Strategija razvoja Grada Oroslavja 2015. - 2020. godina€¦ · sljedećim desetljećima i da zajednički prionemo ostvarenju naših zamisli. Svjetska i nacionalna gospodarska kriza

Strategija razvoja Grada Oroslavja

2015. - 2020. godina

IMPRESSUM

Izdavač:

Grad Oroslavje

Glavni urednik: Ivan Tuđa

Uredništvo: Ivan Tuđa, Nenad Gospočić, Zdenka Knezić

Autori tekstova: Ivan Tuđa, Alen Hutinović, Nataša Hlaban, Tomislav

Klobučar, Helena Matuša, Matija Čičko

Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski

SADRŽAJ

1 UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA ........................................................................................................... 1

2 GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ......................................... 2

2.1 Geografske i klimatske karakteristike Grada Oroslavja .......................................................................... 2

2.2 Komunikacijska povezanost ................................................................................................................... 3

2.2.1 Prirodni resursi i kulturna dobra ......................................................................................................... 3

3 POVIJEST GRADA OROSLAVJA .................................................................................................................. 5

4 DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ....................................................................................... 7

5 TRŽIŠTE RADA ............................................................................................................................................ 13

5.1 Nezaposlenost ..................................................................................................................................... 13

5.2 Zaposlenost ......................................................................................................................................... 19

5.3 Korisnici mirovina ................................................................................................................................. 20

6 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .............................................................................................................. 22

6.1 Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ......................................................................................... 22

6.2 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje ................................................................................................... 24

6.3 Zdravstvo ............................................................................................................................................. 26

6.4 Kultura .................................................................................................................................................. 27

6.5 Sport .................................................................................................................................................... 27

6.6 Organizacije civilnog društva ............................................................................................................... 28

6.7 Marginalizirane skupine i socijalna politika .......................................................................................... 29

7 KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...................................................................................... 30

7.1 Prometna infrastruktura........................................................................................................................ 30

7.2 Telekomunikacije ................................................................................................................................. 32

7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ....................................................................................... 32

7.4 Gospodarenje otpadom........................................................................................................................ 32

8 LOKALNO GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 34

8.1 Poduzetništvo i obrti ............................................................................................................................. 34

8.2 Poslovna zona ..................................................................................................................................... 36

8.3 Turizam ................................................................................................................................................ 37

8.4 Poljoprivreda ........................................................................................................................................ 38

9 STANJE OKOLIŠA ....................................................................................................................................... 40

10 DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ ....................................................................................... 41

10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja ............................................................................................ 45

11 ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE .................................................................................... 46

11.1 Institucionalni okvir ............................................................................................................................... 48

SWOT ANALIZA .................................................................................................................................................... 49

CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA ......................................................................................................................... 55

USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM

DOKUMENTIMA .................................................................................................................................................... 68

INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM ............................................................................... 74

Prilog I – Partnersko vijeće i tematske radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Oroslavja .................... 88

Prilog II – Akcijski plan ........................................................................................................................................... 89

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata .......................................................................................... 91

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta ...................................................................................................... 95

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI ......................................................................................... 96

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Grada Oroslavja; 1953.-2011. godina ....................................... 7

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Grada Oroslavja; 2001.-2011. ................................. 8

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Grada Oroslavja; 2000.-2013. godina ........................................................ 9

Grafikon 4 Dobno spolna piramida Grada Oroslavja ............................................................................................. 10

Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja; 2011. godina ...................................................... 11

Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja, susjednih JLS, KZŽ i RH.................................... 12

Grafikon 7 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja; 2010.-2014. .................................. 13

Grafikon 8 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih JLS; 2010.-2014. ......... 14

Grafikon 9 Kretanje stope nezaposlenosti na području Grada Oroslavja, susjednih JLS i KZŽ; 2010.-2014. ....... 15

Grafikon 10 Nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol; 2014. godina ................ 16

Grafikon 11 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja; 2014. godina ...................... 17

Grafikon 12 Broj nezaposlenih s područja Grada Oroslavja s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2014. godina 18

Grafikon 13 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010. - 2014. godina .......... 19

Grafikon 14 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne

samouprave; 2010.- 2014. godina ......................................................................................................................... 20

Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole ................................................................................. 25

Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika za područje za koje je nadležno Međuopćinsko udruženje obrtnika Donja

Stubica; 2009. - 2014. godina ................................................................................................................................ 34

Grafikon 17 Broj obrtnika po Udruženjima obrtnika u Krapinsko - zagorskoj županiji; 2014. godina ..................... 35

Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavja; lipanj 2015. godina ..................... 38

Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda, suficita i deficita u proračunu Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina .... 46

Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina ............................................ 47

Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Grada Oroslavja, 2009. - 2014. godina ........................................... 47

POPIS TABLICA

Tablica 1 Kulturna dobra na području Grada Oroslavja ........................................................................................... 4

Tablica 2 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Grada Oroslavja; 2010. -

2014. godina .......................................................................................................................................................... 21

Tablica 3 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju;2009. - 2014. godina .............................................................. 22

Tablica 4 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina .............................................. 24

Tablica 5 Izdaci namijenjeni srednjoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina ............................................... 25

Tablica 6 Studenti s područja Grada Oroslavja; 2011. godina .............................................................................. 26

Tablica 7 Izdaci namijenjeni visokom obrazovanju; 2009. - 2014.godina .............................................................. 26

Tablica 8 Izdaci namijenjeni kulturi; 2009.-2014. godina ....................................................................................... 27

Tablica 9 Izdaci namijenjeni sportu; 2009.- 2014. godina ...................................................................................... 28

Tablica 10 Izdaci za provođenje mjera socijalne politike; 2009. - 2014. godina .................................................... 29

Tablica 11 Cestovna mreža na području Grada Oroslavja .................................................................................... 30

Tablica 12 Izdaci za razvoj i održavanje prometne infrastrukture; 2009. - 2014. godina ....................................... 31

Tablica 13 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Grada Oroslavja; 2012. - 2014. godina .............................. 36

Tablica 14 Izdaci za poticanje poljoprivrede; 2009. - 2014. godina ....................................................................... 39

Tablica 15 Projektni prijedlozi s područja Grada Oroslavja ................................................................................... 43

POPIS SLIKA

Slika 1 Administrativna podjela Grada Oroslavja ..................................................................................................... 2

Slika 2 Karta prometnica na području Grada Oroslavja ......................................................................................... 31

1

1 UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA

Drage Oroslavčanke i Oroslavčani,

razvojna strategija opisuje Grad Oroslavje kao mali grad visoke kvalitete života. Ovaj dokument je od ključnog

značaja za razvoj našeg grada, jer u njemu ne samo da su sadržane naše težnje i planovi za budućnost, već se

njime prezentiraju rad i stečevina generacija koje su naš grad učinile ugodnim i poželjnim mjestom kvalitetnog

življenja. To je cjelovit prikaz naših planova, ambicija i vizija koje su jasno uokvirene postojećim mogućnostima i

potencijalima.

No, nisu to tek vizije kojima stremimo već svakodnevni koraci koje činimo kako bi građani u našem gradu uspješno

zadovoljili potrebe za radom, znanjem, kvalitetnim stanovanjem, mobilnošću, zdravljem, kulturom i sportom.

Istovremeno, želimo da svaki naš građanin bude potaknut da svojim radom, znanjem, kreativnošću i voljom

doprinosi našem održivom i kvalitetnom razvoju. Da svakom od nas Grad Oroslavje bude sigurna i poticajna

sredina, grad po mjeri svakog čovjeka. Grad ne čine zgrade, beton i asfalt, već ga čine ljudi. Građani su najveća

vrijednost kojom raspolažemo. Stoljećima oblikuju ovaj prostor i način života kojim se danas ponosimo. Zahvaljujući

trudu i naprednim zamislima naših građana, Oroslavje je danas sinonim lijepog, urednog, čistog grada, očuvanog

okoliša i razvijenog gospodarstva. Staru industrijsku slavu teško da možemo dostići jer su se tekstil i obuća preselili

u neke druge dijelove svijeta. Mi želimo zasnivati daljnji razvoj na čvrstim temeljima inovativnosti i marljivog rada.

To možemo učiniti jedino ako povećamo efikasnost i stavimo u funkciju sve raspoložive resurse koje posjedujemo.

Ne živimo na izoliranom otoku tako da ni naš Grad nisu zaobišli svjetski izazovi.

Europska obitelj pruža nam neslućene mogućnosti razvoja, a na nama je da odredimo kojim putem želimo ići u

sljedećim desetljećima i da zajednički prionemo ostvarenju naših zamisli. Svjetska i nacionalna gospodarska kriza

je, nadam se, iza nas pa je to i za nas dodatni izazov kojem možemo odgovoriti jedino snažnijim razvojem

poduzetničkih potencijala. Čeka nas mnogo napornog rada, no toga se građani Oroslavja nikada nisu bojali. Čekaju

nas možda promašaji i pogreške, no one će nam u budućnosti poslužiti kao izvor znanja. Uvjeren sam da pred

nama stoje i pobjede o kojima će jednom pisati naši unuci. Samo gradovi snažnog identiteta, velikih ambicija i

visoke razine društvenog zajedništva pobjednički će izaći iz današnjih teškoća. Pozivam vas da hrabro i odlučno

odredimo svoj put. Sudjelujte i vi u stvaranju ove zajedničke slike budućnosti koju želimo, jer svoje potencijale

možemo potpuno razviti samo ako vjerujemo da ćemo na taj način održati i unaprijediti svoju sredinu. Siguran sam

da će među pobjednicima biti i Oroslavje, grad koji volimo i u kojem želimo živjeti. To možemo učiniti jedino ako

povećamo efikasnost i stavimo u funkciju sve raspoložive resurse koje posjedujemo. Upravo takav pristup zahtjeva

strateško promišljanje razvoja i konsenzus kod definiranja pravaca razvoja. Strategija razvoja Grada Oroslavja prvi

je korak ka ostvarenju tih ciljeva.

Gradonačelnik

Ivan Tuđa

2

2 GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI

RESURSI

2.1 Geografske i klimatske karakteristike Grada Oroslavja

Grad Oroslavje se nalazi na južnom rubu Krapinsko-zagorske županije, na granici sa Zagrebačkom županijom. Na

zapadu graniči s Općinom Veliko Trgovišće, na sjeverozapadu s Gradom Zabokom, na istoku sa Gradom Donja

Stubica, na jugoistoku sa Općinom Stubičke Toplice, a na jugu sa Općinom Jakovlje u Zagrebačkoj županiji. Grad

Oroslavje je jedan od sedam gradova u Krapinsko – zagorskoj županiji. Površina Grada Oroslavja je 31,25 km2 i

zauzima 2,55 km ukupne površine Županije. Do 1992. godine današnji Grad Oroslavje nalazio se u sklopu

dotadašnje Općine Donja Stubica. U sklopu Grada Oroslavja nalaze se 4 naselja: Andraševac (859 stanovnika),

Krušljevo Selo (523 stanovnika), Mokrice (758 stanovnika), Stubička Slatina (630 stanovnika) i sam Grad Oroslavje

koji ima 3.368 stanovnika. (Sl.1.).

Slika 1 Administrativna podjela Grada Oroslavja

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije

3

Na teritoriju Grada Oroslavja uočljive su dvije reljefno - krajobrazne cjeline: brežuljkasto pobrđe medvedničkog

podgorja sa manjim potočnim dolinama i prostrana nizina rijeke Krapine. Visinske razlike su male, svega 100 do

300 metara nadmorske visine. Biološke i krajobrazne značajke područja Grada Oroslavja možemo prepoznati kroz

antropogene krajolike i kroz prirodne krajolike (staništa). Antropogeni krajolik se pojavljuju u naseljenim predjelima

i mjestimice u dolinama dok se prirodna staništa pojavljuju u obliku šuma, šumaraka, gajeva, dolinskih i brdskih

livada. U nizini rijeke Krapine, nakon regulacija , zadržani su dijelovi staroga korita u obliku većih i manjih rukavaca

i bara. Rukavci i bare odlikuju se posebnim biljnim i životinjskim svijetom vlažnih i močvarnih staništa, koje su u

Europi potisnuta ili u cijelost nestala.. Po slikovitosti i očuvanosti vodotoka s pratećom vegetacijom i livadama,

ističu se: potok Ribnjak (Stubička Slatina), Kamenjak, Plitvica i Toplički potok. Područje Grad Oroslavja pripada

kontinentalno – humidnom tipu klime što povoljno utječe na sve gospodarske djelatnosti i kvalitetu života. Obilježja

su umjereno topla i kišovita ljeta te hladna zime. Srednja godišnja temperatura zraka je 10,0°C. Najviše

temperature, koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Najniža temperatura je zabilježena u

veljači ( - 22°C ). Višegodišnji prosjek padalina kreće se u nizinskim predjelima oko 1000 mm, a na humlju oko

1200 mm padalina. Snježnih padalina je prosječno 23 dana u godini dok mogućnost pojave magle postoji cijele

godine. Područje Grada Oroslavja nalazi se u pojasu šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, koji se prostire u

brdskim i nizinskim predjelima. U dolini rijeke Krapine uobičajena je vegetacija ravničarskog pojasa. Obilježja

brdskog pojasa su hrastove – grabove šume na neutralnim i slabo kiselim tlima. U brdskom pojasu još rastu: divlja

trešnja, klen, gorski javor, poljski brijest i velelisna lipa. Zbog povoljnih klimatskih i ekoloških uvjeta brdski pojas

pruža najpovoljnije uvjete za život i različite djelatnosti čovjeka.

2.2 Komunikacijska povezanost

Sjeverozapadnim rubom Grada Oroslavja prolazi važna međunarodna prometnica, koja omogućuje brzo

povezivanje Oroslavja sa Krapinom te sa srednjom Europom i Zagrebom. To je autocesta A2, a u neposrednoj

blizini prolazi i željeznička pruga prema Varaždinu. Svojim položajem Grad Oroslavje ima značajnu prometnu ulogu.

Gradom Oroslavjem prolazi i značajna poprečna prometnica u odnosu na autocestu A2, koja povezuje Klanjec

(preko njega Republiku Sloveniju) sa Stubičkim Toplicama, Donjom Stubicom, Gornjom Stubicom i Marijom

Bistricom.

2.2.1 Prirodni resursi i kulturna dobra

Popis kulturnih dobara s područja Grada Oroslavja i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Republike

Hrvatske dan je u Tablici 1.

4

Tablica 1 Kulturna dobra na području Grada Oroslavja

Naziv kulturnog dobra Oznaka Vrsta

Crkva sv. Petra Z-2227 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Z-2232 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Dvorac Donje Oroslavje, park obitelji Prpić Z-2444 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Skulpture Flore i Satira Z-6327 Pokretno kulturno dobro - zbirka Izvor: Ministarstvo kulture; Registar kulturnih dobara, 2015. godina

Crkva sv. Petra se nalazi u naselju Krušljevo Selo. Jednobrodna je klasicistička građevina sa zvonikom nad

glavnim pročeljem, smještena na trouglastom proširenju križanja. Stara kapela sv. Petra nalazila se na teško

pristupačnom mjestu, među vinogradima u Slatinskom vrhu. 1808. godine sagrađena je nova crkva sa zidanim

svodom i tornjem s dva zvona. Sadrži dva oltara: sv. Petra i sv. Blaža.

Župna crkva Blažene Djevice Marije je kasnobarokna jednobrodna građevina s užim četverostranim svetištem koje

završava zaobljenom apsidom. Smještena je u središtu Grada Oroslavja, u blizini trga. Današnja je crkva

sagrađena na mjestu stare kapele za koju najstariji opis potječe iz 1669. godine. Godine 1777. započinje gradnja

nove, a glavnina građevnih radova objavljena je do 1809. godine. Od 1941. postaje župna crkva.

Dvorac Donje Oroslavje je građen potkraj 18. stoljeća između 1770. i 1790. Sagradio ga je grof Sigismund

Vojković/Vojkffy, kraljevski komornik i zapovjednik straže u dvorcu Schönbrunn u Beču u vrijeme vladanja carice

Marije Terezije. Sagrađen je u kasnobaroknom stilu u obliku slova U s velikom vežom u koju se ulazi u dvorište

dvorca. Zanimljivost ovog dvorca je u tome što su na svodovima u unutrašnjosti sačuvani rijetki ostaci

kasnobaroknog zidnog slikarstva u Hrvatskoj iz kraja 18. st., koji sadrže motive likova iz grčke i rimske mitologije.

Uz to u glavnoj dvorani dvorca sačuvan je jedini primjerak kasnobarokno - klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca

je krajem 18. st. izgrađen prekrasni perivoj sa baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio

obilježja pejzažno – vrtne arhitekture.

Skulpture Flore i Satira nalaze se u perivoju dvorca Oroslavje Gornje. To su jedini sačuvani barokni kipovi s

mitološkim bićima u Hrvatskoj.

5

3 POVIJEST GRADA OROSLAVJA

Povijest Oroslavja počinje u 13. stoljeću kad se (1209. g.) spominje posjed uz rijeku Krapinu koji se zvao Črnec i

obuhvaćao je dio današnjeg područja grada Oroslavja. Taj posjed je od 14. st. u sastavu susjedgradsko-stubičkog

vlastelinstva. Ime Oroslavje u povijesnim se izvorima prvi put pojavljuje 1474. Od 1560-ih Oroslavje je jedno od

sjedišta vlastelinske administracije na čelu sa seoskum sucem, tzv. Donjeg judikata (Judicatus Inferior) koji je

obuhvaćao 17 sela. U to vrijeme na čelu tog judikata bio bio je Ivan Magaić, jedan od najvažniji organizatora

seljačke bune 1573. Pred kraj 16. st i u prvoj pol. 17. st. Oroslavje je postalo upravno i gospodarsko središte

donjostubičkog vlastelinstva, a od 1657. uz kapelu Uznesenja BDM se održavao sajam dvaput godišnje.

Gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju Oroslavja najviše su pridonijele neke značajne velikaške obitelji,

koje su u Oroslavju imale svoja sjedišta i u hrvatskoj povijesti igrale važnu ulogu. Krajem 16. st. vlasnikom dijela

Oroslavja postala je obitelj Vojković - Vojkffy. Za vrijeme Ivana II. Vojkovića (1595. – 1661.) oroslavski posjed bio

je dobro uređeno i rentabilno vlastelinstvo. Tada je već postojala kurija (plemićki dvor) sa svojim pripadnostima, a

1652./53. sagrađena je i kapela posvećena Uznesenju BDM, koja je imala svoj vrt i vinograd. U kanonskim

vizitacijama spominje se prvi put 1669. a od 1941. je župna crkva Uznesenja BDM. Julije Čikulin († oko 1641.),

upravitelj svih primorskih imanja grofova Zrinskih, kupio je 1613. dio oroslavskog posjeda i 1630-ih sagradio

plemićku kuriju. Nakon smrti posljednje člana te obitelji Ivana Franje Čikulina 1746. posjed je pripao obitelji

Sermage, koja je temeljito preuredila i dogradila postojeći dvorac koji je sagradio Julije Čikulin kao i perivoj oko

njega. Njega je barun Ljudevit (Lujo) Vraniczany (1840.-1922.), novi vlasnik dvorca Oroslavje Gornje od 1885.,

preuredio u romantičarskom i historičističkom duhu. Dvorac Oroslavje Gornje od sredine 18. st. bio je središte

mnogih društvenih i kulturnih događanja, zabava i balova, a tijekom 19. st. ljepota tog dvorca i perivoja privukla je

u Oroslavje mnoge značajne osobe toga vremena (Franz Liszt, 1846., V. Bukovac, N. Mašić, B. Čikoš Sesija i dr.).

Dvorac je izgorio 1949. godine. Na dijelu Oroslavja u vlasništvu obitelji Vojković – Vojkffy 1760-ih sagradio je

Sigismund Vojković - Vojkffy († 1792.) dvorac Oroslavje Donje, u kasnobaroknom stilu, u kojem se nalaze sačuvani

rijetki ostaci kasnobaroknog zidnog slikarstva na svodovima u unutrašnjosti iz kraja 18. st., sa motivima likova iz

grčke i rimske mitologije, te jedini primjerak kasnobarokno - klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca je krajem 18.

st. izgrađen perivoj sa baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne

arhitekture. Godine 1848. u Oroslavju počinje raditi poštanski ured, a od 1862. i niža pučka škola. Od 1874.

Oroslavje se nalazilo u sastavu Upravne općine D. Stubica, da bi 1900. bilo izdvojeno sa nekoliko sela (Slatina,

Andraševec, Mokrice, Krušljevo Selo) u samostalnu općinu. Janko Vojković-Vojkffy prodao je 1897. dvorac i posjed

Oroslavje Donje Ugarskoj hipotekarnoj banci. Posjedi su razdijeljeni seljacima, a dvorcem su upravljale razne

obitelji (Novaković, Oršić, Tucić). Godine 1920. oba dvorca kupio je poduzetnik Milan Prpić (1874.-1954.) čijom je

zaslugom Oroslavje u razdoblju između dva svjetska rata preraslo u jedno od najjačih središta tekstilne industrije

u Hrvatskoj, što se nastavilo i nakon 2. svjetskog rata. Osnovao je nekoliko tekstilnih tvornica (Preslica, Zagorska

tvornica vunenih tkanina, Ivančica, Vera, Oroslavje i dr.) u kojima je radilo preko 1500 radnika. Njegovom zaslugom

u Oroslavju je osnovana vrtlarska djevojačka škola, a 1928. godine i prva tekstilna srednja škola u Hrvatskoj.

6

Godine 1930. pomogao je izgradnju zgrade za osnovnu školu, u kojoj se danas nalazi Srednja škola Oroslavje.

Razvoj tekstilne industrije nastavio se i nakon 2. svjetskog rata osnivanjem tvornica Oroteks i Orokonfekcija, a uz

nju se počinju razvijati metalska (Orometal), obućarska industrija (Astra) i grafička industrija (Birotehnik). Do kraja

1980-ih u oroslavskim tvornicama radilo je gotovo 3500 radnika. Razvoj industrije potaknuo je i razvoj strukovnog

srednjoškolskog obrazovanja. God. 1946. počinje raditi škola učenika u privredi metalskog smjera, a 1966. srednja

škola, najprije kao područno odjeljenje nekoliko zagrebačkih metalskih škola, a zatim samostalno od 1973. godine.

U novije vrijeme gospodarski razvoj Oroslavja potiču mala i srednja poduzeća (Pireco, Aquafilcro, Orometal), a

razvija se i stanogradnja. Oroslavje ima dugu kulturnu i sportsku povijest, posebno skijaški sport (skijaško trčanje),

nogomet i dr. Godine 1946. osnovano je Kulturno – prosvjetno društvo Tekstilac sa nizom sekcija iz kojeg je

proizašao KUD Sloboda koji djeluje i danas te općinska, danas Gradska knjižnica osnovana 1950. godine.

Kulturnom i sportskom životu Oroslavja pridonosi preko 30-ak aktivnih udruga.

7

4 DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine, na području

Grada Oroslavja živjelo je 6.138 stanovnika. Ovo predstavlja smanjenje od 1,84% u odnosu na 2001. godinu kada

su na ovom području živjela 6.253 stanovnika. Jednak negativan trend smanjenja broja stanovnika primjetan je na

županijskoj i nacionalnoj razini. Općenito, u vremenskom razdoblju od 1953. do 2011. godine primjetan je porast

stanovništva sve do 1991. godine nakon čega dolazi do promjene trenda i smanjenja broja stanovnika. U usporedbi

s 1953. godinom na području Grada Oroslavja živi 18,22% više stanovništva. Razlog povećanja broja stanovnika

nakon 1953. godine prvenstveno je industrijski razvoj Grada što je pozitivno utjecalo na privlačenje stanovništva.

Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika na području Grada Oroslavja od sredine 20. stoljeća do danas dan je na

Grafikonu 1.

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Grada Oroslavja; 1953.-2011. godina

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Negativan trend smanjenja broja stanovnika primjetan je u većini naselja u sastavu Grada Oroslavja. U usporedbi

s podacima iz 2001. godine, do smanjenja broja stanovnika došlo je u naseljima Stubička Slatina (-7,76%),

Andraševec (-2,61%), Oroslavje (-1,52%) i Mokrice (-0,13%). S druge strane, tijekom istog vremenskog razdoblja

jedino je u naselju Krušljevo Selo došlo do porasta broja stanovnika za 2,75%. Kretanje broja stanovnika po

naseljima u sastavu Grada Oroslavja u razdoblju od 2001. do 2011. godine prikazano je na Grafikonu 2.

5.1925.339

5.661

6.268

6.576

6.2536.138

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Bro

j sta

no

vnik

a

Godina

8

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Grada Oroslavja; 2001.-2011.


Smanjenje broja stanovnika prvenstveno se treba pripisati negativnom prirodnom prirastu, a tek manjim dijelom

iseljavanju. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, iz 2013. godine, na području Grada

Oroslavja rođeno je 77 osoba a umrlo je 58 osoba što predstavlja negativni prirast od -19. Ovo samo predstavlja

nastavak negativnog trenda budući da se od 2000. godine iz godine u godinu bilježi negativan prirodni prirast.

Zabrinjavajuće je što je u promatranom vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine broj umrlih bio znatno

veći od broja rođenih osoba (prosječno se rodi 57 osoba a umru 82 osobe). Negativni prirodni prirast na području

Grada Oroslavja u skladu je s negativnim trendovima na županijskoj razini budući da je u istom vremenskom

razdoblju i tamo kontinuirano bilježen negativni prirodni prirast. Grafički prikaz kretanja prirodnog prirasta na

području Grada Oroslavja u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine dan je na Grafikonu 3.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

Andraševec Krušljevo Selo Mokrice Oroslavje Stubička Slatina

882

509759

3.420

683859

523758

3.368

630

Bro

j sta

no

vnik

a

Naselje

2001.

2011.

9

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Grada Oroslavja; 2000.-2013. godina


Vitalni indeks je pokazatelj koji mjeri broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema zadnjim dostupnim podacima

Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2013. godine vrijednost vitalnog indeksa na području Grada Oroslavja

iznosila je 75,32. Ovo je niže od vrijednosti ovog pokazatelja za Republiku Hrvatsku (79,3) ali više od vrijednosti

ovog pokazatelja za Krapinsko-zagorsku županiju (61,21). U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne

samouprave viša vrijednost vitalnog indeksa vidljiva je u Donjoj Stubici (100) i Zaboku (90,3) dok je niža vrijednost

vitalnog indeksa evidentirana u Velikom Trgovišću (59,2) i Stubičkim Toplicama (50). Na području Krapinsko-

zagorske županije veća vrijednost vitalnog indeksa evidentrana je samo u Donjoj Stubici (100), Bedekovčini (96,6),

Zlatar Bistrici (91,4), Zaboku (90,3) i Mariji Bistrici (76,2). U vremenskom razdoblju od 2000. Do 2013. Godine

vrijednost vitalnog indeksa na području Grada Oroslavja bila je niža od 100 što je u skladu s ranije iznesenim

podacima o negativnom prirodnom prirastu.

Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na dob i spol vidljivo je kako u stanovništvu Grada Oroslavja

prevladavaju žene (3.214 osoba ili 52,36% od ukupnog broja stanovnika iz 2011. godine). Gledajući dob

stanovništva uočeno je kako najveći broj muškaraca spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (252 osobe ili

4,11% od ukupnog broja stanovnika) dok većina žena spada u dobnu skupinu od 50 do 54 godine (261 osoba ili

4,25% od ukupnog broja stanovnika). Pored toga, na temelju podataka iz popisa stanovništva iz 2011. godine

vidljivo je kako prosječna starost stanovništva na području Grada Oroslavja iznosi 42,2 godine. Radi se o vrijednosti

koja je iznad državnog i županijskog prosjeka (41,7 godina). U usporedbi s vrijednošću iz 2001. godine (40,4

godine) vidljivo je pogoršanje situacije i nastavak trenda starenja stanovništva. Dobno spolna struktura stanovništva

Grada Oroslavja prikazana je na Grafikonu 4 pomoću dobno-spolne piramide. Gledajući oblik dobno spolne

piramide vidljivo je kako ona ima oblik urne (konstriktivni tip). Ovo znači da u sastavu stanovništva prevladava

stanovništvo zrele dobi dok će u budućnosti zbog sve manjeg nataliteta i procesa starenja stanovništva prevladavati

staro stanovništvo. Time će se u budućnosti samo nastaviti proces depopulacije što će u konačnici dovesti do

-80

-60

-40

-20

0

20

40

60

80

100

120

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.Pri

rod

ni p

rira

st

Godina

Živorođeni Umrli Prirodni prirast

10

daljnjeg smanjenja stanovništva. Struktura dobno – spolnog sastava grafički je prikazana na grafikonu 4. pomoću

dobno - spolne piramide.

Grafikon 4 Dobno spolna piramida Grada Oroslavja


Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine, vidljivo je

da u obrazovnoj strukturi stanovništva Grada Oroslavja prevladavaju osobe čija je najviša razina obrazovanja

završena osnovna škola (1.717 osoba ili 33,06% stanovništva starijeg od 15 godina). Po brojnosti ih slijede osobe

sa završenim strukovnim školama u trajanju od 3 godine (1.554 osobe ili 29,92%) i sa završenim tehničkim školama

u trajanju od 4 godine (1.063 osobe ili 20,47%). Visokoobrazovane su 653 osobe (12,58%) a među

visokoobrazovanima najviše je osoba sa završenim sveučilišnim (328 osoba ili 6,32%) i stručnim studijem (301

osoba ili 5,80%). Prikaz obrazovne strukture stanovništva Grada Oroslavja dan je na Grafikonu 5.

5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

%

dob

M F

11

Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja; 2011. godina


Uspoređujući trenutnu obrazovnu strukturu stanovništva s podacima iz 2001. godine, vidljivo je kako je došlo do

poboljšanja obrazovne strukture. Naime, u navedenom razdoblju smanjio se udio osoba čija je najviša razina

obrazovanja završena osnovna škola (s 43,09% u 2001. godini na 33,06% u 2011. godini) i završene strukovne

škole u trajanju od 3 godine (s 32,70% na 29,92%) dok se istovremeno povećao udio osoba s drugim razinama

obrazovanja. Najviše se povećao udio osoba sa završenim tehničkim školama u trajanju od 4 godine (s 12,95% na

20,47%) dok se udio visokoobrazovanog stanovništva gotovo udvostručio (7,44% na 12,58%).

U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, udio stanovništva čija je najviša razina obrazovanja

završena osnovna škola bio je veći u Velikom Trgovišću (43,34%) i Donjoj Stubici (38,35%). Njihov udio na području

Oroslavja je neznatno viši od državnog prosjeka (30,82%). Udio visokoobrazovanog stanovništva bio je veći u

Zaboku (15,21%), Stubičkim Toplicama (16,10%) te na državnoj razini (16,38%). Usporedni prikaz obrazovne

strukture stanovništva Grada Oroslavja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, Krapinsko-zagorskom

županijom i Republikom Hrvatskom dan je na Grafikonu 6.

33,06%(1.717)

29,92%(1.554)

20,47%(1.063)

3,25%(169)

6,32%(328) 5,80%

(301)

0,46%(24)

0,71%(37)

OŠ i manje KV i VKV TEH GIMN VŠS VSS MRDR Nepoznato

12

Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja, susjednih JLS, KZŽ i RH


0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Oroslavje

Veliko Trgovišće

Zabok

Donja Stubica

Stubičke Toplice

KZŽ

RH

Udio u stanovništvu starijem od 15 godina

OŠ i manje KV i VKV TEH GIMN VŠS VSS MRDR Nepoznato

13

5 TRŽIŠTE RADA

5.1 Nezaposlenost

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem 2014. godine na području Grada Oroslavja

evidentirane su 384 nezaposlene osobe što predstavlja smanjenje od 7,02% u odnosu na 2013. godinu kada je

evidentirano 413 nezaposlenih osoba. U promatranom vremenskom razdoblju od 2010. do 2014. godine

nezaposlenost je rasla sve do 2012. Godine nakon čega dolazi do poboljšanja situacije. Jednaka kretanja

zabilježena su i na županijskoj razini budući da je nezaposlenost rasla sve do 2012. godine nakon čega dolazi do

smanjenja broja nezaposlenih osoba. Gledajući spol nezaposlenih osoba uočeno je kako su tijekom 2014. godine

većinu nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja činili muškarci (51,04%). Ovo predstavlja promjenu u

odnosu na prijašnje godine kada je većina nezaposlenih osoba bila ženskog spola. Valja napomenuti kako je u

2014. godini broj nezaposlenih muškaraca bio veći u odnosu na 2010. godinu dok je broj nezaposlenih žena bio

manji u odnosu na istu godinu. Prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja od 2010. do

2014. godine dan je na Grafikonu 7.

Grafikon 7 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja; 2010.-2014.

Izvor:Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Promatrajući kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne

samouprave (gradovi Zabok i Donja Stubica te općine Veliko Trgovišće i Stubičke Toplice) vidljivo je kako je tijekom

2014. godine veći broj nezaposlenih osoba evidentiran samo u Zaboku (469 osoba). U vremenskom razdoblju od

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

178 184216 205 196

185 193

233208

188

Bro

j nez

apo

slen

ih o

sob

a

GodinaMuškarci Žene

14

2010. do 2014. godine u većini promatranih jedinica lokalne samouprave nezaposlenost je rasla sve do 2012.

godine nakon čega dolazi do smanjenja broja nezaposlenih osoba. Zabrinjavajuće je što je u svim navedenim

jedinicama lokalne samoupave broj nezaposlenih osoba u 2014. godini bio veći u odnosu na 2010. godinu.

Usporedni prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne

samouprave od 2010. do 2014. godine dan je na Grafikonu 8.

Grafikon 8 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih JLS; 2010.-2014.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Krajem 2014. godine stopa nezaposlenosti na području Grada Oroslavja iznosila je 19,34% što predstavlja

smanjenje u odnosu na prijašnju godinu kada je iznosila 21,40%. U promatranom vremenskom razdoblju od 2010.

do 2014. godine vidjivo je kako je stopa nezaposlenosti rasla sve do 2012. godine nakon čega dolazi do poboljšanja

situacije i njezinog pada. U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave veća stopa nezaposlenosti

tijekom 2014. godine zabilježena je samo na području Stubičkih Toplica (20,98%). Unatoč tome što je tijekom

zadnje dvije godine na području Grada Oroslavja došlo do smanjenja stope nezaposlenosti, zabrinjavajuće je što

je i dalje ona viša od županijskog prosjeka (17,67%). Usporedni prikaz kretanja stope nezaposlenosti na području

Grada Oroslavja, susjednih jedinica lokalne samouprave i Krapinsko-zagorske županije dan je na Grafikonu 9.

0

100

200

300

400

500

600

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bro

j nez

apo

slen

ih

Godina

Oroslavje

Veliko Trgovišće

Zabok

Donja Stubica

Stubičke Toplice

Jakovlje

15

Grafikon 9 Kretanje stope nezaposlenosti na području Grada Oroslavja, susjednih JLS i KZŽ; 2010.-2014.


Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2014. godine evidentirane na području Grada Oroslavja,

uočeno je kako najviše nezaposlenih osoba spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (64 osobe ili 16,67%

nezaposlenih osoba). Upravo u ovu dobnu skupinu spada većina muškaraca (28 osoba ili 7,29%) i žena (36 osoba

ili 9,38%). Nezaposlenost među mlađim stanovništvom (od 20 do 29 godina) iznosi 20,06% te je manja od one na

županijskoj razini (25,87%). Zabrinjavajuća je visoka nezaposlenost među stanovništvom starim od 50 do 59 godina

budući da u ovu skupinu spada gotovo trećina nezaposlenih osoba (30,21%). Da se radi o velikom problemu

najbolje govori podatak da je broj nezaposlenih unutar ove dobne skupine veći u odnosu na županijsku (26,65%) i

državnu (23,06%) razinu. Jedan od najvažnijih uzroka tome je propadanje tekstilne industrije u Gradu Oroslavju te

nemogućnost tih osoba u pronalasku novog zaposlenja. U usporedbi s 2010. godinom u 2014. godini najveći porast

broja nezaposlenih osoba vidljiv je u dobnim skupinama od 60 i više godina (porast od 130%) te od 35 do 39 godina

(porast od 128,57%). S druge strane, u dobnoj skupini od 50 do 54 godine primjetno je najveće smanjenje broja

nezaposlenih osoba u odnosu na 2010. godinu (smanjenje od 40,23%). Prikaz broja nezaposlenih osoba na

području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol tijekom 2014. godine dan je na Grafikonu 10.

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00%

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Stopa nezaposlenosti

Go

din

a

Jakovlje

KZŽ

Stubičke Toplice

Donja Stubica

Zabok

Veliko Trgovišće

Oroslavje

16

Grafikon 10 Nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol; 2014. godina


Gledajući nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na razinu obrazovanja, uočeno je kako u

2014. godini najviše nezaposlenih osoba ima završene srednje strukovne i obrtničke škole u trajanju od 3 godine

(137 osoba ili 35,68% nezaposlenih). Po brojnosti ih slijede osobe sa završenom osnovnom školom (83 osobe ili

21,61%) i srednjim školama u trajanju od 4 i više godina (80 osoba ili 20,83%). Za razliku od toga, broj nezaposlenih

osoba je bio najmanji među osobama koje su završile gimnaziju (2,60%) i među visokoobrazovanim stanovništvom

pa je tako 5,73% osoba koje su završile višu školu i stručni studij nezaposleno i 6,51% osoba sa završenim

fakultetom, magisterijem i doktoratom također nezaposleno. U usporedbi podacima iz 2010. godine, tijekom 2014.

godine došlo je do porasta broja nezaposlenih osoba sa završenom srednjom školom od 4 godine , gimnazijom,

višom školom, 1. stupnjem fakulteta i stručnim studijem te fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom dok

je kod osoba s drugim razinama obrazovanja zamjetan pad broja nezaposlenih. Ranije spomenuti porast

nezaposlenosti među visokoobrazovanim stanovništvom primjetan je i na županijskoj razini te će u budućnosti

samo još više intenzivirati proces njihovog iseljavanja u veće urbane sredine radi pronalaska posla i boljih životnih

uvjeta. Prikaz obrazovne strukture nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja tijekom 2014. godine dan je na

Grafikonu 11.

0

10

20

30

40

50

60

70

15--19 20--24 25--29 30--34 35--39 40--44 45--49 50--54 55--59 60 iviše

Bro

j nez

apo

slen

ih

Dob

Muškarci

Žene

Ukupno

17

Grafikon 11 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja; 2014. godina


Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2014. godine najviše nezaposlenih osoba s područja

Grada Oroslavja bilo je bez zaposlenja od 1 do 2 godine (74 osobe ili 19,27% nezaposlenih osoba), a prema

brojnosti ih slijede osobe koje su bez zaposlenja do 3 mjeseca (62 osobe ili 16,15% nezaposlenih osoba). S druge

strane, najmanji udio imale su osobe koje su bez zaposlenja od 5 do 8 godina (14 osoba ili 3,65 %) i od 9 do 12

mjeseci (29 osoba ili 7,55%). Ovakva kretanja vidljiva su donekle i na županijskoj razini budući da su

najmnogobrojnije skupine koje su bez posla do 3 mjeseca (22,42%) i 1 do 2 godine (17,21%) dok najmanji udio

imaju osobe koje su bez zaposlenja od 9 do 12 mjeseci (6,47%) i 5 do 8 godina (4,58%). Ovo se može povezati s

ranije iznesenim podacima o vrlo visokoj nezaposlenosti među starijim stanovništvom. Naime, oni zbog svoje dobi

i sve veće potrebe za cjeloživotnim obrazovanjem nisu zanimljivi potencijalnim poslodavcima što u konačnici dovodi

do njihove dugotrajne nezaposlenosti. Prikaz strukture nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja s obzirom

na trajanje nezaposlenosti dan je na Grafikonu 12.

7,03%(27)

21,61%(83)

35,68%(137)

20,83%(80)

2,60%(10)

5,73%(22)

6,51%(25)

Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola do 3 godine / Kv iVKV

Srednja škola od 4 i više godina

Gimnazija

Viša škola, 1. stupanj fakulteta istručni studij

Fakulteti, akademije, magisteriji idoktorati

18

Grafikon 12 Broj nezaposlenih s područja Grada Oroslavja s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2014. godina


Uzimajući u obzir podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih osoba

na području Krapinsko-zagorske županije tijekom 2014. godine bila su: prodavač/prodavačica, čistač/čistačica,

radnik/radnica u proizvodnoj liniji, ručni pakiratelj/ručna pakirateljica, administrativni službenik/administrativna

službenica (ukupno 23,9% nezaposlenih osoba). Nezaposleni s navedenim zanimanjima na području Grada

Oroslavja imaju udio od čak 39,1% što je više od svih jedinica lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Podaci iz istog izvora govore kako su tijekom 2014. godine najtraženija zanimanja na području Krapinsko-zagorske

županije bila: šivač/šivačica, konobar/konobarica, prodavač/prodavačica, medicinska sestra/medicinski tehničar,

zidar/zidarka (udio od 22% od ukupnog broja traženih radnika). Navedena zanimanja čine 23,2% potrebe za

radnicima na području ispostave Donja Stubica, koja je između ostaloga nadležna za područje Grada Oroslavje. S

obzirom da postoji razlika između najtraženijih i zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih osoba, jasno je kako

je potrebno poduzeti temeljite reforme kako bi se uspostavila ravnoteža na tržištu rada. Također se može uočiti

kako među ranije navedenim najtraženijim zanimanjima ne postoje zanimanja primjerena za visokoobrazovane

osobe koje su zbog toga prisiljene odlaziti u veće urbane centre radi zaposlenja. Ovo se može povezati s uočenim

porastom nezaposlenosti visokoobrazovanog stanovništva na području Grada Oroslavja i kontinuiranim padom

broja stanovnika koje je između ostaloga uzrokovano i migracijama stanovništva u veće sredine. U skladu sa

svojom nadležnošću, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja koje uključuju

stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za usavršavanje, potpore za zapošljavanje,

javne radove i potpore za samozapošljavanje. Ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Donjoj Stubici, koja

je ujedno nadležna za područje Grada Oroslavja, provodila je navedene mjere aktivne politike zapošljavanja koje

je tijekom 2013. godine koristilo 287 osoba a tijekom 2014. godine 312 osoba. Najviše osoba tijekom 2013. godine

bilo je uključeno u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (80 osoba) dok je i tijekom

62

47

32 29

74

5042

14

34

0

10

20

30

40

50

60

70

80

0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. i više

Bro

j nez

apo

slen

ih

Trajanje nezaposlenosti

19

2014. godine najveći broj osoba bio uključen u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

(122 osobe).

5.2 Zaposlenost

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području Grada Oroslavja krajem 2014. godine

radilo je 1.602 osoba što predstavlja 4,71% zaposlenih s područja Krapinsko-zagorske županije. Bitno je

napomenuti da se zaposlene osobe (osiguranici mirovinskog osiguranja) bilježe prema mjestu rada a ne prema

prebivalištu poput nezaposlenih osoba. Prema osnovi osiguranja prevladavaju radnici zaposleni kod pravnih osoba

(1.238 osoba ili 77,28% osiguranika). Znatno manje radnika je zaposleno kod fizičkih osoba (228 osoba ili 14,20%)

i obrtnika (111 osoba ili 6,93% osiguranika). Za razliku od navedenih skupina, najmanje osoba bilo je zaposleno u

skupinama zaposlenih koji obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost (11 osoba ili 0,69%), kod poljoprivrednika

(8 osoba ili 0,50% osiguranika) i osiguranika s produženim osiguranjem (6 osoba ili 0,37% osiguranika). U

promatranom petogodišnjem razdoblju od 2010. do 2014. godine, broj zaposlenih na području Grada Oroslavja

padao je sve do 2012. godine nakon čega dolazi do kontinuiranog povećanja. Na županijskoj razini primjetna su

ista kretanja budući da je broj zaposlenih osoba padao sve do 2012. godine nakon čega dolazi do oporavka i

porasta broja zaposlenih osoba. Gledajući strukturu zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja, vidljivo je

kontinuirano povećanje zaposlenih unutar skupina radnika kod pravnih osoba. Također je zabrinjavajuće da je u

usporedbi s 2010. godinom tijekom 2014. godine manji broj osoba bio zaposlen u svim skupinama osim radnika

kod pravnih osoba. Prikaz kretanja i strukture zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja u vremenskom

razdoblju od 2010. do 2014. godine dan je na Grafikonu 13.

Grafikon 13 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010. - 2014. godina

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bro

j osi

gu

ran

ika

Godina

Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalnedjelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Osiguranici - produženoosiguranje

20

U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, vidljivo je kako je broj zaposlenih rastao i na području

Donje Stubice i Zaboka. Naime, samo je na području navedenih jedinica lokalne samouprave došlo do

kontinuiranog porasta broja zaposlenih osoba od 2013. godine. Dok je na području Općine Jakovlje i na područjima

Općine Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće došlo do smanjenja broja zaposlenih osoba. Unatoč tome što predstavlja

gospodarski centar Republike Hrvatske, situacija je najgora na području Grada Zagreba budući da je sve od 2010.

godine primjetan pad broja zaposlenih osoba. Ukoliko se pak gleda broj izgubljenih radnih mjesta, situacija je

najgora upravo na području Općine Stubičke Toplice budući da se u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih

smanjio za 12,90% (smanjenje s 744 tijekom 2010. godine na 648 u 2014. godini). S druge strane, do najvećeg

porasta došlo je na području Oroslavja budući da je u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih bio veći za 11,79%.

Zbog navedenih kretanja na tržištu rada, stanovništvo s područja Grada Oroslavja nije prisiljeno otići u druge

sredine. Usporedni prikaz kretanja broja zaposlenih na području Općine Oroslavje i susjednih jedinica lokalne

samouprave dan je na Grafikonu 14.

Grafikon 14 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010.- 2014. godina


5.3 Korisnici mirovina

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2014. godine na području Krapinsko-

zagorske županije evidentirano je 33.165 korisnika mirovina. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

(zaposlenih osoba) iznosio je 1:1,02 što znači da na jednog umirovljenika dolazi više od jedan osiguranik

(zaposlena osoba). Na području Grada Oroslavja vrijednost ovog pokazatelja iznosi 0,92 što je manje od vrijednosti

ovoga pokazatelja na županijskoj (1:1,02) i nacionalnoj razini (1:1,14).

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bro

j zap

osl

enih

Godina

Oroslavje

Veliko Trgovišće

Zabok

Donja Stubica

Stubičke Toplice

Jakovlje

21

Krajem 2014. godine na području Grada Oroslavja evidentirano je 1.727 korisnika mirovina što predstavlja 5,20%

korisnika mirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Korisnici mirovina imaju udio od 28,14% u ukupnom

stanovništvu Grada Oroslavja što je više u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju (24,96%). Prosječna dužina

radnog staža na području Grada Oroslavja iznosila je 31 godina, 0 mjeseci i 1 dan te je duljina staža dulja od onoga

u Krapinsko-zagorskoj županiji (28 godina, 10 mjeseci i 24 dana). Najveći broj umirovljenika s područja Oroslavja

nalazio se u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovina (902 osobe ili 52,23%). Po brojnosti ih slijede korisnici

invalidskih (603 osobe ili 34,92%) i obiteljskih mirovina (222 osobe ili 12,85%). Gledajući iznose koji su se tijekom

2014. godine isplaćivali korisnicima mirovina na području Grada Oroslavja uočeno je da su najveće mirovine

isplaćene osobama u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini (2.460,31 kuna). Općenito, iznosi svih vrsta

mirovina (starosna i prijevremena starosna, obiteljska i invalidska mirovina) su veći od onih županijskih. Prosječna

mirovina (zbroj starosne i prijevremene starosne, obiteljske i invalidske mirovine) koja se isplaćivala na području

Grada Oroslavja iznosila je 2.247,63 kuna i viša je od prosječne mirovine u Krapinsko-zagorskoj županiji (2.054,30

kuna). Veće mirovine na području Oroslavja mogu se povezati s dužim radnim stažem i boljom obrazovnom

strukturom lokalnog stanovništva. Detaljan prikaz broja korisnika mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog

iznosa mirovine na području Grada Oroslavja dan je u Tablici 2.

Tablica 2 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Grada Oroslavja; 2010. - 2014. godina

Godina Broj korisnika mirovina

Prosječni staž (godine, mjeseci i

dani)

Prosječni iznos mirovine u

kunama

Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž

2010. 1.768 711 1.057 30 07 03 31 01 03 30 02 29 2.164,24 2.338,06 2.047,32

2011. 1.771 696 1.075 30 08 17 31 01 28 30 05 00 2.149,34 2.329,08 2.032,97

2012. 1.765 687 1.078 30 09 05 31 02 05 30 05 28 2.194,04 2.364,71 2.085,28

2013. 1.735 678 1.057 30 11 19 31 07 03 30 06 22 2.233,24 2.423,56 2.111,15

2014. 1.727 682 1.045 31 00 01 31 07 21 30 07 07 2.247,63 2.450,66 2.115,12


22

6 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

6.1 Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

U Gradu Oroslavju postoje dječji vrtići „Cvrkutić“ i dječji vrtić „Šlapica“. Osnivač dječjeg vrtića „Cvrkutić“ je Grad

Oroslavje. Vrtić je osnovan 20. ožujka 1972. godine. U vrtiću se ostvaruje redoviti 10-satni program, te program

predškole, ranog učenja engleskog jezika i program igraonice. Prema podacima tijekom 2014. godine pohađalo ga

je 68 djece predškolskog uzrasta. Budući da se radi o starijem objektu, Dječji vrtić „Cvrkutić“ ne zadovoljava

postojeću potražnju za predškolskim odgojem pa je potrebno izvršiti proširenje vrtića za što već postoji građevinska

dozvola te se traže izvori financiranja. Dječji vrtić „Šlapica“ je privatni vrtić i otvoren je 2006. godine. Prema

podacima tijekom 2014. godine vrtić je pohađalo 31 dijete. Grad Oroslavje je za sufinanciranje predškolskog odgoja

u 2014. godini izdvojio 881.370,83 kn. U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine vidljivo je

kako je najveći izdatak namijenjen predškolskom odgoju bio u 2009. godini. (929.284,88 kn). Ovo se može objasniti

time da se upravo u tom razdoblju odvijala dogradnja Dječjeg vrtića „Cvrkutić“. Prikaz ukupnih izdataka namijenjenih

predškolskom odgoju u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 3.

Tablica 3 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju;2009. - 2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Redovna djelatnost DV Cvrkutić Oroslavje

746.856.88 770.617,43 858.482,54 878.703,05 877.886,40 881.370,83

Dogradnja DV Cvrkutić Oroslavje

182.428,00 4.920,00 0 11.945,76 0 0

Ukupno 929.284,88 775.537,43 858.482,54 890.648,81 877.886,40 881.370,83 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Na području Grada Oroslavja nalaze se Osnovna škola Oroslavje i Područna škola Krušljevo Selo. Osnovna škola

Oroslavje se prvi puta spominje 15. siječnja 1862. godine iz Spomenice škole kao „prva filijalna učionica“. Prve

školske godine školu je polazio 71 učenik, a svega 5 godina kasnije, školu polazi već 259 učenika. Budući da se

broj učenika stalno povećavao, učenički prostor nije zadovoljavao potrebe škole. Stoga se u više navrata u

Oroslavju pristupilo izgradnji i proširenju školskog prostora. Godine 1913. dovršena je izgradnja školske zgrade s

2 učionice, dana 13. srpnja 1931. godine objavljena je primopredaja nove školske zgrade sa 6 učionica i ostalim

potrebnim prostorijama, a 25. veljače 1970. godine počelo je održavanje nastave u novoj školskoj zgradi u kojoj se

nastava izvodi i danas.

Osnovna škola Oroslavje sada ima 462 učenika u 24 razredna odjela. Rad se odvija u dvije smjene. Stalno

zaposlenih je 62-oje djelatnika, od kojih je 31 učitelj premetne, 16 učitelja razredne nastave, 3 stručna suradnika,

tri pomoćnice u nastavi uposlene preko projekta „Baltazar2“ i jedan asistent u nastavi kojeg u potpunosti financira

Grad, te 11 ostalih radnika. Učenici su uključeni u 36 različitih skupina školskih, 24 skupine izvanškolskih aktivnosti,

22 skupine dodatne i 23 skupine dopunske nastave, te četiri programa izborne nastave. U sastavu Osnovne škole

23

Oroslavje je i Područna škola u Krušljevom Selu sa dva razredna odjela, od kojih je jedan kombinirani odjel. U

Osnovnoj školi Oroslavje provodi se program produženog boravka učenika.

Posebnost naše škole je i dugogodišnji kontinuirani rad s učenicima s posebnim potrebama, kako onima s teškoćam

u razvoju, tako i s darovitima. Od 2002. godine imamo jedan poseban odjel za učenike, a jednako tako od 2002.

godine provodimo program „Rad s darovitim učenicima u razrednoj nastavi“. Redovito se obilježvaju Dan

tolerancije, Dan darovitih

U posljednjih nekoliko godina realizirane su veće investicije: rekonstrukcija krovišta i zamjena pokrova, opločavanje

školskog dvorišta i rekonstrukcija ventilacije u školskoj kuhinji, te djelomično opremanje prema novim standardima,

kao i sanacija krova na hodniku prema dvorani u matičnoj školi. U Područnoj školi Krušljevo Selo izvršena je

sanacija poda. Škola je u potpunosti okrečena. Renovirana je školska kuhinja. Izvršena je zamjena vanjske stolarije

i rasvjete.

Za potrebe nastave redovito se nabavlja nova knjižnična građa pa naša školska knjižnica trenutno raspolaže sa

više od 5.000 naslova. Vrlo je bogata i arhivska građa, te referentna zbirka.

Funkcionalnost unutrašnjeg školskog prostora matične škole, ali i Područne škole sve manje zadovoljavaju potrebe

suvremene škole. Za potrebe prelaska u jednosmjenski rad, čime bi se povećala kvaliteta odgojno-obrazovnog

procesa i rada škole u cjelini, smanjili troškovi prijevoza učenika i stvorili bolji uvjeti za rad produženog boravka,

potrebno je izvršiti dogradnju škole i izgradnju nove školske dvorane sa pripadajućim sportskim igralištima. Na taj

način omogućilo bi se korištenje prostora škole i sportske dvorane za potrebe udruga s područja Grada Oroslavja,

kao i građanstva u većem obimu.

Škola intenzivno provodi aktivnosti na očuvanju domaće zagorske kulturne baštine kroz rad eko etno skupina. S

radom je u Osnovnoj školi Oroslavje ponovo počela i vrlo je aktivna školska zadruga „Flora“. U školi djeluje i Školsko

sportsko društvo „Oro“, kao i prometna jedinica. U školi se provodi program prevencije, a škola je bila među prvih

12 škola koje su stekle status „Škola bez nasilja“ i čiji su djelatnici prošli edukaciju u okviru programa UNICEF-a „

Za sigurno i poticajno okruženje u školama.“

Redovito se uz financijsku podršku Grada nagrađuje učenike koji svih osam godina školovanja prolaze s odličnim

uspjehom i najboljeg učenika škole, kao i učenike koji osvajaju visoka mjesta na županijskim i državnim

natjecanjima, te njihove mentore. Uspjeh učenika ne očituje se samo kroz uspjeh u školi, na smotrama i

natjecanjima, već i u tome kako uspješno nastavljaju srednje i visoko školsko obrazovanje. Grad ih potiče na dalje

školovanje sustavom stipendiranja na način da se stipendije dodjeljuju ne samo po socijalnom kriteriju, već i po

kriteriju uspješnosti. Pravo na besplatni prijevoz do Osnovne škole Oroslavje ostvaruje 65-ero učenika, a uz

sufinanciranje KZŽ, Grada Oroslavja i roditelja prevozi se još 44-ero učenika.

Grad Oroslavje je za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja u 2014. godini iz svojeg proračuna izdvojio 157.507,05

kuna. Od 2010. godine konstantno rastu izdaci za osnovnoškolsko obrazovanje zbog većih izdvajanja za

sufinanciranje projekata, asistenta u nastavi i programa produženog boravka (2015. godina). Detaljan pregled

izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u

Tablici 4.

24

Tablica 4 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g 2014. g.

Donacije 75.923,51 32.937,01 50.478,83 47.388,38 72.389,13 49.966,93

Prehrana učenika

16.056,00 38.392,00 32.270,00 44.896,00 44.350,00 50.330,00

Logoped 26.000,00 24.000,00 22.000,00 24.000,00 25.600,79 29.832,82

Troškovi asistentice u

nastavi 0 0 0 0 0 27.377,30

Ukupno 117.979,51 95.329,01 104.748,83 116.284,38 142.339,92 157.507,05 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.2 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje

Budući da u Gradu Oroslavju postoji srednja škola, učenici nakon završetka osnovne škole ne moraju svakodnevno

putovati u druge sredine kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje iako dosta učenika nastavlja svoje

srednjoškolsko obrazovanje u Zaboku. U školskoj godini 2014/2015 školu je pohađalo 395 učenika. Srednja škola

Oroslavje nudi 10 programa obrazovanja (opća gimnazija, računalni tehničar za strojarstvo, automehaničar,

strojobravar, tokar, vodoinstalater, bravar, stolar, frizer i kozmetičar). Srednja škola u Oroslavju predstavlja jednu

od najvažnijih sastavnica odgojno-obrazovnog i kulturnog života grada Oroslavja. Tijekom više od tri desetljeća u

oroslavskoj srednjoj školi obrazovali su se učenici različitih zanimanja i profila, najvećim dijelom u području

strojarstva, po čemu je i škola prepoznatljiva i danas. Od 2004. kao partner Berufschule Weiden (Njemačka) škola

je uključena u međunarodni project Comenius, a aktivno djeluje i jedini ogranak u Hrvatskoj međunarodne

humanitarne organizacije People To People International. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011.

godine, u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo je uključeno 227 učenika. Najviše učenika, 114 učenika,

školovalo se u tehničkim srednjim školama dok ih po brojnosti slijede učenici koji pohađaju gimnaziju (61 učenik) i

učenici koji pohađaju industrijske i obrtničke srednje škole (43 učenika). U odnosu na 2001. godinu smanjio se broj

učenika koji pohađaju industrijska i obrtnička zanimanja sa 84 na 43 učenika dok se kod ostalih zanimanja nije

mnogo mijenjao odabir. Grafički prikaz učenika s područja Grada Oroslavja prema vrsti upisane srednje škole dan

je na Grafikonu 15.

25

Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole


Radi poticanja srednjoškolskog obrazovanja Grad Oroslavje svake godine izdvaja značajna sredstva s ciljem

stipendiranja srednjoškolaca. Srednjoškolske stipendije iznose 300 kuna mjesečno, a dodjeljuju se učenicima na

temelju uspjeha u školovanju, socijalno-materijalnog statusa i prioritetnih zanimanja. U odnosu na 2009. godinu,

tijekom 2014. godine povećao se iznos koji je iz proračuna Grada Oroslavja izdvojen za stipendiranje

srednjoškolaca. Pored stipendiranja srednjoškolaca, Grad Oroslavje izdvaja znatna sredstva za financiranje

prijevoza srednjoškolaca i studenata. Za razliku, od 2010. godine kada je za prijevoz učenika i studenata izdvojeno

314.162,39 kuna, vidljivo je smanjenje izdataka u 2014. godini kada je izdvojeno (117.743,04 kn) za financiranje

prijevoza srednjoškolaca i studenata. Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju srednjoškolskog obrazovanja

u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 5.

Tablica 5 Izdaci namijenjeni srednjoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina

Izdaci za srednjoškolsko

obrazovanje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Donacije 64.950,00 21.225,23 27.000,00 45.000,00 40.000,00 35.000,00

Stipendije srednjoškolaca

76.800,00 88.600,00 94.000,00 100.000,00 93.200,00 100.800,00

Prijevoz učenika i studenata

272.322,38 314.162,39 100.099,53 115.326,60 104.347,44 117.743,04

Ukupno 414.072,38 423.987,62 221.099,53 260.326,60 237.547,44 253.543,04 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini na području Grada Oroslavja bila su 215 studenta.

Ovo predstavlja povećanje od 15,35% u odnosu na 2001. godinu kada su na području Grada bila evidentirana 182

studenta. Povećanje broja osoba uključenih u sustav visokog obrazovanja može se pripisati nastojanjima da se na

državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih osoba. Pozitivni učinci ovoga trenda trebali bi se uočiti tek u

0

20

40

60

80

100

120

Industrijske iobrtničke škole

Tehničke i srodneškole

Umjetničke Gimnazija

84

109

0

59

43

114

9

61

Bro

j uče

nik

a

Vrsta srednje škole

2001.

2011.

26

budućnosti, ponajprije kroz veći dohodak stanovništva koje bi zahvaljujući boljem obrazovanju trebalo lakše doći

do bolje plaćenih poslova. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, visoko obrazovanje odvija se u okviru

stručnog i sveučilišnog studija. Od 215 studenta s područja Grada Oroslavja 85 ih je pohađalo stručni studij, dok je

130 studenata pohađalo sveučilišni studij. U sklopu kategorije stručni studij najviše studenata pohađalo je

preddiplomski stručni studij (79 studenata), a u sklopu kategorije sveučilišni studij najviše studenata je pohađalo

preddiplomski studij (57 studenta). Detaljan prikaz studenata s Grada Oroslavja tijekom 2011. godine dan je u

Tablici 6.

Tablica 6 Studenti s područja Grada Oroslavja; 2011. godina

Stručni studij Sveučilišni studij

Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski Poslijediplomski,

specijalistički, magistarski

Doktorski Ukupno

79 6 85 57 49 15 9 130 Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Grad Oroslavje studentima dodjeljuje stipendije u iznosu od 400 kuna mjesečno. Poput srednjoškolaca i studenti

dobivaju stipendije na temelju uspjeha u školovanju, socijalno-materijalnog statusa i prioritetnih zanimanja od

interesa za Grad Oroslavje. Za razliku od srednjoškolskih stipendija, od 2009. godine primjetna je fluktuacija

izdataka namijenjenih studentskim stipendijama. Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju visokog

obrazovanja dan je u Tablici 7.

Tablica 7 Izdaci namijenjeni visokom obrazovanju; 2009. - 2014.godina

Izdaci za visoko

obrazovanje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Stipendija studentima

92.800,00 92.400,00 107.600,00 97.200,00 104.000,00 89.200,00

Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.3 Zdravstvo

U Gradu Oroslavju nalazi se ambulanta u sklopu koje postoje tri ordinacije obiteljske i dentalne medicine,

specijalistička ginekološka ordinacija, specijalistička ordinacija medicine rada, psihijatrijska ambulanta, logoped,

patronažna služba, specijalistička ortodontska ordinacija i medicinsko-biokemijski laboratorij. Budući da Oroslavje

ima status grada samim time bi se trebalo ulagati više u zdravstvo. Grad Oroslavje graniči sa Općinom Stubičke

Toplice u kojoj se nalazi Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, koja spada među

najznačajnije zdravstvene ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji. U slučaju hitnije i složenije zdravstvene zaštite

lokalno stanovništvo mora otići do Zaboka i Zagreba gdje se nalazi mnoštvo specijaliziranih zdravstvenih ustanova.

27

6.4 Kultura

Oroslavje je grad bogate kulturno – povijesne baštine. Povijest Oroslavja vezana je uz dva dvorca oko kojih se do

početka 20. stoljeća odvijao cjelokupni gospodarski, društveni i kulturni život. Malobrojna su naselja u Hrvatskom

zagorju imala dva dvorca. Posebno se ističe Park Vranyczany koji se nalazi na ulazu u nekadašnji dvorac Gornje

Oroslavje, a danas je tu industrijska hala. Barun Ljudevit (Luj) Vranyczany-Dobrinović je kupio 1885. godine dvorac

od Rikarda Sermagea. Još od 19. stoljeća datiraju bogata kulturna zbivanja kada je na svojem oroslavskom posjedu

Lujo Vranyczany priređivao razne svečanosti i plesove, a najveća je bila za njegov imendan 25. kolovoza, ovamo

su dolazile tada najvažnije osobe iz umjetničkog života. Udruga mladih Feniks je uz Turističku zajednicu Oroslavje

i Grad Oroslavje organizator kulturne manifestacije Vrtna zabava kod Luja Vranyczanya koja se održava u mjesecu

lipnju kada se Oroslavjem prikazuje život iz 17,18. i 19. stoljeća. Organizirane su šetnje baruna i barunica, grofova

i grofica. Okupljaju se plemićke udruge i izvode se dvorski plesovi te mnogo drugih sadržaja. Udruga mladih Feniks

je i suorganizator manifestacije Likovna kolonija koja se također održava u lipnju radi okupljanja ljudi koji vole

umjetnost. Zatim su tu Uskršnji i Božićni koncert radi održavanja tradicije uskršnjih i božićnih pjesama i ugođaja.

Fašničke špelancije se održavaju za vrijeme fašnika, a organizator je Turistička zajednica Grada Oroslavja. Dani

Grada Oroslavja se održavaju u mjesecu kolovozu u organizaciji Grada Oroslavja kada se održavaju razni glazbeni

koncerti. Razne manifestacije koje se još održavaju su Vinter party, Bike toour i Moto susreti u organizaciji Moto

kluba „Zagorski orlovi“. Za promicanje kulture, Grad Oroslavje je u 2014. godini iz svog proračuna izdvojio

1.249.490,13 kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodne godine. Prikaz izdataka namijenjenih kulturi

u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 8.

Tablica 8 Izdaci namijenjeni kulturi; 2009.-2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Kultura 642.631,35 507.667,74 1.014,221,06 1.544.504,71 1.736.930,63 1.249.490,13


6.5 Sport

Na području Grada Oroslavja postoji mnogo udruga čiji je cilj promicanje različitih sportova. Nogometni klub

„Oroslavje“ je osnovan 1927. godine i njegova djelatnost je razvitak nogometnog športa, organiziranje i provođenje

redovitih, sustavnih treninga članova radi pripreme za natjecanja, poduka i trening djece i mladeži. Skijaški klub

„Oroslavje“ koji vodi brigu o unapređenju skijaškog trčanja, poduzima mjere i akcije u svezi omasovljenja skijaškog

trčanja. Motoklubovi M.B.K., Motoklub „Zagorski orlovi“ i Motociklistički klub „Oroslavje“ promoviraju moto sport i

motociklizam te organiziraju motociklističke, sportske i ostale priredbe. Okupljaju ljubitelje motociklizma radi

rekreacije i druženja, organiziraju sportska moto natjecanja i sudjelovanja na sportskim natjecanjima. Zatim su tu

Aikido klub „Hohoemi“, Auto-moto klub „Oroslavje“, Auto-klub „RALLY BABA“, Auto-klub Zagorje – Oroslavje,

Biatlonski klub „Oroslavje“, Društvo za sport, rekreaciju i zabavu Forma, Kasački klub „ „OroKas“, Kasački klub

28

„Amadeus“, Kasački klub „ Potkova“, Kasački klub „ Kasački klub „Filip“, Kasački klub „ S.A.K., KK „Oroslavje“,

Powerlifting klub „Srele brutal team“, Skijaški savez Krapinsko-zagorske županije, Sportski ribolovni klub „Klen“

Oroslavje, Stolnoteniski klub „OROKONFEKCIJA“ Oroslavje, Streličarski klub „Oroslavje“, Streljačko društvo

„Strijelac“ Krušljevo Selo, Teniski klub „Oroslavje“, Teniski savez Krapinsko-zagorske županije, TAEKWON-DO

KLUB „Oroslavje“, Udruga za nordijsko hodanje “Oroslavje“, Šahovski klub „Oroslavje“ i Športski klub uzgajivača

goluba listonoša „Zagorje 2003“. U Gradu Oroslavju se održava mnogo sportskih manifestacija, a neke od važnijih

su: Kup Grada Oroslavja u brzopoteznom šahu u organizaciji Šahovskog kluba Oroslavja, Kup Grada Oroslavja

„Lovljenje ribe udicom na plovak“ koji organizira Sportsko ribolovno društvo „KLEN“ Oroslavje, a koje se održavaju

u srpnju i kolovozu. Skijaški klub Oroslavje organizira manifestacije Utrka „Hrvatski pokal“ i Skijaško trčanje u

siječnju i veljači. Utrka „ Hrvatski pokal u ski rolanju“ je sportska manifestacija koju također organizira Skijaški klub

Oroslavje koja promovira ski rolanje. Grad Oroslavje svake godine ulaže u sportske udruge i sportske manifestacije.

Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju sporta u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u

Tablici 9.

Tablica 9 Izdaci namijenjeni sportu; 2009.- 2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Sport 463.854,00 363.200,00 429.240,48 474.703,26 554.975,67 520.934,42


6.6 Organizacije civilnog društva

U Lepoglavi su 24. travnja 2014. godine gradovi Lepoglava, Ludbreg i Oroslavje potpisali Deklaraciju o suradnji

gradova i organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Gradovi će na ovaj način još više raditi na približavanju

političkog sustava građanima kao i na unapređenju savjetovanja s organizacijama civilnoga društva u procesima

donošenja, provedbe i praćenja odluka i javnih politika. Na području Grada Oroslavja djeluje mnogo udruga, a jedne

od najisticanijih su Udruga mladih Feniks i KUD „Sloboda“ Oroslavje. Udruga mladih Feniks osnovana je 10. veljače

2007. u Oroslavju kao neovisna, nestranačka i neprofitna udruga građana s ciljem širenja kulture, promicanja

ljudskih prava, mira, svijesti o zajedništvu, zaštiti okoliša, solidarnosti, interkulturalnosti civilnog društva, poticanja

osobnog razvoja i samorazvoja, jačanje inicijative mladih kroz volonterski rad. Feniks je članica Mreže udruga

Zagor, nekadašnja Mreža udruga Krapinsko – zagorske županije. Kud „Sloboda“ djeluje kroz tri folklorne sekcije:

tamburaška, ženski pjevački zbor i limena glazba. KUD djeluje od 1978. godine i broji oko 110 članova. KUD“

Sloboda“ promovira kulturne običaje i tradiciju oroslavskog kraja. Na području Grada Oroslavja djeluju Dobrovoljno

vatrogasno društvo Oroslavje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Stubička Slatina. koja poduzimaju mjere za

unapređenje dobrovoljnog vatrogastva i zaštite od požara i rade na uključivanju što većeg broja građana, posebno

mladeži. Društvo „ Naša djeca“ Oroslavje potiče i organizira akcije i aktivnosti s djecom i za djecu u njihovom

slobodnom vremenu, prati i promiče ostvarivanje prava djeteta, vodi psiho-socijalne, humanitarne i druge akcije

koje pomažu djeci, te pruža podršku roditeljima u razvoju i odgoju djece od rođenja do 15. godine života. Udruga

29

„Hrvatska žena“ Oroslavje njeguje kulturu i običaje, brigu o mladeži i obitelji, njeguje moralna i etička načela

katoličke vjere, prosvjetno – kulturne i socijalne djelatnosti. Udruga „PETROŽE“ nastoji širiti svijest mladih o našoj

tradiciji i folkloru, očuvati stare tradicije, poticati dijalog između mlađih i starijih o problemima današnjice. Grad

Oroslavje broji još mnogo udruga, a neke od aktivnijih su Eko društvo Oroslavje, Lovačko društvo Oroslavje,

Lovačko društvo Mokrice, Lovačko društvo „KUNA“ Oroslavje i mnogo drugih.

6.7 Marginalizirane skupine i socijalna politika

S ciljem poboljšanja položaja socijalno ugroženih skupina, lokalne udruge i Grad Oroslavje provode brojne mjere.

Kako bi se spriječio daljnji negativni prirodni prirast Grad Oroslavje izdvaja novčani iznos za mjere socijalne politike.

Grad Oroslavje novčana sredstva izdvaja za stanovanje, opremu za novorođenčad, pomoć u novcu, za pomoć u

kući starijim osobama. Još se izdvajaju novci iz proračuna kao socijalni paketi, topli obrok - u naravi i kao novčana

pomoć žrtvama od elementarne nepogode. Od 2009. godine do 20013. godine izdaci iz proračuna za mjeru

socijalne politike su konstantno rasli. 2013. godine su iznosili 699.687,24 kune, dok su se 2014. godine smanjili i

iznosili 344.610,01 kunu. Detaljan prikaz izdataka za mjere socijalne politike u vremenskom razdoblju od 2009. do

2014. godine dan je u Tablici 10.

Tablica 10 Izdaci za provođenje mjera socijalne politike; 2009. - 2014. godina

Mjera socijalne politike

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Oprema za novorođenčad

91.900,00 95.999,99 88.100,00 70.298,00 99.516,00 81.125,00

Stanovanje 64.227,79 79.674,06 100.378,56 144.221,73 172.947,04 106.288,96

Pomoć u novcu 114.103,05 119.892,41 207.913,71 171.783,49 188.615,20 81.916,04

Pomoć u kući starijim osobama

24.750,00 33.000,00 33.000,00 33.000,00 33.000,00 11.000,00

Socijalni paketi, topli obrok – u

naravi _ _ _ _ _ 64.280,01

Socijalna zaštita žrtvama od

elementarne nepogode

3.394,00 5.717,71 9.228,34 45.295,75 205.609,00 _

Ukupno 298.374,84 334.284,17 438.620,61 464.598,97 699.687,24 344.610,01 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

30

7 KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

7.1 Prometna infrastruktura

Grad Oroslavlje uvelike ulaže u opremljenost svom potrebnom infrastrukturom. Prometna infrastruktura sastoji se

od cestovnog i željezničkog prometa. Rubom Grada Oroslavja prolazi važna državna i međunarodna prometnica,

koja prije sve ga omogućuje brzo povezivanje Oroslavlja sa Krapinom te sa srednjom Europom i Zagrebom. To je

ponajprije autocesta A2 te državna cesta D1 i D307. Također je tokom niz godina primijećeno opterećenje

središnjeg dijela Grada tokom jutarnjeg i popodnevnog vršnog opterećenja. Stoga su se i tokom godina dogodile

neke značajnije promjene i rekonstrukcije te dogradnje ili izgradnje postojeće prometne mreže. Pregled cestovne

mreže na području Grada Oroslavja dan je u tablici 11.

Tablica 11 Cestovna mreža na području Grada Oroslavja

AUTOCESTA

Naziv ceste

Dionica Dužina na području

Grada Oroslavlja (km)

Dužina na području Krapinsko-zagorske

županije (km)

A2 G. P. Macelj (gr. R. Slovenija) Trakošćan –

Krapina – Zagreb (čvor Jankomir, A3) 5,060 38,43

DRŽAVNE CESTE

Naziv ceste




županije (km)

D1 G. P. Macelj (gr. R. Slovenija) – Krapina –

Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split (D8)

4,759 41,19

D307 Gubaševo (D1) – Oroslavje – Donja Stubica –

Marija Bistrica (D29) 6,224 23,82

ŽUPANIJSKE CESTE

Naziv ceste




županije (km)

Ž2216 Oroslavje – (Ž2197) – Ž2217 2,588 2,59

Ž2217 Žeinci (Ž2195) – Stubička Slatina – Krušljevo

Selo – Stubičke Toplice (Ž2219) 5,872 7,62

Ž2218 Ž2217 - Igrišće 0,443 0,44

Ž2197 Hum Zabočki (D24) – Oroslavje (D307) 3,393 3,47

LOKALNE CESTE

Naziv ceste




županije (km)

L22069 Oroslavje (D307) – Ž2216 1,070 1,07

L22070 Željeznički kolodvor Oroslavje (Ž2197) –

Stubičke Toplice (Ž2217) 3,801 3,80

L22100 Stubička Slatina (Ž2217) - vojarna 0,900 0,90 Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije

31

Gradom Oroslavje prolazi 20 kilometara makadamskog puta koji je potrebno obnoviti te je tako planiran cijeli niz

novih, obnovljenih i rekonstruiranih cestovnih pravaca sukladno Planu prostornog uređenja Grada Oroslavlja.

Postojeće ceste povezuju sva naselja unutar Grada Oroslavja, ali i Grada sa susjednim jedinicama lokalne

samouprave (Sl.2).

Slika 2 Karta prometnica na području Grada Oroslavja

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije

Tijekom godina Grad Oroslavje ulagao je velike iznose u razvoj i održavanje prometne infrastrukture na području

Općine. Pregled navedenih izdataka u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 12.

Tablica 12 Izdaci za razvoj i održavanje prometne infrastrukture; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014. g.

Prometna infrastruktura

3.574.810,49 491.327,17 478.907,15 1.056.106,64 1.061.016,57 1.666.385,38


U Gradu postoji jednokolosječna željeznička pruga II. reda. L202 na relaciji Hum Lug - Gornja Stubica. Radi se o

pruzi lokalnog značaja na kojoj se u ponajvećoj mjeri odvija prijevoz putnika.

32

7.2 Telekomunikacije

Telekomunikacijska infrastruktura kao i pokrivenost telekomunikacijskom mrežom je zadovoljavajuća.

Telekomunikacijska mreža sastoji se od poštanskog ureda, 2000 telefonskih priključaka, pokrivenost mobilnim

mrežama te internetskim priključkom. Potrebno je i dalje ulagati u modernizaciju komunikacijske infrastrukture u

nepokretnoj i pokretnoj mreži kako bi se zadovoljili svi nadolazeći zahtjevi svih korisnika.

7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Za opskrbu električnom energijom na području Grada Oroslavja zadužena je Hrvatska elektroprivreda, DP Elektra

Zabok. Sva kućanstva raspolažu sa električnom energijom te je elektroenergetska infrastruktura u stalnoj

rekonstrukciji kako bi zadovoljavala potrebe korisnika. Grad broji 2100 kućanstva sa priključkom. Središnjim dijelom

Grada prolazi 110 i 35 kV dalekovoda.

U svim naseljima postoji vodovodna mreža te se iz vodovodne mreže opskrbljuje 2000 kućanstva. Glavni problem

vodoopskrbne mreže je zastarjelost zbog čega je potrebno pristupiti njezinoj obnovi, no kako je vodovodna mreža

u nadležnosti Zagorskog vodovoda koji je distributer za područje Grada Oroslavje, Grad ne može samostalno

pristupiti rekonstrukciji vodovodnog sustava te je potrebna njihova međusobna koordinacija kako bi se

vodoopskrbna mreža modernizirala. Ukupna količina vode dovodi se kroz dva magistralna cjevovoda te se

postojeća vodosprema nalazi na području Andraševca.

Ukoliko gledamo sustav odvodnje otpadnih vidljivo je da je na ovom području potrebna najveća rekonstrukcija. Broj

kućanstava s priključkom na kanalizaciju iznosi 1200 te 700 kućanstava koja nisu priključena na kanalizaciju. U

budućnosti se može očekivati onečišćenje ukoliko se ne riješi sustav odvodnje otpadnih voda. Grad raspolaže sa

2 uređaja pročišćavanja otpadnih voda. Kod odvodnje oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj

manjih prirodnih vodotoka do kojih se sustavnom otvorenih ili poluotvorenih kanala može odvesti sva preostala

oborinska voda. Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. Potrebno je jedino redovito

pročišćavanje potoka, odnosno njihovih korita.

7.4 Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje

zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih

spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisuje Zakon

o održivom gospodarenju otpadom. Tim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog

djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se

uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih

svojstava otpada. Zbrinjavanje otpada podrazumijeva zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada. Poseban

33

otpada smatra se opasan otpad te nisko i srednje radioaktivan otpad. Grad Oroslavje ima veliki problem sa

osiguranjem odvoza otpada. Gospodarenje otpadom na području Krapinsko – zagorske županije odvija se na 6

odlagališta. Najveće među njima je „Gorjak“ gdje također odlaže i Grad. Skupljači komunalnog otpada za Grad

Oroslavje je Eko-Flor Plus d.o.o., Gornji Stupnik. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2013. godine

na području Grada Oroslavja prikupljeno je 1.554,31 tona otpada (254 kg/stanovniku) što predstavlja povećanje u

odnosu na 2012. godinu kada je prikupljeno 983,85 tona otpada (162,73 kg/stanovniku). Na području Grada nalazi

se registrirana tvrtka sa dozvolom za sakupljanje otpada, EKO - FLOR PLUS d.o.o.. Tvrtka obavlja djelatnosti

gospodarenja neopasnim otpadom odnosno skupljanje, te obradu i privremeno skladištenje neopasnog otpada u

poslovnom prostoru u Oroslavju, Mokrice. Prema vrsti otpada za 2012. godinu, na području Grada Oroslavja bilo

je 48 tona otpada papira. Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira obveze gradova i općina koji su dužni

krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada

funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno uspostavom mobilne jedinice na svom području i

postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.

Osim same podjele kanti građanima, potrebno je osigurati i vozila koja će prikupljeni razvrstani otpad odvojeno

prevesti do mjesta za reciklažu.

34

8 LOKALNO GOSPODARSTVO

8.1 Poduzetništvo i obrti

Podaci Hrvatske obrtničke komore za međuopćinsko udruženje obrtnika Donja Stubica, po koje spadaju Grad

Oroslavje zajedno sa općinama Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice prikazuju da je u 2014. godinu

evidentirano 522 obrtnika. Najviše obrtnika se bavilo uslužnim obrtom što iznosi 184 obrtnika, slijedi zatim

proizvodni obrt sa 107 obrtnika, trgovina sa 87 obrtnika, ugostiteljstvo sa 69 obrtnika, frizeri sa 30 obrtnika, zatim

prijevoz sa 25 obrtnika i tradicionalni obrt gdje je bilo 20 obrtnika. U graditeljstvu i proizvodnji tekstila vidljivo je

prema podacima Hrvatske obrtničke komore da nema prijavljenih obrtnika. S obzirom na prethodnu 2013. godinu

vidljivo je smanjenje za 20 obrtnika od ukupnog broja obrtnika. U posljednjih 5 godina broj obrtnika bilježi stalni pad

te podaci odgovaraju stanju u Krapinsko – zagorskoj županiji. Na grafikonu 16. prikazano je kretanje broja obrtnika

po djelatnostima za međuopćinsko udruženje obrtnika na području Donja Stubica, kroz razdoblje od 2010. do 2014.

godine.

Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika za područje za koje je nadležno Međuopćinsko udruženje obrtnika Donja Stubica; 2009. - 2014. godina

Izvor: Hrvatska obrtnička komora, obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U usporedbi sa ostalim udruženjima obrtnika iz Krapinsko – zagorske županije (Bedekovčina, Klanjec, Krapina,

Krapinske Toplice, Pregrada, Sveti Križ Začretje, Zabok, Zlatar) za 2014. godinu vidljivo je da je udruženje obrtnika

Donja Stubica u kojem se nalazi i Grad Oroslavje udruženje sa najvećim brojem obrtnika. Broj obrtnika daleko je

veći od ostalih udruženja ( udruženja obrtnika Krapina 411 obrtnika, Zlatar 372, Zabok 304 obrtnika). Udruženje

obrtnika Donja Stubica zajedno sa Gradom Oroslavje jedino je udruženje u Županiji koje nema obrtnike u području

0

50

100

150

200

250

Bro

j ob

rtn

ika

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

35

graditeljstva. Prikaz broja obrtnika po djelatnostima u svim udruženjima obrtnika u Krapinsko-zagorskoj županiji

dan je na Grafikonu 17.

Grafikon 17 Broj obrtnika po Udruženjima obrtnika u Krapinsko - zagorskoj županiji; 2014. godina

Izvor: Hrvatska obrtnička komora: obrada; Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U 2014. godini evidentirana su 94 poduzetnika na području Grada Oroslavja što je za dva više neko prethodne

2013. godine prema podacima Financijske agencije. Tijekom 2014. godine u poduzetništvu je bilo zaposleno 955

osoba i ostvarivao se prihod u iznosu od 631.488,00 kuna. sve to dovodi do povećanja i poboljšanja neto dobiti sa

- 13.930,00 kuna na – 8.525,00 kuna u 2014. godini. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj

s obzirom na pokazatelje (broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi, dobit razdoblja, gubitak razdoblja, neto

dobit), evidentirano je kako je Grad Oroslavje u 2014. godini prema broju poduzetnika zauzela 127. mjesto, prema

broju zaposlenih kod poduzetnika 96. mjesto, prema ukupnim prihodima poduzetnika 83. mjesto, prema dobiti

razdoblja 82. mjesto, prema gubitku razdoblja 79. mjesto i prema neto dobiti poduzetnika 119. mjesto u Republici

Hrvatskoj. U Krapinsko – zagorskoj županiji Grad Oroslavje prema broju poduzetnika je na 3. mjestu, prema broju

zaposlenih kod poduzetnika je na broju 5. mjestu, prema ukupnom prihodu poduzetnika na 6. mjestu, dok prema

neto dobiti također na 6. mjestu. Detaljni prikaz poslovnih rezultata poduzetnika na području Grad Oroslavje

prikazan je u tablici. 13

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Bro

j ob

rtn

ika

Bedekovčina

Donja Stubica

Klanjec

Krapina

Krapinske Toplice

Pregrada

Sveti Križ Začretje

Zabok

Zlatar

36

Tablica 13 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Grada Oroslavja; 2012. - 2014. godina

Pokazatelji 2012. Grad Oroslavje KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH

Broj poduzetnika 88 1.595 21 319

Broj zaposlenih 1.117 16.446 18 255

Ukupni prihodi 372.509 9.704.509 21 308

Dobit razdoblja 23.504 456.579 23 334

Gubitak razdoblja 23.011 473.972 29 454

Neto dobit - 493 -17.392 13 174



Broj zaposlenih 873 16.571 17 266

Ukupni prihodi 410.106 9.968.549 19 306

Dobit razdoblja 18.739 466.378 25 372


Neto dobit - 13.930 259.074 27 473



Broj zaposlenih 955 17.638 17 240

Ukupni prihodi 631.488 9.889.047 20 309

Dobit razdoblja 31.402 556.886 26 419


Neto dobit 8.525 209.654 28 487 Izvor: Financijska agencija, obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

8.2 Poslovna zona

Projekti izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode se s ciljem

ujednačenog regionalnog razvoja cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Poduzetničke zone, kao dio ukupne

poduzetničke infrastrukture, definirane su kao infrastrukturno opremljena područja utvrđena prostornim planovima,

namijenjena obavljanju određenih vrsta gospodarske aktivnosti. Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007.

i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. U srpnju 2013. je donesen Zakon o unapređenju

poduzetničke infrastrukture (Narodne novine 93/13, 114/13 i 41/14). Grad Oroslavje predvidjelo je u Prostornom

planu uređenja „Radnu zonu Mokrice“ ukupne površine 105,56 hektara. Za sada se u privatnom vlasništvu nalazi

se 104,81 hektar, dok je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave 0,75 hektara. Ukupna ulaganja u Radnu zonu

Mokrice u razdoblju od 2004. do 2013. godine od grada Oroslavja iznosi 274.283,00 kuna, od strane Županije

164.400,00 kuna te od strane Republike Hrvatske 220.000,00 kuna. Krajem 2013. godine u Radnoj zoni Mokrice

37

bilo je 5 aktivnih poduzetnika sa 160 zaposlenika i ukupnom ulaganju od 658.683,00 kuna što iznosi 4.117,00 kuna

ulaganja po zaposleniku. Dodatne su pretpostavke, svakako i olakšice kao što su (djelomična ili potpuna

oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, komunalne naknade i poreza na tvrtku), radi poticanja poduzetništva

i stimuliranja popunjavanja poduzetničkih zona. Grad Oroslavje nije do kraja 2013. pokrenuo postupak za dodjelu

zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

8.3 Turizam

U Gradu Oroslavju nalaze se dva smještajna kapaciteta, pansion „Zagi“ koji raspolaže sa 60 soba i 155 ležaja te

OPG Zimić - Lipovačka klet. Tokom 2014. godine zabilježeno je 7918 (4936 domaćih turista, 2982 stranih turista)

noćenja što je neznatni pad s obzirom na 2013. godinu kada je zabilježeno 7951 noćenja (4820 domaćih turista,

3131 stranih turista), dok je 2012. godine bilo 8377 noćenja (5640 domaćih turista, 2737 stranih turista). U

navedenom razdoblju vidljivo je smanje broj noćenja turista što je najvjerojatnije utjecaj blizina susjedne Općine

Stubičke Toplice i renovacija poznate Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Osim

ponude smještaja, Grad raspolaže i sa brojnim kulturnim naslijeđem i povijesnim ličnostima koje pružaju mogućnost

za turističko razvijanje muzeja, galerija, događaja, izložba, manifestacija i atrakcija. Neke od najpoznatijih odredišta

su: Dvorac Oroslavje Donje koji još i danas postoji te obiluje svodovima u unutrašnjosti gdje su sačuvani rijetki

ostaci kasnobaroknog slikarstva u Hrvatskoj iz kraja 18. st, koji sadrže motive likova iz grče i rimske mitologije, Park

obitelji Prpić (Park oko dvorca u Donjem Oroslavju) koji je spomenik parkovne arhitekture i zaštićeno područje u

Krapinsko – zagorskoj županiji, Park Vraniczany te su i u tom perivoju sačuvani su kipovi Flore i Satira, jedini

sačuvani barokni kipovi s mitlološkim bićima u Hrvatskoj, Župna crkva Uznesenja Blažene djevice Marije, Kapela

Svetog Roka, Oroslavje, Kapela Svetog Petra, Krušljevo selo – Oroslavje, Rodna kuća Marka Čižmeka, Hipodrom

Oroslavje posjeduje tri glavne štale, ima jednu od najkvalitetnijih staza u Hrvatskoj na kojoj treniraju vozači

kasačkog kluba „Filip“,Paintball klub DUM-DUM koji je osnovan 2012. godine koji je jedini službeni paintball u

Krapinsko – zagorsko županiji te Vinotočje i izletište Lipovačka klet. Jedna od najpoznatijih turističkih ponuda u

Gradu Oroslavlju je pizzeria Oro-Goro koja osim jela nudi razno druge sadržaje kao što su korištenje nogometnog

igrališta na asfaltu i travi, košarkaško igralište, odbojka na pijesku kao i parka za djecu te svakodnevno privlači na

desetke gostiju. Mogućnosti za daljnji razvoj turizma su Vinogradarski predjeli u Andraševcu koji su najslikovitiji u

ovom predjelu Hrvatskog zagorja te su izniman potencijal za uređenje vinskim cesta sa svim pratećim sadržajima.

Potencijal za razvoj turizma su i termalne vode koje se ipak još ne koriste, a nalaze se u jugoistočnom dijelu mjesta

Oroslavje, na predjelu zvanom Banat. U Planu prostornog uređenja Grada Oroslavja predviđena je sportsko –

rekreacijska namjena s mogućnošću ugostiteljsko – turističkog sadržaja na predjelu Banat.

38

8.4 Poljoprivreda

Sukladno podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 6. mjeseca 2015. godine

ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavlja iznosila je 571 hektar. Najveći se dio

hektara odnosi na oranice u iznosu od 339,91 hektara, slijede zatim livade 184,28 hektara te voćnjaci u iznosu od

24,69 hektara. Grafikon 18 prikazuje poljoprivredna zemljišta prema namjeni na području Grada Oroslavja.

Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavja; lipanj 2015. godina

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Isti izvori podataka nam govore da postoji 215 tipova gospodarstva na području Oroslavlja od koji su 207 obiteljska

poljoprivredna gospodarstva. Najviše gospodarstva (75) ima zemljište veličine 1,01-2,0 ha. Postoji 6 gospodarstva

sa veličinom zemljišta od 5,01-10,00 ha te jedno gospodarstvo koje ima veličinu zemljišta od 10, 01-20,00 ha što

je na području Krapinsko – zagorske županije rijetkost zbog iznimne rascjepkanosti i samog položaja zemljišta.

Ukoliko se baziramo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vidljivo je da 46% zauzimaju oranice, 33% livade,

6% šume, dok svega 4% zauzimaju vinogradi, pašnjaci i voćnjaci. Situacija je slična i na području Krapinsko –

zagorske županije, jedina razlika je vidljiva u tome da šume (12%) i pašnjaci (9%) zauzimaju veći udio zemljišta

nego kod Grada Oroslavlja. Ukoliko analizirano stanje voćarstva na području Grada Oroslavlja, na temelju podataka

Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do lipnja 2015. godine možemo zaključiti kako se

najveći broj gospodarstva bavi proizvodnjom jabuka (74), krušaka (59), oraha (55) te šljiva (47). Najmanje

50,22%(255,87 ha)

0,02%(0,08 ha)

40,24%(205,01 ha)

1,29%(6,58 ha)

3,10%(15,77 ha)

3,67%(18,69

ha)

1,30%(6,64 ha)

0,16%(0,81 ha)

Oranice Staklenici na oranicamaLivade PašnjaciVinogradi VoćnjaciMiješani i višegodišnji nasadi Ostale vrste korištenog zemljišta

39

gospodarstva bavi se sa proizvodnjom marelica (8) i smokava (3). Sa ciljem poticanja poljoprivredne Grad Oroslavje

dodjeljuje subvencije za poljoprivrednike za osjemenjivanje krava i krmača prikazanu u tablici 14.

Tablica 14 Izdaci za poticanje poljoprivrede; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014. g.

Subvencije za osjemenjivanje krava i

krmača 133.877,70 17.595,40 15.900,00 14.250,00 15.300,00 10.237,40

Izvor: Proračun Grad Oroslavje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

40

9 STANJE OKOLIŠA

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se:

rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode, spomenici

graditeljske baštine, nezagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Zaštita prostora i

okoliša podrazumijeva racionalno korištenje resursa i težnju za daljnjim razvojem bez destrukcije okoliša. Prostorno

planiranje se temelji na principu održivog razvitka i kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih

resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse

prostora: tlo, vodu, zrak i posebno vrijedne dijelove okoliša. Zakonom o vodama (NN 107/95) određuje se razina

zaštite izvorišta. Slivno područje izvorišta vode koje se koristi za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od

onečišćenja i svih utjecaja koji mogu smanjiti ispravnost i izdašnost izvorišta. Najveća opasnost za izvorišta vode

predstavlja djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda, ponajviše u središtu Oroslavja. Postoji mogućnost

ispuštanja otpadnih, sanitarnih otpadnih voda te i tehnoloških otpadnih voda u vodotoke. Sustav javne odvodnje

samo je djelomično izveden i to u centralnom djelu naselja. Potrebno je izgraditi ostatak kanalizacijske mreže te je

potrebno redovito obavljati pročišćavanje potoka, odnosno njihovih korita kako bi se spriječila i opasnost od

plavljenja. Također je potrebno izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, spriječiti

odlaganje krupnog otpada u vodotoke, zamijeniti postojeću tehnologiju s boljim i čišćim tehnologijama u

tehnološkom procesu. Na području Grada Oroslavja nije riješen sustav odlaganja otpada. Zbrinjavanje komunalnog

otpada postalo je zadnjih godina veliki problem. Komunalni otpada se odvozi na deponije koje koriste susjedne

Općine Stubičke Toplice, Gornja Stubica te Grad Donja Stubica.

Grad Oroslavje je područje očuvanog krajolika. Najviše se ističe Park oko dvorca u Donjem Oroslavlju (Park obitelji

Prpić) gdje perivoj ima obilježje pejzažnoga parkovnog prostora. U perivoj se ulazi kroz barokni portal koji je,

gledajući s juga, završetak vizure glavnoga puta u Oroslavlju. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih,

u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća većinom žalosnih, npr. žalosni grab, žalosna

bukva, žalosni jasen i dr. Osim zanimljive flore, perivoj posjeduje zanimljivu faunu. Od 1980. do 1983. godine u

njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnoga drveća u Oroslavlju

Donjem.

41

10 DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ

Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih

prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva te stope

obrazovanosti. Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni

ponder (udio u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti ima udio od 30% a dohodak po

stanovniku ima udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po

stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa

razvijenosti od 15%. Valja napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine. Indeks

razvijenosti Grada Oroslavja temeljem posljednjeg izračuna iznosio 92,83% te je svrstana u III. skupinu jedinica

lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u rasponu od 75% do 100%. Kod prijašnje mjerenja indeksa

razvijenosti Grad Oroslavje također je spadao u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti

kreću u rasponu od 75% do 100% te je iznosio 93,43%. Vidljiv je neznatni pad s obzirom na prošlo mjerenje. Grad

Oroslavje ima više indeks razvijenost od Krapinsko – zagorske županije (73,24%). Višu stopu indeksa razvijenosti

imaju Općina Hum na Sutli (92,84%), Općina Zlatar – Bistrica (95,73%), Grad Krapina (96,52%), Općina Krapinske

Toplice (98,08%), Općina Stubičke Toplice (102,27%) te Grad Zabok (107,01%).

Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih

osoba na području pojedine jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj nezaposlenih osoba dobiva se na temelju

podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba dok se broj zaposlenih

dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini jedinice lokalne/regionalne samouprave

tijekom jedne kalendarske godine. Prosječna stopa nezaposlenosti za Grad Oroslavlje u vremenskom razdoblju od

2010. – 2012. godine iznosi 13,90% što je više u odnosu na prethodno vrijednost koja je iznosila 8,50%. U usporedbi

sa Krapinsko – zagorskom županijom (12,90%) vidljivo je da Grad Oroslavje ima veću stopu nezaposlenosti.

Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog

razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem

na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak

umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Za izračun

pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podaci Državnog

zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave. Grad Oroslavje za razdoblje od

2010. – 2012. godine ostvaruje prosječni dohodak u iznosu od 28.273 kuna što je povećanje u odnosu na posljednje

mjerenje (25.829 kuna) te i povećanje u odnosu na iznos dohotka Krapinsko – zagorske županije (25.432 kuna).

Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer

ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika

na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od: domaćih

i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za

izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja

42

proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci Ministarstva financija

o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda za statistiku o broju

stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Proračunski prihodi Grada Oroslavja iznose za

razdoblje 2010.- 2012. godine 1.592 kune te su u usporedbi sa Krapinsko – zagorskom županijom (1.772 kuna)

manji. Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice

lokalne/regionalne samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj

potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave

dobiveni iz zadnja dva popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje Grada

Oroslavja u razdoblju 2010. – 2012. godine iznosi 99,2 što je više u odnosu na Krapinsko – zagorsku županiju (95).

Ukoliko usporedimo prošlu vrijednost u iznosu od 95 i sadašnju vrijednost vidljivo je da je došlo do pogoršanja

situacije te se u budućnosti može zbog starenja stanovništva očekivati daljnje negativno kretanje ovoga

pokazatelja. Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom

školom i višim obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65

godina. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj

strukturi stanovništva Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice

lokalne/regionalne samouprave. Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu između 16 – 65 za područje Grada

Oroslavja iznosi 75,69% što je povećanje s obzirom na prošlo mjerenje u iznosu od 64,90%. U usporedbi sa

Krapinsko – zagorskom županijom (69,67%) Grad Oroslavje ima veći udio obrazovnog stanovništva između 16 i

65 godina. Grad Oroslavje je tijekom prijašnjih godina pripremio je nekolicinu projekata koji se mogu financirati iz

europskih fondova. Detaljan prikaz pripremljenih razvojnih projekata na području Grada Oroslavja dan je u tablici

15.

43

Tablica 15 Projektni prijedlozi s područja Grada Oroslavja

Naziv projekta Predlagatelj Proračun Sektor projekta Status projekta Godina

2011. godina

Muzej starih traktora i poljoprivrednih alata Željko Vuković 0 Poljoprivreda U tijeku 2011.

Rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja Dječji vrtić "Cvrkutić",

Oroslavje 4.346.360,48 Obrazovanje

Pripremljen u potpunosti za provedbu, ali nije počeo

2011.

Uređenje prostorije udruge mladih Feniks Grad Oroslavje 70.000,00 Društvena infrastruktura Pripremljen u potpunosti za

provedbu, ali nije počeo 2011.

Brza cesta Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica-Zabok-Mokrice sa spojem na

Breznički Hum KZŽ 260.000.000,00

U tijeku, jedna dionica gotova

2011.

VUV - Voće umjesto vina Stefanija Vukovich 55.000,00 Poljoprivreda U tijeku je priprema 2011.

2012. godina

Dom za starije i nemoćne osobe Arboretum (hospicij)

ORO - PARK d.o.o. 75.000.000,00 Poduzetništvo Prijedlog 2012.

Neopolis tehnološki park i rezidencijalno naselje "Oroslavje Andraševec"

Američka kuća d.o.o. 3.015.640.000,00 Prometna infrastruktura Prijedlog 2012.

Energetski učinkovita i zdrava rasvjeta OŠ Oroslavje 70.000,00 Energetska učinkovitost Pripremljen u potpunosti za

provedbu,ali nije počeo

2012.

Zamjena dotrajale metalne stolarije OŠ Oroslavje 60.000,00 Obrazovanje Pripremljen u potpunosti za

provedbu,ali nije počeo

2012.

Dogradnja Osnovne škole Oroslavje OŠ Oroslavje 15.950.000,00 Obrazovanje Prijedlog 2012.

Naše novo sportsko igralište OŠ Oroslavje 311.128,50 Obrazovanje Pripremljen u potpunosti za


2013. godina

Javna rasvjeta na području Grada Oroslavja

Grad Oroslavje 1.700.000,00 Komunalna infrastruktura U tijeku

2013.

Uređenje Doma kulture Oroslavje Grad Oroslavje 700.000,00 Kultura Pripremljen u potpunost za


Nadogradnja Dječjeg vrtića "Cvrkutić" Grad Oroslavje 4.600.000,00 Obrazovanje Pripremljen u potpunost za


Radna zona Mokrice Grad Oroslavje 30.000.000,00 Poduzetništvo U tijeku 2013.

44

Uređenje i nadogradnja Vatrogasnog doma Stubička Slatina

Grad Oroslavje 2.000.000,00 Društvena infrastruktura Prijedlog 2013.

2014. godina

Uređenje spomenika parkovne arhitekture na području Krapinsko-zagorske županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na području Krapinsko -

zagorske županije

500.000,00 Zaštita okoliša Prijedlog 2014.

Sanacija krovišta Područne škole Krušljevo Selo

OŠ Oroslavje 0,00 Energetska učinkovitost U tijeku je priprema

2014.

Izvor: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

45

10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja

Međuregionalna i međunarodna suradnja bitna je za razvoj svakog područja. Suradnjom se teži jačanju i

učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom

razvoju, uključujući urbano-ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje.

Grad Oroslavje nije član ni jedne međunarodne organizacije. Nužno je razviti vještine i modele koji su ključni za

snažnu i adekvatnu apsorpciju sredstava koja su na raspolaganju te će biti na raspolaganju fondova i programa

Europske unije. Potrebno je podići razinu osposobljenosti svih djelatnika za pripremu i provedbu projekata te

uskladiti sustav planiranja i provedbe međunarodne suradnje. Grad Oroslavje nije imao u provedbi niti jedan projekt

sufinanciran iz navedenih izvora.

46

11 ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Proračunski prihodi tijekom 2014. godine iznosili su 12.841.198,47 kuna što predstavlja povećanje u odnosu na

2013. godinu kada su iznosili 12.351.819,06 kuna. Uz 2014. godinu, najveću vrijednost proračunski prihodi imali

su tijekom 2009. godine kada su iznosili 12.729,747,72 kune. Rashodi su se smanjili u 2014. godini na

12.219.408,79 kuna u odnosu na 2013. godinu kada je utrošeno 12.243.379,54 kuna. Najveću vrijednost rashodi

su imali 2009. godine kada su iznosili 13.171.537,68 kuna. Suficit u proračunu Grada Oroslavja ostvaren je u

promatranom razdoblju od 2010.do 2014. godine. Najveći suficit je bio 2010. godine kada je iznosio 1.786.217,11

kuna i 2011. godine kada je suficit iznosio 1.215.594,98 kuna. Deficit u proračunu je bio 2009. godine kada je

iznosio 441.789,96 kuna. Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Grada Oroslavja od 2009. do

2014. godine dano je na Grafikonu 19.

Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda, suficita i deficita u proračunu Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina

Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o

Gledajući strukturu proračunskih prihoda od 2009. do 2014. godine vidi se odnos poreznih i neporeznih prihoda.

Udio poreznih prihoda je u ukupnim prihodima bio najveći tijekom 2014. godine (9.238.276,08 ili 71,94% od ukupnih

prihoda) kada je vrijednost ukupnih proračunskih prihoda bila najveća (12.841.198,47 kn) i 2013. godine kada su

porezni prihodi iznosili (8.475.133,11kn ili 66,58% ). Analizirajući porezne prihode, vidljivo je kako u zadnjih 5

promatranih godina prevladavaju prihodi od poreza. Prikaz strukture proračunskih prihoda Grada Oroslavja u

vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je na Grafikonu 20.

-2.000.000,00

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Izn

os

u k

un

ama

Godina

Ukupno prihodi iprimici

Ukupno rashodi iizdaci

Suficit / deficitproračuna

47

Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina


Gledajući strukturu rashoda u proračunu Grada Oroslavja vidljivo je da su se najveći izdaci tijekom 2014. godine

odnosili na financiranje Gradskog vijeća i jedinstvenog upravnog odjela na usluge unapređenja stanovanja i

zajednice te na komunalnu infrastrukturu. U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine najveći

izdaci također su se odnosili na financiranje Gradskog vijeća i jedinstvenog upravnog odjela, komunalnu

infrastrukturu te na usluge unapređenja stanovanja i zajednice. Tijekom svih promatranih godina, najmanji izdaci

odnosili su se na stavku socijalan program i vatrogastvo i civilnu zaštitu. Detaljan prikaz strukture proračunskih

rashoda Grada Oroslavja u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je na Grafikonu 21.

Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Grada Oroslavja, 2009. - 2014. godina


0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

8.000.000,00

9.000.000,00

10.000.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Izn

os

u k

un

ama

Godina

Porezni prihodi

Neporezni prihodi

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

3.500.000,00

4.000.000,00

4.500.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Gradsko vijeće i jedinstveniupravni odjel

Vatrogastvo i civilna zaštita

Gospodarstvo i zaštita okoliša

Komunalna infrastruktura

Usluge unapređenjastanovanja i zajednice

Sport i kultura

Predškolski odgoj iobrazovanje

Socijalna skrb

48

11.1 Institucionalni okvir

Tijela Grada Oroslavlja su gradsko vijeće (predstavničko tijelo koje broji 15 članova) te gradska uprava sa

gradonačelnikom (izvršno tijelo, ima jednog zamjenika). Ustrojena su radna tijela Gradskog vijeća: komisija za

provedbu natječaja za proslavu Dana Grada, komisije za priznanja i nagrade Grada Oroslavja, komisije za

raspisivanje natječaja za redovno održavanje cesta na području grada Oroslavja, socijalno vijeće Grada Oroslavja,

odbora za Statut i Poslovnik, komisije za Proračun te komisije za financijsku kontrolu. Gradsko vijeće predstavničko

je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i

druge poslove u skladu sa Ustavom, Zakonom. Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Rad

Gradskog vijeća, Gradonačelnika i Jedinstvenog upravnog odjela Grada je javan. Statutom grada Oroslavlja se

podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Oroslavja, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i

način rada tijela grada Oroslavja, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju,

provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih

službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za

ostvarivanje prava i obveza grada Oroslavja. Grad Oroslavje u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog

značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili Zakonom dodijeljeni državnim

tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i

civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

49

SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

→ Povoljan geoprometni položaj (blizina Zagreba, autocesta A2, Zagorska magistrala, željeznica)

→ Visoka kvaliteta zraka

→ Očuvanost vodotoka s pratećom vegetacijom i livadama

→ Područje očuvanog krajolika

→ Bogata kulturno-povijesna baština

→ Tlo pogodno za razvoj vinogradarstva i voćarstva

→ Park obitelji Prpić koji je spomenik parkovne arhitekture (obitavanje 37 vrsta ptica) i Park Vraniczany

→ Nedovoljno iskorišteni turistički potencijali

→ Zapuštenost i usitnjenost obradivih poljoprivrednih površina

→ Postojanje legalnog deponija koji nije saniran

→ Mali udio korištenja energije iz obnovljivih izvora energije

→ Usitnjenost poljoprivrednih čestica ograničava profitabilnu i učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju

→ Nedostatak poljoprivredne mehanizacije, sustava za navodnjavanje, pravilno skladištenje (hladnjača)

→ Nedostatak plastenika ili staklenika sa zagrijavanjem za cjelogodišnju proizvodnju

→ Nemogućnost manjih OPG-a za korištenje europskih fondova zbog većinom njihove premale ekonomske veličine (OPG-a)

STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI


→ Povoljna obrazovna struktura stanovništva i kontinuitet ulaganja u obrazovnu strukturu

→ Kvalitetnim stipendiranjem učenika dobiva se kvalitetna i obrazovana radna snaga

→ Poticanje visokog obrazovanja kroz dodjelu stipendija

→ Negativna demografska kretanja od 1991. godine

→ Starenje stanovništva i visok udio starijeg stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo, što utječe na smanjenje radnog kontingenta

→ Negativan prirodni prirast stanovništva

50

→ Adekvatan broj ustanova za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

→ Veći broj kulturno-umjetničkih i sportsko-rekreacijskih manifestacija koje se održavaju na području Grada

→ Ulaganje u očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa

→ Udruge civilnog društva koje aktivno djeluju na području Grada

→ U Gradu se nalazi hipodrom koji ima jednu od najkvalitetnijih staza za konjske utrke

→ Razvijen sustav socijalne skrbi na području Grada

→ Smanjenje broja nezaposlenih osoba od 2012. godine

→ Ponuda i dostupnost novih stambeno-poslovnih jedinica

→ Nastavak trenda starenja stanovništva

→ Nepovoljan omjer umirovljenika i broja zaposlenih osoba (niže od županijskog prosjeka)

→ Nedovoljno korištenje kulturne baštine za razvoj turizma

→ Visoka stopa nezaposlenih u dobi od 50 – 59 godina (30,21%)

→ Kontinuirano smanjenje broja zaposlenih u svim skupinama obzirom na osnovu osiguranja (osim radnika kod pravnih osoba)

→ Manjak adekvatnog prostora za kvalitetno odvijanje osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

→ Nedovoljan kapacitet sportske dvorane za zadovoljavanje potreba svih udruga i klubova s područja Grada

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA

→ Dobra cestovna i željeznička prometna povezanost (Zagreb, Zabok)

→ Razvijena prometna infrastruktura (uz prometnice se u svim naseljima nalaze nogostupi, ulična rasvjeta i adekvatna prometna signalizacija)?

→ Izrađen plan gospodarenja otpadom?

→ Zadovoljavajuća pokrivenost mobilnom mrežom na području Grada

→ Uvođenje mjera energetske učinkovitosti u kućanstva

→ Sva naselja na području Grada pokrivena su plinskom mrežom i javnom rasvjetom

→ Zadovoljavajuća elektroenergetska infrastruktura i opskrba električnom energijom

→ Loše stanje makadamskih puteva te potreba za njihovom obnovom

→ U pojedinim dijelovima potrebna je rekonstrukcija vodovodne mreže

→ Zastarjelost odvodnje oborinskih i otpadnih voda i potreba za njihovom rekonstrukcijom

→ Velik broj kućanstva nije priključen na kanalizaciju te je potrebna izgradnja iste na mjestima gdje je nema

→ Manjak financijskih sredstava Grada za asfaltiranje nerazvrstanih cesta

→ Načini zbrinjavanja otpadnih voda u pojedinim dijelovima Grada su prijetnja za okoliš (septičke jame i lokalni vodotoci) kao i nepostojanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

→ Prvenstveno u dane vikenda i praznikom slaba prometna povezanost javnim prijevozom – nedostatak željezničkih i autobusnih linija

→ Zastarjelost željezničke infrastrukture što uzrokuje manju sigurnost za putnike kao i smanjenu zainteresiranost za korištenje ovog oblika prijevoza

51

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

→ Znatan potencijal za razvoj turizma (vrijedna kulturna baština i prirodne vrijednosti)

→ Porast broja poduzetnika, zaposlenih u poduzetništvu i neto dobiti

→ Poticanje realizacije ulaganja kroz subvencioniranje kamata za poduzetničke kredite iz proračuna Grada

→ Dvije aktivne poduzetničke zone s mogućnošću prihvata novih poduzetnika

→ Razvijena ugostiteljsko-turistička djelatnost

→ Preduvjeti za ekološku proizvodnju hrane

→ Povećanje broja turističkih noćenja na području Grada Oroslavja

→ Nejednolika razvijenost Grada (koncentracija gospodarskih i društvenih sadržaja u gradskom središtu)

→ Nedovoljno privlačenje tehnološko-inovacijski orijentiranih poduzeća

UPRAVLJANJE RAZVOJEM UPRAVLJANJE RAZVOJEM

→ Povećana svijest o dostupnosti i sve veći broj projektnih prijedloga mogućih za financiranje iz sredstava koja su dostupna kroz europske fondove

→ Kontinuirani suficit u proračunu Grada Oroslavja

→ Interes organizacija civilnog društva za pripremu i provođenje razvojnih projekata

→ Manjak educiranosti i iskustva u pripremi i provedbi razvojnih projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova

PRILIKE PRIJETNJE GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

→ Energetska učinkovitost u području zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije

korištenjem europskih sredstava iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

→ Zakonska regulativa koja potiče zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih vrijednosti

→ Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog krajobraza što može dovesti

do njegove zapuštenosti i propadanja

→ Nedovoljna valorizacija prirodnih izvora (vode, zraka, tla i šume)

→ Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje

staništa biljnih i životinjskih vrsta)

52

→ Alternativni izvori financiranja za poticanje razvoja voćarstva i vinogradarstva

(Program ruralnog razvoja)

→ Mogućnost korištenja očuvanih prirodnih vrijednosti kao temelja turističke ponude

→ Očuvan okoliš i visoka kvaliteta zraka povoljna za razvoj turizma

→ Jačanje ekološke komponente održivog razvoja šumama

→ Kontinuirane investicije u uređenje prostora i okoliša

→ Valorizacija sporta i kulture kroz turizam

→ Promet u samom centru Grada i industrijski razvoj što može uzrokovati dodatno

sniženje kvalitete zraka te povećanu razinu buke



→ Blizina kvalitetnih obrazovnih središta (Zagreb, Zabok) koji omogućuju konkurentno

visoko obrazovanje za lokalno stanovništvo

→ Osiguravanje više razine socijalne usluge kroz programe EU i nacionalne programe

→ Programi Unije koji omogućuju veću mobilnost učenika / studenata kako bi se steklo

znanje i radno iskustvo

→ Sve veći interes za obnovom i očuvanjem starinskih običaja i kulturne baštine

→ Mogućnost financiranja rada civilnih udruga kroz europske fondove

→ Veće uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u turističku ponudu

→ Nastavak smanjenja broja radno sposobnog stanovništva radi starenja populacije

→ Ograničeno djelovanje udruga radi smanjenih financijskih i materijalnih resursa

→ Nepovoljan omjer zaposlenika i osiguranika mirovinskog sustava što negativno

utječe na održivost mirovinskog sustava

→ Neusklađenost pronatalitetne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

→ Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom

→ Nastavak smanjenja broja stanovnika uslijed negativnog prirodnog prirasta

INFRASTRUKTURA

INFRASTRUKTURA

→ Financijska sredstva dostupna iz europskih fondova za razvoj komunalne i prometne

infrastrukture

→ Rekonstrukcija pojedinih dijelova sustava vodoopskrbe i odvodnje u dijelovima Grada

gdje je to potrebno uz pomoć financijskih sredstava iz europskih fondova

→ Postojanje infrastruktura potrebna za razvoj cikloturizma

→ Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

53

→ Mogućnost opremanja, modernizacije i rekonstrukcije osnovnoškolskih i

srednjoškolskih ustanova kao i izgradnja nove sportske dvorane putem dostupnih europskih fondova

GOSPODARSTVO

GOSPODARSTVO

→ Mogućnost razvijanja turističkog razvijanja zahvaljujući brojnim kulturno-povijesnim

znamenitostima

→ Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj turističke djelatnosti

→ Otvaranje fondova EU za male i srednje poduzetnike

→Turistički potencijal na koji se vežu obiteljska gospodarstva koja se bave

poljoprivredom

→ Promoviranje mjera energetske učinkovitosti u gospodarstvu na nacionalnoj razini

→ Potencijal za uređenje i turističko iskorištavanje vinskih cesta

→ Položaj i dobra prometna povezanost sa susjednim gradovima i općinama je dobar

preduvjet gospodarskog razvoja

→ Povezivanje gospodarskih subjekata u klastere

→ Usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje (proizvodnja zdrave ekološke hrane)

poticajima iz EU

→ Poticanje integriranog oblika turističke ponude u ukupnu strukturu prostora Grada

→ Mogućnost jačanja poduzetničke i tehnološke infrastrukture te razvoja lokalne

zajednice kroz nacionalne i europske fondove

→ Postojanje dvije poduzetničke zone koje mogu dodatno doprinijeti razvoju

poduzetništva na području Grada

→ Iskorištavanje termalnih izvora u rubnom dijelu Grada Oroslavja

→ Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada

→ Smanjenje broja obrtnika uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja

→ Neadekvatan razvoj turističke infrastrukture i nedovoljno praćenje trendova

→ Nerazumijevanje države i nedovoljna zainteresiranost za razvoj kontinentalnog

turizma

→ Nemogućnost postizanja konkurentnih cijena OPG-a što može dovesti do

njihovog propadanja

54

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

UPRAVLJANJE RAZVOJEM

→ Revitalizacija područja Grada kroz pripremu i provedbu kvalitetnih razvojnih projekata

koji se mogu financirati iz europskih fondova

→ Stvaranje jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta cijele jedinice lokalne samouprave

→ Mogućnost povećanja sposobnosti za pripremu kvalitetnih razvojnih projekata na

lokalnoj razini pomoću edukacija

→ Međusobna suradnja i koordinacija udruga s ciljem poboljšanja rada i zajedničkih

projekata

→ Manjak financijskih sredstva na nacionalnoj, županijskoj razini za provođenje

razvojnih projekata

→ Neprovođenje sustavne decentralizacije kojom bi se osigurala financijska sredstva

za provođenje razvojnih projekata u manjim sredinama

→ Velika konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske

razine

55

CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA

Postavljanje strateških ciljeva podrazumijeva njihovo definiranje i kontrolu usklađenosti. Za definiranje ciljeva i

prioriteta važne su slijedeće stvari:

Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa, oni predstavljaju prvu

transformaciju i konkretizaciju vizije i fokusa;

Predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koje namjeravamo postići do

kraja planiranog perioda (programsko razdoblje 2015. – 2020. godina).

Kontrola usklađenosti obuhvaća horizontalnu dimenziju (međusobna, intersektorska usklađenost ciljeva) i

vertikalnu dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i planova).

Planiranjem lokalnog ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet te konkurentnost Grada Oroslavja

čime se osigurava ekonomska budućnost i kvaliteta za sve mještane. Uspješnost planiranja ekonomskog razvoja i

ostvarenje plana podrazumijeva aktivno učešće i suradnju partnera iz javnog, privatnog i nevladinog sektora i vodi

stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje.

Vizija, misija i strateški ciljevi Grada Oroslavja sadrže opis planiranog i održivog sustava sveobuhvatnog

budućeg postignuća u razvoju. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno

izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su:

Mjerljivi - kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarivost;

Ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti;

Jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije;

S određenim rokom ostvarenja;

Međusobno sukladni – ne preklapaju se;

Sveobuhvatni;

Društveni i okolišno prihvatljivi;

Takvi da pridonose razvoju županije koji je određen vizijom;

Sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije te Krapinsko –

zagorske županije.

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnostima u nekom

sektoru/području te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj projekata uključuje:

Naziv;

56

Povezanost sa strateškim ciljem;

Svrhu, cilj i obrazloženje;

Nositelje, korisnike i ciljne skupine;

Mehanizme provedbe;

Okvirna financijska sredstva i njihove izvore;

Razdoblje provedbe;

Pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od tri postavljena

cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta,

ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

57

VIZIJA Mali grad za ugodan

život

MISIJA

Grad Oroslavje prostor je znamenitih

kulturno-prirodnih vrijednosti i očuvanog

okoliša.

Ovaj moderan i dinamičan prostor

partnerskim pristupom osigurava jednake

mogućnosti svim svojim stanovnicima.

Angažmanom cjelokupne zajednice uz

uravnotežen razvoj i kvalitetno planiranje

prostorom, osigurat će se kvalitetan

standard življenja temeljen na

konkurentnom poduzetništvu, turizmu i

ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Grad pruža priliku inovacijama, znanju i

mladim ljudima.

58

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od četiri

postavljena cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja

gospodarskog rasta, ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

Prioritet 1.1 Suvremeni razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim vrijednostima

Prioritet 1.2. Profitabilno i razvijeno poduzetništvo i obrtništvo

Prioritet 1.3. Ekološka i ekonomski održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen

ruralni razvoj

Prioritet 2.1. Očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštita okoliša

Prioritet 2.2. Promocija i očuvanje kulturne baštine

Prioritet 2.3. Obrazovne kompetencije stanovništva u skladu s tržištem rada

Prioritet 2.4. Socijalno kohezija, društvena solidarnost i odgovornost

Prioritet 2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave

Prioritet 3.1. Moderna i adekvatno uređena komunalna infrastruktura

Prioritet 3.2. Suvremen i siguran prometni sustav

STRATEŠKI CILJ 1. GOSPODARSKI RAZVOJ TEMELJEN NA VISOKO

RAZVOJENOM I KONKURENTNOM PODUZETNIŠTVU

STRATEŠKI CILJ 2. PROSTOR UGODNOG ŽIVLJENJA ZA CJELOKUPNO

STANOVNIŠTVO

STRATEŠKI CILJ 3. MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE KOMUNALNE I

PROMETNE INFRASTRUKTURE

59

STRATEŠKI CILJ 1

GOSPODARSKI RAZVOJ TEMELJEN NA VISOKO RAZVIJENOM I KONKURENTNOM PODUZETNIŠTVU

PRIORITET 1.1. Suvremeni razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim vrijednostima

SVRHA MJERE

Objedinjivanjem prirodnih ljepota, način života te prirodne i kulturne baštine područja,

kreirali bi se turistički sadržaji karakteristični za ovo područje te bi se poticao višednevni

izletnički turizam. Potrebno je kontinuirano razvijati postojeću ponudu novim selektivnim

programima. Osim toga, pristupilo bi se boljoj organizaciji i međusobnom povezivanju

turističkih djelatnika kako bi se osigurao koordinirani razvoj turističke destinacije. Aktivnosti

bi također bile usmjerene na povećanje smještajnih kapaciteta i razvoj turističke

infrastrukture što bi u konačnici potaknulo turiste da se duže zadrže.

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Definiranje programa za razvoj gastroturizma, cikloturizma, kulturnog i kongresnog turizma

te agroturizma i ruralnog turizma.

Edukacija turističkih djelatnika sa ciljem jačanja kapaciteta za daljnji razvoj turizma.

Ulaganja u modernizaciju i primjenu novih tehnologija vezanih za turističku infrastrukturu.

Potpora Turističkoj zajednici Grada Oroslavja i ostalim institucijama i udrugama koje

pridonose razvoju turizma.

Korištenje prirodne baštine za razvoj izletničkog i sportsko rekreacijskog turizma.

Program višednevnih manifestacija i programa koje bi duže zadržale turiste.

CILJNE

SKUPINE

Stanovništvo Republike Hrvatske, stanovništvo Krapinsko-zagorske županije, stanovništvo

Grad Oroslavje, svi posjetitelji destinacije

NOSITELJI MJERE

Ministarstvo turizma, Krapinsko - zagorska županija, Turistička zajednica Krapinsko –

zagorske županije, Grad Oroslavje, Turistička zajednica Grada Oroslavja

INDIKATORI

Broj turističkih dolazaka, broj turističkih noćenja, broj poslovnih subjekata u djelatnosti

turizma, prihodi od turizma, izdaci za razvoj turizma, broj i kapacitet objekata za smještaj

turista, broj osmišljenih turističkih programa i novih usluga

PRIORITET 1.2. Profitabilno i razvijeno poduzetništvo i obrtništvo

SVRHA MJERE

Razvoj poslovnog okruženja podrazumijeva zdravu poduzetničku klimu baziranu na

educiranoj radnoj snazi. Educiranjem postojećih i potencijalnih poduzetnika te stavljanjem

u funkciju postojeće poslovne infrastrukture omogućiti će se zapošljavanje lokalnog

stanovništva. Ovom mjerom želi se olakšati poslovanje postojećih poduzetnika te privući

nova ulaganja i poslovne subjekte u gospodarstvo i popunjavanje slobodnog prostora dviju

poslovnih zona na području Grada Oroslavja.

60

AKTIVNOSTI /

PROJEKTI

Pružanje savjetodavnih usluga postojećim i novim poduzetnicima putem centara za

podršku

Organizacija edukacija za poduzetnike (nove poslovne prilike, trendovi, umrežavanje)

Uređenje i modernizacija postojećih proizvodnih pogona radi privlačenja investitora

Provođenje marketinških aktivnosti radi privlačenja investitora (brošure, sajmovi, internet)

Uspostava fizičke potpore za poduzetnike u obliku info točaka, centra za razvoj

poduzetništva i poslovnog inkubatora

Financijska potpora poduzetnicima (sufinanciranje kamata za poduzetničke kredite,

osmišljavanje modela / programa potpore za poduzetnike)

Smanjenje visina komunalnog doprinosa i komunalne naknade za nova poduzetnička

ulaganja

Organizacija savjetovanja i edukacija za privlačenje sredstava iz EU fondova i potpora

ministarstava

CILJNE

SKUPINE

Postojeći poduzetnici i obrtnici, potencijalni poduzetnici i obrtnici, potencijalni domaći i

strani investitori

NOSITELJI

MJERE

Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Krapinsko – zagorska

županija, Grad Oroslavje, Zagorska razvojna agencija d.o.o.

INDIKATORI

Broj poduzetnika, broj obrtnika, broj sudionika na edukacijama za poduzetnike, broj

novorealiziranih investicija, produktivnost poduzetnika koji posluju na području Grada

Oroslavja mjerena omjerom ukupnog prihoda i ukupnog broja zaposlenih, broj zaposlenih

PRIORITET 1.3. Ekološka i ekonomski održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen

ruralni razvoj

SVRHA MJERE

Ruralni razvoj Grada Oroslavja prije svega bi se temeljio na ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji. Provođenjem okrupnjivanja zemljišta, uzgojem tradicionalnih sorta i

korištenjem suvremene proizvodne tehnologije koja ne zagađuje okoliš proizvele bi se

dostatne količine autohtonih poljoprivrednih proizvoda ovoga kraja. Ruralni razvoj postići

će se ulaganjem u objekte i infrastrukturu namijenjenu ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji. Kako bi se ojačala konkurentnost poljoprivrednika na tržištu, poticalo bi se

njihovo udruživanje čime bi se stvorila skupina konkurentnih poljoprivrednika. Također bi

se pristupilo daljnjem brendiranju poljoprivrednih proizvoda vezanih uz kraj.

AKTIVNOSTI / PROJEKTI

Modernizacija i ulaganje u suvremene tehnologije namijenjene ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji.

Poticanje korištenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Potpomaganje novih i postojećih proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda.

61

Osmišljavanje i provođenje mjera za okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta.

Organiziranje edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji među poljoprivrednicima.

Povezivanje poljoprivrednika zbog povećanja konkurentnosti na tržištu i stvaranja

poljoprivrednih proizvoda veće dodatne vrijednosti.

CILJNE SKUPINE

Postojeći poljoprivrednici, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje

poljoprivredne djelatnosti, vlasnici neobrađenog poljoprivrednog zemljišta

NOSITELJI MJERE

Ministarstvo poljoprivrede, Krapinsko-zagorska županija, Grad Oroslavje

INDIKATORI

Broj održanih edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, broj projekata OPG-a

financiranih kroz Program ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske, broj pripremljenih

projekata vezanih uz ruralni razvoj, broj poljoprivrednih gospodarstava, površina

obrađenog poljoprivrednog zemljišta

62

STRATEŠKI CILJ 2

PROSTOR UGODNOG I KVALITETNOG ŽIVLJENJA

PRIORITET 2.1. Očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštita okoliša

SVRHA MJERE

Ova mjera podrazumijeva identifikaciju i zaštitu prirodnih vrijednosti od posebnog značaja

za Grad Oroslavje. Sprječavanje negativnih utjecaja gospodarskog rasta na okoliš ostvariti

će se cjelovitim sagledavanjem s ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta. Zaštita i

održivo upravljanje okolišem usko su vezani s prostornim planiranjem pa je zbog toga

potrebno ulagati u programe planiranja na razini Grada Oroslavja. Cilj mjere je održavanje

prirodnog nasljeđa i bogatstva (i termalnih voda) s ciljem njegove racionalne

eksploatacije.


Edukacija lokalnog stanovništva o nužnosti zaštite okoliša

Potpora udrugama koje brinu o zaštiti okoliša

Zaštita prirodnih dobara i ugroženih vrsta

Smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš

Ažuriranje i revizija dokumenata prostornog planiranja

Provođenje mjera usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti među kućanstvima i

javnim ustanovama

Poticanje ulaganja u lokalnu infrastrukturu koja će utjecati na smanjenje onečišćenja

okoliša i očuvanje ruralnog krajobraza

Održavanje zaštićenog okoliša ( NATURA 2000)

CILJNE SKUPINE

Stanovništvo Grada Oroslavja i gospodarski subjekti

NOSITELJI MJERE

Krapinsko – zagorska županija, Regionalna energetska agencija, Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim vrijednostima prirode Krapinsko – zagorske županije i Grad

Oroslavje, Javna ustanova Park prirode Medvednica

INDIKATORI

Površina zaštićenih dijelova prirode, broj udruga koje promiču zaštitu okoliša, broj održanih

radionica vezanih za očuvanje prirodne baštine, broj projekata vezanih uz zaštitu okoliša,

indeks kvalitete zraka, broj izmjena prostornog plana, broj kućanstava / gospodarskih

subjekata koji koriste obnovljive izvore energije

PRIORITET 2.2. Promocija i zaštita kulturne baštine

SVRHA MJERE

Obnovom materijalne kulturne baštine te prenošenjem starinskih običaja i tradicije na

buduće generacije želi se očuvati bogata kulturna baština kojom se promovira Grad

Oroslavje. Svrha mjere je zaštita i obnavljanje objekata pokretne i nepokretne kulturne

63

baštine koji imaju važan kulturni, turistički i gospodarski značaj. Predviđenim aktivnostima

podržat će se rad tradicijskih obrta i njegovanje kulturne baštine kroz rad udruga.


Briga o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini

Potpora udrugama koje brinu i šire svijest o kulturnoj baštini

Održavanje manifestacija radi promicanja kulturnog naslijeđa kraja Grada Oroslavja

Obnova kapelica, crkava i značajnih lokaliteta

Obnova tradicijskih ruralnih sredina

Poticanje osnivanja kulturno-umjetničkog društva

Restauracija pokretne baštine

Uređenje i opremanje kulturnog centra

Njegovanje tradicijskog izričaja kroz potporu rada kulturno-umjetničkih udruga

Sudjelovanje na međunarodnim smotrama i razmjena iskustva i tradicijskih običaja

Organiziranje radionica / manifestacija sa stanovnicima pobratimljenih gradova / općina

CILJNE SKUPINE

Kulturni djelatnici i stanovništvo Grada Oroslavja, posjetitelji

NOSITELJI MJERE

Grad Oroslavje, Muzeji Hrvatskog zagorja i udruge, Krapinsko-zagorska županija,

Ministarstvo kulture, Turistička zajednica Grada Oroslavja, Osnovna škola Oroslavje, Dječji

vrtić Cvrkutić i Dječji vrtić Šlapica, Srednja škola, Gradska knjižnica, Otvoreno učilište,

Udruge

INDIKATORI Obnovljena materijalna baština, broj manifestacija za očuvanje tradicijskih običaja, broj

obnovljenih tradicijskih kuća, sudjelovanje na međunarodnim smotrama

PRIORITET 2.3. Obrazovne kompetencije stanovništva u skladu s tržištem rada

SVRHA MJERE

Cilj ove mjere je osiguranje adekvatnog obrazovanja lokalnog stanovništva i samim time

povećanje njegove konkurentnosti na tržištu rada. S obzirom na stalne promjene na tržištu

rada, mlade je potrebno usmjeriti prema zanimanjima za kojima postoji potražnja i koja će

im omogućiti ugodan život. Konkurentnost postojeće radne snage na tržištu rada potrebno

je povećati poticanjem kontinuiranog obrazovanja i usvajanjem novih vještina. Suradnjom

javnog, civilnog i poslovnog sektora potrebno je poboljšati postojeće pedagoške standarde

i osigurati usklađenost obrazovnog sustava s EU standardima te razviti nove formalne i

neformalne oblike obrazovanja.


Ulaganje u adaptaciju i adekvatno opremanje obrazovnih ustanova.

Sufinanciranje dodatnih nastavnih programa u sklopu predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja.

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dječjih igrališta.

64

Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovni program

Uvođenje suvremenih tehnologija u nastavne programe.

Sufinanciranje prijevoza učenika.

Proširenje, izgradnja i adaptacija dječjih vrtića na području Grada Oroslavja.

Usmjeravanje mladih prema zanimanjima za kojima postoji potražnja na tržištu rada.

Stipendiranje učenika strukovnih škola i deficitarnih zanimanja.

Stipendiranje studenata.

Subvencioniranje školskih udžbenika.

Izgradnja, adaptacija i opremanje školskih sportskih dvorana.

Poticanje prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja

CILJNE SKUPINE

Djeca, odgajatelji, studenti, učitelji i profesori i odraslo stanovništvo

NOSITELJI MJERE

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorska županija, Grad Oroslavje,

odgojno obrazovne ustanove čiji je osnivač Grad Oroslavje ili Krapinsko-zagorska županija,

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

INDIKATORI

Izdaci namijenjeni modernizaciji i opremanju odgojno obrazovnih ustanova, broj učenika

kojima se stipendira prijevoz, broj učenika koji su se opredijelili za deficitarna zanimanja,

broj stipendiranih studenata, broj osoba uključenih u obrazovanje odraslih, broj novih

programa za obrazovanje odraslih, broj projekata namijenjenih razvoju ljudskih potencijala

financiranih kroz EU fondove

PRIORITET 2.4. Socijalna kohezija, društvena solidarnost i odgovornost

SVRHA MJERE

Provođenjem aktivnosti predviđenih u sklopu ove mjere žele se smanjiti društvene

nejednakosti i omogućiti jednake mogućnosti svim stanovnicima. Uspostavom i

provođenjem raznih oblika pomoći želi se pomoći socijalno ugroženim osobama i

marginaliziranim skupinama društva. Suradnjom s medijima potrebno je senzibilizirati

društvo o problemima marginaliziranih i socijalno ugroženih skupina. Pored toga,

promocijom i aktivnim mjerama potrebno je čitavo društvo aktivnije uključiti u sustav

volontiranja. Budući da negativan prirodni prirast predstavlja veliki problem, potrebno je

osmisliti skup mjera pronatalitetne politike kojima bi se suzbio nastavak ovog negativnog

trenda.


Uređenje javnih objekata kako bi se osigurao pristup osobama s invaliditetom.

Dodjela potpora udrugama koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina.

Dodjela potpora za novorođenčad i ostalih naknada s ciljem povećanja nataliteta.

65

Sufinanciranje programa za djecu s teškoćama u razvoju.

Osmišljavanje programa institucionalne i izvaninstitucionalne pomoći za stare i nemoćne.

Organizacija programa i aktivnosti namijenjenih uključivanju marginaliziranih i socijalno

ugroženih skupina u društvo.

CILJNE SKUPINE

Novorođenčad, djeca, osobe sa invaliditetom, osobe kojima prijeti socijalna isključenost,

samohrani roditelji, umirovljenici

NOSITELJI MJERE

Ministarstvo socijalne politike i mladih, Krapinsko-zagorska županija, Crveni križ, Centar za

socijalnu skrb, Grad Oroslavje, Lokalne organizacije civilnog društva

INDIKATORI

Broj javnih objekata s uređenim pristupom za osobe s invaliditetom, broj lokalnih udruga

koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina, broj programa namijenjenih socijalno

ugroženim skupinama, broj pomoćnika u nastavi, broj korisnika socijalne pomoći, broj

osoba uključenih u sustav volonterstva, broj projekata socijalne inkluzije

PRIORITET 2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave

SVRHA MJERE

Provedbom ove mjere želi se povećati učinkovitost javne uprave. Ulaganjem u kontinuirano

osposobljavanje djelatnika podići će se učinkovitost javne uprave i osigurati

transparentnost njezinog rada. Osim toga, potrebna je dodatna edukacija djelatnika o

pripremi i provedbi EU projekata kako bi se iskoristila financijska sredstva iz raspoloživih

fondova.


Povezivanje i uspostava suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave unutar i

izvan Hrvatske.

Provođenje kontinuirane edukacije djelatnika u javnim institucijama.

Uvođenje sustava e-poslovanja u javne institucije.

CILJNE SKUPINE

Ustanove javne uprave, stanovnici Grada Oroslavja

NOSITELJI MJERE

Ministarstvo uprave, Grad Oroslavje, javne ustanove

INDIKATORI Broj educiranih službenika i djelatnika javnih ustanova, broj službenih prigovora na rad

djelatnika javnih ustanova, broj korisnika e-Uprave

66

STRATEŠKI CILJ 3

MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

PRIORITET 3.1. Moderna i adekvatno uređena komunalna infrastruktura

SVRHA MJERE

Korištenjem bespovratnih sredstava dodatno bi se uredio sustav odvodnje otpadnih voda,

vodoopskrbe, prikupljanja i odlaganja otpada na mjestima gdje je to potrebno.

Modernizacijom bi se osigurala zaštita podzemnih i površinskih voda, tla i zraka, te bi se

smanjili gubici vode u vodoopskrbnom sustavu i time bi se povećala kvaliteta života lokalne

zajednice. Bespovratnim sredstvima rekonstruirala bi se i proširila javna rasvjeta i to

prvenstveno prilagođavanjem iste energetski učinkovitoj.


Utvrđivanje postojećeg stanja i identifikacija kritičnih točaka komunalne infrastrukture

Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže u dijelovima gdje je potrebno

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Izgradnja i rekonstrukcija postojeće mreže odvodnje u pojedinim dijelovima Grada koja su

potencijalno prijetnja za okoliš (septičke jame)

Uređenje zelenih otoka

Uređenje i proširenje mjesnog groblja

Izgradnja reciklažnog dvorišta

Rekonstrukcija i proširenje mreže javne rasvjete i prilagođavanje iste energetski i ekološki

učinkovitoj i prihvatljivoj

Rekonstrukcija i modernizacija telekomunikacijske infrastrukture

CILJNE SKUPINE

Komunalna tvrtka za odvoz otpada, stanovnici Grada Oroslavja, javne ustanove, gospodarski subjekti

NOSITELJI MJERE

Grad Oroslavje, Krapinsko–zagorska županija, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Hrvatske vode d.o.o., Telekomunikacijske tvrtke, Zagorski vodovod d.o.o.

INDIKATORI

Broj kućanstava priključenih na kanalizacijsku mrežu, broj kućanstava uključenih u

organizirano prikupljanje otpada, dužina magistralnog cjevovoda (vodoopskrba), duljina

izgrađene/rekonstruirane kanalizacijske mreže, količina prikupljenog i prerađenog otpada,

duljina novoizgrađene i obnovljene telekomunikacijske mreže.

PRIORITET 3.2. Suvremen i siguran prometni sustav

SVRHA MJERE

Potrebno je kontinuirano ulaganje u modernizaciju, izgradnju, i održavanje prometne

infrastrukture. Održavanje i obnova kolnika, opreme na cestama te modernizacija i

rekonstrukcija najkritičnijih dionica podići će ukupnu razinu kvalitete cestovne mreže te

samim time povećati kvalitetu života i sigurnost svih sudionika prometa.

67


Ulaganje u daljnji razvoj cestovne infrastrukture.

Izrada potrebne dokumentacije za sanaciju klizišta

Sanacija klizišta.

Rekonstrukcija, sanacija i izgradnja nerazvrstanih cesta.

Rekonstrukcija dotrajalih cestovnih pravaca i nogostupa.

Lociranje i izgradnja kružnih raskrižja.

Obnova i modernizacija postojeće željezničke pruge i željezničke stanice

CILJNE SKUPINE

Stanovnici Grada Oroslavja, prolaznici, turisti

NOSITELJI MJERE

Grad Oroslavje, Krapinsko–zagorska županija, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste

INDIKATORI

Dužina novoizgrađenih cesta (lokalne, županijske, državne), dužina saniranih i

moderniziranih cesta (lokalne, županijske, državne), dužina saniranih nerazvrstanih cesta,

broj saniranih klizišta, dužina sanirane željezničke mreže, dužina izgrađenog nogostupa,

broj pravilno označenih pružnih prijelaza

68

USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I

REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA

Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Grada Oroslavja izrađena je lokalna razvojna strategija.

Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava

moralna dimenzija društvenog sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave.

S relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi razvoja sa svrhom

osiguranja vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje

se strategija izrađuje odnosi se na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2014. – 2020. godina.

Izrada Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem.

To podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja

zadanih ciljeva. Odgovorno upravljanje podrazumijeva odgovornost spram građana, uključujući i buduće

generacije. Sve aktivnosti poduzete tijekom izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s

važnim strateškim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Na razini Europske unije, Lokalna razvojna strategija Grada Oroslavja usklađena je sa:

1. Europa 2020 – Strategija Europa 2020. sadrži viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.

Predlažu se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast - razvijanjem ekonomije

utemeljene na znanju i inovaciji; održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse,

koja je zelenija i konkurentnija te uključiv rast - njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja

donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. U toj namjeri Europska komisija predlaže sljedeće glavne

ciljeve EU: 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP-a EU treba

investirati u istraživanje i razvoj; treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i

povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste

školovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj

obrazovanja te bi 20 milijuna manje ljudi trebalo biti u opasnosti od siromaštva.

2. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – odnosi se na niz političkih inicijativa

i promociju modernog nadzornog okruženja. Komisija ovom Strategijom također želi potaknuti jače

partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, obrazovanja, industrije, ekonomije, turizma, urbanog

i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje da poveća

podršku za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europe 2014. – 2020., koji iznosi 1.8

milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

3. CLLD – Community – Led Local Development –smjernice za planiranje lokalnog razvoja dane su od

strane Europske unije s ciljem maksimalnog iskorištavanja strukturnih fondova. Metodologija koja se

69

primjenjuje fokusira se na lokalne razine, u razvoj se uključuju lokalne razvojne grupe (LAG), ciljevi se

planiraju u odnosu na lokalne potrebe i potencijale te razvoj uključuje inovativne pristupe lokalnom

kontekstu, umrežavanje i suradnju.

Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:

1. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja,

obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih

djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje preduvjeta

za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih

mjesta i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Time se želi postići

kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti.

2. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014. godina) u Republici Hrvatskoj formulira

prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uočavanje neusklađenosti i manjkavosti, očuvanje radnih

mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada,

povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje

djelotvornosti institucija tržišta rada.

3. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - definira način na koji će se dostići ciljevi Zajedničke

poljoprivredne politike, a odnose se konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i

uravnotežen razvoj ruralnih područja.

4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. – glavni ciljevi ovog programa odnose

se na promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage, promicanje

socijalne uključenosti, borbe protiv siromaštva i svake diskriminacije, ulaganje u obrazovanje,

osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, jačanje institucionalnih

kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

5. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. – procjena je kako će se stopa zaposlenosti

2020. godine povećati za 5 postotnih bodova. Naglasak se pritom stavlja na srednje visoke tehnologije

proizvodnje, komunikaciju i informatiku, u skladu s pametnim specijalizacijskim okvirima, a imajući u vidu

zahtjeve rastućeg "zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna ulaganja u razvoj nastavnih planova i

programa, atraktivnost i kvalitetu strukovnog obrazovanja i naukovanja, uz zadržavanje ljudskog kapitala

starijih radnika već zaposlenih radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog

sustava i znanstveno-istraživačkog sektora.

6. Pametna specijalizacija je novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito

djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja

70

gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotoče na njihove prednosti. Strategija

pametne specijalizacije treba biti izgrađena na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije što bi

također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

7. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020.

– akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi za postizanje zadanih ciljeva:

poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena,

uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena.

8. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donešena je u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i

unapređenja kulture poduzetništva. Strateški ciljevi odnose se na unapređenje ekonomske uspješnosti

maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim razvijanjem raznih

financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo

gospodarstvo, pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija

koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom

razvoju hrvatskih regija, pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove

uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem

cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. - izazovi

brzog razvoja novih znanja i tehnologija, čestih promjena na tržištu rada i sve veće potražnje za visoko

kvalificiranom radnom snagom, demografskog starenja stanovništva, procesa globalizacije i pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao središnji prioritet nameću razvoj društva temeljenog na znanju i

procesu cjeloživotnog učenja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

2008. – 2013. oslanja se i na načela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i stručno usavršavanje

do 2010. godine iz 2000. godine koja poziva zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako

bi Europska unija postala najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski

prioriteti i strategije razvoja strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.),

Izjavama iz Maastrichta (2004.) i Helsinkija (2006). Ciljevi donošenja Strategije razvoja sustava strukovnog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i

načine njihove realizacije, utvrditi parametre promjena strukovnog obrazovanja, uspostaviti mehanizme

sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva, promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, promicati

strukovno obrazovanje i osposobljavanje, unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi

mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski

okvir).

10. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020” - obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske iz

europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020. Financijska

71

alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni programa iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće

prioritetne osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć

11. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – predstavlja smislen i planski razvoj prometnog

sektora u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća 6 prethodno izrađenih sektorskih prometnih strategija od kojih

su za Lokalnu razvojnu strategiju Grada Oroslavja bitne – ceste, željeznica, javni prijevoz i regionalna

mobilnost.

12. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske prioritete i mjere

Republike Hrvatske u prošlom programskom razdoblju u sektorima prometa, okoliša, regionalne

konkurentnosti i ljudskih potencijala. Strategija razvoja Grada Oroslavja usklađena je s mjerama u

operativnim programima i fokusira se na poboljšanje komunalne infrastrukture, uspostavu održivog

prometnog sustava, razvoj ljudskih potencijala i ustanova za obrazovanje te promiče učinkovitu javnu

upravu.

13. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.-2016. – glavni ciljevi ovog strateškog područja su:

unaprijediti stručnost i kvalitetu pružanja upravnih usluga, unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi

korisnički usmjerenu upravu, unapređenje kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu primjenu ICT-a u radu

javne uprave.

14. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.) -

bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne

isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao

i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore

skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je anti

diskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateška područja

sadrže nekoliko glavnih strateških aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u

okviru trogodišnjeg programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji će zahtijevati izradu odgovarajućih

72

dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku

i sadrži poveznice s europskim i međunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira korištenje

europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela predviđenih strateških aktivnosti.

Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima:

1. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015. - županijska razvojna strategija je

temeljni planski dokument namijenjen planiranju održivog društveno-gospodarskog razvoja svake

županije. Smjernice poboljšanja kvalitete života i poticanje zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog

uključivanja, predočeni su u sva 4 cilja razvoja Krapinsko-zagorske županije.

2. Županijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012. – 2016. – ovim

programom djelovanja za mlade definiraju se aktivnosti usmjerene na podupiranje razvoja u području

obrazovanja i informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite,

aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, izgradnja civilnog društva i volonterskog rada, kulture mladih i

slobodnog vremena te mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Aktivnosti se ovim programom usmjeravaju

u socijalno poduzetništvo, ekologiju, kulturu i ravnopravnost te održivi razvoj.

3. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko-zagorske županije – odnosi se na koncept održivog

razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; usmjerena je na strateško poticanje

korištenja obnovljivih izvora kao domaćih, sigurnih i čistih izvora energije; pruža kontinuiranu podršku

učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja - zgradarstvu, prometu, industriji,

poljoprivredi te se usuglašava s institucionalnim i zakonskim okvirima na nacionalnoj i EU razini.

4. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011.

– 2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije - ovim se planom promiče ravnopravnost

spolova kao temeljna ustavna vrednota te se u skladu s tim osmišljavaju aktivnosti koje će rezultirati

podizanjem znanja i svijesti o ljudskim pravima žena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte

usmjerene na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja, ženama s invaliditetom i pripadnicama

nacionalnih manjina. U dijelu tržišta rada i poduzetništva, potpomagat će se aktivnosti usmjerene na

unapređenje konkurentnosti žena na tržištu rada te ojačati poduzetništvo žena. Poticat će se veće

sudjelovanje muškaraca u brizi oko djece i ojačati institucionalna skrb za djecu te starije i nemoćne

članove/ice obitelji.

5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2020. – osnovni cilj

strategije je dostizanje veće zaposlenosti uz konkurentno društveno i odgovorno gospodarstvo. Strategija

razvoja Grada Oroslavja usklađena je sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala utoliko što doprinosi

postizanju navedenih ciljeva: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog

73

gospodarstva; razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te povećanje razine

zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

6. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju – akcijski plan

usmjeren je na pružanje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz aktivnosti udomiteljstva, te

osnivanje mobilnih timova za ranu intervenciju te edukacijsko-rehabilitacijskih skupina za djecu

predškolske dobi. Usporedno s ovim aktivnostima, osmišljene su aktivnosti i za stare i nemoćne u vidu

osnivanja savjetovališta za oboljele, dnevnih centara te promicanje volonterstva pri pružanju socijalnih

usluga. Plan predviđa i aktivnosti za dugotrajno nezaposlene osobe u vidu osnivanja klubova podrške,

osmišljavanja novih oblika zapošljavanja i promoviranje socijalnog poduzetništva.

7. Lokalni program za mlade u Oroslavju – cilj programa je ustanoviti kakav je društveni položaj mladih

ljudi i što gradske institucije, gradska uprava i svi društveni čimbenici mogu učiniti kako bi se taj položaj

poboljšao. Time se jasno određuju sadašnje stanje, željeno stanje (ciljevi) i mjere, kao i njihovi nosioci,

koje bi trebale dovesti do ostvarenja želja.

74

INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM

Kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem pretpostavlja uspostavu lokalnog partnerstva koje odgovara realnostima

lokalnog konteksta. Za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije Grada Oroslavja osnovano je Partnersko vijeće

koje predstavlja lokalne dionike, sugerira smjernice razvoja, osmišljava predviđene aktivnosti unutar prioriteta

poštujući načela jednakosti i partnerstva. Partnersko vijeće dio je institucionalnog okvira provedbe Strategije te

njegovi članovi predstavljaju i glavno tijelo za praćenje i provedbu Strategije.

Uspostavljen institucionalni okvir nužan je za maksimiziranje prilika vezanih uz korištenje sredstava te

osiguravanje odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita provedba, nadziranje i

procjena Strategije sa stajališta upravljanja i financijske kontrole. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi

glavni dionici lokalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju

postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u

nastavku.

DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU I

OCJENI PROVEDE

GRADSKO

VIJEĆE

Redovito prima izvješća o

tijeku pripreme Strategije,

sudjeluje u procesu javne

rasprave te potvrđuje i usvaja

dokument

Provodi aktivnosti

komunikacijskog plana,

diseminira postignute

rezultate, animira ciljne

skupine za usmjereno i

ciljano djelovanje, inicira i

sudjeluje u provedbi

projekata, potvrđuje i usvaja

akcijski plan.

Prima i usvaja izvješća o

provedbi, nadzire i

kontrolira provedbu,

razmatra rezultate i

učinke provedbe u

odnosu na postavljene

ciljeve te inicira i

priprema dopune i

izmjene akcijskog plana i

izmjene Strategije.

GRADONAČELNIK

Sudjeluje na sastancima

Partnerskog vijeća, usvaja

predložene mjere razvoja,

predlaže potrebne izmjene i

nadopune. Komunicira s

gradskim vijećem i upoznaje

članove vijeća s tijekom izrade

i provedbe Strategije.

Potvrđuje akcijski i

komunikacijski plan

Strategije i priprema za

usvajanje na sjednici

gradskog vijeća, inicira i

sudjeluje u pripremi i

provedbi razvojnih projekata

te usvaja predložene

projekte. Provodi aktivnosti

zadane komunikacijskim

planom.

Daje prijedloge za izradu

Akcijskog plana, inicira

projekte i realizaciju

projektnih ideja,

promovira postignute

rezultate, vrši monitoring

nad ispunjavanjem

zadanih ciljeva te

predlaže dodatne mjere

u slučaju neispunjavanja

zadanog cilja.

75

GRADSKA

UPRAVA

Organizira i sudjeluje na

sastancima Partnerskog

vijeća, prikuplja potrebne

podatke za situacijsku i

SWOT analizu, prikuplja

podatke o indikatorima te u

suradnji s Partnerskim

vijećem izrađuje plan

razvojnih prioriteta i ostale

dijelove Strategije.

Zadaci u provedbi su:

redoviti pregledi stanja prema zadanim indikatorima i ocjenjivanje utjecaja provedenih mjera na razvoj

pregled, praćenje i ocjena napretka Strategije u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom

priprema akcijskog plana za svaku godinu

koordinacija rada Partnerskog vijeća, gradonačelnika i gradskog vijeća.

Priprema izvješća o

provedbi strategija,

prikuplja potrebne

podatke, daje

kvantitativnu i

kvalitativnu ocjenu

provedbe.

PARTNERSKO

VIJEĆE

Sudjeluje na radionicama za

izradu Strategije, ukazuje na

mogućnosti razvoja i otvorene

prijetnje. Identificira snage i

slabosti lokalnog područja,

usmjerava razvoj, daje

prijedlog sadržaja strateških

ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja,

daje mišljenje i prijedloge o

značajnim pitanjima iz

područja stručnosti njegovih

članova. Sudjeluje u

provedbi komunikacijskog

plana.

Prati rezultate i razvojne

učinke predloženih mjera

te priprema podloge za

izradu izvješća o

provedbi Strategije.

GOSPODARSKI

SUBJEKTI

Ove tri skupine predstavljaju

glavne dionike izrade

Strategije. Sudjeluju u procesu

javne rasprave, daju prijedloge

i komentare.

Svojim djelovanjem i

provedbom aktivnosti

doprinose ostvarenju

zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o

provedenim

aktivnostima, iznosima

ulaganja i sl. u skladu s

postavljenim

indikatorima.

OBRAZOVNE

USTANOVE

ORGANIZACIJE

CIVILNOG

DRUŠTVA

76

PROVEDBA STRATEGIJE

Provedba Strategije temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti / projekata unutar zadanih ciljeva i prioriteta

razvoja. Glavni dionici provedbe Strategije su: Grad Oroslavje, privatni i civilni sektor te ostali dionici javnog sektora.

Sukladno glavnim nositeljima aktivnosti, provedba Strategije vrši se kroz tri kanala:

1. Provođenjem aktivnosti i akcija koje inicira i implementira Grad Oroslavje u skladu s definiranim ciljevima

razvoja u razdoblju do 2020. godine (programsko razdoblje);

2. Implementacijom projekata, programa i akcija kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna

(državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave – dionici javnog sektora;

3. Akcijama ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski subjekata) koji su u skladu s

postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata

Grada Oroslavja.

Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i mjera, uključujući njihove veze sa strateškim i

sektorskim ciljevima, kao i najbitnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje

se jednom godišnje i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu, a prema obrascu u PRILOGU 1.

Za aktivnosti i mjere čija realizacija započinje u prvoj godini, u odgovarajućem formatu sažeto se navode elementi

važni za planiranje i praćenje njihove implementacije: naziv programa / aktivnosti, proračunska klasifikacija, plan

financijskih sredstava za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u

baznoj godini (godini sastavljanja Akcijskog plana) te ciljane vrijednosti za tri godine. Akcijski plan preuzima ulogu

Plana razvojnih programa sukladno Zakonu o proračunu i predstavlja strateško-planski dokument koji stvara dobru

pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja koji su navedeni u

institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici gradske uprave uz intenzivnu suradnju sa

Partnerskim vijećem i predstavničkim tijelom Grada. Akcijski plan usvaja se zajedno sa usvajanjem prijedloga

proračuna na sjednici gradskog vijeća.

Drugi i treći segment provedbe (od gore navedena tri segmenta – razina lokalne samouprave, javni sektor te privatni

i civilni sektor) prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem otvorenog poziva za dostavu projekata.

Baza sadrži ključne podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti od

strane šireg kruga dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Pregled obrasca kojim će se

prikupljati projekti dan je u PRILOGU 3, a sistematični pregled Baze projekata koja se vodi u Excel dokumentu

prikazan je u PRILOGU 4.

77

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane gradskog vijeća te će kontinuirano pratiti i

nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se ne uspostavlja radi financiranja navedenih projekata,

već se provodi isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Grada Oroslavja, a vlasništvo nad

projektnim idejama će se u potpunosti poštivati. Preporučljivo je da projektni prijedlozi imaju veći krug korisnika,

odnosno širu ciljanu skupinu te veći utjecaj na razvoj zajednice.

Baza projekata analizira se s obzirom na:

►Vrstu prijavitelja projekta (privatna osoba, pravna osoba, OCD, javni sektor)

► Vrijednost projekta

►Sektor projekta

►Fazu u kojoj se projekt nalazi

Ovako pripremljena analiza Baze projekata sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi projekta.

78

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Osim operativnog sustava provedbe i osmišljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano provodimo Strategiju,

potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim

rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava

praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donošenje ocjena o

sljedećim ključnim elementima:

» uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje,

» razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima,

» adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva,

odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa,

» relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno

temeljem iskustava iz provedbe,

» financijskoj učinkovitosti provedbe mjera, i

» uspješnosti procesa partnerstva s ključnim socio-ekonomskim dionicima.

Iskustvo i istraživanja pokazuju da mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu uloženo

kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika,

Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja:

1. Praćenje financijskog učinka provedenih mjera.

2. Praćenje kvalitativnog učinka provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vrši se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi

Strategije. Izvješće se sastoji od financijskog i narativnog dijela (PRILOG 5). U financijskom izvještaju se ukratko

opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvještajnom razdoblju te se daje kratak izvještaj o financiranju

provedbe skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. To znači da se opisuju ukupno planirana sredstva za

ostvarivanje skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju te utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u

izvještajnom razdoblju prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći

Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora),

ukupno. Drugi dio financijskog izvješća sastoji se od izvještaja o pokazateljima rezultata - opisni i tablični dio. U

opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju

pomoću pokazatelja rezultata1. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabrani su pokazatelji rezultata.

Tablični dio sumarno prikazuje pokazatelje rezultata, njegov opis, jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu vrijednost

u baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvještajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za naredno razdoblje.

1 Pokazatelj rezultata najčešće mjeri konkretno postignuće u fizičkim ili monetarnim jedinicama kao npr., broj osoba koje su prošle trening.

79

Narativni dio izvješća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni izvršenja planiranih

sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te

realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama razvojnih mjera.

Narativnom dijelu dodaje se i izvješće o statusu projekata unutar Baze projekata.

U sljedećoj tablici dan je pregled indikatora po pojedinim prioritetima – tablica je sastavni dio narativnog izvješća.

Izvješće (financijsko i narativno) se sastavlja temeljem izvršenja proračuna za godinu za koju se sastavlja se

temeljem prikupljenih podataka o investicijama i pokazateljima rezultata, a ne kasnije od 30.09. tekuće godine za

prethodnu godinu. Izvješće usvaja Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije te gradsko vijeće.

80

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA

MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

GO

SP

OD

AR

SK

I RA

ZV

OJ

TE

ME

LJE

N N

A V

ISO

KO

RA

ZV

OJE

NO

M I

KO

NK

UR

EN

TN

OM

PO

DU

ZE

TN

IŠT

VU

1.1. Suvremeni razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim vrijednostima

Smještajni kapaciteti

Broj Grad

Oroslavje 450 600

Broj noćenja Broj Grad

Oroslavje 450 600

Broj posjetitelja manifestacija

Broj Grad

Oroslavje 5.000 7.000

Broj manifestacija Broj Grad

Oroslavje 5 10

Broj obnovljenih objekata kulturne baštine uključenih u turističku ponudu

Broj Grad

Oroslavje 5 7

Broj turističkih proizvoda uvrštenih

u ponudu KZŽ Broj

Grad Oroslavje

3 5

1.2. Profitabilno i razvijeno poduzetništvo i obrtništvo

Broj novih investitora

Broj Grad

Oroslavje 2 5

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj

Grad Oroslavje

2 5

Broj novozaposlenih

mladih ljudi Broj

Grad Oroslavje,

HZZ 12 50

Broj poduzetnika u Gradu

Broj Grad

Oroslavje 180 230

Broj nezaposlenih ljudi

Broj Grad

Oroslavje HZZ

1.3. Ekološka i ekonomski održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen ruralni razvoj

Prosječna veličina zemljišta po kućanstvu

ha APRRR 2 2

Površina obrađenog

poljoprivrednog zemljišta

ha APRRR 700 700

Iznos dobivenih potpora po

poljoprivrednom gospodarstvu

kune APRRR 1.500,00 15.000,00

Broj projekata u sektoru

poljoprivrede i promocije

Broj Grad

Oroslavje 10 12

81


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

PR

OS

TO

R U

GO

DN

OG

I K

VA

LIT

ET

NO

G Ž

IVL

JEN

JA

2.1.

Očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštita okoliša

Broj projekata u sektoru zaštite

okoliša Broj Grad Oroslavje 2 5

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE Grad Oroslavje NE NE

Broj radionica za zaštitu prirode

Broj Grad Oroslavje 1 6

Broj kućanstava koja koriste

obnovljive izvore energije


Broj dokumenata prostornog planiranja


2.2. Promocija i očuvanje kulturne baštine

Broj obnovljenih objekata kulturne

baštine Broj

Grad Oroslavje, TZ Grada Oroslavja

5 7

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija

Broj TZ Grada Oroslavja

1 3

Broj turističkih paketa koji

uključuju posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


2 5

Broj projekata udruga u sektoru

kulture Broj Grad Oroslavje 2 5

Broj kulturnih manifestacija

Broj Grad Oroslavje,

TZ Grada Oroslavja 5 8

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj


5.000 12.000

Veličina knjižnog fonda

Broj građe

Grad Oroslavje 20.000 25.000

Broj članova knjižnice

Broj Grad Oroslavje 1.300 1.500

82

2.3. Obrazovne kompetencije stanovništva u skladu s tržištem rada

Broj danih pomoći za učenike

srednjih škola Broj Grad Oroslavje 30 50

Broj danih pomoći za studente


Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu

000 kuna Grad Oroslavje,

KZŽ, OŠ 45.000,00 100.000,00

Broj djece u vrtiću i jaslicama


Broj programa za obrazovanje

odraslih Broj Grad Oroslavje 3 5

Broj polaznika programa za obrazovanje

odraslih


Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi prijevoza


2.4. Socijalna kohezija, društvena solidarnost i odgovornost

Broj korisnika socijalnih usluga


Broj mobilnih timova


Broj pomoćnika / asistenata u

nastavi Broj Grad Oroslavje 2 4

Broj udruga koje pružaju pomoć u sektoru socijalne

potpore


Broj osoba u domovima za

starije i nemoćne osobe


2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave

Broj edukacija za službenike javne

uprave Broj Grad Oroslavje 2 4

Broj polaznika edukacija za javnu

upravu Broj Grad Oroslavje 1 3

83

Broj službenih prigovora na rad

javne uprave Broj Grad Oroslavje 0 0

Brzina izlaska na intervenciju DVD-a

minuta DVD 5-7 3-5

84


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

MO

DE

RA

N R

AZ

VO

J I U

NA

PR

EĐ

EN

JE P

RO

ME

TN

E I

KO

MU

NA

LN

E IN

FR

AS

TR

UK

TU

RE

3.1. Moderna i adekvatno uređena

komunalna infrastruktura

Broj zelenih otoka Broj Grad Oroslavje 10 15

Broj priključaka na kanalizacijsku

mrežu Broj

Grad Oroslavje, Zagorski

vodovod d.o.o. 1.100 2.200

Dužina kanalizacijske

mreže km Grad Oroslavje 30 60

Duljina vodovodne mreže

km Grad Oroslavje 120 121

Broj štednih rasvjetnih tijela


3.2. Suvremen i

siguran prometni sustav

Broj saniranih klizišta


Dužina moderniziranih /

saniranih županijskih cesta

km Grad Oroslavje,

ŽUC 2 4

Dužina sanirane / modernizirane državne ceste

km Grad Oroslavje /

HC 4 10

Dužina izgrađene / modernizirane

nerazvrstane ceste

km Grad Oroslavje 1 3

Dužina nogostupa km Grad Oroslavje 0,5 1

85

KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN

Komunikacijski akcijski plan sastavni je dio Strategije, a odnosi se na koordinirane aktivnosti promocije i širenja

svijesti o strateškim ciljevima razvoja Grada Oroslavja. Zajedničkim djelovanjem, koncentracijom sredstava,

partnerstvom, suradnjom te uključivanjem cjelokupne zajednice, osigurat će se postizanje zadane misije i vizije

razvoja Grada Oroslavja.

Kako bi se diseminirali rezultati Strategije te ojačala svijest o samom postojanju strateškog okvira razvoja, osmišljen

je Komunikacijski akcijski plan. Glavni nositelj aktivnosti unutar Akcijskog plana je Grad Oroslavje i gradska uprava

uprava. Osnovna svrha ovog Akcijskog plana je davanje informacija i promoviranje programa i operacija.

Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Komunikacijski akcijski plan izrađen je sa svrhom:

» podizanja svijesti u javnosti o izrađenoj Strategiji;

» informiranja nositelja razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;

» razvijanja administrativne sposobnosti za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;

» osiguranja transparentnosti u provedbi Strategije;

» povezivanja osoba koje rade na informiranju i promidžbi programa i projekata kako bi se informacije što

kvalitetnije kanalizirale kao i definirati ovlasti i odgovornosti osoba zaduženih za isto u pojedinim

institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi provedbe projekata.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u

komunikaciji:

» informacije će biti prezentirane u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku

» aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama

» ciljane skupine bit će uzete u obzir već prilikom razvijanja i korištenja komunikacijskih alata

» sve će aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te će težiti uspostavljanju dopunjujućih

komunikacijskih alata i odašiljanju cjelovite poruke;

» uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija, kako bi iste bile u tijeku s vremenom i

potencijalnim promjenama situacije.

Ciljne skupine na koje su usmjerene komunikacijske aktivnosti su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju

ciljeva i mjera razvoja područja Grada Oroslavja, a to su:

» Javnost – važno je javnost upoznati sa predviđenim ciljevima razvoja te dodanom vrijednosti koja će se

stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina bit će upoznata sa Strategijom

putem internetskih stranica Grada, društvenih mreža i medija.

86

» Mediji će također imati značajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz objavu u

regionalnom i lokalnom tisku te putem emisija i promidžbi na radiju i televiziji. Mediji predstavljaju

komunikacijski kanal za prijenos informacija, ne samo široj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima.

Komunikacija s medijima bit će proaktivna i uključivat će priopćenja za novinare, brošure, letke i obavijesti

za novinare, za čiju pripremu će biti zadužen tim unutar gradske uprave.

» Šira zajednica / potencijalni korisnici - osim institucija izravno uključenih u upravljanje i provedbu

Strategije, potrebno je u provedbu uključiti širu zajednicu: privatni sektor i poslovne organizacije, sindikate,

obrazovni, znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor. Ovo je ciljna skupina čiji članovi mogu imati

značajnu ulogu kod određivanja uspjeha provođenja Strategije. Za svaku podgrupu koja je uključena u

ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena metoda komunikacije.

» Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnička i gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje,

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Centar za

socijalnu skrb, Crveni križ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-

zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija te svi ostali nosioci mjera definirani unutar pojedinog

prioritetnog cilja.

Aktivnosti koje će se provoditi unutar Komunikacijskog akcijskog plana prikazane su u nastavku.

Aktivnost Ciljana skupina

Metoda Trošak Izvor

troška Vrijeme

implementacije

Uspostava

komunikacijske

strukture koja

doprinosi širenju

informacija

Javnost, mediji,

šira zajednica,

potencijalni

korisnici,

partneri u

provedbi

Definirati vizualni identitet

Strategije u skladu s

brandingom Grada,

implementirati ga na

Internet stranicu, imenovati

osobu za kontakt u slučaju

upita

n/a n/a prosinac 2015. –

veljača 2016.

Predstavljanje

Strategije

Javnost, mediji,

šira zajednica,

potencijalni

korisnici,

partneri u

provedbi

Organizirati javno

predstavljanje strategije

nakon njezina usvajanja,

jednom polugodišnje

organizirati sastanak vijeća

za izradu radi utvrđivanja

potrebe za izmjenama

0,00 n/a kontinuirano

87

Osigurati da sva tijela

uključena u provedbu

Strategije posjeduju

potrebne alate kako

bi mogla odgovoriti

na sve

komunikacijske i

promidžbene zahtjeve

Javnost, mediji,

šira zajednica,

potencijalni

korisnici,

partneri u

provedbi

Osigurati kanale

komunikacije sa partnerima

u provedbi Strategije koji

će osigurati protok svježih

informacija vezanih za

razvoj i postizanje ciljeva,

prioriteta i mjera navedenih

u Strategiji, organizirati

jednu radionicu godišnje za

predstavnike partnera kako

bi ih se informiralo o novim

metodama i

komunikacijskim alatima

0,00 n/a kontinuirano

Kreirati sažetak

strategije kako bi bila

čitljivija i dostupnija

javnosti

Javnost, mediji,

šira zajednica,

potencijalni

korisnici,

partneri u

provedbi

Kreirati sažetak strategije s

glavnim ciljevima razvoja

koja će se lako diseminirati

prema krajnjim korisnicima

čime će se direktno utjecati

na jačanje svijesti o

zajedničkim ciljevima

5.000,00

kuna

Lokalni

proračun

siječanj– ožujak

2016.

88

Prilog I – Partnersko vijeće i tematske radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Oroslavja

Članovi Partnerskog vijeća i tematskih radnih skupina za izradu strategije razvoja Grada Oroslavja:

1. Ivan Tuđa

2. Nenad Gospočić

3. Zdenka Knezić

4. Maja Šijan

5. Branko Čičko

6. Emil Gredičak

7. Elizabeta Škvorčec

8. Danijel Vnuk

9. Sanja Šakoronja

10. Lidija Fuštin

Stručno vodstvo u izradi Strategije pružila Zagorska razvojna agencija d.o.o.

89

Prilog II – Akcijski plan

CILJ PRIORITET

PROGRAM / AKTIVNOST FINANCIJSKA SREDSTVA POKAZATELJ REZULTATA

Šifra aktivnosti / programa Naziv Plan 2015.

Projekcija 2016.

Projekcija 2017.

Naziv Jedinica

mjere

Trenutna vrijednost

2014.

Ciljana vrijednost

2015.

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

90

2.5.

3.

3.1.

3.2.

91

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Naziv projekta:

Lokacija projekta:

Očekivano trajanje projekta:

Procjena vrijednosti projekta u HRK:

2. Informacije o prijavitelju

Naziv prijavitelja:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt osoba:

Adresa:

Telefon/fax kontakt osobe:

e-mail kontakt osobe:

Web stranica:

3. Opis projektne ideje

Kratak opis projektnih aktivnosti:

Ciljevi projekta:

Očekivani rezultati projekta

(kvantificirati):

Ciljane skupine:

Krajnji korisnici projekta:

92

4. Sektor projekta

Sektor projekta:

(odaberite jedno od ponuđenog)

gospodarstvo

poljoprivreda

turizam

infrastruktura

obrazovanje

zaštita prirode i okoliš

kultura

sport

razvoj civilnog društva

ostalo (navesti što): ____________________

5. Projektni partneri

Naziv partnera:

Uloga partnera u projektu:

6. Sufinanciranje projektne ideje

Planirana struktura financiranja projekta:

vlastita sredstva (___%)

gradski/općinski proračun (___%)

županijski proračun (___%)

sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova (___

%)

EU fondovi (___ %)

sredstva iz drugih inozemnih izvora

93

zajam/kredit (___ %)

zaklade (___%)

ostali izvori (___ %) (navesti koji)

_______________________________________________

7. Tehnička pripremljenost projektne prijave

Faza zrelosti projekta:

(odabrati jedno od ponuđenog)

provedba projekta je u tijeku

u tijeku je priprema za provedbu projekta

projekt je u potpunosti pripremljen za prijavu na izvore

financiranja i provedbu

projekt je tek u fazi idejnog rješenja – prijedlog

Zemljište/objekt je u vlasništvu prijavitelja

Da

Ne

Ako nije, objasniti:

________________________________________

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA – označiti sa „DA“ ukoliko postoji, označiti sa „NE“ ako ne postoji ili

sa „n/p“ ukoliko nije potrebna

Projektni zadatak

Idejno rješenje

Idejni projekt

Lokacijska dozvola

Glavni projekt

94

Građevinska dozvola/potvrda glavnog

projekta2

Izvedbeni projekt

Tehničke specifikacije

Troškovnik za radove

2-5 nacrta

Zahtjev za izdavanje građevinske

dozvole/potvrde glavnog projekta

Studija izvedivosti

Analiza troškova i koristi

Procjena utjecaja zahvata na okoliš

Akt nadležnog tijela o provedenom

postupku ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu

Dokument kojim se dokazuje da je kod

nadležnog tijela pokrenut postupak

ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Mišljenje konzervatora

NAPOMENE:

- Prilikom ispunjavanja ovog obrasca koristite elektronski format

- Obrazac je nužno popuniti za svaku projektnu ideju (jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih ideja)

- Poželjno je da projektni prijedlozi uključuju širi krug dionika i pozitivno utječu na razvoj zajednice

- Popunjene obrasce poslati na e-mail:

2 Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje.

Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva.

95

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta

Red.

br.

Naziv projekta Nositelj

Procijenjena vrijednost projekta u kunama

Izvori

financiranja

Procijenjeni početak i kraj

projekta

Usklađenost sa strategijom

Faza

96

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI

R. Br.

PODRUČJE RAZVOJA

PRIORITET LRS

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju Utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju

Državni proračun

Županijski proračun

Lokalni proračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća

Ostali izvori Sveukupno

Državni proračun

Županijski proračun

Lokalni proračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduzeća

Ostali izvori

Sveukupno

1. Gospodarstvo

1.1. 0 0

1.2. 0 0

1.3.

UKUPNO 1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Komunalna infrastruktura

3.1. 0 0

3.2. 0 0

UKUPNO 2. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Društvene djelatnosti

2.2. 0 0

2.3. 0

2.4. 0 0

UKUPNO 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4.

Zaštita okoliša, prostor i priroda

2.1. 0 0

UKUPNO 4. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Institucije 2.5. 0 0

UKUPNO 5. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1. + 2. + 3. + 4. + 5.

97

Izvještaj o pokazateljima rezultata


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)

OSTVARENA VRIJEDNOST

2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

GO

SP

OD

AR

SK

I RA

ZV

OJ

TE

ME

LJE

N N

A V

ISO

KO

RA

ZV

OJE

NO

M I

KO

NK

UR

EN

TN

OM

PO

DU

ZE

TN

IŠT

VU

1.1. Suvremeni

razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim

vrijednostima

Smještajni kapaciteti

Broj Grad

Oroslavje 450

600

Broj noćenja Broj Grad

Oroslavje 450

600

Broj posjetitelja manifestacija

Broj Grad

Oroslavje 5.000

7.000

Broj manifestacija

Broj Grad

Oroslavje 5

10

Broj obnovljenih objekata

kulturne baštine uključenih u

turističku ponudu

Broj Grad

Oroslavje 5

7

Broj turističkih proizvoda

uvrštenih u ponudu KZŽ

Broj Grad

Oroslavje 3

5

1.2. Profitabilno i razvijeno

poduzetništvo i obrtništvo

Broj novih investitora

Broj Grad

Oroslavje 2

5

Broj novoregistriranih

tvrtki Broj

Grad Oroslavje

2

5180

Broj novozaposlenih

mladih ljudi Broj

Grad Oroslavje

12

50

98

Broj poduzetnika u

Općini Broj

Grad Oroslavje

180

230

1.3. Ekološka i ekonomski

održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen ruralni razvoj

Prosječna veličina

zemljišta po kućanstvu

ha APRRR 2 2

Površina obrađenog

poljoprivrednog zemljišta

ha APRRR 700 700

Iznos dobivenih potpora po

poljoprivrednom gospodarstvu

kune APRRR 1.500,00

15.000,00

Broj projekata u sektoru

poljoprivrede i promocije

Broj Grad

Oroslavje 10

12

99


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)


2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

PR

OS

TO

R U

GO

DN

OG

I K

VA

LIT

ET

NO

G Ž

IVL

JEN

JA

2.1. Očuvanje

vrijednosti prirodnih dobara i okoliša

Broj projekata u sektoru zaštite

okoliša Broj

Grad Oroslavje

2 5

Izrađen plan gospodarenja

šumama DA / NE

Grad Oroslavje

NE NE

Broj radionica za zaštitu prirode

Broj Grad

Oroslavje 1 1

Broj kućanstava koja koriste obnovljive

izvore energije

Broj Grad

Oroslavje 50 100

Broj dokumenata prostornog planiranja

Broj Grad

Oroslavje 5 10

2.2. Promocija i očuvanje kulturne baštine

Broj obnovljenih objekata

kulturne baštine Broj

TZ Grada Oroslavja,

Grad Oroslavje

5 7

Broj novo-uspostavljenih

kulturno-umjetničkih institucija


1 3

100

Broj turističkih paketa koji

uključuju posjet uspostavljenim

kulturnim objektima


2 5

Broj projekata udruga u

sektoru kulture Broj

Grad Oroslavje

2 5

Broj kulturnih manifestacija

Broj


5 8

Broj posjetitelja kulturnih

manifestacija Broj


5.000 12.000

Veličina knjižnog fonda

Broj građe

Grad Oroslavje

20.000 25.000

Broj članova knjižnice

Broj Grad

Oroslavje 1.300 1.500

2.3. Obrazovne

kompetencije stanovništva u

skladu s tržištem rada

Broj danih pomoći za

učenike srednjih škola

Broj Grad

Oroslavje 30 50

Broj danih pomoći za studente

Broj Grad

Oroslavje 40 60

Visina materijalnog ulaganja u

osnovnu školu

000 kuna Grad

Oroslavje, KZŽ, OŠ

45.000,00 100.000,00

101

Broj djece u vrtiću i

jaslicama Broj

Grad Oroslavje

80 120

Broj programa za obrazovanje

odraslih Broj

Grad Oroslavje

3 5

Broj polaznika programa za obrazovanje

odraslih

Broj Grad

Oroslavje 12 25

Broj učenika kojima se

sufinanciraju troškovi

prijevoza

Broj Grad

Oroslavje 100 150

2.4. Socijalna kohezija,

društvena solidarnost i odgovornost

Broj korisnika socijalnih

usluga Broj

Grad Oroslavje

60 120

Broj mobilnih timova

Broj Grad

Oroslavje 1

2

Broj pomoćnika / asistenata u

nastavi Broj

Grad Oroslavje

2

2

Broj udruga koje pružaju

pomoć u sektoru

socijalne potpore

Broj Grad

Oroslavje 2

4

Broj osoba u domovima za

starije i nemoćne osobe

Broj Grad

Oroslavje 10

15

102

2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave

Broj edukacija za službenike javne uprave

Broj Grad

Oroslavje 2

4

Broj polaznika edukacija za javnu upravu

Broj Grad

Oroslavje 1

3

Broj službenih prigovora na

rad javne uprave

Broj Grad

Oroslavje 0

0

Brzina izlaska na intervenciju

DVD-a minuta DVD 5-7

3-5

103


MJERE IZVOR

PODATKA

TRENUTNA VRIJEDNOST

(2014.)


2015.


2016.


2017.


2018.


2019.

CILJANA VRIJEDNOST

(2020.)

MO

DE

RA

N R

AZ

VO

J I U

NA

PR

EĐ

EN

JE P

RO

ME

TN

E I

KO

MU

NA

LN

E IN

FR

AS

TR

UK

TU

RE

3.1. Moderna i adekvatno uređena komunalna infrastruktura

Broj zelenih otoka

Broj Grad

Oroslavje

Broj priključaka na kanalizacijsku

mrežu

Broj

Grad Oroslavje, Zagorski vodovod

d.o.o.

Dužina kanalizacijske

mreže

km Grad

Oroslavje

Duljina vodovodne

mreže

km Grad

Oroslavje

Broj štednih rasvjetnih tijela

Broj Grad

Oroslavje

104

3.2. Suvremen i siguran prometni sustav

Broj saniranih klizišta

Broj Grad

Oroslavje

Dužina moderniziranih /

saniranih županijskih cesta

km Grad

Oroslavje, ŽUC

Dužina sanirane / modernizirane državne ceste

km Grad

Oroslavje / HC

Dužina izgrađene /

modernizirane nerazvrstane

ceste

km Grad

Oroslavje

Dužina nogostupa

km Grad

Oroslavje

105

Narativno izvješće o provedbi Lokalne razvojne strategije Grada Oroslavja sadrži:

1. Uvod

- Razdoblje za koje se izvještava

- Metodologija pripreme izvješća

- Izvori podataka

2. Sažetak financijskog učinka provedenih mjera

- Kratak prikaz financijskog učinka provedenih mjera / aktivnosti u izvještajnom razdoblju prema grupama

razvojnih mjera i izvorima financiranja

- Opis odstupanja od definiranog financijskog okvira

- Preporuke za drugo financijsko razdoblje

3. Sažetak izvješća o pokazateljima rezultata provedbe aktivnosti

- Ocjena provedbe obzirom na postavljeni akcijski plan te aktivnosti koje provode glavni dionici (definirani

institucionalnim okvirom)

- Odnos zadano / ostvareno – u odnosu na postavljene indikatore

- Preporuke za naredno financijsko razdoblje

4. Ocjena potrebe za revizijom strateškog dokumenta

- Identifikacija odstupanja u financijskoj i kvalitativnoj provedbi Strategije

- Opis glavnih prepreka u provođenju Strategije i prijedlog otklanjanja prepreka

- Obzirom na postignute indikatore, ocjena potrebe promjene Strategije

5. Ocjena suradnje glavnih dionika

- Provedene aktivnosti glavnih dionika definiranih Institucionalnim okvirom

- Osvrt na održane sastanke / radionice

- Popis provedenih aktivnosti / mjera sukladno Komunikacijskom akcijskom planu

6. Izvješće o Bazi projekata prema zadanim parametrima analize

- Izvješće o statusu Baze projekata u izvještajnom razdoblju sukladno definiranim parametrima u Strategiji

7. Popis imena i prezimena osoba koje su sastavile izvješće

- Navesti osobe koje su sudjelovale u pripremi izvješća

106

Documents

Strategija razvoja Grada Oroslavja 2015. - 2020. godina€¦ · sljedećim desetljećima i da zajednički prionemo ostvarenju naših zamisli. Svjetska i nacionalna gospodarska kriza