Strategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije

za razdoblje 2011 - 2013.

Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 3Program Europske unije za Hrvatsku

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijalaEuropeAid/127435/D/SER/HR

Trajanje projekta: 23. studenog 2009. – 22. srpnja 2011.

2

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Gesellschaft für Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG) i lokalnog partnerstva za zapošljavanje Požeško-slavonske županije i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

3

Europsku uniju čini 27 država članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedno su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Ovaj projekt financira Europska unija.Projekt provodi Gesellschaft für

Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG)

4

SADRŽAJ

1. Uvod 52. Sažetak 63. Analiza ljudskih potencijala u Požeško-slavonskoj županiji 83.1. Regionalni profil 83.1.1. Zemljopisni položaj 83.1.2. Stanovništvo 83.1.3. Gospodarstvo 83.1.4. Civilno društvo 93.2. Obrazovanje 103.2.1. Ključne karakteristike 103.2.2. Početno obrazovanje 103.2.3. Kvaliteta početnog obrazovanja 113.2.4. Obrazovanje odraslih 113.3. Analiza tržišta rada 123.3.1. Zaposlenost 123.3.2. Obrazovna struktura stanovništva 123.3.3.Mobilnost radne snage 133.3.4.Plaće 133.3.5. Nezaposlenost 143.3.6. Aktivna politika tržišta rada 143.3.7. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 163.3.8. Rizične skupine za socijalnu isključenost 174. Evaluacija provedene Strategije ljudskih potencijala 2006 - 2010. 185. Swot analiza 235.1. Kreiranje i zadržavanje zapošljivosti povećanjem ulaganja u ljudske potencijale te jačanjem i promoviranjem prilagodljivosti poduzeća i radne snage

23

5.2. Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

24

5.3. Potpore kreiranju i primjeni reformi sustava obrazovanja ljudskih potencijala 255.4. Unapređenje i potpora razvoju civilnog društva 266. Vizija 277. Prioriteti i mjere 287.1. Razrada prioriteta i mjera 298. Provedba - Institucionalni okvir 389. Provedba - Financijski okvir 3910. Provedba – Praćenje i izvještavanje 4010.1. Praćenje provedbe projekata iz baze projekata 4110.2. Vrednovanje projekata iz baze podataka 4110.3. Izvještavanje o provedbi strategije 4111. Prilog; Statistički pokazatelji 42

5

1. UVOD

Prva županijska strategija razvoja ljudskih potencijala izrađena je 2006. godine za razdoblje 2006. do 2012.g. u okviru projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2. Projekt i strategija bili su značajan doprinos nastojanjima lokalne zajednice u maksimalnom razvoju i iskorištavanju ljudskih potencijala. Ljudske potencijale pri tome određujemo veoma široko, kao ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivaciju i odanost kojom raspolaže neka organizacija ili društvo. To je ukupna intelektualna i psihička energija koju organizacija/društvo može angažirati na ostvarivanju ciljeva i razvoja poslovanja.

Sada, pri kraju razdoblja na koje se odnosi Strategija ljudskih potencijala (dalje Strategija), pristupili smo njezinoj reviziji i izradi nove strategije za razdoblje 2011. – 2013. godine. Nakon šest godina provođenja aktivnosti iz strategije možemo zaključiti kako su vizije, ciljevi i prioriteti ostvareni tek manjim dijelom Najvećim dometom možemo smatrati porast svijesti o važnosti razvoja ljudskih potencijala što se tek u skorije vrijeme očituje kroz provođenje većeg broja projekata i različitih drugih aktivnosti s ovog područja te očuvanje partnerstva ključnih dionika razvoja ljudskih potencijala. Sazrela je također i svijest o tome kako kratkoročna usmjerenost na aktualne društvene probleme i njihovo rješavanje, a osobito u ovako složenim područjima poput ljudskog kapitala, daje nepotpuna i za kratko vrijeme neodgovarajuća rješenja. Prevladala je orijentacija na sagledavanje potreba u budućnosti i na njima temeljenog strateškog planiranja. Pri tome je prepoznata ključna uloga lokalne zajednice u aktivnostima zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala. Ciljevi razvoja ljudskih potencijala su višestruki, a moguće ih je podijeliti u tri skupine:

1. Gospodarski ciljevi – osigurati racionalno korištenje sredstava što se ulažu u ljudske potencijale tako da doprinose općem razvoju zajednice; osigurati kvalitetne ljude, obrazovati ih, motivirati i profesionalno razvijati.

2. Socijalni ciljevi – poboljšanje socioekonomskog položaja, socijalna uključenost.3. Razvojni ciljevi – prihvaćanje promjena, stalno unapređivanje znanja i vještina, aktivan doprinos

povećanju vlastitih prilika.

Osnova za djelovanje na području razvoja ljudskih potencijala je prikladna strategija njihova razvoja, strategija što omogućava bolje korištenje prilika u okolini te uspješno svladavanje svih izazova i pritisaka te okoline. Razumijevanje, predviđanje, usmjeravanje, mijenjanje te razvoj ljudskih potencijala temelj su cjelokupnog razvoja, a strategija njihova razvoja ključna je strategija u oblikovanju mogućnosti i snage neke zajednice ili organizacije.

Kada takva filozofija zaživi u zajednici, vizija i ciljevi razvoja ljudskih potencijala lako se pojavljuju i strukturiraju, a kada odredimo viziju i ciljeve jasno je kamo želimo ići i što želimo u nekom razdoblju postići. Tek je tada vrijeme za strategiju, odnosno dugoročno planiranje ostvarivanja ciljeva. Za ostvarenje svake vizije, svakog cilja i svake strategije moramo znati kakvi ljudi to mogu iznijeti. Stoga je razvoj ljudskih potencijala doista „pitanje svih pitanja“ nužno isprepleten sa svim drugim razvojnim stremljenjima društva.

Strategija ujedno predstavlja široki opći plan razvijen za postizanje dugoročnih ciljeva. Daje odgovor na pitanje kako povećati sposobnosti i poboljšati položaj optimalno se koristeći prilikama što se pojavljuju u okolini i unutarnjim snagama i prednostima istovremeno izbjegavajući prijetnje, odnosno opasnosti iz okoline i vlastite slabosti i nedostatke. Kroz strategiju se, dakle, optimizira postizanje ciljeva u danim okolnostima i uvjetima.

Dobra Strategija je ona što dovodi do ostvarenja vizije i postavljenih ciljeva. Ona to ne može biti ako je nametnuta, ako ju je izradio netko drugi, a mi je „samo“ trebamo provoditi. Tek autentična strategija kreirana od sudionika procesa i događanja na koji se ta strategija odnosi može biti valjana i dovesti do cilja.

U svibnju 2006. god. osnovana je Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala (TRS RLJP) koja je izradila prvu županijsku strategiju razvoja ljudskih potencijala. Nakon određenog razdoblja neaktivnosti, TRS je kroz provedbu projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3, na sjednici održanoj 31. ožujka 2011. godine ponovno utemeljena s revidiranim članstvom i preimenovana u Lokalno partnerstvo za zapošljavanje

6

Požeško-slavonske županije. U partnerstvo je uključen 21 predstavnik iz javnog, privatnog i civilnog sektora županije s osnovnim ciljem smanjenja broja nezaposlenih kroz poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada.

2. SažetakStrategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije rezultat je konzultacijskog procesa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Proces izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala započeo je u jesen 2010. godine i uključio je brojne sudionike, kroz partnere, odnosno članove Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Strategija slijedi programski ciklus od tri godine, odnosno razdoblje od 2011-2013., a on obuhvaća predpristupni period i razdoblje neposredno nakon ulaska u EU do početka novog programskog ciklusa EU u 2014. godini. Izrađena je temeljem Metodologije za razvoj županijskih Strategija razvoja ljudskih potencijala (2011-2013), a u skladu s nekoliko osnovnih dokumenata:

- Nacionalni strateški referentni okvir (2012-2013)- Zajednički memorandum (JAP – Joint Assesment Paper) o prioritetima politike zapošljavanja Republike

Hrvatske- Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju- IPA Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (2007-2011)- ESF Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (2012-2013)- Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2008-2013)- Županijska razvojna strategija (ŽRS) Požeško-slavonske županije za razdoblje 2011. - 2013. godine.

Strategija je važna za postizanje usmjerenog i koordiniranog razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije, ali i cijele regije te smanjenja zaostajanja za prosjekom Europske unije.

Dokument sadrži viziju, ciljeve i prioritete razvoja ljudskih potencijala prepoznate od strane ključnih dionika na lokalnom tržištu rada s konkretnim mjerama i aktivnostima za povećanje zapošljivosti i razvoj ljudskih potencijala.

Osnovna analiza daje pregled stanja ljudskih potencijala na području Požeško-slavonske županije, a izrada SWOT analize temelji se na četiri prioritetne osi definirane u Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2011-2013. godine:

1. Kreiranje i zadržavanje zapošljivosti povećanjem ulaganja u ljudske potencijale te jačanjem i promoviranjem prilagodljivosti poduzeća i radne snage

2. Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

3. Potpora kreiranju i primjeni reformi sustava obrazovanja ljudskih potencijala4. Unapređenje i potpora razvoju civilnog društva.

1. Kreiranje i zadržavanje zapošljivosti povećanjem ulaganja u ljudske potencijale te jačanjem i promoviranjem prilagodljivosti poduzeća i radne snage Povećati zaposlenost promoviranjem vješte, osposobljene i prilagodljive radne snage i poduzeća usmjerenih prema održavanju zaposlenosti, razvijanju poduzetništva, podupiranju stvaranja poslova i povećanju udjela ljudskog potencijala u svim segmentima poslovanja. Kroz aktivne mjere zapošljavanja privlačiti na zapošljavanje i zadržavanje većeg broja ljudi u radnom odnosu. Povećati kvalitetu i učinkovitost usluga zapošljavanja koje pruža Područna služba HZZ-a kroz proširenje postojećih usluga i osposobljavanje i usavršavanje djelatnika područnih službi HZZ-a.

2. Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

7

Podržati uključivanje u obrazovni sustav skupina u nepovoljnom položaju, ojačati i poboljšati postojeću obrazovnu strukturu za djecu s teškoćama u razvoju te podržati pristup zapošljavanju osoba s invaliditetom i drugih marginaliziranih skupina kako bi se olakšala njihova socijalna integracija i uključivanje na tržište rada. Povećati kvalitetu, broj i dostupnost socijalnih usluga djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.U okviru ovog prioriteta, osobama s invaliditetom kojima je otežan pristup obrazovanju i tržištu rada pomagat će se pružanjem odgovarajućeg obrazovanja, osposobljavanja i stvaranjem mreža potpore i boljih službi potpore za povećanje njihove opće zapošljivosti.

3. Potpora kreiranju i primjeni reformi sustava obrazovanja ljudskih potencijala

Pružiti suvremeno i kvalitetno obrazovanje i kontinuirano osposobljavanje za sve, te osigurati osposobljavanje i obrazovanje koje može odgovoriti na potrebe tržišta rada vrlo je važno u vrijeme kada znanja stečena u sklopu redovnog obrazovanja brzo postaju zastarjela zbog znanstvenog i tehničkog napretka, te brzog tehnološkog razvoja. Obrazovni programi bi trebali pružiti učenicima i studentima znanje, ali i vještine potrebne za prilagođavanje promjenjivom tržištu rada. Omogućiti prenošenje znanja i suradnju obrazovnih ustanova i poduzeća u svrhu njegovanja inovacija te doprinosa prilagodljivosti i konkurentnosti. Promicati cjeloživotno učenje kako bi se proširilo sudjelovanje i povećao pristup svim razinama obrazovanja te osiguralo ravnopravno sudjelovanje u obrazovanju, a time i na tržištu rada.

4. Unapređenje i potpora razvoju civilnog društva

Cilj ove prioritetne osi je veća socijalna osjetljivost građana prema svim društvenim slojevima i manjinskim skupinama građana, posebice kada se radi o izobrazbi i zapošljavanju. Postojeće organizacije civilnog društva i udruge s područja županije su najčešće uskog kruga djelovanja i među njima je slaba povezanost i suradnja. Stoga, cilj je unaprijediti organizacijske sposobnosti svih socijalnih partnera s područja županije kako bi se povećala učinkovitost i održivost socijalnog dijaloga.

Provedba Strategije razvoja ljudskih potencijala treba voditi ka postizanju vizije razvoja ljudskih potencijala. Stoga je od iznimnog značaja kontinuirani nadzor i vrednovanje ovog dokumenta i njegovih mjera kako bi se mogao mijenjati u skladu sa socioekonomskim mijenama koje će se događati u razdoblju do 2013. godine.

Vizija definirana ovom Strategijom glasi;

3. Analiza ljudskih potencijala u Požeško-slavonskoj županiji3.1. Regionalni profil3.1.1. Zemljopisni položaj

Požeško-slavonska županija nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i zauzima površinu od 1.815,23 km2, što čini 3,21% kopnene površine Hrvatske. Jedna je od dvije županije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, a graniči s pet županija: Sisačko-moslavačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Virovitičko-podravskom, Osječko-baranjskom i Brodsko-posavskom.

Požeško - slavonska županija je socio-ekonomski razvijena regija s visokokvalitetnim sustavom obrazovanja

i uravnoteženim tržištem rada koje omogućuje osobni i poslovni razvoj svim svojim stanovnicima temeljen na

principima održivog razvoja. Kao „regija znanja“ posebnu pozornost usmjerava ka osiguravanju jednakih

mogućnosti za najpotrebitije skupine stanovništva.

8

Zbog svojih geografskih obilježja (granice joj teku Panonskim gorjem; Papukom, Krndijom, Dilj gorom, Požeškom gorom i Psunjom), Požeško-slavonska županija je prometno relativno izolirana i kroz nju ne prolaze važni državni ili regionalni cestovni i željeznički prometni pravci što djelomično utječe na njen gospodarski razvoj.

Požeško-slavonska županija obuhvaća pet gradova (Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega) i pet općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika). Sjedište županije je grad Požega.

3.1.2. Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine u Županiji je bilo 85.831 stanovnika uz gustoću naseljenosti od 47 stanovnika po km2. To je značajno manje od državnog prsojeka (78,39 st/km2 ) što je razumljivo s obzirom na gorsko-brdski karakter Županije.

Uspoređujući podatke o spolnoj strukturi stanovništva u Županiji 1991. – 2001. godine, uočava se smanjenje broja i udjela muške populacije (1991. godine je bilo 48.071 ili 48,39% muškaraca, a 2001. godine 41.398 ili 48,23% muškaraca). Kod ženske populacije smanjuje se samo broj, a udio raste (1991. godine je bilo 51.263 ili 51,61% žena, a 2001. godine je bilo 44.433 ili 51,77% žena). Prema popisu iz 2001. godine mladog stanovništva do 19 godina, bilo je svega 23.037 ili 26,84%, stanovništva od 20 do 60 godina 43.775 ili 51,00%, a starog stanovništva preko 60 godina 18.671 ili 21,75%.

Prosječna starost stanovništva u Županiji je 38,2 godine, a slična obilježja imaju i sve JLS s nešto većom ili manjom prosječnom starošću. Veliki udio osoba starijih od 60 godina, kao i mala gustoća, karakterističan je za Županiju, iz čega proizlazi činjenica da upravo najslabije naseljena područja s najmanjim brojem stanovnika ima najstariju dobnu strukturu stanovništva.

3.1.3. Gospodarstvo

Na području Požeško-slavonske županije poslovno su aktivna ukupno 2.326 subjekta (1.092 pravne osobe i 1.234 fizičke osobe). Njihov udjel u broju poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj je relativno mali i iznosi 1%.

Unutar posljednjih pet godina vidljiv je lagani porast broja aktivnih poslovnih subjekata po gotovo svim statusnim oblicima, osim broja poduzeća i zadruga koji je u tom razdoblju u padu (usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima, stečajevi, likvidacija). Preko 57% svih aktivnih pravnih osoba su trgovačka društva .

Najrašireniji i najznačajniji oblici malog gospodarstva na području Požeško-slavonske županije su obrtnici, mala i srednja trgovačka društva. Zadrugarstvo, kao oblik poduzetničkog organiziranja, na području Županije nije još uvijek značajnije prisutno.

Velika trgovačka društva – 6 tvrtki:- zapošljavaju 32,2% svih zaposlenih, - ostvarila su 38,1% ukupnog prihoda, 41,0% ukupne dobiti i 81,6% svih gubitaka. Negativan

konsolidirani financijski rezultat iznosi 83,8 milijuna kuna.

Mala i srednja trgovačka društva – 536 tvrtki:- zapošljavaju 67,8% ukupno zaposlenih - ostvarili su 61,9% ukupnih prihoda, 59,0% ukupne dobiti i 18,4% ukupnih gubitaka. Pozitivan

konsolidirani financijski rezultat iznosi 48,6 milijuna kuna.

U 2007. godini ostvareni financijski rezultat poslovanja za malo gospodarstvo je pozitivan (48,6 milijuna kuna), a za veliko gospodarstvo negativan (83,8 milijuna kuna). Taj negativan financijski rezultat poslovanja u segmentu velikog gospodarstva odrazio se je na ukupno gospodarstvo, tako da je za 2007. godinu gospodarstvo Županije ostvarilo negativan financijski konsolidirani rezultat poslovanja (35,2 milijuna kuna).

Od ukupno 542 poduzetnika, njih 363 ili 67% poslovalo je s dobiti, a 179 ili 33,3% s gubitkom.

3.1.4. Civilno društvo

9

U Požeško-slavonskoj Županiji, prema podacima Ureda državne uprave registrirane su 673 udruge civilnog društva. Udruge su prisutne u skoro svakom naselju, a bave se raznim aktivnostima, od sporta do prava manjina.

Sport je, s preko 200 registriranih organizacija, najaktivnije područje nevladinih civilnih udruga, a prate ga društvene organizacije (većinom dobrovoljna vatrogasna društva), kulturne udruge, udruge tehničke kulture, udruge poljoprivrednika. udruge invalidnih osoba i one proistekle iz Domovinskog rata. Županija financira 21 udrugu invalidnih osoba i 27 udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Aktivnosti udruga se svode na pravnu i socijalnu zaštitu članova, uz športska druženja, rekreaciju i natjecanja te humanitarnu djelatnost.

Postoji manji broj organizacija koje predstavljaju manjine te marginalizirane i izdvojene grupe (npr. mladi, žene, umirovljenici). Jako mali postotak udruge se fokusira na suvremenu kulturu mladih i netradicionalne (ekstremne) sportove. Relativan nedostatak udruga koje se bave suvremenim socijalnim pitanjima kao što su ljudska prava, ravnopravnost spolova, prava djece i drugo mogao bi ukazivati na to da iako udruge imaju važnu ulogu u održavanju društvene tradicije, one nemaju veliki utjecaj na današnje razvojne trendove i sveopće promjene koji se tiču društvenog i kulturnog identiteta Županije. Posebno nedostaju organizacije civilnog društva koje se bave i podupiru participaciju građana u donošenju odluka na lokalnom i regionalnoj (županijskoj) razini, odnosno aktivnosti koje su usmjerene na pozitivne stečevine EU i pozitivnim demokratskim procesima u RH:

Zastupljenost manjinskih predstavnika u tijelima državne uprave na lokalnoj i regionalnoj razini; Zastupljenost mladih i žena u svim strukturama društva (lokalno i regionalno); Nepostojanje politika i programa socijalne uključenosti socijalno isključenih i marginaliziranih grupa i

pojedinaca (osobe s invaliditetom, žene iz ruralnih područja…); Nepostojanje socijalnih mreža, kontinuirane sektorske i međusektorske koordinacije i suradnje, održivosti,

samofinanciranja i podrške na svim razinama (od toga se isključuju udruge proistekle iz Domovinskog rata i sportske udruge).

10

3.2. Obrazovanje

3.2.1. Ključne karakteristike

Predškolski odgoj traje od prve godine do polaska u osnovnu školu i ima tri razine: jaslička razina, vrtićka razina i predškolska razina ili ono što je poznato kao „mala škola“.

Osnovno obrazovanje traje osam godina, a započinje sa šest ili sedam godina. Organizacijski postoje dvije razine: razredna nastava (jedan nastavnik predaje sve predmete) i predmetna nastava (gdje različiti nastavnici predaju različite predmete).

Srednjoškolsko obrazovanje održava se u srednjim školama, koje ovisno o vrsti nastavnog programa koji provode nazivamo:

- gimnazije u kojima se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu

- strukovne škole su tehničke, industrijske i obrtničke. Trajanje obrazovanja u strukovnim školama ovisi o vrsti nastavnog plana i programa, a programi se dijele na:

1. programi četverogodišnjeg i petogodišnjeg trajanja trajanja obrazovanja (tehnički i srodni programi)

2. programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja (obrtnički programi-JMO i industrijski programi)

3. posebni ili programi obrazovanja za stjecanje srednje ili niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju

4. programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme

- umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

Visoko obrazovanje obavljaju visoka učilišta. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja sveučilište, fakultet i umjetnička akademija organiziraju i izvode sveučilišne, a mogu organizirati i izvoditi i stručne studije. Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvođenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost. Stručni studiji obuhvaćaju dvije razine: stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

3.2.2. Početno obrazovanje

Predškolski odgoj je organiziran kroz osam samostalnih vrtićkih ustanova u kojima je zbrinuto oko 1.000 djece. Kapaciteti predškolskih ustanova su nedostatni s obzirom na manjak prostora kao i na slabu opremljenost postojećih objekata. Svi vrtići provode program male škole. Osim u vrtićima, program male škole još se provodi pri OŠ Dragutina Lermana Brestovac i OŠ Antuna Kanižlića PŠ Vidovci. Teme i programi s područja zaštite okoliša integrirane su u redovni godišnji plan rada ustanova i pridaje im se velika pozornost a provode se kroz sve oblike rada primjerene uzrastu. Igraonice nisu sustavno organizirane, organizira ih povremeno većina vrtića no neki nemaju ni prostornih ni kadrovskih uvjeta za njihovo održavanje.

Osnovnoškolsko obrazovanje. Sustav osnovnog obrazovanja provodi se u 15 samostalnih matičnih osnovnih škola i to 12 na području Požeštine i 3 u pakračko-lipičkom području, s ukupno 50 područnih škola. U redovne odjele integriran je 251 učenik s lakšim teškoćama u razvoju a za učenike s većim teškoćama u razvoju organizirano je osnovno školovanje u posebnim odjelima u koje je uključeno 42 učenika. Ukupan broj

11

učenika u osnovnim školama je u opadanju što dovodi do zaključka da je i broj stanovnika Županije svake godine manji, te da je sve veći udio starije populacije.

Osnovno glazbeno obrazovanje je organizirano u Glazbenoj školi Požega (samostalna ustanova u čijem su sastavu osnovna i srednja glazbena škola) i u Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac.

Srednjoškolsko obrazovanje. U školskoj godini 2010./2011. srednjoškolsko obrazovanje organizirano je u devet ustanova: sedam samostalnih srednjih škola, jednom učeničkom domu i jednoj srednjoj glazbenoj školi. Broj učenika koji su upisivali srednje škole imao je blagi porast i to od 3.813 učenika u školskoj godini 2005./06. do 3.931 učenika upisanih 2008./09. godine. Sada taj broj stagnira i školske godine 2010./2011. u srednje škole u Županiji upisano je 3.907 učenika u 150 razrednih odjela.

Visokoškolsko obrazovanje. Veleučilište u Požegi jedina je obrazovna ustanova visokog školstva u Županiji. Osnivanjem i djelovanjem Veleučilišta, Požega je od 1998. godine postala studentsko središte u kojem se obrazuje oko 2.000 studenata a do sada ih je toliko i diplomiralo. Veleučilište je ustrojeno odjelima unutar kojih se izvode stručni trogodišnji studiji usklađeni s Bolonjskim procesom: upravno pravo, trgovina i računovodstvo, vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo i prehrambena tehnologija. Od akademske godine 2009./2010. provodi se i diplomski stručni studij s područja ekonomskih znanosti.

3.2.3. Kvaliteta početnog obrazovanja

Ulaganja u školske objekte su u proteklom razdoblju bila značajna jer je izgrađeno nekoliko športskih dvorana (Pakrac, Kaptol, Brestovac, Jakšić, Velika, Pleternica, Čaglin), škole se informatički opremaju, čime se uz ulaganja u programe obrazovnog sustava želi podići nivo kvalitete osnovnog školstva.

Na području srednjoškolskog obrazovanja postoji nekoliko problema s kojima se odgojno-obrazovni sustav u Požeško-slavonskoj županiji dugoročno suočava. Problem nedostatnog i neodgovarajućeg školskog prostora djelomično je riješen preseljenjem Gimnazije Požega u novoizgrađenu zgradu kojoj još uvijek nedostaje prostor za obavljanje športskih aktivnosti. Svake godine se ulaže u novu informatičko-tehničku opremu što je još uvijek nedovoljno za što kvalitetnije obavljanje nastave u skladu sa zahtjevima koji dolaze iz razvoja gospodarstva. Osim manjka učiteljskog i nastavničkog kadra (osobito u području stranih jezika, matematike i informatike) potrebna su i stalna ulaganja u cjeloživotno učenje postojećeg kadra kako bi odgovorilo izazovima i potrebama razvoja svih segmenata Županije.

Domski smještaj učenika organiziran je u dva učenička doma: Đački dom Požega kao samostalna ustanova i učenički dom u Pakracu koji je u sastavu Srednje škole Pakrac. Kapaciteti požeškog i pakračkog učeničkog doma su jednaki i iznose 155 ležajeva. U promatranom razdoblju pakrački dom je imao popunjen kapacitet, dok se u požeškom domu broj učenika smanjivao.

3.2.4. Obrazovanje odraslih

Ustanove za obrazovanje odraslih u Požeško-slavonskoj županiji

Naziv ustanove Mjesto ProgramiSrednja škola Pakrac Pakrac izvodi sve programe koje ima u redovnom obrazovanjuEkonomska škola Požega izvodi sve programe koje ima u redovnom obrazovanjuObrtnička škola Požega izvodi sve programe koje ima u redovnom obrazovanjuTehnička škola Požega Trogodišnji programi koje ima u redovnom obrazovanju,

elektrotehničar, strojarski tehničar te stručno osposobljavanje za CNC operatera

Učilište Link Požega Strani jezici te brojni programi za obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju

PUO Obris Požega Osnovna škola za odrasle te brojni programi za obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju

Učilište Maestro Požega Osnovna škola za odrasle, obrazovanje i osposobljavanje u informatičkim zvanjima i zanimanjima

Praktikum d.o.o. Požega Škola stranih jezikaPoduzetnički centar Pakrac Edukacije u poduzetništvuObrazovni centar Pleternica informatički tečajevi (ECDL, CNC, CISCO akademija)OŠ D.Cesarića Požega Osnovna škola za odrasleElektrotehnički fakultet Osijek

Požega Informatički tečajevi

12

U programima koje izvode srednje škole broj polaznika je zanemariv jer se polaznici uglavnom okreću učilištima za obrazovanje odraslih u kojima je obrazovni proces fleksibilniji i više prilagođen obrazovnim potrebama odraslih. Tradicionalno najtraženiji programi jesu oni za učenje stranih jezika, najrazličitiji programi informatičkih znanja i vještina te programi za završavanje četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Tijekom 2010. godine u programe za obrazovanje odraslih ukupno je bilo uključeno oko 1.000 polaznika.

3.3. Analiza tržišta rada3.3.1. Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prosinac 2010. godine kod pravnih osoba je zaposleno 14.969 osoba (79,1%), vlasnika obrta i njihovih zaposlenika bilo je 2.813 (14,9%), osiguranika u individualnoj poljoprivredi 743 (3,9%) te 390 osiguranika iz samostalne profesionalne djelatnosti i na temelju produženog osiguranja (2,1%).

Prema istom izvoru krajem 2010. godine u odnosu na kraj 2009. godine, u Požeško-slavonskoj županiji se smanjila razina ukupno aktivnog stanovništva za 176 osobe ili 0,7% uz istodobno smanjenje broja zaposlenih za 548 osoba ili 2,8% te povećanje broja nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ Područne službe Požega za 372 osobe ili 6,5%. Županija u prosincu 2010. godine bilježi 25.007 radno aktivnih stanovnika, od kojih je 18.915 zaposleno. U tablici 3 (u privitku) prikazano je kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji od 2004. do 2010. godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sa stanjem na dan 31. ožujka 2009., najveće udjele u ukupnoj zaposlenosti Županije imaju sljedeće djelatnosti: prerađivačka industrija 26,2%, trgovina na veliko i na malo popravak motornih vozila i motocikala 12,5%, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 9,4% te javne uprave i obrane 9,1%. Unazad nekoliko godina primjetan je konstantni pad zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede što povezujemo s procesom starenja seoskog stanovništva, te migracije mladih osoba u gradove i njihovu nezainteresiranost za ovu vrstu djelatnosti.

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništvaPrema Popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Požeško-slavonske županije je 45,3% osoba niže razine obrazovanja (bez škole, nezavršena i završena osnovna škola) u dobi od 15 do 64 godine dok je u istoj dobnoj skupini 46,93% osoba sa završenom srednjom školom i samo 7,77% visokoobrazovanih. U usporedbi s podacima na razini Republike Hrvatske vidljivo je kako je obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva Požeško-slavonske županije lošija od državnog prosjeka. Naime, na državnoj razini, nižu razinu obrazovanja ima 33,08% stanovnika, srednjoškolsko obrazovanje 53,84%, a visoko obrazovanje njih 13,08%. No, potrebno je ove podatke uzeti s oprezom iz razloga što se dio stanovništva u dobi starijoj od 15 godina još uvijek redovno obrazuje (srednjoškolsko ili fakultetsko obrazovanje). Stjecanje zanimanja je izuzetno bitno jer je obrazovanje ključno u prevenciji socijalne isključenosti.

S druge strane, obrazovna struktura nezaposlenih je zapanjujuća iz razloga što je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem ožujka 2011. godine, najveći dio nezaposlenih (71,24%) kvalificiran, odnosno, njih 64,38% ima završenu srednju školu, a 6,86% visoko obrazovanje, dok 28,76% ima nižu razinu obrazovanja.

Ovakva struktura nezaposlenih ukazuje na nedinamičnost tržišta rada u Županiji te naglašava potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem jer je očito da stjecanje zanimanja ne osigurava stalnu zapošljivost. Za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada potrebna je fleksibilnost, prilagođavanje novim tehnologijama i spremnost na cjeloživotno obrazovanje.

3.3.3. Mobilnost radne snage

13

Hrvatski zavod za zapošljavanje svojim djelovanjem potiče mobilnost (prostornu pokretljivost) radne snage, a posebno nezaposlenih osoba. Ovakva nastojanja HZZ-a i drugih institucija iz područja rada i gospodarstva kao i trend promoviranja pozitivnih učinaka mobilnosti radne snage na povećanje zaposlenosti, produktivnosti i konkurentnosti, daju prve rezultate. Naime, iako je prostorna mobilnost radne snage u Požeško-slavonskoj županiji slaba, u evidenciji HZZ PS Požega primjećuju se pozitivni pomaci u zadnjih pet godina. Tablica 13. pokazuje da je u 2010. godini od ukupno 3095 zaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, njih 910 (29,4%) pronašlo zaposlenje van županije.

Usporedimo li prostornu mobilnost nezaposlenih u 2010. godini s istim podatkom iz 2006. godine, možemo zaključiti da je došlo do pozitivnog pomaka u mobilnosti radne snage. Iako je ukupan broj zaposlenih osoba bio manji u 2010. godini u odnosu na 2006. godinu, udio osoba koje su se zaposlile van županije i u inozemstvu je u 2010. godini veći za 5,06%.

Mogućnosti za prostornu mobilnost radne snage u Požeško-slavonskoj županiji osobe pronalaze najviše u sezonskim poslovima u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi, što se može očitati i u Tablici 13. priloga, budući da je najveći broj zaposlenja van mjesta prebivališta zabilježen početkom ljeta. U Tablici 14. može se uočiti uzlazni trend u broju osoba koje se zapošljavaju u sezonskim poslovima na moru.

Zapošljavanje osoba u inozemstvu je također mogućnost za zaposlenje koju prepoznaje svake godine sve više nezaposlenih osoba (Tablica 15). Očekuje se da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju povećati mobilnost radne snage u zemlje Europske unije no i druge zemlje.

Mobilnost radnika Požeško-slavonskoj županiji van županije relativno je mala budući da su ljudi tradicionalno vezani za svoje obitelji, nekretnine, lokalni kraj i društvenu mrežu koju su stvorili tijekom godina. Mobilnost se uglavnom svodi na poslove sezonskog karaktera (more, građevinarstvo, poljoprivreda, inozemstvo i drugo), selidbe u bogatije regije i razvijenije gradove. Među mladima posebno je dominantan trend ostanak nakon dovršetka studija u mjestu studiranja, posebno u glavnom gradu jer smatraju da nemaju uvjete za pronalazak adekvatnog posla povratkom u svoju županiju, a također su u mjestu studiranja stvorili i društvenu mrežu.

Osobama koje se odluče za zaposlenje van mjesta prebivališta glavni motivatori za takvu odluku su veća primanja, dodatne financijske beneficije, bolja kvaliteta života, mogućnost osobnog razvoja i drugo.

Mobilnost radnika unutar Požeško-slavonske županije je slaba, uglavnom je riječ o dnevnoj migraciji radnika iz manjih mjesta u obližnje gradove. Loša prometna povezanost gradova i općina s manjim selima, ukidanje linija javnog prijevoza, visoki troškovi prijevoza ali i neplaćanje putnih troškova od strane mnogih poslodavaca glavni su razlog slabe mobilnosti radnika unutar županije.

3.3.4. Plaće

Stanovnici Požeško-slavonske županije već duži niz godina ostvaruju primanja manja od prosjeka Republike Hrvatske (Tablica 21.). U razdoblju od 2003. do 2008. godine nominalni iznos plaća u županiji se povećavao no on je uvijek bio ispod prosjeka Republike Hrvatske, u prosjeku 13,73%.

Državni zavod za statistiku trenutno ne raspolaže službenim podacima o plaćama za 2009. i 2010. godinu no prema makroekonomskim pokazateljima za 2010. godinu koje je objavila FINA, došlo je do pada iznosa prosječne mjesečne neto plaće na razini države(Tablica 22).

Zabilježen pad prosječne plaće u Republici Hrvatskoj posljedica je ekonomske krize u 2010. godini, a budući da se ekonomska kriza odrazila i na gospodarstvo Požeško-slavonske županije velika je vjerojatnost da je inače niska vrijednost plaće u županiji sada dodatno umanjena.

Prema podacima vidljivim u statističkim pokazateljima iz priloga dokumenta, žene su u Požeško-slavonskoj županiji 2008. godine primile 266 kn manju plaću od županijskog prosjeka te 472 kuna manju plaću u odnosu na muškarce. Žene u prosjeku primaju 10,12% nižu prosječnu mjesečnu plaću od muškaraca. Slična situacija je i na državnoj razini, gdje žene u prosjeku primaju 10,82% manje plaće od muškaraca.

14

Razlike u plaćama između muškaraca i žena mogu se objasniti većom zastupljenošću žena u slabije plaćenim djelatnostima poput tekstilne industrije, trgovine, poslovima čišćenja i drugo, no i negativnim pojavama da su manje plaćene od muškaraca za isti posao što se može vidjeti u Tablici 23..

Neto isplaćene plaće direktno govore o mogućnosti kupnje proizvoda i usluga koju građani imaju za zadovoljenje svojih materijalnih, kulturnih i drugih potreba.

Stoga su plaće jedan od glavnih pokazatelja životnog standarda stanovništva Požeško-slavonske županije. One su prema statističkim podacima za 13,73% niže u odnosu na hrvatski prosjek pa zbog toga možemo reći da je i životni standard stanovnika županije niži od hrvatskog.

Visina prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenom u Požeško-slavonskoj županiji ne upućuje na nizak životni standard. Međutim kada se uzme u obzir visoka stopa nezaposlenosti, prema kojoj je, na primjer, u jednoj tročlanoj obitelji samo jedna osoba zaposlena i prima prosječnu plaću tada možemo reći da je životni standard jednog prosječnog kućanstva niži u odnosu na razvijenije regije u Hrvatskoj.

3.3.5. Nezaposlenost

Broj nezaposlenih, na razini Republike Hrvatske bio je u porastu od 1999. godine kada je iznosio 321.866 (godišnji prosjek) do 2002. godine kada je iznosio 389.741 (godišnji prosjek). Od 2002. godine do 2008. godine broj nezaposlenih je u konstantnom padu te za 2008. godinu iznosi 236.741 (godišnji prosjek), što nije rezultat samo zapošljavanja već i promjene metodologije vođenja nezaposlenih osoba. U 2009. i 2010. godini broj nezaposlenih zbog utjecaja financijske i gospodarske krize ponovno snažno raste tako da je na kraju 2010. godine u Hrvatskoj bilo 302.425 evidentiranih nezaposlenih osoba.Isto se odnosi i na Požeško-slavonsku županiju. Broj nezaposlenih je 1999. godine iznosio 6.129 nezaposlenih osoba te bio u porastu do 2002. godine (7.602), a od 2002. godine do 2008.godine je u konstantnom opadanju (4.669). U 2009. i 2010. godini broj nezaposlenih raste tako da je na kraju 2010. godine u Područnoj službi Požega bilo evidentirano 6.092 nezaposlenih osoba.U prosincu 2010. godine prosječna stopa registrirane nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 18,8%, te je istodobno u osam županija ona bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine, gdje je s 24,4% i Požeško-slavonska županija.

3.3.6. Aktivna politika tržišta rada

Hrvatski zavod za zapošljavanje u okviru svoje redovite djelatnosti provodi različite mjere i programe aktivne politike zapošljavanja kako bi ostvarili što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Cilj mjera je djelovati na dugotrajno nezaposlene i druge ranjive skupine na tržištu rada, kako bi svojom intervencijom povećali zapošljivost te u konačnici smanjili nezaposlenost i povećali udio u ukupnoj zaposlenosti.

U razdoblju od 2006. do 2008. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je Godišnji plan za poticanje zapošljavanja (GPPZ) koji je bio usuglašen sa smjernicama Europske strategije zapošljavanja.

U okviru GPPZ-a Zavod je provodio mjere usmjerene na zapošljavanje i obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih osoba bez radnog iskustva, osoba starije radne dobi te osoba niže razine obrazovanja, odnosno osoba koje su prekinule školovanje radi stjecanja dodatnih znanja i vještina traženih na tržištu rada. Nadalje, dio operativnih mjera odnosio se na promoviranje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (npr. invalidne osobe, osobe s otežanim faktorom zapošljivosti, nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece i sl.), i to mjerama sufinanciranja zapošljavanja i uključivanja u programe javnih radova koje provode jedinice lokalne samouprave.

Tijekom tri godine provedbe ovog programa na području naše županije zaposleno je ili uključeno u obrazovne aktivnosti ukupno 401 osoba, od čega je 196 žena (48,8%). Najviše osoba obuhvaćeno je mjerama u 2007. godini, ali moramo istaknuti kako nije svake godine razdoblje provedbe bilo u istom razdoblju (ovisilo je o dostupnim sredstvima odnosno o državnom proračunu).

15

U ukupnom broju sufinanciranih osoba najveći udio čini sufinanciranje dugotrajno nezaposlenih osoba (29,2%), budući da je to ciljana skupina u kojoj se nalazi najveći broj nezaposlenih osoba.

U 2009. godini započeo je novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u Republici Hrvatskoj na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja (Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia – JAP) koji je prihvatila Vlada Republike Hrvatske, pod nazivom

Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu (NPPZ).

Prema ciljevima iz JAP-a, a kroz provedbene aktivnosti iz NPPZ-a potrebno je prvenstveno djelovati na one skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koje zbog svoje razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva, godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne a niti pokretljive na tržištu rada. Osim navedenog njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti je daleko ispod nacionalnog i europskog prosjeka. U cilju zadržavanja zaposlenosti, a posebice osoba starije dobi i osoba niže razine obrazovanja, potrebno je dio provedbenih aktivnosti i osiguranih sredstava usmjeriti na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina kako bi zadržale radno mjesto i bile konkurentne i produktivne.

Premda je NPPZ donesen za 2009. i 2010. godinu, u drugoj godini provedbe dodane su dvije nove vrste potpore. Prva je potpora za samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, a od srpnja 2010. godine, temeljem Programa gospodarskog oporavka Vlade RH, Zavod provodi i mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa kojom se mladim osobama omogućava stjecanje radnog iskustva potrebnog za pristupanje stručnom ili državnom ispitu.

U razdoblju provedbe NPPZ-a na području Požeško-slavonske županije evidentan je porast broja osoba obuhvaćenih sufinanciranjem, kako zapošljavanja tako i obrazovanja. U 2009. godini 114 osoba ukupno je bilo uključeno u programe sufinanciranja, a u 2010. godini 307, što je porast za 193 osobe, a još je znatniji porast udjela žena (sa 37 uključenih 2009. na 161 u 2010. godini).Međutim, ovaj rast nije rezultat povećanog zapošljavanja, već je zbog ekonomske krize više aktivnosti bilo usmjereno na financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba kao i zapošljavanje u javnim radovima (u najdužem trajanju od 6 mjeseci).

Provedba mjera usmjerenih na zapošljavanje, samozapošljavanje, osposobljavanje zaposlenih te na povećanje razine zapošljivosti i motiviranosti nezaposlenih osoba kroz programe obrazovanja i javnih radova nastavlja se u 2011. godini. Sukladno Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja 2011-2012., u 2011. godini provodit će se nove mjere usmjerene na zapošljavanje na dijeljenom radnom mjestu, zapošljavanje zamjenskih radnika te potpora za očuvanje radnih mjesta.

3.3.7. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Kako bi ostvario svoju sadašnju ulogu i položaj na tržištu rada Hrvatski zavod za zapošljavanje je 2001. godine prošao proces preustroja i iz institucije čiji je posao uglavnom bio evidentiranje nezaposlenosti i mjesta gdje su se mogla ostvariti određena socijalna prava, u kojem su radili nedovoljno osposobljeni zaposlenici bez standarda kontrole i mjerenja efikasnosti rada te bez komunikacije među odjelima, postao je ustanova s jasnom upravljačkom strukturom, obrazovanim i treniranim zaposlenicima, informatički i komunikacijski podržanim poslovnim procesima i osiguranim prostornim i financijskim uvjetima. Osim na nezaposlene osobe HZZ je svoje aktivnosti usmjerio i na poslodavce, a potporu posredovanju osiguravaju službe statistike i analitike, profesionalnog usmjeravanja i pravnih poslova. Na taj je način Hrvatski zavod za zapošljavanje postao vodeći sudionik u razvoju hrvatskog tržišta rada i u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada kako bi se postigla puna zaposlenost. Svoju djelatnost obavlja sukladno sljedećim strateškim ciljevima:

1. Razviti usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada;

2. Razviti ljudske potencijale i administrativni kapacitet Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za kreiranje i pružanje novih usluga na tržištu rada;

16

3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na tržištu rada kroz uspostavljanje partnerskih odnosa i jačanje utjecaja na donošenje i provedbu javnih politika.

U Područnoj službi Požega na dan 31.12.2010. godine bilo je zaposleno ukupno 27 radnika, 25 u Požegi i 2 u Ispostavi Pakrac, od čega su 22 žene i 5 muškaraca. Prema razini obrazovanja, 1 zaposlenik je magistar znanosti (3,7%), 11 ima završen fakultet (40,8%), 8 višu školu (29,6%), 6 srednju školu (22,2%), a 1 zaposlenik ima završenu osnovnu školu (3,7%).

Sukladno Zakonu i Statutu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, Područna služba obavlja sljedeće poslove: posredovanje pri zapošljavanju između poslodavaca i osoba koje traže zaposlenje, praćenje potreba za radnicima i njihovo zapošljavanje,

vođenje evidencije o nezaposlenim osobama, ostalim tražiteljima zaposlenja i drugim osobama koje koriste usluge Zavoda,

u suradnji s poslodavcima, obrazovnim ustanovama i drugim pravnim osobama organiziranje i provođenje pripreme za zapošljavanje, provođenje aktivne politike zapošljavanja,

suradnja s obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa s tržištem rada, samostalno i u suradnji s drugim dionicima na tržištu rada, provođenje projekata uz domaće i inozemno

financiranje u cilju povećanja kvalitete rada Zavoda i poticanja zapošljivosti, rješavanje o pravima po osnovi nezaposlenosti i obavljanje isplate temeljem donesenih rješenja,

izdavanje stručno-informativnih publikacija o kretanjima na tržištu rada, obavljanje i drugih poslova utvrđenih Zakonom, Statutom i aktima Zavoda.

3.3.8. Rizične skupine za socijalnu isključenost

Pojam socijalne isključenosti relativno je nov, prvi puta spominje se u dokumentima Europske komisije tek 1988. godine i povezuje se ili čak nastoji istisnuti pojmove poput siromaštva, marginalizacije i potklase. Najznačajniji aspekti isključenosti jesu: dugotrajna ovisnost o naknadama socijalne pomoći, dugotrajna isključenost iz svijeta plaćenog rada, uskraćenost prava (posebice na stanovanje i zdravstvenu skrb), kumuliranje teškoća i hendikepa koji vode dugoročnoj neintegriranosti, izolacija i prekidi socijalnih i obiteljskih veza.

Često se zapošljavanje smatra ključnim čimbenikom integracije a nezaposlenost, posebice dugotrajna, najvažnijim čimbenikom isključenosti. Davno je uočeno kako nedostupnost resursa u lokalnoj zajednici (nedostupne i/ili nekvalitetne škole i zdravstvene ustanove, udaljene trgovine, loš javni prijevoz) pridonosi osobnom siromaštvu i općoj socijalnoj isključenosti. Požeško-slavonska županija je, na žalost, po svim mjerilima socijalne isključenosti u hrvatskom vrhu.

Dužnost je društva aktivno tražiti socijalno isključene, pokušati obnoviti njihove socijalne veze, uklanjati barijere i tako im pružiti priliku za integraciju. U skladu s time, zadaća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je ojačati ekonomsku i socijalnu koheziju najosjetljivijih skupina u društvu s ciljem povećanja njihove zapošljivosti polazeći od naglašavanja zapošljavanja kao jednog od najvažnijih mehanizama socijalnog uključivanja. Značajnu ulogu u smanjenju socijalne isključenosti ima sustav socijalne skrbi te udruge civilnog društva.

Izrazito rizične skupine za socijalnu isključenost su osobe s invaliditetom, liječeni ovisnici, žrtve obiteljskog nasilja, nezaposleni hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene žene koje su prije nezaposlenosti koristile porodni dopust, roditelji s četvero i više djece, žrtve trgovanja ljudima, bivši zatvorenici i azilanti. Rizici socijalne isključenosti povećavaju se s dugotrajnom nezaposlenošću svih, a osobito ovih skupina pa je jedan od ciljeva mjera što ih provodi HZZ ponovno uključivanje u svijet rada svih onih osoba koje su, zbog bolesti i drugih osobina ličnosti te socio-ekonomskih obilježja u nemogućnosti ravnopravno se natjecati na tržištu rada. Time bi im se pružila šansa za samostalno uzdržavanje bez korištenja mehanizma socijalne pomoći.

Zbog specifičnosti različitih marginaliziranih skupina opisat ćemo glavne značajke i rizike nekih od njih.

17

Dugotrajno nezaposlene osobe jesu one osobe koje su prijavljene u evidenciji HZZ-a duže od godinu dana. Prema europskim kriterijima to razdoblje je i kraće, najčešće 6 mjeseci no uzimajući kriterij od godinu dana, u našoj županiji takvih je oko 2.550 od ukupno 6.100 nezaposlenih (podatak od 28. travnja 2011.g.) ili oko 42%. Osobito zabrinjava podatak o 962 osobe koje su u evidenciji nezaposlenih duže od 3 godine. Dugotrajna nezaposlenost dovodi do smanjenja radnih kapaciteta, radne motivacije i dovodi do niza drugih vrlo nepovoljnih učinaka.

Osobe s invaliditetom suočene su s brojnim predrasudama što im otežava pristup svijetu rada. Poslodavci su osobito slabo informirani o radnim i osobnim potencijalima takvih osoba. U našoj županiji je krajem 2010.g. bilo 10.719 osoba s invaliditetom što čini čak 12,5% ukupnog stanovništva županije i nešto je veći postotak od onog na razini cijele države (11,9%). U radno aktivnoj dobi (do 64 godine) je njih 5.921 ili 55%. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom 1.459 su branitelji iz Domovinskog rata.

U evidenciji HZZ-a krajem travnja 2011.g. prijavljene su 104 osobe s invaliditetom i uz brojne mjere za poticanje njihova zapošljavanja vrlo mali broj ih uspije pronaći posao. Od osoba prijavljenih kao nezaposlene najviše ih je s mentalnom retardacijom (57) i tjelesnim invaliditetom (18) te kombiniranim smetnjama (11). Udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom također se suočavaju s nerazumijevanjem zajednice i ulažu velike napore u integraciju svojih članova u sve segmente društva. Veliki je problem ove skupine građana nepovoljna obrazovna struktura; čak 78,5% nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnu školu, 16 % ih ima srednju školu a tek 1,1% je s višom ili visokom školom. Prema podacima novoformirane baze podataka o zaposlenim osobama s invaliditetom, u Požeško-slavonskoj županiji takvih je 272. Najčešća zvanja kod nezaposlenih osoba s invaliditetom su ekonomski tehničar, zidar, NKV radnik, automehaničar i krojač. (izvor brojčanih podataka je „Izvješće o osobama s invaliditetom Republike Hrvatske“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, siječanj 2011.g.)

Brojni su i podaci o lošem položaju žena na tržištu rada te njihovoj diskriminaciji u drugim segmentima društva. U prilog tome govori i tradicionalno velik udio žena među nezaposlenima (sada je oko 53% a prije krize je bio i do 63%), manje plaće za isti rad, mali broj žena na rukovodećim položajima čak i u sektorima gdje su žene u većini (a u većini su sektorima poput obrazovanja, zdravstva i slično). Iako postoje zakoni koji reguliraju pitanja ravnopravnosti spolova, diskriminacija na ovoj osnovi i dalje je sveprisutna. Značajan je angažman javne službe za zapošljavanje i udruga civilnog društva na provođenju projekata i mjera kojima se jača položaj žena na tržištu rada i društvu općenito no učinak tih aktivnosti je kao i kod većine aktivnosti razvoja ljudskih potencijala dugoročan i bit će vidljiv i mjerljiv nakon nekog dužeg razdoblja i to tek ako bude poduprt akcijama drugih dionika na tržištu rada. Žene su, uz djecu i većina među žrtvama obiteljskog nasilja.

Osobe s problemima uključivanja u društvo poput bivših zatvorenika, beskućnika, ovisnika o alkoholu i drogama suočavaju se s poteškoćama pri ulasku na tržište rada zbog njihove slabe zapošljivosti (gubitak stručnih znanja i vještina, loše radne navike i slaba disciplina, neprivlačnost za poslodavce i nedostatak socijalnih vještina). Značajne teškoće imaju i u obiteljskim odnosima te su nužne pomno osmišljene mjere za njihovu reintegraciju u zajednicu.

Obiteljima s velikim brojem djece ili samohranim roditeljima socijalna isključenost prijeti uglavnom zbog njihovih niskih primanja i reduciranih socijalnih kontakata uslijed veće usmjerenosti na obitelj.

U situaciji ekonomske krize i velike nezaposlenosti vrlo se teško zapošljavaju i osobe srednje, a osobito one starije životne dobi. Uzrok tome je skrivena dobna diskriminacija od strane poslodavaca, manja prilagodljivost starijih osoba promjenjivim zahtjevima tržišta rada te neodgovarajuće kvalifikacije i/ili zastarjela znanja.

Iako su pitanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji regulirana zakonom i država ulaže velike napore u rješavanju njihovih problema, još je uvijek veliki broj njih nezaposlen i nema riješena osnovna egzistencijalna pitanja. U našoj županiji je oko 400 nezaposlenih branitelja od kojih su mnogi niske obrazovne razine, neki imaju zdravstvenih teškoća a neki su nemotivirani za zapošljavanje. O pitanjima branitelja skrbe i brojne udruge no usprkos proklamiranoj skrbi cijele zajednice, mnogi su branitelji iz raznih razloga u opasnosti da budu socijalno isključeni.

Zbog brojnosti osoba kojima prijeti ili ih je već pogodila socijalna isključenost, nužna je intervencija šire društvene zajednice na njihovom što većem i kvalitetnijem uključivanju u zajednicu. Stoga i ova strategija kroz različite mjere podupire takve napore.

18

4. Evaluacija provedbe Strategije ljudskih potencijala 2006. - 2012.Strategija razvoja ljudskih potencijala za razdoblje od 2006. do 2012. nastala je u okviru projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2“ iz programa CARDS 2004 (EuropeAid/121013/C/SV/HR) a nositelj projekta bio je HZZ. Taj je dokument rezultat rada Tematske radne skupine za razvoj ljudskih potencijala (TRS), radnog tijela osnovanog u okviru Partnerskog odbora ROP-a 4. svibnja 2006. godine TRS je formirana kako bi se na lokalnoj razini osigurala suradnja i dopunio ROP projektima prikladnim za razvoj ljudskih potencijala.

Strategija se odnosi na razdoblje od 2006.–2012. godine i vremenski prati provođenje Regionalnog operativnog programa a uključuje najvažnije preporuke za budući razvoj ljudskih potencijala u Županiji i lokalne aktere iz javnog, privatnog i građanskog sektora, čija je suradnja presudna za uspješnu provedbu strategije. Preporuke su rezultat rada i rasprava Tematske radne skupine tijekom razdoblja od svibnja do srpnja 2006. godine. Svi prijedlozi temeljeni su na saznanjima Analize lokalnog tržišta rada koju je provela područna služba HZZ-a, uvažavajući Europsku strategiju razvoja, aktualne EU smjernice za zapošljavanje te ciljeve i mjere ROP-a.

Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala imala je tehničku pomoć stručnog tima WYG International Ltd, kao potporu pri provedbi projekta CARDS 2004 ‘Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 2’. Strategija sadrži viziju, dugoročne ciljeve, prioritete, odgovarajuće akcije za postizanje ciljeva i prioriteta te glavne pokazatelje za mjerenje postignuća u budućnosti. Formulirana su dva dugoročna cilja:

1. Povećanje razine zaposlenosti u županiji, poboljšanje kvalitete i produktivnost u radu kroz ulaganja u ljudski kapital.

2. Sustavni razvoj ljudskih potencijala u skladu s potrebama lokalne zajednice; usklađivanje aktivnosti obrazovnog, javnog i privatnog sektora.

Prioriteti su određeni na sljedeći način:

Prioritet 1. – Stalan doprinos stvaranju dinamičnijeg tržišta rada kroz aktivnosti razvoja ljudskih potencijala

Prioritet 2. – Unapređivanje javnog sektora, gospodarske učinkovitosti i razvoja zapošljavanja na lokalnoj i županijskoj razini.

Prioritet 3. – Unapređivanje i promoviranje koncepta cjeloživotnog učenja

Prioritet 4. – Jačanje i održavanje suradnje i snažnog partnerstva unutar i između javnog, privatnog i civilnog sektora

Za svaki prioritet utvrđeni su specifični ciljevi, mjere i aktivnosti provođenja te osnovni pokazatelji praćenja budućih postignuća. Slijedeći tako opisane elemente Strategije, pokušali smo provesti njezino vrednovanje. Pri tome smo imali značajne poteškoće uzrokovane sljedećim razlozima:

- metodologiju vrednovanja strategije upoznali smo metodom “sam svoj majstor“, dakle nesustavno i onako kako smo to sami uspjeli; sustavnu edukaciju nismo dobili iako je to projektom LPZ-faza 3 bilo predviđeno

- konačna evaluacija postojeće i izrada nove strategije bila je predviđena krajem 2012. godine

- ne postoji središnje mjesto gdje bi bili prikupljeni podaci o svim provedenim projektima i aktivnostima koji se tiču razvoja ljudskih potencijala; tek sada su u povojima pokušaji novoosnovane županijske razvojne agencije da to učini

- mnogi statistički podaci su nedostupni ili su dostupni uz plaćanje!!!

- vrednovanje Strategije za razvoj ljudskih potencijala događa se u trenutku najgore ekonomske krize koja je našu zemlju pogodila nakon poratnog razdoblja: broj nezaposlenih vrtoglavo raste, značajno je smanjen broj radnih mjesta, svi pokazatelji ekonomskog rasta ukazuju na pad a ne na rast, prognoze pokazatelja

19

gospodarstva su „crne“ – u takvim uvjetima mnogima razgovor o još uvijek „marginalnom resursu“ kakav su ljudski potencijali zvuči kao neslana šala.

Usprkos svim poteškoćama, slijedi analiza rezultata prethodne strategije koja se ipak pokazala dobrom osnovom za izradu nove Strategije ljudskih potencijala za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Evaluacija je rađena prema četiri iskazana prioriteta a na kraju smo pokušali dati pregled do sada provedenih projekata.

Prioritet 1. Stalan doprinos stvaranju dinamičnijeg tržišta rada kroz aktivnosti razvoja ljudskih potencijala

Osnovni pokazatelji ovog prioriteta izrazito su nepovoljni. Broj zaposlenih u Županiji je sa 20.518 krajem 2005. godine smanjen na 18.915 krajem 2010. godine. Istovremeno je stopa nezaposlenosti porasla sa 20,9% na 24,6% i stalno je među najvećima u Republici Hrvatskoj. Podsjetimo se kako je za ostvarenje vizije i ciljeva prethodne strategije do 2012. godine predviđen rast broja zaposlenih na 22.000 i pad stope nezaposlenosti na 15%. Navest ćemo ovdje i podatke o BDP-u u našoj Županiji iako se oni odnose na pokazatelje drugog prioriteta ali su i dio „crne“ statistike o kojoj ovdje govorimo.

godina BDP PS županije - % državnog prosjeka

2000. 75,22003. 72,22006. 65,72008. 63,2

Svi ovi podaci govore kako potencijali županije nisu iskorišteni i gledajući to iz manje crne perspektive može se reći o vrlo velikom prostoru za razvoj ljudskih potencijala.

Jedan od ciljeva ovog prioriteta bio je osposobljavanje u poduzetništvu i menadžmentu. Značajan doprinos ostvarenju ovog cilja ostvaren je kroz nekoliko projekata ali najveći je svakako doprinos Poduzetničkog centra Pakrac koji stalno provodi edukacije iz ovog područja. Poduzetništvo je i značajna tema školskih kurikula strukovnih škola, osobito Ekonomske škole u Požegi što je vrlo značajno jer stvaranje poduzetničkog duha treba započeti što ranije.

Razvoj posredovanja na tržištu rada za ugrožene skupine u okviru redovnih procesa HZZ-a doživio je značajan napredak. Unaprijeđene su usluge za nezaposlene osobe kojima prijeti socijalna isključenost:

- osobe s invaliditetom (posebno obučena savjetnica za ovu skupinu nezaposlenih koje su okupljene u zasebnoj kartoteci, stalno senzibiliziranje poslodavaca za njihovo zapošljavanje, poticajne mjere za poslodavce koji zaposle osobu s invaliditetom),

- mladi (projekt kojem su ciljna skupina mladi, akcijski plan za mlade, nove usluge HZZ-a posebno osmišljene za mlade, mjere za poticanje zapošljavanja osmišljene za ovu skupinu nezaposlenih)

- žene (mjere APZ, projekt za jačanje položaja žena na tržištu rada)

- bivši zatvorenici, žrtve obiteljskog nasilja, ovisnici – u okviru provođenja različitih strategija osmišljene su i mjere za provođenje aktivnosti reintegracije ovih osoba u društvo; najaktivniju ulogu u tim aktivnostima preuzele su udruge civilnog društva a na području zapošljavanja HZZ.

Obrazovne aktivnosti usklađene s potrebama tržišta rada – ovom cilju teže sve strukovne škole prilagođavajući upisnu politiku i promjenu kurikula potrebama tržišta rada. Ustanove za obrazovanje odraslih nisu brojnije nego u vrijeme izrade prve strategije ali imaju više obrazovnih programa. Sukladno potrebama tržišta rada vrlo brzo se mogu organizirati različiti tečajevi ili programi, no zaključak je kako pojedine ciljne skupine nisu dovoljno informirane o postojećim mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja. S druge strane, određeni programi ostaju nedostupni mnogima koji su zainteresirani zbog visokih cijena.

20

Značajan doprinos uključivanju većeg broja nezaposlenih osoba u programe osposobljavanja i prekvalifikacije ostvaren je putem Nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja. U razdoblju od 2005. godine do sada u različite programe uključeno je 355 osoba. Posebno treba istaknuti uzlazni trend broja uključenih osoba što je uglavnom rezultat razvijanja svijesti kod nezaposlenih o potrebi stjecanja dodatnih kvalifikacija, ali i sve većeg iznosa financijskih sredstava koji se izdvajaju iz državnog proračuna u tu svrhu.

Prioritet 2. Unapređivanje javnog sektora, gospodarske učinkovitosti i razvoja zapošljavanja na lokalnoj i županijskoj razini

Opći je dojam, a tome direktno idu u prilog i navedeni statistički pokazatelji, kako javni sektor još uvijek nije usmjeren na definiranje novih pravaca i djelovanja, stvaranje prosperiteta i iznalaženje učinkovitih rješenja za socijalne i gospodarske probleme lokalne zajednice. I dalje prevladava djelovanje usmjereno na tradicionalnu administraciju i birokraciju koje je nužno mijenjati u smjeru boljeg upravljanja rastom i razvojem te pružanju odgovarajućih usluga. Posebnu pozornost u pružanju usluga treba posvetiti aktivnostima što potiču gospodarski razvoj i razvoj zapošljavanja. Kroz ovaj prioritet proklamirano je više ciljeva:

Podizanje svijesti o pitanjima zapošljavanja u jedinicama lokalne samouprave ostvareno je najviše kroz povećano zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba u javnim radovima, Najčešće je riječ o komunalnim radovima no u posljednje vrijeme sve se više afirmira i javni rad u udrugama civilnog društva, školskom sustavu, javnim ustanovama kulture i slično. U razdoblju od 2005. godine pa do danas kroz razne programe javnih radova ukupno je zaposleno 249 dugotrajno nezaposlenih osoba uz financiranje ili sufinanciranje iz sredstava državnog proračuna, tj. Nacionalnih programa za poticanje zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Sustav komunikacije unutar županije te usklađivanje aktivnosti razvoja gospodarstva, zapošljavanja i obrazovanja nije doživio značajnija poboljšanja. Komunikacija nije odgovarajuća od one najlakše uočljive a to je prometna povezanost pa do onih suptilnih veza koje se ne vide ali se u mnogim segmentima života osjete. Iako su uloženi određeni napori u izgradnju kapaciteta u javnim službama za razvoj poduzetništva i zapošljavanja, stvaranje kapaciteta za ruralni razvoj i razvoj zajednice te poboljšanje sustava za praćenje i predviđanje tržišta rada, prostor za unapređivanje izrazito je velik.

Prioritet 3. Unapređivanje i promoviranje koncepta cjeloživotnog učenja

Načelo cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj je osnovno načelo razvoja obrazovnog sustava i uključeno je u sve strateške dokumente s područja obrazovanja. Od vremena izrade prve Strategije razvoja ljudskih potencijala značajno je unaprijeđen sustav obrazovanja odraslih u Županiji i stječe se dojam da je na ovom području možda najviše i napravljeno.

Sustav strukovnog obrazovanja doživio je značajne promjene u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Povećan je broj dostupnih obrazovnih programa za koje ustanove za obrazovanje odraslih imaju dozvolu za izvođenje. Školske ustanove, udruge civilnog društva a osobito HZZ nositelji su ili partneri na sada već brojnim projektima financiranim iz sredstava pretpristupnih fondova EU a većina tih projekata uključuje obrazovne aktivnosti što te programe čini dostupnijima većem broju ljudi. Osim toga, proširuje se i sadržaj obrazovnih aktivnosti pa se od tradicionalno prevladavajućih programa za osposobljavanje i prekvalifikaciju sve više pažnje posvećuje motivaciji, komunikacijskim i prezentacijskim vještinama, vještinama aktivnog traženja posla, socijalnim i poduzetničkim vještinama te znanjima iz područja građanskog odgoja.

U okviru ovog prioriteta zaključeno je kako je najvažnije od svega mijenjanje stavova ljudi i poslodavaca kako bi se povećalo zanimanje za daljnje osposobljavanje, prekvalifikaciju te kontinuiran razvoj vještina i znanja. Za učinkovite odgovore na trenutačne potrebe tržišta rada od ključne je važnosti komunikacija obrazovnog sektora i poslodavaca. Najznačajniji doprinos ovom cilju je svakako Sajam poslova, manifestacija što je od 2008. godine u ožujku organizira HZZ PS Požega. Cilj je Sajma osigurati bolju usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada kroz veću dostupnost i izmjenu informacija. Na prvom Sajmu poslova održan je okrugli stol s temom cjeloživotnog učenja na kojem je aktivno sudjelovalo dvadesetak dionika tržišta rada iz područja obrazovanja, gospodarstva, javnog sektora i građanskog društva. Povodom tjedna cjeloživotnog učenja 2010. godine organizirana je tribina gdje su se također okupili predstavnici svih segmenata tržišta rada.

21

Sve ovo pokazuje kako ipak raste svijest o važnosti cjeloživotnog učenja te da se taj koncept od fraze pretvara u realitet.

Prioritet 4. Jačanje i održavanje suradnje i snažnog partnerstva unutar i između javnog, privatnog i civilnog sektora

Već smo utvrdili kako je u županiji nedovoljna komunikacija između različitih aktera, informacije se slabo razmjenjuju, nedovoljno je suradnje i koordinacije između različitih inicijativa. Većina aktera reagira samo kada se od njih zatraži da izraze svoja gledišta ili sudjeluju u konzultacijama. Stvaranjem učinkovitih partnerstava moguće je stvoriti više prostora, cjelovitijih pristupa i sinergiju razvojnih napora, a prije svega, uskladiti različite interese. Najbolji primjer za to bila je Tematska radna skupina za razvoj ljudskih potencijala koja je u relativno kratkom vremenu napravila respektabilan posao. U siječnju 2008. godne, dakle nepunih godinu dana nakon završetka projekta LPZ-faza 2, provedena je evaluacija tog projekta. Ona je pokazala pozitivnu evaluaciju rada Tematske radna skupine, Strategije za razvoj ljudskih potencijala te potrebu za nastavkom rada Tematske radne skupine i provođenje mjera i aktivnosti zacrtanih u Strategiji. Već tada je većina članova radne skupine uočila slabo provođenje mjera iz Strategije, nedostatak financijskih resursa za njihovo provođenje, te potrebu za većim uključivanjem relevantnih dionika kako u rad tematskih radnih skupina, tako i u provođenje Strategije za razvoj ljudskih potencijala. Članovi radne skupine iskazali su i potrebu za edukacijama iz područja funkcioniranja Europskog socijalnog fonda te upravljanja projektnim ciklusom. Jedan od članova napisao je: „Trebamo se svi zajedno prihvatiti posla jer smo započeli lijepu i produktivnu suradnju koja nije dovršena“. Nažalost, ista radna skupina nije nastavila raditi. Tek dijelom nadomjestile su je aktivnosti na već spomenutom Sajmu poslova, okruglim stolovima i u posljednje vrijeme radu na zajedničkim projektima. Ipak, zajedništvo i mnoga praktična znanja stečena tijekom vremena provođenja projekta LPZ-2 pokazala su se kao dobra baština i zalog za nastavak rada na razvoju ljudskih potencijala u ovoj županiji na začelju baš svih pokazatelja u državi. Procjenjujemo kako upravo zato provodimo relativno puno projekata, uspješno organiziramo Sajam poslova, okrugle stolove i tribine a upravo zato su se brzo i s voljom bivši članovi Tematske radne skupine odazvali pozivu za revidiranje strategije, rad u Lokalnom partnerstvu za zapošljavanje, kao što se odazivaju i aktivno sudjeluju u svim aktivnostima razvoja ljudskih potencijala. Tako snažnu svijest o značenju partnerstva možemo smatrati najvećim postignućem i zalogom budućih aktivnosti što će doprinijeti drukčijim brojkama od onih s početka ove evaluacije.

U uvjetima izrazito nepovoljnih ekonomskih zbivanja mnogi i dalje smatraju kako je pitanje razvoja ljudskih potencijala nevažno. No srećom, ima dovoljno onih koji upravo ljude smatraju ključnim resursom i partnerstvom takvih ljudi i institucija moguće je dalje razvijati ovo područje. Osnovni statistički podaci o gospodarstvu naše županije su porazni ali i u takvoj situaciji evidentni su značajni pomaci u ostvarivanju ciljeva Strategije razvoja ljudskih potencijala. Stoga pomalo neobično zaključujemo kako bi stanje možda bilo i gore da aktivnosti iz ove strategije nisu provedene. Tvorci prve strategije uvjereni su kako su ljudi ključ razvoja ali su svjesni da je razvoj ljudskih potencijala dugotrajan proces i dugoročno ulaganje. S takvih pozicija i s uvažavanjem evaluacije prethodne strategije, izrađena je Strategija za razdoblje 2011.-2013. godine.

U Tablici 25. u prilogu nalazi se lista provedenih projekata koji su doprinijeli razvoju ljudskih potencijala u Požeško-slavonskoj županiji od 2006. do 2011. godine.

5. SWOT analiza

SWOT analiza je objektivna slika stanja u Požeško-slavonskoj županiji, a uključuje snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje za područje razvoja ljudskih potencijala.

Metodologija izrade SWOT analize temelji se na četiri prioritetne osi definirane u nacionalnom strateškom dokumentu - Operativnom programu za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2011-2013. godine:

Prioritetna os 1.: Kreiranje i zadržavanje zapošljivosti, povećanjem ulaganja u ljudske resurse, te jačanjem i promoviranjem prilagodljivosti poduzeća i radne snage

22

Prioritetna os 2.: Promicanje socijalne i profesionalne integraciju osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Prioritetna os 3.: Potpora kreiranju i primjeni reformi sustava obrazovanja i osposobljavanja ljudskih resursa

Prioritetna os 4.: Unapređenje i potpora razvoju civilnog društva

Radna skupina koja je sudjelovala u izradi Strategije ljudskih potencijala izradila je su SWOT analizu situacije u županiji vezano uz četiri prioritetne osi:

5.1.Kreiranje i zadržavanje zapošljivosti, povećanjem ulaganja u ljudske potencijale te jačanjem i promoviranjem prilagodljivosti poduzeća i radne snage

Snage Slabosti Pristup raznim oblicima dodatnog obrazovanja Relativno velik broj mlade i kvalificirane radne snage (cca

40% od ukupno nezaposlenih) Visoka motivacija za rad Radna snaga s iskustvom u poljoprivrednoj proizvodnji i

prerađivačkoj industriji Komparativne prednosti za zapošljavanje, posebice u

prirodnim resursima poljoprivrede i ruralnog turizma Velika ponuda radne snage Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, mala

poduzeća Beneficije na područjima posebne državne skrbi Gospodarske zone

Stalna visoka stopa nezaposlenosti Nedostatak specifičnih znanja i poduzetničkih vještina Iseljavanje mladih visokoobrazovanih ljudi u potrazi za

zaposlenjem (ostanak u mjestu studiranja) Odlazak kvalificirane i obrazovane radne snage Nedovoljna profesionalna mobilnost radne snage i flaksibilnost u

traženju posla Kontinuirani nedostatak određenih kadrova Veliki udio nekvalificirane ili niskokvalificirane radne snage Visoki udio dugotrajno nezaposlenih Nedovoljan broj programa za zapošljavanje žena Negativni demografski trendovi, posebno u ruralnom području Nedostatak strateškog menadžmenta i nedovoljno iskustvo javnog

sektora u partnerskom radu Pritjecanje nove radne snage pokazuje nedinamično tržište rada Stagnacija razvoja velikih poduzeća Neiskorištene mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja u

poljoprivredi i ruralnom turizmu Slab uspjeh u privlačenju stranih, direktnih investicija Nedostatak povezanosti istraživanja i razvoja, nedovoljno

poznavanje ICT tehnologije Ugrožen daljnji razvoj lokalnog malog i srednjeg poduzetništva

zbog nedostatka menadžerskih i poduzetničkih vještina vlasnika Negativan utjecaj na tržište rada zbog relativno velike neformalne

ekonomije Nedovoljna komunikacija između sektora - neke

organizacije/institucije rade na istim ili sličnim projektima Nedovoljna vidljivost postojećih strategija Nedostatak fleksibilnih financijskih uvjeta za poduzetnike Nedovoljno poticanje financiranja inovacija Rad na „crno“

Mogućnosti Prijetnje Osnivanje i povezivanje zadruga lokalnih proizvođača može

ojačati njihov položaj na tržištu i zastupanje njihovih interesa Nacionalni i lokalni programi za poticanje zapošljavanja i

gospodarske aktivnosti Veće tržište za lokalne tvrtke u sklopu EU integracija - bolja

promidžba regije i njenih lokalnih i tradicionalnih proizvoda Uvođenje povremenog i fleksibilnog rada, odnosno rada s

nepunim radnim vremenom za neke trenutno neaktivne skupine, može utjecati na povećanu ekonomsku aktivnost stanovništva

EU fondovi

Negativni demografski trendovi Ekonomska kriza Pad proizvodnje i ekonomske aktivnosti Nedostatak investicija Manjak proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću Mala ulaganja u istraživanje, razvoj i nove tehnologije Neprivlačnost županije stranim i domaćim investitorima Nejednak regionalni razvoj Zastarjela tehnologija

23

5.2. Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Snage Slabosti

Razvoj socijalne infrastrukture Provođenje različitih aktivnosti koje doprinose poboljšanju

kvalitete života osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama u organizaciji državnih institucija i organizacijama civilnog društva

Brojnost i raznovrsnost različitih udruga i drugih organizacija civilnog društva

Zaposlene stručne osobe u pojedinim ustanovama Visoka motiviranost civilnog društva/pojedinaca Pozitivna zakonska regulativa Reforma sustava socijalne skrbi

Nepostojanje kvalitetne baze podataka o skupinama i osobama u nepovoljnom položaju

Niska razina obrazovanja Nedostatak stručne prakse i radnog iskustva Slaba informatička pismenost Nepostojanje primjene dijagnostike profesionalnih i radno

socijalnih kompetencija određenih ciljanih skupina Nepostojanje organiziranog i prilagođenog javnog prijevoza za

osobe s invaliditetom i posebnim potrebama „Prostorne prepreke“ Stereotipi u zajednici Nesenzibilizirana okolina Nerazmjer plaća i socijalnih beneficija ne motiviraju ljude na

aktivnije nastupanje na tržištu rada (u odnosu na zakonom propisanu minimalnu plaću socijalne beneficije su visoke)

Slaba educiranost civilnog društva za mogućnosti iskorištavanja nacionalnih i EU fondova

Nedovoljna suradnja i umreženost između organizacija civilnog društva i državnih institucija

Nedovoljan broj kvalitetnih volonterskih programa koji bi potakli osobe za volonterski rad

Nepostojanje kvalitetnih projekata/projektnih ideja Nedostatak stručnjaka za izradu i implementaciju projekata Nepostojanje programa koji bi omogućili lakši pristup tržištu rada

osobama u nepovoljnom položaju Neprovođenje zakona

Mogućnosti Prijetnje

Korištenje „alternativnih oblika edukacija“ (multimedijsko, obrazovanje na daljinu i slično)

Izrada prilagođenih edukacijskih programa Kroz fondove EU i nacionalne projekte i programe moguće

financiranje raznih programa socijalne uključenosti Mogućnost korištenja usluga osobnog asistenta i tumača

znakovnog jezika u školama, domovima Podizanje razine svijesti stanovništva Senzibilizacija zajednice prema marginaliziranim skupinama,

te razvoj modela pomoći i njihovog socijalnog uključivanja Pozitivne mjere zapošljavanja osoba s invaliditetom,

dugotrajno nezaposlenih: beneficije poslodavcima Aktivne mjere zapošljavanja mogle bi povećati zapošljivost

skupina u nepovoljnom položaju Sve veća aktivnost civilnog sektora posebno na regionalnoj

razini mogla bi utjecati na jačanje socijalne uključenosti

Gospodarska kriza Zastarjeli programi obrazovanja za osobe sa posebnim

potrebama/neusklađenost zvanja s potrebama tržišta rada Povećanje nezaposlenosti Nesenzibiliziranost gospodarskih subjekata za zapošljavanje

osoba u nepovoljnom položaju (osobe s invaliditetom, ovisnici, manjine)

5.3. Potpora kreiranju i primjeni reformi sustava obrazovanja ljudskih potencijala

Snage Slabosti

Postoji politički i društveni konsenzus o obrazovanju kao ulaganju u razvoj

Besplatno osnovnoškolsko obrazovanje Mogućnosti vaninstitucionalnog obrazovanja Veleučilište u Požegi sa programima iz područja ekonomije,

poljoprivrede i upravnog prava Ustanove za provedbu programa obrazovanja odraslih Ustanove za obrazovanje odraslih razvijaju programe

orijentirane prema potrebama tržišta rada Ustanove se uključuju u projekte EU čime utječu na kvalitetu

Nedovoljno izdvajanje sredstava za obrazovanje Nedovoljna koordinacija na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj

razini Obrazovanje nije u skladu s potrebama na tržištu rada Nedovoljno programa treninga za nastavnike u obrazovnom

sustavu Nastavni programi nisu prilagođeni razvoju kreativnih

sposobnosti učenika Nastavni programi nedovoljno razvijaju poduzetničke vještine

kod učenika

24

svoje ponude i omogućavaju besplatne edukacije za polaznike Ustanove pridonose popularizaciji koncepta cjeloživotnog

učenja Prihvaćanje i provedba standarda EU u obrazovnom sustavu HZZ PS aktivna u provođenju obrazovnih aktivnosti HZZ PS aktivna u povezivanju dionika na tržištu rada

Neusklađenost infrastrukture s potrebama suvremenog obrazovanja

Nedovoljna opremljenost obrazovnih institucija Slaba motivacija za visokim obrazovanjem Nerazvijen sustav stimuliranja izvrsnih djelatnika, studenata i

učenika Praktično osposobljavanje nije usklađeno s potrebama tržišta rada Nedovoljno razvijeni programi za obrazovanje odraslih Kasno uključivanje mladih u radne procese Slaba povezanost obrazovno-znanstvenih institucija s lokalnim

gospodarstvenicima Nedostatak partnerskih projekata između obrazovnih institucija i

gospodarstva na regionalnoj raziniMogućnosti Prijetnje

Korištenje EU fondova Provođenje politika EU u obrazovanju Fleksibilni programi obrazovanja odraslih osoba Mogućnost izrade novih obrazovnih programa za pojedina

zanimanja tražena na tržištu rada Razvoj dodatnih sveučilišnih i stručnih studija Financiranje samozapošljavanja kroz otvaranje vlastitih

poduzeća/obrta Pojačano sudjelovanje i potpora privatnog sektora Povećanje istraživačkih i inovativnih programa Povezivanje obrazovnih institucija sa srodnim institucijama iz

zemalja Europske unije radi prijenosa znanja i iskustva, razmjene studenata i učenika, razvoja zajedničkih projekata i drugo

Promicanje i poticanje aktivnog traženja posla Interes nadležnih tijela (MZOŠ, ASOO) za razvoj programa

koji prate nova zanimanja i koordinaciju obrazovnih programa sa programima EU (razvoj programa kojih će verifikacija biti priznata i u EU )

Osnivanje granske udruge pri HUP-u koja će organizirano djelovati prema Vladi i nadležnom ministarstvu u smislu promoviranja, poticanja i financiranja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja

Nedostatak visokoobrazovnog kadra u sustavu obrazovanja Odljev mozgova Otpor prema uvođenju novih vještina i tehnologija

5.4. Unapređenje i potpora razvoju civilnog društvaSnage Slabosti

Brojnost i raznovrsnost organizacija civilnog društva Brzo reagiranje na uočene probleme Sektorsko i međusektorsko povezivanje Suradnja s različitim dionicima na lokalnoj, regionalnoj i

nacionalnoj razini Visoka motiviranost civilnog društva/pojedinaca Izvaninstitucionalno obrazovanje Aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva u

unapređenju demokracije i demokratskih procesa Iskustvo u organiziranju zajednice Poticanje na volonterizam

Nedovoljno razvijena svijest o ulozi organizacija civilnog društva u upravljanju

Nedovoljno razvijeni ljudski i financijski kapaciteti organizacija civilnog društva

Nedovoljna umreženost na lokalnoj razini Nedostatno financiranje sa razina gradova/općina i županije Nedovoljno korištenje nacionalnih i EU fondova Nedovoljna suradnja između organizacija civilnog društva i

državnih institucija Nedovoljno razvijen volonterizam u zajednici Nepostojanje kvalitetnih projekata/projektnih ideja Nedostatak stručnjaka za izradu i provedbu projekata/programa Nepostojanje strategije i akcijskih planova za razvoj i

unapređenje rada civilnog sektora Velik broj udruga koje su same sebi cilj Ovisnost o općinskom/gradskom proračunu Većina udruga s malim brojem članova Malo organizacija koje predstavljaju nacionalne manjine i druge

izdvojene grupe (mladi, žene, umirovljenici i drugi) Nedostatak organizacija koje se bave suvremenim socijalnim

pitanjima (ravnopravnost spolova, prava djece i drugo)

Mogućnosti Prijetnje Korištenje EU fondova Međusektorska suradnja

Nedovoljna podrška i financiranje od strane gospodarskih subjekata

25

Privatno-javna partnerstva Prekogranična suradnja Podizanje razine svijesti stanovništva o potrebi uključivanja u

udrugama Reforma sustava socijalne skrbi Širenje mreže već postojećih udruga Utjecaj udruga iz drugih razvijenijih zemalja na razvoj sličnih

kod nas

Manjkavi i ograničavajući zakonski propisi o organizacijama koje djeluju za opće dobro

Ekonomska kriza Postojeća zakonska regulativa omogućuje pasivnost u radu Neujednačen pristup prema organizacijama civilnog društva Dominacija neformalnih prijateljskih mreža Građani nepovjerljivi i pasivni za sudjelovanje u radu udruga

26

6. Vizija

Kako bi identificiralo viziju i strateške ciljeve te prioritete Strategije razvoja ljudskih potencijala, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje uzelo je u obzir SWOT analizu i raspoložive informacije o socio-ekonomskom okviru na području Županije. Kao rezultat zajedničkog rada, članovi radne skupine izradili su tri inačice vizije razvoja ljudskih potencijala u Požeško slavonskoj županiji, koja je postala jasnijom nakon detaljne razrade swot analize te je tako definirana razvojna vizija koju Požeško slavonska županija planira postići, a koja je praktična, reflektira potrebe tržišta rada te koja će doprinijeti općem socio-ekonomskom razvoju Požeško slavonske županije.

Vizija Požeško-slavonske županije

Požeško - slavonska županija je socio-ekonomski razvijena regija s

visokokvalitetnim sustavom obrazovanja i uravnoteženim tržištem rada koje

omogućuje osobni i poslovni razvoj svim svojim stanovnicima temeljen na

principima održivog razvoja. Kao „regija znanja“ posebnu pozornost usmjerava ka

osiguravanju jednakih mogućnosti za najpotrebitije skupine stanovništva.

27

7. Prioriteti i mjere

Strateški cilj čije bi ostvarenje u najvećoj mjeri doprinijelo ostvarivanju vizije Strategije razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije:

Dugoročni cilj razvoja ljudskih potencijala:

Razvoj ljudskih potencijala u funkciji kontinuiranog povećanja zaposlenosti, održivog razvitka te usklađivanja i jačanja

gospodarskog i socijalnog razvitka

Prioritet 1

Povećanje zapošljivosti kroz ulaganja u ljudske potencijale i jačanje prilagodljivosti svih dionika na tržištu rada

Prioritet 2

Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Prioritet 3

Razvoj visokokvalitetnog i fleksibilnog sustava obrazovanja

Prioritet 4

Razvoj civilnog sektora za bolje upravljanje

Mjera 1.1.

Potpora jačanju kapaciteta i konkurentnosti MSP sektora

Mjera 1.2.

Poticanje i promicanje prilagodljivosti i pokretljivosti na tržištu rada

Mjera 1.3.

Unapređenje rada HZZ-a i ostalih mehanizama potpore razvoju tržišta rada

Mjera 2.1.

Potpora unapređenju programa pomoći HZZ-a osobama u nepovoljnom položaju

Mjera 2.2.

Potpora unapređenju obrazovnih programa za osobe u nepovoljnom položaju

Mjera 2.3.

Potpora olakšanom pristupu tržištu rada i zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju

Mjera 3.1.Potpora unapređenju pedagoškog standarda odgojno obrazovnih ustanova s ciljem povećanja kvalitete rada i pristupa obrazovanju

Mjera 3.2.

Potpora povezivanju i usklađivanju obrazovanja s tržištem rada

Mjera 4.1.

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u socio ekonomskom kontekstu

Mjera 4.2.

Potpora jačanju socijalnog dijaloga

Mjera 3.3.

Potpora jačanju i promoviranju cjeloživotnog obrazovanja

Mjera 3.4.

Jačanje suradnje između obrazovnih institucija, javnog i privatnog sektora

Mjera 3.5.

Potpora istraživanju i inovacijama u obrazovnom i istraživačkom sektoru

Mjera 4.3.

Potpora razvoju socijalne ekonomije

28

7.1. Razrada mjera

Prioritet 1Povećanje zapošljivosti kroz ulaganja u ljudske potencijale i jačanje prilagodljivosti svih dionika

na tržištu rada

Mjera 1.1. Potpora jačanju kapaciteta i konkurentnosti MSP sektora

Opis mjere Ovom mjerom želi se informirati i senzibilizirati nezaposlene osobe o po duzetništvu kao jednoj od mogućnosti za ostvarenje vlastite egzistencije. Isto tako nastojat će se da se postojeći poduzetnici kao i sve ostale zainteresirane zaposlene i nezaposlene osobe potaknu na proces cjeloživotnog učenja te razviju svoje kompetencije za poduzetništvo, u smislu što boljeg prilagođavanja ekonomsko-gospodarskom okruženju i zahtjevima tržišta Osim toga želja je da se kontinuirano promoviraju vrijednosti poduzetničke kulture, odnosno važnost poduzetničkog razmišljanja u poslu i svakodnevnom životu.

Aktivnosti - Edukativnih programi za male i srednje poduzetnike na temu osposobljavanja i usavršavanja u području razvoja managementa, poslovnih vještina, marketinga, ICT tehnologija, rast poduzeća, poduzetničke vještine, zaštita okoliša, ruralnog turizma, poljoprivrede i drugo- Osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih s ciljem unapređenja postojećih i razvijanja novih vještina- Umrežavanje različitih gospodarskih subjekata s ciljem jačanja konkurentnosti, učinkovitosti, boljeg pozicioniranja na tržištu te otvaranja novih radnih mjesta (klasteri, partnerstva, stručna praksa)- Poticanje samozapošljavanja, posebice u poljoprivredi i turizmu- Promoviranje poduzetničke kulture- Promoviranje uspješnih poduzetničkih primjera - Kontinuirano ispitivanje i analiziranje tržišta rada- Promicanje važnosti partnerskog odnosa poslodavac-radnik u procesu ostvarivanja poduzetničke vizije

Sudionici Poslodavci , JL(R)S, HZZ, HGK, HOK, obrazovne ustanove i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine

Poslodavci, nezaposlene osobe, učenici, studenti

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanjaRazina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova

studijeCilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj novih poduzeća i obrta

Broj polaznika edukacija

HZZ, HOK, HGK

Povećati ulaganja, samozapošljavanje i zapošljavanje na području županije

Rezultat (nadgledanja) Smanjen broj nezaposlenih, broj registriranih novih obrta i tvrtki

HZZ, HOK, HGK

Jačanje konkurentnosti na lokalnoj i regionalnoj razini

Učinak (ocjenjivanja) Smanjen broj nezaposlenih za 5% HZZ, DZS Smanjenje stope nezaposlenosti

Mjera 1.2. Poticanje i promicanje prilagodljivosti i pokretljivosti na tržištu radaOpis mjere Provedbom predložene mjere će se unaprijediti prilagodljivost i pokretljivost radne snage što će pridonijeti jačanju

njene konkurentnosti i razvoju tržišta rada u skladu sa potrebama gospodarstva.

Aktivnosti- Povećanje mobilnosti radne snage (promoviranje mogućnosti rada izvan mjesta stanovanja za nezaposlene osobe; zajednički informativni sastanci HZZ-a, poslodavaca, nezaposlenih)- Legalno zapošljavanje (skraćeno radno vrijeme, prijava na pola radnog vremena)- Privremeno i sezonsko zapošljavanje

Sudionici HZZ, HGK, HOK, škole, veleučilište i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine

Nezaposlene osobe, zaposlene osobe, učenici, studenti i poslodavci

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

29

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanjaRazina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova

studijeCilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Veći broj nezaposlenih zainteresiran za zaposlenje van mjesta boravka

HZZ, poslodavci Nove mogućnosti za zaposlenje nezaposlenih. Poslodavci lakše pronalaze motiviranu radnu snagu.

Rezultat (nadgledanja) Veća zapošljivost radne snage HZZ, poslodavci Radna snaga fleksibilna, mobilna a time i zapošljivija

Učinak (ocjenjivanja) Broj zaposlenih van mjesta boravka povećan za 2%

HZZ Smanjenje stope nezaposlenosti

Mjera 1.3. Unapređenje rada HZZ-a i ostalih mehanizama potpore razvoju tržišta rada

Opis mjere Provedbom predložene mjere će se unaprijediti kapaciteti HZZ-a za pružanje usluga posredovanja pri zapošljavanju i drugih usluga traženih na tržištu rada svim svojim korisnicima.

Aktivnosti - Jačanje kapaciteta HZZ-a za pružanje usluga zapošljavanja (razvoj „po mjeri korisnika“, inovativni oblici rada, istraživanja, analize)- Usavršavanje djelatnika HZZ-a (strukovno osposobljavanje, savjetodavne usluge, provedba analiza, istraživanja, projektni menadžment)- Promicanje deficitarnih zanimanja na tržištu rada- Promicanje i provedba aktivnih mjera zapošljavanja- Razvijanje partnerskih odnosa i umrežavanje s ostalim dionicima (lokalne i županijske vlasti, gospodarstvenici, obrazovne institucije, udruženja poduzetnika i obrtnika, agencije, ustanove) - Unaprjeđenje tehničkih i menadžerskih kapaciteta lokalne samouprave u okviru gospodarskog razvoja i razvoja ljudskih potencijala- Regionalne i lokalne inicijative za zapošljavanje

Sudionici HZZ i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine

HZZ, nezaposlene osobe, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Veći broj nezaposlenih uključen u programe obrazovanja i zapošljavanja

HZZ Novim i efikasnijim uslugama HZZ-a obuhvatiti veći broj nezaposlenih osoba

Rezultat (nadgledanja) Nezaposlene osobe aktivnije u procesu traženja posla i usvajanja novih znanja i vještina

HZZ Povećanje broja nezaposlenih osoba koje aktivno traže posao.

Učinak (ocjenjivanja) Smanjen broj nezaposlenih za 5% Smanjenje stope nezaposlenosti

30

Prioritet 2 Promicanje socijalne i profesionalne integracije osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Mjera 2.1. Potpora unapređenju programa pomoći HZZ-a osobama u nepovoljnom položaju i osobama s posebnim potrebama

Opis mjere Provedbom predložene mjere želi se pridonijeti bržem zapošljavanju i lakšem pristupu tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju.

Aktivnosti - Izrada specifičnih programa osposobljavanja djelatnika HZZ-a i drugih institucija aktivnih na području socijalne uključenosti- Projekti zajednice za zapošljavanje (javni radovi)- Promicanje jednakih mogućnosti na tržištu rada

Sudionici HZZ, OCD, JL(R)S, i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine HZZ, nezaposlene osobe , poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Veći broj akcija i programa kojima se potiče zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju

HZZ, udruge i druge potporne institucije

Ponuditi više mogućnosti osobama u nepovoljnom položaju za sudjelovanje na tržištu rada

Rezultat (nadgledanja) Poboljšan položaj osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada

HZZ, udruge i druge potporne institucije

Kreirani novi programi zapošljavanja i edukacije za osobe u nepovoljnom položaju

Učinak (ocjenjivanja) Broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju smanjen za 2%

HZZ Poboljšana znanja, vještine i socijalni status osoba u nepovoljnom položaju

Mjera 2.2. Potpora unaprjeđenju obrazovnih programa za osobe u nepovoljnom položaju

Opis mjere Provedbom predložene mjere želi se olakšati proces učenja i stjecanja novih vještina osobama u nepovoljnom položaju.

Aktivnosti - Programi za stjecanje osnovnih vještina, obrazovanja i osposobljavanja (usklađenih s potrebama/ mogućnostima gospodarskih subjekata kao budućih poslodavaca osobama u nepovoljnom položaju)- Inovativne metode učenja i poučavanja- Osposobljavanje i usavršavanje stručnjaka za pružanje novih i inovativnih obrazovnih usluga

Sudionici Škole, veleučilište, HZZ i druge potporne institucijeKorisnici/Ciljne skupine HZZ, nezaposlene osobe , škole i druge institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Poboljšana znanja i vještine osoba u nepovoljnom položaju

HZZ, obrazovne institucije i druge

Osobe u nepovoljnom položaju imaju potrebna znanja i vještine za aktivno sudjelovanje u tržištu

31

potporne institucije rada

Rezultat (nadgledanja) Osobe u nepovoljnom položaju educirane za zanimanja tražena na tržištu rada

HZZ, obrazovne institucije i dr. potporne institucije

Olakšati osobama u nepovoljnom položaju pristup tržištu rada

Učinak (ocjenjivanja) Smanjen broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju za 2%

HZZ, OCD Poboljšana znanja, vještine i socijalni status osoba u nepovoljnom položaju

Mjera 2.3. Potpora olakšanom pristupu tržištu rada i zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju

Opis mjere Provedbom predložene mjere želi se pridonijeti bržem zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju te educirati poslodavce i širu javnost o mogućnosti koje donosi zapošljavanje ove skupine nezaposlenih.

Aktivnosti - Razvoj „specifičnih“ radnih mjesta u poduzećima za osobe u nepovoljnom položaju- Educiranje i senzibiliziranje poslodavaca za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju - Osiguravanje većih lokalnih poticaja za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju - Omogućavanje obavljanja stručne prakse kao i stjecanja 1. radnog iskustva osoba u nepovoljnom položaju- Osmišljavanje i poticanje samozapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju (prilagođeni modeli samozapošljavanja)

Sudionici HZZ , JL(R)S, UCD i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine Nezaposlene osobe , poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj poslodavaca koji su spremni uvesti nova ili prilagoditi stara radna mjesta za osobe u nepovoljnom položaju

HGK, HZZ Potaknuti poslodavce za sudjelovanje u mjerama zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju

Rezultat (nadgledanja) Osposobljavanje osoba u nepovoljnom položaju za rad

HZZ, obrazovne institucije i dr. potporne institucije

Uvesti nove formalne i neformalne edukacije za osobe u nepovoljnom položaju

Učinak (ocjenjivanja) Smanjen broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju

HZZ, udruge Poboljšana znanja i vještine osoba u nepovoljnom položaju

32

Prioritet 3 Razvoj visokokvalitetnog i fleksibilnog sustava obrazovanja

Mjera 3.1. Potpora unapređenju pedagoškog standarda odgojno obrazovnih ustanova s ciljem povećanja kvalitete rada i pristupa obrazovanju

Opis mjere Kvalitetnije i dostupnije obrazovanje smanjuje socijalnu isključenost i povećava zapošljivost stanovništva te pridonosi gospodarskom rastu

Aktivnosti - Modernizacija prostorne infrastrukture i opreme obrazovnih institucija- Osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u obrazovnom sustavu - Mobilnost djelatnika, učenika/studenata- Uvođenje ICT programa u obrazovne ustanove na svim razinama- Razvoj obrazovnih programa i sustava stipendiranja

Sudionici Obrazovne ustanove i dr. potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine Učenici, profesori, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

- količina opreme u školama

- edukacije nastavnika

- razmjena učenika i nastavnika

- broj stipendija

- izvještaji škola

- izvještaji davatelja stipendija

Podizanje pedagoškog standarda kroz navedene rezultate

Rezultat (nadgledanja) Opremljenije škole, educirani nastavnici, iskustva u razmjeni, više stipendija

- izvještaji škola

- izvještaji davatelja stipendija

Unapređenje kvalitete obrazovanja kroz nova iskustva

Učinak (ocjenjivanja) - bolja opremljenost škola

- unaprjeđeno znanje predavača

- povećana mobilnost učenika i nastavnika

- povećan broj stipendija

- izvještaji škola

- izvještaji davatelja stipendija

Mjera 3.2. Potpora povezivanju i usklađivanju obrazovanja s tržištem rada

Opis mjere Unapređenje analiza tržišta rada, aktivnosti i partnerskih odnosa dionika na tržištu rada te bolji protok informacija među njima.

Aktivnosti - Jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja - Brz prijelaz iz obrazovanja u radno aktivne procese

Sudionici Obrazovne ustanove, HZZ i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine Učenici, profesori, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

33

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

- razvoj novih metoda analiza tržišta rada

- manji broj dugotrajno nezaposlenih

HZZ unaprijediti baze podataka i osigurati kvalitetnu analizu stanja kao podlogu za donošenje kvalitetnijih programa

Rezultat (nadgledanja) - precizniji podaci o tržištu rada omogućuju efikasnije intervencije

HZZ povećati učinkovitost i kvalitetu rada obrazovnih institucija

Učinak (ocjenjivanja) - precizniji podaci o tržištu rada

- smanjen broj dugotrajno nezaposlenih za 10%

HZZ smanjiti broj dugotrajno nezaposlenih osoba

Mjera 3.3. Potpora jačanju i promoviranju cjeloživotnog obrazovanja

Opis mjere Školske kurikule ojačati aktivnostima vezanim uz cjeloživotno učenja, jačati svijest cijele zajednice o važnosti cjeloživotnog učenja, poticati obrazovne ustanove na razvoj programa za odrasle, obrazovanje učiniti dostupnim svima zainteresiranima

Aktivnosti - Modernizacija i prilagođavanje obrazovnih programa, te poticanje obrazovanja djece i odraslih u traženim zanimanjima (npr. ICT)- Poticanje i promicanje obrazovanja za sve dobne skupine- Uvođenje inovativnih oblika učenja i poučavanja- Subvencionirani programi obrazovanja za sve dobne skupine

Sudionici Obrazovne ustanove, HZZ i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine Učenici, profesori, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

- obrazovni programi prilagođeni tržištu rada

- povećan broj prog. za obraz. odraslih

- povećan broj osoba u obraz.

- školski kurikuli osnovnih, srednjih i škola za obrazovanje odraslih, HZZ

usklađenost potreba tržišta

rada i obrazovnih programa

Rezultat (nadgledanja) napredniji i kvalitetni programi u praksi

barem 50 % obrazovnih institucija prilagode svoje programe potrebama tržišta rada

Učinak (ocjenjivanja) Povećan broj osoba u obrazovanju odraslih za 20%

Ustanove za obrazovanje odraslih

osiguranje novih radnih mjesta usklađenih s potrebama tržišta rada

Mjera 3.4. Jačanje suradnje između obrazovnih institucije, javnog i privatnog sektoraOpis mjere Razvoj i jačanje partnerskih odnosa dionika na tržištu rada i zajedničko provođenje projekata

Aktivnosti - Izrada akcijskih planova za poticanje i razvoj partnerstava- Organizacija učeničke/studentske prakse u lokalnoj vlasti i privatnim poslovnim organizacijama

Sudionici Obrazovne ustanove, HZZ i druge potporne institucije

34

Korisnici/Ciljne skupine Učenici, profesori, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocijenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

- povećan broj projekata

- izrađen akcijski plan djelovanja

Razvojna agencija, nositelji projekata

jačanje sinergijskog djelovanja privatnog i javnog sektora

Rezultat (nadgledanja) odrađene studentske prakse u lokalnim upravama

osiguranje ljudskog resursa temeljenog na znanjima i vještinama iz prakse

Učinak (ocjenjivanja) - 10 projekata godišnje Razvojna agencija, nositelji projekata

implementacija akcijskih

planova u praksu i stvaranja politike jačeg korištenja praktikanata u lokalnim upravama

Mjera 3.5. Potpora istraživanju i inovacijama u obrazovanju i istraživačkom sektoru

Opis mjere Stalno usavršavanje nastavnog kadra na svim razinama za istraživački rad i primjenu inovacija

Aktivnosti - Osposobljavanje i usavršavanje ljudskih potencijala uključenih u istraživački rad u javnim istraživačkim institucijama i sveučilištima- Potpora razvoju karijere u području obrazovanja i istraživanja

Sudionici Obrazovne ustanove, HZZ i druge potporne institucije

Korisnici/Ciljne skupine Učenici, profesori, poslodavci, JL(R)S i druge potporne institucije

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

- Uključeni nastavnici i edukacije

- Prepoznavanje mladih talenata za istraživačke projekte

Obrazovne ustanove educirati nastavno osoblje za primjenu suvremenih metoda rada u sferi istraživanja i razvoja

Rezultat (nadgledanja) motivacija učenika za veće uključivanje u projekte istraživanja i razvoja

provoditelji programa - obrazovne institucije, poduzetnički centri i sl.

povećati broj mladih uključenih u istraživačkim projektima i primjeni suvremenih tehnika rada

Učinak (ocjenjivanja) Povećan broj nastavnika uključen u istraživačke projekte

Obrazovne ustanove

Razvojna agencija

Kroz istraživanja i inovacije unaprijediti gospodarstvo

Prioritet 4 Razvoj civilnog sektora za bolje upravljanje

35

Mjera 4.1. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u socioekonomskom kontekstuOpis mjere Razvoj civilnog društva jedan je od znakova demokratskog razvoja. Naša Županija ima veliki potencijal razvoja civilnog sektora što se vidi u velikom

broju registriranih udruga. Ovom mjerom želi se podržati rad onih udruga čije djelovanje ima značaju ulogu za širu društvenu zajednicu.

Aktivnosti - Socijalno ugovaranje (organizacije civilnog društva u pružanju soc. usluga)- Razvoj partnerstva i pružanje potpore partnerskim inicijativama- Promicanje volonterizma- Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za samostalni rad (kroz izradu, apliciranje i provedbu projekata)

Sudionici Udruge, JL(R)S, obrazovne ustanove, razvojne agencije i drugi

Korisnici/Ciljne skupine

Nezaposleni, zaposleni, učenici, studenti i drugi

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Povećan broj novonastalih udruga Unaprijeđen rad postojećih udruga

Povećan broj stalno i privremeno zaposlenih u udrugama

Ured državne uprave PSŽ, gradovi i općine i registar udruga RH.

Poduprijeti rad i djelovanje pojedinaca putem udruga za što veću lepezu interesnih područja

Rezultat (nadgledanja) Udruge i druge organizacije aktivno djeluju na mnogim poljima od interesa za širu društvenu zajednicu

JL(R)S, RRA, i dr Društvena zajednica aktivna u borbi za svoja prava i interese te razvoj demokracije.

Učinak (ocijenjivanja) Broj osoba koje su članovi neke udruge se povećao za 10%

Udruge, Ured državne uprave PSŽ, gradovi i općine i registar udruga RH

Povećana društvena uključenost svih članova zajednice a posebno socijalno ugroženih pojedinaca

Mjera 4.2. Potpora jačanju socijalnog dijalogaOpis mjere Ovom mjerom žele se promovirati pozitivni efekti koje socijalnog dijaloga može imati na cjelokupnu zajednicu, a posebno u svrhu

rješavanja važnih gospodarskih i socijalnih pitanja, dobrog upravljanja, jačanja socijalnog mira i stabilnosti, kao i stvaranje  pretpostavki za gospodarski rast i napredak. Prirodno je da javni i privatni sektor kao i drugi članovi društva imaju različite interese, ali društvenog razvoja nema bez priznavanja  tih različitosti i bez zajedničkog rada na regionalnoj razini. Uz jačanje administrativnih, tehničkih i stručnih kapaciteta svih partnera  i  na svim razinama na kojima se odvija socijalni dijalog,  važna je  i uspostava povjerenja kao i posvećenost zajedničkim ciljevima.

Aktivnosti - Poboljšanje kompetencija djelatnika zaposlenih u javnoj upravi u području suradnje sa socijalnim partnerima- Teritorijalno i sektorsko umrežavanje potencijalnih socijalnih partnera- Izrada programa socijalnog dijaloga na području PSŽ- Promoviranje dijaloga između civilnog, javnog i privatnog sektora

Sudionici JL(R)S, udruge, obrazovne ustanove, razvojna agencija

Korisnici/Ciljne skupine Nezaposleni, zaposleni, učenici, studenti i drugi

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja) Edukacije zaposlenika HZZ-a, udruge, JLS i drugih potpornih institucija. Izrađen program socijalnog dijaloga

Evidencija u JLS, udruge, HZZ i dr.

Kvalitetnija suradnja svih sudionika u socijalnom dijalogu, lakše usklađivanje posebnih  i općih interesa

36

Rezultat (nadgledanja) Povećan broj ustanova i pojedinaca u u proces socijalnog dijaloga

JL(R)S, RRA, HZZ, udruge i dr.

Kvalitetnija suradnja svih sudionika u socijalnom dijalogu

Učinak (ocjenjivanja) Manji broj socijalno isključenih grupa pojedinaca HZZ, udruge, JL(R)S

Uključenost svih relevantnih dionika u proces socijalnog dijaloga

Mjera 4.3. Potpora razvoju socijalne ekonomijeOpis mjere Pružanjem potpore razvoju socijalne ekonomije u našoj županiji želimo se približiti ostvarenju dobrih gospodarskih rezultata koje zemlje EU

ostvaruju primjenjujući principe socijalne ekonomije. Svojim razvojem socijalna ekonomija bi donijela pozitivne promijene u gospodarstvo no i život cijele zajednice.

Aktivnosti - Poticanje zapošljavanja osoba kojima prijeti socijalna isključenost u organizacijama koje djeluju na principima socijalne ekonomije- Umrežavanje svih dionika u lokalnoj/regionalnoj zajednici- Senzibiliziranje zajednice za razvoj i primjenu socijalne ekonomije

Sudionici JL(R)S, udruge, obrazovne ustanove, razvojna agencija

Korisnici/Ciljne skupine Nezaposleni, zaposleni, učenici, studenti i dr.

Financijski plan EU Nacionalni nivo/ lokalna razina

Ostalo Ukupno

2011-2013

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor podataka Osnova studije Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Kreiranje i provedba poticajnih mjera za zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost. Otvaranje novih radnih mjesta.

HZZ

Zapisnik sa sastanka radne skupine

Povećati zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost i drugih osoba

Rezultat (nadgledanja) Povećanje ulaganja u zapošljivost osoba kojima prijeti socijalna isključenost

HZZ Povećati zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost

Učinak (ocjenjivanja) Smanjen broj osoba kojima prijeti socijalna isključenost za 5% HZZ, DZS i dr. Povećati zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost

8. Provedba – Institucionalni okvir

Izabrana skupština LPZa nalazi se u središtu provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala. To su izabrani članovi i partneri koji imaju zadaću promicati razvoj ljudskih potencijala u županiji. Nositelj odgovornosti i operativnog djelovanja provedbe strategije ljudskih potencijala je Hrvatski zavod za zapošljavanje uz pomoć partnera, odnosno Regionalne razvojne agencije koja će uz postojeće Upravne odjele Požeško-slavonske županije organizirati (koordinirati) provedbu Strategije ljudskih potencijala te uključivati prema tematskim cjelinama druge institucije partnere koje mogu doprinijeti razvoju i realizaciji iste.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Požeško-slavonske županije Ovo tijelo je osobito važno u provedbi dijela strategije koji se tiče razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije, jer je i opći cilj projekta LPZ (LPE - Local Partnerships for Employment) smanjiti nezaposlenost i „prijetnje“ od nove nezaposlenosti, a njegova svrha je razviti i unaprijediti institucionalni okvir (koji se temelji na partnerstvima) za razvoj ljudskih potencijala te ojačati kapacitete dionika za razvoj i provođenje mjera aktivne politike tržišta rada. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u Požeško-slavonskoj

37

županiji je zaživjelo s formiranjem Tematske radne skupine za razvoj ljudskih potencijala.

Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije je regionalni koordinator razvoja Županije te je kao takva zadužena za sljedeće aktivnosti u provedbi ŽRS: izradu akcijskih planova u provedbi ŽRS-a; praćenje provedbe ŽRS-a; koordinaciju poslova vezanih uz središnju elektroničku bazu razvojnih projekata; koordinaciju aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezanih uz regionalni razvoj; sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih područja; sudjelovanje u radu partnerskih vijeća statističkih regija; poticanje zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te kroz međuregionalnu i prekograničnu suradnju; sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije; suradnju s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajedničkih projekata. Postojeća agencija ima obučene zaposlenike i uhodane mehanizme rada, ali je za kvalitetno obavljanje svih aktivnosti koji se od nje očekuju potrebno povećati broj zaposlenih. Kao takva, Regionalna razvojna agencija vrlo je važan partner u provedbi Strategije ljudskih potencijala upravo iz razloga usuglašenosti praćenja prioriteta definiranih Županijskom razvojnom strategijom, izmjenom baze podataka projektnih prijedloga veznim uz razvoj ljudskih potencijala, te drugim aktivnostima koje će doprinijeti kvalitetnijom realizaciji ovog dokumenta. Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo Ova tijelo je važno zbog toga što ono osigurava kontinuitet sadržaja iz različitih gospodarstvenih područja, koje svojim svakodnevnim radom pokriva. Očekuje se da će Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo i dalje poštivati načela transparentnosti, partnerstva, koncentracije i supsidijarnosti na kojima se do sada temeljila priprema kako Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije, tako i Strategije ljudskih potencijala. Glavna zadaća Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo je da u skladu sa mogućnostima svojih kapaciteta pruži potporu provedbi i sudjeluje u provedbi Strategije ljudskih potencijala. Uz to, Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo bit će zadužen za učinkovito komuniciranje između Županijske skupštine, Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, te drugih interesnih skupina u ovom procesu.

Civilni sektor i javne ustanove Nevladine organizacije i javne ustanove su izrazito vrijedni sudionici u provedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala. Nevladine organizacije imaju iskustva u radu unutar okruženja koje se temelji na upravljanju projektnim ciklusom i raspolaganju donatorskim sredstvima. Procjenjuje se kako na razini Republike Hrvatske nevladine udruge dobivaju četiri puta više sredstava od donatora nego iz lokalnih izvora kao što su općine i županije te stoga predstavljaju skupinu institucija koja aktivno utječe na dotok fondova u regiju (županiju) za financiranje aktivnosti koje ne pokrivaju ili su prestale pokrivati državne službe. Javne ustanove, financirane iz državnog proračuna i proračuna lokalne samouprave, imat će sve značajniju ulogu u privlačenju sredstava iz vanjskih izvora u Županiju.

Njihov neprofitni karakter čini ih raspoloživima za primanje nepovratne financijske pomoći iz fondova Europske unije, a istovremeno su svojim organizacijskim kapacitetima i djelokrugom rada sposobne raspolagati značajnijim sredstvima dostupnim kroz zajmove investicijskih i razvojnih banaka. Nevladine organizacije i javne ustanove imat će i najznačajniju ulogu u razvijanju i promoviranju intersektorskih partnerstava – upravo se suradnički projekti između javnih ustanova i nevladinih organizacija pokazuju uspješnima u zadovoljavanju potreba u zajednici na način koji omogućuje osnaživanje i uključivanje korisnika. Očekuje se da će civilni sektor i javne ustanove doprinositi implementaciji Strategije razvoja ljudskih potencijala.

9. Provedba – Financijski okvir

Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Županija morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i pitanjima te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati Strategiju ljudskih potencijala. Za sredstva postoji natjecanje isto kao i natjecanje među donatorima i financijskim organizacijama za “dobrim projektima”. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, strategija određuje sredstva, a ne obrnuto. Nadležna ministarstva uspostavljaju zajednički mehanizam za pribavljanje sredstava koji koordinira većinu

38

inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), u jedan krovni mehanizam za pribavljanje sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Ovo je oprezna (konzervativna) procjena koja ne uključuje ulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija.

Apsorpcijska moć Županije je u ovom trenutku niska i potrebno ju je povećati radi efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta u Županiji i pripadajućim provedbenim institucijama od vitalne je važnosti. Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Županiji, kao i slab financijski položaj jedinica lokalne samouprave u županiji, strategija financiranja povezana je s pristupom predpristupnim fondovima europske unije (uključujući i druge izvore kao npr. Svjetsku banku, drugih bilateralnih donatora i u budućnosti Strukturni fondovi EU).

Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske komisije za maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade Republike Hrvatske i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. Županija će primjereno osigurati dodatni dio fondova u novcu ili materijalno. Jedan od vrlo važnih fondova je zasigurno Europski socijalni fond.Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Jedna od važnih mjera je financiranje jačanja administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Neke od mjera navedenih u Strategiji razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

Poticanje ulaganja u ljudske potencijale unapređivanjem vještina radne snage kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, informatičke vještine i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i slično

Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, stjecanje novih znanja i vještina, zapošljavanje i obuka

Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i mladih, socijalno isključenih osoba

Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage

Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u procesu obilkovanja politike) za područja koja se odnose na jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike), reformu obrazovanja, jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju te na mjere cjeloživotnog učenja.

Mjere i projekti koje je moguće financirati iz predpristupnog programa u okviru IPA IV komponente mogu se odnositi isključivo na razvoj ljudskih potencijala i to u okviru područja zapošljavanja, edukacije i socijalnog  uključivanja.

Dugoročni cilj je razviti poreznu i resursnu osnovu Županije koja će uvelike smanjiti oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i pomoć donatora.

U potpunosti je prepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni prije nego financiranje može biti potvrđeno. Uglavnom, projekti predloženi donatorima za financiranje moraju biti takvog tipa kojeg donator želi financirati i moraju biti u potpunosti opravdani (odnosno moraju biti u skladu s razvojnom strategijom regije u kojoj je projekt smješten i mora imati dodatnu pozitivnu procjenu izvedivosti/ analizu troškova i koristi).

39

10.Provedba – Praćenje i izvještavanjeProvedbu Strategije potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati željeni učinak na postavljene ciljeve.

Procedure praćenja i vrednovanja su mehanizmi koji omogućuju laganu, efikasnu i transparentnu provedbu programa. Ove procedure su značajne i s obzirom na Strategiju regionalnog razvoja kao “proces učenja” kroz koji županija i drugi lokalni dionici razvijaju svoje kapacitete učenja i prilagođavanja Strategije ljudskih potencijala promjenjivim okolnostima i novonastalim potrebama.

Za uspješno praćenje i vrednovanje nužno je osigurati:

Raspoloživost podataka o uspješnosti – važno je da proces provedbe Strategije ljudskih potencijala generira podatke koji ukazuju na to koji projekti doprinose razvoju županije, u kojoj mjeri i u kojem vremenskom periodu.

Definiranost i prihvaćenost pojedinačnih ciljeva i rezultata – od vitalnog je značaja da ciljevi i rezultati pojedinih projekata i Strategije ljudskih potencijala u cjelini budu definirani i prihvaćeni od strane svih dionika. Definiranje uključuje i vremenske okvire za postizanje ciljeva.

Okvir za vrednovanje – unutar kojeg je moguće upravljati i procjenjivati prikupljene podatke. U programima Europske unije redovito se koristi metoda “Logičkog okvira”.

Važna komponenta sustava praćenja je izvještavanje. Izvješća o ispunjavanju ciljeva temelje se na kvalitetnom praćenju i sadrže procjene koje trebaju dati odgovore na sljedeća pitanja:

Može li se uz razumnu sigurnost očekivati da će se provedba do kraja godine ostvarivati prema planu? Ako ne, zašto i što je potrebno da bi se plan ostvario?

Imaju li planirane aktivnosti očekivani učinak na ciljeve? Jesu li osigurani svi resursi (administrativni, financijski, organizacijski)? Na koji se način provodi koordinacija s drugim nositeljima? Ostvaruju li se ciljevi u skladu s očekivanjima?

Dobro definirani pokazatelji rezultata i učinka olakšavaju sustav praćenja, jer se isti temelji na izvještavanju o tome jesu li realizirane ciljane veličine.

10.1. Praćenje provedbe projekata iz baze projekata

Radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe Strategije ljudskih podataka ustrojava se baza podataka prikupljenih projektnih ideja vezanih uz definirane mjere i prioritete same strategije.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Požeško-slavonske županije će pratiti provedbu svih projekata koji su na listi prvenstva koju je usvojila skupština LPZ-a na prijedlog tematskih radnih skupina do njihovog potpunog završetka te godišnje o tome izvještavati LPZ skupštinu.Praćenje obuhvaća:

prikupljanje informacija o kandidiranju projekata na natječaje za financiranje provedbe i rezultatima natjecanja;

prikupljanje izvještaja o svim fazama provedbe projekata; prikupljanje izvještaja o završetku projekata i ostvarenim rezultatima.

Sve potrebne informacije i izvještaje o provedbi i završetku projekata predlagatelji su dužni pravovremeno dostavljati Lokalnom partnerstvu za zapošljavanje kao provedbenom tijelu Strategije ljudskih potencijala. 10.2. Vrednovanje projekata iz baze projekata

40

Kako bi se donijela odluka o uspješnosti ili neuspješnosti nekog projekta, potrebno je provesti prethodno vrednovanje. Neophodno je ustanoviti koji resursi su korišteni u primjeni politike ili provedbi projekta, i na koji način politika ili projekt utječe na životne prilike pojedinaca i ekonomske uvjete poslovnih subjekata. Svrha je stvoriti prikladna sredstva u Županiji koja mogu poduprijeti stvaranje prihoda i mogućnosti za zapošljavanje. Produktivnost i kompetitivnost treba unaprijediti, a društvo se ne smije naći pod opterećenjem koji lokalni dionici ne mogu kontrolirati.

U metodologiji uvriježenoj u zemljama Europske unije razlikuju se sljedeći tipovi pokazatelja:

Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulatorne resurse (koji se često nazivaju “procesom”) koje osiguravaju Država i donatori. Radi procjene uspješnosti provedenih akcija potrebno je uspostaviti vezu između sredstava koja se koriste i postignutih rezultata.

Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera i iskorištenih sredstava. Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika. Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislu razvoja države i smanjenja

siromaštva. Za njihovo shvaćanje potrebno je mnogo vremena, teško ih je mjeriti, a ovise, osim o vladinim programima, i o mnoštvu drugih faktora. 10.3. Izvještavanje o provedbi strategije Sve informacije o provedbi projekata, pokazatelje i ocjene o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Požeško-slavonske županije će podnositi skupštini LPZ-a.

O rezultatima prikupljanja, razvrstavanja i prihvaćanju projekta u Bazu projekata, LPZ Požeško-slavonske županije redovito će izvještavati predlagatelje projekta, Skupštinu/Župana Požeško-slavonske županije, stručne službe Županije, gradove, općine i javnost.

11. PRILOG

41

Statistički pokazatelji

Kartogram 1. Položaj Požeško-slavonske županije

Tablica 1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Broj stanovnika i gustoća naseljenosti, po gradovima i općinama(Popis 1991. i 2001.)

JLSPovršina

km2 % Stanovnici1991.g.

Gustoća naseljenosti

st/km2

Stanovnici 2001.g.

Gustoća naseljenosti

st/km2

Grad

Požega 133,917,38

28.157 210,27 28.201 210,60

Lipik 208,54 19,73 11.222 53,81 6.674 32,00Pakrac 358,08 10,91 16.367 45,70 8.855 24,73Pleternica 198,13 11,49 13.119 66,21 12.883 65,02Kutjevo 173,61 9,56 7.366 42,43 7.472 43,04

Općina

Brestovac 279,24

15,38

5.395 19,32 4.028 14,42

Čaglin 179,6 9,9 3.928 21,87 3.386 18,85Jakšić 43,75 2,41 4.113 94,01 4.437 101,42Kaptol 85,49 4,71 3.566 41,71 4.007 46,87Velika 154,88 8,53 6.101 39,39 5.888 38,02

UKUPNO: 1.815,23 100,00 99.334 54,72 85.831 47,28Izvor: Podaci o površinama iz Ureda za katastarsko-geodetske poslove Požega i Pakrac, Zavod za prostorno uređenje Požega.

42

Tablica 2. Obrazovna struktura stanovništva

Razina obrazovanja Ukupno % Muški Ženski

Nepismeni 2.237 3,15 436 1.801

Bez škole 3.276 4,61 712 2.564

1 - 3 razr. OŠ 2.870 4,03 864 2.006

4 - 7 razr. OŠ 11.512 16,19 4.393 7.119

OŠ 18.859 26,52 8.364 10.495

SSS 27.285 38,38 15.716 11.569

VŠS 1.875 2,64 984 891

VSS I/II 2.749 3,87 1.476 1.273

Drugo 16 0,02 15 1

Nepoznato 423 0,59 192 231

Ukupno 71.102 100,0 33.152 37.950Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Tablica 3. Kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji ( 2004.-2009.) – stanje 31. ožujka

O p i sBroj zaposlenih po godinama

%2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Pravne osobe ukupno 17.038 16.998 16.054 16.105 16.252 15.264 78,7Vlasnici i njihovi zaposlenici u obrtu i djelatnosti slobodnih profesija - ukupno

3.328 3.520 3.688 3.717 3.797 3.315 17,1

Zaposleni osiguranici poljoprivrednici 1.282 1.182 1.087 975 918 807 4,2

SVEUKUPNO 21.648 21.700 20.829 20.797 20.967 19.386 100,0 % 100,00

Izvor: DZS, priopćenje br.9.2.4., ožujak 2004.-2008., br. 9.2.2/1. svibanj 2004 - 2008. Statističke informacije MIOR-a br.1., travanj 2004.-2008., broj 4/2009

43

Tablica 4. Zaposleni Požeško-slavonske županije prema područjima NKD-a 31.03.2009.

PODRUČJE DJELATNOSTI(PREMA NKD-u)

ZAPOSLENI U PRAVNIM OSOBAMA

OBRTNICI I

SLOBODNE PROFESIJE

UKUPNO %

A. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 1.098 244 1.342 7,12

B. RUDARSTVO I VAĐENJE 16 - 16 0,08

C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 4.361 578 4.939 26,21

D. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 207 - 207 1,10

E. OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

269 - 269 1,43

F. GRAĐEVINARSTVO 1.197 428 1.625 8,62

G. TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO, POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.840 519 2.359 12,53

H. PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 740 184 924 4,90

I. DJELATNOST PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 147 406 553 2,93

J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 162 8 170 0,90

K. FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 196 - 196 1,04

L. POSLOVANJE NEKRETNINAMA 27 17 44 0,23

M. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 213 180 393 2,09

N. ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 34 22 56 0,30

O. JAVNA UPRAVA I OBRANA, OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.574 136 1.710 9,08

P. OBRAZOVANJE 1.619 15 1.634 8,67

Q. DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.630 144 1.774 9,42

R. UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 108 163 271 1,44

S. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 94 204 298 1,58

T. DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVCA - 64 64 0,33

U. DJELATNOSTI IZVAN TERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

- - - -

U K U P N O 15.532 3.312 18.844 100

44

Izvor: http://www.dzs.hr;  Priopćenje br.,9.2.4.. 25.ožujak 2010. i Priopćenje 9.2.2/4. 8. veljače 2010.

Tablica 5: Broj poslovnih subjekata prema pravnom statusu - stanje 31. 12. 2009.

R.br. Pravni status Republika

Hrvatska

Požeško-slavonska županija

Udjel ( % )PSŽ u RH

1 2 3 4 5 (4/3)1. PRAVNE OSOBE – UKUPNO

RegistriraneAktivne

269.856131.886

2.8371.092

1,10,8

1.1. Trgovačka društva RegistriraneAktivne

134.390105.513

862692

0,60,7

1.2. Poduzeća i zadruge RegistriraneAktivne

78.5975.898

92275

1,21,3

1.3. Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacijeRegistriraneAktivne

56.86920.475

1.053325

1,91,6

2. Obrt i djelatnosti slobodnih profesija 96.776 1.234 1,33. UKUPNO - Aktivni subjekti ( 1 + 2 ) 228.662 2.326 1,0

Izvor: DZS, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010.

Tablica 6. Struktura gospodarstva prema veličini gospodarskih subjekata (tvrtki) - 2007.g.

STRUKTURAGospodarski

subjektiZaposleni

Broj % Broj %1 2 3 4 5

1. OBRTNICI 1.234 69,48 3.717 28,042. MALA TRGOVAČKA DRUŠTVA 521 29,34 3.590 27,08

3. SREDNJA TRGOVAČKA DRUŠTVA 15 0,84 2.879 21,71MALO GOSPODARSTVO (1+2 +3) 1.770 99,66 10.186 76,83

4. VELIKA TRGOVAČKA DRUŠTVA 6 0,34 3.072 23,17

UKUPNO GOSPODARSTVO (1+2+3+4) 1.776 100,0 13.258 100,0

Izvor: FINA – Podružnica Požega: Osnovni financijski rezultati poslovanja Izvor: DZS, Priopćenja: Poslovni subjekti i Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija

45

Tablica 7. Broj obrta i zaposlenih

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

A) Broj obrta 1.182 1.195 1.201 1.234 1.225

B) Zaposleni (vlasnici i njihovi zaposlenici ) 3.328 3.520 3.688 3.717 3.797

broj zaposlenih (B /A) 2.82 2.95 3,07 3,01 3,10

Izvor: DZS, Priopćenja br.9.2.4, Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija

Tablica 8. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika (trgovačka društava) – 2007.g.

POKAZATELJI Trgovačka društva prema veličiniUKUPNO

Mala SrednjaUKUPNO

Mala + Srednja

VELIKA

1 2 3 4(2+3) 5 6(4+5)

1. BROJ PODUZETNIKA 521 15 536 6 542

2. BROJ ZAPOSLENIH -udjel u %

3.59037,6

2.87930,2

6.46967,8

3.07232,2

9.541100,0

3. UKUPNI PRIHODI – (000 kn) -udjel u %

1.402.03135,2

1.064.70526,7

2.466.73661,9

1.516.29538,1

3.983.031100,0

4.DOBIT – (000 kn)- udjel u %

62.89346,4

17.11312,6

80.00659,0

55.48741,0

135.493100,0

5.GUBITAK – (000 kn)- udjel u %

28.99117,0

2.4121,4

31.40318,4

139.28481,6

170.687100,0

6. KOSOL. FINAN. REZULTAT - ( 000 kn) (Dobit - gubitak)

33.902 14.701 48.603 - 83.797 - 35.194

7. INVESTICIJE 56.36821,5

99.79338,0

156.16159,5

106.42240,5

262.582100,0

46

Izvor: FINA-Podružnica Požega

Tablica 9. Ustanove predškolskog odgoja u Požeško-slavonskoj županiji

Vrtić Mjesto Adresa Posebni programi

Dječji vrtići Požega Požega Vukovarska 4-1 skupina u Montessori programu (25 djece)-Integrirano 9 djece s teškoćama u razvoju

Dječji vrtić Radost Požega Tekija 13

Privatni vrtić- engleski i njemački jezik, programi za darovitu djecu

Dječji vrtić sv. Leopold Mandić Požega Pavla Radića 36

Vjerski vrtić- integrirano 5 djece s teškoćama u razvoju

Dječji vrtić Tratinčica Pleternica Prilaz 22 - integrirano 2 djece s teškoćama u razvojuDječji vrtić Maslačak Pakrac Matice hrvatske bb - talijanski jezikDječji vrtić Kockica Lipik Slavonska ulica bb - engleski jezik, igraonicaDječji vrtić Kutjevo Kutjevo Rep. Hrvatske 107 nemaDječji vrtić Velika Velika Trg bana J. Jelačića 36 nema

Tablica 10. Osnovne škole u Požeško-slavonskoj županiji

Osnovna škola Mjesto Adresa Područne školeDobriša Cesarić Požega Slavonska 8 Nova LipaJulija Kempfa Požega dr. F. Tuđmana 2 nemaAntuna Kanižlića Požega Antuna Kanižlića 2 Vidovci

fra. Kaje Adžića Pleternica Školska bb

Kuzmica, Buk, Zarilac, Gradac, Frkljevci, Zagrađe, Drenovac, Bučje, Ratkovica, Koprivnica, Sulkovci, Sesvete

Zdenka Turkovića Kutjevo Rep. Hrvatske 26Gradište, Bektež, Poreč, Kula, Ciglenik, Grabarje, Tominovac, Mitrovac, Vetovo

Vladimira Nazora Trenkovo Mlinska 3 MihaljevciI.G. Kovačića Velika Bana J. Jelačića 7 Biškupci, Radovanci, ToranjVilima Korajca Kaptol Školska 12 Alilovci, PodgorjeDragutina Lermana Brestovac Požeška 45 Zakorenje, Ivandol, Pavlovci, SkenderovciStjepana Radića Čaglin Vladimira Nazora 3 Djedina Rijeka, Ljeskovica, Ruševo, Sovski DolMladost Jakšić Kolodvorska 2 Cerovac, Rajsavac, Tekić, Treštanovci, TrapariKatolička os.škola Požega Pape Ivana Pavla II 6 nemaBraće Radić Pakrac Bolnička 55 Prekopakra, Badljevina, Donja Obrijež, ŠeovicaLipik Lipik Školska 25 Dobrovac, Donji ČaglićGrigora Viteza Poljana Antunovačka 29 Antunovac

Tablica 11. Broj učenika i odjela u osnovnim školama Požeško-slavonske županije

47

Šk. god. Broj učenika Broj odjela Br.učenika u odjelu2005./06. 9.595 407 23,572007./08. 9.018 408 22,102008./09. 8.775 407 21,562010./11. 7.481 390 19,18

Izvor: Matica osnovnih škola, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Tablica 12. Srednje škole Požeško-slavonske županije

Naziv škole Mjesto Adresa

Gimnazija Požega Požega dr. Franje Tuđmana 4aTehnička škola Požega Požega Ratarnička 1Ekonomska škola Požega Osječka 33Katolička klasična gimnazija Požega Ul. Pape Ivana Pavla II 6Obrtnička škola Požega Osječka 33Polj. prehr. škola Požega Ratarnička ulica 3Srednja šk. Pakrac Pakrac Bolnička ulica 59Glazbena škola Požega Požega Stjepana Radića 3Učenički dom Požega Požega Ratarnička

Tablica 13. Zaposleni s evidencije HZZ-a prema mjestu rada u 2010. g. i usporedni podaci za 2006. g.

Požeško-slavonska županija

Ukupno 2010. god.

Mjesto radaUkupno

2006. god.

Mjesto rada

Na području Požeško-slavonske županije

Na području drugih

županija

U inozemstvu

Na području Požeško-slavonske županije

Na području drugih

županija

U inozem-

stvu

3.095 2185 886 24 3.196 2.418 737 41

siječanj 214 193 21 0 167 145 22 0

veljača 165 122 43 0 193 169 23 1

ožujak 183 135 46 2 292 253 36 3

travanj 286 173 106 7 340 243 90 7

svibanj 433 248 180 5 434 306 111 17

lipanj 314 181 132 1 447 284 162 1

srpanj 374 202 169 3 302 207 90 5

kolovoz 200 159 38 3 168 103 63 2

48

rujan 250 205 45 0 225 185 39 1

listopad 266 238 28 0 239 204 32 3

studeni 254 201 50 3 175 131 43 1

prosinac 156 128 28 0 214 188 26 0

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 14. Broj sezonskih radnika na moru iz Požeško-slavonske županije

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Ukupno 263 365 385 356 389

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 15. Broj proslijeđenih ugovora kandidatima za rad u sezonskim poslovima u SR Njemačkoj

GodinaUkupno

PS Požega

Ukupno IS Pakrac UKUPNO

2006. 62 28 902007. 104 28 1322008. 161 31 1922009. 150 23 1732010. 152 25 177

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 16. Nezaposlenost u Požeško-slavonskoj županiji od 2006.-2010. godine

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj nezaposlenih 5.332 5.097 4.669 5.310 5.795Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 17. Broj nezaposlenih osoba u prosincu 2010. godine prema gradovima i općinama

Grad / općina Broj nezaposlenihLipik 436Pakrac 641Pleternica 977Požega 1.990Brestovac 264Čaglin 165Jakšić 343Kaptol 308Kutjevo 522Velika 446UKUPNO: 6.092

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

49

Tablica 18. Udio nezaposlenih prema razini obrazovanja u susjednim županijama (u %)

Požeško-

slavonska

Sisačko-

moslavačka

Bjelovarsko-

bilogorska

Virovitičko-

podravska

Brodsko-

posavska

Osječko-

baranjska

Bez škole i nezavršena OŠ 8,1 8,6 7,7 6,6 10,7 7,3Osnovna škola 21,2 30,7 29,2 30,8 21,3 24,2SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 39,1 32,5 37,5 36,5 38,4 32,3

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija 24,7 23,4 21,2 22,1 25,0 29,3

Viša škola, I. stupanj fakultetai stručni studij 3,9 2,8 2,5 2,0 2,3 2,5

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 3,0 2,0 1,9 2,0 2,3 4,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0Tablice 18,19, i 20- Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 19. Zaposlene/obrazovane osobe po mjerama iz GPPZ-a u razdoblju od 2006-2008. g.Naziv mjere Broj zaposlenih/obrazovanih osoba

2006. 2007. 2008. Uk. 2006.-2008.Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva

19 7 22 13 24 9 65 29

Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

28 18 51 29 38 25 117 72

Sufinanciranje zapošljavanja ženskih osoba iznad 45 i muških iznad 50 godina starosti

7 3 12 6 13 9 32 18

Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih

4 0 26 6 7 0 37 6

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca

- - - - - - - -

Sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca

0 0 0 0 1 0 1 0

Javni radovi 12 0 68 60 25 8 105 68

Ukupno: 72 28 201 115 128 53 401 196

Tablica 20. Zaposlene/obrazovane osobe po mjerama iz NPPZ-a u razdoblju od 2009-2010. g.Naziv mjere Broj zaposlenih/obrazovanih osoba

2009. 2010. SveukupnoUkupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva

4 4 12 5 16 9

Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

8 5 21 14 29 19

50

Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina

2 2 4 2 6 4

Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih

1 0 12 4 13 4

Sufinanciranje samozapošljavanja - - 4 2 4 2

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca 0 0 13 5 13 5

Financiranje obrazovanja 67 24 98 27 165 51

Javni radovi 32 2 107 36 139 73Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

- - 36 31 36 31

Ukupno: 114 37 307 161 421 198

Tablica 21. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, u kunama

GodinaPožeško-slavonska županija

Republika Hrvatska

Indeks odstupanja od

prosjeka RH=100

Manje plaće u odnosu na

prosjek RH (%)

2003. 3.488 3.949 88 -11,672004. 3.615 4.143 87 -12,742005. 3.719 4.352 85 -14,552006. 3.901 4.569 85 -14,622007. 4.088 4.817 85 -15,132008. 4.457 5.161 86 -13,64

Izvor: Državni zavod za statistiku, Izvješće 1419, Zaposlenost i plaće u 2009., 13.07.2010. god.

Tablica 22. Prosječna neto isplaćena plaća u Republici Hrvatskoj

Godina 2009. 2010. (I-VI mj)Prosječna neto plaća u kunama 5.316 5.287Nominalna stopa pada u % -0,5

Izvor: FINA, Makro pokazatelji u 2010. godini

Tablica 23. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća prema spolu u 2008. godini

2008. godina Prosječna plaća u 2008.g. Muškarci Žene

Požeško-slavonska županija 4.457 4.663 4.191Republika Hrvatska 5.161 5.418 4.832

Izvor: Državni zavod za statistiku, Izvješće 1419, Zaposlenost i plaće u 2009., 13.07.2010. god.

51

Tablica 24. Broj nezaposlenih osoba prema dobi i razini obrazovanja u Požeško-slavonskoj županiji na dan 31.12.2010. godine

STAROST SPOL UKUPNO

Bez škole

i nezavršena OŠ

Osnovna

škola

SŠ 3 god

za KV i VKVradnik

e

SŠ za zanima

njau

trajanju od 4 i više

godine

Gimnazija

VŠ,I.

stupanj

fakulteta

stručni studij

Fakulteti, akademije,magisterij doktorat

15-19 ukupno 497 5 37 326 129 0 0 0Žene 208 1 15 120 72 0 0 0

20-24 ukupno 988 18 76 428 388 13 49 16Žene 506 9 36 179 231 6 34 11

25-29 ukupno 961 25 100 368 254 29 91 94žene 558 8 70 162 177 21 62 58

30-34 ukupno 723 50 151 275 138 22 47 40žene 402 20 96 123 96 16 30 21

35-39 ukupno 547 42 164 196 116 5 18 6žene 325 17 104 114 71 3 13 3

40-44 ukupno 526 36 189 171 115 1 7 7žene 331 19 122 101 85 1 1 2

45-49 ukupno 518 59 179 178 85 4 5 8žene 250 29 94 67 49 4 3 4

50-54 ukupno 681 124 237 186 97 21 8 8žene 399 69 156 83 72 11 4 4

55-59 ukupno 530 111 138 197 54 16 10 4žene 190 37 71 46 22 11 3 0

60-64 ukupno 120 25 23 54 10 5 1 2žene 2 1 1 0 0 0 0 0

65 i više ukupno 1 1 0 0 0 0 0 0žene 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO ukupno 6.092 496 1.294 2.379 1386 116 236 185žene 3.171 210 765 995 875 73 150 103

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Tablica 25. Provedeni projekti koji su doprinijeli razvoju ljudskih potencijala u PSŽ od 2006. do 2011. Godine.