Embed Size (px)
Citation preview
1
Strategija razvoja ljudskih potencijala
Brodsko-posavske županije
2016.-2020.
Slavonski Brod, siječanj 2017.
2
Sadržaj 1 ANALIZA DRUŠTVENO-EKONOMSKE SITUACIJE U ŽUPANIJI ........................................................... 7
1.1 Opća gospodarska situacija ..................................................................................................... 7
1.2 Demografski trendovi ............................................................................................................ 10
1.3 Zaposlenost i nezaposlenost na nacionalnoj i županijskoj razini .......................................... 12
2 ANALIZA OBRAZOVNOG SUSTAVA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE ............................................. 17
2.1 Predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje ................................................................. 17
2.2 Srednje školstvo .................................................................................................................... 18
2.3 Visoko školstvo ...................................................................................................................... 19
2.4 Cjeloživotno obrazovanje ...................................................................................................... 21
3 KARAKTERISTIKE RADNE SNAGE .................................................................................................... 25
3.1 Karakteristike nezaposlenih .................................................................................................. 25
3.2 Potrebe lokalnih poslodavaca ............................................................................................... 27
3.3 Potrebe i karakteristike osjetljivih skupina na tržištu rada ................................................... 31
3.4 Rodna ravnopravnost ............................................................................................................ 36
4 GLAVNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA ........................................................................................... 37
4.1 Razina gospodarske aktivnosti stanovništva Brodsko – posavske županije .......................... 37
4.2 Kvalifikacijska struktura stanovništva Brodsko – posavske županije .................................... 39
5 CIVILNO DRUŠTVO ......................................................................................................................... 41
6 EVALUACIJA STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE
2011.-2015. ........................................................................................................................................... 44
6.1 Uvod ...................................................................................................................................... 45
6.2 Metodologija ......................................................................................................................... 45
6.3 Rezultati analize .................................................................................................................... 46
6.4 Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije i Lokalno partnerstvo za
zapošljavanje Brodsko-posavske županije ........................................................................................ 47
6.5 Učinkovitost provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ ...................................... 49
6.6 Primjeri dobre prakse kroz stečena iskustva ......................................................................... 49
6.7 Analiza provedbe mjera iz Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ ................................. 54
6.8 Održivost nastalih promjena ................................................................................................. 54
6.9 Preporuke .............................................................................................................................. 55
7 SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 55
8 VIZIJA I PRIORITETI RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA .................................................................. 60
9 PRIORITETI I MJERE........................................................................................................................ 61
10 FINANCIJSKI OKVIR .................................................................................................................... 69
11 INSTITUCIONALNI OKVIR ........................................................................................................... 70
3
12 PROVEDBA I IZVJEŠTAVANJE ..................................................................................................... 70
4
UVOD
Razvoj ljudskih potencijala kroz obrazovanje i znanstveni rad kako bi se postigla njihova potpuna
zaposlenost, povećala produktivnost i kvaliteta obavljenog posla razvojni je prioritet Republike
Hrvatske koji joj mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje
kulturnog identiteta. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Brodsko-posavske županije s tim je ciljem
pristupilo izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ, kako bi se što bolje spoznale mogućnosti i
potrebe tržišta rada koje generira potražnju i obrazovnog sustava koji generira ponudu radne snage
na području županije. Ona predstavlja strateški dokument kojim su definirane vizija i misija te
prioritetne ciljeve i mjere kojima se vizija planira ostvariti. Sve relevantne institucije s područja
Brodsko-posavske županije koje imaju utjecaja na tržište rada dale su svoj obol u kreiranju ove
strategije.
Ova strategija je dokument koji pokriva razdoblje od 2016. do 2020. godine te predstavlja
četverogodišnji plan kojim se definiraju smjerovi politike zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog
uključivanja na razini Brodsko-posavske županije. Ona će omogućiti gospodarstvu Brodsko-posavske
županije ali i Hrvatske te u krajnjoj mjeri Europske Unije da raspolaže dobro obrazovanom, stručnom,
fleksibilnom i prilagodljivom radnom snagom koja može odgovoriti na sve izazove koje današnje
dinamično tržište postavi pred njih.
Lokalni dionici uključeni u izradu ovog dokumenta najbolje poznaju tržište rada, u županiji ali i šire, te
su se njihovi inputi pokazali ključnim kako bi ova Strategija imala utjecaja na što veću bazu
potencijalnih korisnika. Njihov uvid u mentalitet lokalnog stanovništva, društvena i ekonomska
kretanja ali i ostale administrativne i druge probleme s kojima se suočavaju daju im za pravo da
ponude najbolja moguća rješenja na njih. Nadalje, dugogodišnjim radom, od svog osnutka 2005.
godine na strateškim dokumentima za razvoj ljudskih potencijala dokazali su da posjeduju potrebnu
stručnost za izradu jednog ovako relevantnog i opširnog dokumenta.
Upravo iz tih razloga, ovom Strategijom će se formirati ciljevi, mjere i smjerovi djelovanja kako bi se
ostvarilo postojanje visokokvalificirane radne snage sa kapitalom stvaralačkog znanja koje u današnje
u modernim društvima ima prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa čak i
financijskog kapitala. Znanje ima iznimnu važnost u projekcijama strateškog razvoja te je ono temelj
za razvoj naprednog, tolerantnog i zaposlenog društva.
Strategija sadrži viziju koja je u skladu sa strateškim ciljevima te koja glasi:
„Povećana kvaliteta života stanovnika BPŽ usklađivanjem obrazovanja s potrebama tržišta rada te
konkurentno gospodarstvo uz promicanje socijalne uključenosti“
Ostvarenju navedene vizije podređeni su i strateški ciljevi, mjere i projekti koji joj nastoje pružiti
doprinos u realizaciji željenog stanja definiranog vizijom.
Velika pozornost posvećena je i usklađenosti Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ 2016.-2020.
sa strateškim regionalnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima:
Europska razina: Europa 2020, Europska strategija zapošljavanja, Inicijativa za zapošljavanje mladih
za razdoblje 2014-2020, Strategija mobilnosti za europsko visoko obrazovanje, Promocija kulturnih i
kreativnih sektora za rast i poslove u Europskoj uniji, Inicijativa za društveno poslovanje (Social
Business Initiative)
5
Nacionalna razina: Sporazum o partnerstvu, Nacionalni program reformi, Industrijska strategija
Republike Hrvatske, Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj, Strategija pametne
specijalizacije republike Hrvatske, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH,
Strategija razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije, Strateški plan Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, Operativni
program konkurentnost i kohezija 2014-2020, Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja
poduzetništva žena u RH 2014-2020, Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2015. do 2020., Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih
strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2016.-2018.
Regionalna razina: Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013., lokalne
razvojne strategije LAG-ova s područja županije (Posavina, Slavonska ravnica, Zapadna Slavonija).
6
SAŽETAK
7
1 ANALIZA DRUŠTVENO-EKONOMSKE SITUACIJE U ŽUPANIJI
1.1 Opća gospodarska situacija
Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između planina
Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga koja je ujedno i državna granica prema
Bosni i Hercegovini u duljini od 163 km.
Unutar Republike Hrvatske, Brodsko-posavska županija graniči na zapadu sa Sisačko-moslavačkom
županijom, na sjeveru s Požeško-slavonskom, sjeveroistoku s Osječko-baranjskom te na istoku s
Vukovarsko-srijemskom županijom. Područje županije prostire se na 2.034 km², što čini 3,59%
ukupne površine Republike Hrvatske i zauzima 14. mjesto po površini među županijama. Brodsko-
posavsku županiju obilježavaju dva osnovna cestovna pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu
zapad – istok povezane su zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka odnosno Azije. Tim
pravcem, a duž cijelog područja županije, prolazi cestovna, željeznička, riječna i telekomunikacijska
mreža, te naftovod. Drugi interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i
srednje Europe s Jadranom.
U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2 grada i 26
općina s ukupno 184 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Brodsko-posavska županija
broji 158.575 stanovnika. U ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske Županija participira sa
3,61% stanovnika (4.381.352 stanovnika prema popisu 2011. godine).
Struktura gospodarstva i financijski rezultati poduzetnika Brodsko-posavske županije
Brodsko-posavski poduzetnici čine oko 1,5 % svih hrvatskih poduzetnika. Kao i na razini ukupnog
poduzetništva RH, u Brodsko-posavskoj županiji također su najviše zastupljeni poduzetnici koji se
bave uslužnim djelatnostima odnosno trgovinom (u prosjeku oko 24 %), iako njihov udio u ukupnom
broju poduzetnika pada. Slijede oni iz prerađivačke industrije (oko 20 %), zatim poduzetnici koji se
bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (oko 12 %) te građevinarstva (oko 12 %). U
području poljoprivrede djeluje oko 8 % poduzetnika, dok je u ostalim djelatnostima zastupljenost
poduzetnika znatno manja.
U promatranom razdoblju ukupan broj poduzetnika se znatno mijenjao. Broj poduzetnika u 2012.
godini smanjen je za 96 poduzetnika ili za 6,3 % u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini broj
poduzetnika povećan je 143 poduzetnika ili za 10,0 % u odnosu na 2012. godinu, dok je u 2014.
godini broj poduzetnika povećan za 48 poduzetnika ili 3,1 % u odnosu na 2013. godinu. Broj
poduzetnika u 2014. godini veći je za 95 poduzetnika ili za 6,2 % u odnosu na 2011. godinu.
Tablica 1: Broj poduzetnika u BPŽ u razdoblju od 2011. - 2014. godine prema područjima djelatnosti NKD
2011. 2012. 2013. 2014.
8
Područje
djelatnosti
Broj
poduzetni
ka
Udio
poduzetni
ka %
Broj
poduzetni
ka
Udio
poduzetni
ka %
Broj
poduzetni
ka
Udio
poduzetni
ka %
Broj
poduzetni
ka
Udio
poduzetni
ka %
Poljoprivreda,šuma
rstvo i ribarstvo 126 8,3 124 8,7 130 8,3 130 8,0
Rudarstvo i vađenje 8 0,5 6 0,4 6 0,4 6 0,4
Prerađivačka
industrija 294 19,3 277 19,4 319 20,3 315 19,5
Opskrba
električnom
energijom, plinom,
parom i
klimatizacija
8
0,5
11
0,8
16
1,0
19
1,2
Opskrba vodom;
uklanjanje
otpadnih voda,
gospodarenje
otpadom te
djelatnosti sanacije
okoliša
15
1,0
14
1,0
16
1,0
17
1,0
Građevinarstvo 199 13,1 165 11,6 191 12,2 193 11,9
Trgovina na veliko i
na malo; popravak
motornih vozila i
motocikala
383
25,1
353
24,7
373
23,8
364
22,5
Prijevoz i
skladištenje 90 5,9 84 5,9 90 5,7 94 5,8
Djelatnosti
pružanja smještaja
te pripreme i
usluživanja hrane
47 3,1 49 3,4 58 3,7 68 4,2
Informacije i
komunikacije 39 2,6 36 2,5 41 2,6 49 3,0
Financijske
djelatnosti i
djelatnosti
osiguranja
5 0,3 7 0,5 7 0,5 10 0,6
Poslovanje
nekretninama 13 0,9 13 0,9 14 0,9 13 0,8
Stručne,
znanstvene i
tehničke djelatnosti
185 12,2 183 12,8 186 11,8 205 12,7
Administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
23 1,5 23 1,6 24 1,5 25 1,6
Obrazovanje 16 1,0 15 1,0 21 1,3 17 1,1
Djelatnosti
zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
28 1,8 27 1,9 26 1,7 30 1,8
Umjetnost, zabava i
rekreacija 6 0,4 5 0,4 10 0,6 11 0,7
Ostale uslužne
djelatnosti 37 2,4 35 2,5 42 2,7 51 3,1
Fizičke osobe bez
djelatnosti 1 0,1 _ _ _ _ 1 0,1
9
Ukupno sve
djelatnosti 1.523 100,0 1427 100,0 1.570 100,0 1.618 100,0
Izvor: Fina,Zagreb
Poslovanje poduzetnika Brodsko-posavske županije u promatranom razdoblju možemo ocijeniti kao
loše jer je u sve četiri godine ostvaren neto gubitak u njihovom poslovanju. Od 2011. do 2013. godine
gubitak u poslovanju poduzetnika BPŽ stalno se povećava. U 2014. godini poduzetnici Brodsko-
posavske županije povećali su prihode više od rashoda što je dovelo do znatnog smanjenja gubitka,
no, negativno financijsko poslovanje i dalje je izraženo.
Tablica 2: Neto financijski rezultati poduzetnika BPŽ od 2011. – 2014. (u 000 kuna)
Godina Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Neto financijski rezultat
2011. 193.856 253.255 - 59.299
2012. 266.677 384.415 - 117.738
2013. 289.030 435.213 - 146.183
2014. 262.814 308.293 - 45.479
Izvor: FINA, Zagreb
Dakle, gospodarstvo Brodsko-posavske županije bilježi negativna kretanja po većini
makroekonomskih odnosno gospodarskih pokazatelja u promatranom razdoblju od 2011. do 2015.
godine. Značajno je smanjena ukupna zaposlenost, a posebno u realnom sektoru gospodarstva. Broj
poduzeća (tvrtki) znatno se mijenjao, ali krajem promatranog razdoblja ima tendenciju povećanja, a
što je posljedica prijelaza iz obrta u tvrtke (izmjenom Zakona o trgovačkim društvima i mogućnosti
osnivanja j.d.o.o. s temeljnim kapitalom od 10 kuna). Smanjena gospodarska aktivnost rezultirala je
negativnim neto financijskim rezultatom u svim promatranim godinama. I dalje je prisutno značajno
zaostajanje u prosjeku isplaćenih plaća po zaposlenom u odnosu na državni prosjek.
Uzroci ovakvih negativnih kretanja su brojni. Jedan od uzroka je svakako i ekonomska kriza iz koje se
sporo izlazi te se u dovoljnoj mjeri ne provode adekvatne mjere i aktivnosti s ciljem jačanja
gospodarstva. Gospodarstvo Brodsko-posavske županije nije konkurentno te je stoga loše
pozicionirano u nacionalnim i globalnim okvirima. Dio odgovornosti je sigurno i na upravama i
menadžmentu poduzeća (tvrtki) jer nisu uspjeli zaključiti kvalitetne ugovore koji bi donijeli nove
poslove te povećali zaposlenost.
Podrška gospodarstvu
Globalna gospodarska kriza u Hrvatskoj se počela osjećati sredinom 2008. godine da bi se njeni
negativni utjecaji nastali pojačavati prema kraju 2008. kada je došlo do značajnog usporavanja
gospodarskog rasta koji na kraju 2008. godine iznosi 2,8%. Svoj vrhunac globalna kriza u Hrvatskoj
dostiže u 2009. godini kada značajno pogađa gospodarstvo Republike Hrvatske a pogotovo izvozno
orijentirane tvrtke kojima se ugovori za isporuku roba i usluga drastično smanjuju ili u potpunosti
otkazuju, dolazi do smanjenja obujma poslova a samim time i zaposlenosti.
Kako bi se potaknuo gospodarski razvoj na području Županije provodi se niz aktivnosti i projekata u
cilju poticanja gospodarstva odnosno poduzetništva a neki od njih su: kreditiranje poduzetništva uz
subvenciju kamata, poticanje razvoja poduzetničkih zona, poticanje konkurentnosti poduzetnika i
županije kao regije, poticanje inovativnosti, obrtništva te informiranje i edukacija poduzetnika.
Kao pokretač i potporna institucija poduzetnika Brodsko-posavske županije ističe se CTR – Razvojna
agencija Brodsko-posavske županije d.o.o. koja čini neizostavni dio poduzetničke infrastrukture te
10
zadovoljava ne samo potrebe poduzetnika, nego pruža specijalizirane oblike pomoći lokalnoj i
regionalnoj samoupravi u izradi i provođenju poduzetničkih i razvojnih projekata u okviru nekada
pretpristupne strategije a danas dostupnih Europskih strukturnih fondova kao i domaćih izvora
financiranja. Nadalje, na razini gradova, Slavonski Brod i Nova Gradiška, aktivno djeluju razvojna
agencija grada Slavonskog Broda d.o.o. i Industrijski park Nova Gradiška d.o.o.
1.2 Demografski trendovi
Negativni demografski trendovi u Republici Hrvatskoj prisutni su već dulji niz godina. Prema popisu
stanovništva iz 2011. godine Brodsko-posavska županija broji 158.575 stanovnika, od toga 77.115
muškaraca (48%) i 81.460 žena (52%), što je za 2.005 stanovnika ili 1,15% manje u odnosu na 1991.
godinu što čini 3,95% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.381.352 stanovnika prema
popisu 2011. godine). Uz dva grada (Slavonski Brod ii Novu Gradišku), Županija broji 26 općina u
kojima se nalazi 185 naselja. U Slavonskom Brodu kao središtu županije živi 59.141 stanovnik, u Novoj
Gradišci 14.229 stanovnika. Ukupan broj stanovnika u općinama Brodsko – posavske županije iznosi
85.205 stanovnika. Od 26 općina po broju stanovnika najveća je općina Sibinj sa 6.895 stanovnika dok
je najmanja općina Dragalić sa 1.361 stanovnikom. Gustoća naseljenosti Brodsko posavske županije
iznosi 78,1 stanovnik/km².
U 2011. stanovništvo Brodsko – posavske županije prosječno je bilo staro 40,6 godina (muškarci 38,5
godina, žene 42,5 godina) što je za 3% manje od prosječne starosti stanovništva Republike Hrvatske.
U proteklih 50 godina prosječna starost stanovništva porasla je gotovo za 10 godina, što je posljedica
dugogodišnjeg pada nataliteta te porasta očekivanog trajanja života. U 2011. godini indeks starenja
iznosi 96,5%, a koeficijent starosti 23,1%. Broj stanovnika starih 65 i više godina prvi je put premašio
broj mladih od 0 do 14 godina. Udio osoba starih 65 i više godina iznosio je 17,56%, a udio mladih od
0 do 14 godina 17,07%.
Popis 2011. pokazuje da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva Brodsko – posavske
županije 94,99%, Srba 2,60%, Roma 0,74%, Bošnjaka 0,29%, Albanaca 0,20%, Ukrajinaca 0,15%, Čeha
0,05%, Mađara 0,04%, Makedonaca 0,04%, Nijemaca 0,04%, Slovenaca 0,04%, Talijana 0,03%,
Crnogoraca 0,03%, Poljaka 0,02%, Slovaka 0,02%, Bugara 0,01%, Rumunja 0,01%, Rusa 0,01%, Rusina
0,01% i Turaka 0,01%. Udio osoba koje se nisu željeli izjasniti jest 0,37%, odnosno 588 stanovnika.
Udio pripadnika nacionalnih manjina iznosi 4,34%.
Od ukupnog broja stanovnika Brodsko – posavske županije njih 99,59% ima hrvatsko državljanstvo,
dok je stranih državljana 0,35%, odnosno 556 stanovnika.
Prema materinskom jeziku 98,18% osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a pojedinačni
udio nekih drugih materinskih jezika, kao što su srpski, bosanski, romski, rumunjski i sl., je manji od
1%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 92,13%, pravoslavaca 3,58%, dok je udio pripadnika ostalih
vjerskih skupina pojedinačno manji od 1%. Nevjernika/ateista ima 1,43%, dok se 1,08% osoba nije
željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
U 2014. godini zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 7%, tj.
rođeno je 107 djece manje nego u 2013. godini. U odnosu na 2010. godinu bilježi se pad od gotovo
10%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 1.415 djece, od toga živorođenih 1.412 i 3 mrtvorođene
bebe.
11
Stopa nataliteta Brodsko – posavske županije (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2014. godini iznosila
je 8,9, što je manje od stope nataliteta na razini Republike Hrvatske (9,3).
U 2014. godini zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 40
osoba ili 2% više u nego u prethodnoj godini.
Slika 1: Prirodno kretanje stanovništva Brodsko - posavske županije od 2010. do 2014. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 7.1.1., obrada Grad Nova Gradiška
Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2014. godini iznosila je 12,34, dok je na razini
Republike Hrvatske ona iznosila 12,0.
Stopa prirodnog prirasta u 2014. godini bila je u Brodsko – posavskoj županiji negativna i iznosila je
-3,44 (-545 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih),
koji je iznosio 72,2.
Slika 2: Stopa prirodnog prirasta i vitalni indeks Brodsko - posavske županije za razdoblje od 2010. do 2014. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 7.1.1., obrada Grad Nova Gradiška
U 2014. godini na području županije sklopljen je 831 brak, što je za 82 braka, odnosno 11% više u
odnosu na prethodnu godinu. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u
2014. godini iznosila je 5,24, što je za 12,2% više u odnosu na razinu Republike Hrvatske.
U 2014. godini bilo je 221 pravomoćno razvedena braka, pri čemu je stopa razvedenih brakova (broj
razvedenih brakova na 1000 stanovnika) u 2014. godini iznosila 1,39, što je za 7% manje u odnosu na
istu stopu na razini Republike Hrvatske.
0
500
1000
1500
2000
2500
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Živorođeni
Umrli
-20
0
20
40
60
80
100
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Stopa prirodnogprirasta
Vitalni indeks
12
U 2014. u Brodsko – posavsku županiju doselilo se iz inozemstva 212 osoba, a u inozemstvo se
odselilo 914 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i
iznosio je -702.
Slika 3: Vanjska migracija stanovništva Brodsko - posavske županije za razdoblje od 2010. do 2014. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 7.1.2.; obrada Grad Nova Gradiška
U 2014. godini mjesto stanovanja unutar Brodsko – posavske županije promijenilo je 2.258 osoba. Od
ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2014. godini najviše osoba (30,2%) selilo se između
županija, između gradova/općina iste županije selilo se 56,9% osoba, a između naselja istog
grada/općine 13,1% osoba. Brodsko – posavska županija bilježi negativan saldo migracije -906 osoba,
drugi po redu među još 13 županija s područja Republike Hrvatske, pri čemu najveći ima Vukovarsko
-srijemska županija -1.272 osobe.
1.3 Zaposlenost i nezaposlenost na nacionalnoj i županijskoj razini
Zaposlenost na županijskoj razini Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječan broj zaposlenih osoba (odnosno osiguranika na temelju radnog odnosa) u Brodsko-posavskoj županiji u prethodnom razdoblju (2009. do 2014. godine) imao je silaznu putanju da bi u 2015. godini prosječan broj zaposlenih porastao za 1,6% u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Prema zadnjim podacima 2,4% ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj bilo je zaposleno u Brodsko – posavskoj županiji. Promatrajući zaposlene prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Brodsko-posavskoj županiji na dan 30.9.2015. godine najveći broj zaposlenih osoba zabilježen je u prerađivačkoj industriji (8.746 ili 24,7%), trgovini na veliko i na malo (4139 ili 11,7%), javnoj upravi i obrani (3.009 ili 8,5%), obrazovanju (2.943 ili 8,3%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2.910 ili 8,2%), te građevinarstvu (2.704 ili 7,6%). Istovremeno u Republici Hrvatskoj najveći broj zaposlenih nalazio se također u prerađivačkoj industriji (16,4%) i u trgovini na veliko i na malo (15,7%). U usporedbi s prethodnim godinama porast broja zaposlenih zabilježen je u značajnim djelatnostima poput prerađivačke industrije (za 6,9% u usporedbi s krajem 2013. godine odnosno 2,1% u odnosu na kraj 2014. godine), trgovine na veliko i malo (za 2%) te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 19,1%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (18,5%), javnoj upravi i obrani (17,8%), dok je smanjenje zaposlenih u usporedbi s prethodnom godinom zabilježeno tek u
-800
-600
-400
-200
0
200
400
600
800
1000
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Doseljeni
Odseljeni
Saldo migracije
13
ponekim djelatnostima npr. u rudarstvu i vađenju (15,5%), financijskim djelatnostima (3,9%) i obrazovanju (1,2%).
Tablica 3. Broj zaposlenih prema djelatnosti (NKD) u BPŽ u razdoblju od 2011. - 2015. godini
NKD 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 30.09.2015.
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
2.785 2.590 2.387 2.267 2.258
(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 72 103 87 84 71
(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
8.167 8.615 8.185 8.565 8.746
(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA
387 379 345 360 370
(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
663 618 598 562 584
(F) GRAĐEVINARSTVO 3.667 2.897 2.664 2.578 2.704
(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
4.124 3.958 3.997 4.057 4.139
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 1.870 1.816 1.650 1.637 1.643
(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
1.028 966 1.043 1.122 1.192
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
345 354 390 418 452
(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA
800 734 660 752 723
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA
25 19 22 25 36
(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI
1.147 1.253 1.285 1.318 1.562
(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI
809 781 795 805 959
(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE
2.827 2.723 2.628 2.555 3.009
(P) OBRAZOVANJE 2.971 2.962 2.998 2.980 2.943
(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI
2.983 2.866 2.981 2.919 2.910
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA
343 323 324 326 329
(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI
617 591 614 610 620
(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE
119 74 59 35 37
(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA
40 67 32 32 36
14
NEPOZNATO 191 150 80 73 73
UKUPNO 35.980 34.839 33.824 34.080 35.396
Promatrajući prema osnovama osiguranja HZMO-a na području Brodsko-posavske županije krajem rujna 2015. godine bilo je zaposleno ukupno 33.269 osoba (zaposleni u pravnim subjektima - 28.447, zaposleni kod fizičkih osoba – 3.914, obrtnici – 1.682, individualni poljoprivrednici - 839 i samostalne profesije – 387 osoba), a 127 osoba je bilo prijavljeno po osnovi produženog osiguranja.
Nezaposlenost na županijskoj razini Tijekom promatranog razdoblja (2011. -2015. godine) prosječan broj nezaposlenih je rastao tijekom 2011., 2012. i 2013. godine da bi se tijekom 2014. broj nezaposlenih počeo značajnije smanjivati, te se takav trend nastavio i u 2015. godini.
Graf 1. Kretanje prosječne registrirane nezaposlenosti 2011. -2015. godine
Prema zadnjim podacima iz rujna 2015. godine na području Brodsko - posavske županije evidentirano je 11.414 nezaposlenih osoba (4,4% od ukupnoga broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj), što je 14,5% manje nego u rujnu 2014., 32,6% manje nego u rujnu 2013. te 32,4% manje nego u rujnu 2012. godine. U Područnom uredu Slavonski Brod u 2014. godini bilo je registrirano prosječno mjesečno 15.937 nezaposlenih osoba (za 11% manje u odnosu na prethodnu 2013. godinu), a za područje cijele Hrvatske prosječna nezaposlenost u istom razdoblju je manja za 4,9%.
Pod utjecajem smanjenja broja nezaposlenih osoba i istovremenog blagog povećanja broja zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji smanjena je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti s 31,9% u 2011. na 27,1% u rujnu 2015. godine. U Republici Hrvatskoj u 2015. godini prosječna godišnja stopa nezaposlenosti iznosila je 16,7% (prilikom izračuna stope korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja).
Brodsko-posavska županija u 2010. i 2011. godini imala je najveću prosječnu godišnju stopu nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, dok je u 2015. godini u šest županija i registrirana veća prosječna godišnja stopa nezaposlenosti.
Godina Prosječni broj zaposlenih
HZMO Prosječna nezaposlenost
HZZ Prosječna stopa nezaposlenosti
(izračun HZZ)
2011. 36.190 16.942 31,9
2012. 35.783 17.197 32,5
2013. 35.094 17.912 33,8
2014. 34.005 15.937 30,1
2015. (siječanj - rujan) 34.556 12.852 27,1
16942 17197 17912
15937
12852
80009000
10000110001200013000140001500016000170001800019000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. (siječanjdo rujan)
Prosječna nezaposlenost HZZ
15
Stopa anketne nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj (prema rezultatima Ankete o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata i usporediva sa zemljama Europske unije), u drugom tromjesečju 2015. godine iznosila je 15,5 %, pri čemu je stopa nezaposlenosti muškaraca bila 15,4 %, a žena 15,7 %.
Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskog statističkog ureda (Eurostata), pa je ovaj izvor podataka međunarodno usporediv. Državni zavod za statistiku ne izračunava anketnu nezaposlenost po županijama već samo za cijelu Republiku Hrvatsku. Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu 2015. iznosila je 16,2 % (naspram stopi od 15,9 % u prethodnome mjesecu ), pri čemu je stopa nezaposlenosti muškaraca bila 14,0 %, a žena 18,5 %. Zbog različitih metodologija izračuna stope nezaposlenosti, stopa registrirane nezaposlenosti u mnogim je zemljama veća od stope anketne nezaposlenosti. Unatoč tome, stopa registrirane nezaposlenosti može se upotrebljavati kao pouzdan pokazatelj.
Ukupno je tijekom 2014. godine iz evidencije nezaposlenih izašlo 18.445 nezaposlenih osoba što je za 20,4% više u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 8.469 osoba zaposleno na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti (za 7,5% manje nego u 2013. godini), a 9.976 osoba je brisano iz drugih razloga (za 61,9% više nego u prethodnoj godini), npr. zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja i sl. Od 8.469 zaposlenih osoba, 7.828 osoba je zaposleno na temelju radnog odnosa, a 641 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, zapošljavanje po posebnim propisima, registriranje trgovačkog društva, obrta i dr.) Promatrajući spolnu strukturu zaposlenih 3.986 (47,1%) je bilo zaposlenih žena te 4.483 (52,9%) muškaraca. Broj zaposlenih žena se smanjio za 12,2% u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja zaposlenih 3.625 osoba (42,8%) je imalo završenu srednju školu u trajanju do 3 godine i školu za KV i VKV radnike, 2.235 (26,4%) osoba završenu srednju školu u trajanju od 4 i više godina, 1.016 (12%) osoba završenu osnovnu školu, 676 (8%) osoba završen fakultet, 528 (6,2%) osoba prvi stupanj fakulteta, stručni studij ili višu školu, 202 (2,4%) osobe su bile bez škole i s nezavršenom osnovnom školom te 187 (2,2%) osoba je bilo sa završenom gimnazijom. Promatrano po djelatnostima najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (24,2%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (19,9%), građevinarstvu (12%) i trgovini na veliko i na malo (11,5%). Prvo zaposlenje pronašlo je 1.397 (16,5%) osoba, a 7.072 (83,5%) zaposlenih osoba je imalo prethodno radno iskustvo. Na neodređeno vrijeme je zaposleno ukupno 1.007 (11,9%) osoba od ukupnog broja zaposlenih u 2014. godini. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja najveći udio među zaposlenima imaju zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (2.321 ili 27,4%), uslužna i trgovačka zanimanja (1767 ili 20,9%) te inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (1698 ili 20,4%). Stopa zapošljavanja u Brodsko-posavskoj županiji u 2014. godini iznosila je 26,2%. S višom razinom obrazovanja i stopa zapošljavanja je bila veća. Najnižu stopu zapošljavanja imale su osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (8,3%), a najvišu stopu osobe sa završenim fakultetom (48%). U prvih devet mjeseci 2015. godine s područja Brodsko – posavske županije iz evidencije Zavoda ukupno su zaposlene 7.104 osobe (3,8% od ukupnoga broja u Republici Hrvatskoj), što je 1,3% više nego u istom razdoblju 2014. Tijekom 2014. godine na evidenciji Područnog ureda Slavonski Brod bilo je prosječno mjesečno evidentirano 8 tražitelja zaposlenja što je za 27,3% manje u odnosu na prosječan broj prethodne godine. Jednake udjele čine tražitelji zaposlenja sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina (25%) kao i osobe sa završenim fakultetom (25%) i osobe sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom (25%).
16
U Područnom uredu Slavonski Brod tijekom 2014. godine prosječno je bilo registrirano 1.535 (9,6% od prosječne nezaposlenosti) hrvatskih branitelja što čini smanjenje od 0,9% u odnosu na prosječan broj prethodne godine. Najveći udio čine hrvatski branitelji sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine te školom za KV i VKV radnike (37,3%). Ako se promatra njihova dobna struktura najveći udio čine hrvatski branitelji u dobi iznad 50 godina starosti (58,4%). Problem suficitarnosti kao i općenito još uvijek velike nezaposlenosti nastojao se ublažiti kroz međumjesno posredovanje, sezonsko zapošljavanje u inozemstvu i na moru, pokušaje promjene politike upisa u srednje škole, kao i kroz provedbu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju u turizmu jedna je od važnih aktivnosti Zavoda, a takvo zapošljavanje čini značajan dio ukupnog zapošljavanja iz evidencije Zavoda. Tijekom promatranog razdoblja zabilježen je i rast broja zaposlenih iz evidencije Područnog ureda Slavonski Brod na sezonskim poslovima u ugostiteljstvu na području Republike Hrvatske kao što je vidljivo iz grafa niže.
Na sezonskim poslovima tijekom promatranog razdoblja najviše su se zapošljavali kuhari, konobari, prodavači, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, čistačice i sobarice, a promatrano po županiji zaposlenja najviše se sezonskih radnika zapošljavalo u Primorsko-goranskoj županiji (oko 30%), Istarskoj (oko 30%), Splitsko-dalmatinskoj (oko 10%), Dubrovačko-neretvanskoj (oko 10%), Zadarskoj (oko 5%) te Šibensko - kninskoj županiji (oko 5%). Sezonski radnici su se najviše zapošljavali u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
1086
1379
1536 1559 1507
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Zaposleni iz evidencije Područnog ureda Slavonski Brod na sezonskim poslovima u drugim županijama Republike Hrvatske
17
2 ANALIZA OBRAZOVNOG SUSTAVA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE
Današnje vrijeme predstavlja prekretnicu čovječanstva iz industrijskog u društvo znanja i
informatizacije. U takvom društvu, znanje, stručnost i sposobnosti ljudi predstavljaju ključne
čimbenike za razvoj i pokretači su gospodarskih i društvenih promjena.
Kvaliteta ljudskih resursa jedan je od ključnih razvojnih čimbenika i jedna od ključnih odrednica
konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Stoga, ulaganje u razvoj ljudskih resursa, te efikasno
korištenje stečenih znanja i vještina predstavljaju primarne faktore razvoja Republike Hrvatske koja je
na putu da postane društvo znanja.
Kvaliteta obrazovnog sustava ključna je za povećanje konkurentnosti gospodarstva osiguranjem
potrebne kvalitete ljudskog kapitala, kao glavnog razvojnog resursa. Ono omogućuje stjecanje znanja,
vještina, stavova i vrijednosti potrebnih pojedincu za ispunjavanje radnih i društvenih uloga.
Dokazano je da obrazovanje izravno pridonosi produktivnosti, stoga porast općeg stupnja
obrazovanja stanovništva, kao i unapređenje kvalitete obrazovnog sustava treba biti jedan od glavnih
prioriteta kako Hrvatske tako i Brodsko-posavske županije.
2.1 Predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje
Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i
socijalne skrbi djece predškolske dobi starosti od 6 mjeseci do 6 godina, odnosno do polaska u
osnovnu školu. Na području Brodsko-posavske županije u školskoj godini 2014./2015. djeluje 17
vrtića i 10 drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe predškolskog odgoja djece. Od toga broja
15 vrtića i 10 drugih pravnih osoba je u državnom vlasništvu, 1 vrtić je privatni te 1 u vlasništvu
vjerske zajednice. Ukupni broj polaznike u školskoj godini je 2.431.
Polaznici dječjih vrtića prema dobi:
Do 3 godine 3 do 5 godina 5 do 7 godina i stariji
18
U ovom segmentu obrazovanja primjećujemo nedostatak usluga za potporu obiteljskom životu. Žene
koje žive u manjim jedinicama lokalne samouprave, kakva je većina u Brodsko-posavskoj županiji,
imaju dodatne troškove dnevnog čuvanja djece budući da te jedinice lokalne samouprave, ako i imaju
vrtić, nemaju programe cjelodnevnog boravka. Također, trend upisa djece u vrtiće raste, ali kapaciteti
županijskog središta i okolice i dalje ne zadovoljavaju potrebe budući da broj prijavljene djece i dalje
premašuje broj upisane djece u vrtiće. Analizirajući broj rođene djece u zadnjih 5 godina možemo
zaključiti da broj novorođenih je u laganom opadanju. Ukoliko se ovakav trend nastavi i u buduće to
će s vremenom rezultirati s tim da će današnji kapaciteti biti dostatni da bi se potrebe za
predškolskim odgojem zadovoljile, ali s druge strane zabrinjavajući za budućnost županije.
Djelatnost osnovnoškolskog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, definirana je
obveza osnovnog školovanja za sve učenike u RH u pravilu od 6. do 15. godine života. Osnovno
obrazovanje traje 8 godina. Osnovnim obrazovanjem učenik stječe potrebna znanja i sposobnosti za
nastavak obrazovanja.
Na području Brodsko - posavske županije trenutno djeluje 34 osnovne škole (23 na kojima osnivačka
prava ima Županija, a u 11 Grad Slavonski Brod) iz kojih godišnje izlazi, tj. završava 8. razred 1.776
učenika. Sve osnovne škole u županiji ukupno broje 13.037 učenika. Broj upisanih učenika u osnovne
škole u Brodsko-posavskoj županiji ima tendenciju pada iz razloga odlaska i raseljavanja sve većeg
broja obitelji ali i negativnog prirodnog prirasta u Hrvatskoj.
2.2 Srednje školstvo
Brodsko-posavska županija također upravlja s 12 srednjih škola, koje obuhvaćaju 3 gimnazije, jednu
srednju glazbenu školu i 8 strukovnih škola: poljoprivrednu, kemijsku i veterinarsku, obrtničku, dvije
industrijsko-obrtničke, tehničku, dvije ekonomsko-birotehničke škole, elektrotehničku i medicinsku
školu. U školskoj 2014./2015. godini na području Brodsko-posavske županije srednju školu pohađa
6.884 učenika (svi razredi, završnih oko 1.975) i to kroz:
Gimnazijske programe, 22,84 % ukupne populacije učenika u srednjem obrazovanju,
Strukovne programe, 46,18 % ukupne populacije učenika u srednjem obrazovanju,
Trogodišnje strukovne programe 30,81 % ukupne populacije učenika u srednjem
obrazovanju.
Na području Brodsko-posavske županije djeluju sljedeće srednje škole:
Srednja škola Matija Antun Reljković, Slavonski Brod s programima: veterinarski tehničar,
poljoprivredni tehničar opći, poljoprivredni tehničar vrtlar, poljoprivredni tehničar fito
farmaceut, poljoprivredni tehničar biljni voćar, vinogradar, vinar, tehničar poljoprivredne
mehanizacije, šumarski tehničar, kemijski tehničar, ekološki tehničar, prehrambeni tehničar,
tehničar nutricionist, geodetski tehničar.
Obrtnička škola Slavonski Brod s programima: krojač, stolar, zidar, keramičar-oblagač,
soboslikar-ličilac, frizer, kuhar, konobar, slastičar, pediker, tapetar, pekar, mesar, pomoćni
krojač, pomoćni tapetar.
Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod s programima: program opće gimnazije, program
jezične gimnazije, program prirodoslovno-matematičke gimnazije.
Gimnazija Nova Gradiška s programom opće gimnazije
19
Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod s programima: program iz područja strojarstva,
elektrotehnike, prometa, metalurgije i ostalih usluga
Tehnička škola Slavonski Brod s programima: program iz područja strojarstva, elektrotehnike,
graditeljstva, cestovnog prometa, pomorskog, riječnog i lučkog prometa,
Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod s programima: ekonomist, upravni referent,
poslovni tajnik, prodavač, hotelijersko-turistički tehničar.
Srednja medicinska škola Slavonski Brod s programima: medicinska sestra-tehničar opće
zdravstvene njege, medicinska sestra/tehničar, fizioterapeutski tehničar/tehničarka,
primalja/asistentica.
Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška s programima: obrađivač na numeričko
upravljanim alatnim strojevima, bravar, strojobravar, instalater sustava vode, plina, grijanja i
hlađenja, automehaničar, kuhar, konobar, pomoćni kuhar i slastičar, prodavač.
Elektrotehnička i ekonomska škola Nova Gradiška s programima: tehničar za računalstvo,
tehničar za elektroniku, elektrotehničar, tehničar za električne strojeve, tehničar za
električne strojeve s primijenjenim računalstvom, komercijalist.
Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića Slavonski Brod s programom klasične gimnazije
Glazbena škola Slavonski Brod s programima: funkcionalne muzičke pedagogije, glazbenik
teorijskog smjera, glazbenik instrumentalist-flauta, gitara, harmonika, klavir, tambura,
violina, puhački instrumenti, glazbenik.
Tablica 4: Ukupni broj učenika u srednjim školama BPŽ u školskoj godini 2014./2015.
ŠKOLA BROJ UČENIKA
Srednja škola Matija Antun Reljković, Slavonski Brod 898
Obrtnička škola Slavonski Brod 671
Gimnazija Matija Mesić Slavonki Brod 909
Gimnazija Nova Gradiška 431
Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod 916
Tehnička škola Slavonski Brod 753
Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod 692
Srednja medicinska škola Slavonski Brod 439
Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška 534
Elektrotehnička i ekonomska škola Nova Gradiška 371
Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića Slavonski Brod 232
Glazbena škola Slavonski Brod 26
Izvor: BPŽ, Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu
2.3 Visoko školstvo
Na području Županije postoje četiri visokoobrazovne ustanove. Uz Veleučilište u Slavonskom Brodu
(VUSB), tu su i Strojarski fakultet Slavonski Brod, te Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, oba
također u Slavonskom Brodu te Izvanredni dislocirani sveučilišni preddiplomski studiji sestrinstva u
Novoj Gradišci. U akademskoj godini 2014./15., Strojarski fakultet upisao je 983 studenta na
sveučilišni preddiplomski studij, dislocirani studij Sveučilište u Osijeku, Fakultet za odgojne i
obrazovne znanosti 301 studenta, a VUSB-a ukupno 1.057 studenata.
20
Tablica 5: Broj upisanih studenata 2014/2015
VISOKO OBRAZOVANJE U BPŽ BROJ UPISANIH STUDENATA 2014/2015
VUSB 1.057
Strojarski fakultet Slavonski Brod 983
Sveučilište u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
301
Izvanredni dislocirani sveučilišni preddiplomski studiji sestrinstva u Novoj Gradišci
50
Ukupno 2.391
Izvor: BPŽ, Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu djeluje sa slijedećim programima: sveučilišni
preddiplomski studiji koji traje 7 semestara i ima 4 smjera (konstruiranje i razvoj proizvoda,
logistika proizvodnje, inženjerstvo materijala i strojarske tehnologije); sveučilišni diplomski
studiji koji traje 3 semestra i ima 4 smjera (konstruiranje i razvoj proizvoda, logistika
proizvodnje, inženjerstvo materijala i strojarske tehnologije); poslijediplomski sveučilišni
studiji koji traje 6 semestara i ima 3 smjera (suvremeni proizvodni procesi, suvremeni
proizvodni menadžment, konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda); poslijediplomski
specijalistički studiji koji traje 3 semestra i ima 4 smjera (inženjerstvo materijala, modeliranje
i numerička analiza, konstrukcija, primjene proizvodnih postupaka i proizvodni menadžment).
U akademskoj godini 2014./2015. na Strojarskom fakultetu upisano je 983 studenta. Na
fakultetu je ukupno zaposleno 32 doktora znanosti, 2 magistara znanosti i 26 VSS djelatnika.
Veleučilište Slavonski Brod izvodi nastavu na tri stručna studija i to: studiji poljoprivreda-
bilinogojstvo, smjer hortikultura; studiji ekonomije-smjer menadžment; studiji strojarstva-
smjer proizvodno strojarstvo; program cjeloživotnog obrazovanja-4 programa ovisno o
potrebama tržišta rada. Trenutno je na Veleučilištu Slavonski Brod u stalnom radnom odnosu
ukupno 34 osobe – 23 nastavnika i 6 administrativnih djelatnika, 1 tehnički djelatnika te 4
djelatnika u rukovodstvu. Također, u provedbi nastave, Veleučilište surađuje s 42 vanjska
suradnika.
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti,
dislocirani studiji u Slavonskom Brodu sa 3 studijska programa: integrirani preddiplomski i
diplomski učiteljski studij u trajanju od 5 godina (magistar primarnog obrazovanja); učiteljski
studiji s modulom engleskog jezika; sveučilišni studiji predškolskog odgoja kao izvanredni
studij u trajanju od 5 godina.
Izvanredni dislocirani sveučilišni preddiplomski studiji sestrinstva u Novoj Gradišci smjera
sestrinstvo
Visokoškolske institucije u Slavonskom Brodu imaju tendenciju rasta broja upisanih studenata (što se
postiže podizanjem standarda studiranja te zadržavanjem studenata od odlaska na studiranje u
tradicionalne destinacije studiranja Zagreb i Osijek) te je planiran i rast broja dostupnih smjerova
studiranja u Brodsko-posavskoj županiji. Također, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu
visokoškolskih institucija u Brodsko-posavskoj županiji kako bi se povećao standard studiranja i
omogućilo povećanje upisnih kvota za smjerove studiranja za koje je predviđeno povećanje upisnih
kvota na razini države (izgradnja objekta veleučilišta/sveučilišta Slavonski Brod, sanirati zgradu
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti kao i
proširiti kapacitet studentskog smještaja izgradnjom studentskog kampusa).
21
2.4 Cjeloživotno obrazovanje
Cjeloživotno učenje odnosi se na svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unaprjeđenja
znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog
djelovanja pojedinca.
Koncepcija cjeloživotnog učenja nastala je upravo iz razloga što se količina novog znanja svakim
danom sve više povećava, dok postojeće znanje sve više i brže zastarijeva. Nadalje, cjeloživotno
učenje je utemeljeno na stalnom pristupu učenju i obrazovanju radi stjecanja novih i obnavljanja već
postojećih znanja i vještina, potrebnih za sudjelovanje u radu i društvu znanja odnosno društvu koje
uči. Današnja tržišta radne snage zahtijevaju nova zanimanja i neprestano mijenjanje profila vještina,
kvalifikacija i iskustva. Nedostaci vještina i njihova neprilagođenost, posebno kada je riječ o
informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, često su jedan od razloga nezaposlenosti u određenim
regijama i granama industrije i među marginaliziranim društvenim skupinama. Cjeloživotno
obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a cjeloživotno je učenje šira koncepcija koja
uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja. Cjeloživotno učenje ostvaruje se
u sljedećim oblicima: formalno, neformalno i informalno obrazovanje.
Formalno obrazovanje se provodi u različitim akreditiranim obrazovnim ustanovama prema
odobrenim programima s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija za osobne, društvene i
profesionalne potrebe i putem kojega se stječu priznate diplome i kvalifikacije. Formalno cjeloživotno
obrazovanje odraslih tumači se kao djelatnost koja se izvodi u institucionalnim i javno verificiranim
oblicima obrazovanja radi stjecanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti.
Formalno obrazovanje odraslih obuhvaća: – osnovno školovanje odraslih, – srednjoškolsko obrazovanje odraslih; stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje, – visoko obrazovanje. Program se može izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-
konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, tele-nastavom, nastavom na daljinu, multimedijski
te na drugi primjeren način.
Neformalno obrazovanje je svaki oblik obrazovanja koji označava organizirane procese učenja
usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni
razvoj, no ne dovodi do stjecanja novih kvalifikacija, odnosno novih diploma ili napredovanja na
kvalifikacijskoj ljestvici.
Informalno učenje nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrške učenju. To je
učenje koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Informalno je
učenje u većini slučajeva nenamjerno iz perspektive onog koji uči.
Obrazovanje odraslih važna je komponenta sustava cjeloživotnog učenja koja je definirana kao cjelina
procesa učenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti,
osposobljavanja za zapošljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i
produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno građanstvo. U
Hrvatskoj obrazovanje odraslih uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina.
22
Ustanove koje provode obrazovanje odraslih u Brodsko-posavskoj županiji su sljedeće:
OBRTNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD
krojač, kuhar, slastičar, konobar, stolar, tapetar, pekar, mesar, zidar, soboslikar-ličilac, monter suhe
gradnje, keramičar-oblagač, dimnjačar, frizer, kozmetičar, pediker, prodavač, mlinar, krovopokrivač -
izolater, tesar, krojač, kuhar, slastičar, konobar, stolar, tapetar, pekar, mesar, zidar, soboslikar-ličilac,
monter suhe gradnje, keramičar-oblagač.
INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD
monter/ka fotonaponskih sustava, instruktor vožnje, bravar monter cjevovoda, limar izolater,
zavarivač TIG postupkom, obrađivač na CNC strojevima, monter/ka cjevovoda, monter/ka optičkih
instalacija, certificiranje instalatera fotonaponskih sustava, monter/ka solarno-toplovodnih sustava
INDUSTIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA NOVA GRADIŠKA
rukovatelj/ica CNC tokarilicama, rukovatelj/ica CNC glodalicama, programer/ka za rad na CNC alatnim
strojevima
SREDNJA ŠKOLA MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA
cvjećar-aranžer, uzgajivač/ica bobičastog voća, povrća i cvijeća u zaštićenom prostoru, kobasičar/ica -
kulinar/ka, mljekar/ica - sirar/ica, pčelar
TEHNIČKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD
suradnik na pripremi i provedbi EU projekata, voditelj/ica pripreme i provedbe EU projekata,
računalni operater, osnove informatike i operativni sustav, osnove prog. jezika i AUTOCAD,
upravljanje solarnim sustavom i LED rasvjetom, građevinski poslovođa/tkinja, operater CNC strojeva,
industrijski poslovođa/tkinja
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE LIBAR
prodavač nafte i naftnih derivata, prodavač ukapljenog naftnog plina, operater na računalu, osnovni
poslovi zidara, osnovni poslovi tesara, osnovni poslovi armirača, osnovni poslovi keramičara,
rukovatelj crpkom za beton i mikserom, osnovni poslovi betonirca, osnovni poslovi skelara u
graditeljstvu, osnovni poslovi izolatera, osnovni poslovi krovopokrivača, rukovatelj dozerom,
rukovatelj demperom, rukovatelj grejderom, rukovatelj skreperom, rukovatelj toranjskom
(kranskom) dizalicom, rukovatelj mosnom i portal dizalom, signalista i vezač tereta na dizalicama,
rukovatelj vibracijskim nabijačem, rukovatelj industrijskim traktorom, rukovatelj rovokopačem,
rukovatelj betonarom, rukovatelj asfaltnom bazom, građevinski poslovođa, rukovatelj utovarivačem,
rukovatelj valjkom, ruk. strojevima za otkopavanje i preradu kamena, osnovni poslovi ličioca,
kozmetičar, vizašist, pomoćnik/ca u nastavi u radu s učenicima s teškoćama, maser, ugraditelj
umjetnih noktiju, dizajner interijera, cvjećar, povrtlar, ratar, stočar, vinogradar-vinar-podrumar,
proizvođač/ica kobasica i kulena, proizvođač rakije i domaćih aromatiziranih pića, proizvođač i
sakupljač aromatiziranog i začinskog bilja, rukovatelj viličarom, rukovatelj bagerom, rukovatelj
autodizalicom, zavarivač MAG postupkom, zavarivač REL postupkom, zavarivač plamenom, zavarivač
TIG postupkom, rukovatelj motornom pilom, rukovatelj motornom kosilicom, pomoćni stolar,
23
sobarica, barmen/ica, sommelier/ica, poslužitelj jela i pića, priprematelj jednostavnih jela i slastica,
bureka i pizza, njegovateljica, gerontodomaćin/ica, dadilja
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE BROD
poslovni/a tajnik/ca, daktilograf/kinja, skladištar/ka, voditelj/ica u malom poduzeću, zidar/ica,
tesar/ica, izolater/ka, armirač/ica, krovopokrivač/ica, skelar/ica u graditeljstvu, fasader/ka,
betonirac/betonirka, građ. poslovođa, građ. poslovotkinja, radnik na postavljanju i ruk. pokretnom
visećom skelom, rukovatelj/ica bagerom, rukovatelj/ica viličarom, zavarivač/ica TIG I REL postupkom,
bravar/ica - cjevar/ka, ložač/ica centralnog grijanja, rukovatelj/ica centralnim grijanjem, barmen/ica
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE AUTO MOTO CENTAR NOVA GRADIŠKA
samostalni knjigovođa, samostalni poduzetnik, promotor unp-a, računalni operater za oblikovanje
internet stranica, računalni operater, serviser osobnih računala, rukovatelj skreperom, rukovatelj
grederom, rukovatelj dozerom, rukovatelj rovokopačom-utovarivačem, rukovatelj kranskom
dizalicom, rukovatelj toranjskom dizalicom, rukovatelj mosnom dizalicom, rukovatelj vibracionim
valjkom, rukovatelj kompresorom, rukovatelj viličarom, rukovatelj strojevima za polaganje betona i
asfalta, rukovatelj strojevima za otkop i preradu kamena, rukovatelj valjkom, rukovatelj crpkom za
beton i mikserom, rukovatelj hidrauličnom platformom, signalist - vezač tereta na dizalicama, zidar,
izolater, keramičar, armirač, tesar, krovopokrivač, podopolagač, klesar, rukovatelj glodalicom za
svježi beton, rukovatelj hidrauličnom dizalicom, rukovatelj univerzalnim hidrauličnim strojem,
rukovatelj vibro-pločom-nabijačem, monter suhe gradnje, fasader, monter oplatnih konstrukcija,
radnik za postavljanje i rastavljanje cijevne skele, dizajner grafičkog dizajna, WEB dizajner, maser,
frizer – stilist, vizažist, ugraditelj umjetnih noktiju, dimnjačar, soboslikar, kozmetičar, staklorezač,
serviser kućanskih aparata, pogrebnik, voćar, cvjećar, uzgajivač gljiva, vinogradar i vinar, rukovatelj
kombajnom, rukovatelj polj. traktorom, jednostavni poslovi u ratarstvu, pčelar, rukovatelj
traktorskim priključcima, rukovatelj bagerom, rukovatelj specijalnim bagerom, rukovatelj
utovarivačem, rukovatelj autodizalicom, cestar, instruktor vožnje, vulkanizator, rukov. samohodnim
odbacivačem snijega, plinski rezač i plinski zavarivač, pomoćni bravar, pomoćni limar, serviser -
montažer plinskih aparata, serviser - montažer rashladnih i klima uređaja, serviser -montažer
autoplina, rukovatelj strojevima za primarnu preradu drvne mase, rukovatelj strojevima za
sekundarnu preradu drvne mase, rukovatelj motornom pilom, rukovatelj motornom kosilicom,
rukovatelj šumskim strojevima, rukovatelj leđnom motornom kosilicom, rukovatelj strižnom
motornom kosilicom, rukovatelj kosilicom za košnju visokih nasipa, rukovatelj motornim škarama,
sobarica, kuhar, konobar/ica, njegovateljica, specijalist/ica zašitite na radu, program učenja
njemačkog jezika, program učenja engleskog jezika
VELEUČILISTE SLAVONSKI BROD
CISCO Akademija mrežnih tehnologija (CAMT), Microsoft certificirani profesionalac, MCITP server
administrator akademije, program izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanje
osoba koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada, 2 modula, opći strani
jezici (engleski,njemački,talijanski, francuski i španjolski) u stupnjevima A1 iA2, Voditelj/voditeljica
agroturističkog gospodarstva, škola Jave.
24
STROJARSKI FAKULTET SLAVONSKI BROD
obrazovanje odraslih za poslove operatera/ke na računalu, upravljanje proizvodnim podacima,
upravljanje dokumentima, objektno-orijentirano programiranje, proceduralno programiranje,
AutoCAD osnove, AutoCAD napredna primjena, poslovno odlučivanje - analiza podataka pomoću MS
Excel-a, osnove poslovne informatike, poslovna informatika - radionice, konzultacije i individualni
rad, uvod u vođenje procesne industrije I, uvod u vođenje procesne industrije II, uvod u nadzor
procesa I, programiranje NC strojeva - Modul: Tokarenje, programiranje NC strojeva - Modul:
Glodanje, osnove programiranja robota, tehnologija zaštite metala organskim premazima, priprema
tehnološka vode, određivanje zaostalih naprezanja u odljevcima metodom bušenja, razvoj i
konstrukcija alata za oblikovanje metala deformiranjem, razvoj i proračun procesa oblikovanja metala
deformiranjem, strojevi za oblikovanje metala deformiranjem, svojstva i primjena polimernih
materijala, polimerni kompozitni materijali, suvremeni postupci preradbe polimerni materijala,
konstruiranje polimernih proizvoda, gospodarenje plastičnim i gumenim otpadom, polietilenski
cjevovodni sustavi distribucije prirodnog plina, brza izradba proizvoda, AutoCAD- crtanje u ravnini,
SolidWorks-osnove modeliranja, SolidWorks-napredno modeliranje, Autodesk AutoCAD Modeliranje i
izrada tehničke dokumentacije uz pomoć programske aplikacije, Autodesk Inventor, Pro/ENGINEER,
pneumatički sustavi, metoda konačnih elemenata i njezina praktična primjena.
IVONA ŠKOLA STRANIH JEZIKA
program učenja engleskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog, francuskog, ruskog i hrvatskog jezika
(za strance).
25
3 KARAKTERISTIKE RADNE SNAGE
3.1 Karakteristike nezaposlenih Tijekom promatranog razdoblja (2011. -2015. godine) prosječan broj nezaposlenih je rastao tijekom 2011., 2012. i 2013. godine da bi se tijekom 2014. broj nezaposlenih počeo značajnije smanjivati, te se takav trend nastavio i u 2015. godini.
Promatrajući kretanje nezaposlenosti prethodne 2014. godine prema razini obrazovanja nezaposlenih osoba vidljivo je povećanje prosječne nezaposlenosti samo kod osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (za 6,5%). Na svim ostalim razinama obrazovanja nezaposlenih u odnosu na 2013. godinu evidentirano je smanjenje prosječnog broja nezaposlenih i to najviše 15,6% u skupini osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine i škola za KV i VKV radnike.
Tablica 4. Pregled registrirane nezaposlenosti prema kvalifikacijskoj strukturi u BPŽ u 2011. – 2015. godine
Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Bez škole i nezavršena osnovna škola
1.748 1.703 1.691 1.586 1.321
Završena osnovna škola 3.602 3.631 3.718 3.424 2.815
S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike
6.534 6.586 6.931 5.851 4.550
S.Š. u trajanju od 4 i više godina
3.802 3.921 4.067 3.585 2.825
Gimnazija 411 420 422 393 323
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
418 507 607 590 523
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
389 428 476 507 450
Ukupno 16.906 17.197 17.912 15.937 12.805
Najveći prosječni broj nezaposlenih osoba tijekom 2014. godine registriran je u dobnoj skupini nezaposlenih osoba od 20 do 29 godina starosti (26,5%). Tijekom 2014. godine prosječan broj nezaposlenih osoba u Brodsko-posavskoj županiji smanjio se u gotovo svim dobnim skupinama, osim u dobnoj skupini osoba starijih od 50 godina (za 0,2%). Najveće smanjenje zabilježeno je u dobnoj skupini osoba od 20 do 29 godina (za 17,4%).
U strukturi nezaposlenih krajem rujna 2015. godine najbrojnije su bile: prema spolu prevladavaju žene s udjelom od 57,6%; prema razini obrazovanja osobe sa srednjom školom 57,4%, a što se dobi tiče najviše je osoba od 30 do 49 godina starosti – 38%, dok je udio mladih osoba do 29 godina 33,7%. Udio starijih od 50 godina iznosi 28,3%.
26
Graf 2. Kretanje registrirane nezaposlenosti po spolu u BPŽ 2011. – 2015. godine
Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na kvalitetu nezaposlenih nego i na dužinu čekanja na zaposlenje. S obzirom na trajanje nezaposlenosti najveći broj nezaposlenih osoba je čekao na zaposlenje više od 3 godine (25,1%) a potom do 3 mjeseca (24%). Znači da se veliki broj osoba relativno brzo zaposlio, a oni koji to nisu uspjeli postajali su dugotrajno nezaposlene osobe. U usporedbi s prethodnom godinom evidentirano je smanjenje u svim skupinama. Najviše u skupini trajanja nezaposlenosti 3 do 6 mjeseci (38,6%), u skupinama od 6 do 9 mjeseci i od 1 do 2 godina (38,5%).
Tablica 5. Nezaposleni prema razini obrazovanja i trajanju nezaposlenosti u BPŽ (2014. godine)
Trajanje nezaposlenosti
UKUPNO Bez škole i nezavršena
OŠ
Osnovna škola
SŠ za zanimanja
do 3 godine i škola za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više
godina
Gimnazija
Prvi stupanj
fakulteta, stručni studij i
viša škola
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
Do 3 mjeseca 3.333 170 492 1.288 883 81 220 199
Od 3 do 6 mjeseci 1.651 72 243 634 440 51 104 107
Od 6 do 9 mjeseci 804 58 137 314 208 16 37 34
Od 9 do 12 mjeseci 839 121 230 224 179 21 33 31
Od 1 do 2 godine 2.247 210 508 813 491 83 81 61
Od 2 do 3 godine 1.538 171 359 560 347 37 38 26
Više od 3 godine 3.490 604 1.016 1.124 603 58 53 32
UKUPNO 13.902 1.406 2.985 4.957 3.151 347 566 490
Kratkotrajna nezaposlenost (%)
47,7 29,9 36,9 49,6 54,3 48,7 69,6 75,7
Dugotrajna nezaposlenost (%)
52,3 70,1 63,1 50,4 45,7 51,3 30,4 24,3
Ukoliko se dužina trajanja nezaposlenosti gleda prema razini obrazovanja nezaposlenih osoba uočavamo obrnuto proporcionalni odnos između razine obrazovanja i trajanja nezaposlenosti. Naime, što je razina obrazovanja niža to je duže čekanje na zaposlenje. Krajem 2014.godine u
7419 7543 7981
6976
5488
9487 9654 9931 8960
7270
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
2011 2012 2013 2014 2015
Muškarci Žene
27
Brodsko-posavskoj županiji najveći udio dugotrajno nezaposlenih osoba je bio među osobama bez škole i nezavršenom osnovnom školom (70,1%), a najmanji udio kod osoba sa završenim fakultetom (24,5%). Tijekom 2014. godine na evidenciji nezaposlenih je prosječno bilo registrirano 347 osoba s invaliditetom ili 2,2% od prosječnog broja ukupno nezaposlenih. U usporedbi s prethodnom godinom prosječan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom povećao se za 2,2%. Najveći udio čine osobe s mentalnom retardacijom (43%) i osobe s kombiniranim smetnjama (22,7%). Krajem 2014. godine prema načinu stjecanja invaliditeta na evidenciji je bilo 228 osoba svrstanih u kategoriziranu omladinu, 55 ostalih invalida, 13 invalida rada, 13 vojnih invalida i 6 invalida Domovinskog rata. S obzirom na spol većinu osoba s invaliditetom čine muškarci (54%). Faktor otežane zapošljivosti prosječno je u 2014. godini imalo 536 nezaposlenih osoba (3,4% od prosječne nezaposlenosti) što čini povećanje od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. U Područnom uredu Slavonski Brod tijekom 2014. godine prosječno je bilo registrirano 1.535 (9,6% od prosječne nezaposlenosti) hrvatskih branitelja što čini smanjenje od 0,9% u odnosu na prosječan broj prethodne godine. Najveći udio čine hrvatski branitelji sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine te školom za KV i VKV radnike (37,3%). Ako se promatra njihova dobna struktura najveći udio čine hrvatski branitelji u dobi iznad 50 godina starosti (58,4%).
3.2 Potrebe lokalnih poslodavaca Tijekom razdoblja od 2011. - 2015. godine broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta bio je u porastu i na državnoj i na županijskoj razini.
Poslodavci su u 2014. godini u Brodsko-posavskoj županiji prijavili 4.411 potreba za radnicima što je više za 3,9% u odnosu na 2013. godinu. Najbrojnije su bile prijave iz djelatnosti prerađivačke industrije (15,6%), građevinarstva (14,6%), javne uprave i obrane (13,9) i obrazovanja (13,3%). Tablica 6. Prijavljena slobodna radna mjesta prema djelatnosti poslodavca u 2013. i 2014.g. u BPŽ
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
180000
2011 2012 2013 2014 2015
4163 4540 4246 4411 4916
125578 131927
143340 152869
176593
Prijavljene potrebe HZZ-u za radnicima u RH i BPŽ
BRODSKO-POSAVSKA REPUBLIKA HRVATSKA
28
Djelatnost (NKD) 2013. 2014. Indeks
2014./ 2013. Broj % Broj %
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 39 0,92 59 1,34 151,3
(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 10 0,24 2 0,05 20,0
(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 639 15,05 690 15,64 108,0
(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA
5 0,12 30 0,68 600,0
(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE
OKOLIŠA 14 0,33 27 0,61 192,9
(F) GRAĐEVINARSTVO 334 7,87 645 14,62 193,1
(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
221 5,20 358 8,12 162,0
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 107 2,52 155 3,51 144,9
(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
145 3,41 164 3,72 113,1
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 55 1,30 50 1,13 90,9
(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA
39 0,92 19 0,43 48,7
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 12 0,28 4 0,09 33,3
(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 201 4,73 292 6,62 145,3
(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI
114 2,68 102 2,31 89,5
(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE
883 20,80 611 13,85 69,2
(P) OBRAZOVANJE 716 16,86 587 13,31 82,0
(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI
617 14,53 526 11,92 85,3
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 21 0,49 12 0,27 57,1
(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 74 1,74 78 1,77 105,4
UKUPNO 4.246 100,0 4411 100,0 103,9
Od ukupnog broja traženih radnika 890 (20,2%) radnika je traženo za rad na neodređeno radno vrijeme, a 713 (16,2%) potreba je objavljeno za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja najviše su znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (1.133), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (1.047), tehničari i stručni suradnici (687), uslužna i trgovačka zanimanja (612) te jednostavna zanimanja (538).
Na osnovi podataka o traženim radnicima, brzini i stopi zapošljavanja nezaposlenih osoba te rezultatima Ankete poslodavaca Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Slavonski Brod izradio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja prema metodologiji definiranoj u Središnjem uredu Zavoda za 2016. godinu.
29
1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata
Trogodišnji srednjoškolski: zidar/ zidarica, monter/ monterka suhe gradnje, tesar/ tesarica, armirač/ armiračica, izolater/ izolaterka, stolar/ stolarica, konobar/ konobarica, kuhar/ kuharica, mesar/ mesarica, pekar/ pekarica, slastičar/ slastičarka, zavarivač/ zavarivačica, automehaničar /automehaničarka, autoelektričar/ autoelektričarka, automehatroničar/ automehatroničarka, instalater/ instalaterka grijanja i klimatizacije, plinoinstalater/ plinoinstalaterka, vodoinstalater/ vodoinstalaterka, autolimar/ autolimarica, autolakirer/ autolakirerica, krojač/ krojačica, tapetar/ tapetarka, keramičar/ keramičarka oblagač/oblagačica, vozač/ vozačica motornih vozila, bravar/ bravarica, obrađivač/ obrađivačica odvajanjem materijala. Četverogodišnji srednjoškolski: zubotehničar/zubotehničarka, farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka.
Stručni studij: strojarstvo, građevinarstvo, sestrinstvo, elektrotehnika.
Sveučilišni studij: strojarstvo, farmacija, anglistika, germanistika, građevinarstvo, elektrotehnika, arhitektura, informatika, računarstvo, pedagogija, matematika, fizika, medicina, dentalna medicina, rehabilitacija, logopedija, socijalna pedagogija, kemija, psihologija, veterinarska medicina, geodezija i geoinformatika, drvna tehnologija.
2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata Trogodišnji srednjoškolski: - nije potrebno smanjivati broj upisanih učenika za trogodišnje srednjoškolske programe
Četverogodišnji srednjoškolski: ekonomist/ ekonomistica, upravni referent/ upravna referentica, poslovni tajnik/ poslovna tajnica, ekološki tehničar/ ekološka tehničarka, tehničar/ tehničarka cestovnog prometa.
Stručni studij: upravni studij, ekonomija, promet. Sveučilišni studij: razredna nastava, pravo, ekonomija, promet.
U Anketi poslodavaca 2015. godine poslodavci s područja Brodsko – posavske županije iskazali su, između ostalog, svoje poteškoće s pronalaženjem potrebnih radnika, planove kod zapošljavanja, očekivanu promjenu u zaposlenosti te o eventualnim viškovima u narednom razdoblju. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca koji su tijekom 2014. godine tražili radnike, na pitanje o
poteškoćama prilikom pronalaženja potrebnih radnika, 42 poslodavaca ili gotovo trećina poslodavaca
dalo je potvrdan odgovor, što je vrlo slično kao i na državnoj razini (ali ipak za 8,3pb više nego
prethodne godine). Kao što je vidljivo u tablici 14. s poteškoćama pri zapošljavanju nešto učestalije su
se susretali poslodavci privatnog sektora (30,4 %) nego oni u javnom (17,3%). U pronalaženju
30
potrebnih radnika poteškoće su nešto češće imali veliki i mikro poslodavci privatnog sektora (50%
odnosno 41,2%), a nešto manje obrtnici (27,6%) i mali poslodavci (25%). Više od dvije trećine
poslodavaca koji su tražili radnike nisu se susreli s poteškoćama pri traženju radnika.
Kao osnovni razlog poteškoća pri pronalaženju radnika poslodavci Brodsko-posavske županije navode
nedostatno radno iskustvo (u 47,6% slučajeva), što je nešto izraženije nego na državnoj razini
(43,5%).
U drugu skupinu po učestalosti poteškoća pri nalaženju radnika navodi se nedostatak kandidata s
traženom razinom obrazovanja (45,2%), što je istovremeno primarni razlog poteškoća na državnoj
razini (49,5%).
Nešto manji problem je nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata 19% (što je istovremeno na
državnoj razini više od četvrtine poslodavaca iskazalo kao poteškoću) te nedostatak radnika koji su
spremni raditi za ponuđenu plaću (19% na razini Županije te 18,5% na državnoj razini).
Ukupno je 49% anketiranih poslodavaca s područja Brodsko-posavske županije (48% na razini RH)
iskazalo namjeru zapošljavanja novih radnika u 2015. godini, a obim najavljenog zapošljavanja na
razini populacije iznosi 2.477 osoba. U odnosu na prethodnu godinu namjeru zapošljavanja najavio je
neznatno veći udio poslodavaca, ali planirani broj novozaposlenih nešto niži je gotovo za trećinu
(1.051 osobu).
Novo zapošljavanje nešto češće planiraju poslodavci u javnom sektoru, a u privatnom sektoru srednji
i veliki poslodavci. Obrtnici (38%) i drugi mikro-poslodavci (41%) nešto rjeđe planiraju novo
zapošljavanje, ali su bitno ambiciozniji s obzirom na broj zaposlenih koji namjeravaju zaposliti (stopa
planiranog zapošljavanja nešto je manja od 20% u odnosu na postojeći broj zaposlenih). S druge
strane, obujam planiranog zapošljavanja u javnom sektoru na lokalnoj kao i na državnoj razini
razmjerno je skroman (5,3%).
Anketiranjem poslodavaca nastojali smo utvrditi očekivanja poslodavaca u pogledu promjena u
zaposlenosti kroz 2015. u odnosu na 2014. godinu, te koji su razlozi promjene broja zaposlenih, bilo
da se radi o očekivanom povećanju ili smanjenju broja radnika. Na postavljeno pitanje odgovorilo je
297 poslodavaca, odnosno 92,8% od ukupnog broja anketiranih.
Prema strukturi odgovora, najveći udio poslodavaca ne očekuje promjenu broja zaposlenih (40,1%),
gotovo trećina (31,6%) očekuje rast broja zaposlenih, petina (21,9%) ne može procijeniti, dok se
preostali udio odnosi na poslodavce koji očekuju smanjenje broja zaposlenih (6,4%) ili zatvaranje
poslovnog subjekta. U usporedbi s prethodnom godinom 2,9% više poslodavaca očekuje povećan
broj radnika i neznatno manje poslodavaca 0,3% očekuje smanjenje broja zaposlenih.
Lokalni poslodavci (94) ove godine očekuju povećanje broja zaposlenih za 1.505 radnika odnosno
7,6%, što su nešto lošiji pokazatelji nego prošle godine, kada je očekivani rast bio 10,3% (na razini RH
očekivana stopa rasta je niža i iznosi 4,5%).
U Anketi poslodavaca 2015. oko tri četvrtine poslodavaca (na lokalnoj 77,3% vrlo slično kao i na
državnoj razini) iskazalo je kako ne očekuje viškove zaposlenih, što je znatno povoljnije u odnosu na
iskaze iz prethodne godine. Većina poslodavaca koji očekuju viškove, vide to kao rizik za sve
zaposlenike, a tek manjina (1,2%) ističe pojedina zanimanja kao posebno izložena višku.
U privatnom sektoru očekivanja viškova bitno su učestalija nego u javnom sektoru, te blago učestalija
kod mikro poslodavaca, obrtnika i malih poslodavaca. Također, poslodavci u javnom sektoru (u 2,8%
slučajeva) mogu identificirati pojedina zanimanja kao posebno izložena riziku viška.
31
3.3 Potrebe i karakteristike osjetljivih skupina na tržištu rada
Osobe s invaliditetom
U Brodsko-posavskoj županiji prema dostupnim podacima1 živi 16.753 osoba s invaliditetom, od čega
su 11.027 muški (66%) i 5.726 žene (34%). Udio osoba s invaliditetom u stanovništvu Brodsko-
posavske županije je 10,6%, što je manje od prosjeka za Republiku Hrvatsku (11,9%).
Najveći broj osoba s invaliditetom je u radno aktivnoj dobi – 9.398, dakle 56% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom. Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, prema skupini u
radno aktivnom dobu (20-65 godina) je 10,1%, čime se Brodsko-posavska županija svrstava iznad
prosjeka za Republiku Hrvatsku koji iznosi 9,9%.
Prema dostupnim podacima o obrazovanju, 69% osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu
ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 24% ima srednju stručnu spremu dok je 2% osoba s
visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom.
Prema podacima baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u Brodsko-posavskoj županiji je 365
zaposlenih (zaposleni i privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s 76% udjelom muških i
24% udjelom ženskih osoba. Najčešća zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su prodavač i
vozač.
Tablica 7: Prikaz osnovnih obilježja osoba s invaliditetom (OSI) u BPŽ u razdoblju od 2011. do 2014. godine.
Opis Godina
2011. 2012. 2013. 2014.
Broj OSI 18.105 18.587 16.858 16.753
Broj muških 12.183 12.374 11.138 11.027
Postotak muških 67% 67% 66% 66%
Broj ženskih 5.922 6.213 5.720 5.726
Postotak ženskih 33% 33% 34% 34%
Udio OSI u ukupnom
stanovništvu 11,4% 11,7% 10,6% 10,6%
Broj OSI u radno aktivnoj
dobi 10.705 10.708 9.597 9.398
Postotak OSI u radno
aktivnoj dobi 59% 58% 57% 56%
Udio OSI u radno aktivnoj
dobi u ukupnom
stanovništvu
11,5% 11,5% 10,3% 10,1%
Bez i sa OŠ 73% 72,1% 71% 69%
SSS 21,4% 22,2% 23% 24%
1 Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, stanje nad dan 12.03.2015.
32
VŠS i VSS 1,3% 1,2% 1% 2%
Specijalno obrazovanje 4% 4,5% 5% 5%
Broj zaposlenih OSI 366 393 363 365
Muški 77% 77% 76% 76%
Ženski 23% 23% 24% 24%
Najčešća zanimanja vozač i
automehaničar
vozač i
poljoprivredni
radnik
Vozač,
poljoprivredni
radnik
Prodavač, vozač
Iz evidencije o nezaposlenim osobama s invaliditetom2 vidljivo je kako je u ukupnom broju
nezaposlenih na dan 31.12.2014. godine bile 347 ili 2,2% osoba s invaliditetom. Većinu nezaposlenih
osoba s invaliditetom čine muškarci (54%).
Tablica 8: Broj osoba s invaliditetom u ukupnom broju registrirano nezaposlenih
Opis Godina
2011. 2012. 2013. 2014.
Broj nezaposlenih OSI 307 343 340 347
% od ukupnog broja
nezaposlenih 1,8% 1,8% 1,9% 2,2%
Osobe s otežanim faktorom zapošljavanja
U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju osobe s faktorom otežane zapošljivosti
(OFOZ). Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentira OFOZ-e prema sljedećim kriterijima: ozljede ili
oštećenja osjetila, tjelesne ozljede ili oštećenja, glasovno-govorni poremećaj, kronične bolesti, slabije
kognitivno funkcioniranje, psihičke smetnje, ovisnosti, maloljetnost, socijalne (obiteljske) prilike,
nepoznavanje hrvatskog jezika i ostali zdravstveni razlozi.
Tablica 9: Broj evidentiranih nezaposlenih osoba s otežanim faktorom zapošljavanja
Opis Godina
2011. 2012. 2013. 2014.
Broj nezaposlenih OFOZ 547 493 509 536
% od ukupnog broja
nezaposlenih 3,2% 2,7% 2,8% 3,4%
Iz navedenih podataka je vidljivo kako se broj osoba s invaliditetom s godinama smanjuje što je u
skladu s općim trendom smanjenja broja stanovnika u Brodsko-posavskoj županiji. Prisutno je
smanjenje udjela osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu za 0,8% kroz 4 promatrane godine.
2 Podaci HZZ, Područni ured Slavonski Brod
33
Unutar osoba s invaliditetom prevladavaju osobe muškog spola (66%). Kroz godine je primjetno
smanjenje udjela OSI u radno aktivnoj dobi u ukupnom stanovništvu za 1,4%. Iz podataka se može
zaključiti kako je obrazovna struktura osoba s invaliditetom u promatranom razdoblju povoljnija, što
znači da se smanjio udio OSI bez i sa završenom osnovnom školom, a povećao broj onih koji imaju
završenu srednju školu i više ili visoko obrazovanje. Broj zaposlenih osoba s invaliditetom nema
zabilježen trend porasta. Broj registriranih nezaposlenih osoba s invaliditetom i njihov udio u
ukupnom broju osoba s invaliditetom je u blagom porastu.
Iz gore navedenih podataka može se zaključiti kako je broj zaposlenih osoba s invaliditetom nizak u
odnosu na broj osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi, te bi trebalo provoditi aktivne mjere
kojima bi se povećalo zapošljavanje osoba s invaliditetom. To se prije svega odnosi na obrazovanje
osoba s invaliditetom za zanimanja koja su tražena na tržištu rada i koja odgovaraju njihovoj
preostaloj radnoj sposobnosti. U tu svrhu potrebna je i sustavna edukacija nastavničkog osoblja u
izradi individualiziranih prilagođenih edukacijskih programa, kao i kreiranje posebnih programa
prilagođenih osobama s invaliditetom. U području obrazovanja odraslih potrebno je uvesti
obrazovanje na daljinu, konzultativno-instruktivno i dopisno-konzultativno izvođenje nastave koje bi
bilo prilagođeno osobama s invaliditetom.
Osim obrazovanja, potrebno je poraditi na povećanju socijalne uključenosti osoba s invaliditetom,
budući da je kod njih izražen nedostatak radnog iskustva, znanja i vještina za otvoreno tržište rada te
je prisutan negativan stav prema traženju posla, naučena bespomoćnost, ali i strah od gubitka prava
iz sustava socijalne skrbi. Budući da su kod dijela osoba s invaliditetom prisutne i zdravstvene teškoće
koje ih ograničavaju u radu iskazana je potreba za pomoći pri uvođenju u posao i tijekom rada.
Također bi trebalo senzibilizirati poslodavce u odnosu na zapošljavanje osoba s invaliditetom i
upoznati ih sa zakonskim propisima o zapošljavanju takvih osoba i poticajima koje mogu ostvariti,
budući da kod poslodavaca postoji bojazan da osobe s invaliditetom neće postići isti radni učinak kao
ostali zaposlenici. Nadalje, potrebno je prilagoditi fizički pristup osobama s invaliditetom sa slabom
pokretljivošću, ukloniti arhitektonske barijere i poteškoće pri dolasku na radno mjesto, kao i
prilagoditi uvjete rada radnog mjesta za osobu s invaliditetom.
Mladi
Mladi su vitalna snaga u svakom društvu te je za socio-ekonomski razvitak od izuzetne važnosti
njihovo aktivno sudjelovanje u svim društvenim segmentima. Udio mladih od 15-29 godina u
stanovništvu Brodsko-posavske županije je 19,9%, nešto više od hrvatskog prosjeka koji iznosi 18,6%
mladih u ukupnoj populaciji. Nezaposlenost mladih predstavlja gorući problem čije posljedice
negativno utječu kako na pojedince tako i na društvo u cjelini. Činjenica je da su mladi u Republici
Hrvatskoj u nepovoljnijem položaju na tržištu rada od ostalih skupina nezaposlenih, a podnijeli su i
velik dio posljedica gospodarske krize. Često ovise o privremenim i slabo plaćenim poslovima, trpe
najveće povećanje nezaposlenosti i stoga su izloženi pogoršanju životnih uvjeta. Mlade osobe u
potrazi za poslom karakterizira nedostatak radnog iskustva, što ih čini osobito ranjivima na tržištu
rada. Naime, mladi bez adekvatnog obrazovanja i radnog iskustva susreću se s velikim problemima u
nalaženju prvog posla.
Dodatan čimbenik njihova otežana zapošljavanja je i neusklađenost njihove obrazovne i
profesionalne strukture s potrebama tržišta rada. Velik broj nezaposlenih mladih posljedica je
neusklađenosti između završenog obrazovanja i slobodnih radnih mjesta na tržištu rada. Problemi s
kojima se susreću nezaposleni mladi bez radnog iskustva, osobito oni niže obrazovani, su još i niska
34
razina samopoštovanja, slaba motivacija i nedostatak komunikacijskih vještina. Mladima često
nedostaju i informacije o mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja, a pošto često financijski ovise o
drugima, nemaju ni sredstava za prekvalifikaciju i dodatno obrazovanje. Za mlade iz ruralnih sredina
problemi su putovanje ili smještaj u gradu gdje se organiziraju edukacije. Nedostaju im i informacije o
mogućnostima zapošljavanja u civilnom sektoru te prilikama koje pružaju EU fondovi. Iznesene
činjenice, ekonomska situacija i udaljenost većih gradova u kojima se provode edukacije ove vrste
dovodi do toga da mladi odustaju od stjecanja novih znanja koja su prijeko potrebna da bi se
zaustavili negativni trendovi (opadanje kvalitete života mladih, depopulacija, slabljenje ekonomskih
aktivnosti, niska stopa iskorištenosti sredstava iz EU fondova) i ostvario pozitivan pomak u području
zapošljavanja mladih u našoj županiji.
U našoj županiji primjetan je rastući trend odlaska mladih ljudi iz ovog područja zbog zaposlenja u
druge sredine (Zagreb, Jadranska regija, inozemstvo) čime se nepovratno gubi kvalitetan ljudski
potencijal te postoji opasnost da neće biti dovoljno kompetentnih ljudi za pokretanje razvoja i
ekonomije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najbrojnija dobna skupina u ukupnoj
nezaposlenosti su mladi do 29 godina starosti.
Tablica 10: Udio i broj nezaposlenih do 29 godina starosti u ukupnom broju nezaposlenih.
Godina % udio u ukupnom broj nezaposlenih Broj nezaposlenih mladih
2012. 36,5% 6.113
2013. 28,5% 6.374
2014. 26,5% 5.276
2015. 32,4% 4.111
Iz tablice je vidljivo kako se postotni udio tijekom promatranog razdoblja smanjuje te 2015. godine
povećava, dok je nakon povećanja u 2013. godini primjetno smanjenje apsolutnog broja
nezaposlenih mladih.
Da bi se iskoristio potencijal mladih mladima je potrebno osigurati produktivan rad i integraciju u
društvo. Brojni projekti u Brodsko-posavskoj županiji financirani iz EU sredstava imali su mlade za
ciljanu skupinu, pri čemu se radilo na razvoju njihovih znanja i vještina, približavanju obrazovnog
sustava tržištu rada, poticanju poduzetništva mladih i pripremanju za lakše pronalaženje posla. U
Brodsko-posavskoj županiji Hrvatski zavod za zapošljavanje i CISOK redovno provode usluge
profesionalnog informiranja i usmjeravanja učenicima završnih razreda osnovnih škola. Također,
izrađuju Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja na način da preporučuju
obrazovne programe u kojima je potrebno smanjenje odnosno povećanje broja učenika ili studenata
u svrhu usklađivanja ponude i potražnje za određenim zanimanjima na tržištu rada.
Mladima je u promatranom razdoblju bio dostupan čitav niz mjera iz Aktivne politike zapošljavanja i
Garancije za mlade kojima se utjecalo na povećanje njihove zapošljivosti. Unatoč aktivnim mjerama
zapošljavanja koja su dovele do određenog smanjenja nezaposlenosti mladih, negativni trendovi koji
su prouzrokovani takvim stanjem nisu u potpunosti eliminirani. Premda se nakon provođenja
programa izobrazbe, profesionalnog usavršavanja ili naukovanja određen broj mladih i zaposlio,
daleko veći broj je onih koji su se ponovo vratili u nezaposlenost. Nadalje, osobito ugroženu skupinu
čine mladi koji pripadaju tzv. NEET skupini – nezaposleni su, ne školuju se i ne usavršavaju se. Kod te
35
skupine mladih postoji veliki rizik od socijalne isključenosti, siromaštva, psihičkih poremećaja i
kriminalnog ponašanja. Stoga je potrebno unaprijediti sustav potpore rizičnim skupinama mladih u
što se najučinkovitije može uključiti civilni sektor s programima potpore za mlade izložene riziku od
socijalne isključenosti. Potrebno je djelovati preventivno, osobito na napuštanje školovanje te
osigurati potporu mladima koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja niti stažiranja kako bi ih se
potaknulo na aktivno sudjelovanje u društvu. Pri tome važnu ulogu mogu imati udruge mladih/za
mlade, info centri i klubovi mladih, primjenjujući neformalno obrazovanje, volontiranje i inicijative
posvećene rješavanju konkretnih problema mladih u lokalnim zajednicama.
Nacionalne manjine – ROMI
Na području Brodsko-posavske županije prema popisu stanovništva iz 2011. godine 1.178 osoba se
izjasnilo kao pripadnici romske nacionalne manjine, no uzimajući u obzir teškoće pri utvrđivanju
točnih podataka, uslijed specifičnih socio-ekonomskih uvjeta, pretpostavlja se da je broj pripadnika te
nacionalne manjine znatno veći te da iznosi oko 1.500 stanovnika u Slavonskom Brodu i oko 140 u
Novoj Gradiški (prema Atlasu romskih naselja, 2015.). Najveći broj pripadnika romske nacionalne
manjine živi u Slavonskom Brodu. Problemi s kojima se suočavaju pripadnici romske nacionalne
manjine polaze od nereguliranog pravnog statusa, loših uvjeta stanovanja, niskog životnog standarda,
nedostatka obrazovanja i zdravstvene zaštite, što dovodi do niske stope zaposlenosti i društvene
marginalizacije čitave društvene skupine. Pripadnici romske nacionalne manjine obuhvaćeni su u
velikoj mjeri pravima iz sustava socijalne skrbi te se provođenjem mjera iz akcijskih planova
Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine nastoji utjecati na
poboljšanje njihova socio-ekonomskog položaja.
Nepoznavanje hrvatskog jezika predstavlja prepreku romskoj djeci u osnovnoškolskom obrazovanju
te je uz nedostatak suradnje roditelja razlog zbog kojih brojna romska djeca ne završavaju osnovnu i
ne upisuju se u srednje škole. I mali broj Roma koji prolazi kroz srednjoškolsko obrazovanje uglavnom
se obrazuje za industrijska i obrtnička zanimanja – oko 20 Roma je pohađalo srednjoškolsko
obrazovanje 2014/15. godine. Na području zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je
aktivnosti iz Nacionalnog programa za Rome/Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. do
2015. godine, kao što su pripreme za zapošljavanje te uključivanje nezaposlenih osoba romske
nacionalne manjine u mjere aktivne politike zapošljavanja. Kao najviše iskorištena mjera izdvaja se
korištenje programa javnih radova.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja samo 121 Rom je bio registriran u evidenciji
nezaposlenih Brodsko-posavske županije za 2015. godinu, no nezaposlenost romske populacije se
procjenjuje na znatno veću brojku. Na područjima u Slavonskom Brodu koje naseljavaju Romi
zaposlenost se procjenjuje na svega 2% te je evidentno kako najveći broj Roma nije prijavljen na
evidenciji nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Veliki problem predstavlja nedostatak
motivacije romske populacije za stjecanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i višeg obrazovanja, što
su pretpostavke za povećanje njihove zapošljivosti. Zapošljavanje Roma je otežano zbog nedostatka
kvalifikacija i iskustva, te prisutne diskriminacije po osnovi etničke pripadnosti.
Uključivanje romske nacionalne manjine u kulturni i društveni život je od iznimne važnosti, prije
svega aktivnostima koje doprinose rješavanju njihovog statusa, suzbijanju diskriminacije i pomoći u
ostvarivanju prava. Pri tome je od velike važnosti informiranje Roma o pravima iz sustava socijalne
skrbi i pružanje besplatne pravne pomoći, kao i povezivanje romske populacije s organizacijama
civilnog društva pružateljicama socijalnih usluga.
36
3.4 Rodna ravnopravnost
Premda žene u Brodsko-posavskoj županiji čine više od polovice stanovništva i radne snage još uvijek
postoji rodna neravnopravnost u odnosu na položaj žena na tržištu rada. U promatranom razdoblju
zabilježen je veći broj nezaposlenih žena nego muškaraca. Prema dostupnim podacima vidljivo je
kako postoje značajne razlike prema spolu s obzirom na stopu nezaposlenosti između muškaraca i
žena u odnosu na registriranu i anketnu nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti žena je veća od stope
nezaposlenosti muškaraca u čitavom promatranom razdoblju.
Razlog je tome što žene često nailaze na probleme prilikom traženja posla i zapošljavanja, otežan im
je put do napredovanja, prisutan je jaz u plaćama naspram muškaraca, zadire im se u privatni život,
prisutni su razni stereotipi prema ženama, tradicionalno se gleda na ulogu žene u društvu te je još
uvijek prisutna segregacija poslova. Najveći problemi diskriminacije žena na tržištu rada odnose se na
njihov nepovoljan položaj u području radnih odnosa u usporedbi s muškarcima, što je osobito vidljivo
kod zapošljavanja, napredovanja, položaja u radnom odnosu koji proizlaze kao posljedica životnih
promjena koje uključuju trudnoću i majčinstvo te u razlikama u plaćama za isti rad ili rad jednake
vrijednosti.
Žene se suočavaju sa značajnim poteškoćama prilikom usklađivanja radnog i obiteljskog života. U
Brodsko-posavskoj županiji udio profesionalne brige o djeci je nizak u ruralnom dijelu županije, gdje
je i najveći broj nezaposlenih žena.
Predstavljeni su podaci i opisi koji se odnose na zapošljavanje i nezaposlenost žena kako bi se dobila
jasna slika položaju žena na tržištu rada.
Tablica 10: Struktura nezaposlenih prema spolu
Opis Godina
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Prosječan broj
nezaposlenih 16.906 17.197 17.912 15.937 12.700
Prosječan broj
nezaposlenih žena 9.487 9.654 9.931 8.960 7.238
Postotak
nezaposlenih žena 56,1% 56,1% 55,4% 56,2% 57,0%
U promatranom razdoblju primjetno je kako je udio nezaposlenih žena veći nego nezaposlenih
muškaraca te se povećava tijekom posljednje dvije godine. Udio nezaposlenih žena u Brodsko-
posavskoj županiji veći je od hrvatskog prosjeka.
Postoje i značajne razlike prema spolu s obzirom na stopu zaposlenosti, pri čemu je potrebno uzeti u
obzir kakve vrste poslova obavljaju žene u odnosu na muškarce i kolike su razlike u plaći žena i
muškaraca kod istog tipa posla. Žene čine veći udio u sljedećim djelatnostima: djelatnosti kućanstva,
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanje, ostale uslužne djelatnosti, umjetnost, zabava i
rekreacija.
37
Tablica 11: Zapošljavanje s evidencije HZZ-a prema spolu
Opis Godina
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupan broj
zaposlenih preko
HZZ-a
8.295 8.396 9.159 8.469 9.295
Broj žena zaposlenih
preko HZZ-a 3.879 3.971 4.540 3.986 4.717
Postotak
zapošljavanja žena 46,8% 47,3% 49,6 47,1% 50,7%
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini prvi puta je u petogodišnjem
razdoblju broj zaposlenih žena temeljem radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti premašio broj
zaposlenih muškaraca.
Razlozi za nezaposlenost žena, osobito dugotrajnu nezaposlenost: leže u njihovoj težoj zapošljivosti
uslijed: obiteljskih prepreka, nedostatku stručnih kompetencija, nedovoljnoj potpori okoline,
nedostupnosti financijskih sredstava, nedostatku informacija o mogućnostima, odnosno prilikama na
tržištu.
Osobiti problem predstavlja neaktivnost žena, kada one iz osobnih ili obiteljskih razloga odustaju od
traženja zaposlenja. Kao najčešće razloge navodi se nedostatak radnih mjesta, neodgovarajuća znanja
i vještine, zauzetost brigom o kućanstvu, djeci i ostalim članovima obitelji. Time su naročito
pogođene žene iz ruralnih područja naše županije.
Visok udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih razlog je što su brojni projekti i
inicijative u Brodsko-posavskoj županiji imali upravo tu ciljnu skupinu. Projekti se usmjeravaju na
uklanjanje prepreka ženama za pristup tržištu rada, poticanje žena na aktivnije sudjelovanje u
edukativnim programima te promicanje mjera koje omogućuju usklađivanje radnog i obiteljskog
života. Kao jedno od rješenja visoke nezaposlenosti žena nudi se i samozapošljavanje putem
samostalnog poduzetništva.
4 GLAVNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA
4.1 Razina gospodarske aktivnosti stanovništva Brodsko – posavske županije
38
Brojnost stanovništva i ekonomska snaga određuju veličinu unutarnjega tržišta, a dobna struktura i
obrazovna stanja upućuju na radno sposobno i uzdržavano stanovništvo i na stanje ljudskoga
kapitala. Izučavanje struktura stanovništva bitna je podloga za strategiju razvitka, ali i za ocjenu
potencijalnog mehaničkog kretanja stanovništva u prostoru.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa 2011., ukupan broj neaktivnog stanovništva
Brodsko – posavske županije iznosio je 27.063, od čega su 14.011 muškarci , a 13.052 žene, dakle radi
se o osobama do navršenih 15 godina starosti i osobama u radno sposobnom stanovništvu koje nisu
zaposlene ili nezaposlene.
Na području županije, prema istim podacima, ukupno je evidentirano 103.668 radno sposobnih
stanovnika, odnosno osoba dobne skupine od 15 do 64 godine starosti, od čega je 52.635 muškaraca
i 51.033 žena.
Promotrimo li posljednjih nekoliko godina, možemo zaključiti da je u periodu od 2010. do 2013.
godine broj zaposlenih iz godine u godinu opadao da bi 2013. godine bio zabilježen znatan porast
broja zaposleni (u odnosu na 2011. godinu porast od 13%), no već 2014. bilježi se pad od 18,6%.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukupan broj zaposlenih u Brodsko – posavskoj
županiji u 2014. godini iznosi 34.004 osobe.
Slična situacija događa se i s ukupnim brojem nezaposlenih na području županije. Od 2010. do 2013.
godine zabilježen je porast broja nezaposlenih od 8,3%, no 2013. godine bilježi se smanjenje broja
nezaposlenih od 17% u odnosu na prethodnu godinu, ali već 2014. godine bilježi se povećanje
nezaposlenosti u vrijednosti od 21% u odnosu na 2013. godinu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje ukupan broj nezaposlenih osoba na području županije u 2014. godini iznosi 18.619.
Slika 4: Kretanje ukupnog broja zaposlenih i nezaposlenih osoba na području BPŽ za razdoblje 2011.-2015.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Analitički bilten, obrada Grad Nova Gradiška
Stopa aktivnosti predstavlja postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u ukupnoj populaciji
starijoj od 15 godina. Slika broj 4 prikazuje kretanje stope aktivnosti na području županije u
posljednjih pet godina iz koje je vidljivo da se od 2011. do 2014. godine stopa neprestano povećavala,
no od 2014. zabilježeno je smanjenje stope aktivnosti s 55,2% (2013. godina) na 50,8%. U istoj godini
stopa aktivnosti na državnoj razini iznosila je 66,3%, a na razini EU(28) 72,5%. Razlozi niske stope
aktivnosti su: prerano umirovljenje radno sposobnog stanovništva, zbog promijenjenih okolnosti na
tržištu rada, dio stanovništva postaje nezaposliv (npr. dio NKV radnika) i sl.
Stopa zaposlenosti predstavlja postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. Slika broj 5
prikazuje također i kretanje stope zaposlenosti naše županije pri čemu vidimo povećanje stope
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
2011. 2012. 2013. 2014.
Zaposleni
Nezaposleni
39
zaposlenosti 2013. godine kada je stopa iznosila 40,4%, no već slijedeće 2014. godine bilježi se pad
stope zaposlenosti za 18,8%, odnosno stopa iznosi 32,8%. Usporedbe radi, stopa zaposlenosti na
razini Republike Hrvatske u 2014. godini iznosila je 54%, a na razini EU(28) 65,2%. Razlozi ovako niske
stope zaposlenosti naše županije jesu visoka stopa nezaposlenosti, rastuća ekonomska neaktivnost,
postojanje sive ekonomije, uništavanje radnih mjesta zbog likvidacije i velikog broja stečajeva,
psihološke barijere i sl.
Stopa nezaposlenosti predstavlja postotni udio nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu (radnoj
snazi). Stopa nezaposlenosti bilježi ista kretanja kao i prethodne dvije stope. U promatranom
razdoblju, najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je 2013. godine kada je iznosila 27% (za 56% veća
stopa u odnosu na stopu nezaposlenosti Republike Hrvatske), no već slijedeće 2014. godine stopa
nezaposlenosti naše županije iznosi rekordnih 35,4% (104,7% veća stopa od stope nezaposlenosti na
razini države). U istoj godini, stopa nezaposlenosti u EU(28) iznosi 10,2%. Faktori koji su utjecali na
visoku nezaposlenost jesu: niska potražnja za radom uslijed učinaka privatizacijskih procesa,
(pogrešne) makroekonomske politike i novog pozicioniranja Hrvatske u globalnoj podjeli rada,
nedovoljna informiranost javnosti o ovome problemu, loša politika i stav prema nezaposlenim
osobama, nedostatak iskustva i programa za stjecanje iskustva, korupcija i nepotizam u svim
društvenim strukturama, spor i neefikasan sustav obrazovanja, neusklađenost ponude i potražnje na
tržištu rada, velika centraliziranost i slaba mobilnost osoba te cjelokupno nepovoljno ekonomsko
okruženje.
Slika 5: Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti Brodsko - posavske županije u periodu od 2011. do 2015. godine
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Analitički bilteni; obrada Grad Nova Gradiška
4.2 Kvalifikacijska struktura stanovništva Brodsko – posavske županije
Prema Popisu stanovništva 2011. ukupan broj radno sposobnog stanovništva Brodsko – posavske
županije je 103.668 osoba, od čega 52.635 muškaraca i 51.033 žene. Obrazovnu strukturu radno
sposobnog stanovništva prikazuje tablica 12.
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
2011 2012 2013 2014
Stopa aktivnosti
Stopa zaposlenosti
Stopanezaposlenosti
40
Tablica 12: Radno aktivno stanovništvo Brodsko - posavske županije prema kvalifikacijskoj strukturi
Be
z šk
ole
1-3
raz
red
a o
sno
vne
ško
le
4-7
raz
red
a
osn
ovn
e š
kole
Osn
ovn
a šk
ola
Sre
dn
ja š
kola
3
Sve
ga
Stru
čni s
tud
ij4
Sve
uči
lišn
i
stu
dij
5
Do
kto
rat
znan
ost
i
Ne
po
znat
o
Uku
pn
o
Brodsko - posavska županija 892 295 3.825 27.559 60.478 10.579 4.130 6.366 76 40 103.668
Slavonski Brod 383 92 789 7.267 24.521 6.285 2.233 3.993 59 26 39.363
Nova Gradiška 65 26 348 2.019 5.627 1.195 426 762 7 1 9.281
Općine 444 177 2.688 18.273 30.330 3.099 1.471 1.611 10 13 55.024
U ukupnom broju radno sposobnog stanovništva Brodsko – posavske županije najveći udio imaju
osobe završene srednje škole (obuhvaćene su sve srednje škole) 58,4%, zatim osobe sa završenom
osnovnom školom (26,6%), osobe sa završenim sveučilišnim studijem (6,2%), osobe sa završenim
stručnim studijem (4%) te osobe sa završenim 4 -7 razreda osnovne škole (3,7%). Ostali stupnjevi
obrazovanja radno sposobnog stanovništva zastupljeni su udjelom manjim od 1%. Na području
županije ukupno je evidentirano 99 doktora znanosti, od čega njih 76 je radno sposobno.
Rezultati analize obrazovnih potreba za gospodarski razvoj Brodsko – posavske županije pod
vodstvom Agencije za strukovno obrazovanje ukazuju na primjetan jaz između ponude i potražnje za
radnom snagom na više razina:
nije usklađen prirodni odljev iz zaposlenosti u mirovinu s odgovarajućim brojem mladih koji
dobivaju slične kvalifikacije. Postoji prevelik broj mladih s kvalifikacijama u obrazovnom
području elektrotehnike i računalstva, osobnih usluga te turizma i ugostiteljstva, dok je
potencijalni manjak kod graditeljskih zanimanja posebno iz 3-godišnjih programa, geologije,
rudarstva i nafte premda na niskoj razini;
razvojne potrebe ključnih grana djelatnosti koje imaju potencijal za razvoj, a to su
građevinarstvo i geodezija, proizvodnja proizvoda od metala te prehrambena industrija bi
mogli biti suočeni s nedostatkom odgovarajućih kadrova;
ova dva izvora neusklađenosti ponude i potražnje dodatno su pogoršana strukturom
obrazovnih sadržaja po programima. Na primjeru obrazovnog sektora strojarstva vidljiva je
dominacija obrtničkih zvanja kao i programa koji pripremaju za uslužna, a ne industrijska
zanimanja. Potrebno je sličnu analizu izvršiti i za sve ostale programe;
jači razvoj zahtijevati će da se snažno uključe institucije za obrazovanje odraslih koje će u
kraćem roku nego što je to moguće redovnim obrazovnim institucijama osposobljavati za
zanimanja za kojima će se javljati potreba. To je posebno važno i zbog velikog broja
nezaposlenih koji bi se aktivni je trebali uključivati u obrazovne procese kako bi postali
zapošljivi na tržištu;
3 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 4 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studij po Bologni. 5 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski, znanstveni, stručni i umjetnički studij.
41
ova analiza bi se trebala prema istoj metodologiji proširiti i na druge grane djelatnosti kako bi
se vidjelo da li struktura ponude znanja i vještina kroz mlade i kroz nezaposlene odgovara
strukturi potražnje znanja i vještina te se mehanizmima kvota, modernizacije programa i
uvođenja novih programa kako u redovnom obrazovnom sustavu tako i u sustavu
obrazovanja odraslih smanje nerazmjeri koji se pojavljuju zbog zamjene postojećih
zaposlenika i rasta ukupne potražnje u propulzivnim granama djelatnosti.
5 CIVILNO DRUŠTVO
Civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih
zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno
građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu.
Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog,
otvorenog, uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva, biti
korektiv vlasti te veza između građana i javnog sektora.
Broj organizacija jedan je od važnijih pokazatelja razvoja civilnoga društva. Prema podacima službenih
evidencija i registara u 2015. godini u Brodsko – posavskoj županiji registrirano je 1651 udruga, od
čega je njih 1614 aktivno, 28 udruga u prestanku i 9 brisanih udruga. Grad Slavonski Brod broji
ukupno 756 aktivnih, grad Nova Gradiška 184 aktivne udruge te općine na području županije 674
aktivnih udruga. Broj udruga svake se godine povećava.
Prostor građanskog organiziranja uređen je s nekoliko specifičnih zakonskih okvira kao npr674.
Zakonom o udrugama, Zakonom o ustanovama, Zakonom o fundacijama i zakladama, Zakonom o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i sl.
Danas u Brodsko – posavskoj županiji postoji najviše sportskih udruga njih 11 aktivnih, , pa kulturnih
7, gospodarskih 8, tehničkih 2 i socijalnih 4, zatim zdravstvenih 2, humanitarnih, ekoloških 3 te
udruga za zaštitu djece, mladih i obitelji 7(Tablica). Tu su i udruge branitelja i stradalnika iz
Domovinskog rata, nastale zbog ostvarivanja specifičnih zakonskih prava kao i čuvanja uspomene na
događaje iz nedavne prošlosti. One se financiraju novcem iz državnog proračuna, fondova Europske
unije, različitim donacijama i članarinama.
Ured državne uprave u Brodsko – posavskoj županiji je tijelo državne uprave koje je osnovano u
jedinici područne (regionalne) samouprave za obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova i
rješavanje u upravnim stvarima u I. stupnju. Ured neposredno provodi zakone i druge propise i
osigurava njihovu provedbu, provodi upravni nadzor, prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim
tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.
42
Ured ima četiri osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice i Ispostavu u Novoj Gradiški. Osnovne
ustrojstvene jedinice Ureda su:
1. Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove
2. Služba za društvene djelatnosti
3. Služba za opću upravu
4. Služba za zajedničke poslove.
Brodsko – posavska županija uočava izuzetnu važnost civilnog sektora te u okviru svojih proračunskih
sredstava izdvaja određena sredstva za sufinanciranje njihova rada, odnosno programskih aktivnosti.
Prema podacima Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, iz proračuna Brodsko-posavske
županije u 2015. godini za organizacije civilnog društva koje se bave braniteljima planirano je 160
000 kuna, dok je za ostale udruge izdvojeno 70 000 kuna. Na dan 31. 10. 2015. ostvarena je većina
planiranih sredstava.
Prema podacima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, u 2014. godini ukupno je dodijeljeno
145.301,75 kn za programe i projekte organizacija civilnog društva iz proračuna Brodsko – posavske
županije, dok je iznos dodijeljenih sredstava u prethodnoj 2013. godini iznosio 4.376.131,22 kn.
Iz istog izvora je vidljivo da je u 2014. godini za programe i projekte organizacija civilnog društva kroz
financijska bespovratna sredstva iz proračuna Grada Nova Gradiška ukupno dodijeljeno 5.294.336,31
kn (1,14% u odnosu na ukupan iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava na razini RH) od čega
odlukom gradonačelnika udio je manji od 0,1%, te iz proračuna Grada Slavonskog Broda 4.182.690,92
kn (udio od 0,90% u odnosu na ukupan iznos na razini RH) od čega odlukom gradonačelnika 3,33%
odnosno 139.343,56 kn.
Iz proračuna Grada Nova Gradiška u 2015. godini financiralo se u prosjeku oko 70 udruga godišnje i to
oko 30% udruga iz područja sporta, 23% udruga iz područja zdravstvene skrbi i skrbi obitelji i djece,
20% udruga iz područja kulture, 17% udruga domovinskog rata te oko 10% udruga iz područja
tehničke kulture.
Tablica 13: Broj organizacija civilnog društva prema području djelovanja za grad Nova Gradiška na dan 31.10.2015.
Branitelji i stradalnici 1
Duhovnost 1
Ekološka 2
Etnička 1
Gospodarska 11
Hobistička 3
Humanitarna 9
Informacijska 1
Kultura i umjetnost 2
Kulturna 16
Nacionalna 1
Okupljanja i zaštita djece, mladeži i obitelji 4
Ostale djelatnosti 8
43
Socijalna 12
Šport 66
Tehnička 20
Udruge domovinskog rata 13
Zaštita prava 3
Zdravstvena 9
Tablica 14: Broj organizacija civilnog društva prema području djelovanja za grad Slavonski Brod na dan 28.12.2015.
Branitelji i stradalnici 0
Demokratska politička kultura 1
Duhovnost 0
Gospodarstvo 5
Hobistička djelatnost 1
Kultura i umjetnost 3
Ljudska prava 4
Međunarodna suradnja 2
Nomenklatura sportova 1
Obrazovanje, znanost i istraživanje 1
Održivi razvoj 0
Ostala područja djelovanja 2
Socijalna djelatnost 2
Sport 6
Tehnička kultura 1
Zaštita i spašavanje 0
Zaštita okoliša i prirode 0
Zaštita zdravlja 2
Tablica 15: Broj organizacija civilnog društva prema području djelovanja za općine Brodsko-posavske županije na dan
28.12.2015.
Branitelji i stradalnici 0
Demokratska politička kultura 0
Duhovnost 0
Gospodarstvo 2
Hobistička djelatnost 0
Kultura i umjetnost 2
Ljudska prava 2
Međunarodna suradnja 0
Nomenklatura sportova 1
Obrazovanje, znanost i istraživanje 3
Održivi razvoj 2
Ostala područja djelovanja 0
Socijalna djelatnost 1
Sport 4
44
Tehnička kultura 1
Zaštita i spašavanje 2
Zaštita okoliša i prirode 3
Zaštita zdravlja 0
Tablica 16: Ukupan broj udruga po općinama na dan 31.12.2015.
BEBRINA 41
BRODSKI STUPNIK 24
BUKOVLJE 21
CERNIK 15
DAVOR 18
DONJI ANDRIJEVCI 33
DRAGALIĆ 11
GARČIN 46
GORNJA VRBA 14
GORNJI BOGIĆEVCI 13
GUNDINCI 14
KLAKAR 21
NOVA KAPELA 48
OKUČANI 19
OPRISAVCI 22
ORIOVAC 61
PODCRKAVLJE 15
REŠETARI 23
SIBINJ 40
SIKIREVCI 19
SLAVONSKI ŠAMAC 19
STARA GRADIŠKA 16
STARO PETROVO SELO 40
VELIKA KOPANICA 31
VRBJE 21
VRPOLJE 37
Podaci o broju udruga u Brodsko-posavskoj županiji preuzeti su iz Registra udruga6 koji se vodi pri
Ministarstvu uprave7, prilikom prikupljanja podataka uočen je nejednak broj udruga razvrstan po
djelatnostima od ukupnog broja, pri čemu je broj udruga po djelatnostima manji. Temeljem službenih
informacija Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, može se zaključiti kako uvođenjem
nove klasifikacije djelatnosti udruga, sve udruge koje nisu prilagodile statute ili promjene još nisu
evidentirane ne mogu se pretraživati putem Registra. Stručne službe Ureda još ne raspolažu točnim
podacima o broju udruga koje će nakon upisa svih OCD-a koje su ispunile zakonske obveze ostati
upisane u Registar.
6 EVALUACIJA STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA BRODSKO-
POSAVSKE ŽUPANIJE 2011.-2015.
6 https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-opcu-upravu/registri/registar-udruga/826
7 https://registri.uprava.hr/#!udruge/
45
6.1 Uvod
Evaluacija provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije 2011.-2015.
sastavni je dio projekta „Suradnja za uspjeh 2“, kojeg u okviru Lokalnih inicijativa za poticanje
zapošljavanja provodi Centar za tehnološki razvoj-razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o.
u partnerstvu sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod i Brodsko-
posavskom županijom, Upravni odjel za razvoj i Europske integracije.
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije 2011. – 2013. (dalje Strategija)
usvojena je u svibnju 2011. godine, a 9. prosinca 2014. godine odlukom Skupštine Lokalnog
partnerstva za zapošljavanje Brodsko-posavske županije njezino važenje produljeno je na 2014.
godinu. Obzirom da je u okviru projekta „Suradnja za uspjeh“, koji se provodio u periodu od 3. rujna
2013. do 2. rujna 2014. provedena evaluacija Strategije za razdoblje od 1.1.2011. do 31.12.2013.,
ovom evaluacijom željeli smo utvrditi koje aktivnosti je provela pojedina institucija odnosno poslovni
subjekt tijekom 2014. godine, te u prvoj polovini 2015. godine (zaključno sa 30.6.2015.).
Cilj procesa evaluacije, odnosno revizije Strategije je provesti ocjenjivanje i vrednovanje neposrednih
rezultata aktivnosti, ishoda i utjecaja Strategije na situaciju na lokalnom tržištu rada, pa i šire.
Analiza pokazuje da je i dalje značajan problem za praćenje i vrednovanje Strategije, kao i za ocjenu
stanja razvoja ljudskih potencijala u Brodsko-posavskoj županiji, a koja je potrebna pri izradi
strateških dokumenata, nedovoljnost izvora podataka i informacija. Stoga su svi članovi Lokalnog
partnerstva za zapošljavanje obvezni sudjelovati u procesu planiranja i provedbe politike razvoja
ljudskih potencijala, te doprinositi stvaranju, razvoju, programiranju i praćenju dokumenata koji su
relevantni za Strategiju.
Možemo zaključiti kako su vizija, ciljevi i prioriteti ostvareni tek manjim dijelom, dok je pak došlo do
povećanja svijesti o važnosti razvoja ljudskih potencijala, što se očituje kroz provođenje većeg broja
projekata i različitih drugih aktivnosti s ovog područja.
Nadamo se da će lokalni dionici prepoznati važnost izrade i postojanja ovog važnog strateškog
dokumenta, obzirom da je kratkoročna usmjerenost na aktualne društvene probleme i njihovo
rješavanje dala nepotpuna i za kratko vrijeme neodgovarajuća rješenja. Lokalna partnerstva postala
su ključni pokretači razvoja lokalne zajednice u području zapošljavanja u posljednjih nekoliko godina.
Partnerski pristup na županijskoj / regionalnoj razini prihvaćen je u okviru nekoliko programa, a i
proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji uključuje nužnost partnerskog pristupa za lakši pristup
europskim fondovima.
Budućnost upravljanja europskim strukturnim fondovima, pogotovo Europskim socijalnim fondom
zahtijeva regionalni pristup u razvoju ljudskih resursa, kao i strateško planiranje koje mora uključivati
sve relevantne dionike na regionalnom tržištu rada.
6.2 Metodologija
Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup, određuje način izrade i provedbe strategije razvoja
ljudskih potencijala. Prilikom evaluacije nastojalo se obuhvatiti sve članove Lokalnog partnerstva za
46
zapošljavanje Brodsko-posavske županije (dalje LPZ), pa i one institucije i poslovne subjekte koji to
nisu, ali raspolažu podacima koji su relevantni za određeno područje.
Evaluacija provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije promatra
period od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2015. godine.
Sam proces evaluacije sastojao se u tome da je članovima LPZ Brodsko-posavske županije upućen
dopis elektroničkom poštom za prikupljanje podataka o provedbi Strategije, tj. podaci o provedenim
aktivnostima u okviru pojedine mjere odnosno prioriteta obzirom na definirane indikatore u samoj
Strategiji, kao i podaci o projektima koje je određena institucija ili poslovni subjekt provodio u
zadanom razdoblju.
Prilikom evaluacije željelo se upoznati članove LPZ sa problematikom, te ukazati na možebitne
pogreške prilikom definiranja prioriteta, mjera i indikatora.
Međutim, unatoč relativno dobrom odazivu subjekata vrlo je teško donositi ocjenu o učinkovitosti
provedbe pojedinih mjera Strategije kao i procjenu učinkovitosti postizanja ciljeva Strategije i
utjecaju na ciljanu skupinu.
6.3 Rezultati analize
Prilikom edukacije o strateškom i operativnom planiranju u razvoju ljudskih potencijala u sklopu
provedbe projekta Suradnja za uspjeh 2, radne skupine su identificirale probleme i izazove s kojima
se susreće Lokalno partnerstvo za zapošljavanje. Zaključci su sljedeći:
DOBRO/POSTIGNUTO
Kroz LPZ i rad na Strategiji umrežili su se različiti dionici sa područja Brodsko-posavske
županije koji su razvili partnerske odnose
Strategija je dala strateški okvir na temelju kojeg su se neki projekti i aktivnosti osmišljavali
Provedeni su određeni projekti u partnerstvu koji su temeljeni na mjerama i prioritetima
identificiranim u Strategiji
Izgrađeni su kapaciteti djela članova Partnerstva o strateškom planiranju (SWOT analiza,
definiranje pokazatelja, prioriteta, mjera), o nacionalnom i EU okviru za razvoj ljudskih
potencijala (EU strategija 2020., OP razvoj ljudskih potencijala, i sl.)
LOŠE/NEPOSTIGNUTO
Iako je napravljena mreža različitih dionika, nisu svi dionici uključeni u rad Partnerstva
Posebno nedostaje uključivanje poslodavca u većoj mjeri u rad LPZ-a i u provedbi strategije.
Poslodavci nisu prepoznali svoj interes u Strategiji i nisu informirani kako mogu koristiti
strateški dokument za svoj razvoj
Nedostaju podaci o potrebama gospodarstva/poslodavaca na temelju kojih bi se dio
mjera/aktivnosti trebao osmišljavati (neadekvatne metode analiziranja potreba poslodavaca)
LPZ nema kontinuitet u svom radu zbog toga što nema stalno zaposlenu osobu koja će voditi
rad
47
Ne postoji plan rada LPZ-a, nema internih procedura i odgovornosti za provođenje određenih
zadataka
Nemogućnost kvalitetnog praćenja provedbe strategije zbog loše planiranih indikatora,
nedostatnih informacija i koordinacije svih dionika u Brodsko-posavskoj županiji koji rade na
razvoju ljudskih potencijala.
6.4 Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije i Lokalno
partnerstvo za zapošljavanje Brodsko-posavske županije
Brodsko-posavska županija osnovala je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje na konstituirajućoj
sjednici, 2. prosinca 2010. godine.
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije nastala je u suradnji sa lokalnim
dionicima s područja Brodsko-posavske županije koji su definirali viziju razvoja:
„Visoka kvaliteta radne snage usklađena s potrebama gospodarstva predstavlja osnovu za intenzivni i
održivi razvoj Brodsko-posavske županije, te će doprinijeti rastu kvalitete rada i života uz promicanje
socijalne i profesionalne integracije socijalno osjetljivih skupina.“
Strategijom su definirane prioritetne osi i mjere, aktivnosti, sudionici, ciljane skupine i rezultati. Uloga
i rad LPZ Brodsko-posavske županije definirani su Sporazumom o partnerstvu i Poslovnikom o radu ,
pa je tako u Poslovniku o radu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje navedeno: „Svrha partnerstva je
izgradnja lokalnog socijalnog kapitala za budući razvoj Županije uključujući stvaranje pretpostavki za
prijavu projekata.“ (Čl. 5.), te „Lokalno partnerstvo za zapošljavanje je sredstvo kojim se osigurava
sudjelovanje dionika u procesu planiranja, provedbe i zagovaranja politike razvoja ljudskih potencijala
doprinoseći stvaranju, razvoju, programiranju i praćenju dokumenata s navedenog područja na razini
programa i projekata Brodsko-posavske županije.“ (Čl. 6.).
Tijekom provedbe radionice o razvoju politika i procedura za LPZ Brodsko-posavske županije od
strane predstavnika LPZ-a identificirani su sljedeći problemi:
1. Nekontinuirani rad LPZ-a:
Nepostojanje stalnog ureda i zaposlene osobe za rad u LPZ-u i Nedostatak sredstava za
financiranje rada LPZ-a
Nedostatak vremena članova LPZ-a za rad u LPZ-u
2. Nejasna misija i uloga LPZ-a:
Nejasna svrha LPZ-a
Sastanci LPZ-a bez jasnog cilja
Nejasne uloge članova LPZ-a što vodi do osipanja i neaktivnosti članstva
Stalna rotacija članova LPZ-a na radnim sastancima
Poslodavci ne prepoznaju interes u radu LPZ-a i ne sudjeluju u istom
Nepostojanje programa rada LPZ-a
3. Neprepoznatljivost LPZ-a u javnosti:
Šira javnost nije informirana o radu LPZ-a
Ne postoje nikakve značajne promotivne aktivnosti
48
Ne postoji diseminacija informacija o radu LPZ-a unutar institucija članova
Nepostojanje konkretnih rezultata koji bi se promovirali
4. Nerazvijena svijest i kapaciteti dionika o važnosti Strategije:
Odluke, mjere i prioriteti koji se donose ne implementiraju se u svakodnevnom radu
institucija koje su članovi LPZ-a
Nerazumijevanje važnosti LPZ-a od strane lokalnih vlasti u Brodsko-posavskoj županiji
Nerazumijevanje djela dionika o važnosti ulaganja u razvoj ljudskih potencijala
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije ima 4 prioritetne osi:
Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage
Opći cilj ove prioritetne osi je privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudski kapital,
pojačanjem i promicanjem prilagodljivosti poduzeća i radnika.
Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative
Opis mjere: Ovom mjerom nastojat će se privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u
ljudske resurse, povećanjem prilagodljivosti radne snage općenito s naglaskom na posebne skupine
nezaposlenih osoba.
Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg
poduzetništva i obrta
Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanje Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i drugih mehanizama potpore tržištu rada
Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu
Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s
posebnim potrebama
Opći cilj je promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s
posebnim potrebama. Pod skupinama u nepovoljnom položaju smatramo, osim dugotrajno
nezaposlenih i osobe s invaliditetom, branitelje, nacionalne manjine (Romi i dr.), nezaposleni starije
dobne skupine, socijalno ugrožene, mlade koji žive u socijalno nepovoljnim uvjetima i dr.
Mjera 2.1. Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama
Mjera 2.2 Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom položaju
Mjera 2.3. Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi
protiv isključenosti i siromaštva (uključujući i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja).
Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju
Opći cilj: Pružiti potporu razvoju reformi u sustavima obrazovanja i osposobljavanja radi poboljšanja
kvalitete obrazovnog sustava i njegovog usklađivanja s EU standardima.
49
Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja
Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja
Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti i potpora umrežavanju, suradnji i
internacionalizaciji aktivnosti između sveučilišta, ustanova i poduzeća
Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje
Opći ciljevi:
Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga
Podizanje kapaciteta i jačanje uloge organizacija civilnog društva
Izgradnja kapaciteta OCD-a i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga
Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i demokratski razvoj
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije slijedila je strateške razvojne ciljeve
Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županije (2011.-2013.), koji se odnose na prioritete i
mjere u okviru Strateškog cilja 1: Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom
povećanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta, Strateškog cilja 3: Kontinuiran razvoj obrazovnog
sustava u skladu s potrebama gospodarstva i Strateškog cilja 4: Poboljšanje kvalitete života, razvoj
društvene infrastrukture i unapređenje položaja socijalno osjetljivih skupina.
6.5 Učinkovitost provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ
Pri ocjeni učinkovitosti treba uzeti u obzir činjenicu da se radi o partnerstvu različitih institucija,
poslovnih subjekata, odnosno dionika koji djeluju na području Brodsko-posavske županije. Nadalje,
provedbena i organizacijska struktura poprilično je nejasna što otežava učinkovito funkcioniranje
samog LPZ-a.
Temeljem analize usporedne tablice provedenih i planiranih aktivnosti prema mjerama, zaključci su
sljedeći:
postoje mjere po kojima nije prijavljena ni jedna provedena aktivnost
realizacija mjera u odnosu na planirane je izrazito niska
pojedine mjere ne odnose se odnosno nisu primjenjive za praćenje kod pojedinih institucija
Zbog svega navedenog, možda je ključan doprinos evaluacije Strategije upravo u prepoznavanju
primjera koji su dali pozitivne odnosno negativne rezultate, te o kojima postoji određena evidencija
odnosno ustrojeni sustav praćenja.
6.6 Primjeri dobre prakse kroz stečena iskustva
1. IPA IV - Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - faza 2, „Sveobuhvatna briga za obitelji sa
ovisnim dlanom - zajednica za obitelj", 25.09.2013. - 24.03.2015.
Vrijednost: 195.109,36 €
50
NOSITELJ: Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom, Slavonski Brod
Opći cilj projekta je doprinijeti jačanju socijalne uključenosti i prevenciji institucionalizacije socijalno
ugroženih skupina kroz unaprjeđenje postojećeg sustava socijalnih usluga u zajednici namijenjenih
osobama s mentalnom retardacijom i njihovim obiteljima.
2. IPA IV - Poboljšanje pristupa tržištu rada ugroženih skupina, „Nove vještine za nove poslovne
prilike“, 02.07.2013. - 01.01.2015.
Vrijednost: 193.251,65 €
NOSITELJ: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje
Opći cilj je doprinijeti smanjenju nezaposlenosti ugroženih skupina u Brodsko-posavskoj županiji i
Panonskoj regiji, povećavajući njihove kapacitete za održivo zapošljavanje.
3. IPA IV - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, „e4 corner@mefsb: entrepreneurship in
engineering education initiative – key to better employability“, 03.12.2013. - 02.03.2015.
Vrijednost: 214.754,92 €
NOSITELJ: Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Opći cilj je doprinijeti održivoj zapošljivosti povećanjem broja zaposlenih inženjera strojarstva kroz
(samo)zapošljavanje u Brodsko-posavskoj županiji. Specifični cilj je poticati zapošljivost jačanjem
poduzetničkih kompetencija nezaposlenih inženjera strojarstva i studenata strojarstva kroz provedbu
inovativnih inicijativa za promicanje (samo)zapošljavanja u Brodsko-posavskoj županiji.
4. IPA IV – Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, „Suradnja za uspjeh“, 03.09.2013.-
02.09.2014.
Vrijednost: 34.308,48 €
NOSITELJ: CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o.
Opći cilj projekta je osnažiti dionike lokalnog tržišta rada za proaktivno sudjelovanje u stvaranju
prilagođenih inovativnih projekata na lokalnom tržištu rada, razvijenih u skladu sa specifičnim
potrebama lokalnog gospodarstva.
5. INFO 2012, „U srcu Europe“, 26.06.2013.- 25.06.2014.
Vrijednost: 112.148,39 €
NOSITELJ: Europski dom Slavonski Brod
Opći cilj projekta je informirati javnost /dugoročno nezaposlene, mlade, udruge, jedince lokalne
uprave i samouprave, općenito građane/ o EU fondovima, posebice o Europskom socijalnom fondu,
obilježiti Europsku godinu građanstva
6. IPA IV - Poboljšanje pristupa tržištu rada ugroženih skupina, „Ljekoviti vrt“, 23.07.2013.-
22.01.2015.
Vrijednost: 153.375,92 €
NOSITELJ: Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.
51
Opći cilj je povećanje stupanja samozapošljavanja dugoročno nezaposlenih i etničkih manjina u
Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji potičući uzgoj i preradu ljekovitog bilja.
7. IPA IV - Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici (Faza II), „Dječji centar“, 12.04.2014.-
11.08.2015.
Vrijednost: 103.655,86 €
NOSITELJ: Dom za djecu Slavonski Brod
Opći cilj projekta je smanjenje broja djece na stalnoj skrbi u Domu kroz deinstitucionalizaciju sustava i
bolju suradnju nadležnih institucija, dok je specifični cilj je poboljšati skrb za djecu koja dolaze iz
obitelji izloženih riziku od segregacije implementacijom novih i razvojem sadašnjih usluga
8. IPA IV, Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, „ME4CataLOgue (Katalog strojarstva) –
Hrvatski katalog znanja, vještina i kompetencija za studije strojarstva (preddiplomski, diplomski i
doktorski studij) temeljen na ishodima učenja“, 19.8.2013.- 18.8.2015.
Vrijednost: 421.276,78 €
NOSITELJ: Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Cilj projekta je osigurati kontinuirano poboljšavanje visokoobrazovnog sustava u sektoru strojarstva u
Republici Hrvatskoj vezanog uz prenosivost i priznavanje kompetencija i kvalifikacija u skladu s
potrebama tržišta rada na nacionalnoj, a također i na EU razini. Najvažniji ishod ovog projekta bit će
katalog kvalifikacija u polju strojarstva u Hrvatskoj, a jedan od ciljeva je kroz trajanje projekta
educirati studente, nastavno osoblje i širu javnost o prednostima primjene HKO.
9. IPA IV, Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih, „Svako učenje se računa!“,
19.10.2013.-18.10.2014.
Vrijednost: 190.117,92 €
NOSITELJ: Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Opći cilj projekta je povećanje konkurentnosti na tržištu rada /produktivnosti na trenutnom radnom
mjestu nezaposlenih/zaposlenih odraslih polaznika kroz jačanje kapaciteta sektora obrazovanja
odraslih u Brodsko-posavskoj županiji.
10. IPA IV, Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, „Malo poduzetništvo – velike
mogućnosti“, 22.11.2013.-21.11.2014.
Vrijednost: 112.069,26 €
NOSITELJ: Brodsko-posavska županija
Cilj projekta je doprinijeti povećanju zaposlenosti u poduzetništvu u Brodsko-posavskoj županiji kroz
osnaživanje kapaciteta ključnih dionika u poduzetništvu u BPŽ edukacijama o samozapošljavanju te
unaprjeđenjem poduzetničkih znanja i vještina kao i jačanjem kapaciteta donositelja odluka u
području poslovnog razvoja.
11. IPA IV, Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza 2, „Snaga mladih-snaga sutrašnjice“,
09.01.2015.- 08.07.2016.
Vrijednost: 148.652,28 €
52
NOSITELJ: Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
Doprinijeti ostvarivanju ciljeva iz Strategije ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije (SRLJP
BPŽ) kroz povećanje zapošljivosti mladih u BPŽ i njihove konkurentnosti na tržištu rada.
12. IPA IV, Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza 2, „Eco Horty Lab II“, 06.01.2015.-
05.07.2016.
Vrijednost: 192.404,24 €
NOSITELJ: Srednja škola M.A Reljković Slavonski Brod
Opći cilj je doprinijeti socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom i podići njihovo samopouzdanje i
samopoštovanje povećavajući razinu njihove zapošljivosti i samozapošljivosti te njihove integracije na
tržište rada kroz edukacije u skladu s potrebama tržišta rada.
13. IPA IV, Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza 2, „Suradnja za uspjeh 2“,
20.02.2015.- 19.02.2016.
Vrijednost: 35.519,72 €
NOSITELJ: Centar za tehnološki razvoj-Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o.
Opći cilj projekta je poboljšanje mogućnosti za partnerski pristup na lokalnom tržištu rada
uspostavom specifičnih lokalnih razvojnih inicijativa za zapošljavanje, dok je specifični cilj unaprijediti
učinkovitu funkcionalnost LPZ-a jačanjem i nadogradnjom svojih operativnih kapaciteta i sposobnosti
donošenje odluka.
14. IPA IV - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza 2, „Program aktivnog razvoja
cjeloživotne zapošljivosti“, 10.2.2015.- 09.06.2016.
Vrijednost: 138.459,33 €
NOSITELJ: Brodsko-posavska županija
Projekt je namijenjen povećanju zapošljivosti definiranih ciljanih skupina (nezaposlenih mladih,
nezaposlenih žena sa završenim osnovnim i srednjim obrazovanjem, volontera, udruga te studenata)
putem prilagođenih usluga i mjera, kao i predstavljanju inovativnog pristupa i diseminaciji
postignutih primjera dobre prakse.
15. IPA IV - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza 2, „Zajedno danas za sutrašnje
zapošljavanje“, 10.02.2015.- 09.06.2016.
Vrijednost: 71.701,09 €
NOSITELJ: Brodsko-posavska županija
Opći cilj projekta je doprinijeti boljem zapošljavanju u Brodsko-posavskoj županiji kroz provedbu
aktivnosti „JOB CLUB-ova“, dok je specifični cilj poboljšati konkurentnost među nezaposlenima na
tržištu rada Brodsko-posavske županije kroz provedbu aktivnosti JOB CLUB-a.
16. ESF-Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. - Jačanje sposobnosti
organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga, „Mreža socijalnog volontiranja
Brodsko-posavske županije“, 29.12.2014.–28.02.2016.
Vrijednost: 600.703,45 kn
53
NOSITELJ: Ustanova Zlatni cekin – poliklinika za rehabilitaciju djece
Projekt ima za cilj unaprijediti opseg i kvalitetu socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog
društva na području Brodsko-posavske županije kroz promociju volontiranja i razvoj volonterskih
kapaciteta.
17. ESF OP Učinkoviti ljudski potencijali – „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih
komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim
odgojno-obrazovnim ustanovama“ - „Helping“ – projekt pružanja pomoći u nastavi učenicima s
teškoćama u razvoju u osnovnim školama u Slavonskom Brodu, 21.08.2015.–20.08.2016.
Vrijednost: 1.199.021,67 kn
NOSITELJ: Grad Slavonski Brod
Cilj projekta je pospješiti integraciju osoba u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav.
18. ESF-Operativni program za razvoj ljudskih potencijala, Jačanje kapaciteta ustanova za
obrazovanje odraslih, „Aroma samozapošljavanja“, 19.10.2013.-18.10.2014.
Vrijednost: 152.745,62 €
NOSITELJ: Pučko otvoreno učilište LIBAR, Slavonski Brod
Opći cilj projekta je jačanje kapaciteta obrazovnih ustanova kroz razvoj učinkovitog obrazovnog i
edukacijskog sustava namijenjenog poboljšanju uvjeta za samozapošljavanje polaznika.
19. Erasmus +, program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, „Learning for
educating“, 31.12.2014.-30.12.2015.
Vrijednost: 6.000,00 €
NOSITELJ: Pučko otvoreno učilište LIBAR, Slavonski Brod
Projekt „Learning for educating“ omogućava osposobljavanje osoblja i profesora s ciljem prenošenja
novih znanja i vještina na POU Libar i lokalnu zajednicu. Sudionici na projektu steći će specifična
znanja o poduzetničkim vještinama i kompetencijama, te specifična znanja o nastavnom procesu, koji
će konačno modernizirati kurikulum.
20. ESF - OP Razvoj ljudskih potencijala, Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u
skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada - faza II, „Robo Challenge“,
29.04.2015.-28.04.2016.
Vrijednost: 2.484.037,76 kn
NOSITELJ: Tehnička škola Slavonski Brod
Projekt ima za cilj uvođenjem inovacijskih procesa, metoda i sadržaja doprinijeti osuvremenjivanju
strukovnog tehničkog obrazovanja u BPŽ s ciljem povećanja zapošljivosti učenika tehničkih škola i
povećanja prohodnosti u visoko obrazovanje.
21. Program: Erasmus+, Learning platform „Young people Entrepreneurial skill development
possibilities”, 1.9.2015.-1.7.2018.
Vrijednost: 173.280,00 kn
NOSITELJ: Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
54
Cilj projekta je oformiti alat za učenje o poduzetništvu i vještinama potrebnim za učeničko
samoostvarivanje, poticati izvanučioničnu nastavu, razvijati informatičke vještine, jezične
kompetencije i jačati vezu između školskog sustava i stvarnog života surađujući s brojnim
poduzetnicima te lokalnom i državnom vlašću.
22. Europski socijalni fond, Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013., Jačanje sposobnosti
organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga „Pokreni sebe u svojoj lokalnoj
zajednici“, 29. 12.2014.-28. 12. 2015.
Vrijednost: 533 290,00 kn
NOSITELJ: Bebrinska udruga mladih
Cilj projekta je doprinijeti većoj učinkovitosti i sposobnosti OCD-as područja LAG-a Posavina u
interakciji socijalnih usluga i povećanju zapošljivosti i socijalne uključenosti mladih nezaposlenih
osoba u lokalnoj zajednici.
23. Europski socijalni fond, Razvoj ljudskih potencijala 2007-2013., Mikroprojekti podrške
inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj, „Lokalni info centar
za mlade Bebrina“, 29.12.2014. – 28.12.2015.
Vrijednost: 199.999,92 kn
NOSITELJ: Bebrinska udruga mladih
Opći cilj projekta je doprinijeti povećanju kvalitete življenja mladih u Brodsko-posavskoj županiji kroz
stvaranje prepoznatljivog djelovanja OCD-a i lokalnih dionika u društvu.
6.7 Analiza provedbe mjera iz Strategije razvoja ljudskih potencijala BPŽ
Izvješće o provedbi mjera definiranih Strategijom dostavilo je 31 poslovna subjekta (od ukupno 38
pozvanih). Poziv na dostavu podataka o provedbi aktivnosti i projekata koji se naslanjaju na mjere iz
Strategije razvoja ljudskih potencijala poslan je i na neke subjekte koji formalno nisu članovi LPZ-a, ali
provode aktivnosti iz domene razvoja ljudskih potencijala.
Članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje prema osmišljenom Upitniku dostavili su podatke.
Dobiveni odgovori unutar određenih prioriteta i mjera nisu istoznačni te zbog toga nisu međusobno
zbrajani. Dio pozvanih nije dostavio odgovore na upit.
Prilikom prikupljanja podataka neki članovi su izrazili nejasnoću u odnosu na postavljene upite budući
da nemaju prikladan unutarnji sustav prikupljanja, mjerenja i/ili evidencije traženih podataka.
Nije moguće precizno ocijeniti uspješnost provedenih aktivnosti u svrhu ostvarenja predviđenih
pokazatelja prema određenoj mjeri ili prioritetu, budući da u obzir treba uzeti određena ograničenja
zbog nepotpunih i međusobno neusporedivih podataka.
6.8 Održivost nastalih promjena
Obzirom da je jedan od najvećih problema u provođenju evaluacije Strategije relativno nizak odaziv
poslovnih subjekata koji su pozvani da dostave odgovore, i obzirom da pojedini indikatori nisu bili
55
adekvatno postavljeni potrebno je uspostaviti mehanizam praćenja provedbe Strategije putem
kojega će sve relevantne institucije i poslovni subjekti na godišnjoj razini dostavljati izvješća Lokalnom
partnerstvu za zapošljavanje.
U tijeku je izrada Strategije razvoja ljudskih potencijala koja bi trebala važiti do 2020., u kojoj će biti
definirani prioriteti, mjere i indikatori u skladu s Operativnim programom Učinkoviti ljudski
potencijali, a također koji trebaju biti usuglašeni s aktivnostima koje relevantne institucije i poslovni
subjekti provode na lokalnom tržištu rada. S tim u skladu u okviru projekta „Suradnja za uspjeh 2“
formirane su tri radne skupine: obrazovanje, zapošljavanje i socijalno uključivanje koje će imati
zadatak definirati prioritete, mjere, ciljeve, ciljane skupine, rezultate i indikatore. Pri tome je bitno
voditi računa o održivosti i to institucionalnoj, financijskoj i održivosti na razini politika što posredno
dovodi do pitanja rješavanja formalno-pravne pozicije samog Lokalnog partnerstva za zapošljavanje.
6.9 Preporuke
Temeljem uvida u Strategiju razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije 2011.-2015. te
izvješća o provedbi aktivnosti Strategije, doneseni su sljedeći zaključci i preporuke:
Tablica 1. Institucionalna struktura za provedbu i praćenje rezultata Strategije
Preporuke
Formalno-pravno institucionalizirati LPZ
Ojačati administrativne kapacitete LPZ-a
Revizija članstva u svrhu stvaranja jasnije slike o ulogama i odgovornostima svakog člana LPZ-a. Kako bi se to postiglo potrebno razgovarati o ambicijama i željama svakog pojedinog člana, o tome vide li se ti članovi i dalje u ovoj ulozi i uopće u sastavu LPZ-a. Izrada godišnjeg plana rada Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Brodsko-posavske županije
Prepoznatljivost Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, odnosno izgradnja vizualnog identiteta.
Jačanje kapaciteta članova Partnerstva za pripremu i provedbu projekata
Uspostaviti usuglašene aktivnosti prilikom pripreme projektnih ideja kako bi se ostvarili određeni ciljevi Strategije
Ustrojiti i poticati rad tematskih radnih skupina u svrhu pripreme „zalihe projekata“.
Poticati uključivanje „donositelja odluka“ u rad Partnerstva
Približiti rad LPZ-a poslodavcima kako bi se i oni aktivnije uključili u rad Partnerstva
7 SWOT ANALIZA
56
SWOT analiza jedan je od analitičkih instrumenata kojim se kroz 4 glavna čimbenika nastoje prikazati
snage, slabosti, prilike i mogućnosti određenog sektora / regije. SWOT analiza u obzir je uzela
prikupljene podatke, a naglasak je stavljen na ključne elemente bitne za razvoj ljudskih potencijala.
SWOT analize rađene su za svaku prioritetnu os posebno te je utvrđeno slijedeće:
SNAGE SLABOSTI
ZAP
OŠL
JAV
AN
JE
- Povoljan geografski položaj BPŽ za razvoj gospodarstva - Razvijena tradicija u metaloprerađivačkoj industriji i poljoprivredi - Poduzetnicima su dostupne potporne institucije za razvoj poslovanja te prostorni kapaciteti (gospodarske zone) - Dostupnost prirodnih resursa za razvoj određenih grana gospodarstva (poljoprivreda, drvna industrija, eko proizvodnja i sl.)
- Visoka stopa nezaposlenosti u BPŽ s visokim udjelom
mladih, dugotrajno nezaposlenih i visokoobrazovanih osoba - Slaba mobilnost lokalnog stanovništva - Neiskorištenost gospodarskih zona - Niska razina zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju - Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva - Mali broj novootvorenih radnih mjesta - Nepostojanje sustavnog razvoja ljudskih potencijala - JLS neaktivne u privlačenju investicija - Neusklađene kompetencije nezaposlenih s potrebama tržišta rada - Nedovoljna razvijena suradnja poslodavaca i ostalih dionika u BPŽ - Smanjena konkurentnost poslovnih subjekata zbog nedovoljnog ulaganja u istraživanje i razvoj te transfer novih tehnologija - Nedovoljno financijsko poticanje inovacija - Velik broj osoba sa završenom osnovnom školom ili bez završenog školovanja
PRILIKE PRIJETNJE
ZAP
OŠL
JAV
AN
JE
- Jačanje kapaciteta članova Lokalnog partnerstva za zapošljavanje - Mogućnost korištenja ESI fondova za razvojne projekte - Dostupnost mjera aktivne politike zapošljavanja - Razvijanje „pametnih specijalizacija“ i „centara izvrsnosti“ - Postojanje programa potpora za poticanje investicija
- Nepostojanje dugoročnog strateškog planiranja potreba tržišta rada - Nepovoljni gospodarski trendovi - Iseljavanje radno sposobnog stanovništva - Nepostojanje adekvatnih mehanizama za pred financiranje projekata iz ESIF-a na nacionalnoj razini - Centralizirano donošenje odluka - Nestabilna porezna politika koja utječe na investicije - Problem „sive ekonomije“
SNAGE SLABOSTI
57
SOC
IJA
LNO
UK
LJU
ČIV
AN
JE I
CIV
ILN
O D
RU
ŠTV
O
- Aktivne organizacije civilnog društva (OCD) - Postojanje velikog broja udruga na području BPŽ sa širokim krugom djelovanja - Visoka razina socijalne uključenosti - Postojanje poticajnih mjera i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom - Postojanje strateških dokumenata za uključivanje na tržište rada osoba s invaliditetom - OCD-i sudjeluju u brojnim aktivnostima koje se tiču unaprjeđenja kvalitete života i brzo reagiranje na probleme u zajednici - Bogata kulturna baština- podloga za rad raznim kulturno-umjetničkim društvima - Razvijena sportska infrastruktura-aktivne sportske udruge - Pojačano uključivanje neprofitnog sektora u socio-ekonomski razvoj
- Nedovoljno financijskih sredstava za provođenje aktivnosti, projekata i programa na lokalnoj razini - Nedostatna sredstva i podrška udrugama od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave (prostor, financije) - Neiskorišteni potencijali za razvoj izvaninstitucionalnih usluga - Rizik od siromaštva - Nepristupačnost javnim objektima za osobe smanjene pokretljivosti - nepovoljna obrazovna struktura nezaposlenih osoba - Nizak interes poslodavaca za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju - Slaba aktivnost socijalno isključenih skupina za aktivan nastup na tržištu rada - Socijalna davanja ne motiviraju nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju na aktivnije djelovanje na tržištu rada - Nedovoljna koordiniranost među udrugama (preklapanje u provedbi određenih aktivnosti) - Nedovoljno znanja i vještina o financijskom i administrativnom upravljanju udrugama - Nedovoljno razvijena svijest lokalnih i regionalnih tijela o potrebi uspostavljanja partnerstva i razvoja suradnje s OCD-ima - Neuvrštenost programa udruga u ponudu turističke zajednice
PRILIKE PRIJETNJE
SOC
IJA
LNO
UK
LJU
ČIV
AN
JE I
CIV
ILN
O D
RU
ŠTV
O
- Mogućnost korištenja izvaninstitucionalnih socijalnih usluga - Dostupnost sredstava za jačanje kapaciteta institucija i organizacija koje pružaju socijalne usluge - Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva - Novi modeli javno-privatnog partnerstva - Mogućnost korištenja EU fondova i razvijena suradnja s međunarodnim organizacijama civilnog društva - Razvoj programa za intenzivniju suradnju i razmjenu znanja između neprofitnog i javnog sektora
- Povećanje nejednakosti - Neuključenost OCD-a u kreiranje zakonskih propisa - Smanjenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao posljedica gospodarskih kretanja što dovodi do smanjenog financiranja udruga civilnog društva - Nedovoljno razvijeno volonterstvo
SNAGE SLABOSTI
58
OB
RA
ZOV
AN
JE
- Prepoznatljivost i iskustvo u sustavu visokog obrazovanja - Raspoloživost vlastitih obrazovnih kadrova i resursa - Postojeći studijski programi u nekoliko znanstvenih područja i novi planovi razvoja - Dostupnost i raznovrsnost programa za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje - Postojanje Centra za nove tehnologije (za poljoprivredu, elektrotehniku i strojarstvo) - Dostupna obrazovna infrastruktura - Stipendiranje učenika i studenata kroz programe županije, gradova i općina - Razvijen sustav profesionalnog usmjeravanja unutar HZZ-a
- Neprilagođeni redovni obrazovni sustav potrebama tržišta rada - Ograničene mogućnosti zapošljavanja stručnog i visokoobrazovanog kadra - Nedostatak informatičkih znanja, znanja stranih jezika i poduzetničkih vještina - Nespremnost na učenje i usavršavanje - Mali broj studijskih programa u BPŽ - Infrastruktura nije usklađena s potrebama suvremenog obrazovanja - Nedovoljno ulaganje u opremanje laboratorijskog prostora suvremenom opremom - Nedovoljna usmjerenost na pametnu specijalizaciju - Nedovoljna uključenost poslodavaca u procese obrazovanja - negativan prirodni prirast - nedostatak vrtića i cjelodnevnih programa u ruralnim područjima - nedostatak potpore za obiteljski život
PRILIKE PRIJETNJE
OB
RA
ZOV
AN
JE
- Unaprjeđenje suradnje između visoko školskih institucija s ciljem razvoja interdisciplinarnih studijskih programa i istraživanja - povezivanje visoko školskih institucija s gospodarskim subjektima i transfer tehnologija - Spremnost obrazovnih institucija da odgovore na zahtjeve tržišta rada kroz kreiranje programa za obrazovanje odraslih - uvođenje e-učenja - razvoj novih studijskih programa - modernizacija obrazovne infrastrukture
- Sporost nadležnih institucija u odobravanju novih kurikuluma koji su prilagođeni tržištu rada - Smanjenje financijskih sredstava potrebnih za djelovanje i razvoj - Veći izbor studijskih programa u susjednim županijama - neatraktivnost deficitarnih zanimanja - smanjenje broja učenika/studenata zbog pada nataliteta
SNAGE SLABOSTI
59
DO
BR
O
UP
RA
VLJ
AN
JE
- Povezanost dionika koji pružaju potporu za pripremu i provođenje projekata - Izgrađeni kapaciteti članova LPZ-a u projektnom managementu - iskustvo u pripremi i provedbi projekata - Aktivne i umrežene organizacije civilnog društva s ostalim institucijama i organizacijama - Jačanje promotivnih aktivnosti LPZ-a
- Neprepoznavanje uloge LPZ -a u pružanju određenih usluga - Neprepoznavanje i slaba vidljivost LPZ -a u javnosti - Slaba financijska potpora za rad LPZ-a
PRILIKE PRIJETNJE
DO
BR
O
UP
RA
VLJ
AN
JE
- Jačanje partnerskog odnosa i suradnje između dionika s različitih razina odlučivanja - Širenje partnerstva i prijenos dobre prakse na regionalnoj razini - Razvoj novih modela sufinanciranja obrazovanja, naukovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja za određene ciljane skupine
- Izostanak aktivne podrške i sudjelovanja pojedinih članova LPZ-a - neinformiranost i neaktivnost članova LPZ-a u širenju informacija i zaključaka skupštine unutar vlastitih institucija - Neusklađenost relevantnih strateških dokumenata - Kašnjenje s izradom relevantnih strateških dokumenata - Politička previranja
60
8 VIZIJA I PRIORITETI RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA
Nakon definiranja SWOT analize koja je proizašla iz socio-ekonomske analize kreirala su se vizija i
prioriteti za Brodsko-posavsku županiju za razdoblje od 2016. Do 2020 godine.
VIZIJA
„Povećana kvaliteta života stanovnika BPŽ usklađivanjem
obrazovanja s potrebama tržišta rada te konkurentno
gospodarstvo uz promicanje socijalne uključenosti“
PRIORITET 1:
Povećanje zapošljivosti
prilagodbom radne snage
lokalnim potrebama
PRIORITET 2:
Jačanje socijalne
uključenosti osoba u
nepovoljnom položaju,
uloge civilnog sektora i
razvoj volonterstva
PRIORITET 3:
Razvoj i unaprjeđenje
sustava obrazovanja i
usklađivanja s
potrebama tržišta rada
PRIORITET 4:
Jačanje uloge i kapaciteta LPZ-a u BPŽ
61
9 PRIORITETI I MJERE
Prioriteti i mjere nastali su razradom SWOT analize. Kako bi se ostvarila vizija Brodsko-posavske
županije postavljeni su sljedeći prioriteti i mjere za razdoblje 2014.-2020.:
PRIORITET 1: Povećanje zapošljivosti prilagodbom radne snage lokalnim potrebama
Mjera Mjera 1.1. Promicanje poticajnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative
Opis mjere Aktivna promocija poticajnih mjera s ciljem povećanja zapošljivosti i prilagodljivosti radne snage, prevencija i borba protiv dugotrajne nezaposlenosti te osnovno uključivanje na tržište rada onih grupa kojima je potrebna prilagodba novim uvjetima na tržištu.
Aktivnosti Osposobljavanje tražitelja posla, prekvalifikacija, dokvalifikacija i aktivnosti potpore radi postizanja prilagodljivosti i mobilnosti radne snage,
Promocija aktivnih mjera na tržištu rada kroz lokalne inicijative za zapošljavanje,
Promicanje zapošljavanja za tražitelje posla. Pokazatelji Broj programa aktivnih mjera
Broj kampanja za podizanje svijesti
Broj emitiranih emisija ili spotova na TV
Broj objavljenih članaka u novinama Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni
fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 1.2. Jačanje kapaciteta radne snage kroz obrazovanje i profesionalno usmjeravanje sukladno potrebama tržišta rada
Opis mjere Strukturna nezaposlenost i neodgovarajuće kompetencije (dugotrajno) nezaposlenih te nedovoljna ulaganja u razvoj kompetencija zaposlenih i poduzetnika, rezultiraju niskom konkurentnošću na tržištu. Poboljšanje zapošljivosti ljudskih potencijala omogućit će bržu prilagodbu promijenjenim uvjetima na tržištu rada.
Aktivnosti Razvoj i provedba programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije u suradnji s gospodarskim subjektima i u skladu s potrebama na tržištu rada,
Poticanje fleksibilnog obrazovnog sustava i brzo uvođenje novih programa cjeloživotnog učenja baziranih na izraženim potrebama gospodarstva,
62
Ulaganje u razvoj poduzetničkih vještina i novih načina poslovanja (upravljanje, financije…).
Pokazatelji Stopa nezaposlenosti
Udio dugotrajno nezaposlenih osoba
Broj nezaposlenih osoba uključenih u obrazovne aktivnosti
Udio osposobljenih osoba u prosječnom broju nezaposlenih
Uspješnost zapošljavanja po završenom osposobljavanju
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 1.3. Podržavanje razvoja poduzetništva uz poboljšanje konkurentnosti
Opis mjere Davanje elementarnih poduzetničkih znanja potencijalnim poduzetnicima u svrhu smanjenja pogrešnih procjena poduzetničkih mogućnosti. Osigurati poduzetnicima nove mogućnosti financiranja za unapređenje menadžerskih i poduzetničkih vještina te im olakšati pristup potrebnim informacijama.
Aktivnosti Informiranje i osposobljavanje poduzetnika početnika,
Promoviranje kulture poduzetništva putem usmjerenog profesionalnog usmjeravanja u cilju zapošljavanja i samozapošljavanja,
Jačanje poduzetničke kulture u obrazovanju na svim razinama,
Organiziranje poslovne, poduzetničke i menadžerske obuke.
Provoditi sustavnu edukaciju poslodavaca, osoba s invaliditetom i djelatnika koji se bave rehabilitacijom i zapošljavanjem
Poticati poslodavce na korištenje poticajnih mjera sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI (prilagodba radnog mjesta, opreme i sl)
Pokazatelji Broj sudionika info seminara/radionica
Broj korisnika savjetovanja i seminara
Broj informiranih i obučenih poslodavaca i zaposlenika
Broj programa i novih usluga podrške Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni
fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 1.4. Razvijanje i jačanje sustava potpornih institucija u cilju razvoja ljudskih potencijala
Opis mjere Kako bi se potaknuo gospodarski rast potrebno je razvijanje i jačanje sustava potpornih institucija u cilju razvoja ljudskih potencijala.
Aktivnosti Usklađivanje rada i umrežavanje potpornih
63
institucija za razvoj ljudskih potencijala. Pokazatelji
Broj zajedničkih aktivnosti/projekata različitih
potpornih institucija usmjerenih na razvoj
ljudskih potencijala
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 1.5. Povećanje zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju
Opis mjere Treba olakšati integraciju osoba u nepovoljnom položaju i osoba s invaliditetom na tržište rada. Poslodavci nemaju prilagođene uvjete na radnom mjestu za osobe s invaliditetom pa time nisu ni spremni ih zapošljavati. Isto tako, postoji predrasuda prema osobama u nepovoljnom položaju pa je potrebno raditi na senzibiliziranju. Da bi se poslodavac lakše odlučio za primanje takve osobe u radni odnos, potrebno im je posjedovanje znanja i vještina koje mogu pružiti obrazovne institucije. Također, određene skupine zahtijevaju posebno prilagođene programe obrazovanja kao i poseban pristup.
Aktivnosti Podizanje motivacije i zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada (osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, korisnici socijalne pomoći, bivši ovisnici, bivši zatvorenici),
Omogućivanje dostupnosti obrazovanja svim učenicima s posebnim potrebama kroz podršku od strane osobnog asistenta,
Poticanje sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada,
Javna kampanja za promoviranje mogućnosti osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada,
Poboljšanje usluga u socijalnom sektoru. Pokazatelji Broj radnih mjesta na kojima se pruža dodatna
podrška (praćenje, motivacija)
Broj promotivnih aktivnosti
Broj obrazovnih programa prilagođenih osobama s posebnim potrebama
Broj osoba osposobljenih za asistente
Broj učenika koji koriste asistente u nastavi Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni
fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
64
PRIORITET 2: Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju, uloge civilnog sektora i razvoj volonterstva
Mjera Mjera 2.1. Osnaživanje kapaciteta i promicanje suradnje pružatelja socijalnih usluga
Opis mjere Ovim područjem djelovanja podržati će se širenje socijalnog dijaloga i jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga. Ovo operativno područje podržava napore ka jačanju potencijala socijalnih partnera na nacionalnoj i lokalnoj razini za poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga. Intervencije u skladu s tim se odnose na projekte koje doprinose poboljšanju učinkovitosti organizacija koje sudjeluju u socijalnom dijalogu kroz trening, informiranje i poboljšanje vještina.
Aktivnosti Jačanje institucionalnih kapaciteta u organizacijama civilnog društva
Informiranje šire javnosti o mogućnostima sudjelovanja u programima pružatelja socijalnih usluga
Umrežavanje i suradnja organizacija civilnog društva, predstavnika javnog i poslovnog sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
Pratiti potrebe društva na razini Brodsko –posavske županije i u skladu s tim predlagati vrstu i broj socijalnih usluga,
Informirati javnost o postojećim socijalnim uslugama,
Informirati pružatelje usluga o zakonskim promjenama, pravima i obvezama,
Osnivanje centra za pomoć i savjetovanje ugroženim skupinama u svrhu deinstitucionalizacije
Pokazatelji Broj održanih kampanja za informiranje javnosti o socijalnim uslugama i zakonskim regulativama
Ostvarene suradnje između institucija za razvoj i civilnog društva
Broj i vrsta novo osmišljenih socijalnih usluga
Broj novih pružatelja socijalnih usluga u zajednici
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 2.2. Osnaživanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva i razvoj volonterstva
Opis mjere Ovom mjerom pružiti će se podrška izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva i izgradnji partnerstva, te jačanju sposobnosti organizacija civilnog društva za provođenje aktivnosti zagovaranja javnih politika na kvalitetan i
65
učinkovit način, kao i podrška aktivnostima koji provode male organizacije civilnog društva, razvoju volonterstva i usvajanje novih vještina kroz volonterske programe i projekte
Aktivnosti Povećati učinkovitost i održivost OCD-e u izvršavanju njihovih programa
Jačati ulogu OCD-e u području pružanja socijalnih usluga razvojem njihovih unutarnjih kapaciteta i sposobnosti za pružanje socijalnih usluga
Jačati ulogu OCD-e u promicanju volontiranja kao zajedničke društvene vrijednosti
Edukacija postojećih volontera o pravima i obvezama u volontiranju
Edukacija postojećih organizatora volonterstva o pravima i obvezama volontera u skladu sa zakonom o volonterstvu
Otvaranje novih lokalnih volonterskih centara Pokazatelji Broj sudionika na edukacijama za OCD
Broj održanih edukacija za OCD
Broj novih volonterskih centara
Povećanje broja volontera na području BPŽ
Broj volontera koji se educiraju
Broj održanih edukacija za volontere Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni
fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Prioritet 3: Razvoj i unaprjeđenje sustava obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada
Mjera Mjera 3.1. Revidiranje postojećih i uvođenje novih obrazovnih programa usklađenih sa potrebama tržišta rada
Opis mjere Poboljšanje postojećih programa obrazovanja kako bi se postigla veća kvalifikacija radne snage koja je potrebna tržištu rada. Usklađivanje sustava obrazovanja sa standardima Europske unije.
Aktivnosti Poboljšanje i usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada;
Novi programi, doškolovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje sukladno potrebama poslodavaca;
Primjena novih tehnologija u obrazovanju i osposobljavanju
Kvaliteta usluga u obrazovanju poboljšana kroz provedbu reformi zasnovanih na stvarnim potrebama gospodarstva, s ciljem odgovaranja na potrebe društva znanja,
Kreiranje novih ili poboljšanje postojećih kurikuluma prema potrebama tržišta rada,
66
Pokazatelji Broj novih i unaprjeđenih kurikuluma u sustavu obrazovanja;
Broj polaznika novih kurikuluma;
Broj programa u kojima su primijenjene nove tehnologije
Broj učenika koji su nakon završenog školovanja našli posao
Broj polaznika koji nakon doškolovanja, prekvalifikacije ili osposobljavanja pronalazi posao
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 3.2. Jačanje uloge i povezanosti obrazovnog sustava s poslodavcima na području Brodsko-posavske županije
Opis mjere Smanjenje neravnoteže ponude i potražnje suradnjom obrazovnog sustava s poslodavcima na području županije. Kreiranje mreže suradnje obrazovnih institucija na području strukovnih djelatnosti s poslodavcima u unaprjeđenju kvalitetnog osposobljavanja i usavršavanja.
Aktivnosti Usklađivanje sustava obrazovanja i obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada ,
Poboljšanje kvalitete obrazovanja jačanjem kapaciteta obrazovnih ustanova,
Uspostava mehanizama za plaćanje stručne prakse učenika na praksi,
Jačanje sustava redovnog obrazovanja te obrazovanja odraslih s naglaskom na nove tehnologije,
Informiranje poslodavaca o mogućnostima obrazovanja zaposlenih radnika te porezno priznatim troškovima
Pokazatelji
Broj educiranih zaposlenika obrazovnih ustanova
Uspostavljeni mehanizmi za plaćanje stručne prakse
Broj kampanja za informiranje poslodavaca
% smanjenja nezaposlenosti po određenim djelatnostima
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 3.3. Razvoj ljudskih resursa u sustavu obrazovanja
Opis mjere Poticanje predavača na primjenu novih metoda i alata u predavanju. Usavršavanje vještina predavača i upoznavanje s Hrvatskim klasifikacijskim okvirom. Potpora mobilnosti stručnog kadra iz Hrvatske sa stručnim kadrom u drugim zemljama.
67
Aktivnosti Organiziranje radionica o novim metodama i alatima koji se mogu koristiti kako bi se poboljšalo svladavanje gradiva.
Radionice za predavače sa svrhom upoznavanja s Hrvatskim klasifikacijskim okvirom.
Povezivanje stručnog kadra institucija iz BPŽ sa stručnjacima iz srodnih područja djelovanja
Pokazatelji Broj sudionika na radionicama o novim metodama i alatima rada
Broj izvedenih radionica.
Izvješća stručnog kadra o iskustvima umrežavanja
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Prioritet 4: Jačanje uloge i kapaciteta LPZ-a u BPŽ Mjera Mjera 4.1. Uspostava učinkovitog unutrašnjeg
ustroja LPZ-a Opis mjere Sinergijom koja je vezana uz postojanje LPZ-a,
kao prostora koji okuplja subjekte koji aktivno rade u smjeru izgradnje konkurentne radne snage i zapošljivosti, želi se utjecati na ojačan sustav razmjene informacija, iskustva, poticanje razvoja međusobnim partnerstava te uspostavu učinkovitog unutrašnjeg ustroja LPZ-a.
Aktivnosti Redovito sastajanje i provedba zaduženja članova LPZ-a u skladu sa Statutom,
Interna razmjena znanja i iskustava te podrška u razvoju i provedbi projektnih ideja članova LPZ-a,
Redovito ažuriranje članstva LPZ-a te otvorenost prema novim relevantnim partnerima,
Osnivanje tijela koja će pružati savjete u pripremi i provedbi projekata, usmjeravati na izvore otvorenih natječaja, pomoći u povezivanju s lokalnim dionicima,
Profesionalizirati rad LPZ-a. Pokazatelji Održane 2 sjednice Skupštine godišnje
Održane 2 sjednice Upravnog vijeća godišnje
Popis predstavnika članova LPZ-a
Ažuriran Sporazum o partnerstvu
Osnovano tijelo za koordinaciju i savjetovanje u pripremi i provedbi projekata s 3 člana
Jedna osoba stalno zaposlena na poslovima LPZ-a
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
Mjera Mjera 4.2. Jačanje uloge LPZ-a u lokalnoj zajednici
68
Opis mjere Kako bi se osigurala potpora za provođenje projekata i aktivnosti za razvoj ljudskih potencijala potrebno je osigurati održivost samog LPZ-a te nastaviti raditi na jačanju njegovih kapaciteta kao i jačanju njegove uloge u lokalnoj zajednici.
Aktivnosti Organizirati kontinuirano usavršavanje članova LPZ-a za provođenje SRLJP,
Provoditi kontinuiranu evaluaciju provedbe SRLJP,
Redovito usklađivanje projektnih prioriteta u skladu s nalazima evaluacije i trenutnim potrebama lokalne zajednice,
Jačanje suradnje s mrežom poslodavaca Brodsko-posavske županije.
Pokazatelji
• Broj organiziranih edukacija za članove LPZ-a • Broj članova LPZ-a koji su sudjelovali u edukaciji, • Evaluacijski izvještaji LPZ-a o provedbi SRLJP, • Broj novo uključenih poslodavaca u rad LPZ;
Broj aktivnosti/projekata LPZ-a namijenjenih poslodavcima,
Broj poslodavaca uključenih u navedene aktivnosti.
Izvori financiranja EU fondovi, nacionalni, regionalni i lokalni fondovi, sredstva tvrtki u druga, ostali donatori
69
10 FINANCIJSKI OKVIR
Svrha Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je identifikacija razvojnih
problema u sektoru ljudskih resursa te pronalaženje adekvatnih rješenja za iste. Nakon što su
utvrđeni glavni problemi definirana je Vizija kao željeni ideal i pojedini strateški ciljevi.
Imajući na umu ograničene raspoložive resurse, što financijske što ljudske, vremenske i materijalne,
postavljanje prioriteta i usmjeravanjem resursa u one projekte s najvećom koristi je ključ uspjeha i bit
strateškog planiranja. U konačnici, s ciljem optimizacije korištenja javnih sredstava samo za one
projekte s maksimalnom koristi za zajednicu, prihvatljivost projekata za financiranje kroz nacionalne i
europske/međunarodne fondove uvjetuje da isti budu u potpunosti usklađeni sa strateškim
dokumentima na regionalnoj i nacionalnoj, odnosno s europskim strateškim dokumentima.
U Lokalno partnerstvo za zapošljavanje uključeni su predstavnici gospodarskog sektora, javnog
sektora, obrazovnog sektora, civilnog društva i drugi bitni čimbenici razvoja ljudskih resursa u
Brodsko-posavskoj županiji. S obzirom da je osim samih članova LPZ-a u razradi Strategije razvoja
ljudskih resursa pružena prilika za participaciju i svim drugim žiteljima, institucijama te
gospodarstvenicima s područja Brodsko-posavske županije, omogućena je mobilizacija svih dostupnih
javnih i privatnih resursa. Krajnji cilj je da Strategija razvoja ljudskih resursa bude rezultat lokalnog i
regionalnog znanja, iskustva, ali i motivacije te da svi dionici preuzmu odgovornost za obveze koje su
sami definirali i tako postave visoke zahtjeve i izazove za buduće djelovanje.
Rezultat rada LPZ-a i participacije drugih dionika s područja Brodsko-posavske županije su pojedini
projekti s jasno definiranom nadležnošću, ciljanom skupinom, vremenskim okvirom i indikatorima
provjere.
S obzirom da su resursi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te lokalne i regionalne samouprave
nedostatni, provedba ove Strategije odnosno provedba pojedinih projekata predviđa financiranje i od
„treće“ strane, tj.
iz proračunskih sredstava Republike Hrvatske, odnosno proračunskih sredstava resornih
ministarstava i agencija namijenjenih regionalnim projektima;
iz privatnog sektora;
iz proračuna nevladinih organizacija;
iz proračuna obrazovnih institucija;
iz sredstava dostupnih kroz Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (Europski fond za
regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond, Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)), Programe
Zajednice Europske unije (a ponajprije kroz programe ERASMUS +)
iz sredstava dostupnih iz Strukturnih fondova EU najrelevantniji za tematiku razvoja ljudskih
potencijala je Europski Socijalni Fond: isti podupire projekte koji promiču zapošljavanje u EU,
te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim
izazovima
iz sredstva bilateralnih i multilateralnih fondova i institucija (Svjetska banka, EBRD, EIB i sl.).
70
11 INSTITUCIONALNI OKVIR
Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Brodsko-posavske županije (LPZ BPŽ) osnovano je 2010. godine
konstituirajućom sjednicom. LPZ BPŽ aktivno sudjeluje i podupire programiranje, razvoj i provedbu
politike razvoja ljudskih potencijala u županiji. Svrha partnerstva je izgradnja lokalnog socijalnog
kapitala za budući razvoj Županije uključujući stvaranje pretpostavki za prijavu projekata Europskim
strukturnim fondovima. Rad LPZ-a definiran je Poslovnikom, Sporazumom o partnerstvu i Strateškim
operativnim planom LPZ BPŽ 2016.-2019. U sklopu LPZ-a postoje tematske radne skupine za
zapošljavanje, obrazovanje i socijalno uključivanje.
Tijela Partnerstva čine skupština, upravni odbor, tematske radne skupine, predsjednik/ca,
zamjenik/ca predsjednika i tajništvo.
LPZ Brodsko-posavske županije je tijelo za pripremu Strategije razvoja ljudskih potencijala na
županijskoj razini, koja podupire Županijsku razvojnu strategiju temeljenu na suglasnosti svojih
članova te pokriva sva lokalna/regionalna središta inicijativa za razvoj ljudskih potencijala. LPZ BPŽ je
tijelo koje osigurava sudjelovanje svih dionika u procesu planiranja i provedbe politike razvoja
ljudskih potencijala na području Brodsko-posavske županije.
LPZ BPŽ doprinosi stvaranju, razvoju, programiranju i praćenju dokumenata razvoja ljudskih
potencijala, županijskih programa i projekata. LPZ BPŽ će osnažiti kapacitete programiranja i
provedbe unutar sektora razvoja ljudskih potencijala.
12 PROVEDBA I IZVJEŠTAVANJE
Postojeće strategije razvoja ljudskih potencijala, kako bi bila više nego samo dokument, treba
redovito pratiti i vrednovati. Strategija je dugoročni dokument, a situacija na tržištu rada mijenja se
gotovo na dnevnoj bazi.
Provedba i izvještavanje strategije razvoja ljudskih potencijala definirana je Poslovnikom,
Sporazumom o partnerstvu i Strateškim operativnim planom LPZ BPŽ 2016.-2019. te je uspostavljen
sustav praćenja provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala (SRLJP).
Ovi mehanizmi za praćenje neće biti usmjereni samo na praćenje provedbe Strategije nego će služiti i
za procjenu dostignuća rada LPZ-a kako bi se utvrdila potrebna poboljšanja, odnosno pravovremeno
prilagodilo daljnje planiranje.
