom (650 osoba

evidentirano u 2016. godini);

- materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe (301 osoba evidentirana u 2016. godini);

- stare osobe bez obiteljskog staranja (164 osoba evidentiranih u 2016. godini);

- osobe društveno negativnog ponašanja (19 osoba evidentiranih u 2016. godini);

- osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potrebna pomoć

(564 osoba evidentiranih u 2016. godini)

13 14 13 10

164

12 13 13 1725

37 35 38 39 454256

63 6580

0

25

50

75

100

125

150

175

2012 2013 2014 2015 2016Djeca bez roditeljskog staranja Odgojno zanemarena i zapuštena djeca

Djeca čiji je razvoj ometen obiteljskim problemima Djeca sa mentalnim i fizičkim smetnjama

64

Slika 63. Broj odraslih korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema ranjivim gupama.


Broj ratnih vojnih invalida na području općine Žepče je u 2016. godini iznosio 894 i za 4,48% je manji nego u 2012. godini. Najbrojniji su invalidi IX kategorije koji čine 23,83% ukupnog broja registriranih invalida, a zatim slijede invalidi X kategorije sa 20,25%, invalidi VIII kategorije sa 17,23% i invalidi VII kategorije sa 11,19%.

Slika 64. Procentualno učešče kategorija RVI u ukupnom broju RVI na području općine Žepče u 2016. godini [%].


Iznos prosječnih invalidnina u proteklih 5 godina nije se mijenjao osim što je 2013, izvršena korekcija iznosa invalidnina pa je tako naknada ratnim vojnim invalidima povećana za 2,1% i do danas je ostala ista.

590 597 593541

650

301 292 294 298 301

169 165 167 166 164

18 37 39 24 19

324 345

516 527564

0

250

500

750

2012 2013 2014 2015 2016

Osobe ometene u psihičkom i fizičkom razvoju i osobe sa invaliditetom

Materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe

Stare osobe bez obiteljskogstaranja

Osobe društveno negativnog ponašanja

Osobe i obitelji u stanju soc. potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potrebna pomoć

0,34

1,681,68

5,26

8,05

10,51

11,19

17,23

23,8320,25

I II III IV V VI VII VIII IX X

65

Slika 65. Iznos prosječne invalidnine kategorizirano prema stepenu invaliditeta za period 2012. – 2016. godina [KM].


U posljednjih 5 godina JU „Centar za socijalni rad“ bilježi konstantno povećanje broja prijavljenih lica koje se kategoriziraju kao civilne žrtve rata, te je njihov broj u 2016. godini iznosio 45 i čak je za 50% veći nego 2012. godine, kako muškaraca tako i žena. Razlog povećanja je neinformiranost građana u proteklom periodu, izmjena zakona o civilnim žrtvama rata u 2006. godinikada je ukinut vremenski rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata.

Slika 66. Ukupan broj civilnih žrtava rata registriran na području općine Žepče za period 2012. –

2016. godina.


Najbrojniju grupu civilnih žrtava rata predstavljaju invalidi VII kategorije čiji je broj 2016. godine iznosio 28 lica i predstavlja 62,22% ukupnog broja registriranih civilnih žrtava rata u 2016. godini. Zatim slijede civilne žrtve rata VI kategorije sa 28,89% ukupnog broja, te civilne žrtve rata II i III kategorije. Na području Općine nisu evidentirane civilne žrtve rata I, IV i V kategorije invaliditeta.

820,14

598,7

451,08

352,66

262,44

147,63106,62

57,41 49,21 41,01

837,36

611,27

460,55

360,06

267,96

150,72108,86

58,62 50,24 41,87

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

I II III IV V VI VII VIII IX X

Prosječna invalidnina 2012 Prosječna invalidnina 2013 Prosječna invalidnina 2014

Prosječna invalidnina 2015 Prosječna invalidnina 2016

20

10

23

11

25

12

30

14

30

15

0

5

10

15

20

25

30

35


2012 2013 2014 2015 2016

Broj civilnih žrtava rata

66

Slika 67. Broj civilnih žrtava rata na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema kategorijama invalidnosti.


Kao i u slučaju novčanih naknada ratnim vojnim invalidima, tako je i civilnim žrtvama rata 2013. godine izvršeno povećanje invalidnine za 2,1% i taj iznos se nije mijenjao u posljednjih 5 godina. Visina invalidnina za civilne žrtve rata na području općine kreće se u rasponu od 105,5 Km pa sve do 427,89 KM.

Slika 68. Iznos prosječne invalidnine za civilne žrtve rata sa područja općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, kategorizirano prema stepenu invaliditeta [KM].


Pored JU „Centar za socijalni rad“ Žepče brigu o stanovništvu koje je u stanju socijalne potrebe vode i druge nevladine organizacije kao što su Crveni križ Žepče, Udruženje penzionera/umirovljenika Žepče i drugi. Crveni Križ općine Žepče je dragovoljna humanitarna organizacija od posebnog društvenog interesa, a djeluje i radi po načelima Međunarodnog komiteta Crvenog križa.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1

8

5

8

5

8

5

8

5

8

5

10

3

13

4

15

5

20

7

20

8

02468

101214161820


2012 2013 2014 2015 2016

Broj civilnih žrtava rata

II 100 %- bez pomoći sa strane III 90% VI 60% VII 0 – 60%

419,09 427,89 427,89 427,89 427,89

315,76 322,38 322,38 322,38 322,38

103,34 105,5 105,5 105,5 105,5

0

100

200

300

400

500

2012 2013 2014 2015 2016

Civilne žrtve rata - iznos prosječne invalidnine kategorisano prema kategoriji invaliditeta [KM]

II III VI

67

Crveni križ Žepče raspolaže sa timom volontera kućne njege koji obilaze stare, invalidne i nepokretne osobe, te im u njihovim domovima pružaju pomoć u hrani, higijeni, podjeli donacije u pelenama, invalidskimpomagalima (štake i kolica). Ovim programom obuhvaćeno je 110 osoba, a sam Crveni križ Žepče ima organizaciju mladih i redovito se 30-50 mladih aktivno uključuje u obuku prvepomoći, programe o minama, te u prikupljanju hrane, odjeće i obuće, higijenskih sredstava zastare i nemoćne osobe, te socijalno ugrožene građane. Povećan je broj osoba koje traže pomoć od Crvenog križa, i ta se brojka kreće od 10-15 osoba dnevno. Organizacija Crvenog križa Žepče ima i tradicionalne aktivnosti koje realizira u toku godine, a vezani su za datum obilježavanja Međunarodnog Crvenog križa.

Na području općine egzistira i „Udruženje penzionera/umirovljenika“ Žepče koje okuplja oko 1900 penzionera/umirovljenika. Ovo udruženje je izradilo Socijalni program materijalne zaštite najsiromašnijih penzionera/umirovljenika, registriranih u udruženju. Na popisu prioritetnih potreba su: osiguranje pomoći u hrani i higijenskim potrepštinama, nabavka drva i uglja u vrijeme zimskih mjeseci; sufinanciranje nabavke lijekova koji nisu na esencijalnoj listi, skrb za samce umirovljenike (dnevna kućna njega). Prema procjenama Udruženja penzionera/umirovljenika općine Žepče, minimalnu mirovinu ima oko 70% umirovljenika, njih 20% prima mirovinu od 330-500 KM,a samo 10% umirovljenika ima mirovine iznad 500 KM.

IV.1.5.4 Stanovanje

Na području Općine Žepče je, prema Popisu 2013, popisano 8.901 kućanstvo i 10.570 stanova, u kojima prosječno živi 1,68 stanovnika po stambenoj jedinici10. U urbanom području MZ Žepče nalazi se 2146 stambenih jedinica ili 20,3% stambenih jedinica Općine, zatim slijedi MZ Željezno polje sa 1610 stanova, odnosno 15,23%, tu su još MZ Ozimica sa 477 stanova (4,51%) i MZ Begov Han sa 470 stanova (4,44%). Najmanja MZ po broju stambenih jedinica je MZ Varošište sa 24 stambene jedinice ili 0,22% popisanog stambenog fonda općine. Općina Žepče je u periodu 1991 - 2013 godina doživjela pravi ekspanziju u izgradnji stambenih objekata tako da je broj stambenih jedinica sa 4637 u 1991. godini porastao na 8291 u 2013. godini, što predstavlja porast od 77,42%. Najveći broj izgrađenih objekata odnosi se na godine poslijeratne obnove i izgradnje, a prosječan broj izgrađenih objekata u periodu 1991. ÷ 2013. godina je 164,45 objekata/godišnje. Sa nastupanjem svjetske ekonomske krize došlo je i do pada dinamike izgradnje objekata, te je u posljednje tri godine, prema podacima nadležnih općinskih službi, registrirano samo 10 novih stambenih objekata.

10Izvor podataka Federalni zavod za statistiku

68

Slika 69. Stambeni fond općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, sa uključenim podacima popisa iz 1991. godine.

Izvor: Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje

IV.1.5.5 Civilna zaštita

Služba civilne zaštite u općini Žepče organizirana je u okviru posebne općinske službe i u svom sastavu ima Vatrogasnu postrojbu. Općinska službe civilne zaštite i vatrogasna postrojba nadležne su za:

- izvršavanje i osiguravanje izvršavanja zakona i drugih propisa u oblasti civilne zaštite te sprovodi

utvrđenu politiku iz te oblasti,

- vrši stručno-operativne, administrativno-tehničke i druge poslove koji se odnose na prevenciju i

zaštitu od požara,

- servisiranje aparata i druge opreme koja se koristi u svrhu gašenja požara, kao i

- druge poslove u vezi sa provođenjem propisa koji se odnose na oblast protiv požarne zaštite.

Služba vrši druge poslove po nalogu Općinskog načelnika i Općinskog vijeća. Profesionalna vatrogasna postrojba djeluje u formaciji vatrogasnog odjeljenja sa ukupno 14 uposlenih, koji osim Komandira odjeljenja rade u smjenama i turnusima 12 – 24, kako bi se na području općine Žepče osiguralo 24 – satno dežurstvo u oblasti zaštite od požara i spašavanja materijalnih ljudi i dobara. U pogledu broja intervencija i provedenih akcija zaštite i spašavanja 2016. godina je bila dosta „mirnija“ u odnosu na 2015., a posebno u odnosu na 2014. godinu. U 2016. godini obavljeno je ukupno 50 intervencija i to:

- 42 interventne akcije gašenja požara od čega:

15 intervencija gašenja na objektima,

18 intervencija gašenja požara na otvorenom prostoru (šume, nisko rastinje i obradive

površine, otpad i sl.),

9 intervencija gašenja požara na vozilima,

8 intervencija tehničkog karaktera.

4200

6100

7758 7758 7758 7758

473 533 533 533 543 543

4673

6633

8291 8291 8301 8301

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

1991 2012 2013 2014 2015 2016

Individualni stanovi (u kućama) Stanovi u objektima kolektivnog stanovanja Ukupno

69

U nesrećama koje su se desile na području općine Žepče, a koje su zahtijevale angažman profesionalne vatrogasne postrojbe lakše je povrijeđeno 4 osobe, 5 osoba su teže povrijeđene i 5 osoba je smrtno stradalo. U toku 2016. godine profesionalna vatrogasna postrojba je intervenirala i u situacijama u kojima su uginule 3 životinje. Paušalna procjena nastale štete je cca 250.000 KM. Kritičnu točku u radu profesionalne vatrogasne brigade predstavlja sistem veze, koji je van funkcije i kojeg je zbog dotrajalosti nemoguće popraviti. Jasno je da prioritet u daljem radu predstavlja iznalazak mogućnosti nabavke novog sistema veze kojim bi se opremio operativni centar u ovoj službi. Financiranje rada profesionalne vatrogasne postrojbe je definirano zakonskom regulativom i moguće ga je prikazati kao:

Tabela 11. Financiranje rada profesionalne vatrogasne brigade.

Nosilac obaveze plaćanja takse

Propisana zakonska obaveza REALIZACIJA [KM]

2015. godina 2016. godina

Osiguravajuća društva 6% od bruto premije osiguranja od požara

2345,52 490,91

Javne ustanove i pravne osobe

Odluka o naknadama za vatrogastvo

33.354,00 38.282,00

Servis i kontrola PP aparata

Vršenje usluga pregleda i servisiranja vatrogasnih aparata, prijevoz pitke vode i sl.

20.608,00 19.190,00

UKUPNO: 56.307,52 57.962,91

Iz priložene tabele se vidi da je osigurano kontinuirano financiranje rada profesionalne vatrogasne postrojbe, kroz sve aktivnosti po kojima se sukladno zakonskim legislativama mogu potraživati i naplaćivati financijska sredstva. Pored zaštite od požara i vatrogastva Civilna zaštita općine Žepče se bavi i aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, a prvi od koraka jeste procjena izloženosti općine katastrofama na osnovu čega se prave operativni planovi prevencije i djelovanja. Zbog svojih prirodnih i geografskih karakteristika općina Žepče izrazito je ugrožena sljedećim rizicima:

- klizišta, - poplave, - požari, - grad, - suša, - mraz, - zaostala neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) iz prethodnih ratova.

Nakon svibanjskih/majskih poplava 2014. godine na području općine je aktivirano na stotine velikih i malih klizišta od kojih su neka poprimila i obilježja katastrofalnih obzirom na mogućnosti i kapacitete lokalne zajednice. Zabrinjavajuća je činjenica da u protekle tri godine broj registriranih klizišta konstantno raste i u 2016. godini je za skoro 5% veći nego u 2014.

70

Veliki broj tih klizišta i danas su aktivna ugrožavajući živote na tisuće stanovnika općine, kao i njihovu imovinu. U proteklom periodu izdvojena su značajna financijska sredstva u cilju sanacije 48 klizišta.

Tabela 12. Podaci o klizištima na području općine Žepče.

2014 2015 2016

Broj registriranih klizišta na području općine 452 464 474 Broj stanovnika direktno ugroženog klizištima 8.200 8.800 9.200 Broj saniranih klizišta 30 15 3

Nivo investicija u sanaciju klizišta (KM) 2.550.444 1.632.412 1.473.143

Pored klizišta veliku prijetnju općini čini i mogućnost poplava imajući u vidu da je dužina poplavno rizičnih vodotokova na području općine 25,570 m, dok se broj ugroženog stanovništva poplava procjenjuje na 10.000. Dio sredstava općinskog proračuna se namjenski troši u sanaciju i uređenje vodenih tokova na području općine kako bi se opasnost od poplava i štete nastala njima svele na minimum.

Tabela 13. Podaci o vodotocima na području općine Žepče.

2013 2014 2015 2016

Dužina vodotokova na području općine N/A N/A N/A N/A

Dužina uređenih vodotokova na području općine

600 680 780 780

Dužina poplavno rizičnih vodotokova na području općine

25.570 25.570 25.570 25.570

Broj stanovnika koji su potencijalno ugroženi poplavama

10.000 10.000 10.000 10.000

Dužina godišnje saniranih vodotokova na području općine

940.000

Nivo ukupnih investicija u sanaciju vodotokova (KM)

1.000.000

Nivo općinskih investicija u sanaciju vodotokova (KM)

940.000

Procjenjuje se da je 3% površine Općine Žepče kontaminiramo neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS), što pored opasnosti po živote ljudi, stvara i ekonomske gubitke zbog nemogućnosti adekvatnog iskorištenja potencijala općine koji leže u kontaminiranim zonama. To je još jedan od razloga angažmana potencijala civilne zaštite u preventivnom obilježavanju tih prostora, edukaciji stanovništva o opasnosti od NUS-a, te aktivnom sudjelovanju u aktivnostima spašavanja ugroženih iz zona koje su kontaminirane, te sudjelovanju u deminiranju prostora općine i uništavanju NUS-a

71

IV.1.5.6. Sigurnost građana

Općina Žepče spada u relativno sigurne sredine. To pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko - Dobojskog kantona o kriminalitetu na području koje pokriva Policijska stanica Žepče. Broj krivičnih djela počinjenih u 2016. godini je136, što predstavlja stopu od 0,45% po stanovniku općine. Generalno promatrajući broj krivičnih dijela u proteklih 5 godina bilježi tendenciju pada pa je tako broj krivičnih djela u 2016. godini manji za 9,33% u odnosu na 2015. godinu

Slika 70. Kriminalitet i javni red i mir na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina.

Izvor: PU Žepče

Analizirajući strukturu kriminaliteta dolazi se do saznanja da prevladavaju djela vezana za imovinske delikte i na njih u 2016. godini otpada 55,88% evidentiranih kaznenih djela, zatim slijede kaznena djela protiv javnog reda sa udjelom od 13,24%, kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa sa 7,35%, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži sa 6,62% vezana za zloupotrebu opojnih supstanci, te ostala krivična djela. U 2016. godini su zabilježena 4 krivična djela iz oblasti krvnih delikata što čini 2,94% kaznenih djela. Slika 71. Struktura kriminaliteta – broj djela na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina.

Izvor: PU Žepče

140 138

100

150136138 138

81

131

9866 63

41

7757

74 7559

73 7980 77 67 77 79

8 12 0 1 6

380

273244

197 186

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2012 2013 2014 2015 2016Ukupan broj krivičnih djela Ukupan broj prijavljenih počinilacaBroj krivičnih djela po poznatom počiniocu Broj krivičnih djela po nepoznat-om počiniocuProcenat ukupne rasvijetljenosti Broj počinilaca maloljetni-kaUkupan broj prijavljenih prekršaja

85 83

59

74 76

8 83

9 910 115

1386 6 3 2 1

5 51

115

11 11 13 13 10

2 2 1 1 29 9 11

15 18

1 1 1 3 12 1 28

41 1 0 1 0

0

30

60

90

2012 2013 2014 2015 2016

Kaznena djela protiv imovine Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladežiKaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina Kaznenan djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovinekaznena djela protiv zdravlja ljudi Kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometaKaznena djela iz ZONDINOM ZDK Kaznena djela protiv javnog reda i pravog prometaKaznena djela protiv spolne slobode i morala Kaznena djela protiv života i tijelaKazenena djela protiv privrede, poslovanja, i sigurnosti platnog prometa Kaznena djela protiv okoliša, poljoprivrde, prirodnih dobaraKaznena djela protiv privrede i jedinstva tržišta iz oblasti carina

72

U 2016. godini je zabilježeno i 6 kaznenih djela čiji su počinitelji maloljetna lica. Ova djela sudjeluju sa 4,41% u ukupnom broju kaznenih dijela, a zabrinjavajući podatak je taj što se nakon perioda u kojem nije zabilježena maloljetnička delikvencija (0 djela u 2014 godini i 1 kazneno djelo u 2015. godini) ona sada javlja u „znatno“ većem broju.

IV.1.5.7. Civilno društvo (nevladine organizacije)

U općini Žepče postoji veliki broj registriranih udruga čiji je točan broj teško procijeniti imajući u vidu da je samo dio ovih udruga zaista aktivno. 40 registriranih udruga djeluju u mnogobrojnim i različitim područjima, a među njima su najzastupljenije udruge iz područja kulture i sporta i udruge proizašle iz rata 1992 - 1995. godina. Manji je broj udruga iz područja ekologije i turizma, poljoprivrede, te udruga iz područja gospodarstva, a zatim iz humanitarnog i karitativnog područja i zdravstva, znanosti i nauke. Djelovanje udruga, gledano u cjelini, trebalo bi doprinijeti poboljšanju upravljanja razvojem lokalne zajednice u kojoj udruge djeluju. U našem slučaju taj doprinos je izuzetno nizak, a time i upliv građana u razvoj procesa i djelatnosti koje se provode na području općine. Postoji nekoliko udruga koje mogu poslužiti kao primjer uspješnog funkcioniranja i sudjelovanja u lokalnom i regionalnom razvoju. One mogu predstavljati model za korištenje i prijenos dobre prakse za razvoj civilnog sektora u općini Žepče, te zajačanje njegovog doprinosa upravljanju razvojem. Sadašnji način rada udruga je da se u pravilu ne uključuju u rasprave o pitanjima od društvenog interesa i ne sudjeluju u odlukama važnim za razvoj zajednice. Djelovanje većine udruga najčešće je fragmentirano, ograničeno na kratkotrajne kampanje s nedovoljno razvijenim strategijama, te stoga bez većeg utjecaja.

Postoji znatan nedostatak udruga/udruženja ekološkog i omladinskog profila, ali i udruženja čije članove povezuju interesi za ostvarivanjem određenih prava. S obzirom na njihov pretežno lokalni karakter, svojim potrebama su prvenstveno vezani za proračunska sredstva općine, koja nisu dovoljna za osiguranje njihovog nesmetanog rada.

Za naprednije djelovanje nedostaje Program razvoja nevladinog sektora, podrška osnivanju novih NVO i njihova međusobna koordinacija, kao i osposobljavanje i usmjeravanje NVO sektora na realizaciju projekata od strateškog značaja, a posebno projekata EU i drugih domaćih i međunarodnih razvojnih fondova.

IV.1.6. JAVNA INFRASTRUKTURA I JAVNE USLUGE

IV.1.6.1. Stanje prometne infrastrukture

Ukupna dužina svih puteva na području općine iznosi 311,28 km, od čega je 115,53 km nekategoriziranih puteva, 153,55 km lokalnih puteva, 14 km regionalnih puteva i 28,2 km magistralnih puteva.

73

Slika 72. Cestovna mreža na području općine Žepče u 2016. godini [%].


U proteklih 5 godina nije bilo značajnijih ulaganja u razvoj cestovne mreže koja je u nadležnosti općine, tako da je zadržana dužina nekategoriziranih puteva od 115,35 km i lokalnih puteva u dužini 153,55 km. Općina Žepče je u svojoj nadležnosti tokom 2016. godine imala ukupno 71,33 km asfaltiranih nekategoriziranih puteva i 135,55 km lokalnih asfaltnih puteva.

Iz općinskog proračuna se redovito izdvajaju značajna sredstva za financiranje sanacije i izgradnje nekategoriziranih puteva na području općine, ta sredstva su u 2016 godini iznosila 140.000 KM i za 50,95% su veća nego u 2012. godini.

Slika 73. Iznos financijskih sredstava izdvojen iz općinskog proračuna u svrhu sanacije i izgradnje

nekategoriranih cesta na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina [KM].


Osnovna koncepcija razvoja cestovne mreže u općini Žepče bazirana je na planiranoj izgradnji autoceste na koridoru Vc, koja će biti osnovna pokretačka snaga razvoja kako gospodarstva tako i ostalih društvenih segmenata Općine Žepče. Planirani sistem naselja u općini Žepče treba da bude opredjeljujući faktor za razvoj buduće mreže lokalnih i nekategoriziranih cesta.

37%

49%

5%9%

Nekategorizirani Lokalni Regionalni Magistralni

92745,38

96463,34

108441,58

132.885,49

140000

90000

95000

100000

105000

110000

115000

120000

125000

130000

135000

140000

2012 2013 2014 2015 2016

74

Rekonstrukcija i modernizacija lokalne i nekategorizirane cestovne mreže podrazumijeva rekonstrukciju trase ceste u cilju poboljšanja vertikalnih i horizontalnih elemenata trase ceste, asfaltiranje kolovoza, postavljanje prometne opreme i propusta, a u urbanim područjima iugradnju pješačkih staza uz kolovoz.Stupanj motorizacije u općini Žepče rast će po prosječnoj stopi od 4-5 %/sa 160 vozila/1000stanovnika na 360 vozila/1000 stanovnika.11 Žepče je manje željezničko čvorište na pruzi koja povezuje srednju Europu sa lukom Ploče (Republika Hrvatska), a nalazi se samo 30 km od velikog željezničkog čvorišta u Doboju. Općinom Žepče prolazi dvokolosječna elektrificirana željeznička pruga u dužini od 25,5 kilometara. Unutar općine stupanj korištenja željezničkog prometa za prijevoz putnika i roba je veoma nizak. Iz izvještaja PU Žepče je vidljivo da se najveći broj nezgoda na području općine događa na dijelu trase M-17, koji prolazi kroz područje općine Žepče, a koji je u nadležnosti Federalne direkcije cesta. Prema podacima koje je ustupila Policijska uprava Žepče, na ovoj dionici puta je u periodu 2012 - 2016. godina zabilježeno 1556 prometnih nezgoda, pri čemu je smrtno stradalo 33 osobe, dok je 510 osoba teže ili lakše povrijeđeno. Detaljnija struktura prometnih nezgoda dana je narednom tabelom.

Tabela 14. Broj prometnih nezgoda i stradalih osoba

Vrsta prometne nezgode (PN) 2012 2013 2014 2015 2016

PN sa poginulim osobama 7 7 5 4 5

PN sa teško ozlijeđenim osobama 13 7 18 14 15

PN sa lakše ozlijeđenim osobama 44 43 31 36 38

PN sa materijalnom štetom 193 245 259 285 287

UKUPNO PROMETNIH NEZGODA 257 302 313 339 345

Broj poginulih osoba 7 8 6 4 8

Broj teško ozlijeđenih osoba 13 146 22 16 18

Broj lakše ozlijeđenih osoba 44 72 58 59 62

UKUPNO OSOBA 64 226 86 79 88

Izvor: PU Žepče Interventne mjere na prethodno identificiranim lošim putovima i opasnim mjestima se mogu provoditi u dvije faze:

1. Mjere sanacije, koje obuhvaćaju hitne intervencije ili kratkoročne zahvate u vidu kompletiranja nedostajuće cestovne opreme, prometne signalizacije i druge aktivnosti, Redovno održavanja cesta (zadaća Službe za gospodarstvo i financije)

2. Mjere rekonstrukcije, koje obuhvaćaju dugoročne zahvate u vidu izgradnje kolovoza s asfaltnim zastorom, izgradnje pješačkih staza, zaštitnih i odbojnih ograda sa sprečavanjem pojavljivanja pješaka na kolovozima.

Općina Žepče na svom teritoriju ima ukupno izgrađeno 29,18 km trotoara (podatak za 2016. godinu), koji su raspoređeni po svim urbanijim centrima u općini.

11Izvor: Prostorni plan općine Žepče 2007 ÷ 2027. godina

75

Slika 74. Dužina izgrašenih trotoara na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina [km].


Imajući u vidu pojačane ekološke kampanje i osvještavanje stanovništva u pogledu upotrebe bicikla kao prijevoznog sredstva, pa samim time i učešće sve većeg broja biciklista u saobraćaju, a u cilju povećanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, nameće se kao prioritetna izgradnja biciklističkih staza, koje bi povezale sve važnije centre u Općini.

IV.1.6.2. Stanje elektro – distributivne mreže

Opskrba električnom energijom na području općine Žepču se odvija putem dva poduzeća:

JP „Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar, Distribucija električne energije, Distribucijsko područje Centar, Poslovnica Elektro Žepče i

JP „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Zenica, Poslovna jedinica Žepče

Slika 75. Ukupan broj kupaca/potrošača električne energije priključen na niskonaponsku mrežu na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina.

Izvor: EPHZHB

25,68

27,18 27,18

27,68

29,18

25

25,5

26

26,5

27

27,5

28

28,5

29

29,5

2012 2013 2014 2015 2016

6690 6735 6794 6847 6907

53 54 54 42 45

7293 7322

0 0 00

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

2012 2013 2014 2015 2016

a) Domaćinstva b) Javna rasvjeta c) Ostala potrošnja

76

U dijelu sustava koji pokriva JP „Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar, Distribucijsko područje Centar, Poslovnica Elektro Žepče snabdijevanje se vrši iz tri glavne napojne trafostanice i to: 1. TS 35/10 kV „Žepče“ u Žepču (78 % potrošača) 2. TS 35/10 kV „Maglaj 1“ u Maglaju (12 % potrošača) 3. TS 110/10 kV „Maglaj 2“ u Maglaju (10 % potrošača) Navedene trafostanice su zadovoljavajućeg kapaciteta što se tiče trenutne potrošnje električne energije, kao i za eventualno povećanje potrošnje. U narednom desetogodišnjem periodu planirano je povećanje naponskog nivoa TS 35/10 kV „Žepče“ na TS 110/10 kV „Žepče“. JP „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Zenica, Poslovna jedinica Žepče snabdijevanjem električnom energijom obuhvata mjesne zajednice Željezno Polje, Begov Han, Golubinja i Želeća. Na području koje pokriva JP Elektrodistribucija Zenica, PJ Žepče, sva primarna srednje naponska (SN) mreža je 10 kV naponskog nivoa. Dužina SN mreže je oko 40 kilometara, a dužina NN mreže je oko 100 kilometara. Broj trafostanica je 44 sa instaliranom snagom od 6500 kVA. Mjesečna isporuka električneenergije potrošačima je u prosjeku oko 700 000 kWh, od toga 60% u kategoriji domaćinstva i 40% ostala potrošnja (industrija, mala privreda, usluge). U kategoriji domaćinstva ima oko 1.850 potrošača, a u kategoriji ostale potrošnje ima oko 220 potrošača. Naponski nivo potrošnje je sav na 0,4 kV. Redovno uklopno stanje napajanja je iz TS 35/10 kV Žepče. Rezervno uklopno napajanje je iz TS 35/10 kV Nemila. Poslije rata je rekonstruirano ili nanovo izgrađeno oko 50% (20 km) srednjenaponske 10 kVmreže, obnovljeno je ili interpolirano novih 25 transformatorska stanica 10(20)04 kV,rekonstruirano je ili nanovo formirano 16 trafo područja sa oko 40 km niskonaponske mreže. U cjelini srednje naponska mreža je 85% u dobrom fizičkom i tehničkom stanju dok preostalih15% mreže treba rekonstrukciju. Naponske prilike u ovoj mreži promatrano kroz trenutnoopterećenje i iskoristivost su relativno dobre i kreću se u dozvoljenim tolerancijama. Naponske prilike na niskonaponskoj (0,4 kV) mreži su stabilne i u nominalnim vrijednostima,izuzev u manjem dijelu gdje su na granici tolerancije. Uzrok tome je stara, dotrajala i ratomdevastirana niskonaponska mreža kao i velika razuđenost sela što je uzrokovalo dugačke vodneodlaze sa neselektivnim presjecima vodova i u tim vodovima velike padove napona. U poratnomperiodu došlo je do ekspanzije u gospodarskom razvoju ovog područja, a time i do povećanepotrošnje električne energije i opterećenja elektro - energetskog sustava. Veći gospodarski kapaciteti su izgradili vlastite trafostanice i time zasad osigurali potrebnu angažiranu snagu irelativno stabilne naponske uvjete. Manji uslužni gospodarski subjekti (trgovine, restorani) supriključivani na postojeću mrežu. Kada je u pitanju javna rasvjeta može se konstatirati da je područje općine veoma dobro pokriveno javnom rasvjetom i u 2016 godini 73% stanovništva općine je pokriveno javnom rasvjetom, što je za 22% više nego u 2012 godini.

77

Slika 76. Pokrivenost javnom rasvjetom stanovništva općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina.

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije

IV.1.6.3. Stanje komunalne infrastrukture i usluga

Vodoopskrba gradskog i dijela prigradskih naselja općine Žepče je riješena gradskim vodovodom. Na gradski vodovod u Žepču je priključeno ukupno 2.748 potrošača i veći je za 6,01% u odnosu na 2012. godinu.

Slika 77. Planirani broj potrošača vode sa javnog vodovoda u periodu 2012. - 2026. godina.

Izvor: JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče

Izvori vodosnabdijevanja gradskog vodovoda su:

Otvoreni vodozahvat „Ravna rijeka“, kapaciteta 14 l/s,

Otvoreni vodozahvat „Ograina“, kapaciteta 10 l/s,

Kaptirani izvori u rejonu Ravne rijeke, kapaciteta 8 l/s

Kaptirani izvori u rejonu Bukovika, kapaciteta 4,6 l/s Ukupni kapacitet svih izvora i vodozahvata je 36,6 l/s.

51

62

69

71

73

50

55

60

65

70

75

2012 2013 2014 2015 2016

25922625

26702.710

2.748

3000

3300

2500

2600

2700

2800

2900

3000

3100

3200

3300

3400

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

78

Stanje primarne vodovodne mreže (cjevovodi od vodozahvata do rezervoara) je dosta dobro jer je veći dio mreže kvalitetno građen i starosti je 17 godina.Manji dio primarne mreže (stari vodovod) je u nešto lošijem ali još uvijek zadovoljavajućem stanju. Sekundarna mreža (cjevovod od rezervoara do naselja) je također većim dijelom građena prije 17 godina i u dobrom je stanju, jedan dio mreže je stariji i sa čestim kvarovima (ističe se cjevovod Žepče-Bistrica kroz Orahovicu sa skoro svakodnevnim kvarovima). Tercijarna vodovodna mreža (cjevovodi od glavnog voda do potrošača) je najkritičniji dio vodovodne mreže jer je često građen lošim materijalima i na maloj dubini pa dolazim do čestih kvarova.Ovdje naročito treba istaknuti vodovodnu mrežu u gradskom području koja je veoma stara i teško dostupna za sanaciju. Upravljanje nad vodoopskrbom iz gradskog vodovoda je u nadležnosti Općine, koja je javnom poduzeću „Komunalno“ d.o.o. Žepče povjerila na upravljanje vodovodnu infrastrukturu, dok se ne vode točni podaci za seoske i privatne vodovode. Cijena vode za domaćinstva je 0,85 KM po 1 m3bez PDV-a, dok za poslovne gospodarske subjekte cijena iznosi 2,40 KM po 1 m3vode bez PDV-a. Ova cijena komunalnih usluga utvrđena je na 25. sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 18.10.2007.godine. Problemi sa kojima se poduzeće „Komunalno“ d.o.o. svakodnevno susreće ogledaju se kao:

- gubitak vode u vodovodnoj mreži (oko 40%) zbog dotrajalosti i starosti tercijarne vodovodne mreže te ilegalne potrošnje vode,

- Sječa šume u području otvorenih vodozahvata „Ravna rijeka“ i „Ograina“ uslijed čega dolazi do iznimno velikog zamućenja vode kod većih kiša,

U cilju kvalitetnije opskrbe vodom na području gradaizrađeno je projektno rješenje „Sjevernog prstena“ sekundarne vodovodne mreže. Ovaj cjevovod će se uvezati sa već izgrađenim „Južnim prstenom“ i sa ostalim dijelovima mrežepovećati će kvalitetu u opskrbi stanovništva u gradskom području pitkom vodom. Slika 78. Planirana dužina izgrađene vodovodne mreže na području općine Žepče u periodu 2012. - 2026.

godina [km] sa uključenim preuzimanjem vodovoda „Brankovići“.


72 74 76 79 82

92

110

0

20

40

60

80

100

120

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

79

U narednom periodu morat će se, a u cilju permanentnog procesa razvoja vodoopskrbe, provesti iznalaženje mjesta gubitaka u mreži i sanacija kvarova, otkrivanje nelegalne potrošnje kao i uvođenje suvremenih sustava nadzora i upravljanja.

Slika 79. Planirana dužina vodovodne mreže na području općine Žepče koja zahtijeva rekonstrukciju u skladu sa lokalnim propisima u periodu 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [km].


Slika 80. Nivo investicija u održavanje vodovodne infrastrukture u periodu 2012. - 2026. godina (gradska

vodovodna mreža) [KM].


Sadašnja opskrba vodom u općini Žepče je ograničena na grad i uže područje oko grada.U ostalim dijelovima općine vodoopskrba se obavlja putem mjesnih, grupnih ili seoskihvodovoda, koji su građeni u organizaciji mjesnih zajednica ili pojedinaca, uglavnom vlasnikagospodarskih objekata.

3538

4043

4650

55

0

10

20

30

40

50

60

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00

20.000,00 20.000,00 20.000,00

14.000,00

15.000,00

16.000,00

17.000,00

18.000,00

19.000,00

20.000,00

21.000,00

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

80

Slika 81. Nivo investicija u izgradnju vodovodne infrastrukture u periodu 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [KM].


Ne postoje statistički podaci o potrošnji vode stanovnika pojedinih kategorija potrošača u općini Žepče. Procjene koje su iskazane u Prostornom planu općine Žepče za period 2007 - 2027.godine pokazuju slijedeće:

Slika 82. Procjene kapaciteta vodovodne mreže za period 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [l/s].

Izvor: Prostorni plan općine Žepče 2007. ÷ 2027. godina Ovom specifičnom potrošnjom obuhvaćeni su i gubici u distribucionoj mreži, javna potrošnja (škole, domovi zdravlja, uslužne djelatnosti i sl.), i potrošnja male privrede koja ne troši vodu iz vodovodnog sustava u procesu proizvodnje. Seoski vodovodi su bez organizirane kontrole i evidencije stanja potrošnje vode.

25.000,00 25.000,00

30.000,00

50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00

20.000,00

25.000,00

30.000,00

35.000,00

40.000,00

45.000,00

50.000,00

55.000,00

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

25

27

30

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

2015 2016 2021 2026

81

Što se tiče opskrbe pitkom vodom ostalih dijelova općine, jedan dio mjesnih zajednica općine je kvalitetno riješio pitanje vodoopskrbe i uveo sistem naplaćivanja vode sa ugrađenim mjernim instrumentima i kontrolom praćenja kvaliteta vode (dio Novog Šehera, Papratnica, Bistrica, Ljeskovica), dok su drugi dijelovi riješili svoju vodoopskrbu internim vodovodom sa zahvaćanjem više izvora u bazene kapaciteta 5m3 i više, te službe za opskrbu vodom jednog do više domaćinstava. Veći dio ovih vodovoda je dosta dotrajao i potrebno je uraditi saniranje i rekonstrukciju istih sa ciljem kvalitetnog opskrbljivanja vodom cjelokupnog područja. Svaka MZ ima veliki broj bunara kapaciteta od 5 - 10m3. Na gradsku kanalizaciju u 2016. godini priključeno je ukupno 814 domaćinstava i 243 poslovnih subjekata,12 dok JP „Komunalno“ Žepče ne raspolaže sa podacima o ne priključenim domaćinstvima na kanalizacijsku mrežu. Dužina raspoložive gradske kanalizacijske mreže9 km i za 18,42% veća je nego u 2012. godini. Stanje postojeće kanalizacijske mreže je zadovoljavajuće, dok problem čini neizgrađena kanalizacijska mreža koje nema kod znatnog broja potrošača koji su priključeni na gradski vodovod.

Slika 83. Dužina kanalizacione mreže izgrađene u periodu 2012. - 2016. godina (gradska mreža).

Izvor: JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče Gradskom kanalizacijom upravlja JP „Komunalno“d.o.o. Žepče, u čijoj je nadležnosti i izgrađena filter stanica za prečišćavanje otpadnih voda i prva faza sabirnog kolektora grada Žepča. Ovaj projekt je podržala Španjolska vlada.

12Izvor: JP „Komunalno“ Žepče

7,6

8

8,3

8,8

9

7,5

7,7

7,9

8,1

8,3

8,5

8,7

8,9

2012 2013 2014 2015 2016

82

Slika 84. Nivo investicija namjenjenih održavanju kanalizacione infrastrukture u periodu 2012. - 2016. godina [KM].


Prva faza sabirnog kolektora omogućuje prikupljanje fekalnih voda sa užeg gradskog područja, od poduzeća „Krivaja-Žepče“ do naselja Varoš - Žepačka polja, kapaciteta 30 l/s.

Slika 85. Nivo investicija namjenjenih izgradnji kanalizacione infrastrukture u periodu 2012. - 2016. godina [KM].


U II i III fazi planira se prerada izdvojenih fekalnih voda u nusproizvode-biognojivo, i sl. Poseban problem se javlja kod odvođenja otpadnih voda u prigradskim i gusto naseljenimseoskim naseljima. Ovaj problem bi se trebao riješiti izgradnjom i proširenjem kolektorskemreže i na ova područja. Procent naplate komunalnih usluga odvodnje otpadnih voda je na zadovoljavajućem nivou i u 2016. godini je iznosio 96%.

1000 1000

5000 5000

1000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2012 2013 2014 2015 2016

0

80000

10000 10000

0

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

2012 2013 2014 2015 2016

83

Slika 86. Procenat naplate usluga odvovodnje otpadnih voda u periodu 2012. - 2016. godina [%].


Broj korisnika usluga gradske toplane u 2016 godini je 304 domaćinstva i 93 pravne osobe. Broj domaćinstava priključenih na sistem grijanja u proteklih 5 godina se nije mijenjao dok je broj pravnih lica sa 101 u 2012. godini pao na 93 u 2016. godini ili za 7,92%.

Slika 87. Broj korisnika grijanja u periodu 2012. - 2016. godina.

Izvor: JP „Komunalno“ Žepče

Cijena usluge grijanja iznosi 2 KM/m2 + PDV za domaćinstva i 4,68 KM/m2 + PDV za pravna lica, a procent naplate se u 2016. godini popeo do 96 %.

85

88

92

94

96

84

86

88

90

92

94

96

98

2012 2013 2014 2015 2016

304 304 304 304 304

101 101 98 96 93

0

50

100

150

200

250

300

350

2012 2013 2014 2015 2016

Domaćinstva Pravne osobe

84

Slika 88. Procenat naplate usluga zagrijavanja objekata u periodu 2012. - 2016. godina [%].


Na području općine u 2016. godini postojalo je 201 javno parking mjesto , što je povećanje od 84,40% u odnosu na 2012. godinu. Slika 89. Broj raspoloživih parking mjesta u urbanom dijelu općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina.


85

88

92

94

96

84

86

88

90

92

94

96

98

2012 2013 2014 2015 2016

109

218 218 218 221201 201

0

50

100

150

200

250

Javno Javno Javno Javno Javno Javno Javno

2012 2013 2014 2015 2016 2021 2026

85

IV.1.6.4. Stanje administrativnih usluga lokalne samouprave

Općinsku upravu općine Žepče čine: Općinski načelnik i Općinsko vijeće Žepče. Općinske službe u općini Žepče su:

- Služba za opću upravu i društvene djelatnosti,

- Služba za gospodarstvo i financije,

- Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje,

- Službe za obavljanje stručnih i tehničkih poslova: Stručna služba općinskog vijeća i općinskog

načelnika i

- Služba za civilnu zaštitu i vatrogasna postrojba.

Ukupan broj uposlenika u Općinskoj administraciji je 72 i to:

- Visoka stručna sprema (VSS) 18,

- Viša stručna sprema (VŠS) 3,

- Srednja stručna sprema (SSS) 26,

- Visokokvalificirani radnik (VKV) 4,

- Kvalificirani radnik (KV) 15,

- Polukvalificirani radnik (PK) 1,

- Nekvalificirani radnik (NK) 3,

- Izborno radno mjesto 2.

Općina Žepče je među prvim organima lokalne uprave uvela certifikat ISO 9001:2008 za poslove javne općinske administracije. Certifikaciju je izvršila norveška certifikacijska kuća „DetNorske Veritas“, a kompletnu obuku provela firma „Džana Trade“. U 2010. godini je provedena recertifikacija za certifikat ISO 9001:2008. Rad općinskih službi je poboljšan, a realizacijom GAP projekta uvedeni su novi informacijsko-operativni sustavi za brži i efikasniji rad općinskih službenika. Nakon modernizacije informatičke opreme skraćen je postupak primanja i izdavanja dokumenata tako da javna uprava postala efikasnija i brža, a građani zadovoljniji uslugom. Nakon implementacije elektroničkog sustava praćenja dokumenata, moguće je u svakom momentu znati u kojoj fazi rješavanja se predmet nalazi i kod koga je na obradi, te koji je rok završetka predmeta. Važno je navesti da je općina Žepče jedna od vrlo rijetkih općina u FBiH koja je izvršila mjerenje zadovoljstva građana javnim uslugama koje se pružaju na području općine. Rezultati ankete su prikazani na narednoj slici.

86

Slika 90. Rezultati ispitivanja zadovoljstva građana javnim uslugama u općini Žepče u 2016.godini

Izvor: RAŽ – Izvještaj o mjerenja zadovoljstva građana javnim uslugama

Općina redovito planira izdvajanja za pomoć nevladinim organizacijama koje egzistiraju na području općine. Iznosi transfera sa Općinskog proračuna dati su u tabeli:

Tabela 15. Izdvajanja iz općinskog proračuna u svrhu pomoći nevladinim organizacijama [KM].

Naziv budžetske pozicije 2012 2013 2014 2015 2016

Transfer udrugama proisteklim iz rata 0 12000 13500 16237 18250

Transfer udrugama građana 24899 8640 5350 20743 19500

Transfer za Crveni križ 3400 5000 0 2530 5000

Transferi za mlade - realizacija omladinske politike 13200 8776 17000 5800 12556

Transfer neprofitnim organizacijama i pojedincima 34106 26881 25166 31707 32025

Transfer za sport i sufinanciranje održavanja dvorane 117144 89867 90910 96924 109620

Ukupno za NVO 192749 151164 151926 173941 196951

% Budžeta 3,15 2,44 2,01 2,15 2,43

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije

87

IV.1.7. STANJE ŽIVOTNE SREDINE

IV.1.7.1. Stanje zraka

Na području općineŽepče ne postoje industrijski kapaciteti koji bi uticali na zagađenje zraka, te se kao glavni izvori zagađenja zraka mogu navesti tek male kotlovnice i individualna ložišta u domaćinstvima, automobilski ispušni gasovi, postrojenja za preradu mesa i divlje deponije.

IV.1.7.2. Stanje vodotoka

Na rijeci Bosni bit će izgrađene protočne mini hidrocentrale. Odlukom OV udovoljeno je zahtjevu kompanije „Greta Energy“ iz Toronta i izdana suglasnost na dodjelu koncesija za izgradnju MHE na lokacijama Begov Han i Želeće snage 12 megavata, te Globarice snage 18 megavata. OV je imenovalo komisiju za koncesije koja će ispred Općine voditi brigu o poštivanju obavezujućih zakonskih odredaba. Općina Žepče raspolaže sa značajnim brojem izvorišta pitke vode. Izvorišta „Ravna rijeka“, „Mala rijeka“, „Ograjina“ locirana su sjeverozapadno od Žepča iznad mjesta Papratnica na udaljenosti cca. 8 - 12 km od grada Žepča, a izvori „Bukovik“, „Jakovac“ i „Izvor III“ su locirani jugoistočno od grada cca. 1,5-3km od mosta preko rijeke Bosne nizvodno od izvorišta. Desna strana rijeke Bosne u općini Žepče ima više izvora pitke vode od lijeve strane. Utvrđene su zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Ravna rijeka“, „Mala rijeka“, „Ograjina“, zatim izvori „Bukovik“ „Jakovac“ „Izvor III“ sa kojih se vrši opskrba vodom za piće potrošača na području općine Žepče.

Glavne karakteristike vodotokova na području općine date su tabelom:

Tabela 16. Glavne karakteristike vodotokova na području općine Žepče.

2013 2014 2015 2016

Dužina vodotokova na području općine

Dužina uređenih vodotokova na području općine 600 680 780 780

Dužina poplavno rizičnih vodotokova na području općine

25570 25570 25570 25570

Broj stanovnika koji su potencijalno ugroženi poplavama

10.000 10.000 10.000 10.000

Dužina godišnje saniranih vodotokova na području općine

940.000

Nivo ukupnih investicija u sanaciju vodotokova (KM) 1.000.000

Nivo općinskih investicija u sanaciju vodotokova (KM) 940.000

Izvor: Služba za gospodarstvo i financije Kao što je navedeno u poglavlju „Stanje komunalne infrastrukture i usluga“ Općina posjeduje veoma malo sustavno riješene kanalizacijske infrastrukture pa samim time pitanje sistema za odvodnju otpadnih voda,

88

oborinske i fekalne kanalizacijenije na adekvatan način riješeno pa se one odlažu sistemima septičkih jama ili se direktno ispuštaju u vodotoke. Glavni izvori ugrožavanja izvorišta pitke vode su divlje deponije i nekontrolirana sječa šume. Iako postoje elementi koji utiču na ugrožavanje vodotoka i izvorišta pitke vode ipak se procjenjuje da lokalni vodni resursi nisu ugroženi u značajnoj mjeri i da je kvaliteta vodnih resursa relativno dobra.

IV.1.7.3 Stanje zemljišta

Na 62% teritorije općine Žepče, na površini od 176,69 km2, prostire se područje šuma. U slivu rijeke Bosne i njenih pritoka (Pepelarska rijeka, Željeznica, Ograjina, Papratnica i Krajnjača) nalazimo šume hrasta kitnjaka i običnog graba, do 700 m nadmorske visine, a na visinama od 700 - 1.200 m dolazi pojas bukve, i iznad 1.200 m nadmorske visine rasprostire se šuma bukve, jele i bora. U ravničarskim (nižim) predjelima nalaze se ostaci šuma hrasta lužnjaka, uz rijeke i potoke dolaze hidrofilne zajednice sa johama, topolama i vrbama. Šumama na području općine Žepče upravlja „Šumsko privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići“, RJ „Šumarija Žepče“. U Radnoj jedinici Šumarija Žepče je uposleno 16 djelatnika, a općine na kojima Šumarija gospodari su Žepče i Maglaj. Na području općine Žepče nalazi se Rasadnik „Lugovi“ Žepče s površinom od 19 ha. Formiran je 1982. godine. U rasadniku je stalno uposlenih 10 radnika. Rasadnik proizvodi sadnice drvenastih vrsta za pošumljavanje površina, te također i ukrasni sadni materijal. Sa mogućim kapacitetom proizvodnje šumskog sadnog materijala od oko 4.000 000 jedinki, spada u najveće objekte ovog tipa u BiH i jedan od najsuvremenijih šumskih rasadnika u regiji. Opremljen je sustavom za navodnjavanje, hladnjačom i drugim pratećim objektima za rasadničku proizvodnju.

IV.1.7.4 Upravljanje otpadom

JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče nadležno je i za skupljanje, odvoz i deponiranje otpada. Usluge skupljanja, odvoza i deponiranja otpada u 2017. godini su proširene na naselja Begov Han, Vinište i Vitlaci, pa je broj korisnika porastao na 3863 subjekata uglavnom iz gradskog i prigradskog područja.

Slika 91. Broj korisnika usluge odvoza smeća i komunalnog otpada u periodu 2012. - 2016. godina.

1600

2500 2500

2900

3141

1500

1700

1900

2100

2300

2500

2700

2900

3100

3300

2012 2013 2014 2015 2016

89

Izvor: JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče Prikupljanje i odlaganje otpada sa područja Općine Žepče vrši se prema uvjetima i načinima održavanja čistoće i komunalnog reda na javnim površinama i u javnim objektima na teritoriju Općine Žepče. Općina Žepče je 2005 g. potpisala sa JP „Komunalno" d.o.o. Žepče Ugovor o čišćenju ulica i javnih površina i održavanju zelenih površina. Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme.

Slika 92. Količina otpada prikupljenog u periodu 2012. - 2016. godina [m3].


Ugovor o korištenju usluga sanitarne deponije za bezopasni otpad potpisan je 2008.godine između direktora Regionalne deponije „Mošćanica" u Zenici kao davaoca usluga i Općine Žepče kao korisnika usluga. Korisnik usluga - Općina Žepče, je povjerila prikupljanje, selektivni tretman i transport neopasnog čvrstog komunalnog otpada sa svog područja, registriranom privrednom društvu – Operateru - JP „Komunalno" d.o.o. Žepče. Međutim, iako je općina potpisala sporazum o korištenju Regionalne deponmije Mošćanica, lokalna deponija krutog otpada još uvijek nije zatvorena.

Slika 93. Količina otpada adekvatno pohranjenog u periodu 2012. - 2016. godina [m3].


9600

15000 15000

18000

21000

0

5000

10000

15000

20000

25000

2012 2013 2014 2015 2016

1668

2696

2996 2900 2864

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

2012 2013 2014 2015 2016

90

Na području općine Žepče sa cca 30.000 stanovnika, godišnje se proizvede oko 21.000 tona otpada. JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče godišnje prikupi oko 2.864 tona otpada koji odlaže na regionalnu ili na lokalnu deponiju što predstavlja oko 13,5% od ukupne količine proizvedenog otpada na području općine. Od ukupne procjene proizvedenog otpada 10% prikupljaju privatna lica neadekvatnim sredstvima i isti odlažu na lokalnu deponiju bez plaćanja ikakve naknade za korištenje iste. Na općini Žepče nema uređenog sustava organiziranog recikliranja otpada kao ni ponovne upotrebe istog. U planu je izrada Općinskog plana upravljanja otpadom kojeg će zajedno uraditi Općina Žepče i JP Komunalno d.o.o. Žepče.

Tabela 17. Podaci o aktivnostima na prikupljanju i zbrinjavanju smeća i komunalnog otpada u periodu 2012. – 2016. godina.

2012 2013 2014 2015 2016

Procent pokrivenosti odvozom smeća (%)

Ukupno: 1600 2500 2500 2900 3141

Količina otpada prikupljenog tokom godine – m3 9600 15000 15000 18000 21000

Procent smeća i otpada koji se sortira – procjena 0 0 0 0 0

Količina otpada prikupljenog tokom godine – koji je adekvatno pohranjen m3

1668 2696 2996 2900 2864

Iznos investicija u izgradnju sanitarnih i/ili regionalnih deponija (KM)

0 0 0 0

Iznos investicija u održavanje postojećih deponija (KM)

5000 5000 5000 5000 6000

Iznos investicija u zatvaranje postojećih neadekvatnih deponija (KM)

0 10000 80000 0 0

Broj kontejnera za kolektivno prikupljanje otpada na području općine/opštine

15 19 20 20 20

Prosječna cijena odvoza otpada po mjernoj jedinici bez PDV [KM/m2]

0,12 0,12 0,12 0,12 0,12

Procent naplate usluga 85 88 92 94 96


IV.1.7.6. Mjere za unapređenje energetske efikasnosti

Poslovni i stambeni objekti u gradu Žepču zagrijavaju se sustavom daljinskog grijanja iz kotlovnice koja je u sastavu poduzeća DPD "Krivaja-Žepče" d.o.o. Žepče. Ukupna površina stambenog prostora kolektivnog stanovanja koji se zagrijava 14.669m² i 13.862 m² poslovnog prostora (poduzeća, radnje, ustanove zdravstva, zapošljavanja, općine, suda, vatrogasne jedinice, porezne, policije, zdravstvene, humanitarne i obrazovne ustanove, crkve i džamije). Obzirom na jako loše stanje kotlovnice i cjelokupnog sustava daljinskog grijanja, neophodna je izgradnja nove kotlovnice i rekonstrukcija postojećeg sustava. Ostali objekti individualnog stanovanja-obiteljskekuće na području općine Žepče, za grijanje imaju vlastite peći ili kotlovnice u sklopu obiteljskih kuća, a kaoenergent uglavnom koriste drva i ugljen. Na bazi ovih

91

podataka i procjena za sva ostala domaćinstva na godišnjem nivou, se za potrebe grijanja i ostale potrošnje električne energije iskoristi 212.322.151 KWhenergije. Stanje energetske učinkovitosti u javnim objektima je jako loše, što potvrđuje činjenica da je utopljavanje postojećih javnih objekata na području općine Žepče u cilju podizanja stupnja njihove energetske učinkovitosti, do sada provedeno samo na objektu Srednje mješovite škole „Žepče“, Osnovne škole Žepče – Mala škola i Glazbene škole Katarina Kosača Kotromanić Žepče. Katolički školski centar „Don BOSCO“ Žepče je trenutno jedina javna institucija na području općine Žepče koja za zagrijavanje koristi pelet. Javna rasvjeta je još uvijek pokrivena starim tipom žarulja, a led žarulje su trenutno postavljene samo u gradu Žepče, ali je zbog dobrih rezultata planirana rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete kako bi se sva pokrila led žaruljama. Kao ni u ostatku BiH, solarni paneli još uvijek nisu u primjeni na javnim objektima uglavnom zbog velikih početnih ulaganja koja općinski proračun nije u stanju da podnese. Kada su u pitanju mjere za unapređenje energetske efikasnosti općine, Općina je dužna postupati u skladu sa Zakonom o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je usvojen u februaru 2017. godine. Sukladno tome, plan općine u narednom periodu je da smanji potrošnju energije od fosilnih goriva za 5% u objektima pod ingerencijom općine Žepče,primjenom principa energetske efikasnosti, smanjena potrošnja električne energije u sustavu javne rasvjete općine Žepče za 30%, poboljšana energetska učinkovitost sustava daljinskog grijanja kroz smanjenje količine potrebnog goriva po jedinici isporučene toplotne energije za 5 %.

IV.1.8. STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE.

Od prostorno-planske dokumentacije općina Žepče posjeduje:

- Regulacioni plan gradaŽepča, sadržiRegulacioni plan gradaŽepčaiRegulacioni plan naseljaBerek,

usvojen 10.03.1977.god,

- Urbanistički plan turističko-regulacionogcentraKiseljakusvojen 09.07.1973.god.

- Urbanistički plan Begov Hana, usvojen 04.03.1996.god

- Detaljniplanovi:Urbanističkiprojekt (parcijalnaizmjenaregulacionogplanagradaŽepča), ul. Novo

Naselje, usvojen 20.12.1996.god.

- Urbanistički plan zaPoslovnicentar XP u Žepču, usvojen 29.08.1997.god.

- Prostorni plan općineŽepčeza period od 2007.-2027.god. usvojen 26.09.2008.

Iz navedenog je vidljivo da je većina detaljnih planova zastarjela i ne odgovara trenutnom stanju na terenu i razvoju općine Žepče. U skoroj budućnosti trebalo bi se pristupiti izradi nove prostorno-planske dokumentacije, kao što je:

- UrbanističkiiRegulacioni plan zapodručjegradaŽepča

- Urbanistički plan zaprigradskanaselja, kojasuProstornimplanompostalaurbanopodručje

- Urbanističkiplanovizatakozvana GravitacijskanaseljaBrankovići, Begov Han iŽeljeznoPolje

92

Ove godine će se raditi regulacioni plan za Novo Žepče (proširenje urbane zone u Polja, preko puta industrijske zone) i Općinsko Vijeće Žepča je donijelo Odluku o pristupanju izradi Regulacijskog plana „Novo Žepče“.

IV.1.9. OPĆINSKI PRORAČUN

IV.1.9.1 Pregled sudjelovanja poreskih i ne poreskih prihoda

Općinski proračun ostvaruje veće prihode i primitke nego što su isti planirani na godišnjem nivou. Ukupno

ostvareni prihodi u Općinski proračun za 2016. godinu su iznosili 8.964.707 KM i veći su za 6,17% u odnosu

na 2015 godinu .

Slika 94. Planirani i ostvareni prihodi općinskog proračuna u periodu 2014. - 2016. godina.


Analizirajući navedene pokazatelje može se zaključiti da je planirani Proračun pratio realne trendove

ostvarenja prihoda i primitaka, i isti je usklađivan sa ostvarenim veličinama putem donošenja izmjena i

dopuna Proračuna do kraja fiskalne godine. Evidentan je trend porasta ukupnih prihoda, nakon 2014.

godine.

Najveći dio prihoda čine porezni i neporezni prihodi uz manje učešće tekućih potpora i primitaka.

Slika 95. Prihodi općinskog proračuna po osnovu poreza u periodu 2013. - 2016. godina [×1000 KM].

6292000

80900008330000

7691096

8442947

8964707

5000000

5500000

6000000

6500000

7000000

7500000

8000000

8500000

9000000

2014 2015 2016

Ukupni planirani prihodi Ukupni ostvareni prihodi

93


U periodu 2013 - 2016. godina evidentno je smanjenje učešća poreskih prihoda u ukupno ostvarenim

prihodima općinskog proračuna (sa 57% u 2013. na 50% u 2016. godinu), dok u isto vrijemebilježimo pad

udjela neporeznih prihoda u ukupno ostvarenim prihodima općinskog proračuna (sa 30% u 2012. na 24%

u proračunu za 2016. godinu).

Slika 96. Neporezni prihodi općinskog proračuna u periodu 2013. - 2016. godina [×1000 KM].


U strukturi poreskih prihoda dominiraju prihodi od indirektnih poreza sa 70,26% ukupnih poreskih prihoda

u 2016. godini. U strukturi neporeznih prihoda dominiraju prihodi od naknada, pristojbi i prihodi od

pružanja javnih usluga sa 98,88%

IV.1.9.2. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji

Funkcionalna klasifikacija Općinskog proračuna pokazuje dominaciju izdvajanja Općine za tekuće grantove/dotacije na koje otpada kao i za plaće i naknade uposlenicima po 18% od ukupnih rashoda

3347

3980

4507 4486

681

0

1469 1336

26662815

3038 3152

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

2013 2014 2015 2016

POREZNI PRIHODI (ukupno) IZRAVNI POREZ NEIZRAVNI POREZ OSTALI POREZI

1717

3203

18982151

31 17 60 24

1684

3186

18372127

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

2013 2014 2015 2016

NEPOREZNI PRIHODI (ukupno)PRIHODI OD PODUZETNIČKE AKTIVNOSTI I IMOVINENAKNADE, PRISTOJBE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGANOVČANE KAZNE

94

Općinskog proračuna u 2016. godini, zatim slijede materijalni izdaci sa 12% od ukupnih rashoda Općinskog proračuna u 2016. godini.

Tabela 18. Lista rashoda općinskog proračuna

Vrsta rashoda 2013. (000 KM)

2013 %

2014. (000 KM)

2014 %

2015. (000 KM)

2015 %

2016. (000 KM)

2016 %

PLAĆE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH (ukupno)

1397 24 1389 17 1577 19 1640 18

Bruto plaće 1157 1161 1211 1245

Naknade troškova zaposlenih i vijećnika 240 227 239 265

Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 121 122 127 130

MATERIJALNI IZDACI (ukupno) 983 16 897 11 981 11 1035 12

TEKUĆI GRANTOVI (ukupno) 1357 21 3854 48 1403 16 1579 18

KAPITALNI GRANTOVI (ukupno)

1604 26 1421 18 3991 47 4179 47

IZDACI ZA KAMATE I OSTALE NAKNADE (ukupno)

311 5 25 0,5 18 0,2 13 0,5

KAPITALNI IZDACI (ukupno) 94 2 43 0,5 38 0,4 23 0,5

DOZNAKE VANJSKIM KORISNICIMA (ukupno) 335 6 357 5 354 4 401 4

RASHODI / IZDACI UKUPNO 5959 100 8108 100 8362 97,6 8956 100

95

IV.2. STRATEŠKO FOKUSIRANJE

IV.2.1. SWOT ANALIZA

Na osnovu prikupljenih podataka koji prikazuju trenutno stanje u pojedinim oblastima, odnosno daju

osnovu za procjenu lokalnog razvoja, urađena je SWOT analiza Općine Žepče, odnosno analiza snaga,

slabosti, mogućnosti i prijetnji sa kojima se suočava ova lokalna zajednica. Snage i slabosti predstavljaju

interne (unutrašnje) faktore, odnosno internu analizu koja treba da ukaže na to šta su prednosti, a šta

nedostaci, dok prijetnje i mogućnosti predstavljaju eksterne (spoljne) faktore, odnosno eksternu analizu

koja treba da indentifikuje potencijalne prijetnje lokalnom razvoju, kao i da ukaže na to šta su šanse,

odnosno mogućnosti za dalji razvoj Općine Žepče.

U srži, SWOT analiza predstavlja most između sadašnjeg stanja, koje je utvrđeno analizom, i željenog

budućeg stanja koje se definira strateškim planom razvoja. Ovaj koncept nam daje sustavnu analizu

prijetnji i prilika kao i njihovo usuglašavanje sa jakim i slabim stranama općine. SWOT analiza obezbijeđuje

informacije korisne za usklađivanje općinskih kapaciteta i sposobnosti sa okruženjem u kojem općina

djeluje.

Tabela 19. SWOT analiza općine Žepče SNAGE SLABOSTI

1. Geografski položaj (blizina buduće trase

autoputa Vc i autocesta Žepče-Tuzla)

2. Prometna povezanost (željeznički i cestovni

promet)

3. Pozitivan prirodni priraštaj

4. Dostupnost obnovljivih izvora energije

(drvna biomasa, solarna energija, vodni

resursi)

5. Brojni izvori vode za piće;

6. Resursni preduvjeti za razvoj poljoprivrede

(naročito proizvodnja meda, koštuničavog,

jagodičastog, bobičastog voća, povrća i vina)

7. Razvijenost transportnih kapaciteta

8. Trend povećanja privrednih subjekata i

registriranih obrta

9. Usvojen Prostorni plan Općine Žepče za

period 2007 – 2027

10. Relativno visoko učešće radno sposobnog

stanovništva u cjelokupnoj populaciji

1. Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa

(izvorišta mineralne vode)

2. Niska stopa zaposlenosti i visoka stopa

nezaposlenosti stanovništva, te značajno niža

prosječna neto plaća u odnosu na FBiH

3. Izražena strukturna nezaposlenost stanovništva

(80% registriranih nezaposlenih čeka na zaposlenje

duže od tri godine)

4. Negativan migracioni saldo koji ima uticaj na

smanjenje radno aktivnog stanovništva

5. Nepostojanje institucionalne saradnje sa

dijasporom

6. Nedovoljna razvijenost otkupnih i prerađivačkih

kapaciteta. Nedovoljni skladišni i rashladnih

kapaciteti za otkup poljoprivredne proizvode

7. Postojeći urbanistički i regulacioni planovi izrađeni

su prije usvajanja Prostornog plana i ne odgovaraju

trenutnom stanju na terenu i razvoju općine Žepče.

8. Nepostojanje Turističke zajednice i mali broj

smještajnih kapaciteta za turiste (neizgrađenosti

turističkih sadržaja: restorana, motela, hotela)

96

11. Postojanje zona poslovanja uz kontinuiran

rast broja aktivnih pravnih i fizičkih lica koji

ostvaruju sve bolje poslovne rezultate

12. Uspostavljena i funkcionalna Općinska

Razvojna Agencija – RAŽ

13. Uspostavljen i funkcionalan Lokalni

ekonomski forum

14. Općina posjeduje ISO 9001 i BFC certifikat za

povoljno poslovno okruženje

15. Trend ulaganja prethodnih godina u

unapređenje lokalne cestovne

infrastrukture, javne rasvjete, vodovodne

mreže i odvoza čvrstog otpada

16. Dostupnost usluga mobilne telefonije na

području cijele Općine

17. Ljudski kapaciteti za razvoj kulturnih i

sportskih sadržaja i infrastrukture na

području Općine (dovoljan broj sportskih

klubova i kulturnih organizacija).

18. Potpuna pokrivenost sistemom

elektroenergetske mreže i omogućen pristup

električnoj energiji svim domaćinstvima

19. Uspostavljen sistem i razvijena mreža

primarne zdravstvene zaštite i dobra

pokrivenost Općine apotekama

20. Dobra pokrivenost Općine institucijama

osnovnog obrazovanja, i dostupnost

srednjoškolskog obrazovanja i nadležnost

općine nad osnovnim i srednjim

obrazovanjem

21. Otvorenost za inovativne tehnologije

(poljoprivredna proizvodnja, voda, klima,

eko inovacije – zelena privreda, visoke

tehnologije)

22. Visok procent realizacije lokalne razvojne

strategije (efikasnost realizacije preko 90%)

23. Dugogodišnja stabilna lokalna politička

situacija

24. Proaktivnost lokalnih mjesnih zajednica

9. Nepokrivenost većeg dijela Općine kanalizacijskom

i gradskom vodovodnom mrežom (mjesni

vodovodi nemaju kvalitetnu kontrolu pijaće vode)

10. Parcijalna pokrivenost stanovništva odvozom

komunalnog otpada, i neizgrađen sustav

gospodarenja otpadom (nepostojanje regionalne

deponije čvrstog otpada, nevrši se selekcija

prikupljenog otpada)

11. Nedostatak modela JPP u izgradnji infrastrukture

(posebno komunalne)

12. Nedovoljni ljudski i materijalni resursi Službe hitne

medicinske pomoći

13. Nedostatak specijalističkog medicinskog kadra

14. Trend smanjenja broja učenika osnovnih i srednjih

škola

15. Nedovoljan broj radionica za prakticiranje

praktične nastave u srednjem obrazovanju.

16. Visok stepen gubitka vode u vodovodnom sistemu

(preko 40%)

17. Nivo relativno nizak, te nejednaki uvjeti za razvoj

sporta i kulture u ruralnim dijelovima Općine

18. Kvaliteta isporučene el. energije za lokalne

privredne subjekte

19. Neefikasna centralna gradska kotlovnica koristi

ugalj za proizvodnju toplotne energije.

20. Nedosljedna primjena Zakona o održavanju i

upravljanju zgradama. Nedostatak katastra,

katastra klizišta i geoloških karata

21. Nedovoljno razvijeni kapaciteti NVO za pripremu

projektnih prijedloga.

22. Nedovoljno razvijeni kapaciteti Civilne zaštite i

vatrogasne jedinice.

97

25. Razvijena poduzetnička infrastruktura

26. Inicijative međuopćinske saradnje i

regionalnog povezivanja

98

PRILIKE PRIJETNJE

1. Regulirani zakonski propisi za projekte

javno-privatnog partnerstva

2. Značajan broj stanovnika općine koji se

nalazi u dijaspori i pokrenut proces

prepoznavanja“Žepačke dijaspore”

3. Izgradnja autoceste (koridor V C)

4. Investiranje u postojeće zone poslovanja

i njihovo preoblikovanje u atraktivne

poslovne zone privlačne za domaće i

strane investitore, kao i za dijasporu.

5. Izgradnja CARGO terminala na

Međunarodnom aerodromu Tuzla

6. Trend razvoja inovativne proizvodnje

poljoprivrednih proizvoda, izgradnja

prerađivačkih kapaciteta i kapaciteta za

kooperaciju poljoprivrednih proizvođača

(zadruga)uz blisku suradnju sa Žepačkom

dijasporom.

7. Trend razvoja uslužnih djelatnosti

(ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta).

8. Ekonomska valorizacija kulture i sporta

kroz razvoj turizma, ITK djelatnosti i

kreativne industrije (biznis nove

ekonomije)

9. Povećana dostupnost fondova i donacija

međunarodnih razvojnih agencija

(ulaganja u energetsku efikasnost,

poljoprivredu, ruralni razvoj)

10. Inicijative međuopćinske saradnje i

regionalnog povezivanja

1. Administrativno-politički položaj jedinica

lokalne samouprave (nerazmjere između

raspodjele nadležnosti i pripadnosti javnih

prihoda)

2. Zastoji i sporost provođenja reformi iz

nadležnosti viših nivoa vlasti čime se

onemogućava stvaranje poticajnog poslovnog

okruženja.

3. Česte izmjene zakonskog i regulatornog okvira

što ima za posljedicu nesigurnost i povećan rizik

ulazak u biznis.

4. Nedovoljna povezanost lokalne razine

upravljanja sa višim razinama upravljanja.

5. Nizak nivo konkurentnosti lokalne i nacionalne

ekonomije.

6. Povećanje broja građana u stanju socijalne

isključenosti s prijetnjom siromaštva.

7. Nepovoljni migracijski trendovi – iseljavanje stanovništva, naročito mladih i porodica visokoobrazovanih lica sa malom djecomčiji privremeni karakter bi mogao da preraste u trajni.

8. Nepovjerenje dijaspore prema lokalnom i državnom ekonomskom i društvenom ambijentu.

9. Visok rizik od klizišta.

10. Zagušenost saobraćaja, veliki broj saobraćajnih

nesreća i stvaranje većih gužvi na magistralnom

putu M-17

11. Nekontrolirana i neplanska sječa šuma.

12. Niska ekološka svijest ljudi

13. Administrativna tromost ljudi koji su uposleni

(uposlenici u javnom sektoru se nikako ili sporo

prilagođavaju EU standardima)

99

VI.2.2. STRATEŠKI FOKUSI

Izdvajanjem jedinstvenih konkurentskih prednosti i razvojnih potencijala Općine i njihovim uparivanjem sa vanjskim prilikama, s ciljem eliminiranja slabosti i smanjivanja prijetnji za brži lokalni rast i razvoj, identificirana su odgovarajućastrateška i dugoročna opredjeljenja Općine Žepče, odnosno sljedeći strateški fokusi: Strateški fokus 1.Iskoristiti poljoprivredni potencijal, postojeće poslovne zone, trend razvoja poduzetničkih inicijativa i uslužnih djelatnosti, kao i razvojne fondove i potencijal dijaspore, te razviti domaće privredne kapacitete koristeći se postojećim trgovinskim tokovima. Fokusirati se na poboljšanjeuvjeta za investiranje u lokalnu privredu, i to u sektoru malih i srednjih poduzeća, te iskoristiti postojeće potencijale za poboljšanje poslovnog okruženja kroz jačanje i proširenje kapaciteta postojećih poslovnih zona, kao i obezbijeđivanje kvalitetnog napajanja el. energijom proizvodnih firmi koje djeluju u okviru ovih poslovnih zona. Unaprijeđenje sektora MSP kroz stimulanse i razvoj povoljnog poslovnog okruženja (programi i mjere podrške jačanja MSP, upostavu javno-privatnog partnerstva i transfera za grant podršku MSP sektoru) će stvoriti uvjete za dodatno privlačenje investitora. Osiguranjem privrednih investicija (domaćih, stranih i dijaspore), posebno u sektoru mikropoduzeća i obrta,te jačanja suradnje javnog i privatnog sa dijasporom,dovelo bi do diversifikacije lokalne privrede i razvoja poduzetništva. Kao rezultat ovih aktivnosti došlo bi do većeg interesiranja nezaposlenih za osposobljavanje i usavršavanje u zanatskim poslovima, čime bi se direktno uticalo na prilagođavanje obrazovne ponude i usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama lokalnog tržišta rada. Posebnu ulogu u ovom segmentu nam mogu igrati MSP u dijaspori koja mogu putem dijeljenja iskustava i programa usavršavanja lokalnih poduzetnika, povećati postojeći obim rada MSP. Za dodatno privlačenje poslovnih investicija, potrebno je promovirati investicione lokacije, ažurirati Prostorni plan Općine, i institucionalizirati suradnju sa dijasporom sa primarnim ciljem povećanja razvojnih aktivnosti na području općine. Poboljšati konkurentnost domaćih poduzeća na lokalnom, regionalnom i međunarodnom tržištu uvođenjem standarda kvalitete proizvoda i usluga, kao i kvalitete upravljanja. S druge strane, poljoprivreda može da osigura značajne resurse za razvoj domaće prerađivačke industrije (posebice eteričnog ulja i bobičastog/koštuničavog voća). Međutim, postoji problem nedovoljne razvijenosti malih obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava, stoga je evidentna potreba podrške za razvoj intenzivnespecijalizirane poljoprivredne proizvodnje, naročito u segmentu voćarstva i proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru. U pogledu iskorištenja poljoprivrednog potencijala i uvezivanja sa „lancima vrijednosti“, poljoprivredi je neophodna podrška radi jačanja i proširenja niza servisnih kapaciteta, kao što su otkupni kapaciteti zaskladištenje ihlađenje poljoprivrednih proizvoda (voća i povrća). Strateški fokus 2.Iskoristiti dostupne domaće i međunarodne razvojne fondove, kao i investicioni potencijal dijaspore te izgraditi komunalnu i unaprijediti društvenu infrastrukturu, uspostaviti efikasnije pružanje javnih usluga i poboljšati kvalitetu života i sigurnost građana. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mladim ljudima i njihovom zadržavanju i privlačenju u općinu Žepče, kako bi se minimizirao negativni migracioni saldo. Pored zapošljavanja, unaprjeđenje ponude i kvaliteta društvenih sadržaja, posebice sportsko-rekreativnih, obrazovnih i kulturnih, značajno može utjecati na ostanak mladih. U tom kontekstu potrebno je izgraditi novu i adaptirati postojeću sportsku i

100

kulturnu infrastrukturu, diverzificiratii poboljšati ponudusportsko-kulturnih aktivnosti u suradnji sa dijasporom i povećati broj građana, posebno mladih, koji sudejluju u ovim manifestacijama. Također, poticajne mjere za kupnju prve nekretnine značajno bi umanjile inicijalne investicije koje mladi moraju da ulože za rješavanje stambenog pitanja. Pored navedenog, kvalitetna komunalna usluga, predstavlja osnovu ne samo za zadržavanje mladih nego i za sveukupni razvoj općine. Iako je u prethodnom periodu komunalna infrastruktura značajno unaprijeđena, potrebno je dalje poboljšati vodovodnu infrastrukturu i smanjiti gubitke vode, te nastaviti sa izgradnjom kanalizacione infrastrukture, posebice u ruralnim dijelovima općine. Fokus na izgradnju komunalne infrastrukture, sanaciju klizišta, čišćenje i uređenje riječnih korita, ali i jačanje tehničkih i kadrovskih kapaciteta Civilne zaštite, će lokalnu zajednicu učiniti privlačnijom i sigurnijom za život. Strateški fokus 3. Iskoristiti privatne inicijative, javno privatno partnerstvo, trendove u primjeni energetske efikasnosti i poboljšanja upravljanja otpadom, i na osnovu toga unaprijediti sveukupni sistem zaštite okoliša. Nedovoljno razvijen sustav selektiranog prikupljanja otpada upravljanja krutim otpadom, nepostojanje regionalne deponije čvrstog otpada, kao i nedovoljno korištenje dostupnih obnovljivih izvora energije (posebice sunca i biomase) i mjera energetske efikasnosti, predstavlja jednu od slabosti lokalne zajednice koja dovodi do pogoršanja kvaliteta života te u velikoj mjeri narušava zaštitu životne sredine. Potrebno je uspostaviti efikasan sustav selektiranog prikupljanja otpada. Kruti otpad se vozi na općinsku deponiju koja nije u skladu sa standardima i zakonskim rješenjima u FBiHte je potrebno inicirati izgradnju regionalne deponije čvrstog otpada. Potrebno je primijeniti mjere energetske efikasnosti u javnim objektima, te kotao gradske kotlovnice zamijeniti energetski efikasnijim koji koristi biomasu kao pogonsko gorivo.

IV.2.3. VIZIJAISTRATEŠKICILJEVIRAZVOJA

IV.2.3.1. Vizija

Vizija predstavlja idealnu sliku o tome kako će općina izgledati u budućnosti. Definicija vizije na pojednostavljen način opisuje zajednicu u budućnosti, kako bi bila pamtljiva i svima razumljiva. Vizija je zasnovana na fundamentalnim vrijednostima stanovnika općine Žepče i predstavlja osnovu zadefiniranje dugoročnih pravaca razvoja općine. Utemeljenje vizije razvoja nalazimo u ranijim razvojnim dokumentima Općine (Strategija razvoja Općine Žepče 2011-2018), strateškim fokusima temeljenim na SWOT analizi istavovima članovaOpćinskog razvojnog tima (na radionicama tokom procesa izrade Strategije). Vizija je definirana za period od deset i više godina, a osvrće se na prioritetna područja djelovanja i sadrži sve relevantne vrijednosti koje zajednica priznaje za komparativne prednosti i mogućnosti koje je potrebno iskoristiti na putu ostvarivanja razvoja. U tom smislu, vizija razvoja Općine Žepče je predstavljena kao:

101

Žepče je poduzetna zajednica obrazovanih, inovativnih i ekološki osviještenih građana, koja na optimalan način spaja tradiciju i suvremene mogućnosti, uvažavajući principe održivog razvoja i unaprijeđenja kvaliteta života i gradi temelje za odgovorno partnerstvo u razvoju

centralne BiH, zajedno sa dijasporom.

Ostvarenjem vizije, Općina Žepče će postati: - lokalna zajednica sa razvijenomprivredom i poljoprivredom

- lokalna zajednica sa kvalitetnomkomunalnom infrastrukturom

- sigurna za život

- lokalna zajednica sa brojnim i raznovrsnim kulturno-sportskim sadržajima i visokim stupnjem

involviranosti mladih ljudi

- lokalna zajednica sa kvalitetnim sistemom obrazovanja i privlačna za život mladih ljudi

- lokalna zajednica koja nudi podjednake mogućnosti svim svojih građanima u pogledu dostupnosti

javnih usluga

- lokalna zajednica sa implementiranim efikasnim rješenjima korištenja obnovljivih izvora energije i

primjene energetske efikasnosti.

- lokalna zajednica sa efikasnom lokalnom upravom koja djeluje u interesu građana i kontinuirano

razvija svoje ljudske kapacitete.

- Lokalna zajednica koja poštuje i cijeni ulogu dijaspore u lokalnom razvoju općine i koja se oslanja na

kapacitete koje dijaspora neminovno posjeduje.

IV.2.3.2. Strateški ciljevi

Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa; te predstavljaju njihovu transformaciju u konkretizirane glavne pravce razvitka odnosno izražavaju krajnje rezultate koje treba postići do kraja planiranog perioda. Očekivani utjecaj strateških ciljeva na sveukupni razvoj općine Žepče u narednom periodu će se pratiti i sagledavati putem sljedećih makro indikatora: Na osnovu strateških fokusa, izvedeni su sljedeći strateški ciljevi razvoja: Strateški cilj 1: Razvijena privreda i poljoprivreda. Indikatori praćenja napretka, odnosno indikatori putem kojih će se evidentirati utjecaj strateškog cilja su:

Broj zaposlenih na području općine veći je za najmanje 10% do 2027. u odnosu na 2016.g.

Do 2027.g., povećan broj poslovnih subjekata na 1.000 stanovnika za najmanje 10% u odnosu na

2016. godinu.

Do 2027.g. prosječna neto plata veća za najmanje 20% u odnosu na 2016.g.

Do 2027.g. indeks razvijenosti općine povećan za najmanje 10% u odnosu na 2016.g.

102

Strateški cilj 2: Unaprijeđena kvaliteta života i sigurnost građana Indikatori praćenja napretka, odnosno indikatori putem kojih će se evidentirati utjecaj strateškog cilja su:

Do 2027.g. na području općine registriran je pozitivni migracioni saldo.

Do 2027.g. povećano zadovoljstvo građana javnim komunalnim uslugama za najmanje 25% u

odnosu na 2018.g.

Do 2027.g. rizici od poplava i klizišta smanjeni za kategoriju niže u odnosu na 2017.g.

Do 2027.g. socijalni transferi po glavi stanovnika veći za 10% u odnosu na 2016.g

Strateški cilj 3: Povećana energetska efikasnost i unaprijeđena zaštita okoliša

Do 2027.g. investicije u energetsku efikasnost povećane za najmanje20% u odnosu na 2016.

Do 2027.g. najmanje 65% anketiranih stanovnika zadovoljno uslugama odvoza čvrstog otpada i

odvodnje otpadnih voda

Do 2027.g. se najmanje 90% stanovnika snabdijeva kontroliranom pitkom vodom.

103

V SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

V.1. USKLAĐENOST, KOMPLEMENTARNOST I MEĐUSOBNI UTICAJ SEKTORSKIH PLANOVA

Prilikom izrade sektorskih razvojnih planova poseban fokus je stavljen na komplementarost svakog od

planova te se vodilo računa da implementacija jednog plana nema negativan utjecaj na implementaciju

ostala dva sektorska plana.

Elementi sektorskog plana gospodarskog razvoja usklađeni su sa principima zaštite životne sredine i

svakako će imati utjecaj i na društveni razvoj općine. Jačanjem poduzetničke infrastrukture se

istovremeno unapređuje i društvena infrastruktura lokalne zajednice, a jačanjem kapaciteta lokalnih

poljoprivrednih proizvođača očekuje se podizanje životnog standarda značajnog dijela stanovništva, što

će imati pozitivan efekat i na društveni razvoj općine.

Strateške intervencije definisane u sektoru društvenog razvoja se prvenstveno odnose na uravnotežen

razvoj društvene infrastrukture u urbanim i ruralnim dijelovima općine te povećanja kapaciteta lokalne

zajednice da prevenira i efikasno odgovori na rizike od katastrofa. Unapređenje društvene infrastrukture

(rekonstrukcija, proširenje i izgradnja školskih i predškolskih objekata, sportsko-kulturnih objekata i

terena, itd.) pogoduje jačanju poslovne atraktivnosti općine, dok uređenje vodotokova i sanacija klizišta

unaprijeđuje zaštitu okoliša. Nadalje, uspostavljanje efikasnije lokalne uprave i organizacija civilnog

društva, te jačanje njihovih kapaciteta za namicanje sredstava iz eksternih izvora namijenjenim za

strateške intervencije, imaju podjednak utjecaj na implementaciju sva tri sektorska razvojna plana.

Sektor zaštite okoliša predviđa strateške intervencije čija realizacija ima pozitivan utjecaj na kvalitet života

svih građana, posebno na stanje komunalne i javne infrastrukture. Osnovni projekti u sektoru zaštite

okoliša jesu rekonstrukcija i izgradnja vodovodnog sistema, izgradnja kanalizacionog sistema kako u

urbanom tako i u ruralnom području, unaprijeđenje infrastrukture za selektivno prikupljanje otpada, te

primjena energetske efikasnosti u javnim objektima i javnoj rasvjeti. Poboljšanje komunalne i javne

infrastrukture značajno će doprinijeti investicionoj atraktivnosti općine, i omogućiti unaprijeđenje

kulturnog i sportskog sadržaja, a time i kvalitetnijeg društvenog života građana.

V.2. PLAN LOKALNOG GOSPODARSKOG RAZVOJA

Sektorski plan lokalnog ekonomskog razvoja općineŽepče urađen je na temelju socio-ekonomske analize,

vizije razvoja i strateških ciljeva kao i analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji u sektoru ekonomije.

Analizom je utvrđeno da se gospodarski razvoj općine Žepče i dalje bazira na poslovnim inicijativama

mikro, malih i srednjih poduzeća, obrtai razvoju poljoprivredne proizvodnje. U tom kontekstu, Općinski

razvojni tim definisao je sljedeće fokuse gospodarskograzvoja:

104

Unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih administrativnih usluga potencijalnim investitorima,

kao i uspostavljanje mehanizma upravljanja poslovnim zonama i proširenjemistih.

Jačati sistemski pristup lokalnom ekonomskom razvoju kroz pružanje podrške dijaspori i

unapređenje suradnje, te stvaranje uvjeta za veći doprinos dijaspore razvoju Općine, što

podrazuimijeva uspostavljenje institucionalne suradnje s dijasporom kao razvojnom

komponentom,

Organiziranje gospodarskih foruma i uspostavljanje prijenosa znanja i vještina i zajedničke

investicije dijaspore s privatnim sektorom (uključjući i formiranje centra kompetencija)..

Razvijati poljoprivredu kroz jačanje konkurentnosti domaćeg proizvoda, što podrazumijevajačanje

njihove tržišne pozicije kroz povećanje kvaliteta i obima poljoprivredne proizvodnje, gdje općina i

općinska razvojna agencija pruža sustavnu podršku kroz poljoprivredne savjetodavne servise,

uspostavu mreže prognoznih stanica za poljoprivredu i organiziranjem poljoprivrednog sajma.

V.2.1. Pregled sektorskih ciljeva sa očekivanim ishodima i indikatorima

Uzimajući u obzir prethodno identificirane fokuse gospodarskog razvoja općine, Općinski razvojni tim

jedefinirao sljedeće ciljeve ekonomskog razvoja:

Tabela 20. Ciljevi ekonomskog razvoja općine Žepče. Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

1.1. Razvijen sektor mikro, malih i srednjih poduzeća do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022. godine, povećan broj mikro, malih i srednjih poduzeća na 1.000 stanovnika za najmanje 10% u odnosu na 2016. godinu.;

Ishod 2: Do 2022.g. nivo raliziranih investicija unutar poslovnih zona iznosi najmanje 3.000.000 KM.;

Ishod 3: Dijaspora je do 2022.g. realizirala investicije u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine u vrijednosti najmanje 5.000.000 KM.

Ishod 4: Do 2022.g. otvoreno do 500 novih radnih mjesta u realnom sektoru.

Ishod 5: Do 2022. najmanje 80% ispitanih poslodavaca je zadovoljno kompetencijama novouposlenih radnika.

Broj mikro, malih i srednjih preduzeća na 1000 stanovnika;

Iznos realiziranih investicija unutar poslovnih zona;

Iznos investicija u ekonomski, društveni i okolišni razvoj.

Broj novih radnih mjesta u realnom sektoru

Anketa o zadovoljstvu poslodavaca kompetencijama novouposlenih radnika.

105

1.2. Povećan plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. ostvareno najmanje 500.000 KM prihoda od plasmana povrća proizvedenog u stakleniku/plasteniku;

Do 2022.g. ostvareno najmanje 1.500.000 KM prihoda od plasmana koštuničavog i jagodičastog voća..

Prihodi od proizvodnje povrća u stakleniku/plasteniku;

Prihodi od proizvodnje koštuničavog i jagodičastog voća.

V.2.2. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa

Sektorski ciljevi u oblasti gospodarskog razvoja usklađeni su sa važećim strateškim dokumentima,

pravcima razvoja i planovima viših nivoa, i to:

Strategija razvoja Zeničko-dobojskog kantona za period 2016-2020., u odnosu na Strateške ciljeve 1./Razvijati i poticati industriju, energetiku, rudarstvo i preduzetništvo, i 2./Pružiti veću podršku poljoprivredi, ruralnom razvoju i razvoju turizma;

Strateški plan razvoja lokalne samouprave u BiH, u odnosu na Strateške ciljeve 4./Osigurati stalno unaprjeđivanje kvaliteta i ekonomičnosti usluga i 6./Osigurati odgovorno i jedinstveno vršenje javnih poslova svih nivoa vlasti u lokalnoj zajednici;

Strategija razvoja Federcije BiH 2010-2020.g., gdje se veze očituju u odnosu na Strateške ciljeve 2./Konkurentnost, 4./Zapošljavanje-Razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta, te 5./Održivi rast i razvoj;

Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2015–2019.g., gdje najdirektnija veza postoji sa Strateškim ciljem 1./ Razvoj poljoprivrede i pripadajućih sektora uz podizanje tehničko-tehnološkog nivoa, efikasnije korištenje raspoloživih resursa, te uvažavanje zahtjeva modernih tržišta, te 3./Održivo gospodarenje prirodnim resursima i prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama;

Strategija zapošljavanja FBiH,u vezi sa Strateškim ciljevima 1./Stimulirati rast, zapošljavanje i poboljšanje kvaliteta radnih mjesta i 5./Jačanje socijalne i teritorijalne kohezije kroz razvoj poduzetništva;

Prostorni plan FBiH, vezano za Opći cilj 3./Prostorno planskim rješenjima obezbijediti održivi razvoj prema stvarnim prostornim i ekonomskim mogućnostima, bez ograničenja koja proizlaze iz administrativnog ustrojstva FBiH, te za Posebne ciljeve 3./Koristiti proizvodne sposobnosti zemljišta po osnovu bonitetne vrijednosti i agrozona, u cilju optimalnog korištenja, pri čemu prioritet dati poljoprivrednoj proizvodnji, a ostale potrebe zadovoljavati prema mogućnostima na zemljištu lošijeg kvaliteta i 4./Povećati sudjelovanje obradivog zemljišta u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta;

Strategije razvoja BiH, u odnosu na prioritete koji se odnose na vanjski sektor, odnosno prioritete: 1./ Privlačenje inostranihdirektnihinvesticija, i 2./ Poboljšanje vanjske trgovine;

106

Politika odnosa s iseljeništvom BiH (usvojena u travnju 2017 od strane Vijeća ministara BiH), vezano za opći cilj 2./Pružanje podrške iseljeništvu i unaprijeđenje saradnje i 3./ Stvaranje uvjeta za veći doprinos iseljeništva razvoju BiH

U odnosu na EU strateška opredjeljenja predstavljena u Europskoj strategiji rasta i razvoja 2020.g., ovaj cilj vezuje za Strateški pravac 2./Održiva, efikasna i kompetitivna ekonomija, dok se u odnosu na Evropsku strategiju zapošljavanja vezuje prvenstveno za Smjernice br. 1./Provođenje politika zapošljavanja kojima je cilj ostvarivanje pune zaposlenosti i br. 4./Bolji odgovor na potrebe tržišta rada.

V.2.3.Inicijative međuopćinske saradnje

Najznačajnije oblasti i inicijative koje predstavljaju potencijal za međuopćinsku saradnju u domenu gospodarskog razvoja su:

• Organiziranje gospodarskog foruma i uspostava centra za kompetencije gdje bi se zajedničkim

ulaganjem sa susjednim općinama u kreiranje novih programa prekvalifikacije doprinjelo

jačanju konkurentnosti radne snage i većem zapošljavanju mladih.

V.2.4. Programi, projekti i mjere

Za realizaciju sektroskog plana gospodarskog razvoja općine Žepče definirano je 21 projekat i mjera koji su grupisani u 5 programa: Tabela 21. Popis programa za implementaciju razvoja općine Žepče.

PROGRAM MJERA/PROJEKAT

1.1.1. Program jačanja gospodarske suradnje s dijasporom

1.1.1.1. Organiziranje poslovnog sajma biznisa iz dijaspore i JLS

1.1.1.2. Ljetnji kamp za mlade iz dijaspore

1.1.1.3. Jačanje kapaciteta i aktivnosti Centra za investitore i RAŽ-a s fokusom na ekonomski razvoj općine Žepče

1.1.1.4. Ženska mreža za biznis – OsnaŽENE

1.1.1.5. Večer žepačke dijaspore

1.1.2. Program jačanja poslovnih zona

1.1.2.1. Uspostava upravljačkog mehnizma poslovnih zona

1.1.2.2. Proširenje postojeće industrijske zone „Polja“

1.1.2.3. Industrijska zona „POLJA“ Žepče – Završni radovi na elektrifikaciji i prometnoj infrastrukturi

1.1.3. Program razvoja poduzetništva i MSP

1.1.3.1. Povećanje razvojnih potencijala kroz uvođenje instrumenata koji potiču poduzetništvo, međuopćinsku suradnju i nova ulaganja

107

1.1.3.2. Podrška ženama u pokretanju privatnog biznisa

1.1.3.3. Sustavno poticati i financijski podupirati razvoj poduzetničkog duha i poduzetničke inicijative mladih

1.1.3.4. Poslovni izlog Žepačkih poduzeća

1.1.3.5. Gospodarski forum

1.1.3.6. Virtualni poslovni inkubator

1.1.3.7. Uspostava Centra poslovnih kompetencija

1.1.3.8. Uspostava grant šeme za MSP u Općini Žepče

1.2.1. Program razvoja poljoprivrednih savjetodavnih usluga

1.2.1.1. Uspostava mreže prognoznih stanica za poljoprivredu

1.2.1.2. Uspostava usluga savjetovanja za agrobiznis u okviru RAŽ-a

1.2.1.3. Dani poljoprivrede

1.2.2. Program razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje

1.2.2.1. Pogon za preradu voća i povrća

1.2.2.2. Intenziviranje plasteničke proizvodnje u općini Žepče

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju revidiranog sektorskog plana ekonomskog razvoja su: 2.841.000 KM

V.2. PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA

Izrada Sektorskog plana društvenog razvoja općine Žepče urađena je na temelju socio-ekonomske analize,

vizije razvoja i strateških ciljeva, kao i analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji u sektoru društvenog razvoja.

Fokusi društvenog razvoja općine Žepče za naredni period su:

Jačanje kapacitete organizacija civilnog društva za privlačenje donatorskih sredstavai na taj način

stvoriti preduslove za poboljšanje sportsko-kulturnihsadržaja.

Poboljšanje sportsku i kulturnu infrastrukturu, vodeći se principima obnove i izgradnje „na bolje“

kako ne bi pojačali rizik od prirodnih i drugih opasnosti.

Unapređenje efikasnosti lokalne uprave u cilju kvalitetnijeg i efikasnijegpružanja usluga

građanima

Unaprijeđenje kvaliteta života lokalnog stanovništva kroz poboljšanje usluga iz oblasti zdravstva i

socijalne zaštite.

Poboljšanje uslova školovanja učenika osnovnih i srednjih rezreda.

Unaprijeđenje nastavnog programa za srednjoškolce koji će odgovoriti potrebama tržišta rada.

108

Jačanje kapaciteta lokalne zajednice za smanjenje rizika od katastrofa, prvenstveno u segmentu

mapiranja klizišta i deminiranja poljoprivrednog/šumskog zemljišta

Jačanje kapacitetacivilne zaštite za prevenciju i pravovremeni odgovor na katastrofe i nesreće

uzrokovane prirodnim i drugim opasnostima.


Tabela 22. Pregled sektorskih ciljeva.

Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

2.1. Unaprijeđena zdravstvena i socijalna sigurnost građana do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana uslugama socijalne zaštite za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016. g.;

Ishod 2: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana uslugama zdravstvene zaštite u lokalnim ambulantama za najmanje 15 procentnih poena u odnosu na 2016. g.;

Ishod 3: Do 2020.g. najmanje 200 žena je imalo direktnu korist od implementacije projekata jačanja ekonomskog položaja i društvene uloge žena.

Anketa građana o zadovoljstvu uslugama socijalne zaštiteZadovoljstvo mladih učešćem u projektima volonterizma i uključenosti u opće društvene tokove;

Anketa građana o zadovoljstvu uslugama zdravstvene zaštite

Broj žena koji je imao direktnu korist od implementacije projekata jačanja ekonomskog položaja i društvene uloge žena.

2.2. Smanjeni rizici od katastrofa do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022. zadovoljstvo građana radom CZ na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa veće je za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016.g.;

Ishod 2: Do 2022. rizici od klizišta i mina smanjeni za kategoriju niže uodnosu na 2018.g.

Anketa o zadovoljstvu građana radom CZ;

Kategorija rizika od klizišta

Kategorija rizika od mina

2.3. Do 2022.g. svi mladi imaju ravnopravan pristup osnovnom i srdnjem obrazovanju usklađenim sa potrebama tržišta rada.

Ishod 1: Do 2022.g. najmanje 70% anketiranih roditelja je zadovoljno prostornim uslovima u školi u kojima borave njihova djeca.;

Anketa o zadovoljstvu roditelja o prostornim uslovima u kojima se odvija obrazovanje;

Anketa o zadovoljstvu učenika obrazovnim

109

Ishod 2: Do 2022.g. najmanje 70% ispitanih učenika je zadovoljno obrazovnim programima u formalnom i neformalnom obrazovanju na teritoriji općine Žepče

porgramima u formalnom i neformalnom obrazovanju

2.4. Poboljšani sportsko-kulturni sadržaji i efikasnost lokalne uprave do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. zadovoljstvo građana sportskim i kulturnim dešavanjima na teritoriji JLS uvećano za najmanje 6 procentnih poena u odnosu na 2016.g.;

Ishod 2: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana kvalitetom usluge javne uprave za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016. g.

Ishod 3: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana kvalitetom usluga NVO sektora je za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2018. g.

Ishod 4: Do 2022.g. potpisan sporazum sa donatorima/investitorima o financiranju izgradnje zgrade općinske uprave.

Anketa o zadovoljstvu građana sportskim i kulturnim dešavanjima na području JLS;

Anketa o zadovoljstvu građana kvalitetom usluge javne uprave.

Anketa o zadovoljstvu građana kvalitetom usluga NVO sektora

Sporazum sa donatorima/investitorima o financiranju izgradnje zgrade općinske uprave.


Definirani sektorski ciljevi u oblasti društvenog razvoja usklađeni su sa važećim strateškim dokumentima,


Strategija razvoja Zeničko-dobojskog kantona za period 2016-2020., u odnosu na Strateške ciljeve 3./Unaprijediti kvalitet življenja kroz stvaranje održivog i pravičnog društvenog okruženja, i 2./Pružiti veću podršku poljoprivredi, ruralnom razvoju i razvoju turizma;

Strategija socijalnog uključivanja BiH, u svim njenim prioritetima, a naročito u okviru Podcilja 3/Poboljšati obrazovanje;

110

Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH 2008-2015.g., gdje se veza ogleda u odnosu na Strateške pravce 4.1/ Razvoj obrazovnog sektora, te 4.3/Jednakost pristupa i pravičnost u obrazovanju;

Strateški plan razvoja lokalne samouprave u BiH, u odnosu na Strateške ciljeve 4./Osigurati stalno unaprjeđivanje kvaliteta i ekonomičnosti usluga i 6./Osigurati odgovorno i jedinstveno vršenje javnih poslova svih nivoa vlasti u lokalnoj zajednici;

Strategija protuminskog djelovanja u BiH 2009-2019, u odnosu na Strateški cilj 1/ Osigurati uvjete za kontinuirano i efikasno sprovođenje operacija humanitarnog deminiranja u skladu sa potrebama zemlje, neophodnim materijalnim, finansijskim i ljudskim resursima i uz visok nivo osiguranja kvaliteta.

Platforma za smanjenje rizika od katastrofa BiH, posebice u odnosu na Viziju platforme, stav (2)/ Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa i stav (3)/ Ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa radi povećanja otpornosti;

U odnosu na EU strateška opredjeljenja predstavljena u Europskoj strategiji rasta i razvoja 2020.,ovaj cilj vezuje za Strateški pravac 3./ Inkluzivni rast.


Najznačajnije oblasti i inicijative koje predstavljaju potencijal za međuopćinsku saradnju u domenu društvenog razvoja su:

• Saradnja sa susjednim općinama u segmentu uvođenja dobrih praksi u lokalnu samoupravu i

unapređenja usluga koje se pružaju građanima.

• Posebno je važno sagledati mogućnosti međuoćinske saradnje u segmentu jačanja kapaciteta

lokalne zajednice za smanjenje rizika od prirodnih i drugih opasnosti kroz pripremu i

implementaciju projekata mapiranja klizišta i deminiranja rubnih područja općine.


Za realizaciju revidiranog plana društvenog razvoja općine Žepče definirano je 23 projekta i mjere grupisanih u 9 programa: Tabela 22. Pregled programa društvenog razvoja općine Žepče.


2.1.1. Program unaprijeđena socijalne sigurnosti

2.1.1.1. Izrada Socijalne karte općine Žepče

2.1.1.2. Izrada Gender akcionog plana Općine Žepče

2.1.2. Program unaprijeđena zdravstvenih usluga

2.1.2.1. Informatizacija svih ustanova Doma zdravlja i ambulanti na području opštine

2.1.2.2. Izgradnja područne ambulante u Ozimici

111

2.1.2.3. Uvođenje novih i unapređenje postojećih usluga institucija koje se bave zdravljem mladih

2.1.2.4. Unapređenje zdravlja žena i djevojaka u ruralnim područjima

2.1.2.5. Osposobljavanje za rad stomatološke ordinacije

2.2.1. Program jačanja kapaciteta subjekata zaštite i spašavanja

2.2.1.1. Formiranje jedinica civilne zaštite opće i specijalizirane namjene

2.2.1.2. Jačanje udruženja građana u općini Žepče čije djelatnosti su od značaja za zaštitu i spašavanje

2.2.2. Program smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća

2.2.2.1. Projekat safEarth

2.2.2.2. Deminiranje Žepče -Jug

2.3.1. Program unaprijeđenja obrazovne infrastrukture

2.3.1.1. Izgradnja učeničkog doma

2.3.1.2. Izgradnja središnje osnovne škole u Žepču

2.3.1.3. Sanacija montažnog objekta –baraka u dvorištu škole i dogradnja dvije učionice u školskom objektu

2.3.2. Program unaprijeđenja nastavnog sadržaja

2.3.2.1. Pametna škola

2.3.2.2. STEM obrazovanje

2.3.2.3. Od učenika do poduzetnika

2.4.1. Program unaprijeđenja sportske infrastrukture

2.4.1.1. Sportska školska dvorana Mjestova Ravan

2.4.1.2. Izgradnja sportske sale u MZ Ponijevo

2.4.1.3. Rekonstrukcija terena za mali nogomet Rovašica-Željezno Polje

2.4.2. Program unaprijeđenja kulturnih sadržaja 2.4.2.2. Digitalizacija kino-dvorane

2.4.3. Program unaprijeđenja efikasnosti lokalne uprave

2.4.3.1. Uređenje multifunkcionalne sale Općinskog vijeća

2.4.3.2. Izrađena projektna dokumentacija za izgradnju zgrade općinske uprave

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju revidiranog sektorskog plana društvenog razvoja su: 7.162.500 KM

V.3. PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA

Izrada Sektorskog plana zaštite okoliša općine Žepče urađena je na temelju socio-ekonomske analize, vizije

razvoja i strateških ciljeva kao i analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji u sektoru zaštite okoliša. Fokusi

razvoja sektora zaštite okoliša općine Žepče za naredni period su:

112

• Iskoristiti razvojne fondove domaćih i međunarodnih organizacija i mogućnost dobijanja kreditnih

sredstava i sanirati, unaprijediti i dodatno izgraditi vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu čime

će se povećati pokrivenost stanovništva i privrednih subjekata kvalitetnom pitkom vodom i

odvodnjom i tretmanom otpadnih voda.

• Iskoristiti dostupnost međunarodnih razvojnih sredstava i uvesti sistem selektivnog prikupljanja

otpada što će smanjiti količine otpada koji se odvozi na regionalnu sanitarnu deponiju. Iste izvore

finansiranja iskoristiti za sanaciju lokalne deponije i unaprijeđenje odvoza mješanog krutog

otpada čime će se pokriti veći broj stanovnika sa uslugama odvoza smeća.

• Primjenom mjera EE u javnoj rasvjeti i javnim objektima, smanjiti potrošnju energenata

(neobnovljivih izvora energije) koji imaju negativan uticaj na kvalitetu vazduha ali i na druge

segmente životne sredine. Prilikom primjene mjera EE (utopljavanja) u javnim objektima voditi se

principom „obnova na bolje“ i primjeniti adekvatne materijale i mjere koji direktno utiču na

smanjenje rizika od prirodnih i drugih opasnoti (hidrantski sistemi, vodootporna fasada i stolarija,

automatski sistemi za gašenje požara itd.).


Tabela 23. Pregled sektorskih ciljeva. Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

3.1 Unaprijeđena vodovodna i kanalizaciona infrastruktura do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. zadovoljstvo građana kanalizacijom je za najmanje 15 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.

Ishod 2: Do 2022.g. zadovoljstvo građana uslugama snabdjevanja vodom 8 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.

Anketa o zadovoljstvu građana kanalizacijom;

Anketa o zadovoljstvu građana vodosnabdjevanjem.

3.2 Unaprijeđen sustav upravljanja krutim otpadom do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. zadovoljstvo građana uslugama prikupljanja otpada i odvoza smeća je za najmanje 11 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.;

Ishod 2: Do 2022.g. ostvareno najmanje 50.000 KM prihoda od prodaje selektiranog otpada na godišnjem nivou.

Anketa o zadovoljstvu građana prikpljanjem otpada i odvoza smeća

Iznos ostvaren prodajom selektiranog otpada

113

3.3. Unaprijeđena energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. iznos troškova javne rasvjete po jednom rasvjetnom tijelu je manji za najmanje 20% u odnosu na 2016.g.;

Ishod 2: Ishod 2: Do 2022.g. smanjen iznos troškapo 1kwh toplotne energije potrebne za zagrijavanje putem gradske kotlovnice za najmanje 20%;

Iznos troškova javne rasvjete po jednom rasvjetnom tijelu;

Iznos troška po 1kwh toplotne energije potrebne za zagrijavanje putem gradske kotlovnice.


Revidirani sektorski ciljevi u oblasti zaštite okoliša usklađeni su sa važećim strateškim dokumentima,


• Strategija razvoja Zeničko-dobojskog kantona za period 2016-2020., u odnosu na Strateške ciljeve 4./Poboljšati trenutno stanje okoliša, povećati energetsku efikasnost i unaprijediti javnu infrastrukturu;

• Prostorni plan FBiH, vezano za Opći cilj 3./ Prostorno planskim rješenjima obezbijediti održivi razvoj prema stvarnim prostornim i ekonomskim mogućnostima, bez ograničenja koja proizlaze iz administrativnog ustrojstva entiteta FBiH;

• Strategija razvoja FBiH 2010-2020.g., vezano za Strateški cilj 4./Održivi rast i razvoj-Ekologija i razvoj energetskih potencijala;

• Strategija upravljanja vodama FBiH 2010-2022.g., koja u svim svojim aspektima definira razvoj komunalne infrastrukture, prvenstveno u odnosu na Strateške ciljeve 6./Povećanje obuhvata i poboljšanje javnog snabdjevanja, 7./Osiguranje uslovan za održivo korištenje voda u oblastima čiji razvoj zavisi od interesa tržišta, 8./Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda;

• Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018.g., a prvnstveno u odnosu na Strateške ciljeve 4.2/Održiva upotreba prirodnih resursa, 4.4/Smanjenje pritisaka na biološku i geološku raznolikost FBiH, 5.1/Stvoriti osnovu za skladan i prostorno uravnotežen ekonomski razvoj, 5.2/ Minimiziranje/otklanjanje rizika po ljudsko zdravlje, biodiverzitet, prirodno i graditeljsko naslijeđe, te 6.3/Unaprjeđenje korištenja energije;

• Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017.g., u odnosu na Osnovne ciljeve 4./Prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja, 6./Smanjenje štetnih utjecaja na okoliš, te 7./ Samoodrživost sistema upravljanja komunalnim otpadom;

• U odnosu na programske intervencije koje se odnose na primjenu principa energetske efikasnosti i očuvanje prirodnih resursa Plan zaštite okoliša se dijelom vezuje za NEAP BiH (Ekološki Akcijski plan BiH), kao i na postojeće međudržavne obaveze preuzete prvenstveno potpisivanjem Ugovora o uspostavi energetske zajednice, te na niz strateških i planskih dokumenata poput NREAP (Akcijski plan za korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini 2016-2018) I Zakon o energetskoj efikasnosti FBiH.

114


Najznačajnija inicijativa koja predstavlja potencijal za međuopćinsku saradnju u domenu zaštite okoliša predstavlja saradnja sa susjednim općinama u segmentu izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta i sortirnice krutog otpada. Pored navedenog, značajna inicijativa koja može prerasti u međuopćinsku saradnju predstavlja izgradnja vodovoda u rubnim (graničnim) mjesnim zajednicama, gdje se u saradnji sa susjednim općinama može zajednički intervenisati u unaprijeđenju vodoopskrbe za najudaljenija naselja u općini.


Za realizaciju revidiranog plana zaštite okoliša općine Žepče definirano je 17 projekta i mjere grupirane u 6 programa: Tabela 24. Pregled programa implementacije plana zaštite okoliša općine Žepče.


3.1.1. Program izgradnje kanalizacionog sistema

3.1.1.1. Spajanje kanalizacije prigradskih naselja na postojeći prečistač kanalizacije

3.1.1.2. Izrada grubog filtera otpadnih voda na ulazu u prečistač kanalizacije

3.1.2. Program izgradnje vodovodnog sistema

3.1.2.1. Izgradnja postrojenja za predtretman pitke vode prije ulaska u filter stanicu Križ

3.1.2.2. Uređenje sanitarnih vodozaštitnih zona i uvođenje video nadzora na vodozahvatima

3.1.2.3. Izgradnja „sjevernog vodovodnog prstena“ u Žepču

3.1.2.4. Automatizacija rada filter stanice pitke vode i smanjenje neoprihodovane vode

3.1.2.5. Gradska voda za ruralna naselja

3.2.1. Program unaprijeđenja usluga odvoza čvrstog otpada

3.2.1.1. Proširenje odvoza komunalnog otpada na nove privredne subjekte

3.2.1.2. Zatvaranje i sanacija gradske deponije otpada „Trebetović“

3.2.1.3. Proširenje organiziranog prikupljanja otpada na područje cijele Općine Žepče

3.2.2. Program selektiranog prikupljanja otada

3.2.2. Uspostava sistema prikupljanja elektronskog otpada

3.2.3. Prva faza izgradnje sortirnice otpada u Žepču

3.3.1. Program primjene energetske učinkovitosti 3.3.1.1. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom i utopljavanje na objektu Općine Žepče

115

3.3.1.2. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom – grad Žepče i ruralna područja (područja koja gravitiraju prema gradu)

3.3.1.3. Primjena mjera EE na objektu Doma kulture

3.3.2. Program korištenja obnovljivih izvora energije

3.3.2.1. Korištenje solarne energije za rasvjetljavanje javnih površina i javnih cesta

3.3.2.2. Prva faza izgradnje kotlovnice na biootpad

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju revidiranog sektorskog plana zaštite okoliša su: 3.780.000 KM

116

VI. Operativni dio

VI.1.PLAN IMPLEMENTACIJESTRATEŠKIH PROJEKATA I MJERA ZA 3 GODINE (1+2)

Veza sa

strateškim i sektorski

m ciljem/ ciljevima

Projekat / mjera

(vrijeme trajanja)

Ukupni ishodi

Ukupni orijent.

izdaci (do završetka projekta)

Ukupni predviđeni

izdaci (za III godine)

Finansiranje iz budžeta JLS Finansiranje iz ostalih izvora Nosioci implementacije

Veza sa proraču

nom

Općinska služba odgovor

na za praćenj

e

Pregled po godinama Pregled ostalih izvora po godinama

god. I god. II god. III ukupno (I+II+III)

god. I god. II god. III ukupno (I+II+III)

1 2 3 4 5=9+21 6 7 8 9=6+7+8 18=Zbir 10-

17 19 20

21=18+19+20

22 23 24

SC1

/SEC

1.1

1.1.1.1. Organiziranje poslovnog sajma biznisa iz dijaspore i JLS (2018-2022)

Do 2022.g. ostvareno najmanje 5 novih investicija u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine od strane dijaspore

150.000 90.000 5.000 5.000 5.000 15.000 25.000 25.000 25.000 75.000 Razvojna agencija Žepče

Razvojna agencija Žepče

SC1

/SEC

1.1

1.1.1.2. Ljetnji kamp za mlade iz dijaspore (2018-2022)

Do 2022.g. ostvareno najmanje 5 novih investicija u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine od


Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

117

strane učesnika foruma mladih 2D.

SC1

/SEC

1.1

1.1.1.3. Jačanje kapaciteta i aktivnosti Centra za investitore i RAŽ-a s fokusom na ekonomski razvoj općine Žepče (2018 -2022)

Do 2022.g. najmanje 100 potencijalnih investitora je koristilo usluge Centra za investitore.

25.000 25.000 0 0 0 0 5.000 5.000 5.000 15.000 Razvojna agencija Žepče

Dijaspora


SC1

/SEC

1.1

1.1.1.4. Ženska mreža za biznis – OsnaŽENE (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 10 učesnica škole ženskog poduzetništva je pokrenulo vlastiti biznis

40.000 40.000 2.000 2.000 2.000 6.000 6.000 6.000 6.000 18.000 Udruga žena "Prva"

Dijaspora

Služba za gospodarstvo i financije

SC1

/SEC

1.1

1.1.1.5. Večer žepačke dijaspore (2018-2022)

Do 2022.g. ostvareno najmanje 5 novih investicija dijaspore u eskonomski/društveni/okolišni razvoj općine

20.000 40.000 4.000 4.000 4.000 12.000 0 0 0 0 Razvojna agencija Žepče


SC1

/SEC

1.1

1.1.2.1 . Uspostava upravljačkog mehnizma poslovnih

Do 2020. pripremljen i od općinskog vijeća usvojen program privlačenja

10.000 10.000 2.000 2.000 1.000 5.000 2.000 2.000 1.000 5.000 Općina Žepče

Ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta F BiH,


118

zona (2018-2020)

investicija u poduzetničku zonu Polja.

Ministarstvo za privredu ZDK (Putem javnih poziva)

SC1

/SEC

1.1

1.1.2.2. Proširenje postojeće industrijske zone „Polja“ (2018-2022)

Do 2022.g. povećan broj poslovnih subjekata u industrijskoj poslovnoj zoni za najmanje dodatnih 5 poslovnih subjekata u odnosu na 2016.g


Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Kantonalno ministarstvo za privredu, Nevladine organizacije (UNDP, CRS i sl.)


SC1

/SEC

1.1

1.1.2.3. Industrijska zona „POLJA“ Žepče – Završni radovi na elektrifikaciji i prometnoj infrastrukturi (2018-2022)

Do 2022.g. prostorni kapaciteti industrijske zone "Polja" su u potpunosti popunjeni.

200.000 120.000 20.000 20.000 20.000 60.000 20.000 20.000 20.000 60.000 Općina Žepče

MEG


119

SC1

/SEC

1.1

1.1.3.1. Povećanje razvojnih potencijala kroz uvođenje instrumenata koji potiču poduzetništvo, međuopćinsku suradnju i nova ulaganja (2018)

Do 2018.g. najmanje 20 mladih sa područja općine Žepče pokrenulo i registriralo vlastiti biznis.

195.000 195.000 20.000 0 0 20.000 175.000 0 0 175.000 Razvojna agencija Žepče

EU ProLocal Program

Služba za financije i gospodarstvo

SC1

/SEC

1.1

1.1.3.2. Podrška ženama u pokretanju privatnog biznisa (2018-2019)

Do 2019. pokrenuto najmanje 5 biznisa od strane žena.

20.000 20.000 3.000 3.000 0 6.000 7.000 7.000 0 14.000 Razvojna agencija Žepče

UNDP, Federalni zavod za zapošljavanje


120

SC1

/SEC

1.1

1.1.3.3. Sustavno poticati i financijski podupirati razvoj poduzetničkog duha i poduzetničke inicijative mladih (2018-2022)

Do 2022.g najmanje 30 mladih poduzetnika koristi usluge Kluba.

25.000 15.000 5.000 5.000 5.000 15.000 0 0 0 0 Razvojna agencija Žepče

EU UNDP


SC1

/SEC

1.1

1.1.3.4. Poslovni izlog Žepačkih poduzeća (2020-2022)

Do 2019.g. najmanje 5 firmi koje učestvuje u promidžbi proizvoda kroz poslovni izlog sklopilo je nove ugovore sa potencijalnim kupcima i investitorima iz inozemstva.

20.000 10.000 0 0 2.000 2.000 0 0 8.000 8.000 Razvojna agencija Žepče

Ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta F BiH.


121

SC1

/SEC

1.1

1.1.3.5. Gospodarski forum (2018-2022)

Do 2022.g. tokom gospodarskih foruma dogovoreno najmanje 10 investicija u lokalni razvoj


Ministarstva, EU; Međunarodne organizacije


SC1

/SEC

1.1

1.1.3.6. Virtualni poslovni inkubator (2020-2022)

Do 2022.g. registrirano najmanje 100 korisnika virtuelnog poslovnog inkubatora

50.000 16.000 1.000 1.000 0 0 15.000 15.000 Razvojna agencija Žepče


122

SC1

/SEC

1.1

1.1.3.7. Uspostava Centra poslovnih kompetencija (2018-2019)

Do 2019. najmanje 50% polaznika Centra je zasnovalo radni odnos.


EU


SC1

/SEC

1.1

1.1.3.8. Uspostava grant šeme za MSP u Općini Žepče (2018-2019)

Do 2022. podržani MSP su uvećali svoje prihode za najmanje 10% u odnosu na godinu koja je prethodila podršci u okviru grant šeme

284.000 204.000 40.000 40.000 40.000 120.000 42.000 42.000 0 84.000


MEG Projekt


SC1

/SEC

1.2

1.2.1.1. Uspostava mreže prognoznih stanica za poljoprivredu (2018-2019)

Do 2019.g. povećan plasman koštuničavog i jagodičastog voća za najmanje 20% u odnosu na 2016.g.


EU Razvojna agencija Žepče

123

SC1

/SEC

1.2

1.2.1.2. Uspostava usluga savjetovanja za agrobiznis u okviru RAŽ-a (2020-2022)

Do 2022.g. najmanje 100 poljoprivrednih proizvođača je koristilo usluge poljoprivredne savjetodavne službe u okviru RAŽ-a.

100.000 35.000 5.000 5.000 0 0 30.000 30.000 Razvojna agencija Žepče

EU Razvojna agencija Žepče

SC1

/SEC

1.2

1.2.1.3. Dani poljoprivrede (2018-2022)

Do 2022.g. na sajmu je ukupno učestvovalo najmanje 500 poljoprivrednih proizvođača i drugih poslovnih subjekata vezanih za poljoprivredu


EU, Nadležna ministarstva


SC1

/SEC

1.2

1.2.2.1. Pogon za preradu voća i povrća (2018-2020)

Do 2022.g. količina prerađenog voća i povrća na godišnjem nivou ukupno iznosi najmanje 1.500 tona.

250.000 250.000 62.500 62.500 62.500 187.500 31.000 31.500 0 62.500 Razvojna agencija Žepče

Poljoprivredni proizvođači


SC1

/SEC

1.2

1.2.2.2. Intenziviranje plasteničke proizvodnje u općini Žepče (2018-2022)

Do 2022.g. količina povrća uzgojenog u zaštićenom prostoru na godišnjoj razini je za najmanje 30%

120.000 72.000 5.000 5.000 5.000 15.000 19.000 19.000 19.000 57.000 Općina Žepče

Donacije, RAŽ, Korisnici projekta


124

veća u odnosu na 2016.

SC2

/SEC

2.1

2.1.1.1. Izrada Socijalne karte općine Žepče (2019-2022)

Do 2022.g. smanjen broj socijalno ugroženih porodica za najmanje 20% u odnou na 2016. godinu.

80.000 40.000 0 5.000 5.000 10.000 0 15.000 15.000 30.000

JU Centar za socijalni rad Žepče


SC2

/SEC

2.1

2.1.1.2. Izrada Gender akcionog plana Općine Žepče (2018-2019)

Do 2019.g. realizirano najmanje 5 projekata za jačanje ekonomskog položaja i društvene uloge žena

150.000 150.000 0 50.000 0 50.000 40.000 60.000 0 100.000 Razvojna agencija Žepče


SC2

/SEC

2.1

2.1.2.1. Informatizacija svih ustanova Doma zdravlja i ambulanti na području oćine (2018-2020)

Do 2022.g. zakazivanje i pružanje primarnih medicinskih usluga se vrši unutar jednog dana

50.000 50.000 0 5.000 5.000 10.000 20.000 20.000 0 40.000

JU "Dom zdravlja sa stacionarom" Žepče


125

SC2

/SEC

2.1

2.1.2.2. Izgradnja područne ambulante u Ozimici (2018-2020)

Do 2020.g. u područnoj ambulanti Ozimica djeluje najmanje dva tima obiteljske medicine

300.000 180.000 6.000 6.000 6.000 18.000 54.000 54.000 54.000 162.000



SC2

/SEC

2.1

2.1.2.3. Uvođenje novih i unapređenje postojećih usluga institucija koje se bave zdravljem mladih (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 2500 mladih i djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta je koristilo program preventivne zdravstvene zaštite mladih.

20.000 12.000 400 400 400 1.200 3.600 3.600 3.600 10.800


EU, UNDP


SC2

/SEC

2.1

2.1.2.4. Unapređenje zdravlja žena i djevojaka u ruralnim područjima (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 1.500 žena ruralnog područja općine je tokom jedne godine koristilo usluge ginekoloških specijalista.

30.000 18.000 1.800 1.800 1.800 5.400 4.200 4.200 4.200 12.600


CRS, Zavod za zdravstveno osiguranje, WHO


126

SC2

/SEC

2.1

2.1.2.5. Osposobljavanje za rad stomatološke ordinacije (2020-2022)

Do 2022.g. pristup stomatološkoj ordinaciji ima najmanje 5.000 stanovnika ruralnog područja općine.

60.000 20.000 0 0 0 0 0 0 20.000 20.000



SC2

/SEC

2.2

2.2.1.1. Formiranje jedinica civilne zaštite opće i specijalizirane namjene (2018-2019)

Do 2019.g. najmanje 100 građana aktivno uljučeno u rad jedinica civilne zaštite.

150.000 150.000 25.000 25.000 0 50.000 51.000 49.000 0 100.000

Služba za civilnu zaštitu i vatrogasna postrojba

KUCZ Donator


SC2

/SEC

2.2

2.2.1.2. Jačanje udruženja građana u općini Žepče čije djelatnosti su od značaja za zaštitu i spašavanje (2018-2022)

Do 2022.g. jedinice CZ i članovi organizacija od značaja za zaštitu i spašavanje najmanje jednom godišnje učestvuju u zajednočkoj vježbi zaštite i spašavanja.

100.000 60.000 6.000 6.000 6.000 18.000 14.000 14.000 14.000 42.000


Donator


SC2

/SEC

2.2

2.2.2.1. Projekat safEarth (2018-2019)

Do 2019.g. na bazi informacija iz LSM karte sanirano najmanje 50% mapiranih klizišta.


EU


127

SC2

/SEC

2.2

2.2.2.2. Deminiranje Žepče -Jug (2018-2022)

Do 2022.g nije registriran niti jedan minski incident na području općine Žepče.

300.000 180.000 6.000 6.000 6.000 18.000 54.000 54.000 54.000 162.000


Donator


SC2

/SEC

2.3

2.3.1.1. Izgradnja učeničkog doma (2018-2022)

Do 2022.g. učenički dom koristi najmanje 88 đaka na godišnjem nivou

2.907.500 1.744.500 0 0 0 0 581.500 581.500 581.500 1.744.5

00

KŠC "Don Bosco" Žepče

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske


SC2

/SEC

2.3

2.3.1.2. Izgradnja središnje osnovne škole u Žepču (2018-2022)

Do 2022. središnju osnovnu školu u Žepču pohađa najmanje 800 učenika na godinu.

1.000.000 600.000 100.000 100.000 100.000 300.000 100.000 100.000 100.000 300.000


UNDP, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske


SC2

/SEC

2.3

2.3.1.3. Sanacija montažnog objekta –baraka u dvorištu škole i dogradnja dvije učionice u školskom objektu (2019-2022)

Do 2022.g. broj upisanih srednjoškolaca u srednju mješovitu školu je veći za najmanje 20%.

56.000 23.000 0 4.000 4.000 8.000 0 8.000 7.000 15.000

Srednja mješovita škola Žepče

Donator


SC2

/SEC

2.3

2.3.2.1. Pametna škola (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 50 učenika srednje škole pohađa naprednu nastavu iz informatike i

59.000 36.000 0 0 0 0 12.000 12.000 12.000 36.000


Japanska Vlada


128

suvremenih tehnologija.

SC2

/SEC

2.3

2.3.2.2. STEM obrazovanje (2019-2022)

Do 2022.g najmanje 50 osoba završilo program prekvalifikacije i praktične nastave kod potencijalnih poslodavaca.

140.000 86.000 0 2.000 4.000 6.000 0 40.000 40.000 80.000


Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Gene Haas Foundation


2.3.2.3. Od učenika do poduzetnika (2018-2019)

U 2019.g. broj učenika osnovnih škola zainteresiranih za upis u škole sa strukovnim zanimanjima veće je za 20% u odnosu na 2018.g.

5.000 5.000 0 0 0 0 5.000 0 0 5.000 Razvojna agencija Žepče

Projekt Prilika Plus


SC2

/SEC

2.4

2.4.1.1. Sportska školska dvorana Mjestova Ravan (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 2.000 građana na godišnjem nivou posjeti sportske i kulturne događaje organizirane u sportskoj dvorani u Mjestova Ravan

665.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0

OŠ Abdulvehab Ilhamija


129

SC2

/SEC

2.4

2.4.1.2. Izgradnja sportske sale u MZ Ponijevo (2021-2022)

Do 2022.g. kulturne i sportske događaje tokom godine posjeti ili u njima učestvuje najmanje 500 građana i učenika u MZ Ponijevo.

600.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Vlada Republike Hrvatske


SC2

/SEC

2.4

2.4.1.3. Rekonstrukcija terena za mali nogomet Rovašica-Željezno Polje (2020-2022)

Do 2022.g. za 20 % povećan broj održavanja turnira u malom nogometu u MZ Željezno polje u odnosu na prethodne 3 godine.

50.000 20.000 0 0 0 0 0 0 20.000 20.000

Mjesna zajednica Željezno Polje

Kanton, Sportska udruženja, Nogometni savezi, međunarodne organizacije koje promoviraju zdrav društveni život, i kulturu


SC2

/SEC

2.4

2.4.2.1. Digitalizacija kino-dvorane (2018-2020)

Do 2020. godine broj kino projekcija je uvećan za najmanje 30% u odnosu na 2018.g.

100.000 100.000 0 10.000 10.000 20.000 16.000 30.000 34.000 80.000 JU Dom kulture Žepče

Federalno ministarstvo kulturte i sporta Županijska ministarstva Ministarstvo civilnih poslova


130

BiH Vlastita sredstva

SC2

/SEC

2.4

2.4.3.1. Uređenje multifunkcionalne sale Općinskog vijeća (2018-2019)

Do 2019.g. najmanje 30% aktivnosti organiziranih u Sali općinskog vijeća odnosi se na rad nevladinih udruga.

50.000 50.000 10.000 13.000 0 23.000 14.000 13.000 0 27.000

Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje

Resorna ministarstva, Donatori


SC2

/SEC

2.4

2.4.3.2. Izrađena projektna dokumentacija za izgradnju zgrade općinske uprave (2021-2022)

Do 2022. aplicirano najmanje 5 potencijalnim donatorima za financiranje izgradnje zgrade općinske uprave .

50.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Općina Žepče

Vlada ZE DO Kantona Federalno ministarstvo za prostorno uređenje, Vlada Republike Hrvatske


SC3

/SEC

3.1

3.1.1.1. Spajanje kanalizacije prigradskih naselja na postojeći prečistač kanalizacije (2021-2022)

Do 2022.g. najmanje 1.000 domaćinstava prigradskih naselja je pokriveno uslugama prečišćavanja

150.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0

JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče

Moguće financiranje u okviru MEG projekta


131

otpadnih voda.

SC3

/SEC

3.1

3.1.1.2. Izrada grubog filtera otpadnih voda na ulazu u prečistač kanalizacije (2021-2022)

Do 2022.g. smanjeni troškovi održavanja prečistača za najmanje 30% u odnosu na 2016.g.

30.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0


MEG projekat


SC3

/SEC

3.1

3.1.2.1. Izgradnja postrojenja za predtretman pitke vode prije ulaska u filter stanicu Križ (2021-2022)

Do 2022.g. stanovnici općine se kontinuirano snabdjevaju bistrom pitkom vodom, bez zamućenja.

150.000 150.000 15.000 15.000 0 30.000 60.000 60.000 0 120.000


MEG, Vlada Republike Slovenije


SC3

/SEC

3.1

3.1.2.2. Uređenje sanitarnih vodozaštitnih zona i uvođenje video nadzora na vodozahvatima (2018)

Do 2022.g. analizirana voda na izvorištu je 100% ispravna na biološko i hemijsko zagađenje

30.000 30.000 4.500 4.500 0 9.000 10.500 10.500 0 21.000


Moguće financiranje u okviru MEG projekta


132

SC3

/SEC

3.1

3.1.2.3. Igradnja „Sjevernog vodovodnog prstena“ U Žepču (2020-2022)

Do 2022.g. smanjeni gubici vode u sistemu vodosnabdjevanja za najmanje 5 procentnih poena u odnosu na 2016.g.

240.000 140.000 0 0 20.000 20.000 0 0 120.000 120.000


Donator


SC3

/SEC

3.1

3.1.2.4. Automatizacija rada filter stanice pitke vode i smanjenje neoprihodovane vode (2018)

Do kraja 2018.g. smanjeni gubici u vodovodnom sistemu za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016.g.

260.000 260.000 130.000 0 0 130.000 130.000 0 0 130.000


MEG projekt


SC3

/SEC

3.1

3.1.2.5. Gradska voda za ruralna naselja (2018-2022)

Do 2022. broj domaćinstava pokrivenih gradskim sistemom vodosnabdjevanja uvećan je za najmanje 30%

250.000 150.000 25.000 25.000 25.000 75.000 25.000 25.000 25.000 75.000


UNDP, MEG projekt


SC3

/SEC

3.2

3.2.1.1. Proširenje odvoza komunalnog otpada na nove privredne subjekte (2018-2019)

Do 2019.g. broj privrednih subjekata obuhvaćenih odvozom krutog otpada uvećan je za 30% u odnosu na 2016.g.

240.000 240.000 120.000 0 0 120.000 120.000 0 0 120.000


MEG projekt


133

SC3

/SEC

3.2

3.2.1.2. Zatvaranje i sanacija gradske deponije otpada „Trebetović“ . (2018-2022)

Do 2022.g. cjelokupna količina prikupljenog krutog otpada odlaže se na regionalnu sanitarnu deponiju "Mošćanica"

1.000.000 600.000 40.000 40.000 40.000 120.000 160.000 160.000 160.000 480.000

JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče, Općina Žepče

Donator


SC3

/SEC

3.2

3.2.1.3. Proširenje organiziranog prikupljanja otpada na područje cijele Općine Žepče (2021-2022) Do 2022.g.

odvoz krutog otpada se vrši na cjelokupnoj teritoriji općine Žepče

450.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline


SC3

/SEC

3.2

3.2.2.1. Uspostava sistema prikupljanja elektronskog otpada (2019-2020)

Do 2022.g najmanje 50% stanovništva učestvuje u prikupljanju elektronskog otpada

20.000 20.000 0 5.000 5.000 10.000 0 5.000 5.000 10.000


Fond za zaštitu okoliša, Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje, promet i


134

komunikacije i zaštitu okoline, UNDP

SC3

/SEC

3.2

3.2.2.2. Prva faza izgradnje sortirnice otpada u Žepču (2020-2022) Do 2022.g.

najmanje 2000 t selektivno prikupljanog otpada plasirano na dalju obradu

300.000 130.000 0 0 30.000 30.000 0 0 100.000 100.000


Fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline


SC3

/SEC

3.3

3.3.1.1. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom i utopljavanje na objektu Općine Žepče (2018-2019)

Do 2019.g. količina potrošnje energije po jednom rasvjetnom tijelu je 30% manja u odnosu na 2018.g.

50.000 50.000 5.000 5.000 0 10.000 20.000 20.000 0 40.000 Općina Žepče

Donator


135

SC3

/SEC

3.3

3.3.1.2. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom – grad Žepče i ruralna područja (područja koja gravitiraju prema gradu) (2018-2022)


100.000 73.000 6.000 6.000 6.000 18.000 35.000 10.000 10.000 55.000 Općina Žepče

Donator


SC3

/SEC

3.3

3.3.1.3. Primjena mjera EE na objektu Doma kulture (2018-2022)

Do 2022.g. količina potrošene toplotne energije za zagrijavanje Doma kulture je manja za 40% u odnosu na 2016.g.

200.000 157.000 4.000 4.000 4.000 12.000 45.000 50.000 50.000 145.000 JU Dom kulture Žepče

Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, UNDP, Vlastita sredstva


SC3

/SEC

3.3

3.3.2.1. Korištenje solarne energije za rasvjetljavanje javnih površina i

Do 2020.g. najmanje 10 rasvjetnih tijela javne rasvjete se napaja energijom iz

10.000 10.000 0 1.000 1.000 2.000 0 4.000 4.000 8.000


UNDP


136

javnih cesta (2019-2020)

solarnog sistema.

3.3.2.2. Prva faza izgradnje kotlovnice na biootpad (2020-2022)

Do 2022.g. sa projektom izgradnje kotlovnice na biomasu aplicirano ka najmanje 5 potencijalnih donatora/investitora

300.000 100.000 0 0 100.000 100.000 0 0 0 0



0 0 0 0

U K U P N O:

13.783.500

8.176.000

781.200

592.900

572.200

1.946.300

2.413.800

2.057.600

1.704.300

6.175.700

137

VI.2. Plan organizacionih i ljudskih kapaciteta za implementaciju, praćenje i vrednovanje strategije

Plan organizacionihi institucionalnih kapaciteta za uspješnu implementaciju Strategije izrađenje na osnovu Pravilnika o planiranju, praćenju i vrednovanju godišnjeg rada općinske uprave i izvještavanju.

Pregled postojećih kapaciteta za implementaciju strategije Prema nalazima dokumenta „Analiza stanja i preporuke za uspostavljanje jedinice za upravljanje

lokalnim razvojem“ (august 2016), pripremljenog za potrebe Općine Žepče, proces upravljanja razvojem

je do sada vodio Općinski načelnik, zajedno sa stručnim općinskim službama.

Pored općinske uprave, trenutno postoje tri tijela koja imaju suštinsku ulogu u procesu upravljanja

razvojem: i) Lokalni ekonomski forum (LEF), ii) Razvojna agencija Žepče (RAŽ), te iii) Odbor za praćenje

provođenja Strategije razvoja općine Žepče 2011.-2018.

LEF ima ulogu da vodi proces stvaranja i revizije dokumenata Strategije razvoja, te da prati implementaciju Strategije razvoja, tj. da osigurava kontinuitet rada u cilju implementacije razvojnih ciljeva definisanih strategijom, uključujući i provođenje javno-privatnog dijaloga u općini Žepče. LEF broji 22 predstavnika iz općinske administracije, općinskog vijeća, lokalne razvojne agencije, mjesnih zajednica i NVO sektora. RAŽ je tehničko tijelo koje radi na monitoringu, evaluaciji i izvještavanju upravljanja razvojem. RAŽ (tehnički sekretarijat) priprema izvještaje o radu LEF-a, koji se najprije daje članovima LEF-a na razmatranje i usvajanje a kao takav se onda dostavlja Općinskom vijeću.

RAŽ je lokalna razvojna agencija osnovana 9.03.2010. godine od strane općine Žepče, s ciljem postizanja ravnomjernog privrednog razvoja na području općine Žepče. U kontekstu upravljanja razvojem, RAŽ je tehničko tijelo općine koje ima ulogu implementacijske jedinice Strategije razvoja, te koje koordinira implementaciju strateškog plana razvoja općine i unapređuje postojeće razvojne aktivnosti u skladu sa potrebama općine.

Odbor za praćenje provođenja Strategije razvoja općine Žepče 2011.-2018. je radna grupa imenovana odlukom Načelnika općine Žepče1, čiji je zadatak da inicira, vodi, prati i ocjenjuje proces implementacije Strategije razvoja općine Žepče u saradnji sa RAŽ-om i općinskim službama, a u cilju ostvarivanja strateških ciljeva i vizije lokalnog razvoja općine.

Međutim, izradom nove Strategije razvoja (u skladu sa MiPRO metodologijom) i njenim usvajanjem,

ključnu ulogu u implementaciji, praćenju, vrednovanju i izvještavanju o realizaciji Strategije će imati:

Načelnik općine kroz jasno uspostavlјanje mehanizama i definisanje odgovornosti službi u pogledu implementacije dijelova Strategije iz njihove nadležnosti te obezbjeđivanja njihove koordinacije.

Općinsko vijeće koje razmatra Izvještaj o realizaciji strateških dokumenata Općine, uklјučujući i Strategiju razvoja kao vodeći strateški dokument koji je osnova za kreiranje i usvajanje svih ostalih razvojnih politika Općine.

Jedinstveni općinski organ kroz svoje organizacione jedinice (Kabinet načelnika i službe) koji priprema Program razvoja općine, prostorne i urbanističke planove i učestvuje u izradi i operacionalizaciji plana implementacije strateških intervencija 1+2.

138

Služba za upravljanje razvojem koja ima ulogu centralne koordinacione Jedinice za upravlјanje razvojem (JURA). Kao takva, JURA se ekspertno bavi izradom i implementacijom Strategije razvoja općine kao cjeline, zatim inicira, koordinira i olakšava internu i eksternu koordinaciju aktivnosti svih aktera od promocije, pripreme i iniciranja projekata, izvođenja, praćenja, izvještavanja do iniciranja i ažuriranja Strategije tepermanentnog praćenja mogućih izvora finansircnja na svim nivoima. Općinski razvojnitim (ORT) čiji je zadatak da zajedno sa Jedinicom za upravlјanje razvojem(JURA), učestvuje u procesu planiranja na općinskom nivou i prati implementaciju Strategije razvoja te učestvuje u izradi godišnjeg plana implementacije i izvještaja o realizaciji Strategije kojeg JURA podnosi Načelniku, odnosno Općinskom vijeću na usvajanje. ORT je sastavlјen od predstavnika: općinskih službi, javnih ustanova i poduzeća te predstavnika nevladinog sektora i sektora gospodarstva. Partnerska grupa, sastavljena od ključnih aktera lokalnog razvoja, koja kao konsultativno tjelo učestvuje u procesu planiranja, revidiranja i praćenja implementacije Strategije.

Potrebe za unapređenjem pristupa upravlјanju razvojem

U cilju kvalitetnijeg upravljanja lokalnim razvojem, općinski razvojni tim se na radionici tokom izrade

integrirane strategije razvoja općine Žepče usuglasio sa sljedećim prijedlozima i preporukama:

Potrebno je da Načelnik donese pravilnik o PPVI proceduri (pravilnik o planiranju, praćenju,

vrednovanju i izvještavanju o realizaciji Strategije razvoja općine Žepče)

Pravilnikom definirati operativne uloge u implementaciji, praćenju, vrednovanju i izvještavanju o

realizaciji Strategije razvoja općine Žepče.

Ključnu operativnu ulogu u implementaciji, praćenju i vrednovanju strategije dodijeliti Razvojnoj

agenciji općine Žepče (RAŽ), koja će preuzeti ulogu JURA-e.

RAŽ (JURA) će biti direktno zadužena za sve procese upravljanja razvojem, uključujući

kontinuiranu vertikalnu i horizontalnu komunikaciju unutar općinskog organa, te sa ostalim bitnim

akterima na području općine, uz svakodnevnu suradnju sa načelnikom općine. U suradnji sa

drugim općinskim službama, RAŽ će koordinirati pripremu i usklađivanje okvirnih i godišnjih

programa rada službi i plana proračuna u skladu sa prioritetima iz strategije, kako bi se osigurala

povezanost plana realizacije strategije sa financijskim okvirom.

Uz asistenciju RAŽ-a, svaka općinska služba realizira i prati obaveze vezane za implementaciju,

praćenje i vrednovanje Strategije iz svoje nadležnosti, uključujući: izradu godišnjeg plana

implementacije strategije, ugradnju prioriteta u planove rada službi, razradu svakog projekta

uključujući indikatore za praćenje i vrednovanje, te izvještavanje.

Sve službe će informacije o projektinim aktivnostima – evidencije, obrade podataka, analize u vezi

sa upravljanjem razvojem i svakim pojedinačnim projektom – dostavljati RAŽ-u, radi praćenja i

daljih analiza i preporuka. RAŽ vodi ukupne evidencije iz oblasti ključnih indikatora razvoja,

sektorsko-strateških indikatora, kao i programskih/projektnih indikatora, definisanih Strategijom

razvoja općine Žepće, koristeći Tabele varijabli za praćenje indikatora, date u prilogu ove

strategije.

Redovno i kvalitetno popunjavanje ove tabele dovešće i do znatno boljeg odvijanja funkcije

praćenja i evaluacije.

139

Potrebno je revidirati pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta uposlenih u općinskoj upravi i opise

poslova (posebice šefova službi i samostalnih upravnih jedinica) dovesti ih u vezu sa obavezama i

odgovornostima u planiranju, praćenju, vrednovanju i izvještavanju o implementaciji strategije,

Za članove JURA jasno definirati poslove vezane za upravljanje razvojem.

Važnu ulogu u implementaciji, praćenju i vrednovanju strategije imaće Partnerstvo za razvoj općine Žepče. Partnerstvo čine, pored predstavnika općinskog vijeća i izvršne vlasti, predstavnici javnih ustanova, poslovnog sektora, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, sportskih i organizacija za kulturu, žena, marginalizovanih kategorija stanovništva (izbjegli, raseljeni, povratnici, dijaspora, nacionalne manjine i dr.), kao i drugi relevantni akteri koji su se odazvali pozivu za Partnerstvo.

Partnerstvo će se u fazi implementacije Strategije sastajati najmanje dva puta godišnje,

fokusirajući se na razmatranje godišnjeg izvještaja o implementaciji i na godišnje ažuriranje

trogodišnjeg plana implementacije, a po potrebi može se sastati i više puta, ukoliko se ukaže

potreba

Za pružanje operativne podrške radu Partnerstva zadužena je Jedinica za upravljanje lokalnim

razvojem – JURA (Razvojna agencija općine Žepče).

Do funkcionalne uspostave JURA, poslove planiranja, praćenja i vrednovanja Strategije će preuzeti

Općinski razvojni tim

Kontrolno vrednovanje implementacije strategije razvoja izvršiće se sa istekom petogodišnjeg perioda

(2022), a finalno vrednovanje sa istekom perioda implementacije strategije (2027). Uz kontrolno

vrednovanje izvršiće se redefiniranje sektorskih razvojnih planova i provjera daljnje validnosti strateških

ciljeva, dok će finalno vrednovanje poslužiti i kao podloga za novi ciklus strateškog planiranja.

Pregled osnovnihaktivnostii odgovornostizaimplementacijurevidirane Strategijerazvojaopćine Žepče

Osnovne uloge i odgovornosti za implementaciju , praćenje, vrednovanje i izvještavanje

Aktivnosti(*) Nadležnost (ko?) / Rokovi Priprema/ažuriranje Kalendara aktivnosti Jedinice za upravljanje razvojnim aktivnostima (JURA-e)

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovodilac JURA-e Nosioci i učesnici procesa: Ostali službenici JURA-e (**) i Općinskog Razvojnog Tima

31.01. tekuće godine

Definiranje prioriteta na osnovu strateško-programskih dokumenata za naredni 1+2 planski ciklus

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e zajedno sa Kabinetom načelnika Nosioci i učesnici u procesu: Šefovi nadležnih općinskih službi; Kolegij načelnika općine; Ostali članovi JURA-e i općinskog razvojnog tima

15. travanj tekuće godine

Priprema trogodišnjih/godišnjih planova rada službi, uključujući projekte iz strategije razvoja i vezane redovne aktivnosti

Inicijator i vlasnik procesa: Šefovi nadležnih općinskih službi Nosioci i učesnici u procesu: Rukovoditelj JURA-e

Do 30. kolovoza tekuće godine

Izrada Trogodišnjeg/Godišnjeg plana rada općinske uprave

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e zajedno sa Kabinetom načelnika Nosioci i učesnici u procesu: Kolegij načelnika općine

30.10. tekuće godine

Uključivanje strateških projekata i aktivnosti u plan Proračuna (za narednu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Šef Službe za financije i gospodarstvo Nosioci i učesnici procesa: Rukovoditelj JURA-e; Kolegij načelnika općine

01-30.11 tekuće godine (prvi nacrt); 01-15.12 tekuće godine (prijedlog)

Usklađivanje trogodišnjih/godišnjih planova rada službi i Trogodišnjeg/Godišnjeg plana rada

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e zajedno sa Kabinetom načelnika općine

do 15.01. naredne godine

140

općinske uprave sa usvojenim Proračunom (za narednu godinu)

Nosioci i učesnici procesa: Šefovi nadležnih službi; Kolegij načelnika općine

Usvajanje Godišnjeg plana rada općinske uprave (za narednu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Načelnik općine Nosioci i učesnici u procesu: Općinsko vijeće

do 15.01. naredne godine

Razrada projekata iz Godišnjeg plana rada JLS Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici procesa: Ostali službenici JURA-e i Općinskog razvojnog tima, Nadležne općinske službe

Kontinuirano

Praćenje i privlačenje eksternih izvora finansiranja projekata

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici procesa: Nadležne općinske službe; Ostali službenici JURA-e i ORT-a

Kontinuirano

Praćenje provođenja Godišnjeg plana rada općinske uprave i ostvarenja strateških i sektorskih ciljeva

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici procesa: Ostali službenici JURA-e i ORT-a; Šefovi općinskih službi

Kontinuirano

Izrada godišnjih izvještaja o radu općinskih službi

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelji općinskih službi Nosioci i učesnici procesa: Kolegij načelnika općine; Rukovoditelj JURA-e; Ostali službenici JURA-e i ORT-a

Do 15.04. tekuće godine (za prethodnu godinu)

Uključivanje Partnerske grupe u praćenje provođenja strategije lokalnog razvoja

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici u procesu: Ostali službenici JURA-e i ORT-a; Partnerska grupa

1. sastanak PG-a: Do 28.02. (za prethodnu godinu) 2. sastanak PG-a: Do 31.07. (za prvih 6 mjeseci tekuće godine)

Priprema i razmatranje Izvještaja o razvoju (za prethodnu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici u procesu: Ostali službenici JURA-e i ORT-a; Šefovi općinskih službi

Do 28.02. Tekuće godine u odnosu na onu prethodnu godinu (za koju se priprema izvještaj)

Priprema i razmatranje Godišnjeg izvještaja o radu općinske uprave (za prethodnu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e zajedno sa kabinetom načelnika općine Nosioci i učesnici procesa: Šefovi općinskih službi; Kolegij načelnika općine

Do 15.05. tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (za koju se priprema izvještaj)

Usvajanje i objavljivanje Izvještaja o razvoju (za prethodnu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Načelnik općine Nosioci i učesnici procesa: Općinsko vijeće

do 31.05. tekuće godine u odnosu na onu za koju se priprema izvještaj

Usvajanje i objavljivanje Godišnjeg izvještaja o radu općine (za prethodnu godinu)

Inicijator i vlasnik procesa: Načelnik općine Nosioci i učesnici procesa: Općinsko vijeće

do 31.05. tekuće godine u odnosu na onu za koju se priprema izvještaj

Ostale važne aktivnosti:

Redovno ažuriranje web stranice JLS u domenu informacija koje se odnose na razvojne aktivnosti

Redovni kontakti sa višim nivoima vlasti Uspostavljanje i unaprijeđenje

međuopćinske/međuopštinske saradnje Pokretanje procesa finalne evaluacije

strategije razvoja

Inicijator i vlasnik procesa: Rukovoditelj JURA-e Nosioci i učesnici: Ostali službenici JURA-e i članovi ORT-a

Kontinuirano

141

PRILOZI

142

143

PRILOG 1: INTEGRIRANI PREGLED LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

Projekat /mjera Ukupni očekivani ishod

projekta/mjere (outcome)

Izvori finansiranja

Proračun Eksterni izvori Ukupno

STRATEŠKI CILJ 1. RAZVIJENO GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA.

Sektorski cilj 1.1. Razvijen sektor mikro, malih i srednjih poduzeća do 2022.g.

Očekivani sektorski ishodi

Ishod 1: Do 2022. godine, povećan broj mikro, malih i srednjih poduzeća na 1.000 stanovnika za najmanje 10% u odnosu na 2016. godinu.

Indikatori sektorskog

cilja

Broj mikro, malih i srednjih preduzeća na 1000 stanovnika

Ishod 2: Do 2022.g. nivo raliziranih investicija unutar poslovnih zona iznosi najmanje 3.000.000 KM. Ishod 3: Strani investitori i dijaspora je do 2022.g. realizirala investicije u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine u vrijednosti najmanje 5.000.000 KM Ishod 4: Do 2022.g. otvoreno do 500 novih radnih mjesta u realnom sektoru. Ishod 5: Do 2022. najmanje 80% ispitanih poslodavaca je zadovoljno kompetencijama novouposlenih radnika.

Iznos realiziranih investicija unutar poslovnih zona Iznos investicija stranih investitora i dijaspore u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine Broj novih radnih mjesta u realnom sektoru Anketa o zadovoljstvu poslodavaca kompetencijama novouposlenih radnika.

1.1.1. Program jačanja gospodarske suradnje s dijasporom

1.1.1.1. Organiziranje poslovnog sajma biznisa iz dijaspore i JLS (2018-2022)

Do 2022.g. ostvareno najmanje 10 novih investicija u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine od strane dijaspore

15.000

135.000

150.000

1.1.1.2. Ljetnji kamp za mlade iz dijaspore (2018-2022)

Do 2022.g. ostvarene najmanje 5 novih investicija u ekonomski, društveni i okolišni razvoj općine od strane učesnika foruma mladih 2D.

30.000

70.000

100.000

144

1.1.1.3. Jačanje kapaciteta i aktivnosti Centra za investitore i RAŽ-a s fokusom na ekonomski razvoj općine Žepče (2018 -2022)

Do 2022.g. Najmanje 100 potencijalnih investitora je koristilo usluge Centra za investitore.

-

25.000

25.000

1.1.1.4. Ženska mreža za biznis – OsnaŽENE (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 10 učesnica škole ženskog poduzetništva je pokrenulo vlastiti biznis

10.000

30.000

40.000

1.1.1.5. Večer žepačke dijaspore (2018-2022)

Do 2022. ostvareno najmanje 5 novih investicija dijaspore u ekonomski/društveni/okolišni razvoj općine.

20.000

-

20.000

1.1.2. Program jačanja poslovnih zona

1.1.2.1 Uspostava upravljačkog mehnizma poslovnih zona (2018-2020)

Do 2020. pripremljen i od strane općinskog vijeća usvojen program privlačenja investicija u poduzetničku zonu Polja

5.000

5.000

10.000

1.1.2.2. Proširenje postojeće industrijske zone „Polja“ (2018-2022)

Do 2022.g. povećan broj poslovnih subjekata u industrijskoj poslovnoj zoni za najmanje dodatnih 5 poslovnih subjekata u odnosu na 2016.g.

150.000

350.000

500.000

1.1.2.3. Industrijska zona „POLJA“ Žepče – Završni radovi na elektrifikaciji i prometnoj infrastrukturi (2018-2022)

Do 2022.g. prostorni kapaciteti industrijske zone "Polja" su u potpunosti popunjeni.

100.000

100.000

200.000

1.1.3. Program razvoja poduzetništva i MSP

145

1.1.3.1. Povećanje razvojnih potencijala kroz uvođenje instrumenata koji potiču poduzetništvo, međuopćinsku suradnju i nova ulaganja (2018)

Do 2018.g. najmanje 20 mladih sa područja općine Žepče pokrenulo i registriralo vlastiti biznis.

20.000

175.000

195.000

1.1.3.2. Podrška ženama u pokretanju privatnog biznisa (2018-2019)

Do 2019. pokrenuto 5 biznisa od strane žena.

6.000

14.000

20.000

1.1.3.3. Sustavno poticati i podupirati razvoj poduzetničkog duha i poduzetničke inicijative mladih (2018-2022)

Do 2022.g najmanje 30 mladih poduzetnika koristi usluge Kluba.

25.000

0

25.000

1.1.3.4. Poslovni izlog Žepačkih poduzeća (2020-2022)

Do 2022.g. najmanje 5 firmi koje učestvuje u promidžbi proizvoda kroz poslovni izlog sklopilo je nove ugovore sa potencijalnim kupcima i investitorima iz inozemstva.

4.000

16.000

20.000

1.1.3.5. Gospodarski forum (2018-2022)

Do 2022 tokom gospodarskih foruma dogovoreno najmanje 10 investicija u lokalni razvoj

12.500

57.500

70.000

1.1.3.6. Virtualni poslovni inkubator (2020-2022)

Do 2022.g. registrirano najmanje 100 korisnika virtuelnog poslovnog inkubatora

5000 45000

50.000

1.1.3.7. Uspostava Centra poslovnih kompetencija (2018-2019)

Do 2019. najmanje 50% polaznika Centra je zasnovalo radni odnos.

76.700

435.300

512.000

1.1.3.8. Uspostava grant šeme za MSP u Općini Žepče (2018-2022)

Do 2022. podržani MSP su uvećali prihode za najmanje 10% u odnosu na godinu koja je prethodila podršci u okviru grant šeme.

200.000

84.000

284.000

146

Sektorski cilj 1.2. Povećan plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište do 2022.g.

Do 2022.g. ostvareno najmanje 500.000 KM prihoda na godišnjem nivou od plasmana povrća proizvedenog u stakleniku/plasteniku.

Prihodi od proizvodnje povrća u stakleniku/plasteniku

Do 2022.g. ostvareno najmanje 1.500.000 KM prihoda na godišnjem niovu od plasmana koštuničavog i jagodičastog voća.

Prihodi od proizvodnje koštuničavog i jagodičastog voća

1.2.1. Program razvoja poljoprivrednih savjetodavnih usluga

1.2.1.1. Uspostava mreže prognoznih stanica za poljoprivredu (2018-2019)


15.000

85.000

100.000

1.2.1.2. Uspostava usluga savjetovanja za agrobiznis u okviru RAŽ-a (2020-2022)

Do 2022.g. na sajmu je ukupno učestvovalo najmanje 500 poljoprivrednih proizvođača i drugih poslovnih subjekata vezanih za poljoprivredu

15.000

85.000

100.000

1.2.1.3. Dani poljoprivrede (2018-2022)


10000 40000

50.000

1.2.2. Program razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje

1.2.2.1. Pogon za preradu voća i povrća (2020-2022)

Izgrađen pogon za preradu voća i povrća

187.500

62.500

250.000

1.2.2.2. Intenziviranje plasteničke proizvodnje u općini Žepče (2018-2022)

- Podržano najmanje 20 poljoprivrednih proizvođača u formiranju novih površina pod plastenikom/staklenikom (godišnje najmanje 5) - najmanje 2500m2 površine je dodatno zaštićeno plastenicima/staklenicima)

25.000

95.000

120.000

147

STRATEŠKI CILJ 2. UNAPRIJEĐEN KVALITET ŽIVOTA I SIGURNOST GRAĐANA

Sektorski cilj 2.1 Unaprijeđena zdravstvena i socijalna sigurnost građana do 2022.g.


Ishod 1: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana uslugama socijalne zaštite za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016. g.

Indikatori

sektorskog cilja

Anketa građana o zadovoljstvu uslugama socijalne zaštite

Ishod 2: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana uslugama zdravstvene zaštite u lokalnim ambulantama za najmanje 15 procentnih poena u odnosu na 2016. g. Ishod 3: Do 2020.g. najmanje 200 žena je imalo direktnu korist od implementacije projekata jačanja ekonomskog položaja i društvene uloge žena.

Anketa građana o zadovoljstvu uslugama zdravstvene zaštite Broj žena koji je imao direktnu korist od implementacije projekata jačanja ekonomskog položaja i društvene uloge žena.

2.1.1. Program unaprijeđena socijalne sigurnosti

2.1.1.1. Izrada Socijalne karte općine Žepče (2019-2022)

Do 2022.g. smanjen broj registriranih socijalno ugroženih porodica za najmanje 20% u odnosu na 2016. godinu.

20.000

60.000

80.000

2.1.1.2. Izrada Gender akcionog plana Općine Žepče (2018-2019)

Do 2019.g. realizirano najmanje 5 projekata za jačanje ekonomskog položaja i društvene uloge žena

50.000

100.000

150.000

2.1.2. Program unaprijeđena zdravstvenih usluga

2.1.2.1. Informatizacija svih ustanova Doma zdravlja i ambulanti na području općine (2018-2020)

Do 2020.g. zakazivanje i pružanje primarnih medicinskih usluga se vrši unutar jednog dana

10.000

40.000

50.000

2.1.2.2. Izgradnja područne ambulante u Ozimici (2018-2020)

Do 2020.g. u područnoj ambulanti Ozimica djeluje najmanje dva tima

obiteljske medicine.

30.000

270.000

300.000

2.1.2.3. Uvođenje novih i unapređenje postojećih usluga institucija koje se bave zdravljem mladih (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 2.500 mladih i djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta je koristilo program preventivne zaštite mladih.

2.000

18.000

20.000

148

2.1.2.4. Unapređenje zdravlja žena i djevojaka u ruralnim područjima (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 1.500 žena sa područja općine je tokom jedne

godine koristilo usluge ginekoloških specijalista.

9.000

21.000

30.000

2.1.2.5. Osposobljavanje za rad stomatološke ordinacije (2020-2022)

Do 2022.g. pristup stomatološkoj ordinaciji ima najmanje 5.000 stanovnika ruralnog područja općine.

10.000

50.000

60.000

Sektorski cilj 2.2 Smanjeni rizici od katastrofa do 2022.g.


Ishod 1: Do 2022. zadovoljstvo građana radom CZ na sprečavanju posljedica prirodnih katastrofa veće je za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016.g.; Ishod 2: Do 2022. rizici od klizišta i mina smanjeni za kategoriju niže uodnosu na 2018.g.

Indikatori sektorskog cilja

Anketa o zadovoljstvu građana radom CZ;

Kategorija rizika od klizišta Kategorija rizika od mina

2.2.1 Program jačanja kapaciteta subjekata zaštite i spašavanja

2.2.1.1. Formiranje jedinica civilne zaštite opće i specijalizirane namjene (2018-2019)

Do 2019.g. najmanje 100 građana aktivno uljučeno u rad jedinica civilne zaštite.

50.000

100.000

150.000

2.2.1.2. Jačanje udruženja građana u općini Žepče čije djelatnosti su od značaja za zaštitu i spašavanje (2018-2022)

Do 2022.g. jedinice CZ i članovi organizacija od značaja za zaštitu i spašavanje najmanje jednom godišnje učestvuju u zajedničkoj vježbi zaštite i spašavanja.

30.000

70.000

100.000

2.2.2. Program smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća

2.2.2.1. Projekat safEarth (2018-2019)

Do 2019.g. na bazi informacija iz LSM karte sanirano najmanje 50% mapiranih klizišta.

40.000

200.000

240.000

2.2.2.2. Deminiranje Žepče -Jug (2018-2022)

Do 2022.g nije registriran niti jedan minski incident na području općine Žepče.

30.000

270.000

300.000

Sektorski cilj 2.3. Do 2022.g. svi mladi imaju ravnopravan


Ishod 1: Do 2022.g. najmanje 70% anketiranih roditelja je zadovoljno prostornim uslovima u školi i domovima u kojima borave njihova djeca.


Anketa o zadovoljstvu roditelja o prostornim uslovima u kojima

149

pristup osnovnom i srdnjem obrazovanju usklađenim sa potrebama tržišta rada.

se odvija obrazovanje

Ishod 2: Do 2022.g. najmanje 70% ispitanih učenika je zadovoljno obrazovnim programima u formalnom i neformalnom obrazovanju na teritoriji općine Žepče

Anketa o zadovoljstvu učenika obrazovnim porgramima u formalnom i neformalnom obrazovanju

2.3.1. Program unaprijeđenja obrazovne infrastrukture

2.3.1.1. Izgradnja učeničkog doma (2018-2022)

Do 2022.g. učenički dom koristi najmanje 88 đaka na godišnjem nivou

-

2.907.500

2.907.500

2.3.1.2. Izgradnja središnje osnovne škole u Žepču (2018-2022)

Do 2022. središnju osnovnu školu u Žepču pohađa najmanje 800 učenika na godinu.

500.000

500.000

1.000.000

2.3.1.3. Sanacija montažnog objekta –baraka u dvorištu škole i dogradnja dvije učionice u školskom objektu (2019-2022)

Do 2022.g. broj upisanih srednjoškolaca u srednju mješovitu školu je veći za najmanje 20%.

20000 36000

56.000

2.3.2. Program unaprijeđenja nastavnog sadržaja

2.3.2.1. Pametna škola (2018-2022)

Do 2022.g. najmanje 50 učenika pohađa naprednu nastavu iz informatike i suvremenih tehnologija.

-

59.000

59.000

2.3.2.2. STEM obrazovanje

Do 2022. najmanje 100 učenika je prošlo STEM edukaciju

14.000

126.000

140.000

2.3.2.3. Od učenika do poduzetnika (2018-2019)

U 2019.g. broj učenika osnovnih škola zainteresiranih za upis u škole sa strukovnim zanimanjima veće je za 20% u odnosu na 2018.g.

- 5000 5000

Sektorski cilj 2.4 Poboljšani sportsko-kulturni sadržaji i


Ishod 1: Do 2022.g. zadovoljstvo građana sportskim i kulturnim dešavanjima na teritoriji JLS uvećano za najmanje 6 procentnih poena u odnosu na 2016.g.


Anketa o zadovoljstvu građana sportskim i kulturnim dešavanjima na području JLS

150

efikasnost lokalne uprave do 2022.g.

Ishod 2: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana kvalitetom usluge javne uprave za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2016. g. Ishod 3: Do 2022.g. povećano zadovoljstvo građana kvalitetom usluga NVO sektora je za najmanje 10 procentnih poena u odnosu na 2018. g. Ishod 4: Do 2022.g. potpisan sporazum sa donatorima/investitorima o financiranju izgradnje zgrade općinske uprave.

Anketa o zadovoljstvu građana kvalitetom usluge javne uprave Anketa o zadovoljstvu građana kvalitetom usluga NVO sektora Sporazum sa donatorima/investitorima o financiranju izgradnje zgrade općinske uprave.

2.4.1. Program unaprijeđenja sportske infrastrukture

2.4.1.1. Sportska školska dvorana Mjestova Ravan (2021-2022)

Do 2022.g. najmanje 2.000 građana na godišnjem nivou posjeti sportske i kulturne događaje organizirane u sportskoj dvorani u Mjestova Ravan

665.000

-

665.000

2.4.1.2. Izgradnja sportske sale u MZ Ponijevo (2021-2022)

Do 2022.g. kulturne i sportske događaje tokom godine posjeti ili u

njima učestvuje najmanje 500 građana i učenika u MZ ponijevo.

-

600.000

600.000

2.4.1.3. Rekonstrukcija terena za mali nogomet Rovašica-Željezno Polje (2020-2022)

Do 2022.g. za 20 % povećan broj održavanja turnira u malom

nogometu u odnosu na prethodne 3 godine

10.000

40.000

50.000

2.4.2. Program unaprijeđenja kulturnih sadržaja

2.4.2.1. Digitalizacija kino-dvorane (2018-2020)

Do 2020. godine broj kino projekcija je uvećan za najmanje 30% u odnosu na 2018.g.

20.000

80.000

100.000

2.4.3. Program unaprijeđenja efikasnosti lokalne uprave

2.4.3.1. Uređenje multifunkcionalne sale Općinskog vijeća (2018-2019)

Do 2019.g. najmanje 30% aktivnosti organiziranih u Sali općinskog vijeća odnosi se na rad nevladinih udruga.

23.000

27.000

50.000

151

2.4.3.2. Izrađena projektna dokumentacija za izgradnju zgrade općinske uprave (2021-2022)

Do 2022. aplicirano najmanje 5 potencijalnim donatorima za financiranje izgradnje zgrade općinske uprave .

50.000

-

50.000

STRATEŠKI CILJ 3. POVEĆANA ENERGETSKA EFIKASNOST I UNAPRIJEĐENA ZAŠTITA OKOLIŠA

Sektorski cilj 3.1 Unaprijeđena vodovodna i kanalizaciona infrastruktura do 2022.g.


Ishod 1. Do 2022.g. zadovoljstvo građana uslugama odvodnje otpadnih voda (kanalizacijom) je za najmanje 15 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.

Indikatori

sektorskog

cilja

Anketa o zadovoljstvu građana odvodnjom otpadnih voda (kanalizacijom)

Ishod 2. Do 2022.g. zadovoljstvo građana uslugama snabdjevanja vodom 8 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.

Anketa o zadovoljstvu građana vodosnabdjevanjem

3.1.1. Program izgradnje kanalizacionog sistema

3.1.1.1. Spajanje kanalizacije prigradskih naselja na postojeći prečistač kanalizacije (2021-2022)

Do 2022.g. najmanje 1.000 domaćinstava prigradskih naselja je pokriveno uslugama prečišćavanja otpadnih voda.

30.000

120.000

150.000

3.1.1.2. Izrada grubog filtera otpadnih voda na ulazu u prečistač kanalizacije (2021-2022)

Do 2022.g. smanjeni troškovi održavanja prečistača za najmanje 30% u odnosu na 2016.g.

6.000

24.000

30.000

3.1.2. Program izgradnje vodovodnog sistema

3.1.2.1. Izgradnja postrojenja za predtretman pitke vode prije ulaska u filter stanicu Križ (2021-2022)

Do 2022.g. stanovnici općine se kontinuirano snabdjevaju bistrom pitkom vodom, bez zamućenja.

30.000

120.000 150.000

3.1.2.2. Uređenje sanitarnih vodozaštitnih zona i uvođenje video nadzora na vodozahvatima (2018)

Do 2022.g. analizirana voda na izvorištu je 100% ispravna na biološko i hemijsko zagađenje

9.000

21.000

30.000

3.1.2.3. Izgradnja „Sjevernog vodovodnog prstena“ u Žepču (2020-2022)

Do 2022.g. smanjeni gubici vode u sistemu vodosnabdjevanja za najmanje 5 procentnih poena u odnosu na 2016.g.

50.000

190.000

240.000

152

3.1.2.4. Automatizacija rada filter stanice pitke vode i smanjenje neoprihodovane vode (2018)

Do kraja 2018.g. smanjeni gubici u vodovodnom sistemu za najmanje 15 procentnih poena u odnosu na 2016.g.

130.000

130.000

260.000

3.1.2.5. Gradska voda za ruralna naselja (2018-2022)

Do 2022. broj domaćinstava pokrivenih gradskim sistemom vodosnabdjevanja uvećan je za najmanje 30%

125.000

125.000

250.000

Sektorski cilj 3.2 Unaprijeđen sustav upravljanja krutim otpadom do 2022.g.


Ishod 1: Do 2022.g. zadovoljstvo građana uslugama prikpljanja otpada i odvoza smeća je za najmanje 11 procentnih poena veće u odnosu na 2016.g.

Indikatori

sektorskog

cilja

Anketa o zadovoljstvu građana prikpljanjem otpada i odvoza smeća

Ishod 2: Do 2022.g. ostvareno najmanje 50.000 KM prihoda od prodaje selektiranog otpada na godišnjem nivou.

Iznos ostvaren prodajom selektiranog otpada

3.2.1. Program unaprijeđenja usluga odvoza čvrstog otpada

3.2.1.1. Proširenje odvoza komunalnog otpada na nove privredne subjekte (2018-2019)

Do 2022.g. broj privrednih subjekata obuhvaćenih odvozom krutog otpada uvećan je za 30% u odnosu na 2016.g.

120.000

120.000

240.000

3.2.1.2. Zatvaranje i sanacija gradske deponije otpada „Trebetović“ (2018-2022)

Do 2022.g. cjelokupna količina prikupljenog krutog otpada odlaže se na regionalnu sanitarnu deponiju "Mošćanica"

200.000

800.000

1.000.000

3.2.1.3. Proširenje organiziranog prikupljanja otpada na područje cijele Općine Žepče (2018-2022)

Do 2022.g. odvoz krutog otpada se vrši na cjelokupnoj teritoriji općine Žepče.

45.000

405.000

450.000

3.2.2. Program selektiranog prikupljanja otada

3.2.2.1. Uspostava sistema prikupljanja elektronskog otpada (2018-2019)

Do 2022.g najmanje 50% stanovništva učestvuje u prikupljanju elektronskog otpada

10.000

10.000

20.000

3.2.2.2. Prva faza izgradnja sortirnice otpada u Žepču (2020-2022)

Do 2022.g. najmanje 2000 t selektivno prikupljanog otpada plasirano na dalju obradu

50.000

250.000

300.000

Sektorski cilj 3.3 Unaprijeđena energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije do 2022.g.

Ishod 1: Do 2022.g. iznos troškova javne rasvjete po jednom rasvjetnom tijelu je manji za 20% u odnosu na 2016.g..

Iznos troškova javne rasvjete po jednom rasvjetnom tijelu

153

Ishod 2: Do 2022.g. potpisan sporazum sa potencijalnim investitorima o financiranju izgradnje kotlovnice na biomasu; Ishod 3: Do 2022.g. smanjen iznos troška za zagrijavanje doma kulture za najmanje 20% u odnosu na prosjek 2016.-2018.g.

Sporazum sa potencijalnim investitorima o financiranju izgradnje kotlovnice na biomasu Iznos troška za zagrijavanje Doma kulture

3.3.1. Program primjene energetske učinkovitosti

3.3.1.1. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom i utopljavanje na objektu Općine Žepče (2018-2019)


10.000

40.000

50.000

3.3.1.2. Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom – grad Žepče i ruralna područja (područja koja gravitiraju prema gradu) (2018-2022)

Do 2022.g. količina potrošnje energije po jednom rasvjetnom tijelu je najmanje 25% manja u odnosu na 2016.g.

30.000

70.000

100.000

3.3.1.3. Primjena mjera energetske efikasnosti na objektu Doma kulture (2018-2022)

Do 2022.g. količina potrošene toplotne energije za zagrijavanje Doma kulture je manja za 40% u odnosu na 2016.g.

20.000

180.000

200.000

3.3.2. Program korištenja obnovljivih izvora energije

3.3.2.1. Korištenje solarne energije za rasvjetljavanje javnih površina i javnih cesta (2019-2020) -

Do 2020.g. najmanje 10 rasvjetnih tijela javne rasvjete se napaja energijom iz solarnog sistema.

2.000

8.000

10.000

3.3.2.2. Prva faza izgradnje kotlovnice na biomasu (2018-2021)

Do 2022.g. sa projektom apolicirano za sredstva financiranja .

300.000

-

300.000

154

PRILOG 2: ТАBЕLЕ VАRIЈАBLI ZА PRАĆЕNJЕ INDIKАTОRА REVIDIRANE STRATEGIJE 2017.-2020.

155

156

PRILOG 3: PLAN IMPLEMENTACIJE STRATEŠKIH PROJEKATA I MJERA ZA 3 GODINE (1+2) U

EXCELU

Nakon usvajanja Strategije nаvеsti elektronski link zа prеuzimаnjе – sа web strаnicе Općine Žepče)

PRILOG 4: PROJEKTNE FIŠE

(Nakon usvajanja Strategije nаvеsti elektronski link zа prеuzimаnjnjе- sа strаnicе Općine Žepče ili drugi еlеktrоnki link, npr Drоpbbоx)

157

PRILOG 5: PROCJENA MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PRIORITETA RAZVOJNE STRATEGIJE

OPĆINE ŽEPČE (2018-2022.)

158

PRILOG 6: PROJEKTI KOJI NISU OBUHVAĆENI PLANOM IMPLEMENTACIJE

Općinski razvojni tim je u procesu revizije Strategije identifikovao projekte koji mogu doprinjeti ostvarenju sektorskih ciljeva, ali se nisu mogli sa sigurnošću utvrditi izvori finansiranja. Ukoliko se u međuvremenu pronađu finansijska sredstva za realizaciju ovih projekata, JUR-a će u saglasnosti sa nadležnom općinskom službom ove projekte uključiti u Plan implementacije 1+2. U narednoj tabeli prikazana je lista takvih projekata. Rezervna lista projekata koji nisu obuhvaćeni Planom implementacije 1+2

159

PRILOG 6: POPIS SLIKA I TABELA

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj i granice općine Žepče unutar Zeničko – dobojskog kantona .............................................. 7

Slika 2. Demografska struktura stanovništva općine Žepče za period 2012.- 2016.godina. ........................ 8

Slika 3. Broj stanovnika u urbanim i ruralnim područjima općine Žepče u 2016. godini. ............................ 9

Slika 4. Etnička struktura stanovništva općine Žepče prema popisu stanovništva iz 2013. godine. ......... 10

Slika 5. Broj stanovnika prema mjesnim zajednicama općine Žepče u 2013. godini. ................................. 10

Slika 6. Prirodni priraštaj u općini Žepče u periodu 2012. - 2016.g. [‰] .................................................... 11

Slika 7. Broj novorođenčadi u općini Žepče za period 2011.- 2016. godina. .............................................. 12

Slika 8. Broj umrlih u općini Žepče u periodu 2011. - 2016. godina. .......................................................... 12

Slika 9. Etnička strukutura stanovništva u općini Žepče u 2013. godini. .................................................... 13

Slika 10. Broj doseljenih stanovnika u općini Žepče u periodu 2011.- 2016. godina. ................................. 14

Slika 11. Broj registriranih pravnih lica na području općine Žepče u periodu 2011. - 2016. godina. ......... 14

Slika 12. Učešće pojedinih vrsra djelatnosti u ukupnom broju pravnih lica na području općine Žepče u 2016. godini. [%] .......................................................................................................................... 15

Slika 13. Brikaz broja pravnih lica na području općine Žepče kategoriranih prema veličini i vlasničkoj strukturi u periodu 2012. - 2016. godina. ................................................................................... 15

Slika 14. Broj registriranih novih poduzeća na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. .. 16

Slika 15. Broj registriranih obrta na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. ................... 17

Slika 16. Ukupni prihodi poduzeća na području općine Žepče u periodu 2014. - 2016. godina. [KM] ....... 18

Slika 17. Prosječna neto plaća na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. [KM] .............. 18

Slika 18. Prikaz vrijednosti ukupnog uvoza i izvoza poduzeća registriranih na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina [KM].............................................................................................. 20

Slika 19. Saldo robne razmjene poduzeća registriranih na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina [KM] ................................................................................................................................. 20

Slika 20. Kategorije zemljišta na području općine Žepče prema podacima za 2016. godinu [%] ............... 29

Slika 21. Proizvodnja žitarica na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t]. ..................... 29

Slika 22. Ukupna vrijednost proizvodnje žitarica na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM]. ............................................................................................................................................ 30

Slika 23. Prikaz proizvodnje u sektoru stočarstvo/peradarstvo na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t]. .......................................................................................................................... 31

Slika 24. Ukupna vrijednost proizvodnje u sektoru stočarstvo/peradarstvo na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM]............................................................................................... 32

Slika 25. Proizvodnja jaja i mlijeka na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [×1000 l ili kom]. ............................................................................................................................................ 32

Slika 26. Proizvodnja voća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t]. ......................... 34

160

Slika 27. Ukupna vrijednost proizvodnje voća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM]. ............................................................................................................................................ 34

Slika 27. Proizvodnja povrća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [t]. ..................... 36

Slika 28. Ukupna vrijednost proizvodnje povrća na području općine Žepče u periodu 2012 - 2016. godina [KM]. ............................................................................................................................................ 36

Slika 29. Spolna struktura uposlenika u poduzećima registriranim na području općine Žepče u periodu 2012-2016. godina. ...................................................................................................................... 40

Slika 30. Broj registriranih zaposlenih lica na teritoriji Zeničko – Dobojskog kantona u 2016. godini, klasificiran prema sjedištu poslodavca, ....................................................................................... 41

Slika 31. Broj registriranih zaposlenih lica van teritorije Zeničko – Dobojskog kantona u 2016. godini, klasificiran prema sjedištu poslodavca. ....................................................................................... 41

Slika 32. Broj registriranih zaposlenih lica zaposlenih u inostranstvu u 2016. godini. ............................... 42

Slika 33. Iznos sredstava izdvojenih iz općinskog budžeta za programe samoupošljavanja i broj uposlenih po ovim programima u periodu 2013 – 2016. godina. ................................................................ 42

Slika 34. Broj nezaposlenih lica registriranih na području općine Žepće u periodu 2012 – 2016. godina. 43

Slika 35. Broj nezaposlenih lica registriranih na području općine Žepće u periodu 2012. – 2016. godina, klasificiran prema spolu. .............................................................................................................. 43

Slika 36. Udio broja nezaposlenih lica klasificiran prema stepenu stručnog obrazovanja u ukupnom broju nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini . .......................................................... 44

Slika 37. Udio broja nezaposlenih lica klasificiran prema starosnoj strukturi u ukupnom broju nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini . ........................................................... 44

Slika 38. Starosna struktura registriranih nezaposlenih lica na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. ............................................................................................................................... 45

Slika 39. Broj registriranih nezaposlenih lica na području općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina, klasificiran prema dužini čekanja na zaposlenje. ........................................................................ 45

Slika 40. Procentualno učešče broja nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih na području općine Žepče u 2016. godini, klasificiran prema dužini čekanja na zaposljenje. .................................... 46

Slika 41. Broj umirovljenika registriranih na području općine Žepče u periodu 2012.-2016. godina, klasificiran prema vrsti mirovine. ................................................................................................ 46

Slika 42. Prosječna visina mirovine u općini Žepče za period 2012.-2016. godina, klasificirana prema vrsti mirovine. ...................................................................................................................................... 47

Slika 43. Broj učenika u osnovnim školama na području općine Žepče u periodu 2011 – 2016. godina. .. 48

Slika 44. Broj upisanih učenika u osnovnim školama u školskoj 2017/18. godini, klasificiran prema nastavno – naučnim planovima. .................................................................................................. 49

Slika 45. Broj učenika sa područja općine Žepče koji su završili osnovno obrazovanje u školskoj 2016/17. godini. .......................................................................................................................................... 49

Slika 46. Broj nastavnog osoblja koje je angažirano na izvođenju nastave u osnovnim školama na području općine u školskoj 2017/18. godini................................................................................ 50

Slika 47. Broj nastavnog osoblja koje je angažirano na izvođenju nastave u obrazovnim ustanovama na području općine u periodu 2011.- 2017. godina. ........................................................................ 50

161

Slika 48. Broj učenika u srednjim školama na području općine u periodu 2012.- 2017. godina. ............... 51

Slika 49. Broj studenata sa području općine upisanih u visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini u 2016. godini. ................................................................................................................................ 52

Slika 50. Prikaz budžeta ustanova kulture za period 2012 – 2016. godina [KM]. ....................................... 53

Slika 51. Izdvajanja iz općinskog proračuna u svrhu financiranja ustanova kulture za period 2012 – 2016. godina [KM]. ................................................................................................................................ 53

Slika 52. Broj ustanova primarne zdravstvene zaštite na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina. ......................................................................................................................................... 55

Slika 53. Broj i struktura zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina. .................................................................................................................. 56

Slika 54. Broj umrlih zbog bolesti sa područja općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema vrsti oboljenja................................................................................................................... 57

Slika 55. Pokrivenost stanovništva općine Žepče zdravstvenim osiguranjem za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema vrsti oboljenja.................................................................................... 57

Slika 56. Financiranje primarne zdravstvene skrbi u periodu 2012. – 2016. godina. ................................. 58

Slika 57. Pregled prenatalne i postnatalne zdravstvene zaštite (broj novorođenčadi) u periodu 2012. – 2016. godina. ............................................................................................................................... 58

Slika 58. Broj djece do 5 godina koja su primila obavezne vakcine u periodu 2012. – 2016. godina. ........ 59

Slika 59. Broj registriranih korisnika socijalne skrbi na području općine Žepče u periodu 2012. – 2016. godina. ......................................................................................................................................... 61

Slika 60. Vrste socijalne pomoći i njihov udio i ukupnom broju korisnika za 2016. godinu. ...................... 61

Slika 61. Broj korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema vrsti pomoći. ........................................................................................................................................ 62

Slika 62. Broj maloljetnih korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema ranjivim grupama. ....................................................................................................................... 63

Slika 63. Broj odraslih korisnika socijalne pomoći u periodu 2012. – 2016. godine, kategoriran prema ranjivim gupama. ......................................................................................................................... 64

Slika 64. Procentualno učešče kategorija RVI u ukupnom broju RVI na području općine Žepče u 2016. godini [%]. .................................................................................................................................... 64

Slika 65. Iznos prosječne invalidnine kategorizirano prema stepenu invaliditeta za period 2012. – 2016. godina [KM]. ............................................................................................................................... 65

Slika 66. Ukupan broj civilnih žrtava rata registriran na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina. ......................................................................................................................................... 65

Slika 67. Broj civilnih žrtava rata na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, klasificiran prema kategorijama invalidnosti. ................................................................................................ 66

Slika 68. Iznos prosječne invalidnine za civilne žrtve rata sa područja općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, kategorizirano prema stepenu invaliditeta [KM]. ................................................ 66

Slika 69. Stambeni fond općine Žepče za period 2012. – 2016. godina, sa uključenim podacima popisa iz 1991. godine. ............................................................................................................................... 68

Slika 70. Kriminalitet i javni red i mir na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina. ............ 71

162

Slika 71. Struktura kriminaliteta – broj djela na području općine Žepče za period 2012. – 2016. godina. 71

Slika 72. Cestovna mreža na području općine Žepče u 2016. godini [%]. ................................................... 73

Slika 73. Iznos financijskih sredstava izdvojen iz općinskog proračuna u svrhu sanacije i izgradnje nekategoriranih cesta na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina [KM]. ............ 73

Slika 74. Dužina izgrašenih trotoara na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina [km]. ..... 75

Slika 75. Ukupan broj kupaca/potrošača električne energije priključen na niskonaponsku mrežu na području općine Žepče u periodu 2012. -2016. godina. .............................................................. 75

Slika 76. Pokrivenost javnom rasvjetom stanovništva općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. ..... 77

Slika 77. Planirani broj potrošača vode sa javnog vodovoda u periodu 2012. - 2026. godina. ................. 77

Slika 78. Planirana dužina izgrađene vodovodne mreže na području općine Žepče u periodu 2012. - 2026. godina [km] sa uključenim preuzimanjem vodovoda „Brankovići“................................... 78

Slika 79. Planirana dužina vodovodne mreže na području općine Žepče koja zahtijeva rekonstrukciju u skladu sa lokalnim propisima u periodu 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [km]. ..................................................................................................................................................... 79

Slika 80. Nivo investicija u održavanje vodovodne infrastrukture u periodu 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [KM]. ............................................................................................................. 79

Slika 81. Nivo investicija u izgradnju vodovodne infrastrukture u periodu 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [KM]. ............................................................................................................. 80

Slika 82. Procjene kapaciteta vodovodne mreže za period 2012. - 2026. godina (gradska vodovodna mreža) [l/s]. ................................................................................................................................. 80

Slika 83. Dužina kanalizacione mreže izgrađene u periodu 2012. - 2016. godina (gradska mreža). ......... 81

Slika 84. Nivo investicija namjenjenih održavanju kanalizacione infrastrukture u periodu 2012. - 2016. godina [KM]. ................................................................................................................................ 82

Slika 85. Nivo investicija namjenjenih izgradnji kanalizacione infrastrukture u periodu 2012. - 2016. godina [KM]. ................................................................................................................................ 82

Slika 86. Procenat naplate usluga odvovodnje otpadnih voda u periodu 2012. - 2016. godina [%]. ....... 83

Slika 87. Broj korisnika grijanja u periodu 2012. - 2016. godina. .............................................................. 83

Slika 88. Procenat naplate usluga zagrijavanja objekata u periodu 2012. - 2016. godina [%]. ................ 84

Slika 89. Broj raspoloživih parking mjesta u urbanom dijelu općine Žepče u periodu 2012. - 2016. godina. ......................................................................................................................................... 84

Slika 90. Broj korisnika usluge odvoza smeća i komunalnog otpada u periodu 2012. - 2016. godina. ..... 88

Slika 91. Količina otpada prikupljenog u periodu 2012. - 2016. godina [m3]. ........................................... 89

Slika 92. Količina otpada adekvatno pohranjenog u periodu 2012. - 2016. godina [m3]. ......................... 89

Slika 93. Planirani i ostvareni prihodi općinskog proračuna u periodu 2014. - 2016. godina.................... 92

Slika 94. Prihodi općinskog proračuna po osnovu poreza u periodu 2013. - 2016. godina [×1000 KM]. ... 92

Slika 95. Neporezni prihodi općinskog proračuna u periodu 2013. - 2016. godina [×1000 KM]. ............... 93

POPIS TABELA:

163

Tabela 1. Iznos prosječne mjesečne plaće na području općine Žepče, klasificirano prema djelatnostima 19

Tabela 2. Pregled vodećih gospodarskih grana Općine i njihovo učešće u ukupnom izvozu općine Žepče u periodu 2014 – 2016. godine.................................................................................................... 21

Tabela 3. Pregled vrsta jagodičastog voća i površina koje su njime zasađene. .......................................... 33

Tabela 4. Broj registriranihpoljoprivrednih gazdinstava, obrta i broj klijenata na području općine Žepče u 2016. godini. ................................................................................................................................ 37

Tabela 5. Poljoprivredne zadruge registrirane na području općine Žepče. ................................................ 38

Tabela 6. Poljoprivredna udruženja registrirana na području općine Žepče. ............................................. 38

Tabela 7. Struktura uposlenih na području općine Žepče klasificirana prema djelatnostima .................... 39

Tabela 8. Osnovne škole koje djeluju na području općine Žepče ............................................................... 47

Tabela 9. Prihodi centra za socijalni rad ..................................................................................................... 60

Tabela 10. Iznos isplaćene pomoći Centra za socijalnu skrb ...................................................................... 62

Tabela 11. Financiranje rada profesionalne vatrogasne brigade. ............................................................... 69

Tabela 12. Podaci o klizištima na području općine Žepče. ......................................................................... 70

Tabela 13. Podaci o vodotocima na području općine Žepče. ..................................................................... 70

Tabela 14. Broj prometnih nezgoda i stradalih osoba ................................................................................ 74

Tabela 15. Izdvajanja iz općinskog proračuna u svrhu pomoći nevladinim organizacijama [KM]. ............. 86

Tabela 16. Glavne karakteristike vodotokova na području općine Žepče. ................................................. 87

Tabela 17. Podaci o aktivnostima na prikupljanju i zbrinjavanju smeća i komunalnog otpada u periodu 2012. – 2016. godina. .................................................................................................................. 90

Tabela 17. Podaci o klizištima na području općine Žepče u periodu 2014. – 2016. godina. ............... Error! Bookmark not defined.

Tabela 18. Lista rashoda općinskog proračuna ........................................................................................... 94

Tabela 19. SWOT analiza općine Žepče ...................................................................................................... 95

Tabela 20. Ciljevi ekonomskog razvoja općine Žepče. ............................................................................. 104

Tabela 21. Popis programa za implementaciju razvoja općine Žepče. .................................................... 106

Tabela 22. Pregled sektorskih ciljeva. ...................................................................................................... 108

Tabela 22. Pregled programa društvenog razvoja općine Žepče. ............................................................ 110

Tabela 23. Pregled sektorskih ciljeva. ...................................................................................................... 112

Tabela 24. Pregled programa implementacije plana zaštite okoliša općine Žepče. ................................ 114

164

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ŽEPČE - razepce.com · razvoja Općine Žepče, iniciran je 2017.g. od strane načelnika Općine i podržan od strane Općinskog vijeća, a započeo je