Embed Size (px)
Citation preview
STRATEGIJA RAZVOJA
GRADA ČABRA
2015. – 2020.
Rijeka, Skrad, 2016.
Strategija razvoja grada Čabra 2015.-2020.
Koordinatori :
za CLER: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović
prof. dr. sc. Saša Drezgić
za PINS: Danijel Bertović, dipl. oec., ing. el.
Autori:
CLER: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović
prof. dr. sc. Saša Drezgić
Saša Čegar, univ. spec. oec.
Sandro Božanić, mag. oec., mag. polit.
PINS: Danijel Bertović, dipl. oec., ing. el.
Nataša Kozlica, ing.
Nikolina Crnković Đorđević, str. spec. inf.
CENTAR ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U
RIJECI
CLER d.o.o.
LOKALNA RAZVOJNA AGENCIJA
PINS d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA
GRADA ČABRA
2015. – 2020.
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
1.1. Ciljevi izrade Strategije razvoja ...................................................................................... 1
1.2. Metodologija ....................................................................................................................... 2
1.3. Struktura ............................................................................................................................. 3
2. PRIRODNI RESURSI, KULTURNA BAŠTINA I OKOLIŠ (autori: PINS d.o.o.) .......... 4
2.1. Prirodni resursi i zemljopisna obilježja grada Čabra .................................................... 4
2.1.1. Reljefne karakteristike ................................................................................................ 5
2.1.2. Klimatske karakteristike ............................................................................................ 9
2.2. Povijesna, kulturna i prirodna baština .......................................................................... 10
2.2.1. Kulturna i povijesna baština .................................................................................... 10
2.2.2. Prirodna baština ........................................................................................................ 18
2.3. Stanje okoliša .................................................................................................................... 23
2.3.1. Zaštita tla .................................................................................................................... 23
2.3.2. Zaštita zraka .............................................................................................................. 23
2.3.3. Zaštita voda ................................................................................................................ 25
2.3.3.1. Zaštita površinskih voda .................................................................................... 26
2.3.3.2. Zaštita od izvanrednih onečišćenja voda .......................................................... 26
2.3.4. Zaštita od buke........................................................................................................... 27
2.4. Infrastruktura................................................................................................................... 27
2.4.1. Društvena infrastruktura.......................................................................................... 27
2.4.2. Sportska infrastruktura ............................................................................................ 28
2.4.3. Komunalna i energetska infrastruktura.................................................................. 29
2.4.4. Prometna infrastruktura .......................................................................................... 30
2.4.5. Poslovna infrastruktura ............................................................................................ 31
3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA (autori: CLER d.o.o.) ..................................................... 32
3.1. Kretanje stanovništva ...................................................................................................... 32
3.2. Dobna i obrazovna struktura stanovništva .................................................................... 39
4. STANJE GOSPODARSTVA (autori: CLER d.o.o.) ........................................................... 45
4.1. Financijski rezultati poduzetnika ................................................................................... 45
4.2. Bruto dodana vrijednost poduzetnika Grada ................................................................ 52
4.3. Proizvodnost rada ............................................................................................................ 56
4.4. Obrtništvo ......................................................................................................................... 59
4.5. Analiza imovine, kapitala i investicijske aktivnosti poduzetnika ................................ 60
4.6. Zaposlenost i nezaposlenost ............................................................................................. 68
4.7. Analiza ključnih gospodarskih djelatnosti ..................................................................... 70
4.7.1. Prerađivačka industrija ............................................................................................ 70
4.7.2. Ostale značajne djelatnosti ....................................................................................... 72
5. ANALIZA FISKALNIH KRETANJA GRADA ČABRA (autori: CLER d.o.o.) ............. 73
5.1. Analiza kretanja proračunskih prihoda i rashoda........................................................ 73
5.2. Investicijski potencijal proračuna te fiskalni rizici ....................................................... 85
6. SWOT ANALIZA (autori: PINS d.o.o.) ............................................................................... 89
7. VIZIJA (autori: PINS d.o.o.) ................................................................................................. 92
8. RAZVOJNI CILJEVI I PRIORITETI (autori: PINS d.o.o.) ............................................. 93
9. MJERE I RAZVOJNI PROJEKTI (autori: PINS d.o.o.) ................................................. 102
10. IZVORI FINANCIRANJA (autori: PINS d.o.o.) ............................................................ 104
11. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 105
1
1. UVOD
Dosadašnje analize gospodarskih i društvenih kretanja na području čitavog Gorskog kotara,
nedvojbeno ukazuju na dugoročne probleme ove ruralne mikroregije. Depopulacijski trendovi
prisutni su već od 1953. godine; obrazovana i mlađa populacija bilježi visoku stopu emigracije;
ekonomske aktivnosti lokalnog poduzetništva konstantno se smanjuju već nekoliko desetaka
godina; visoka je stopa nezaposlenosti. Sve JLS na području Gorskog kotara značajno razvojno
zaostaju za prosjekom Primorsko-goranske županije, pa i Republike Hrvatske. Zbog toga je za
sve njih izrada razvojnih, strateških dokumenata od neprocjenjive važnosti. Naime, metodologija
izrade takvih dokumenata zahtijeva dubinsku analizu stanja ključnih gospodarskih činitelja,
gospodarstva i lokalnih proračuna. Nalazi predstavljaju temelj za prepoznavanje postojećih
potencijala, razvojnih prednosti, ali i ograničenja. Uvažavanjem svih njih moguće je realno
promišljati razvoj u smislu razvojne vizije i ciljeva, te odrediti prioritete, ali i konkretne projekte
i mjere za njihovu realizaciju.
S obzirom na navedeno polazište, Strategija razvoja Grada Čabra predstavlja ključni razvojni
dokument i relevantnu podlogu za planiranje budućeg razvoja, strateških projekata i programa za
razdoblje 2016. do 2020. godine. Dokument je izrađen od strane Centra za lokalni ekonomski
razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (CLER d.o.o.) i Lokalne razvojne agencije
PINS d.o.o.
1.1. Ciljevi izrade Strategije razvoja
Kako upravljati postojećim lokalnim resursima, kako prepoznati specifične komparativne i
konkurentske prednosti, te kojim mjerama poticati realizaciju strateških ciljeva i razvojnih
prioriteta, ključni su izazovi svake lokalne vlasti. Polazeći od koncepcije regionalnog razvoja
Republike Hrvatske i prihvaćene teritorijalne decentralizacije koja se temelji na modelu
upravljanja „odozdo“, upravljanje lokalnim razvojem zahtijeva sustavni, strateški okvir i
metodologiju provođenja.
2
Osnovni je cilj izrade i usvajanja Strategije razvoja kao strateškog dokumenta grada Čabra
odgovorno i efikasno upravljanje ekonomskim razvojem temeljeno na stručnoj i znanstveno
utemeljenoj analizi i participativnoj viziji budućih ekonomskih kretanja. Također, izrada ovog
strateškog dokumenta posebno je značajna s aspekta mogućnosti apliciranja projekata ruralnog
razvoja Grada i dobivanja sredstava europskih fondova, ali i s aspekta realizacije nekih drugih
projekata koji također mogu doprinijeti kvaliteti upravljanja i usmjeravanja razvoja grada Čabra.
Usvajanje i realizacija Strategije pretpostavka je i značajnijih investicijskih aktivnosti na
području Grada. Ovaj strateški dokument također je u funkciji kontinuiranog praćenja usvojenih
projekata i konkretnih mjera, analize postignutih rezultata u odnosu na usvojene mjere i
aktivnosti, te usmjeravanja i korekcije lokalne politike prema zacrtanim razvojnim ciljevima.
1.2. Metodologija
Strategija razvoja grada Čabra metodološki je usklađena s višom razinom razvojnih dokumenata,
odnosno važećom Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske i Razvojnom strategijom
Primorsko-goranske županije. Kako su strateški dokumenti RH ulaskom u EU usklađeni s
europskim usmjerenjima, Strategija razvoja grada Čabra kompatibilna je i s osnovnim načelima
Strategije Europe 2020. godine. U izradi ovog strateškog dokumenta primijenjen je tzv.
partnerski pristup koji je jedno od temeljnih načela regionalnog i lokalnog razvoja, a
podrazumijeva suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora prilikom oblikovanja polazišta
budućeg razvoja i lokalne razvojne politike. U izradi Strategije korištene su i ostale relevantne
stručne i znanstvene metode istraživanja, kao što je metoda financijske analize i modeliranja,
metoda makroekonomske analize, SWOT analiza, analiza razvojnih čimbenika, metoda
deskriptivne statistike, komparativna metoda.
3
1.3. Struktura
Uz Uvod i Zaključak, dokument ima još devet povezanih poglavlja. Razvojni resursi, te
proizvodni činitelji grada Čabra posebno su obrađeni i detaljno analizirani u poglavljima
Prirodni resursi, kulturna baština i okoliš, te Demografska obilježja. U poglavlju Stanje
gospodarstva vrlo je detaljno analizirano stanje u poduzetništvu, te u ukupnom gospodarstvu. Za
razdoblje od 2008. do 2014. godine izvršena je analiza financijskih rezultata poduzetnika grada
Čabra, kretanje zaposlenosti i proizvodnost rada. Također su prikazani osnovni pokazatelji za
sektor obrtništva. Na razini ukupnog gospodarstva prikazana su njegova strukturna obilježja, te
izvršena analiza kretanja imovine, kapitala i investicijskih aktivnosti. Posebnu vrijednost analizi
daje komparativni pregled ključnih pokazatelja, odnosno usporedba s Primorsko-goranskom
županijom, područjem Gorskog kotara i Republikom Hrvatskom. Analiza stanja obuhvatila je i
proračun lokalne zajednice i to u poglavlju Analiza fiskalnih kretanja. Odgovarajućom
dinamičkom kvantitativno-kvalitativnom analizom istražene su najznačajnije kategorije fiskalnih
prihoda i rashoda i to prema ekonomskoj i funkcionalnoj klasifikaciji, te je izračunat investicijski
potencijal proračuna i fiskalni rizici. Dobiveni nalazi uspoređeni su za mikroregiju Gorskog
kotara i PGŽ. Radi cjelovitog uvida u aktivnosti javnog sektora, u analizu proračunskih kretanja
uključena su i komunalna te trgovačka poduzeća u vlasništvu grada Čabra.
Na temelju rezultata analitičkog dijela, provedenih radionica sa članovima Radne skupine te svih
predstavnika lokalne zajednice, u poglavlju SWOT analiza sustavno su prikazane prednosti i
nedostatci, te prilike i prijetnje budućeg razvoja grada Čabra. SWOT analiza predstavlja
podlogu za jasno definiranje vizije i određivanja strateških ciljeva i prioriteta, što je i učinjeno u
poglavlju Vizija i poglavlju Razvojni ciljevi i prioriteti. U poglavlju Mjere i razvojni projekti za
realizaciju strategije za svaki cilj i prioritet definirane su i obrazložene konkretne mjere te su
navedeni nositelji istih. S obzirom na postojeću bazu projekata, za svaku je mjeru navedeno koji
su konkretni projekti u funkciji realizacije pojedine mjere, a time i razvojnih prioriteta i ciljeva.
U poglavlju Izvori financiranja opisane su mogućnosti financiranja konkretnih projekata grada
Čabra.
4
2. PRIRODNI RESURSI, KULTURNA BAŠTINA I OKOLIŠ
2.1. Prirodni resursi i zemljopisna obilježja grada Čabra
Područje grada Čabra pripada gorskom području Primorsko-goranske županije, Gorskom kotaru,
koje površinom od 1273,53 km2 obuhvaća oko 35% kopnenog dijela ili 16% ukupne površine
Županije, a naziva se gorsko radi svojih prirodnih karakteristika. Prema Popisu stanovništva iz
2011. godine područje grada Čabra imalo je 3770 stanovnika. Na području grada Čabra 12 je
naselja s manje od 10 stanovnika. To su redom naselja: Bazli (5), Brinjeva Draga (5), Donji
Žagari (8), Fažonci (0), Kamenski Hrib (6), Kranjci (4), Okrivje (2), Požarnica (1), Prhutova
Draga (3), Pršleti (0), Smrekari (9), Sokoli (10).
Administrativno područje grada Čabra zauzima površinu od 280,18 km2 što čini 22% površine
Gorskog kotara. Grad Čabar, prema veličini administrativnog područja treći je u Primorsko-
goranskoj županiji, iza gradova Cres i Vrbovsko. Opseg granice grada Čabra iznosi 88,167 km, a
u područje grada Čabra ulazi 41 naselje.
Prostire se između državne granice prema Sloveniji na sjeverozapadu, doline Čabranke, gornje
Kupe i rijeke Krašićevice na istoku, te Risnjaka na jugu. Jugozapadna granica uglavnom se
poklapa s reljefnom okosnicom sjeverozapadnog gorskog bloka koju čine Risnjak, Snježnik,
Guslica, Medvejci i Bačva.
Prostor grada Čabra proteže se na visinama između 290 m/nm (na ušću Čabranke u Kupu) i 1528
m/nm (na najvišem vrhu Risnjaka), a prema visinskim odnosima i pejsažnim značajkama
razlikuje se i može se izdvojiti jugozapadni i sjeveroistočni dio prostora. Jugozapadni dio je
nenaseljeno područje koje se prostire na visinama iznad 900 m/nm, s dosta koritastih udubljenja
kao što su Crna Draga, Lividraga, Smrekova Draga, Blatna, Praprotna Draga i druge. Ovaj dio
prostora uglavnom je pokriven šumama, s planinskim vrhovima iznad 1400 m kao što su:
Risnjak, Snježnik, Guslica, Medvejci, Jelenc, Škurina i Bačva, te s pitomim travnatim dolinama
kao što su: Lazac, Svinjska kuća i Šegine. Područje Risnjaka zbog svojih geografskih,
geomorfoloških, bioloških i drugih posebnosti proglašen je nacionalnim parkom već 1953.
godine. To je fluviokrški kraj vapnenačkog i dolomitnog sastava.
5
Sjeveroistočni, naseljeni dio čabarskog područja prostire se na visinama ispod 900 metara, tako
da se nadmorska visina smanjuje u dolini Čabranke i gornje Kupe na 300-500 m/nm, a obuhvaća
i prostor oko prometnice Prezid - Gerovo. To je fluvijalni i fluviokrški kraj paleozojskih i
trijaskih stijena. Ovaj dio prostora ima otvorenije pejzaže, livade, pašnjake i poljoprivredna
područja, između kojih su smještena brojna veća i manja naselja.
Područje grada Čabra smjestilo se u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara, odnosno obuhvaća
najsjeverniji dio županijskog prostora. Najvećim dijelom graniči s Republikom Slovenijom,
zatim s primorsko-goranskim općinama Klana, Jelenje, Čavle i Lokve, te s gradovima Bakar i
Delnice.
2.1.1. Reljefne karakteristike
Šume zauzimaju 5% površine grada Čabra, a pod obradivim površinama – oranicama,
voćnjacima, livadama i pašnjacima je 23% od čega oranice i voćnjaci zauzimaju svega 3,4%
ukupne površine Grada.
Oranice i vrtovi se prostiru u udolinama uz naseljena mjesta i uz rijeke Čabranku i Kupu. Veće
poljoprivredne površine se nalaze uz naselja Gerovo, Mali Lug, Tršće, Crni Lazi i Prezid, te na
području Mandli. Livade i pašnjaci zauzimaju 19,4% i također se uglavnom nalaze uz naselja, a
djelomično su to i napuštene oranice. Nalaze se i unutar prostranih šumskih područja, međutim
kako se više ne koriste za ispašu i sjenokošu, polagano ih osvaja šuma.
Voda (rijeke Kupa i Čabranka) je uz šumske prostore jedan od najvrjednijih prirodnih resursa
grada Čabra, koji za sada još nije dobio puni značaj. Vodni potencijali količinski značajno
nadilaze lokalne potrebe, naročito veliki krški izvori. U budućnosti, koja će mnogim europskim
zemljama, pa čak i našoj donijeti probleme s pitkom vodom, vodni resursi mogu postati izuzetan
razvojni potencijal čabarskog gospodarstva. Međutim, posebno zbog postojanja kvalitetnih
izvorišnih područja rijeke Kupe i Čabranke. To naravno pretpostavlja i zahtijeva strateški pristup
i konkretizaciju mjera u cilju zaštite postojećih vodnih resursa.
6
Na području grada Čabra razlikujemo četiri izrazita vegetacijska pojasa: brdski (montani),
visokogorski (altimontani), pretplaninski (subalpinski) i pojas klekovine (adalpinski).
U njima je razvijeno nekoliko klimazonalnih šumskih tipova te pripadajuća vegetacija travnjaka i
rudina koja se razvila nakon potiskivanja šuma. Osim toga, razvijeno je i nekoliko azonalnih
šumskih zajednica, a tereni od prirode neobrasli šumom obrasli su vegetacijom stijena,
močvarica, cretova i visokih zeleni te nešto malo planinskim rudinama i oskudnom vegetacijom
točila na mjestima gdje se nije razrasla klekovina bora. Nešumski tipovi vegetacije, osim donekle
travnjaka, bili su na području koje danas zauzima grad Čabar, oduvijek prostorno zastupljeni tek
manjim površinama. Najniže dijelove područja koje zauzima grad Čabar obilježavaju čiste
bukove šume koje pripadaju europsko-montanom vegetacijskom pojasu koji zauzima područje
od oko 350 do oko 650 (700) m nadmorske visine.
Klimazonalna brdska šuma bukve i velike mrtve koprive predstavlja čistu bukovu šumu u
visinskoj zoni 450 do 700 m nadmorske visine i razvija se na karbonatnoj podlozi, uglavnom na
vapnencu. Ona obrasta one dijelove reljefa dokle sežu topliji utjecaji klime kupskom dolinom.
Najstrmije stjenovite padine i police stijena u pojasu gorske šume bukve obrašćuje osebujna
šumska zajednica crnog graba i crnjuše. Ponegdje ona dopire i u pojas bukovo-jelovih šuma. To
su termofilne šume koje obrastaju najstrmije padine imaju veliko zaštitno i protuerozijsko
značenje.
Ove šume nalaze se npr. na stjenovitim padinama iznad Čabra, Sokola, Gerova, padinama
udoline Krašićevice i iznad izvora Kupe. Osim što su neobično važne u sprječavanju erozijskih
procesa na strmim padinama, ove šume nemaju gospodarsku važnost jer se radi uglavnom o
zaštitnim šumama.
Uz vodotoke, osobito u području vodotoka Čabranke te u predjelu oko Malog Luga nalazimo i
manje fragmentarno razvijene šumarke vrba i bijele te crne johe. To su mjesta s florom vlažnih
staništa i kao takva zaslužuju pažnju u smislu zaštite lokalne bioraznolikosti i posebnosti u
krajoliku.
Najznačajniji, ali i gospodarski najvažniji vegetacijski pojas šumske vegetacije na području
grada Čabra je pojas gorskih bukovo-jelovih šuma.
7
To je europsko-altimontani vegetacijski pojas (viši gorski ili visokogorski pojas) čije se
zajednice prostiru u visinskom rasponu od 700 do 1100 m nadmorske visine diferencirane su u
dvije serije – silikatnu i karbonatnu seriju, a svaka od njih u fitogeografskom smislu pripada
posebnoj vegetacijskoj zoni.
U gradu Čabru nalazimo sljedeće osnovne tipove vegetacije:
Medioeuropska vegetacijska zona acidofilnih šuma i Dinarska vegetacijska zona
mješovitih šuma bukve i jele
o Mješovita šuma bukve i jele, Šuma plemenitih listača, Jelova šuma s milavom
- Borealna vegetacijska zona subalpskih smrekovih šuma i Subilirska vegetacijska zona
subalpinskih šuma bukve
o Pretplaninska šuma bukve
Dinarska vegetacijska zona šuma klekovine
o Klekovina bora s kozokrvinom
Šumske kulture
Vegetacija travnjaka i ostalih nešumskih zajednica
Livada pahovke, Livada vlasulje i rosulje, Livada krestaca, Livada uspravnog ovsika i
trpuca, Livada tvrdače,Vriština, Fragmenti zajednica močvarica, Fragmenti cretne
vegetacije, Planinske rudine, Vegetacija sječina i visokih zeleni, Ruderalna i korovna
vegetacija, Vegetacija stijena.
Bitno je napomenuti da gradu Čabru također pripada dio Nacionalnog parka Risnjak sjevernije
od glavnog vrha V. Risnjaka (1528 m) s najvišim stjenovitim područjima vršnog grebena koje se
protežu do Sjevernog Malog Risnjaka, te šumsko područje Kloštra, Pogleda i Bukovog vrha, kao
i livada Lazac. Iz toga proizlazi da su na području grada Čabra smještene najvažnije
pretplaninske površine parka s rudinama, stijenama, klekovinom planinskog bora i većim
dijelovima pretplaninske šume bukve. Dio novog proširenja oko izvorišta rijeke Kupe obuhvaća i
8
osebujnu dolinu Sušicu s termofilnim šumicama crnjuše i crnog graba. Na taj način je na
čabarskom području zastupljen gotovo cjelovit visinski vegetacijski profil planina Gorskog
kotara – od brdskih (montanskih) čistih bukovih šuma preko visokogorskog (altimontanskog)
pojasa bukovo-jelovih i čistih jelovih šuma, i preko pretplaninskih bukovih šuma do klekovine
planinskog bora i planinske vegetacije stijena.
Stanovnicima je šuma kao osnovno prirodno bogatstvo oduvijek bilo osnova za privređivanje
sredstava za život, bilo radom u šumi ili u drvno industrijskim pogonima te za upotpunjavanje
vlastitih fondova sječom privatnih šuma ili za prodaju, odnosno korištenjem sporednih šumskih
proizvoda.
Gospodarstvo Čabra kroz povijest se razvijalo skoro isključivo zahvaljujući šumi koja je
omogućila razvoj drvoprerađivačkih djelatnosti. Gospodarstvo Čabra se tijekom desetljeća
razvijalo zahvaljujući prirodnim resursima kojima obiluje – šumi, te se stoga kao dominantna
gospodarska djelatnost razvila drvoprerađivačka industrija. Bez obzira na veliku vrijednost
šumskih potencijala najbitnija značajka gospodarskog razvoja Grada su relativno male vlastite
investicijske mogućnosti. Šume na području grada Čabra prostiru se na 78% površine čime čine
važan subjekt gospodarstva toga područja.
Veliki problem za šumsko gospodarstvo grada Čabra predstavljala je elementarna nepogoda koja
je u veljači 2014. godine pogodila cijelo područje te je zbog ledoloma oštećeno 90% – 95%
bukovog drveća što ima za posljedicu kroz naredne dvije do tri godine izvršenje sanitarne sječe
od oko 1/3 ukupne količine drvne mase, a to je skoro milijun kubika bukovog drva. Devastirana
drva industrija i nedovoljno organizirano korištenje sporednih šumskih proizvoda predstavljaju
vodeći gospodarstveni problem dok je jedini stalni financijski efekt za lokalnu samoupravu
šumski doprinos od 5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatske šume d.o.o. uplaćuju na
račun lokalne samouprave koje ta sredstva koriste za izgradnju komunalne infrastrukture što čini
zanemarivu korist za razvoj lokalne zajednice za koju takav prirodni resurs može biti veliki
pokretač razvoja. No uz elementarnu nepogodu, pokrenuti gospodarstvo i razvoj bit će vrlo
zahtjevno.
9
2.1.2. Klimatske karakteristike
Većina ljudskih aktivnosti povezana je s klimom, a osobito radovi na otvorenom, pa primjerice,
građevinski radovi ili poljoprivredne, šumarske i mnoge druge djelatnosti ovise o oborinama,
snježnim prilikama, vjetrovima i sl. Također se istraživanje pogodnosti za rekreacijske aktivnosti
te za turizam nekog kraja znatno oslanja na regionalne odnosno lokalne prilike podneblja. Često
je važna i mikroklima pojedinih lokaliteta, npr. snježne prilike i ležanje snijega na tlu, za što
nažalost najčešće nedostaju točni podaci mjerenja.
Za čabarski kraj karakteristična je visoka količina padalina koje se kreću od 2.000 mm u nižim
predjelima do preko 3.000 mm u najvišem jugozapadnom dijelu. Siječanj i veljača su mjeseci s
najviše snijega.
Klima je izrazito planinska, gdje srednje mjesečne negativne temperature imaju siječanj (-2 °C),
veljača (-0,8 °C) i prosinac (-0,5 °C), a srednja godišnja temperatura iznosi +7,16 °C.
Ljeti su temperature najviše u dolini Kupe. Značenje snijega je neizostavno, a zajedno s ostalim
klimatskim elementima utjecao je na formiranje sasvim određenih karakteristika kulturnog
pejzaža, npr. gradnja kuća sa strmijim krovom “na dvije vode”, izolacija zidova od vlage,
zatvorenost mentaliteta ljudi vjerojatno pod utjecajem dugih zima, pa time i smanjenog
komuniciranja, i dr. Zime su duge, oštre i sa snježnim pokrivačem, u prosjeku godišnje 106 dana.
Ljeta su kratka, svježa i rekreativno vrlo ugodna. Vlage ima u izobilju što pogoduje bujnosti
šumskog pokrivača i čestoj magli.
Na području Grada postoji i poznata meteorološka postaja Parg koja djeluje u sklopu Državnog
hidrometeorološkog zavoda.
Klima je ograničavajući čimbenik razvoja Grada posebice zbog veoma teške povezanosti i
dislociranosti naselja te se stvara problem odlaska u veće gradove, kao i sama otežanost
prometa među naseljima grada Čabra. Glavni faktor prometne nepovezanosti su velike
količine snježnih padalina što bi u nekim drugim područjima bilo ključna razvojna prednost
za primjerice razvoj zimskog turizma.
10
2.2. Povijesna, kulturna i prirodna baština
2.2.1. Kulturna i povijesna baština
Prve tragove života na ovim prostorima nalazimo iz vremena ilirsko-keltskih plemena Japoda, iz
vremena halštatske kulture od IX. do IV. stoljeća prije Krista. Dolazak slavensko-hrvatskih
plemena uslijedio je u ove prostore najvjerojatnije u vrijeme njihova prodora u Istru 590. godine.
U XI. stoljeću spominje se i prvo naselje u ovim krajevima. Zapis iz 1028. godine kazuje da se
“jedan dan hoda od Rijeke” nalazi naseobina Gerona pa bi to trebalo biti današnje Gerovo. U
jednom opisu vinodolske župe iz 1260. godine, kao posjed knezova Krčkih, spominje se i
Brezidan kraj Babnog polja, današnji Prezid. Vjeruje se ipak da mjesto Prezid ima bogatiju
prošlost, a ime je dobilo vjerojatno po svom smještaju.
Nalazilo se pred Zidom rimskog Liburnijskog limesa iz I. stoljeća poslije Krista. Na tom su
prostoru pronađeni i prvi dokazi o životu ljudi na ovom tlu: ostaci grnčarije iz halštatsko-
japodske kulture.
Čabar se prvi puta spominje 1642. godine u Grobničkom urbaru, a značajno gospodarsko i
upravno središte postaje 1651. godine kada je Petar Zrinski izgradio peći za taljenje željeza,
kovačnice, pilanu, mlin, gospodarske i stambene zgrade za radnike, te svoju kuriju.
Adrijski kroničar Garibaldi zabilježio je da je tu Zrinski lijevao topove, bombe i kugle, a također
piše da ime mjesta dolazi od ilirske riječi ziaber što znači krčevina (mjesto se danas u narječju
naziva Čeber), iako je moguće da je ime nastalo po konfiguraciji terena koja podsjeća na kabao,
čabar. Nakon pogibije i zapljene 1671. godine od Zrinskih je u današnjem Čabru ostao samo
dvor od kojeg je danas u donekle izvornom obliku samo ugaona kula. Čabar je u to vrijeme imao
70 kuća, dok se ostala naselja još ne spominju (osim Gerova i Prezida koji se u nešto drugačijem
obliku spominju dosta ranije). Na području grada Čabra, točnije Prezida, nalazi se zaštićeni
spomenik kulture – arheološke zone i lokaliteti – Kasnoantički limes. Poznati zid rimskog
fortifikacijskog sustava, tzv. Liburnijski limes, prostirao se unutar vojno-obrambenog sustava
11
Claustra Alpaium Iuliarium, čije tragove danas nalazimo izvan naselja. Zid se protezao od
trsatske gradine preko Prezida prema brdu Nanos u Sloveniji.
Uz navedeno, na području Prezida nalaze se i povijesne građevine:
- KUĆA VESEL
Građena je od kamena i drva, četverokutnog tlocrta, dvostrešnog poluskošenog krovišta
pokrivenog crijepom. Prema građevinskim odlikama i prema organizaciji prostora predstavlja
tipičnu kuću Gorskog kotara za razdoblje između XVII i XIX st. dok prema orijentaciji uz
glavnu ulicu naselja, reprezentira kuću iz polovine XIX st. kada su se u Prezidu pojavile uz
primarne seoske i građanske kuće s orijentacijom prema ulici.
- ZGRADA OŽBOLT
Građena je od kamena i drva, orijentirana užom stranom prema glavnoj ulici. Poluskošenog je
krovišta, pokrivena šindrom, koje se jednom stranom nastavlja u natkriti prigrađeni, vanjski
drveni hodnik-gang. Građena je na kosom terenu, te je s ulične strane visoka prizemnica, dok je s
dvorišne strane niska katnica s ulazom u konobu – štalu u prizemlju. Organizacijski je
podijeljena u tri nivoa, podrumski – za stoku i ostavu, stambeni - s tri glavna dijela, te tavanski –
sa sobicom i prostorom za sijeno. Prema organizaciji i orijentaciji u prostoru i prema glavnoj
ulici naselja reprezentira stariji tip seoske kuće Prezida i šire okolice iz početka XIX st. ili ranije.
- KUĆA ŽAGAR
Građena je pretežno od kamena te drva, kvadratnog tlocrta, poluskošenog nesimetričnog krova,
pokrivenog crijepom („biber“). Orijentirana je pročeljem prema ulici, s kamenim portalom na
sredini. Osobitost vanjskog obilježja čini rasvjetno tijelo – fenjer, iz vremena gradnje pričvršćen
na kutu kuće. Na zaglavnom kamenu portala stoji urezano „A.d. 1848.“. Presjek kuće pokazuje
tri nivoa: prizemni, prvog kata i podruma. Prema graditeljskim oznakama istaknuti je primjer
građanske kuće Prezida i okolice, iz polovice XIX. st. Prema unutarnjem rasporedu kuća u
12
osnovi ima kontinuitet starijeg tipa – trodijelni propisani raspored prostorija za goransku kuću
općenito, ali se gospodarskim prosperitetom pojedinca taj tip kuće razvija u višeprostornu kuću
isključivo stambene odnosno trgovačke namjene, te prema ovim karakteristikama reprezentira
život tog vremena u Prezidu i okolici.
- ZGRADA LIPOVAC
Građena je od kamena i drvene građe oko 1824. godine ili ranije i predstavlja tipičnu seosku
kuću Prezida i okolice u XVII./XIX. st. Presjek kuće pokazuje tri nivoa: podrumski sa prostorom
za stoku i s konobom, stambeni s tri dijela, te tavanski s prostorijom za ostavu sijena. Stambena
etaža kuće podijeljena je na tri dijela: ulazni prostor smješten u lijevoj polovici duže strane. U
tom se prostoru, u njegovom kamenom dijelu, nalazilo ognjište. Lijevi dio, primarno jedan
prostor, s drvenim zidovima predstavljao je stambenu prostoriju – hišu, dok je desno od srednjeg
dijela smještena soba – hišica. Kuća je građena na kosom terenu te s ulične strane izgleda kao
niska katnica s istaknutom strehom krovišta. Na kući se ističu tri mala prozorska otvora na
drvenom ožbukanom zidu, te ulaz u konobu u podrumskim-zidanim prostorijama.
te,
- ruralna cjelina naselja Prezid, naselje otvorenog tipa, koje je do druge polovine XX. st.
zadržalo gotovo sve oznake cjelovito oblikovanog prostora u kontinuitetu uvjetno od XV.-XVII.
st. sa seoskim i građanskim građevinama. U Prezidu su još uvijek sačuvane stare drvene kuće
kao autohtoni primjerci goranske arhitekture i ruralno graditeljstvo hrvatske baštine.
- crkva Sv. Vida.
Na mjestu današnje crkve nekada je postojala mala kapelica. Godine 1855. nakon epidemije
kolere, odlučeno je da se izgradi nova, velika crkva.
Također, gradsko naselje Čabar evidentirano je kao spomenik kulture gdje središtem naselja
dominira kaštel (kurija) Petra Zrinskog (nepokretno kulturno dobro), koji je u nešto
promijenjenom obliku, nadograđivanjem tijekom prošlih stoljeća i recentnijom obnovom,
sačuvan do danas. Iznad središnjeg trga dominira barokna crkva Sv. Antuna Padovanskog i
13
XVII. st. sa kalvarijom (nepokretno kulturno dobro). Isto tako, i Gerovo je evidentirano kao
spomenik kulture gradskog naselja kao središnje mjesto gerovske udoline, jedno od najstarijih
mjesta u Gorskom kotaru koje se prvi puta spominje 1028. godine kao „naseobina Gerona“. Župa
je utemeljena 1504. godine, a u doba Zrinskih Gerovo je jedno vrijeme bilo središte Gorskog
kotara.
Na području Čabra između ostalih se nalaze sljedeća nepokretna i pokretna kulturna dobra:
Čabarski govori
Već postoje dva rječnika čabarskog govora, a tijekom 2015. godine izdan je još jedan rječnik
Čabarskog govora, nakon što je prihvaćen kao nematerijalno kulturno dobro.
Grobnica obitelji Ghyczy i Ghyczy – Paravić na groblju, Kapela Blažene Djevice
Marije, Mauzolej obitelji Ivana Križa na groblju, Oltarna pala „Bogorodica s
djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Antunom Padovanskim“ u crkvi sv. Antuna
Padovanskog.
Na području Gerova, Hriba i Plešca nalaze se također nepokretna i pokretna kulturna dobra:
Gerovo, crkva sv. Hermagora i Fortunata ,Gerovo, kompleks crkve Blažene Djevice
Marije „Majke Božje Svetogorske“ s pripadajućim građevinama, ruševnim
građevinama, sajmištem te pašnjakom i šumom, Gerovo, orgulje u Crkvi sv.
Hermagora i Fortunata, Plešce, crkva Presvetog Trojstva, Plešce, kuća i
gospodarstvo Čop, Hrib, crkva sv. Leonarda
Ostali sakralni objekti su:
Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori – Gerovo, Župa sv. Andrije – Tršće,
Crkvica Majke Božje od sedam žalosti – Kozji Vrh, Crkvica Pohođenja Marijinog –
Ravnice, Crkvica Majke Božje Snježne – Lividraga, Crkvica sv. Ivana Krstitelja –
14
Sokoli, Crkvica sv. Petra i Pavla – Kranjci Crkvica sv. Roka – Gerovo, Crkvica sv.
Ane – Mali Lug, Kapelica sv. Ivana Nepomuka i obitelji Križ – Čabar, Ruševina
kapelice sv. Stjepana u Vodama, Kapelica sv. Ivana Krstitelja u Tropetima.
Izvor: Registar kulturnih dobara (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212), datum pristupanja 26.08.2015.
U Čabru danas djeluju sljedeće udruge :
Tablica 2.1. Popis udruga koje djeluju u gradu Čabru
R. Br. Udruge koje djeluju u gradu Čabru
1. Udruga umirovljenika Grada Čabra
2. DVD Gerovo
3. Udruga mladih "Motus"
4. Društvo za sportsku rekreaciju „Mlin“ Plešce
5. Auto klub "Zrinski" Čabar
6. Športsko ribolovna udruga „Čabranka“ Čabar
7. Kinološka udruga Grada Čabra
8. Udruga dioničara "Opskrba" D.D. Čabar
9. Klub liječenih alkoholičara Čabar
10. Streličarski klub 3d Croatia-Prezid
11. Udruga žena "Goransko srce" Čabar
12. DVD Prezid
13. Auto i karting klub Petar Klepac
15
14. Nogometni klub „Snježnik“ Gerovo
15. Udruga vozača i automehaničara grada Čabra – Sirena
16. Pusno društvo „Kurent“ Gerovo
17. Lovačka udruga „Lipa“ Plešce
18. Astronomsko društvo Čabar
19. Matica Hrvatska ogranak Čabar
20. Hrvatski časnički zbor Grada Čabra
21. Društvo športske rekreacije „Bulin“ Ravnice
22. Udruga umirovljenika Finvest Corp Čabar
23. SKi klub „Rudnik“ Tršće
24. Puhački orkestar Grada Čabra
25. Auto klub „Quickly“ Čabar
26. Planinarsko društvo „Jelenc“ Gerovo
27. Udruga za zdrav život i zdravu prirodu „Trbuhovica“ Prezid
28. Pustno društvo „Blječok“ Plešce
29. Airsoft klub „Veprovi“
30. Udruga iznajmljivača „Topli dom“ Čabar
31. Udruga „Čebranske tamburaše“
32. Udruga za promicanje kvalitete življenja „Svoj“
16
33. Lovačko društvo „Tetrijeb“ Čabar
34. Konjički klub „Magušar“
35. DVD Tršće
36. DVD Čabar
37. Zajednica tehničke kulture Grada Čabra
38. Udruga mještana Prezid
39. Planinarsko društvo Čabar
40. Pčelarsko društvo Grada Čabra
41. Udruga malih dioničara Finvest Corp d.d.
42. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Čabra
43. Streljački klib „Čabar“
44. Zajednica športskih udruga Grada Čabra
45. Društvo za sportsku rekreaciju „Goran“ Prezid
46. Pustno društvo „Cuklar“ Čabar
47. Udruga za zaštitu životinja „Tetrijeb“
48. Pustno društvo „Larfa“ Tršće
49. Moto klub „Goranski vukovi“ Čabar
50. Društvo za sport i rekreaciju „Biciklistička avantura“ Tršće
51. Vatrogasna zajednica Grada Čabra
17
52. Udruga mladih Grada Čabra „501“
53. Lovačko društvo „Tetrijeb“ Gerovo
54. Klub informatičara „Gerovonet“
55. Udruga privatnih šumovlasnika Čabar
56. Poljoprivredno edukacijska udruga Gorski kotar
57. Društvo za sport i rekreaciju „Gorači“
58. Slovensko kulturno društvo Gorski kotar
59. Pustno društvo Prezid – 1969
60. Hrvatski crveni križ Gradsko društvo crvenog križa Čabar
61. DVD Plešce
62. Udruga mladih Grada Čabra „Prosper“
63. Udruga malih udjeličara Lož Metalpress d.o.o.
64. Radio-klub „Sokol“ Tršće
65. Udruga dioničara „Finvest Corp 2004“
Izvor: Registar Udruga RH, (datum pristupanja 26.08.2015.)
Ove organizacije svojim djelovanjem upotpunjuju društveni život Grada. Sve djelatnosti na
području Grada nastoji potpomoći lokalna samouprava iz sredstava proračuna.
S obzirom da područje grada Čabra sadrži mnogo različitih kulturnih i povijesnih dobara, već
prepoznatih od strane institucija, kao i jedinstveni čabarski govor, puno je mogućnosti koje se
mogu otvoriti i mnogo je potencijala koji se mogu iskoristiti. Poseban značaj navedenoga
odnosi se na djelatnosti iz područja turizma koje bi se mogle valorizirati onoliko koliko zaista
zaslužuju.
18
2.2.2. Prirodna baština
Nacionalni Park Risnjak
Na području grada Čabra nalaze se zaštićene Nacionalnog parka Risnjak, dio čijeg teritorija od
2784 ha pripada gradu Čabru. Postojanje nacionalnog parka unutar granica grada Čabra može
biti od velike važnosti i znatan poticaj njegovom turističkom i gospodarskom boljitku.
Izvor Kupe – geomorfološki spomenik prirode
Izvor Kupe predstavlja jedinstveni hidrogeološki raritet izuzetne ljepote. Vode u izvorištu
izbijaju iz dubokog krškog vrela podno visokih okomitih litica. Nizvodni dio gornjeg toka Kupe i
obližnja divlja sutjeska bujičnog toka Sušice čine jednu povezanu pejzažnu cjelinu koja zaslužuje
posebnu valorizaciju. Zaštita i valorizacija ovog spomenika prirode je u sklopu Nacionalnog
parka “Risnjak”.
Uz Risnjak i izvor Kupe, bitno je spomenuti i planinu Snježnik koja je također na području
Grada.
Ekološka mreža NATURA 2000 je ekološka međunarodna mreža očuvane prirodne baštine tj.
jedan od osnovnih mehanizama zaštite ugroženih vrsta i stanišnih tipova na području EU.
Zakonsko uporište za provedbu NATURA 2000 predstavljaju dvije direktive, Direktiva o zaštiti
ptica (Directive 2009/147/EC) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore
(Council Directive 92/43/EEC).
Zbog svojih specifičnosti, područje Gorskog kotara gotovo je u potpunosti uvršteno u
prijedlog NATURA 2000 područja u Republici Hrvatskoj. Takav prijedlog NATURA-e za
područje Gorskog kotara, a tako i Čabra, posljedica je činjenice da Gorski kotar predstavlja jedno
od rijetkih staništa na kojemu obitavaju sve tri velike zvijeri Republike Hrvatske: medvjed, vuk i
ris.
19
Ukupno su unutar NATURA 2000 predloženog područja na teritoriju Gorskog kotara zaštićene
62 vrste. Prema Naturi 2000, Izvor Gerovčiće je zaštićeno područje špilja i jama zatvorenih za
javnost.
Čabar ulazi u područje Gorskog kotara sa sljedećim zaštićenim vrstama (prema NATURA 2000
- Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove):
NP Risnjak:
močvarna riđa, alpinska strizibuba, velika četveropjega cvilidreta, potočni rak, vuk,
medvjed, ris, planinski kotrljan, tankovratni podzemljar, Skopolijeva gušarka, Bukove
šume Luzulo-Fagetum, Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, Travnjaci tvrdače
(Nardus) bogati vrstama, Brdske košanice, Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s
dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum),Ilirske bukove šume (Aremonio-
Fagion), Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea), Špilje
i jame zatvorene za javnost, Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni
lokaliteti za kaćune), Europske suhe vrištine, Planinske i borealne vrištine, Sastojine
Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi, Aluvijalne šume (Alno-Padion,
Alnion incanae, Salicion albae)
Na području Kupe nalaze se sljedeće zaštićene vrste:
obična lisanka, kiseličin vatreni plavac, potočni rak, mladica, bolen, mali vretenac, peš,
dabar, vidra, dunavska paklara, veliki vijun, zlatni vijun, potočna mrena, velika pliska,
bjeloperajna krkuša, gavčica, plotica, Keslerova krkuša, tankorepa krkuša, mala
svibanjska riđa, danja medonjica, Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom,
Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion,
Senecion fluviatilis, Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae),
Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima
dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati, Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
20
Izvor: NATURA 2000 – datum pristupanja 26.08.2015. (http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-
mreza-rh-natura-2000-1300.html)
2.3. Stanje okoliša
Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti
uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Jedno od
prioritetnih pitanja za zaštitu okoliša je gospodarenje otpadom, a glavni problem Grada su
financijska sredstva za sanacije postojećih odlagališta koje treba urediti.
Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina
uvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije i
izgleda naselja te kulturno-povijesnog nasljeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je čuvati
i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza i zabraniti izgradnju ili postavu građevina
koje bi ga izgledom mogle narušiti.
Usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada na području grada Čabra obavlja Jedinstveni
upravni odjel, Odsjek za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Postojeći
kapaciteti za postupanje s otpadom na području Grada, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o
tehničkim kapacitetima i mogućnostima Odsjeka za komunalni sustav, prostorno uređenje i
zaštitu okoliša, te o kapacitetima građevine za zbrinjavanje otpada – odlagališta komunalnog
otpada Peterkov Laz, na koje se odlaže otpad iz grada Čabra. Odvoz otpada obavlja
koncesionarska tvrtka obrt „Muhvić“ iz Malog Luga.
S obzirom na gore navedene kulturne i prirodne aspekte, zaštićena područja i objekte koji su
od iznimne važnosti za kulturu toga kraja, Grad ima potencijal za mogući daljnji razvoj, kako
turizma (poljoprivredni turizam, planinarenje, biciklizam, sakralni turizam) tako i ostalih
djelatnosti pa i jačanja gospodarstva, s obzirom da bi domicilno stanovništvo time moglo
ojačati turističku ponudu i uslugu, povećati mogući broj radnih mjesta što bi uvelike
doprinijelo smanjenju depopulacije i potencijalnom ostanku mladih ljudi u rodnom kraju te
proširiti krug ljudi koji bi kupovali njihove usluge i proizvode.
21
U ovom trenutku obrt „Muhvić“ raspolaže adekvatnim sustavom transportnih jedinica za
skupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Peterkov Laz, a koji je prilagođen uspostavljenom
sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se skupljeni
otpad transportira na siguran način do lokacije za trajno deponiranje.
Tablica 2.2. Proizvedeni otpad na području grada Čabra za 2014.
R.br. Naziv tvrtke ili obrta Djelatnost
uslijed koje
dolazi do
emisije u okoliš
(NKD opis)
Djelatnost
(opis)
Opasan/
Neopasan
otpad
Proizvedeno
u
izvještajnoj
godini
(t/god)
Predano
skupljaču
- količina
(t/god)
1 GRAĐEVINAR d.o.o.
za građevinarstvo i
trgovinu
Gradnja
stambenih i
nestambenih
zgrada
Servis
vozila i
plovila
Neopasan 0,33 0,33
2 GRAĐEVINAR d.o.o.
za građevinarstvo i
trgovinu
Gradnja
stambenih i
nestambenih
zgrada
Servis
vozila i
plovila
Neopasan 0,5 0,5
3 GRAĐEVINAR d.o.o.
za građevinarstvo i
trgovinu
Gradnja
stambenih i
nestambenih
zgrada
Servis
vozila i
plovila
Neopasan 16,97 16,97
4 GRAĐEVINAR d.o.o.
za građevinarstvo i
trgovinu
Gradnja
stambenih i
nestambenih
zgrada
Servis
vozila i
plovila
Opasan 0,05
5 GRAĐEVINAR d.o.o.
za građevinarstvo i
trgovinu
Gradnja
stambenih i
nestambenih
zgrada
Servis
vozila i
plovila
Opasan 0,6
6 INA-Industrija nafte,
d.d.
Trgovina na
malo motornim
gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Benzinske
pumpe
(uključujući
opskrbu
vozila
gorivom)
Opasan 0,4 0,4
7 INA-Industrija nafte,
d.d.
Trgovina na
malo motornim
gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
Benzinske
pumpe
(uključujući
opskrbu
vozila
Opasan 0,5 0,5
22
prodavaonicama gorivom)
8 INA-Industrija nafte,
d.d.
Trgovina na
malo motornim
gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Benzinske
pumpe
(uključujući
opskrbu
vozila
gorivom)
Opasan 0,026 0,026
Izvor: http://roo-preglednik.azo.hr (pristupljeno dana 10.09.2015)
Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru bitno je vršiti sukladno
odredbama Županijskog plana. Praćenjem bi se stoga trebao obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje
utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode te
zaštitnim mjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,
racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni
uvjet zdravog i održivog razvitka.
U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećeg prostora, te očuvanja i osiguranja
kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, Prostornim planom uređenja
grada Čabra utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od
prekomjerne buke, te propisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju
ratne opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, te zaštitu od
požara.
Ovim mjerama potrebno je zaštititi posebno vrijedne dijelove prirode od zagađivanja. Propisuju
se i mjere za sanaciju već ugroženih dijelova čovjekova okoliša.
Za izgradnju rekreacijskih ili gospodarskih građevina te svih drugih koje iziskuju veće zahvate u
prostoru, a mogući su potencijalni štetni utjecaji na stanje okoliša, treba izraditi detaljni plan
uređenja kojim će se odrediti uvjeti građenja i mjere zaštite okoliša.
23
2.3. Stanje okoliša
2.3.1. Zaštita tla
Grad Čabar oskudijeva bonitetnim zemljištima, stoga vrijedno poljoprivredno zemljište (oranice,
voćnjake, livade i pašnjake) koje se nalazi izvan građevinskog područja treba strogo štititi od
prenamjene. Livade i pašnjake koji se nalaze uz naselja treba zaštititi ispašom i košnjom, a
gospodarenjem šumama i košnjom za potrebe lovstva moguće je sačuvati i teže dostupne livade
unutar šumskih područja.
Zaštitu šuma i šumskog zemljišta vršiti u skladu s Šumskogospodarstvenim osnovama za
državne šume i Programima za gospodarenje u privatnim šumama. Na područjima koja su
izložena eroziji, u okviru gospodarenja šumama treba planirati samo nužne sanitarne sječe.
Šume i šumsko zemljište nije potrebno umjetno pošumljavati – sadašnja pošumljenost je dobra, a
zapušteno i neobrađeno poljoprivredno tlo se samo od prirode zašumljuje. Vršiti samo njegu,
čišćenje, prorjeđivanje i popunjavanje šuma u prirodnim sastojinama, u skladu s Osnovama i
Programima gospodarenja šumama za određeno područje.
2.3.2. Zaštita zraka
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području grada Čabra
prvom kategorijom, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana. Prema članku 24.
Zakona o zaštiti zraka prva kategorija kvalitete zraka označava čist ili neznatno onečišćen zrak:
nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon.
Suglasno zakonskoj regulativi provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka.
Mjerna postaja za kvalitetu zraka na području grada Čabra nalazi se u Lividragi, s opisom:
24
N 4528'42'' E 1435'14'' 930 m/nm H=2 m L=10 m K: UTT, metali, oborine.
Prema objedinjenom izvještaju za razdoblje 01.01.-31.12.2013. o kvaliteti zraka na području
Primorsko-goranske županije na području Lividrage nema dovoljno podataka za obradu (<75%).
Glavni lokalni izvori ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak jesu cestovni promet te neindustrijska
ložišta u javnim ustanovama, maloj privredi i kućanstvima.
Tablica 2.3. Emisije u zrak iz stacionarnih izvora na području grada Čabra za 2013. godinu
R.br. Naziv
tvrtke ili
obrta
Naziv
org.
Jedinic
e na
lokaciji
Djelatnost uslijed
koje dolazi do
emisije u okoliš
(NKD opis)
Onečišćujuća
tvar
Prag
tvari za
vode
(kg/god)
Količina
ispuštanj
a (kg/god)
- ukupna
1 INA-
Industrij
a nafte,
d.d.
BP
Čabar
Trgovina na malo
motornim gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Ukupna
suspendirana
tvar
NO 95,78383
2 INA-
Industrij
a nafte,
d.d.
BP
Čabar
Trgovina na malo
motornim gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Kemijska
potrošnja
kisika-
dikromatom
(kao O2)
(KPKCr)
NO 64,10592
3 INA-
Industrij
a nafte,
d.d.
BP
Čabar
Trgovina na malo
motornim gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Biokemijska
potrošnja kisika
nakon n dana
(BPKn)
NO 13,84826
4 INA-
Industrij
a nafte,
d.d.
BP
Čabar
Trgovina na malo
motornim gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Ukupna ulja i
masti
NO 5,77011
5 INA-
Industrij
a nafte,
d.d.
BP
Čabar
Trgovina na malo
motornim gorivima i
mazivima u
specijaliziranim
prodavaonicama
Mineralna ulja NO 4,962295
NO-nije određeno
25
Izvor: http://roo-preglednik.azo.hr (pristupljeno dana 10.09.2015)
2.3.3. Zaštita voda
Površinske i podzemne vode na području grada Čabra prema Uredbi o klasifikaciji voda moraju
zadovoljiti kakvoću 1. i 2. vrste.
Klasifikacija u vrste izvršena je prema namjeni i stupnju čistoće vode, te slijedi:
1. vrsta – površinske i podzemne vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon
dezinfekcije
mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode za uzgoj
plemenitih vrsta ribe
2. vrsta – vode koje se u svom prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za
sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovarajućeg
pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.
Očuvanje kakvoće podzemnih i površinskih voda sliva Kupe i Čabranke ima poseban značaj ne
samo za čabarski kraj nego za Republiku Hrvatsku. Površinske i podzemne vode sliva Kupe i
Čabranke na području grada Čabra prema Državnom planu za zaštitu voda kategorizirane su na
sljedeći način:
izvor Kupe i rijeka Kupa do Metlike tj. cijelim svojim tokom kroz područje grada Čabra
u 1. vrstu,
izvor Čabranke u 1. vrstu,
vodotok Čabranke od izvora do grada Čabra u 1.vrstu,
vodotok Čabranke od grada Čabra do ušća u rijeku Kupu u 2. vrstu.
Slivovi izvorišta Čabranke i Kupe predstavljaju posebno osjetljive prostore koji imaju visoku
kategoriju zaštite u rangu vodoopskrbnih rezervata.
26
Sliv izvora Kupe, te svi slivovi izvora uključenih u vodoopskrbni sustav grada Čabra štite se
odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće kojom se vrši kategorizacija sanitarnih
zona, propisuju mjere zabrane ili ograničenja u korištenju, mjere zaštite voda, te način njihovog
provođenja po sanitarnim zonama.
2.3.3.1. Zaštita površinskih voda
Ugroženost voda od utjecaja izvora onečišćenja čine otpadne vode naselja, otpadne vode drvne i
ostale industrije te procjedne vode sa odlagališta otpada. Gradnja sustava odvodnje neophodna je
zbog zaštite izvorišta vode za piće i očuvanja kvalitete površinskih voda.
Za veća naselja (Čabar, Prezid i Gerovo) potrebno je izgraditi sustave javne odvodnje, te dovršiti
započetu izgradnju sustava Tršće. Određuju se vrlo strogi kriteriji izgradnje kanalizacijskih
sustava ovih naselja: razdjelna kanalizacija i treći stupanj pročišćavanja. Odvodnju otpadnih
voda postojeće drvne industrije i manjih proizvodnih pogona te planiranih novih gospodarskih-
poslovnih i turističko-ugostiteljskih zona riješiti priključenjem na sustave javne odvodnje uz
prethodno pročišćavanje.
Odvodnju otpadnih voda manjih naselja rješavati putem individualnih uređaja za obradu
otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupka pročišćavanja).
Zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i objekata za zbrinjavanje
otpadnih voda individualnih građevina potrebno je riješiti zajednički za cijelo područje grada
Čabra.
2.3.3.2. Zaštita od izvanrednih onečišćenja voda
Prema Državnom planu za zaštitu voda za slučaj izvanrednih onečišćenja na vodotocima Kupi i
Čabranki, kao državnim vodama, provoditi interventne mjere temeljem operativnih planova koje
donose i provode Hrvatske vode.
27
2.3.4. Zaštita od buke
Na području grada Čabra buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini
provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima. Unutar građevinskog
područja naselja dopušta se maksimalna razina buke od 55 dB danju i 45 dB noću.
Potrebno je inicirati praćenje pojava buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene
subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci treba donijeti
Odluku o zaštiti od buke kojom se reguliraju dozvoljene razine buke, ovisno o namjeni prostora.
2.4. Infrastruktura
2.4.1. Društvena infrastruktura
Društvena infrastruktura je važna komponenta društvenog standarda kojom se ostvaruje
napredak i razvoj unutar svake zajednice. Ona podiže obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu,
zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi povećanju socijalne skrbi,
osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, pruža rekreaciju i odmor stanovništvu, te
ostvaruje mnogobrojne dugoročne ciljeve.
Obrazovnu infrastrukturu grada Čabra čine osnovna škola ”Petar Zrinski” Čabar i Dječji vrtić
„Buba Mara“.
Za razliku od velikog zagađenja urbanih sredina, područje grada Čabra koje spada u ruralnu
sredinu, ima minimalnu koncentraciju zagađenja. Stanje okoliša je vrlo dobro te je kao takvo
povoljno za različite vrste djelatnosti, uključujući i agro-turizam, gastro-turizam te sakralni
turizam.
28
Uz matičnu školu u Čabru djeluju i područne škole u Prezidu, Tršću, Gerovu i Plešcima. Dječji
vrtić ˝Buba Mara˝ Čabar djeluje kroz pet podružnica (Gerovo, Tršće, Prezid, Čabar, Plešce) s
mješovitim odgojno-obrazovnim skupinama djece i provodi 6 satni odgojno-obrazovni program
rada. Svaka podružnica ima po jednu mješovitu odgojnu skupinu, a u svakoj odgojnoj skupini
radi po jedan odgojitelj.
U Gradu Čabru djeluje i srednja škola ”Vladimir Nazor” koja nudi mogućnost upisa u smjerove
opće gimnazije te obrtnička zanimanja automehaničara i alatničara.
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb na području Čabra organizirana je kroz Dom zdravlja PGŽ
kroz Ispostavu Čabar, u sklopu koje djeluju Ambulante Čabar, Prezid, Tršće i Gerovo gdje
postoje privatne ordinacije opće medicine i stomatološke ordinacije. Također, na području
Općine djeluje i ljekarna kao i pomoć i njega u kući starijim i nemoćnim osobama.
Socijalna skrb jedna je od bitnih djelatnosti zbog većine starog stanovništva koje živi na
području Grada te raštrkanosti naselja. Socijalna skrb je organizirana putem Centra za socijalnu
skrb Rijeka, no s najbližim područnim uredima u Delnicama, Čabru i Vrbovskom.
Iako su na području Gorskog kotara neki poštanski uredi zatvoreni zbog nerentabilnosti u
naseljima grada Čabra su ipak aktivni poštanski uredi, kao i banke i bankomati. Uz trgovine
hranom te već navedenim domom zdravlja starija populacija nije prisiljena često odlaziti van
Grada, u veće centre.
2.4.2. Sportska infrastruktura
Na području grada Čabra nalazi se sportska dvorana OŠ „Petar Zrinski“
Važno je napomenuti i SKI Klub Rudnik koji uz kontinuirani rad posjeduje i vlastiti skijaški
poligon s vučnicom, rasvjetom za noćno skijanje i sistemom za umjetno zasnježivanje, a stalno
se nabavlja i najmodernija skijaška oprema za rad.
29
Na čabarskom području nalaze se sportski centri Rudnik kraj Tršća i dio Snježnika u NP Risnjak.
Nažalost, centri ne djeluju kako bi trebali no predstavljaju veliki potencijal razvoja područja.
Na području Grada nalaze se i nogometna igrališta kao i biciklističke staze Gerovo – Lividraga,
Milanov vrh, Rekreativna staza Trbuhovica, Tršće - Milanov vrh, Tršće – Vrhi.
2.4.3. Komunalna i energetska infrastruktura
Područje grada Čabra je slabo urbanizirano područje bogato podzemnim i površinskim vodama.
Rijeka Kupa i njena pritoka Čabranka daju obilježje čitavom kraju. Iskorištavanje voda ovog
područja je vrlo slabo. Od izdašnijih izvora za vodoopskrbu se koristi samo izvorište Čabranke.
Izvor Kupe predstavlja strateške rezerve vode za piće na razini države, a potencijalne resurse
vode za piće predstavljaju i jaki krški izvori na desnoj obali Kupe. Na Čabranci se nalaze dvije
male hidroelektrane. Sliv rijeke Kupe na području grada Čabra obuhvaća njen izvorišni i gornji
tok. U tom dijelu za rijeku Kupu i njenu pritoku Čabranku propisana je vrlo visoka čistoća vode.
Očuvanje propisane kakvoće posebno je značajno zbog toga što se Kupa nizvodno koristi za
opskrbu vodom za piće i što su te vode pogodne za uzgoj plemenitih riba.
Vodoopskrba na području Grada karakterizirana je mnogobrojnošću vodovoda koji zahvaćaju po
nekoliko izvora male minimalne izdašnosti (oko 0.1L/s). Izuzetak je izvorište Čabranke s oko 50
L/s i izvor Mlake s oko 10 L/s.
Izvori zahvaćeni za vodoopskrbu na području grada Čabra razlikuju se po osnovnom kemijskom
- mineralnom sastavu, koji prvenstveno ovisi o geološkom sastavu stijena vodonosnika, te po
stupnju onečišćenja kao posljedici utjecaja ljudskih djelatnosti. Osnovni uzroci onečišćenja voda
izvora zahvaćenih za vodoopskrbu grada Čabra su otpadne vode naselja i prometnica te divlje
deponije otpada formirane u krškim vrtačama depresijama. U većini naselja postoje manji drvno-
prerađivački pogoni koji nekontroliranim odlaganjem raznih štetnih i opasnih tvari mogu ugroziti
30
podzemne vode. Mnogobrojnost i raspršenost vodovodnih sustava i vodoopskrbnih objekata na
području grada Čabra uvelike otežava njihovo održavanje u sanitarno-tehničkom pogledu
(redovito čišćenje, sanacije i rekonstrukcije), provedbu procesa pročišćavanja – u prvom redu
dezinfekcije vode, nadzor nad objektima i zdravstvenom ispravnošću vode.
Na područje Grada nema izgrađene plinske mreže, niti centralnih toplifikacijskih sustava.
Cjelokupno područje grada Čabra napaja se električnom energijom iz TS 35/20 kV “Gerovo”
koja je locirana u naselju Mali Lug.
Na području grada Čabra postoje tri mini hidroelektrane izgrađene na rijeci Čabranki. Dvije su
veće snage, jedna 1100 kVA koja je priključena na mrežu distribucije i druga 160 kVA koja je
priključena na pogon “Finvesta” u Čabru. Treća mini hidroelektrana je male snage, cca 10 kVA i
napaja pogon investitora. Distribucija električne energije obavlja se preko 59 trafostanica 20/0,4
kV odgovarajućeg tipa i kapaciteta od kojih su 51 u vlasništvu HEP-a, a 8 u vlasništvu potrošača.
Trafostanice su locirane na mjestima potrošnje, odnosno po naseljima u gradu Čabru.
Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna na
zasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe.
Telekomunikacijska mreža je u nekim naseljima nedovoljno izgrađena.
2.4.4. Prometna infrastruktura
Grad je periferno položen obzirom na glavne prometne pravce Republike Hrvatske, ali i
Slovenije, pa zbog veće nadmorske visine i otežanih zimskih uvjeta ima i nepovoljniji
geografsko prometni položaj.
Položaj Grada na granici prema Sloveniji te reljefna izdvojenost i relativna udaljenost od
prometne okosnice Gorskog kotara, odnosno delničkog koridora ukazuju na njegov periferni,
granični i prometno izolirani značaj. Udaljenost i relativno teža pristupačnost glavnim
31
prometnim pravcima Hrvatske i Slovenije bitan je uzrok prometne izoliranosti čabarskog
područja, posebno prema Primorju i delničkom koridoru. S njima je povezano uskom cestom
koja prolazi dolinom Čabranke i Kupe, a od Broda na Kupi spaja se na cestu Kočevje-Delnice.
Drugi cestovni pravac ide od Slovenske granice na Prezid - Parg (s odvojkom za Čabar), Tršće i
Gerovo, te se preko Crnog Luga spaja s Delnicama.
Naselje Crni Lug spojeno je na cestu Rijeka - Zagreb preko Gornjeg Jelenja čime je skraćena
veza između Slovenije i Primorja. Prometnice ovog područja imaju velike nagibe, a u zimskim
razdobljima i znatne količine snijega što otežava prometnu prohodnost prema Primorju i
delničkom koridoru.
Povoljnije stanje prometnica je prema Republici Sloveniji na čijem se području bolje održava
prohodnost cesta.
2.4.5. Poslovna infrastruktura
Na području grada Čabra postoji nekoliko poslovnih zona.
To je poslovna zona drvoprerađivačke namjene K1 u Gerovu (Finvest corp), poslovna zona
komunalno servisne namjene K3.Na području Grada nalazi se i građevina za eksploataciju
mineralnih sirovina te se stalno aktivni kamenolomi građevinsko-tehničkog kamena nalaze u
blizini Prezida i na lokaciji Malkin Laz.
U metalne sirovine spadaju nalazišta živine rude kod Tršća. To su u cjelini mala i nerentabilna
ležišta.
S obzirom na prometnu dislociranost i mali broj stanovništva na području grada Čabra
dostupni su svi primarni sadržaji potrebni za normalno društveno i gospodarsko funkcioniranje
sredine. To su primjerice gradska uprava, pošte, banke, trgovine kao i domovi zdravlja te
ljekarne. Ipak, nužno je potrebno kvalitetnije održavanje prometnica, naročito u zimskim
mjesecima, kako bi stanovništvu zaposlenom izvan područja grada Čabra olakšao odlazak na
posao.
32
3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA
Budući da se u okviru suvremene ekonomske znanosti i politike ističe kako je stanovništvo jedan
od najznačajnijih faktora gospodarskog razvoja, prilikom sagledavanja ukupnih razvojnih
potencijala određenog lokaliteta nužno je uzeti u obzir i prirodna, migracijska te strukturna
obilježja njegova stanovništva, kao temeljnih odrednica raspoloživosti i kvalitete demografskog
potencijala. Sukladno tome, u ovom dijelu rada analizirani su relevantni pokazatelji
demografskog razvoja grada Čabra.
3.1. Kretanje stanovništva
U proteklih 150 godina na području grada Čabra zastupljeni su negativni ukupni populacijski
trendovi, što je u skladu s depopulacijskim kretanjima na širem prostoru mikroregije Gorskog
kotara. Uzroke smanjenja broja stanovnika prvenstveno treba tražiti u nepovoljnim prirodno-
geografskim i društveno-gospodarskim okolnostima koje su već u 30-im godinama 20. stoljeća
intenzivirale depopulacijske procese u čabarskom kraju. Naime, radi iscrpljenosti lokalnih rudnih
rezervi (željeza i žive), izgubila su se brojna radna mjesta u djelatnostima rudarstva i metalurgije
koje su u to vrijeme dominirale u izrazito monolitnoj gospodarskoj strukturi grada Čabra, a
konzekventno tome došlo je i do emigracije onog dijela radno sposobnog stanovništva koje je
egzistencijalno ovisilo o zapošljavanju u navedenim tradicionalnim industrijskim djelatnostima.
Posljedica toga bilo je značajno smanjenje broja stanovnika na ovom prostoru, što potvrđuje i
službena demografska statistika prema kojoj je grad Čabar u međupopisnom razdoblju 1931. –
1948. izgubio čak petinu svog stanovništva (cf. tablica 3.1.).1
Nakon Drugog svjetskog rata javlja se proces spontanog restrukturiranja lokalnog gospodarstva u
smjeru jačanja uloge poljoprivrede i stočarstva te šumarstva i drvne industrije u ukupnoj
gradskoj ekonomiji, što je i razumljivo s obzirom na velike prirodne potencijale Čabra za razvoj
1Tome su zasigurno jednim dijelom pridonijela i nepovoljna demografska kretanja uzrokovana općim ratnim
zbivanjima na prostoru Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata.
33
upravo tih djelatnosti. Revitalizaciju čabarske privrede popratio je i djelomičan populacijski
oporavak, pa je tako u dva uzastopna popisna razdoblja (1948.-1953. i 1953.-1961.) čabarsko
stanovništvo raslo ujednačenom dinamikom, cca. 5,3% u odnosu na prethodno razdoblje (cf.
tablica 3.1.).
Međutim, izostanak stvaranja osnovnih preduvjeta za bolje i intenzivnije korištenje raspoloživih
ljudskih i prirodnih razvojnih potencijala tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća2 rezultirao je
niskom razinom proizvodnosti i konkurentnosti lokalnog poljoprivrednog i drvno-prerađivačkog
sektora te generiranjem negativne razvojne divergencije grada Čabra u odnosu na ukupna
prosječna gospodarska i demografska kretanja na razini Hrvatske i Županije. Konzekventno
tome, uslijedile su ekonomske emigracije i osipanje čabarskog stanovništva koje se u razdoblju
od 1961. do 1991. godine smanjivalo po prosječnoj dekadnoj stopi od 8,3%. Istovremeno, na
razini Hrvatske i PGŽ-a prisutan je potpuno suprotan trend, tj. demografska ekspanzija – u 1991.
godini stanovništvo Republike Hrvatske se povećalo za 15% u odnosu na 1961. godinu, dok je
istovremeno broj stanovnika PGŽ-a porastao za iznadprosječnih 34,3% (cf. tablica 3.1.).
Uslijed daljnje gospodarske deprecijacije čitave mikroregije Gorskog kotara i nemogućnosti
pronalaska posla u široj okolici grada Čabra3, kao i nerješavanja ključnih problema koji su
oduvijek ograničavali razvoj čabarskog kraja (reljefna i prometna izoliranost, teški uvjeti života,
nedovoljna infrastrukturna razvijenost i sl.), u posljednjih dvadeset godina nastavljen je trend
egzodusa čabrana i lokalne demografske degradacije što je u konačnici rezultiralo alarmantnom
činjenicom da je u posljednjoj popisnoj godini (2011.) na području grada Čabra zabilježeno
gotovo upola manje stanovnika nego 1857. godine (cf. tablica 3.1.).4
2To se posebno odnosi na rješavanje problema prometne izoliranosti, nedovoljne i neadekvatne infrastrukturne
opremljenosti te problema usitnjenosti proizvodnje i malih proizvodnih kapaciteta.
3 Ekonomski dispariteti grada Čabra u odnosu na prosjek RH i PGŽ detaljnije su elaborirani u 4. poglavlju ove
studije.
4 Ovdje je potrebno istaknuti da su na smanjenje stanovništva na području grada Čabra u popisnom razdoblju 1991.-
2001., osim navedenih čimbenika, značajno utjecala i prisilna mehanička kretanja stanovništva za vrijeme
Domovinskog rata.
34
GodinaBroj
stanovnika
Indeks
1857.=100
Međupopisna
stopa rasta/pada
Broj
stanovnika
Indeks
1857.=100
Međupopisna
stopa rasta/pada
Broj
stanovnika
Indeks
1857.=100
Međupopisna
stopa rasta/pada
Broj
stanovnika
Indeks
1857.=100
Međupopisna
stopa rasta/pada
1857. 2.181.499 100,00 - 165.503 100,00 - 41.548 100,00 - 7.235 100,00 -
1869. 2.398.292 109,94 9,94 173.038 104,55 4,55 42.720 102,82 2,82 7.313 101,08 1,08
1880. 2.506.228 114,89 4,50 179.246 108,30 3,59 41.496 99,87 -2,87 5.971 82,53 -18,35
1890. 2.854.558 130,85 13,90 198.934 120,20 10,98 43.518 104,74 4,87 6.697 92,56 12,16
1900. 3.161.456 144,92 10,75 217.653 131,51 9,41 42.855 103,15 -1,52 6.770 93,57 1,09
1910. 3.460.584 158,63 9,46 239.354 144,62 9,97 42.485 102,26 -0,86 7.467 103,21 10,30
1921. 3.443.375 157,84 -0,50 223.640 135,13 -6,57 39.567 95,23 -6,87 6.620 91,50 -11,34
1931. 3.785.455 173,53 9,93 237.748 143,65 6,31 41.934 100,93 5,98 7.595 104,98 14,73
1948. 3.779.858 173,27 -0,15 207.635 125,46 -12,67 36.220 87,18 -13,63 6.041 83,50 -20,46
1953. 3.936.022 180,43 4,13 216.781 130,98 4,40 39.396 94,82 8,77 6.360 87,91 5,28
1961. 4.159.696 190,68 5,68 240.621 145,39 11,00 38.088 91,67 -3,32 6.702 92,63 5,38
1971. 4.426.221 202,90 6,41 270.660 163,54 12,48 35.485 85,41 -6,83 6.083 84,08 -9,24
1981. 4.601.469 210,93 3,96 304.038 183,71 12,33 31.692 76,28 -10,69 5.465 75,54 -10,16
1991. 4.784.265 219,31 3,97 323.130 195,24 6,28 30.545 73,52 -3,62 5.169 71,44 -5,42
2001. 4.437.460 203,41 -7,25 305.505 184,59 -5,45 26.120 62,87 -14,49 4.387 60,64 -15,13
2011. 4.284.889 196,42 -3,44 296.195 178,97 -3,05 23.011 55,38 -11,9 3.770 52,11 -14,06
RH PGŽ Gorski kotar Čabar
Tablica 3.1. Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gorskog kotara i grada Čabra prema
popisima stanovništva 1857.-2011.
Izvor: Izračun autora na temelju popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.
35
Iako su u zadnja dva popisna razdoblja evidentne negativne demografske tendencije na razini
čitave Hrvatske, podaci na sljedećem grafikonu pokazuju da se populacijska baza grada Čabra
smanjuje znatno izraženijom dinamikom u odnosu na nacionalni, županijski, ali i regionalni
prosjek.
Grafikon 3.1. Međupopisna stopa promjene broja stanovnika (%) u Republici Hrvatskoj,
Primorsko-goranskoj županiji, Gorskom kotaru i Gradu Čabru 2001. i 2011. godine
Izvor: Obrada autora na temelju podataka preuzetih iz tablice 3.1.
U periodu 2001.-2011. broj stanovnika u Republici Hrvatskoj smanjio se za 3,44%, a u gradu
Čabru za 14,06%, odnosno za 10,62 postotnih bodova više od nacionalnog prosjeka i 11,01
postotnih bodova više od županijskog prosjeka. Osim iznadprosječnog smanjenja broja
stanovnika u Gradu, promjena razine međupopisnih stopa smanjenja stanovništva u promatranim
godinama ukazuje i na relativno izraženije usporavanje depopulacije u predmetnim teritorijalnim
cjelinama u odnosu na sam Čabar. Time ne samo da je porasla negativna razlika u gustoći
naseljenosti Grada u usporedbi s Republikom Hrvatskom i PGŽ-om, nego je došlo i do
povećanja ovog oblika demografskog dispariteta Čabra u odnosu na regionalni prosjek Gorskog
kotara. Dakle, 2001. godine gustoća naseljenosti na području grada Čabra iznosila je 15,67
-7,249
-3,438
-5,454
-3,047
-14,490
-11,900
-15,129
-14,064
2001. 2011.
RH PGŽ Gorski kotar Čabar
36
stanovnika na km², odnosno 23,64% manje od Gorskog kotara, a u 2011. godini 13,46
stanovnika na km² ili 25,55% manje od prosjeka navedene goranske regije (cf. Tablica 3.2.). U
istom se desetogodišnjem razdoblju smanjio i udio stanovništva Čabra u ukupnom stanovništvu
Gorskog kotara i to za cca. 0,4 postotna boda.
Tablica 3.2. Gustoća naseljenosti (broj stanovnika na km²) u Republici Hrvatskoj, Primorsko-
goranskoj županiji, Gorskom kotaru i gradu Čabru u popisnim godinama 1971. - 2011. godine
Teritorijalna
cjelina 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Indeks
2011./1971.
Indeks
2011./2001.
RH 78,21 81,31 84,54 78,41 75,71 96,8 96,6
PGŽ 75,43 84,74 90,06 85,15 82,55 109,4 97,0
Gorski kotar 27,88 24,90 23,99 20,52 18,08 64,8 88,1
Čabar 21,73 19,52 18,46 15,67 13,46 62,0 85,9
Izvor: Izračun autora na temelju popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.
Zabrinjavajuće je to što prirodno i mehaničko kretanje stanovništva upućuje da se grad Čabar
zadnjih desetljeća nalazi u fazi ekstremne depopulacije, u kojoj se smanjenje lokalnog
stanovništva odvija kroz istovremenu pojavu emigracijske i prirodne depopulacije, a to je ujedno
i kritično obilježje cijelog Gorskog kotara. Radi dugotrajnog iseljavanja uglavnom mladih osoba
reproduktivne dobi i dominantne zastupljenosti starijih dobnih skupina u ukupnoj čabarskoj
populaciji (cf. poglavlje 3.2.), narušena je inherentna sposobnost prirodne obnove čabarskog
stanovništva, pa je tako proces depopulacije Čabra, pored već tradicionalno snažnog utjecaja
negativnog migracijskog salda, dodatno intenziviran pojavom denataliteta, a negativni prirodni
prirast će u sljedećim desetljećima, obzirom na uočenu dinamiku u posljednja dva međupopisna
razdoblja, postati dominantan ili isključivi faktor demografske regresije (cf. tablica 3.3.).
37
Tablica 3.3. Mehaničko i prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj, Primorsko-
goranskoj županiji, Gorskom kotaru i gradu Čabru u međupopisnim razdobljima 1991.-2001. i
2001.-2011.
Teritorijalna
cjelina
Promjena broja stanovnika u razdoblju
1991.-2001.
Promjena broja stanovnika u razdoblju
2001.-2011.
Ukupna
promjena
Prirodna
promjena
Migracijski
saldo
Ukupna
promjena
Prirodna
promjena
Migracijski
saldo
RH -346.805 -28.757 -318.048 -152.571 -96.310 -56.261
PGŽ -17.625 - - -9.310 -10.211 901
Gorski kotar -4.425 -2.190 -2.230 -3.109 -2.127 -982
Čabar -782 -312 -470 -617 -356 -261
Izvor: Izračun autora na temelju službene vitalne statistike i popisa stanovništva RH koji su objavljeni na mrežnim
stranicama DZS-a.
Pogoršavanje biodinamike čabarskog stanvništva najbolje se može sagledati kroz promjenu
vrijednosti vitalnog indeksa grada Čabra u posljednjem popisnom razdoblju (cf. grafikon 3.2.).
Grafikon 3.2. Vitalni indeks Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gorskog kotara
i grada Čabra u 2001. i 2011. godini
Izvor: Obrada autora na temelju podataka preuzetih iz Statističkih priopćenja Pr. 7.1.1. 2002. i 2014. koja su
objavljena na mrežnim stranicama DZS-a.
82,727 80,700
68,500 71,100
44,624 41,500 41,538
30,508
2001. 2011.
RH PGŽ Gorski kotar Čabar
38
U samo 10 godina vitalni indeks grada Čabra smanjio se za 26,6%, dosegnuvši u 2011. godini
ispodprosječnu vrijednosnu razinu od 30,5 što govori da na svega tri živorođena djeteta u Gradu
dolazi čak deset umrlih stanovnika. Takav omjer nataliteta i mortaliteta predstavlja izrazito
visoko negativno odstupanje od regionalnog (za 26,5%), županijskog (za 57,1%) i državnog
prosjeka (za 62,2%) te ukazuje na ubrzavanje procesa prirodne depopulacije Čabra. Temeljem
toga, a uvažavajući specifičnosti dosadašnjeg mehaničkog kretanja stanovništva na čabarskom
prostoru, može se zaključiti da se stanovništvo grada Čabra zapravo nalazi u poodmaklom stadiju
izumiranja.5 U tom smislu, ukoliko nositelji razvoja Čabra uskoro ne osiguraju pretpostavke za
poticanje snažnijeg naseljavanja i reprodukcije lokalnog stanovništva, postoji realna opasnost da
bi čabarsko stanovništvo u doglednoj budućnosti moglo potpuno nestati.
Na ovakvu pretpostavku navodi i statistika kretanja broja kućanstava prema kojoj je u
posljednjem međupopisnom razdoblju utvrđen pad broja kućanstava na području grada Čabra za
7,1%, što je gotovo istovjetno stupnju smanjenja broja kućanstava na razini Gorskog kotara
(7%). Takva tendencija dodatno potvrđuje destimulirajući utjecaj ukupnih situacijskih obilježja
ovog dijela gorske Hrvatske zbog kojih mladi ljudi nisu sposobni formirati vlastito kućanstvo.
Također, iz promjene broja kućanstava na razini Republike Hrvatske i PGŽ-a proizlazi da Grad i
u ovom kontekstu sve više divergira od državnog i županijskog prosjeka, iz kojeg je vidljivo da
je, unatoč općem smanjenju stanovništva, Republika Hrvatska u međupopisnom razdoblju 2001.-
2011. zabilježila rast u broju kućanstava za 2,8%, a PGŽ za čak 5,3% (cf. tablica 3.4.).
5 Obilježja izumiruće populacije i drugih tipova općeg kretanja stanovništva detaljnije su objašnjena u Friganović,
M. (1990): Demogeografija: stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
39
Tablica 3.4. Ukupan broj osoba i broj kućanstava u Republici Hrvatskoj, Primorsko-goranskoj
županiji, Gorskom kotaru i gradu Čabru 2001. i 2011. godine.
Teritorijalna
cjelina
Broj osoba Broj kućanstava
2001. 2011. Indeks
2011./2001. 2001. 2011.
Indeks
2011./2001.
RH 4.437.460 4.246.313 95,7 1.477.377 1.519.038 102,8
PGŽ 305.505 293.927 96,2 111.162 117.009 105,3
Gorski kotar 26.120 22.862 87,5 9.705 9.019 92,9
Čabar 4.387 3.770 85,9 1.542 1.433 92,9
Izvor: Izračun autora na temelju Popisa stanovništva RH 2001. i 2011. koji su objavljeni na mrežnim stranicama
DZS-a.
Osim izrazito negativnog prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva, regresivan demografski
razvoj Čabra očituje se i u nepovoljnim strukturnim obilježjima stanovništva, a koja su detaljnije
elaborirana u sljedećoj tematskoj jedinici.
3.2. Dobna i obrazovna struktura stanovništva
Uz negativnu divergenciju trenda općeg populacijskog kretanja na području grada Čabra u
odnosu na prosjeke viših teritorijalnih razina, omjeri između pojedinih dobnih kontingenata u
starosnoj strukturi stanovništva Čabra ukazuju i na sve izraženiji proces starenja stanovništva u
ovom goranskom gradu (cf. tablica 3.5.).
40
Tablica 3.5. Pokazatelji starosti stanovništva u 2001. i 2011. godini
Adm.
Jedinica
Koeficijent starosti* Indeks starenja** Prosječna starost
2001. 2011. Indeks
2011./2001. 2001. 2011.
Indeks
2011./2001. 2001. 2011.
Indeks
2011./2001.
RH 21,6 24,1 111,6 90,7 115,0 126,8 39,3 41,7 106,1
PGŽ 22,6 26,6 117,7 109,4 155,3 142,0 41,0 43,9 107,1
Čabar 24,9 27,6 110,8 123,2 179,2 145,5 41,9 45,7 109,1
Izvor: Izračun autora na osnovi Popisa stanovništva 2001. i 2011. koji su objavljeni na mrežnim stranicama DZS-a.
*Indeks starenja je postotni udio koji se izračunava kao odnos broja osoba starih 60+ godina i broja osoba starih 0-
19 godina. Indeks veći od 40% ukazuje da je stanovništvo određenog područja u procesu demografskog starenja.
**Koeficijent starosti prikazuje udio osoba starih 60+godina u ukupnom stanovništvu. Pokazatelj je razine starenja,
a nakon što prijeđe vrijednost od 12% smatra se da je stanovništvo promatranog područja u procesu demografskog
starenja.
Pokazatelji starosti čabarskog stanovništva ne samo da znatno prelaze granične vrijednosti, već
oni značajno odstupaju i od državnog/županijskog prosjeka u obje promatrane popisne godine.
Povrh toga, kretanja vrijednosti ovih pokazatelja pokazuju i brže pogoršavanje dobnih obilježja
čabrana u odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije. U
zadnjem međupopisnom razdoblju prosječna starost na području grada Čabra povećala se za
9,1% (RH za 6,1%, PGŽ za 7,1%), indeks starenja za 45,5% (RH 26,8%, PGŽ za 42%), a
koeficijent starosti za 10,8% (RH za 11,6%, PGŽ za 17,7%). Dakle, s obzirom na to da dva od tri
osnovna pokazatelja starosti čabarskog stanovništva rastu dinamikom bržom od
državnog/županijskog prosjeka, sasvim je jasno da grad Čabar i u ovom aspektu sve više
demografski zaostaje za Republikom Hrvatskom i Primorsko-goranskom županijom.
To se može vidjeti i kroz različitu zastupljenost pojedinih dobnih razreda u ukupnoj strukturi
stanovništva Grada u usporedbi s Republikom Hrvatskom i Primorsko-goranskom županijom (cf.
tablica 3.6.).
41
Tablica 3.6. Dobna struktura stanovništva Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije,
Gorskog kotara i grada Čabra prema Popisu stanovništva 2011.
Dobni razredi RH PGŽ Gorski kotar Čabar
Broj Udio (%) Broj Udio (%) Broj Udio (%) Broj Udio (%)
0-4 212.709 4,96 12.518 4,23 820 3,56 128 3,40
5-9 204.317 4,77 11.761 3,97 819 3,56 142 3,77
10-14 235.402 5,49 12.688 4,28 946 4,11 145 3,85
Kontingent
mladih 652.428 15,22 36.967 12,48 2.585 11,23 415 11,02
15-19 244.177 5,70 13.792 4,66 1.022 4,44 166 4,40
20-24 261.658 6,11 16.780 5,67 1.221 5,31 194 5,15
25-29 289.066 6,75 20.121 6,79 1.444 6,28 245 6,50
30-34 294.619 6,88 21.370 7,21 1.328 5,77 217 5,76
35-39 284.754 6,65 19.565 6,61 1.191 5,18 229 6,07
40-44 286.933 6,70 19.268 6,51 1.385 6,02 229 6,07
45-49 307.561 7,18 21.121 7,13 1.796 7,80 298 7,90
50-54 320.502 7,48 23.607 7,97 2.078 9,03 365 9,68
55-59 311.818 7,28 24.773 8,36 2.088 9,07 371 9,84
60-64 272.740 6,37 22.827 7,71 1.692 7,35 295 7,82
Radni
kontingent 2.873.828 67,10 203.224 68,62 15.245 66,25 2.609 69,19
65-69 202.002 4,71 14.283 4,82 1.081 4,70 149 3,95
70-74 212.401 4,96 15.879 5,36 1.465 6,37 226 5,99
75-79 175.526 4,10 13.081 4,42 1.293 5,62 169 4,48
80-84 108.104 2,52 7.905 2,67 906 3,94 131 3,47
85-89 47.641 1,11 3.811 1,29 349 1,52 65 1,72
90-94 10.758 0,25 825 0,28 70 0,30 5 0,13
95 i više 2.201 0,05 220 0,07 17 0,07 1 0,03
Starački
kontingent 758.633 17,70 56.004 18,91 5.181 22,52 746 19,77
Ukupno 4.284.889 100,00 296.195 100,00 23.011 100,00 3.770 100,00
Izvor: Obrada autora na osnovi Popisa stanovništva 2011. objavljenog na mrežnim stranicama DZS-a.
U posljednjoj popisnoj godini u Čabru je zabilježena relativno nepovoljnija dobna struktura
stanovništva u odnosu na hrvatske i županijske prosjeke prema kojoj je evidentno da postojeće
stanovništvo Čabra ima veći udio staračkog kontingenta i slabiju zastupljenost najmlađeg
42
kontingenta stanovništva, a što je u skladu s prosječnim starosnim obilježjima stanovništva na
čitavom području mikroregije Gorskog kotara. Iako grad Čabar ima neznatno veći postotak
ukupne radne snage, to se u ovom slučaj nikako ne može interpretirati kao demografska prednost
i to iz dva razloga:
1. Grad Čabar u okviru radnog kontingenta ima izraženiji udio dobne skupine 50 do 64
godina, a koja ujedno dominira i u ukupnoj strukturi stanovništva (27,4%), što znači da će
prema starosnom kriteriju relativno veći dio čabarskog stanovništva u sljedećih 10 godina
izgubiti radnu sposobnost;
2. S obzirom da kontingent mladih predstavlja izvore nove radne snage i budućih nositelja
društveno-gospodarskog razvoja, udio ovog kontingenta u ukupnoj strukturi stanovništva
ukazuje da grad Čabar u kontekstu navedenog ima relativno nepovoljnije uvjete za bolju
budućnost u usporedbi s referentnim demografskim stanjem na razini države i Županije.
Čabar zaostaje i u obrazovnoj strukturi stanovništva u usporedbi s prosjekom Republike
Hrvatske i Primorsko-goranske županije. Prema podacima za 2011. godinu najveće zaostajanje u
obrazovanosti stanovništva grad Čabar ima u tercijarnom obrazovanju – 8,2 postotna boda manji
udio visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na PGŽ i 4,6 postotna boda manji udio
visokoobrazovanog stanovništva u odnosu na RH (cf. tablica 3.7.). S obzirom na to da se u
uvjetima rastuće tehnologije i tehnološkog napretka visokoobrazovana radna snaga nameće kao
jedan od ključnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja, relativno slaba zastupljenost i
nepovoljna struktura visokoobrazovanog stanovništva u gradu Čabru u odnosu na
državni/županijski prosjek umanjuje pretpostavke za razvoj modernije strukture lokalnog
gospodarstva.
43
Tablica 3.7. Obrazovna struktura stanovništva Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gorskog kotara i grada Čabra
starog 15 i više godina u 2011. godini
Administrativna
jedinica Ukupno
Bez
škole
1 - 3
razreda
osnovne
škole
4 - 7
razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato Svega
Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
RH 3.632.461 62.092 34.786 249.081 773.489 1.911.815 595.233 212.059 371.472 11.702 5.965
% 100,00 1,71 0,96 6,86 21,29 52,63 16,39 5,84 10,23 0,32 0,16
PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602
% 100,00 0,67 0,43 4,17 16,69 57,74 20,07 7,35 12,34 0,38 0,23
Gorski kotar 20.426 222 193 944 5.802 10.854 2.373 1.072 1.287 14 38
% 100,00 1,09 0,94 4,62 28,40 53,14 11,62 5,25 6,30 0,07 0,19
Čabar 3.355 27 37 102 1.051 1.741 397 163 233 1 -
% 100,00 0,80 1,10 3,04 31,33 51,89 11,83 4,86 6,94 0,03 -
Izvor: Obrada autora na osnovi Popisa stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku.
44
Na temelju iznesenih rezultata analize dinamike i strukturnih promjena stanovništva, na kraju
ovog dijela studije može se zaključiti da su svi aspekti dosadašnjeg demografskog razvoja
grada Čabra poprimili kritična obilježja koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju i ograničenje
razvojnim mogućnostima te mogu postati glavni uzrok daljnjeg razvojnog zaostajanja ovog
goranskog grada.
45
4. STANJE GOSPODARSTVA
U ovome poglavlju, temeljem dostupnih financijskih i makroekonomskih pokazatelja,
analizirana su gospodarska kretanja na području grada Čabra. Analizom su obuhvaćeni
financijski pokazatelji poduzetnika Grada, procijenjena je vrijednost i struktura bruto dodane
vrijednosti poduzetnika te kretanje ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti u lokalnom
gospodarstvu, i to za razdoblje od 2008. do 2014. godine.
4.1. Financijski rezultati poduzetnika
Kretanja u lokalnom gospodarstvu ocijenjena su na osnovi financijskih rezultata poduzetnika
(obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području grada Čabra (cf. Tablica 4.1.).
Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju službenih podataka
Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.)6.
6 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak
motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L –
Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti.
46
Tablica 4.1. Financijski rezultati poduzetnika grada Čabra za 2008. i 2014. godinu po djelatnostima (iznosi u HRK)
Izvor: Izračun autora na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e za 2008. i 2014. godinu. Podaci obuhvaćaju financijske rezultate trgovačkih društava sa
sjedištem u gradu Čabru.
2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks 2008. % 2014. % Indeks
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9.764.165 2,07% 10.742.332 4,28% 110,02 9.258.072 2,01% 11.085.743 3,86% 119,74 506.093 4,66% 187.254 2,12% 37,00 0 0,00% 530.665 1,19%
B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
C. Prerađivačka industrija 402.936.523 85,50% 186.727.947 74,38% 46,34 395.162.102 85,61% 223.687.591 77,97% 56,61 7.774.421 71,65% 6.919.287 78,33% 89,00 0 0,00% 43.878.931 98,14%
D. Opskrba električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija0 0,00% 36.720 0,01% 0 0,00% 39.674 0,01% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 2.954 0,01%
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
1.768.665 0,38% 5.064.584 2,02% 286,35 2.163.207 0,47% 5.114.673 1,78% 236,44 0 0,00% 586 0,01% 394.542 32,58% 50.675 0,11% 12,84
F. Građevinarstvo 36.594.495 7,77% 35.780.347 14,25% 97,78 34.753.683 7,53% 34.332.287 11,97% 98,79 1.873.163 17,26% 1.491.820 16,89% 79,64 32.351 2,67% 43.760 0,10% 135,27
G. Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala 15.837.146 3,36% 9.003.724 3,59% 56,85 15.959.973 3,46% 8.907.863 3,10% 55,81 378.128 3,48% 156.952 1,78% 41,51 500.955 41,36% 61.091 0,14% 12,19
H. Prijevoz i skladištenje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane828.147 0,18% 2.032.004 0,81% 245,37 821.212 0,18% 2.036.000 0,71% 247,93 6.935 0,06% 30.371 0,34% 437,94 0 0,00% 34.367 0,08%
J. Informacije i komunikacije 0 0,00% 670.366 0,27% 0 0,00% 652.984 0,23% 0 0,00% 17.382 0,20% 0 0,00% 0 0,00%
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
L. Poslovanje nekretninama 368 0,00% 695 0,00% 188,86 265.232 0,06% 93.294 0,03% 35,17 0 0,00% 0 0,00% 264.864 21,87% 92.599 0,21% 34,96
M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.028.512 0,22% 883.451 0,35% 85,90 863.542 0,19% 878.685 0,31% 101,75 183.427 1,69% 17.968 0,20% 9,80 18.457 1,52% 13.202 0,03% 71,53
N. Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno
osiguranje0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
P. Obrazovanje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 855 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 855 0,00%
R. Umjetnost, zabava i rekreacija 2.171.262 0,46% 15.802 0,01% 0,73 2.079.725 0,45% 15.726 0,01% 0,76 91.537 0,84% 76 0,00% 0,08 0 0,00% 0 0,00%
S. Ostale uslužne djelatnosti 320.061 0,07% 74.616 0,03% 23,31 282.684 0,06% 62.320 0,02% 22,05 37.377 0,34% 12.296 0,14% 32,90 0 0,00% 0 0,00%
Ukupno: 471.249.344 100,00% 251.032.588 100,00% 53,27 461.609.432 100,00% 286.907.695 100,00% 62,15 10.851.081 100,00% 8.833.992 100,00% 81,41 1.211.169 100,00% 44.709.099 100,00% 3691,40
DjelatnostUkupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja
47
U promatranom razdoblju, od 2008. do 2014. godine, ukupni prihodi poduzetnika smanjivali
su se po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,96% što je dovelo do toga da je razina ostvarenih
prihoda lokalnih poduzetnika u 2014. godini bila manja za čak 46,7% u odnosu na 2008.
godinu. Na to je najviše utjecao drastičan pad prihoda u prerađivačkoj industriji (C), ključnoj
gospodarskoj djelatnosti Grada koja čini više od 2/3 ukupno ostvarenih prihoda lokalnog
poduzetništva. U 2014. godini prerađivačka industrija imala je za 53,7% manje prihode u
usporedbi s 2008. godinom što ukazuje na ubrzanu dinamiku pada prihoda u ovoj djelatnosti –
prosječno godišnje za 12,03%. Budući da je iz financijskih rezultata poduzetnika razvidno da
Čabar ima izrazito monolitnu gospodarsku strukturu u kojoj dominira prerađivački sektor,
ovakvo zabrinjavajuće kretanje prihoda u djelatnosti C upućuje na potrebu osmišljavanja i
provedbe adekvatnih mjera poticanja poduzetništva u ovoj, za grad Čabar najznačajnijoj
ekonomskoj djelatnosti. Osim prerađivačke industrije, značajniji pad prihoda ostvaren je i u
djelatnosti trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila (G), i to za 43,2%, odnosno
u prosjeku 9% godišnje.
Grafikon 4.1. Struktura ukupnih prihoda po najznačajnijim djelatnostima (u mil. kuna)
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
2008. 2014.
Pri
ho
di (
u m
il. k
un
a)
Godina
A C F G Ostale djelatnosti
48
Uslijed značajnog pada prihoda poduzetnika u promatranom razdoblju, došlo je i do promjene
strukture ostvarenih prihoda u poduzetničkom sektoru lokalnog gospodarstva (cf. Tablica 4.1.
i Grafikon 4.1.). Unatoč padu udjela prerađivačke industrije (C) u ukupno ostvarenim
prihodima za 11,12 postotna boda u 2014. godini u odnosu na 2008. godinu, ova djelatnost,
kao što je već prethodno naglašeno, i dalje ima najveći udio u ukupnim prihodima
poduzetnika grada Čabra (74,38%). Zbog relativno neznatnog pada prihoda u odnosu na
prerađivačku industriju, djelatnost F - Građevinarstvo u istome je razdoblju povećala udio u
strukturi ukupnih prihoda za 6,5 postotnih bodova te s udjelom od 14,3% “učvrstila“ poziciju
druge najvažnije djelatnosti u poduzetništvu Grada. S obzirom na to da su se prihodi
djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila (G) gotovo prepolovili u
promatranom razdoblju, djelatnost A – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo postala je u 2014.
godini treći najznačajniji generator prihoda u lokalnom poduzetništvu, s udjelom od 4,28%
(za 2,21 postotna boda više nego u 2008. godini). Dakle, slijedom navedenog proizlazi da su
najznačajnije gospodarske djelatnosti u poduzetništvu Čabra dominantna prerađivačka
industrija, zatim građevinarstvo, poljoprivreda i trgovina.
Ukupni rashodi također su zabilježili smanjenje od 37,85% (ili 174,4 milijuna kuna u
apsolutnom iznosu). To se prvenstveno može tumačiti značajnim padom razine ekonomske
aktivnosti, a što potvrđuje i rapidno smanjenje zaposlenih u sektoru poduzetništva, za čak
44% (cf. Tablica 4.3.). Uslijed takvog kretanja prihoda i rashoda u promatranom razdoblju,
prethodno istaknute ključne gospodarske djelatnosti Grada Čabra (C, F i G) zajedno su u
2014. godini, pored već sagledanih prihoda, ostvarile dominantne udjele i u ostalim
kumulativnim financijskim rezultatima cjelokupnog lokalnog poduzetničkog sektora, i to (cf.
tablica 4.1):
93,04% u ukupnim rashodima - smanjenje za 4,3% u odnosu na 2008. godinu,
96,99% u ukupnoj dobiti - povećanje za 4,97% u odnosu na 2008. godinu i
98,38% u ukupnom gubitku - povećanje za čak 123,42% u odnosu na 2008. godinu.
S obzirom na diferentnu dinamiku pada prihoda i rashoda, gdje su se prihodi smanjivali većim
intenzitetom u odnosu na rashode, cjelokupni lokalni poslovni sektor je u 2014. godini
ostvario negativni konsolidirani financijski rezultat od 35,9 milijuna kuna u odnosu na 2008.
godinu, kada je evidentiran pozitivni konsolidirani financijski rezultat od 9,64 milijuna kuna.
49
Važno je naglasiti da su negativna kretanja u financijskim rezultatima poduzetnika grada
Čabra sukladna recesijskim kretanjima u poduzetničkom sektoru cijele mikroregije Gorskog
kotara kojoj Čabar pripada, iako izraženija po svome intenzitetu. U navedenome je razdoblju
evidentirano smanjenje ukupnih prihoda poduzetnika Gorskog kotara od 21,82% dok su
rashodi bili manji za 21,05%. Istovremeno, u Primorsko-goranskoj županiji prisutan je
suprotan trend, odnosno sporiji pad kumulativnih prihoda poduzetničkog sektora (za 16,93%)
u odnosu na rashode (za 18,11%), što je u razdoblju 2008. – 2014. doprinijelo povećanju
pozitivnog financijskog rezultata za 183,1% (cf. tablica 4.2.).
Tablica 4.2. Kretanje poduzetničkih prihoda i rashoda grada Čabra, Gorskog kotara i
Primorsko-goranske županije (u kunama)
Opis
Grad Čabar Gorski kotar Primorsko-goranska županija
2008. 2014. Indeks
2014./2008. 2008. 2014.
Indeks
2014./2008. 2008. 2014.
Indeks
2014./2008.
Ukupni prihodi 471.249.344 251.032.588 53,27 1.427.844.262 1.116.345.508 78,18 38.975.637.817 32.376.576.663 83,07
Ukupni rashodi 461.609.432 286.907.695 62,15 1.428.485.786 1.127.793.876 78,95 38.748.053.917 31.732.324.876 81,89
Izvor: Priredili autori temeljem agregiranih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
Recesijski procesi u lokalnom poduzetničkom sektoru ocijenjeni su, osim po dinamici
temeljnih pokazatelja iz financijskih izvještaja i po osnovi komplementarnih podataka o broju
zaposlenih te broju aktivnih trgovačkih društava po pojedinim djelatnostima i kumulativno
(cf. tablica 4.3.).
U 2014. godini u poduzetništvu grada Čabra bilo je 644 zaposlenih, što predstavlja drastično
smanjenje od 44,1% (9,24% godišnje) u odnosu na 2008. godinu. Najveće povećanje broja
zaposlenih u istom razdoblju zabilježeno je u djelatnostima D – Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija (600%) te I – Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane (400%). Međutim, riječ je o djelatnostima sa zanemarivim
udjelom u ukupnoj zaposlenosti (cf. Tablica 4.3.), te je stoga potrebno razmotriti kretanja u
ključnim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji (C) zabilježen je pad broja zaposlenih od
48,2%. Istovremeno, u djelatnosti građevinarstva (F) zabilježen je pad zaposlenosti od 21,4%,
a u djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila (G) 40%.
50
Iako se broj zaposlenih rapidno smanjio, broj poduzetnika se u razdoblju 2008. – 2014. godine
povećao za 16,67%. U prerađivačkoj industriji broj trgovačkih društava povećao se za 55,6%
uz istovremeni pad zaposlenosti od 48,2%. To ukazuje na tendenciju smanjenja veličine
poslovnih subjekata u ovoj djelatnosti. Naime, 2008. godine poduzeće u prerađivačkoj
industriji imalo je u prosjeku 106 zaposlenika, da bi 2014. godine prosječan broj zaposlenih
iznosio 35.
Rast broja poduzeća u određenim tercijarnim i kvartarnim djelatnostima (I i M) može
ukazivati na mogućnost pozitivnih razvojnih perspektiva s aspekta širenja gospodarske
strukture grada Čabra (cf. Tablica 4.3.).
Tablica 4.3. Broj zaposlenih i broj trgovačkih društava u poslovnom sektoru grada Čabra
Djelatnost
Broj zaposlenih Broj poduzetnika
2008. % 2014. % Indeks
2014./2008. 2008. % 2014. %
Indeks
2014./2008.
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
36 3,13% 17 2,64% 47,2 6 14,29% 5 10,20% 83,3
B. Rudarstvo i vađenje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
C. Prerađivačka industrija 958 83,16% 496 77,02% 51,8 9 21,43% 14 28,57% 155,6
D. Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija
0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 1 2,04%
E. Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije
okoliša
1 0,09% 7 1,09% 700,0 1 2,38% 2 4,08% 200,0
F. Građevinarstvo 112 9,72% 88 13,66% 78,6 8 19,05% 6 12,24% 75,0
G. Trgovina na veliko i
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
25 2,17% 15 2,33% 60,0 10 23,81% 8 16,33% 80,0
H. Prijevoz i skladištenje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
I. Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
2 0,17% 8 1,24% 400,0 1 2,38% 4 8,16% 400,0
J. Informacije i
komunikacije 0 0,00% 6 0,93% 0 0,00% 1 2,04%
K. Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
L. Poslovanje
nekretninama 0 0,00% 0 0,00% 1 2,38% 1 2,04% 100,0
M. Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti 6 0,52% 7 1,09% 116,7 3 7,14% 4 8,16% 133,3
N. Administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno
osiguranje
0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
P. Obrazovanje 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 1 2,04%
R. Umjetnost, zabava i
rekreacija 11 0,95% 0 0,00% 0,0 2 4,76% 1 2,04% 50,0
S. Ostale uslužne djelatnosti
1 0,09% 0 0,00% 0,0 1 2,38% 1 2,04% 100,0
Ukupno: 1.152 100,00% 644 100,00% 55,9 42 100,00% 49 100,00% 116,7
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
51
Analiza financijskih i drugih pokazatelja poslovanja poduzetnika grada Čabra, te njihova
usporedba s kretanjima na razini mikroregije Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije u
promatranom razdoblju, ukazuje na relativno lošije stanje čabarskog poduzetničkog sektora
Posebno se u negativnom smislu ističe (cf. Tablica 4.4.):
Značajno smanjenje broja zaposlenih i ukupnih prihoda;
Smanjenje dobiti te veliko povećanje gubitka razdoblja;
Značajno smanjenje prihoda od izvoza;
Smanjenje investicija u novu dugotrajnu imovinu.
Tablica 4.4. Usporedba kretanja odabranih pokazatelja poslovanja grada Čabra, Gorskog
kotara i Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. – 2014. (postotne promjene)
Opis Postotna promjena 2014./2008.
Grad Čabar Gorski kotar PGŽ
Broj poduzetnika 16,67 3,17 11,32
Broj zaposlenih -44,10 -21,32 -12,34
Ukupni prihodi -46,73 -21,82 -16,93
Ukupni rashodi -37,85 -21,05 -18,11
Dobit razdoblja -18,59 18,07 -4,49
Gubitak razdoblja 3.591,40 42,61 -27,95
Konsolidirani financijski rezultat -* 1.684,56** 183,08***
Uvoz (rashod) -78,11 -46,00 -34,61
Izvoz (prihod) -42,28 11,56 1,87
Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 1,40 55,09 244,56
Proizvodnost rada -5,07 -0,63 -5,24
Investicije u novu dugotrajnu imovinu -81,90 -53,53 -24,33
Prosječne mjesečne neto plaće 10,72 7,08 8,63
* U gradu Čabru je 2014. evidentiran negativni financijski rezultat od 35,9 milijuna kuna; ** Povećanje gubitka
poslije oporezivanja; *** Povećanje dobiti poslije oporezivanja.
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
52
4.2. Bruto dodana vrijednost poduzetnika Grada
Kako bi se dobila potpuna predodžba o ekonomskoj snazi poduzetničkog sektora grada Čabra,
nužno je utvrditi razinu, strukturu i dinamiku kretanja ukupno ostvarene bruto dodane
vrijednosti lokalnih poduzetnika, kao važnog pokazatelja ekonomske aktivnosti.7
Struktura i razina BDV-a poduzetnika grada Čabra, Gorskog kotara i PGŽ-a u 2008. i 2014.
godini prikazana je u sljedećoj tablici.
7 Bruto dodana vrijednost (BDV) dobije se kada se od tržišne vrijednosti svih roba i usluga, proizvedenih u
nekom poduzeću, djelatnosti, sektoru ili cjelokupnom gospodarstvu, oduzme vrijednost međufazne
(intermedijarne) potrošnje koja je utrošena u proizvodnji tih istih roba i usluga. BDV predstavlja važan
pokazatelj ekonomske aktivnosti jer, s jedne strane, mjeri doprinos pojedine ekonomske jedinice u stvaranju
bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), a s druge strane, pokazuje izdašnost izvora generiranja primarnih dohodaka u
određenom gospodarstvu (npr. plaće, porezi, poslovni viškovi, itd.).
53
Tablica 4.5. BDV poduzetnika grada Čabra, Gorskog kotara i PGŽ-a u 2008. i 2014. godini
Rb Područje
djelatnosti
Čabar Gorski kotar PGŽ
2008 % 2014 % Indeks
2014/2008 2008 % 2014 %
Indeks
2014/2008 2008 % 2014 %
Indeks
2014/2008
1 A 2.756.402 2,10 2.233.359 3,19 81,02 4.737.214 1,19 4.992.206 1,54 105,38 79.845.458 0,90 76.251.379 0,93 95,50
2 B / / / / / 285.243 0,07 994.671 0,31 348,71 92.143.029 1,04 13.383.401 0,16 14,52
3 C 109.503.813 83,42 48.978.104 70,04 44,73 250.394.968 62,95 185.696.838 57,12 74,16 1.751.467.984 19,80 1.702.055.711 20,80 97,18
4 D / / 20.731 0,03 / / / -107.036 -0,03 / 32.510.203 0,37 36.626.755 0,45 112,66
5 E 325.914 0,25 2.666.197 3,81 818,07 10.378.471 2,61 12.208.586 3,76 117,63 366.874.385 4,15 384.806.659 4,70 104,89
6 F 14.614.434 11,13 14.275.357 20,41 97,68 48.220.209 12,12 41.403.583 12,74 85,86 807.777.793 9,13 628.809.565 7,69 77,84
7 G 1.786.320 1,36 1.222.298 1,75 68,43 27.785.674 6,99 19.640.483 6,04 70,69 2.072.919.345 23,43 1.404.763.815 17,17 67,77
8 H / / / / / 10.899.112 2,74 14.638.021 4,50 134,30 1.126.080.591 12,73 1.070.510.511 13,08 95,07
9 I 153.856 0,12 -277.073 -0,40 -180,09 12.699.444 3,19 12.729.534 3,92 100,24 693.193.521 7,83 968.515.200 11,84 139,72
10 J / / 205.273 0,29 / 2.172.028 0,55 2.547.677 0,78 117,29 229.864.529 2,60 187.157.070 2,29 81,42
11 K / / / / / 61.236 0,02 3.891.761 1,20 6355,35 40.071.531 0,45 31.741.501 0,39 79,21
12 L -38.335 -0,03 -996 0,00 2,60 644.492 0,16 949.785 0,29 147,37 162.564.777 1,84 136.339.079 1,67 83,87
13 M 718.895 0,55 588.387 0,84 81,85 20.826.248 5,24 12.807.607 3,94 61,50 741.878.621 8,38 859.223.646 10,50 115,82
14 N / / / / / 2.243.695 0,56 5.956.786 1,83 265,49 262.971.500 2,97 245.534.182 3,00 93,37
15 O / / / / / / / / / / 3.343.180 0,04 2.719.752 0,03 81,35
16 P / / / / / 48.293 0,01 4.425 0,00 9,16 25.309.854 0,29 29.909.595 0,37 118,17
17 Q / / -855 0,00 / 405.135 0,10 2.769.986 0,85 683,72 125.177.288 1,41 192.992.201 2,36 154,18
18 R 1.307.302 1,00 9.291 0,01 0,71 4.150.816 1,04 1.784.916 0,55 43,00 182.327.055 2,06 173.511.833 2,12 95,17
19 S 133.211 0,10 12.296 0,02 9,23 1.834.543 0,46 2.179.183 0,67 118,79 51.575.591 0,58 36.090.336 0,44 69,98
20 0 BEZ
KLASIFIKACIJE / / / / / / / / / / / / 1.319.063 0,02 /
UKUPNO 131.261.812 100 69.932.369 100 53,28 397.786.821 100 325.089.012 100 81,72 8.847.896.235 100 8.182.261.254 100 92,48
Izvor: Izračun i izrada autora na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
54
U 2014. godini BDV poduzetnika grada Čabra iznosio je 69,9 milijuna kuna, što je čak za
46,72% manje nego u 2008. godini, kada je BDV lokalnog poduzetničkog sektora dosegao
razinu od 131,3 milijuna kuna.8 Naravno, tome je najviše pridonijela prerađivačka industrija
(C) koja se nameće kao presudna poluga stvaranja dodane vrijednosti u ukupnom
poduzetništvu Grada, a samim time i kao glavni pokretač svih ekonomskih aktivnosti. To
potvrđuju i podaci o strukturi BDV-a poduzetnika u promatranim godinama koji su prikazani
u tablici 4.5., a prema kojima je u 2008. godini udio prerađivačke industrije u BDV-u
lokalnog poduzetništva bio dominantnih 83,42%. U tom smislu, sasvim je razumljivo zašto je
pad BDV-a prerađivačke industrije za 60,5 milijuna kuna (55,27%) gotovo prepolovio BDV
cjelokupnog sektora poduzetništva. Zbog toga se u 2014. godini smanjio i njezin udio u
strukturi BDV-a i to za 13,38 postotnih bodova. Međutim, važno je naglasiti da je to jedino
posljedica relativno izraženijeg pada BDV-a prerađivačke industrije u odnosu na druge
djelatnosti, stoga se isto nikako ne može interpretirati u smislu promjene lokalne poduzetničke
strukture. Da je tome tako, najbolje se može ilustrirati činjenicom da recimo djelatnost E, a
koja je jedina zabilježila porast BDV-a u promatranom razdoblju (za čak 718%), u 2014.
godini, kao treća najznačajnija djelatnost poduzetničkog sektora po doprinosu u stvaranju
dodane vrijednosti, čini tek 3,8% ukupnog BDV-a poduzetnika grada Čabra.9
Dakle, budući da su glavnina lokalnih ljudskih i poduzetničkih resursa koncentrirani u
prerađivačkoj industriji (cf. tablica 4.3. i poglavlje 4.5.), ukupne situacijske okolnosti u gradu
Čabru su takve da jedino pozitivne promjene u poslovanju ove djelatnosti mogu polučiti
značajnije gospodarske efekte u kratkom roku, dok sve druge djelatnosti, zbog relativno male
kapitalne, imovinske i ljudske osnovice poslovanja kojom raspolažu, trenutno nemaju ni
približno dovoljno snažne poduzetničke kapacitete za ozbiljnije iniciranje razvoja
8 Gledano na godišnjoj razini, BDV čabarskih poduzetnika smanjivao se u promatranom razdoblju po izrazito
visokoj prosječnoj godišnjoj stopi od 9,96%. U istom razdoblju, na regionalnoj i županijskoj razini prisutna je
znatno sporija prosječna dinamika smanjivanja BDV-a u poduzetničkom sektoru, tako da se BDV poduzetnika
Gorskog kotara smanjivao po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,31%, dok se BDV u istom sektoru na razini
Županije smanjivao po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,3%.
9 Pored prerađivačke industrije, druga najznačajnija djelatnost po udjelu u BDV-u poduzetnika grada Čabra u
obje promatrane godine bila je F – Građevinarstvo, pri čemu je u odnosu na druge djelatnosti imala relativno
najmanji pad ostvarene bruto dodane vrijednosti u promatranom razdoblju (smanjenje za 2,32%) te je na temelju
toga u 2014. godini zabilježila povećanje u ukupnom BDV-u poduzetnika za 9,3 postotna boda.
55
poduzetništva i gospodarstva ovog kraja.10
U razvojnom smislu to je definitivno poražavajuće
zbog čega čabarski kraj sve više gubi ekonomsku snagu u odnosu na regionalni i županijski
prosjek. To se najbolje može predočiti usporedbom ostvarenog BDV-a poduzetnika po
stanovniku u navedenim teritorijalnim jedinicama (cf. grafikon 4.2.).
Grafikon 4.2. BDV poduzetnika po stanovniku grada Čabra, Gorskog kotara i Primorsko-
goranske županije u 2008. i 2014. godini (u HRK)
Napomena: Broj stanovnika za 2008. i 2014. godinu procijenjen je na temelju prosječne godišnje stope
promjene broja stanovnika između posljednja dva popisna razdoblja.
Izvor: Izračun i obrada autora na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e i Popisa
stanovništva 2001. i 2011. godine.
Prema podacima na grafikonu 4.2., BDV poduzetnika po stanovniku grada Čabra iznosio je
2008. godine 33.269,1 kuna, što je za 12,1% veća vrijednost od županijske razine i čak duplo
veća vrijednost od razine goranske regije. Međutim, u 2014. godini grad Čabar ostvario je za
30,4% manju vrijednost istog pokazatelja u usporedbi s prosjekom Županije i za 32,3% veću
vrijednost BDV-a od prosjeka goranske regije. Prema tome, paradigma Čabra zorno prikazuje
razmjere ekonomskih posljedica u situaciji kada se društvo koje svoj dohodak stvara gotovo
isključivo na temelju jedne djelatnosti suoči s recesijskim okolnostima. Također, slabljenje
10
Primjerice djelatnosti Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, I – Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane, i L – Poslovanje nekretninama su u 2014. godini zabilježile negativnu vrijednost
BDV-a, što znači da s ukupno ostvarenom prodajom vlastitih proizvoda nisu uspjeli pokriti niti operativne
troškove poslovanja.
0,00
5.000,00
10.000,00
15.000,00
20.000,00
25.000,00
30.000,00
35.000,00
2008. 2014.
Godine
HR
K
Čabar
Gorski kotar
PGŽ
56
poduzetničkog sektora u gradu Čabru može se sagledati i kroz smanjenje njegova udjela u
ukupno ostvarenom BDV-u poduzetnika na razini Gorskog kotara i Županije. U 2014. godini
čabarski poduzetnici ostvarili su 21,5% BDV-a Gorskog kotara, što predstavlja smanjenje od
34,8%, dok je njihova kontribucija u stvaranju BDV-a poduzetničkog sektora Županije bila
0,85%, čime se u usporedbi s predrecesijskom 2008. godinom njihov relativni značaj u
generiranju BDV-a poduzetnika Županije smanjio za 48,4%.
4.3. Proizvodnost rada
Iz podataka tablice 4.6. vidljivo je da ukupna proizvodnost rada poduzetnika grada Čabra, kao
značajan pokazatelj ekonomske uspješnosti, u promatranom razdoblju bilježi smanjenje od
5,07%. U istom je razdoblju produktivnost rada u mikroregiji Gorskog kotara smanjena za
0,63%, a u Primorsko-goranskoj županiji za 5,24%. Proizvodnost rada čabarskog
poduzetničkog sektora 2014. godine bila je 1,07% viša u odnosu na prosjek Gorskog kotara te
istovremeno 29,43% niža u odnosu na prosjek Županije. Navedeno je posljedica zabilježenih
negativnih godišnjih stopa rasta ukupnih prihoda (-9,7%) i zaposlenosti (-9,24%), što je
značajno utjecalo na smanjenje ukupnih ekonomskih aktivnosti Grada. Djelatnosti A, E, F i G
imale su 2014. godine iznadprosječnu dok je u ostalim djelatnostima zabilježena
ispodprosječna produktivnost rada. Na razini pojedinačnih djelatnosti, a posebice u sklopu
djelatnosti građevinarstva (F), porast proizvodnosti rada može upućivati na prisutnost
pasivnog restrukturiranja, gdje se porast produktivnosti i ostalih pokazatelja uspješnosti (cf.
Grafikon 4.3. i Grafikon 4.4.) ostvaruje otpuštanjem zaposlenih, a ne kroz ulaganja radi
unaprjeđenja kvalitativnih aspekata poslovanja.
57
Tablica 4.6. Proizvodnost rada poduzetnika grada Čabra, Gorskog kotara i Županije 2008. i 2014. godine (prihodi/broj zaposlenih, u kunama)
Djelatnost
Grad Čabar Gorski kotar PGŽ
2008. 2014. Indeks
2014./2008. 2008. 2014.
Indeks
2014./2008. 2008. 2014.
Indeks
2014./2008.
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 271.226,8 631.901,9 232,98 395.654,2 421.557,3 106,55 375.487,7 442.970,2 117,97
B. Rudarstvo i vađenje 1.880.208,0 1.771.536,9 94,22 985.087,6 877.555,2 89,08
C. Prerađivačka industrija 420.601,8 376.467,6 89,51 384.719,9 379.662,2 98,69 509.925,4 490.557,1 96,20
D. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 722.326,3 727.120,7 100,66
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1.768.665,0 723.512,0 40,91 315.724,7 333.723,4 105,70 384.837,6 406.946,9 105,75
F. Građevinarstvo 326.736,6 406.594,9 124,44 368.700,4 377.400,5 102,36 468.979,0 498.292,2 106,25
G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala 633.485,8 600.248,3 94,75 522.920,9 599.804,6 114,70 1.000.665,4 882.028,5 88,14
H. Prijevoz i skladištenje 505.308,6 589.933,0 116,75 529.215,7 507.586,5 95,91
I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 414.073,5 254.000,5 61,34 213.631,3 211.515,6 99,01 282.967,0 354.349,0 125,23
J. Informacije i komunikacije 111.727,7 249.507,8 176.817,1 70,87 416.866,3 334.907,6 80,34
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 27.427,0 233.822,1 852,53 234.456,1 316.293,9 134,91
L. Poslovanje nekretninama 368,0 695,0 188,86 170.474,4 276.435,8 162,16 849.487,2 686.569,7 80,82
M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 171.418,7 126.207,3 73,63 358.870,8 265.086,3 73,87 429.249,5 407.056,2 94,83
N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 496.899,6 316.701,3 63,74 235.881,6 385.253,6 163,32
O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 283.972,1 250.643,8 88,26
P. Obrazovanje 332.750,0 285.213,0 85,71 195.741,6 218.521,9 111,64
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 82.815,1 182.591,1 220,48 268.673,5 375.989,8 139,94
R. Umjetnost, zabava i rekreacija 197.387,5 15.802,0 8,01 254.594,3 160.184,2 62,92 377.807,6 551.920,7 146,09
S. Ostale uslužne djelatnosti 320.061,0 74.616,0 23,31 400.641,3 369.079,0 92,12 277.293,1 198.507,1 71,59
Neklasificirano 3.950.531,0
Ukupno: 408.715,8 387.994,7 94,93 386.321,5 383.887,7 99,37 580.167,3 549.771,2 94,76
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
58
Osim proizvodnosti rada, odraz uspješnosti lokalnog poduzetništva te indirektno i kvalitete
života domicilnog stanovništva može se sagledati i kroz kretanje prosječnih neto plaća po
zaposlenom, a koje su u razdoblju od 2008. do 2014. godine zabilježile nominalni rast od
10,72% (cf. Tablica 4.7.). Potrebno je istovremeno naglasiti da su neto plaće u Čabru bile niže
u odnosu na prosjek Gorskog kotara (-0,47%), Županije (-17,28%) i Republike Hrvatske (-
21,52%). Najveći rast neto plaće u razdoblju zabilježen je u sklopu djelatnosti I – Djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (84,87%) dok je najveći pad zabilježen u
djelatnosti E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša (-60,41%).
Tablica 4.7. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u gradu Čabru i odnos prema
prosječnim plaćama u usporednim teritorijalnim jedinicama (u kunama)
Područje djelatnosti
Prosječna mjesečna plaća u kn Odnos
prema
prosjeku
grada
Odnos
prema
prosjeku
Gorskog
kotara
Odnos
prema
prosjeku
Županije
Odnos
prema
prosjeku
RH 2008. 2014.
Indeks
2008./2014.
A. Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo 2.607,63 2.610,38 100,11 -31,82% -18,01% -29,02% -43,02%
B. Rudarstvo i vađenje - - - - - - -
C. Prerađivačka industrija 3.473,39 3.852,12 110,90 0,62% -1,54% -17,30% -20,05%
D. Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
- - - - - - -
E. Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
13.073,58 5.175,99 39,59 35,20% 14,19% -7,95% -0,61%
F. Građevinarstvo 3.637,85 4.106,36 112,88 7,26% 8,99% 1,91% -0,16%
G. Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
2.947,71 3.770,96 127,93 -1,50% 7,40% -6,10% -16,41%
H. Prijevoz i skladištenje - - - - - - -
I. Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
1.581,67 2.924,07 184,87 -23,62% 0,33% -38,02% -31,95%
J. Informacije i komunikacije 1.449,63 - -62,14% -61,14% -72,01% -79,63%
K. Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja - - - - - - -
L. Poslovanje nekretninama - - - - - - -
M. Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti 3.664,17 3.461,26 94,46 -9,59% -21,03% -39,10% -36,99%
N. Administrativne i
pomoćne uslužne djelatnosti - - - - - - -
O. Javna uprava i obrana,
obvezno socijalno osiguranje - - - - - - -
P. Obrazovanje - - - - - - -
Q. Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi - - - - - - -
59
R. Umjetnost, zabava i
rekreacija 3.619,83 - - - - - -
S. Ostale uslužne djelatnosti 2.224,75 - - - - - -
n/ Nepoznato područje
djelatnosti - - - - - - -
Ukupno: 3.457,64 3.828,42 110,72 - -0,47% -17,28% -21,52%
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e. Podaci se odnose na
zaposlene u poduzećima koja imaju sjedište u gradu Čabru.
4.4. Obrtništvo
Radi stjecanja potpunijeg uvida u poslovnu demografiju lokalnog gospodarstva potrebno je
analizirati i stanje u sektoru obrtništva. 2015. godine u čabarskom je gospodarstvu djelovalo
84 obrtnika, odnosno 16,5% ukupno registriranih obrta na području mikroregije Gorskog
kotara. Iz podataka tablice 4.8. proizlazi da distribucija aktivnih obrtnika po gospodarskim
djelatnostima odražava stanje u sektoru poduzetništva.
Većina obrtnika aktivna je u prerađivačkoj industriji (C) s udjelom od 20,23%. Značajnije su
zastupljene i djelatnosti građevinarstvo (F) s udjelom od 16,67%, trgovina na veliko i malo te
popravak motornih vozila i motocikala (G) koja s djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane (I) ima podjednaki udjel od 14,29%, te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
(A) s udjelom od 11,9% u ukupnome broju aktivnih obrta.
Tablica 4.8. Broj obrtnika grada Čabra i Gorskog kotara 2015. godine prema NKD-u 2007.
Djelatnost
Grad Čabar Gorski kotar
Broj
obrta
Udjel
(%)
Broj
obrta
Udjel
(%)
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 10 11,90 65 12,75
B. Rudarstvo i vađenje - - - -
C. Prerađivačka industrija 17 20,24 85 16,67
D. Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija 1 1,19 1 0,20
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša - - 3 0,59
F. Građevinarstvo 14 16,67 66 12,94
G. Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala 12 14,29 78 15,29
H. Prijevoz i skladištenje 3 3,57 56 10,98
60
I. Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane 12 14,29 67 13,14
J. Informacije i komunikacije 1 1,19 7 1,37
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja 1 1,19 3 0,59
L. Poslovanje nekretninama - - 2 0,39
M. Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti 6 7,14 26 5,10
N. Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti - - 7 1,37
O. Javna uprava i obrana, obvezno
socijalno osiguranje - - - -
P. Obrazovanje - - 2 0,39
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi - - 1 0,20
R. Umjetnost, zabava i rekreacija 1 1,19 1 0,20
S. Ostale uslužne djelatnosti 6 7,14 40 7,84
Ukupno: 84 100,00 510 100,00
Izvor: Priredili autori na osnovi podataka iz Obrtnog registra Republike Hrvatske (stanje 15. 9. 2015. godine).
Na kraju ovog dijela studije može se zaključiti da struktura obrtničkih djelatnosti u velikoj
mjeri odgovara strukturi poduzetništva prema kriteriju broja zaposlenih i broja poduzetnika
budući da je većina obrtnika koncentrirano u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini
poljoprivredi i ugostiteljskom sektoru.
4.5. Analiza imovine, kapitala i investicijske aktivnosti poduzetnika
Uvidom u agregirane godišnje financijske izvještaje poduzetnika grada Čabra za razdoblje od
2008. do 2014. godine vidljivo je da je u lokalnom poduzetničkom sektoru došlo do
značajnog smanjenja ukupne vrijednosti imovine i kapitala. U 2014. godini se u odnosu na
2008. godinu vrijednost imovine čabarskih poduzetnika smanjila za 52,24%, što predstavlja
godišnji pad po prosječnoj stopi od 11,59%, dok je vrijednost kapitala poduzetnika bila manja
za 66,71%, odnosno smanjivala se u promatranom razdoblju po prosječnoj godišnjoj stopi od
16,75%. Takva kretanja ukazuju na značajno negativno odstupanje od prosjeka Gorskog
kotara i Županije. Naime, u istom razdoblju poduzetnički sektor na razini mikroregije
61
Gorskog kotara bilježi relativno blaži pad vrijednosti ukupne imovine (za 18,42%) i kapitala
(za 37,77%), dok je istovremeno u poduzetničkom sektoru na razini Županije došlo do
povećanja vrijednosti imovine za 1,34% te smanjenja vrijednosti kapitala za 23,23%11
.
''Rasipanju'' poduzetničke imovine u gradu Čabru najviše je pridonijela prerađivačka
industrija (C) koja se pokazala najosjetljivijom na recesijska kretanja u nacionalnom
gospodarstvu, a to se u konačnici negativno odrazilo i na ovaj aspekt poslovanja poduzetnika.
Uzevši u obzir da je imovina prerađivačke industrije na početku promatranog razdoblja činila
preko 90% vrijednosti ukupne imovine čabarskih poduzetnika, sasvim je jasno zašto se uslijed
smanjenja vrijednosti imovine ove djelatnosti za 58,1% (u 2014. godini u odnosu na 2008.
godinu) prepolovila vrijednost imovine kojom raspolažu lokalni poduzetnici. Usprkos tome, a
zbog postojećih proizvodnih kapaciteta u prerađivačkom sektoru, u 2014. godini na djelatnost
C i dalje otpada najveći dio vrijednosti imovine poduzetnika (79,53%). Pored prerađivačke
industrije, po osnovi udjela u strukturi ukupne vrijednosti imovine u poduzetničkom sektoru u
2014. godini značajne su još i sljedeće djelatnosti: E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (8,18%), F – Građevinarstvo
(5,72%) i A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (4,5%). Zapravo, porast vrijednosti
imovine u navedenim djelatnostima ublažio je negativan učinak prerađivačke industrije te
rezultirao povećanjem njihovog udjela u vrijednosnoj strukturi imovine kojom gospodare
poduzetnici Čabra (cf. Tablica 4.9.). Također, ovdje je potrebno izdvojiti i djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) jer, iako djelatnost I trenutno ima zanemarivu
vrijednost imovine u odnosu na cjelokupni poduzetnički sektor Grada (0,55%), porast
vrijednosti imovine ove djelatnosti od gotovo 432% u promatranom razdoblju može
predstavljati nagovještaj njezine propulzivnosti u gospodarskoj perspektivi čabarskog kraja.
Negativna gospodarska konjunktura u razdoblju od 2008. do 2014. godine značajno se
odrazila i na razinu kapitalne akumulacije lokalnog poduzetničkog sektora. Vrijednost
kapitala poduzetnika u gradu Čabru očekivano se najviše smanjila u ključnoj djelatnosti
prerađivačke industrije (C), sa 546,8 na 138,9 milijuna kuna, odnosno po prosječnoj godišnjoj
stopi od visokih 20,41%. S obzirom da je prerađivačka industrija 2008. godine sudjelovala s
95%-tnim udjelom u vrijednosti ukupno raspoloživog kapitala poduzetnika Čabra, jasno je
zašto se, uslijed pada vrijednosti kapitala u toj djelatnosti za 74,6%, u promatranom razdoblju
ukupni kapital poduzetnika smanjio za čak dvije trećine. Unatoč tome, djelatnost C u 2014.
11
Izračun autora na temelju kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
62
godini i dalje bilježi najveći udio u vrijednosti kapitala lokalnih poduzetnika (72,54%). Pored
prerađivačke industrije, po osnovi udjela u strukturi ukupne vrijednosti kapitala
poduzetničkog sektora Čabra u 2014. godini ističu se i djelatnosti: E – Opskrba vodom,
uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (14,65%), F –
Građevinarstvo (9,96%) te A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,22%). Pozitivna
kapitalna akumulacija u djelatnostima E, F, i S rezultirala je povećanjem njihovog udjela u
vrijednosnoj strukturi kapitala poduzetnika grada Čabra, kompenzirajući tako samo u manjoj
mjeri negativan agregatni učinak dominantne prerađivačke industrije (cf. Tablica 4.9.).
Apsolutne i relativne promjene u vrijednosti kapitala navedenih i ostalih djelatnosti koje su
zastupljene u poduzetničkoj strukturi grada Čabra, a koje su nastale tijekom promatranog
razdoblja, prikazane su u sljedećoj tablici.
63
Tablica 4.9. Struktura imovine i kapitala poduzetnika grada Čabra (u HRK)
Djelatnost
Imovina Kapital Kapital/imovina
u 2008. (%)
Kapital/imovina
u 2014. (%) 2008. % 2014. % Indeks
2014./2008. 2008. % 2014. %
Indeks
2014./2008.
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 15.366.331 1,66 19.893.710 4,5 129,46 9.015.214 1,57 2.345.411 1,22 26,02 58,67 11,79
B. Rudarstvo i vađenje
C. Prerađivačka industrija 839.891.308 90,69 351.791.546 79,53 41,89 546.749.897 95 138.979.940 72,54 25,42 65,10 39,51
D. Opskrba električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija 159.882 0,04 26.930 0,01 16,84
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
31.239.543 3,37 36.202.888 8,18 115,89 28.069.049 14,65 0 77,53
F. Građevinarstvo 24.833.876 2,68 25.300.381 5,72 101,88 15.034.421 2,61 19.075.237 9,96 126,88 60,54 75,40
G. Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala 8.479.475 0,92 2.780.217 0,63 32,79 1.142.701 0,2 837.142 0,44 73,26 13,48 30,11
H. Prijevoz i skladištenje
I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane 457.048 0,05 2.430.801 0,55 531,85 317.216 0,17 0 13,05
J. Informacije i komunikacije 341.040 0,08 154.724 0,08 45,37
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
L. Poslovanje nekretninama 3.841.000 0,41 2.684.934 0,61 69,9 2.613.553 0,45 1.422.595 0,74 54,43 68,04 52,98
M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 818.348 0,09 525.926 0,12 64,27 455.155 0,08 177.634 0,09 39,03 55,62 33,78
N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno
osiguranje
P. Obrazovanje
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi 6.749 0 6.149 0 91,11
R. Umjetnost, zabava i rekreacija 977.917 0,11 74.019 0,02 7,57 435.358 0,08 8.808 0 2,02 44,52 11,90
S. Ostale uslužne djelatnosti 252.542 0,03 173.530 0,04 68,71 75.613 0,01 173.530 0,09 229,5 29,94 100,00
Ukupno: 926.157.388 100 442.365.623 100 47,76 575.521.912 100 191.594.365 100 33,29 62,14 43,31
Izvor: Izračunali i priredili autori na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
64
Također, podaci u tablici 4.9. pokazuju da se u većini djelatnosti pogoršao omjer kapitala i
imovine u promatranom razdoblju, što upućuje na postepeno narušavanje stabilnosti
cjelokupnog poduzetničkog sektora.12
Ne ulazeći detaljnije u razmatranje i ocjenu značaja
svake pojedine djelatnosti temeljem ovog indikatora, važno je u ovom dijelu studije istaknuti
i suštinski objasniti faktore koji su doprinijeli smanjenju ove ekonomske veličine na razini
cijelog lokalnog poduzetništva,13
a sve kako bi se dodatno ukazalo na zabrinjavajuću
poduzetničku perspektivu Čabra. Naime, indikativno je da su se u gotovo svim ključnim
djelatnostima lokalnog poduzetništva u promatranom razdoblju smanjile vrijednosti kapitala i
imovine, s tim da je zbog negativnih financijskih rezultata smanjenje kapitala bilo relativno
izraženije, što je ujedno i glavni uzrok pogoršanja ovog pokazatelja. U tom smislu, smanjenje
omjera kapitala i imovine u poduzetničkom sektoru Čabra nikako se ne može razmatrati u
kontekstu financijskog rizika od povećanja imovine ili u kontekstu propulzivne poslovne
strategije povećanog ulaganja u imovinu radi ostvarivanja budućih ekonomskih koristi, već,
naprotiv, pogoršanje odnosa ukupnog kapitala i imovine na primjeru Čabra isključivo upućuje
na degradaciju lokalnih poduzetničkih resursa.
Navedeno potvrđuju i poražavajući podaci o investicijama čabarskih poduzetnika u
dugotrajnu imovinu.
12
Omjer kapitala i imovine je generalni indikator financijske stabilnosti koji pokazuje ima li poduzeće dovoljno
kapitala da podrži poslovanje s imovinom kojom raspolaže te, ovisno o specifičnostima poslovanja u okviru
sektora kojem određeno poduzeće ili djelatnost pripadaju, može imati različite granične vrijednosti, a s tim u
vezi i njegove promjene vrijednosti mogu imati različite konotacije.
13 Omjer kapitala i imovine na razini cijelog poduzetničkog sektora smanjio se u 2014. u odnosu na 2008. godinu
za 30,3% (izračun autora na osnovu podataka u tablici 4.9).
65
Tablica 4.10. Investicije u novu dugotrajnu imovinu poduzetnika grada Čabra (u HRK)
Djelatnost 2008. % 2014. % Indeks
2014./2008.
A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 358.710 0,76% 0
B. Rudarstvo i vađenje
C. Prerađivačka industrija 40.454.916 85,52% 6.604.042 77,13% 16,32
D. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E. Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom
te djelatnosti sanacije okoliša 2.594.094 5,48% 0
F. Građevinarstvo 3.271.922 6,92% 1.924.851 22,48% 58,83
G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 362.596 0,77% 33.429 0,39% 9,22
H. Prijevoz i skladištenje
I. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2.294 0,00% 0
J. Informacije i komunikacije
K. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L. Poslovanje nekretninama
M. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 203.031 0,43% 0
N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
P. Obrazovanje
Q. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R. Umjetnost, zabava i rekreacija 58.393 0,12% 0
S. Ostale uslužne djelatnosti
Bez klasifikacije
Ukupno: 47.305.956 100,00% 8.562.322 100,00% 18,1
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
Iz tablice 4.10. vidljivo je da su u 2014. godini investicije u dugotrajnu imovinu poduzetnika smanjene za čak 81,9% u odnosu na 2008. godinu,
pri čemu su investicijske aktivnosti jedino zabilježene u ove tri djelatnosti: prerađivačka industrija (C) - 6,6 milijuna kuna (smanjenje od 83,7% u
66
odnosu na 2008. godinu), građevinarstvo (F) – 1,9 milijuna kuna (smanjenje od 41,2% u
odnosu na 2008. godinu) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala
(G) - 33,4 tisuća kuna (smanjenje od 90,8% u odnosu na 2008. godinu).
Osim do sada iznesenih i analiziranih pokazatelja, negativni rezultati poslovanja poduzetnika
mogu se sagledati i kroz relativiziranje njihovog ostvarenog financijskog rezultata po osnovi
vrijednosti kapitala i imovine kojom raspolažu. Izračuni prinosa na imovinu (ROA) i prinosa
na kapital (ROE), kao indikatora profitabilnosti ekonomskih aktivnosti poduzetnika grada
Čabra, pokazuju da se uspješnost lokalnog poduzetničkog sektora u 2014. godini značajno
smanjila u odnosu na 2008. godinu. Dakle, za razliku od 2008. godine, u 2014. godini
zabilježen je negativan prosječan prinos na ukupnu imovinu (-8,53%) i ukupni kapital (-
19,7%) poduzetnika grada Čabra, što dodatno potvrđuje da loši rezultati poslovanja počinju
„topiti“ imovinsku i kapitalnu osnovicu koja je na dispoziciji lokalnom poduzetništvu.
Naravno, s obzirom da je preko ¾ poduzetničkog kapitala i imovine Čabra koncentrirano u
prerađivačkoj industriji (C), a koja ujedno s istim tolikim udjelom participira u ukupno
ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika, sasvim je jasno da se navedeno u najvećoj
mjeri odnosi upravo na tu djelatnost. Od značajnijih djelatnosti jedino su građevinarstvo (F) i
trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (G) ostvarili pozitivne
prinose na kapital i imovinu (cf. grafikon 4.3. i grafikon 4.4.). Međutim, važno je naglasiti da
se tu radi o „računovodstvenom prividu“ poslovne uspješnosti navedenih djelatnosti, budući
da profitabilnost tih djelatnosti nije posljedica rasta prihoda i investicija, nego se ona zasniva
na smanjenju ukupnih troškova poslovanja.
Grafikon 4.3. ROA poduzetnika grada Čabra 2008. i 2014. godine (po djelatnostima i
kumulativno, %)
67
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
Grafikon 4.4. ROE poduzetnika grada Čabra 2008. i 2014. godine (po djelatnostima i
kumulativno, %)
68
Izvor: Priredili autori na osnovi kumulativnih godišnjih financijskih izvještaja FINA-e.
Kretanja prikazanih pokazatelja sukladna su trendu na razini čitave mikroregije Gorskog
kotara, iako izraženijim intenzitetom. Za usporedbu, 2014. godine poduzetnički sektor čitave
goranske mikroregije ostvario je negativan prosječni povrat na imovinu od -1,1% i na kapital
od -3,2%, dok je primjerice istovremeno na razini Županije prisutan trend oporavka, uz
pozitivan prosječni povrat na imovinu od 0,75% i na kapital od 2,62%.14
4.6. Zaposlenost i nezaposlenost
Budući da se radna mjesta ne stvaraju jedino u sektoru poduzetništva i obrtništva, već
značajan izvor zapošljavanja mogu biti pravne osobe svih oblika vlasništva, djelatnosti
slobodnih zanimanja te tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne samouprave,
prilikom analize gospodarstva grada Čabra važno je uzeti u obzir i ukupnu zaposlenost i
nezaposlenost kao ključne pokazatelje iskorištenosti i raspoloživosti radne snage. Radna
snaga predstavlja ključan gospodarski resurs, stoga je kontinuirani rast radnog kontingenta i
poboljšanje njegove strukture osnovna pretpostavka budućeg ekonomskog rasta i razvoja.
Razine (ne)zaposlenosti i proizvodnosti rada određuju proizvodne mogućnosti gospodarstva i
značajno utječu na kvalitetu života stanovništva. S obzirom na ključne probleme Gorskog
kotara a koji se odnose na rapidan gubitak stanovništva, a samim time i radnog kontingenta,
povećanje i razvoj radne snage od vitalnog je interesa za opstanak i revitalizaciju svih gradova
i općina goranske mikroregije, pa tako i grada Čabra. Sukladno tome, u nastavku su iznesene
promjene osnovnih pokazatelja tržišta rada grada Čabra i usporednih teritorijalnih jedinica u
razdoblju od 2009. do 2014. godine.
14
Izračun autora na osnovu kumulativnih godišnjih financijskih izvješća FINA-e
69
Tablica 4.11. Broj zaposlenih15
, broj nezaposlenih16
, ekonomski aktivno stanovništvo17
, stopa
aktivnosti, stopa nezaposlenosti i udio zaposlenog u ukupnom stanovništvu u gradu Čabru i
ostalim usporednim teritorijalnim jedinicama 2009. i 2014. godine
Opis
Grad Čabar Gorski kotar Primorsko-goranska županija Republika Hrvatska
2009. 2014. Indeks
2014./2009. 2009. 2014.
Indeks
2014./2009. 2009. 2014.
Indeks
2014./2009. 2009. 2014.
Indeks
2014./2009.
Broj zaposlenih 1.623* 834* 51,39 9.973* 5.443* 54,58 92.025 83.122 90,33 1.498.784 1.342.149 89,55
Broj nezaposlenih 161 287 178,26 1.595 1.926 120,75 14.910 18.469 123,87 263.174 328.187 124,70
Ekonomski aktivno
stanovništvo 1.784* 1.121* 62,84 11.568* 7.369* 63,70 106.935 101.591 95,00 1.761.958 1.670.336 94,80
Stopa aktivnosti 57,17%* 31,97%* 55,92 61,46%* 35,70%* 58,10 53,06%* 49,99%* 94,21 62,29% 58,12% 93,31
Stopa nezaposlenosti 9,92%* 25,06%* 252,62 15,99%* 35,38%* 221,25 10,80% 14,50% 134,26 14,90% 19,60% 131,54
Udio zaposlenog u ukupnom
stanovništvu 36,99%* 22,12%* 59,80 38,18%* 23,65%* 61,95 30,25%* 28,06%* 92,78 34,83%* 31,32%* 89,92
* Procjena na temelju podataka o broju nezaposlenih osoba te broju zaposlenih u pravnim osobama, obrtima i
slobodnim djelatnostima.
Izvor: Priredili autori na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i
Porezne uprave.
Tijekom promatranog razdoblja došlo je do značajnog smanjenja broja zaposlenih u gradu
Čabru, čak 48,61%. Iako je isti trend prisutan i na ostalim teritorijalnim razinama, očito je
Gorski kotar posebno „ugrožen“ ovakvim negativnim kretanjima (broj zaposlenih je smanjen
za 45,42%), dok se na razini PGŽ-a i RH smanjenje broja zaposlenih odvija po znatno blažoj
dinamici. Iz podataka tablice 4.11. proizlazi da je na području Čabra 2014. godine bio
zaposlen svaki peti stanovnik, što je približno jednako razini zaposlenosti stanovništva u
15
Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme,
neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U zaposlene se uključuju pripravnici (vježbenici),
osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog
odnosa. U zaposlene se ubrajaju i osobe koje rade u vlastitom trgovačkom društvu, poduzeću, obrtu ili slobodnoj
profesiji.
16 Nezaposleni su osobe u dobi od 15 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom
odnosu, aktivno traže posao i raspoložive su za rad te zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o
posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje na kraju izvještajnog razdoblja.
17 Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi
proizvodnji dobara i usluga u određenom (referentnom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život; Stopa
aktivnosti je postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.
70
mikroregiji Gorskog kotara, dok je u Županiji i Republici Hrvatskoj bio zaposlen približno
svaki treći stanovnik.
Stopa nezaposlenosti, koja se izračunava kao omjer broja nezaposlenih osoba i ukupno
raspoložive radne snage, zbog svoje jasnoće i jednostavnosti najčešće je korištena mjera koja
zorno prikazuje stanje u gospodarstvu te predstavlja mjerilo težine socijalnih anomalija i
rizika raslojavanja u društvu. U 2014. godini u gradu Čabru je stopa nezaposlenosti iznosila
25,06%, što znači da je svaki četvrti radno sposobni stanovnik Čabra bio nezaposlen. Iako je
stopa nezaposlenosti u Čabru značajno manja u odnosu na Gorski kotar, ono još uvijek
značajno negativno odstupa od županijskih i nacionalnih prosječnih vrijednosti ovog
pokazatelja – za 10,56 postotnih bodova više od prosjeka Županije i za 5,46 postotnih bodova
više od prosjeka Republike Hrvatske.
4.7. Analiza ključnih gospodarskih djelatnosti
U nastavku se daje pregled osnovnih gospodarskih djelatnosti, prema kriteriju njihova
doprinosa ukupnoj zaposlenosti te ostvarenim prihodima i bruto dodanoj vrijednosti lokalnog
poduzetničkog sektora.
4.7.1. Prerađivačka industrija
Prema rezultatima provedene analize može se zaključiti da je prerađivačka industrija
najznačajnija djelatnost u čabarskom poduzetničkom sektoru.
To je vidljivo iz udjela koji djelatnost C ima u ukupnoj zaposlenosti lokalnog poduzetništva, a
koji je, unatoč padu od 7,4% u odnosu na 2008. godinu, u 2014. godini iznosio 77,02%,
odnosno 496 zaposlenih. Također, djelatnost C generira glavninu prihoda i rashoda lokalnog
poduzetništva, te dobiti i gubitka (cf. Tablica 4.1. i Tablica 4.12.) te je 2014. godine
sudjelovala s udjelom od 70,04% u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti čabarskih
poduzetnika.
U 2014. godini prerađivački sektor ostvario je dobit razdoblja od 6,9 milijuna kuna ali i
značajne gubitke, u iznosu od 43,9 milijuna kuna, što je rezultiralo negativnim konsolidiranim
financijskim rezultatom od 36,9 milijuna kuna.
71
Obzirom na recesijska kretanja koja su utjecala na nacionalno gospodarstvo lokalni
prerađivački sektor, koji je pretežito fokusiran na preradu drva, značajno je smanjio izvozne i
uvozne aktivnosti. U 2014. godini u odnosu na 2008. godinu vrijednost izvoza prerađivačkog
kompleksa Čabra smanjila se za značajnih 44,9%, kao i njegov udjel u ukupnom izvozu
lokalnog poduzetničkog sektora, a koji je zabilježio pad od 4,42 postotnih bodova. Pored
toga, značajno se smanjila i vrijednost uvoza djelatnosti C, za visokih 77,9%. Unatoč tome,
zahvaljujući negativnim konjunkturnim kretanjima u drugim djelatnostima i relativno većim
opsegom poslovanja u odnosu na ostatak poduzetništva, prerađivački sektor je povećao udjel
u ukupnoj vrijednosti uvoza lokalnog poduzetništva za 1,06%. Obzirom na diferentnu
dinamiku pada prihoda od izvoza i rashoda od uvoza, u promatranom razdoblju održao se
pozitivan trgovinski saldo djelatnosti C koji je 2014. godine bio manji za 4,8% u odnosu na
2008. godinu te je iznosio 49,5 milijuna kuna.
Sektor prerađivačke industrije ujedno je i najveći generator investicija u lokalnom
poduzetništvu, ostvarivši tako 2014. godine 77,13% vrijednosti ukupnih investicija čabarskih
poduzetnika. U 2014. godini investicije u novu dugotrajnu imovinu po zaposlenom u
prerađivačkom sektoru iznosile su 13,3 tisuća kuna, te su bile za 68,5% manje u odnosu na
2008. godinu.
U istom su razdoblju prosječne plaće na razini djelatnosti zabilježile povećanje od 10,9% te
su 2014. godine bile za 0,62% više u odnosu na prosječnu neto plaću u čabarskom
poduzetničkom sektoru (cf. Tablica 4.12.).
Tablica 4.12. Odabrani pokazatelji djelatnosti prerađivačke industrije (C)
Opis 2008. 2014. Indeks
2014./2008.
Broj poduzetnika 9 14 155,56
Broj zaposlenih 958 496 51,77
Udio djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti 83,16% 77,02% 92,62
Ukupni prihodi 402.936.523 186.727.947 46,34
Ukupni rashodi 395.162.102 223.687.591 56,61
Dobit razdoblja 7.774.421 6.919.287 89,00
Gubitak razdoblja 0 43.878.931 -
Konsolidirani financijski rezultat 7.774.421 -36.959.644 -
Uvoz (rashod) 63.350.160 14.015.145 22,12
Udio u ukupnom uvozu 96,97% 98,00% 101,06
Izvoz (prihod) 115.357.046 63.542.699 55,08
Udio u ukupnom izvozu 97,02% 92,59% 95,44
72
Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 52.006.886 49.527.554 95,23
Investicije u novu dugotrajnu imovinu (po
zaposlenom) 42.229 13.315 31,53
Prosječne mjesečne neto plaće 3.473 3.852 110,90
Izvor: Priredili autori na osnovi godišnjih kumulativnih financijskih izvještaja FINA-e.
4.7.2. Ostale značajne djelatnosti
Druga po redu značajna djelatnost lokalnog poduzetništva je građevinarstvo (F), koja je 2014.
godine sudjelovala u ukupnoj zaposlenosti s udjelom od 13,7%. Djelatnost je imala značajan
udjel u ukupnim prihodima (14,3%), rashodima (11,97%), dobiti (16,9%) i manji udjel u
gubitku (0,10%). U 2014. godini ostvaren je pozitivni financijski rezultat ove djelatnosti u
iznosu od 1,45 milijuna kuna. Osim građevinarstva, u promatranom razdoblju porastao je i
relativni gospodarski značaj djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A). Sektor
poljoprivrede zapošljavao je 2014. godine 2,64% ukupno zaposlenih u lokalnom
poduzetništvu te je sudjelovao s udjelom od 4,28% u ukupnim prihodima, 3,86% u ukupnim
rashodima te 2,12% u ukupnoj dobiti poduzetništva. Na razini djelatnosti 2014. godine
ostvaren je negativni konsolidirani financijski rezultat od 343,4 tisuće kuna.
73
5. ANALIZA FISKALNIH KRETANJA GRADA ČABRA
5.1. Analiza kretanja proračunskih prihoda i rashoda
U pogledu svoje „fiskalne snage“ grad Čabar treća je lokalna samouprava u Gorskom kotaru s
relativno stabilnim fiskalnim kretanjima unatoč značajnim depopulacijskim trendovima te
negativnim kretanjima u gospodarstvu. Uvidom u podatke o kretanju najvažnijih proračunskih
veličina može se jasno ustvrditi da je ekonomsko-financijska kriza značajno utjecala na
negativna kretanja kako u gospodarstvu tako i u okviru proračuna Grada. Naime, u odnosu na
2008. godinu proračunski prihodi 2009. godine smanjili su se za oko 25% što zasigurno
predstavlja veliko opterećenje za upravljanje te zadržavanje standarda lokalnih javnih dobara i
usluga. Može se vidjeti da je od 2009. godine prisutan blagi pozitivan trend povećanja prihoda
proračuna (grafikon 5.1.).
Grafikon 5.1. Kretanje prihoda i rashoda proračuna grada Čabra u razdoblju od 2008.-2014.
godine (u mln. HRK)
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Osim navedenih nepovoljnih demografskih i gospodarskih kretanja, Gradu svakako da ne idu
u prilog ni promjene regulatornog okvira koji stupaju na snagu početkom 2015. godine.
Naime, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) koji je stupio na
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
74
snagu početkom 2015. godine te izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02,
32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14) stavljaju izvan snage brojne olakšice
koje su bile predviđene pogotovo za lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog
područja. Uvodi se jedinstvena kategorizaciju potpomognutih područja temeljem kriterija
indeksa razvijenosti, na temelju koje će se dodjeljivati zajednički porezni prihodi i pomoći iz
središnjeg državnog proračuna. S obzirom na navedeno, grad Čabar klasificira se u III.
kategoriji te zadržava status brdsko-planinskog područja. Međutim, s obzirom na navedeno, u
okviru 2015. godine može se očekivati dodatno smanjenje proračunskih prihoda, pogotovo s
aspekta pomoći primljenih s razine središnje države.
Važno je napomenuti da je analiza fiskalnog stanja te kretanja proračunskih prihoda i rashoda
svake lokalne samouprave izuzetno važna u pogledu ocjene realnosti izvršenja postavljenih
razvojnih ciljeva u okviru strategije ekonomskog razvoja. S obzirom na rastuće potrebe
lokalne zajednice u širem smislu, ali i stalnim promjenama strukture potražnje za lokalnim
javnim dobrima i uslugama, proračuni lokalnih samouprava gotovo uvijek su ograničavajući
čimbenik. Pogotovo kada je riječ o kapitalnim ulaganjima. Naime, financiranje lokalnih
javnih investicija kao temelja pružanja lokalnih javnih dobara i usluga ovisi u prvom redu o
mogućnosti korištenja dugoročnih izvora financiranja. Financiranje lokalnih kapitalnih dobara
ograničeno je prije svega regulatornim okvirom (Zakonom o proračunu (NN 87/08 i 136/12)
te godišnjim zakonima o izvršenju proračuna te drugim zakonskim te ostalim propisima).
Nadalje, dodatna ograničenja kriju se u gospodarskom stanju lokalne zajednice koja
determinira i proračunske mogućnosti kao i sama struktura lokalnih proračunskih prihoda i
rashoda.
Također je važno analizirati i strukturu proračunskih prihoda putem koje se može utvrditi iz
kojih ekonomskih izvora se financira proračun, na primjer, iz dohotka stanovništva ili
aktivnosti poduzetništva. Važni su i rashodi proračuna, budući da se njima posredno i
neposredno podržavaju poslovne aktivnosti lokalnog poduzetništva, ali i održava standard
života lokalnog stanovništva. Učinci se mogu očitovati neposredno u smislu da se
poduzetnički subjekti poslovno angažiraju od strane Grada, a posredno ukoliko Grad ulaže u
djelatnosti i svrhe koje su komplementarne aktivnostima poduzetništva i povećavaju njihovu
produktivnost (primjerice, ulaganja u infrastrukturu). Također je važno uspoređivati
proračune gradova i proračune ostalih jedinica lokalne samouprave na području mikroregije
Gorskog kotara kojoj grad Čabar pripada te koji se po svojim ekonomskim i fiskalnim
75
značajkama mogu mjeriti s gradom Čabrom. Takve usporedbe daju odgovore o proračunskoj
politici, ali i specifičnim ekonomskim značajkama pojedine lokalne jedinice.
U pogledu analize gradskog proračuna prihodi i rashodi promatraju se u dužem vremenskom
razdoblju, od 2008. do 2014. godine. Zbog izražene centralizacije javne vlasti u Republici
Hrvatskoj, za očekivati je da će se u proračunima lokalnih jedinica reflektirati negativna
fiskalna kretanja središnje države, kao i negativna gospodarska kretanja obilježena padom
bruto domaćeg proizvoda te potrošnje i rastom nezaposlenosti. Ipak, jedinice lokalne
samouprave trebale bi činiti sve što je u njihovoj moći da se ti negativni trendovi u okruženju
ne odraze na životni standard njihovog lokalnog stanovništva. Naglašena centralizacija
sustava raspodjele javne vlasti upravo je vidljiva nastupom ekonomsko-financijske krize kada
su značajno smanjene pomoći središnje države (za oko 3 milijuna kuna 2009. u odnosu na
2008. godinu).
Kada je riječ o najvažnijim kategorijama strukture prihoda (cf. tablica 5.1. i 5.2.) može se
uočiti da je grad Čabar, sve do posljednje promatrane 2014. godine, u kontekstu svoje fiskalne
strukture kreirao istu strukturu prihoda kao i ostale lokalne jedinice. Naime, u prosjeku je
struktura financiranja proračunske potrošnje lokalnih jedinica obilježena visokim udjelom
poreza i prireza na dohodak. Posljednje godine promatranog razdoblja neporezni prihodi
postaju dominantniji u strukturi ukupnih prihoda iz razloga što su se povećale tekuće pomoći
iz proračuna (potpore). Najjednostavniji i najčešći scenarij je da u slučaju postojanja fiskalne
neravnoteže središnja država nenamjenskim dotacijama (pomoćima) iz državnog proračuna
financira tu razliku (u tom smislu svakako treba istaknuti i pomoći Županije).
Tablica 5.1. Kretanje važnijih kategorija prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln.
HRK)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ukupni prihodi i primici 17,31 12,93 13,47 12,41 12,90 11,82 13,55
Ukupni prihodi 17,30 12,91 13,46 12,41 12,90 11,82 13,55
Prihodi od poreza 7,85 7,91 7,30 6,66 6,79 7,17 6,61
Zajednički porezi 7,69 7,73 7,11 6,50 6,27 6,56 6,30
Vlastiti porezi 0,16 0,18 0,19 0,16 0,20 0,12 0,14
Neporezni prihodi 9,44 5,01 6,16 5,75 6,11 4,64 6,95
Kapitalni prihodi 1,02 0,15 0,09 0,14 0,07 0,08 0,08
Potpore 6,00 2,95 4,12 3,04 3,51 1,77 4,10
Primici od financijske imovine i 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00
76
zaduživanja
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablica 5.2. Struktura važnijih kategorija prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (postoci,
%)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ukupni prihodi 100 100 100 100 100 100 100
Prihodi od poreza 45,41 61,23 54,22 53,69 52,61 60,71 48,75
Zajednički porezi 44,48 59,85 52,84 52,35 48,59 55,54 46,45
Vlastiti porezi 0,93 1,37 1,38 1,28 1,54 1,06 1,05
Neporezni prihodi 54,59 38,77 45,78 46,31 47,39 39,29 51,25
Kapitalni prihodi 5,92 1,12 0,67 1,12 0,58 0,68 0,56
Potpore 34,67 22,83 30,63 24,51 27,17 15,02 30,22
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Posebnost grada Čabra je svakako u visokim prihodima koji se ostvaruju na osnovi
administrativnih pristojbi i po posebnim propisima tj. od naknada za šume. Kapitalne prihode
cijelo promatrano razdoblje obilježava stagnacija i zanemarivo mali udio u ukupnim
prihodima (0,56% u 2014. godini). Upravo neporezni prihodi su u cijelom promatranom
razdoblju dominantan uzrok prirode kretanja strukture prihoda proračuna (pogotovo oscilacije
iznosa središnje države). Grafikon 5.2. prikazuje odnose najvažnijih kategorija prihoda.
Grafikon 5.2. Kretanje važnijih kategorija proračunskih prihoda (u mln. HRK)
77
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Važno je istaknuti dominaciju zajedničkih poreza koji čine 95,27% ukupnih poreznih prihoda,
dok vlastiti porezni prihodi zauzimaju zanemarivo mali udio. Porez na promet nekretninama
posljednje tri godine nije evidentiran pa prema tome prihod od poreza i prireza na dohodak
zauzimaju 100% poreznih prihoda. Tablice 5.3. i 5.4. potvrđuju prethodno iznesene zaključke
o strukturi proračuna i vidljiv je ispodprosječan doprinos vlastitih poreza u strukturi poreznih
prihoda. Međutim, pored niske razine vlastitih poreza Grada, posebno je zabrinjavajući
dugoročni i stalan trend smanjenja prihoda po osnovi prireza i poreza na dohodak. Takva
kretanja uzrokovana su u prvom redu već spomenutim negativnim demografskim i
gospodarskim kretanjima te je jedan od najvažnijih zadataka lokalne fiskalne politike
potaknuti zapošljavanje te voditi računa o lokalnoj pronatalitetnoj politici. U okviru porezne
politike Grad nema puno mogućnosti za povećanje proračunskih prihoda u kratkom roku osim
eventualnog povećanja prireza poreza na dohodak (koji trenutno iznosi 5%).
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Ukupni prihodi
Prihodi od poreza
Neporezni prihodi
Kapitalni prihodi
Potpore
Prihodi od administrativnih pristojbii po posebnim propisima
78
Tablica 5.3. Kretanje poreznih prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Porezni prihodi 7,85 7,91 7,30 6,66 6,79 7,17 6,61
Zajednički porezi 7,69 7,73 7,11 6,50 6,27 6,56 6,30
Porez i prirez na dohodak 7,40 7,55 6,81 6,29 6,27 6,56 6,30
Porez na dobit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Porez na promet nekretninama 0,30 0,18 0,30 0,21 0,00 0,00 0,00
Vlastiti porezi 0,16 0,18 0,19 0,16 0,20 0,12 0,14
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablica 5.4. Struktura poreznih prihoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Porezni prihodi 100 100 100 100 100 100 100
Zajednički porezi 97,95 97,76 97,45 97,51 92,36 91,50 95,27
Porez i prirez na dohodak 94,16 95,48 93,35 94,35 92,36 91,50 95,27
Porez na dobit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Porez na promet nekretninama 3,78 2,28 4,10 3,16 0,00 0,00 0,00
Vlastiti porezi 2,05 2,24 2,55 2,38 2,93 1,74 2,16
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
79
Rashodi proračuna analizirani su u okviru ekonomske i funkcionalne klasifikacije proračuna.
Ekonomska klasifikacija daje odgovore o efikasnosti raspolaganja javnim novcem.
Funkcionalna klasifikacija prikazuje koje javne funkcije je gradska vlast smatrala
prioritetnima kako bi se postiglo što veće zadovoljstvo građana. Tablica 5.5. i 5.6. prikazuju
najvažnije stavke ekonomske klasifikacije proračuna. U promatranom razdoblju uočava se
nekoliko zanimljivih tendencija. Najveći udio u ukupnim rashodima pripada materijalnim
rashodima i rashodima za zaposlene (61,4%). Uvidom u podatke o ekonomskoj klasifikaciji
vidljivo je da su u promatranom razdoblju značajno porasli rashodi za zaposlene i u
apsolutnom i relativnom smislu te se postavlja pitanje opravdanosti takvih kretanja pošto se
broj zaposlenih u gradskim tijelima nakon 2011. godine smanjuje. Materijalni rashodi su se, u
apsolutnom i relativnom smislu, smanjili. Drastičan pad materijalnih rashoda u 2009. godini
(6,6 milijuna kuna) dogodio se zbog smanjenja rashoda za usluge tekućeg i investicijskog
održavanja te to objašnjava pad ukupnih rashoda u tom razdoblju. Cijelo promatrano
razdoblje kretanje materijalnih rashoda definira kretanje ukupnih rashoda. U tom smislu može
se uočiti jasna veza pomoći središnje države te prethodno navedenih rashoda. Postavlja se
pitanje efikasnosti takve potrošnje dok su pomoći na visokoj razini, ali isto tako znači li
izostanak pomoći središnje države trajno smanjenje standarda usluga.
80
Tablica 5.5. Kretanje važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda
u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Rashodi za zaposlene 1,32 1,50 2,78 3,26 3,11 2,31 2,34
Materijalni rashodi 10,59 3,99 5,15 5,55 4,05 5,26 7,24
Financijski rashodi 0,04 0,03 0,02 0,02 0,10 0,27 0,35
Subvencije 0,00 0,00 0,00 1,33 1,75 1,62 0,63
Pomoći 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,45
Naknade građanima i
kućanstvima na
temelju osiguranja i
druge naknade
0,55 0,84 0,83 0,12 0,24 0,35 0,37
Ostali rashodi 5,72 3,98 2,89 1,21 1,31 1,34 1,49
Rashodi za nabavu
nefinancijske
imovine
1,36 0,19 1,30 2,75 2,17 2,14 2,74
Ukupni rashodi 19,59 10,54 12,95 14,24 12,73 13,28 15,61
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablica 5.6. Struktura važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda
u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Rashodi za zaposlene 6,75 14,25 21,43 22,88 24,41 17,40 14,97
Materijalni rashodi 54,09 37,86 39,74 38,96 31,83 39,58 46,40
Financijski rashodi 0,21 0,30 0,15 0,16 0,77 2,06 2,25
Subvencije 0,00 0,00 0,00 9,32 13,76 12,19 4,03
Pomoći 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,87
Naknade građanima i
kućanstvima na
temelju osiguranja i
druge naknade
2,79 7,98 6,39 0,85 1,91 2,60 2,39
Ostali rashodi 29,21 37,79 22,27 8,51 10,30 10,07 9,53
Rashodi za nabavu
nefinancijske
imovine
6,96 1,82 10,02 19,32 17,01 16,10 17,55
Ukupni rashodi 100 100 100 100 100 100 100
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Dodatno je zanimljivo uočiti kretanje rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Može se
vidjeti umjerena fluktuacija investicijskih aktivnosti koja je u prvom redu određena
ekonomsko-financijskim ciklusom. Vidljivo je prorecesijsko kretanje budući da su 2009.
81
godine investicije zabilježile najnižu razinu. Smanjenjem investicija proračun se prilagodio
značajnom gubitku prihoda. Međutim, značajan investicijski ciklus primjetan je od 2011.
godine (cf. grafikon 5.3.) što je svakako dobar znak u smislu efikasnosti proračunske
potrošnje. U svakom slučaju, ovakva kretanja ove kategorije rashoda upućuje na
preispitivanja proračunske politike u dužem i srednjem roku, pogotovo u kontekstu plana
razvojnih programa. Stabilnost investicijskog ciklusa u vremenu je izrazito važna i s aspekta
proračunskog procesa te upravljanja (donošenje kvalitetnih odluka, likvidnost), ali i lokalnog
gospodarstva (stabilnost poslovanja). Također se može vidjeti da porast lokalnih kapitalnih
ulaganja prati i rast financijskih rashoda – Grad koristi dugoročne izvore financiranja.
Grafikon 5.3. Kretanja kapitalnih ulaganja grada Čabra od 2008. godine (mil. HRK)
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablica 5.7. Kretanje investicijskih aktivnosti u razdoblju 2008.-2014. godine (u mil HRK)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ostali rashodi - kapitalne pomoći 2,20 0,59 0,37 0,00 0,00 0,00 0,00
Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine 1,36 0,19 1,30 2,75 2,17 2,14 2,74
Ukupni rashodi za investicije 3,57 0,78 1,67 2,75 2,17 2,14 2,74
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
3500000
4000000
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Ostali rashodi - Kapitalne pomoći
Rashodi za nabavu nefinancijskeimovine
82
Kada je riječ o funkcionalnoj klasifikaciji rashoda i ovdje se uočavaju podudarne tendencije
kao i u slučaju ekonomske klasifikacije. Naime, može se zamijetiti porast rashoda upravljanja
u okviru pružanja općih javnih usluga u promatranom razdoblju za cca. 4 milijuna kuna.
Također se može uočiti nestalnost proračunske potrošnje u okviru pojedinih kategorija –
usluga unapređenja stanovanja i zajednice, ekonomski poslovi te rekreacije, kulture i religije.
U posljednjoj promatranoj 2014. godini rashodi za pružanje općih javnih usluga i rashodi za
unapređenje stanovanja i zajednice zauzimaju udio od 73% ukupnih rashoda prema
funkcionalnoj klasifikaciji. Dok porast udjela troškova općih javnih usluga ukazuje na
moguće probleme u efikasnosti djelovanja javne uprave, porast rashoda za unapređenje
stanovanja i zajednice predstavlja nastojanje da se vrati orijentacija djelovanja proračuna
Grada iz 2009. godine.
Tablica 5.8. Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih
rashoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u mln. HRK)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Opće javne usluge 2,33 1,99 2,90 4,59 4,31 3,38 6,26
Javni red i sigurnost 0,00 0,00 0,27 0,36 0,37 0,28 0,29
Ekonomski poslovi 2,17 4,42 5,62 1,59 1,91 1,67 1,05
Zaštita okoliša 0,27 0,35 0,39 0,06 0,11 0,22 0,19
Usluge unapređenja
stanovanja i zajednice 12,71 1,57 1,88 5,19 3,51 4,81 5,07
Zdravstvo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Rekreacija, kultura i
religija 0,92 0,72 0,29 0,42 0,64 1,63 0,70
Obrazovanje 0,81 0,71 0,70 0,96 0,95 0,23 1,04
Socijalna zaštita 0,37 0,79 0,90 1,08 0,93 1,07 1,00
UKUPNO RASHODI 19,59 10,54 12,95 14,24 12,73 13,28 15,61
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablica 5.9. Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih
rashoda u razdoblju 2008.-2014. godine (u postotku, %)
Opis 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Opće javne usluge 11,92 18,86 22,37 32,19 33,87 25,42 40,12
Javni red i sigurnost 0,00 0,00 2,08 2,52 2,91 2,11 1,86
Ekonomski poslovi 11,07 41,95 43,41 11,13 14,98 12,56 6,70
Zaštita okoliša 1,37 3,28 3,01 0,41 0,84 1,69 1,20
83
Usluge unapređenja
stanovanja i zajednice 64,90 14,86 14,52 36,44 27,56 36,19 32,51
Zdravstvo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Rekreacija, kultura i
religija 4,70 6,81 2,25 2,98 5,03 12,27 4,50
Obrazovanje 4,14 6,74 5,40 6,72 7,48 1,72 6,67
Socijalna zaštita 1,91 7,50 6,96 7,60 7,34 8,04 6,44
UKUPNO RASHODI 100 100 100 100 100 100 100
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
Tablicom 5.10. obuhvaćena je usporedba svih prije navedenih analiza struktura prihoda i
rashoda grada Čabra s mikroregijom Gorski kotar (kojoj Grad pripada), te sa sumom općina,
sumom gradova i sumom općina i gradova u Primorsko-goranskoj županiji u relativnim
iznosima. Usporedbom strukture važnijih kategorija prihoda Grada može se istaknuti
značajan udio potpora iz proračuna središnje države u ukupnim prihodima, koji je
nadprosječan s uspoređenim jedinicama lokalne samouprave na području Primorsko-
Goranske županije (pogotovo općina), ali i same mikroregije Gorskog kotara. Može se
istaknuti da su neporezni prihodi veći od poreznih prihoda, kao i kod svih analiziranih
jedinica lokalne samouprave. Nadalje, zabrinjavajući je ispodprosječan udio vlastitih prihoda
u ukupnim prihodima, kao i ispodprosječni kapitalni prihodi.
U gradu Čabru prisutan je iznadprosječan udio prihoda od poreza i prireza na dohodak, a
samim time i udio zajedničkih poreza u ukupnim poreznim prihodima, što znači da se
proračun financira iz dohotka stanovništva, a ne na temelju aktivnosti poduzetnika.
Što se tiče rashoda po ekonomskoj klasifikaciji, grad Čabar u odnosu na ostale gradove
Primorsko-goranske županije ima značajno veće materijalne rashode. Također, može se
vidjeti da je investicijska aktivnost Grada na nižoj razini u odnosu na lokalne samouprave
Gorskog kotara te Županiju.
Na kraju, temeljem funkcionalne klasifikacije rashoda grada Čabra možemo zaključiti
postojanje iznadprosječnog udjela rashoda za opće javne usluge i usluge unapređenja
stanovanja i zajednice. U okviru prosjeka sume mikroregije Gorskog kotara i sume gradova
još se ističu kategorije ekonomski poslovi i rekreacija, kultura i religija, sa svojim udjelom u
ukupnim rashodima, ali u gradu Čabru te su kategorije ispodprosječno zastupljene. Funkcijska
84
klasifikacija također prikazuje visoku cikličnost kolebanja rashoda što pokazuje specifične
probleme (infrastrukturne), ali i pitanja kapitalnog planiranja i održavanja.
Tablica 5.10. Usporedba fiskalnog stanja grada Čabra s mikororegijom Gorski kotar, sumom
gradova i općina, sumom gradova te sumom općina u 2014. godini
2014. godina Grad Čabar Gorski kotar
Suma
gradova i
općina
Suma
gradova Suma općina
Struktura važnijih kategorija prihoda u 2014. godini (u postotku, %)
Ukupni prihodi 100 100 100 100 100
Prihodi od poreza 48,75 45,90 48,96 49,69 46,94
Zajednički porezi 46,45 43,22 45,05 45,96 42,53
Vlastiti porezi 1,05 2,48 3,88 3,71 4,36
Neporezni prihodi 51,25 54,10 51,04 50,31 53,06
Kapitalni prihodi 0,56 0,71 4,28 4,57 3,46
Potpore 30,22 25,74 7,79 6,49 11,39
Struktura važnijih kategorija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji javnih rashoda u 2014. godini (u postotku, %)
Rashodi za zaposlene 14,97 16,76 22,78 26,94 11,60
Materijalni rashodi 46,40 30,61 33,04 33,71 31,23
Financijski rashodi 2,25 1,24 2,70 2,79 2,47
Subvencije 4,03 1,53 3,31 3,37 3,17
Pomoći 2,87 1,72 1,55 0,57 4,19
Naknade građanima i
kućanstvima na temelju
osiguranja i druge naknade
2,39 2,86 5,39 4,66 7,37
Ostali rashodi 9,53 20,26 14,85 15,69 12,59
Rashodi za nabavu
nefinancijske imovine 17,55 25,02 16,37 12,27 27,37
Ukupni rashodi 100 100 100 100 100
Kretanje važnijih kategorija rashoda po funkcionalnoj klasifikaciji javnih rashoda u 2014. godini (u postotku,
%)
Opće javne usluge 40,12 24,08 19,74 20,42 17,91
Javni red i sigurnost 1,86 5,19 4,13 4,64 2,78
Ekonomski poslovi 6,70 19,30 14,58 14,11 15,86
Zaštita okoliša 1,20 5,24 6,75 6,04 8,66
Usluge unapređenja
stanovanja i zajednice 32,51 20,06 19,47 16,56 27,29
Zdravstvo 0,00 0,29 1,02 0,98 1,14
Rekreacija, kultura i
religija 4,50 15,21 16,43 19,19 9,02
Obrazovanje 6,67 6,03 12,97 12,58 14,03
Socijalna zaštita 6,44 3,97 4,85 5,42 3,31
UKUPNO RASHODI 100 100 100 100 100
Izvor: Izradili autori prema podacima Ministarstva financija RH.
85
5.2. Investicijski potencijal proračuna te fiskalni rizici
Zaduživanje lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj definirano je Zakonom o proračunu te
zakonima o izvršavanju državnog proračuna gdje se određuju pojedinosti vezane za
zaduživanje lokalnih jedinica koje mogu biti specifične za svaku pojedinu proračunsku
godinu.
Prema Zakonu o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se
dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi
njezino predstavničko tijelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Kako bi se
zadužila, lokalna jedinica mora tražiti suglasnost za zaduživanje od Vlade koja istu odobrava
(ili ne) u roku od 40 dana nakon podnošenja potpunog zahtjeva. Također, jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar
proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o
otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade.
Prema članku 88. istog Zakona ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja
prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pod ostvarenim proračunskim prihodima
podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave iz članka 18. točke 1. ovoga Zakona, umanjeni za prihode:
1. od domaćih i stranih pomoći i donacija,
2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, i
3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za
financiranje decentraliziranih funkcija.
Također, do sada godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna propisivana je
suglasnost za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do
2,3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Bitno je istaknuti da takvo ograničenje ne vrijedi za jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa
Europske unije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske
86
učinkovitosti (ESCO projekte). Stoga je značajan izvor sredstava koji se do sada nije koristio
u okviru gradskog proračuna zaduživanje u okviru sufinanciranja projekata EU te projekata u
domeni povećanja energetske učinkovitosti.
Prema članku 88. Zakona o proračunu ukupna godišnja obveza po osnovi zaduživanja
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20% ostvarenih
prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pored toga, jedinice lokalne
samouprave mogu sklopiti i ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji iznos
svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća
privatnim partnerima ne prelazi 25% ostvarenog proračunskog prihoda prethodne godine
umanjenog za kapitalne prihode (prihodi od prodaje nefinancijske imovine, primici od prodaje
vrijednosnih papira i primici od prodaje dionica i udjela u glavnici).
Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za svaku pojedinu godinu ovlašćuje se Vlada da
može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uobičajena praksa je bila da se lokalne samouprave mogu zadužiti najviše do 2,3 posto
ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave. U Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu (148/14) taj iznos
je povećan na 3%.
Regulatorni okvir određuje financijske mogućnosti pojedine lokalne samouprave za
financiranje kapitalnih ulaganja. Takav okvir za grad Čabar pokazuje tablica u kojoj anuitet
ukupnih obaveza na godišnjoj razini može iznositi oko 2,0 milijuna kuna, ukoliko Grad koristi
tradicionalne dugoročne izvore financiranja (kredit, lizing i sl.). Ukoliko se za financiranje
kapitalnih objekata koristi javno-privatno partnerstvo tada je mogući iznos godišnjih obveza
još veći te iznosi oko 2,3 milijuna kuna. U tom smislu može se zaključiti da investicijski
potencijal Grada daleko nadmašuje trenutne investicijske rashode budući da se ne koriste
dugoročni izvori financiranja.
Uvidom u proračun i projekciju proračuna Grada od 2015.-2017. godine vidljivo je da
planirana kapitalna ulaganja u 2016. godini iznose oko 3,5 milijuna kuna18
. Hipotetičkim
primjerom izračunat je anuitet duga te naknada po osnovi javno-privatnog partnerstva ukoliko
se projekti nastave realizirati takvom dinamikom u narednim godinama (ili, na primjer, u
okviru jedne godine u cjelokupnom iznosu) te financiraju jednim ili drugim modelom
18
http://www.cabar.hr/wp-content/uploads/2008/03/Projekcija-2015.pdf
87
financiranja. Pretpostavljeno je da se investicije u deset godina sufinanciraju sredstvima EU u
relativnom udjelu od 50%. Dakle, riječ je o ukupnom iznosu od 35 milijuna kuna sa
sufinanciranjem polovice iznosa.
Primjer je ilustrativne prirode te nisu uzete u obzir trenutne obveze te anuiteti po toj osnovi.
Također, treba napomenuti da je ročnost zaduživanja za kapitalne projekte lokalnih
samouprava obično 7 godina, dok je za projekte javno-privatnog partnerstva obično deset do
trideset godina. Međutim, u primjeru se nastoji prikazati mogućnosti u zakonskom okviru te
su ročnosti oba modela izjednačene.
Tablica 5.11. Sposobnost podmirenja dugoročnih obveza grada Čabra
1 Ostvareni proračunski prihodi 13569,7
2 Ostvareni prihodi poslovanja 13478,9
3 Ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 90,8
4 Umanjenje za ostvarene prihode 4122,3
5 Domaće i strane pomoći i donacije 4122,3
6 Posebni ugovori 0,0
7 Dodatni udjeli u porezu na dohodak te pomoći izravnanja za financiranje
decentraliziranih funkcija 0,0
8 Ostvareni proračunski prihodi nakon umanjenja 9447,4
9 Mogući kapacitet zaduživanja (20%): (8)*20% 1889,5
10 Iskorištenost kapaciteta zaduživanja (20%):anuitet po
zaduženjima/(9) 92,62%
11 Mogući kapacitet naknade po ugovoru o JPPu (25%): ((8)-(3))*25% 2339,2
12 Visina naknade po ugovoru o JPPu 1750,0
13 Udio naknade po ugovoru o JPPu u maksimalnom kapacitetu:
11/10*100% 74,81%
14 Udio naknade po ugovoru o JPPu u ostvarenim prihodima:
11/8*100% 18,52%
Izvor: Izračun autora, podaci Ministarstva financija
Uvidom u podatke tablice 5.11. može se zaključiti da se kapitalni projekti u iznosima
predviđenim planom razvojnih programa mogu bez problema financirati. Dakle, grad bi
korištenjem dugoročnih izvora financiranja mogao realizirati višestruko veći volumen
kapitalnih ulaganja (projekata) bez rizika da se ugrozi proračunska likvidnost i solventnost.
88
U svakom slučaju može se ustvrditi da je od 2008. godine Grad značajno smanjio
investicijska ulaganja te je smanjenje rashoda s te osnove djelomično amortiziralo gubitak
prihoda. S druge strane, izostaju potencijali investicijskog ciklusa koji se mogu postići
korištenjem dugoročnih izvora financiranja te koji mogu imati blagotvorne učinke na lokalni
ekonomski razvoj pod uvjetom da se realiziraju kvalitetni investicijski projekti.
U tom smislu svakako se mogu predložiti sljedeće preporuke:
Poboljšati planiranje proračuna putem uravnoteženja strukture dugoročnih i
kratkoročnih obaveza (kapitalnim planiranjem) – usmjeriti pažnju na cjeloživotni vijek
investicije (često se zanemaruju troškovi održavanja);
Poseban problem predstavlja ovisnost o državnim potporama te varijabilnost istih. U
tom smislu potrebno je izvršiti pritisak prema središnjoj državi, ali i Županiji kako bi
se uvažile specifičnosti Čabra pogotovo u smislu povećanih troškova osiguranja
lokalnih javnih dobara i usluga;
Razmotriti kvalitetnije korištenje dugoročnih izvora financiranja – produžiti rok
financiranja (javno-privatno partnerstvo i koncesije);
Razmotriti administrativnu reorganizaciju lokalne samouprave kako bi se smanjili
troškovi te unaprijedila efikasnost (pogotovo u smjeru iskorištenja fondova EU);
Negativni demografski i gospodarski tijekovi zahtijevaju pojačanu aktivnost u smjeru
privlačenja privatnog kapitala (iskorištenje lokalnih resursa) te usporedno jačanje
lokalnih kapaciteta (obrazovanje – sredstva EU – ESF, prekogranična suradnja).
89
6. SWOT ANALIZA
Na temelju izvršene analize proizvodnih i razvojnih činitelja grada Čabra, kao i analize stanja
gospodarstva, moguće je definirati osnovne snage i slabosti koje determiniraju Grad, ali i
moguće prilike, kao i prijetnje njegovom budućem razvoju.
Ova metodologija uobičajeno se koristi prilikom izrade strateških dokumenata lokalnih
ekonomskih jedinica.
Osnovni elementi SWOT analize su: snage (eng. strengths), to su pozitivni, unutarnji
čimbenici razvoja; slabosti (eng. weaknesses) negativni, unutarnji čimbenici; mogućnosti
(eng. opportunities) pozitivni, vanjski čimbenici i prijetnje (eng. threats), negativni, vanjski
čimbenici.
Snagama se primjerice može smatrati razvojni potencijal stanovništva, razvijenost prometne
infrastrukture, izgrađenost komunalne infrastrukture i slično, drugim riječima, postojeći
razvojni uvjeti koje je stanovništvo tog lokaliteta već stvorilo. Oni predstavljaju razvojni
potencijal (stečene prednosti) koje je određenim mjerama moguće „pokrenuti“ u smislu
rješavanja razvojnih problema. Prema takvoj metodologiji, prirodni resursi ili očuvani okoliš,
ili prirodna baština, povoljan geoprometni položaj i slično, nisu snage, već prednosti, jer su
nam kao takvi dani (komparativne prednosti), nisu stvoreni vlastitim naporima, naslijeđeni su,
te ih ne možemo ojačati, niti logikom upravljanja projektnim ciklusom za njih definirati
ciljeve i mjere. Slijedeći ovaj metodološki pristup, prirodni resursi i okoliš, primjerice, nisu
niti snage niti slabosti, već prednosti lokaliteta. Pri definiranju svih elemenata SWOT analize,
pokušalo se slijediti isti kriterij određivanja kako se ne bi ušlo u područje intuitivne analize.
Tako se, primjerice, kod određivanja prilika i slabosti polazilo od razine Grada, a ne,
primjerice, pojedinih djelatnosti ili pojedinačnih projekata.
Tablica 6.1. SWOT analiza grada Čabra
SNAGE SLABOSTI
- relativno kvalitetna osnovna komunalna
infrastruktura (vodovod, struja, odvoz
smeća…)
- postojeća socijalna infrastruktura
(zdravstvo, obrazovanje, sport)
- loša lokalna prometna povezanost i
nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta
- nedovoljno izgrađena turistička
infrastruktura
- nedostatna sportska infrastruktura
90
- bogatstvo prirodnim resursima
- planinski čist zrak visoke kakvoće
- klima koja donosi snijeg zimi, a svježinu
ljeti
- očuvan okoliš
- visoka biološka raznolikost planinskog eko
sustava
- izvori pitke vode
- zaštićena područja
- prirodne ljepote
- raspoložive sirovine (drvo)
- razvijena prerađivačka industrija i
građevinarstvo
- cijene zemljišta
- postojanje pograničnog područja sa
Slovenijom te mogućnost gospodarskog,
prometnog i društvenog povezivanja sa
Slovenijom
- tradicija bavljenja poljoprivredom,
obradom drva, lovom, šumarstvom
- autohtone sorte
- raznolikost kulture (jezika(govora) i
običaja) na relativno malom prostoru
- mala vjerojatnost za prirodne nepogode
(poplave, potresi i sl.)
- veliki broj obrta u odnosu na broj
stanovnika
- šume kao gospodarski resurs
- gostoljubivi i miroljubivi žitelji
- nerazvijena kulturna infrastruktura
- nesređenost zemljišnih knjiga
- nedovoljna gospodarska iskorištenost
prirodne i kulturne baštine
- nedovoljno korištenje prirodnih i
gospodarskih resursa
- nedovoljna iskorištenost poticajnih mjera i
fondova, natječaja..)
- drastično smanjenje nataliteta, depopulacija
- visoka stopa mortaliteta
- nepovoljna starosna i obrazovna struktura
stanovništva
- dugoročna nezaposlenost
- nedostatak radnih mjesta
- pasivnost građana
- inertnost stanovništva
-nedostatak poduzetničkog duha
- odseljavanje mlađeg stanovništva
- nesanirana odlagališta smeća
- neadekvatna i nedovoljna promidžba
postojeće turističke ponude
- nizak bruto društveni proizvod po glavi
stanovnika
- rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih i
šumskih površina
- nesređeni imovinsko pravni odnosi
- nedostatak podrške poduzetničkim idejama
- nedostatak zajedništva i solidarnosti, jal,
nepovjerenje
- nedostatak strategije razvoja nadstranačkog
karaktera
- nedostatak brendiranih proizvoda
- slaba uređenost i održavanje okoliša
- izoliranost brdskog kraja, područja Grada
- slaba informatička pismenost zbog velikog
broja starog stanovništva
PRILIKE/MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
91
- kvaliteta okolišnih komponenata (visoka
kvaliteta zraka, vode)
- prirodna baština (očuvanje i zaštita)
- blizina nacionalnih parkova i parkova
prirode te zaštićenih područja
- mogućnosti razvoja djelatnosti primarnog
sektora
- raznolika kulturna baština (značajan broj
građevina, kulturno-povijesnih cjelina,
sakralnih predmeta)
- razvijanje sustava održivog zbrinjavanja
otpada
- veće korištenje fondova iz EU i drugih
fondova
- potencijali za poljoprivrednu proizvodnju
- mogućnost razvoja obnovljivih izvora
energije
- prisustvo alternativnih izvora energije
(vjetar, voda)
- unaprjeđenje prometne povezanosti
- razvoj i specijalizacija i komercijalizacija
primarne poljoprivrede, jačanje
komercijalnih proizvođača kroz poticaje
Županije, EU (Program ruralnog razvoja RH
2014.-2020.)
- privlačenje mladog stručnog kadra
- interes stranih investitora za ulaganje u
gospodarstvo
- povezivanje s drugim područjima unutar
EU koja imaju slične probleme te učenje iz
njihovih primjera
- bolje partnerstvo lokalnih dionika u
pripremi zajedničkih projekata
- ravnomjerni razvoj ruralnog područja
- mogućnost razvoja lovnog turizma
- povezivanje obrazovanja s gospodarstvom
- brojna nacionalne i međunarodne
deklaracije i potpore za zaštićena područja
- razvijanje zimskog turizma i sporta
(popularnost zimskih sportova)
- nedostatna i neadekvatna ponuda radne
snage domicilnog stanovništva
- nepovoljna starosna struktura u kojoj će sve
više dominirati staračko stanovništvo, što će
utjecati na povećanje sredstava za socijalnu
skrb
- gubitak posla koji pogađa uglavnom
starosne skupine iznad 50 godina i
nemogućnost novog zapošljavanja prijete
porastom siromaštva
- niska kupovna moć stanovništva
- niska cijena konkurentskih proizvoda
- centralizirano šumarstvo u RH/hrvatskih
šuma (Zagreb)
- neusklađenost ponude radnih mjesta i
potražnje na lokalnom tržištu rada
- odlazak obrazovane mlade populacije
- negativna demografska kretanja
- veliki udio sive ekonomije u lokalnom
gospodarstvu
- recesijska kretanja u nacionalnom
gospodarstvu
- nestabilna struktura proračunske potrošnje
- nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje
prirodnih resursa
- sporost birokracije i administrativna
ograničenja
- zagađivanje okoliša i globalno zatopljenje
- sporost u prilagođavanju EU regulativi
92
7. VIZIJA
Grad Čabar je razvijena gospodarska mikrolokacija u Gorskom kotaru. Znanje i tradicija u
drvnoj industriji omogućava razvoj i napredak. Razvoj turizma bazira se na očuvanoj
kulturnoj baštini te tradicionalnoj i ekološkoj poljoprivredi.
93
8. RAZVOJNI CILJEVI I PRIORITETI
Za dostizanje željenog budućeg stanja i ostvarenje vizije Grada Čabara potrebno je definirati
strateške ciljeve. Strateški ciljevi predstavljaju postignuća koja Grad želi realizirati u
vremenskom razdoblju od 5 godina.
Strateški ciljevi definirani u ovoj Strategiji rezultat su prethodnih ispitivanja, analize i obrade
podataka proizašlih iz istraživanja provedenih sa relevantnim dionicima, provedbe i obrade
anketnih upitnika, partnerskog pristupa (zajednički rad autora Strategije i Radne skupine), a
određeni su temeljem analize stanja i vizije razvoja grada Čabra . Strateški prioriteti proizlaze
iz strateških ciljeva koje Grad želi ostvariti u budućem vremenskom razdoblju konkretnije ih
definira i usko se fokusira na realizaciju postavljenih ciljeva, te na temelju vizije razvoja
grada Čabra. Strateški ciljevi usklađeni su sa strateškim opredjeljenjima i usmjereni
rješavanju ključnih slabosti, odnosno razvojnih ograničenja Grada Čabra.
Na temelju analize stanja strateški ciljevi grada Čabra su:
Strateški cilj 1 – Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Strateški cilj 2 – Poticanje društvenog standarda, jačanje zdravstvene i socijalne
dimenzije kvalitete života
Strateški cilj 3 - Zaštita i očuvanje okoliša
U nastavku su prikazani strateški ciljevi razvoja grada Čabra. Uz svaki strateški cilj definirani
su strateški razvojni prioriteti. Uz svaki razvojni prioritet definirane su mjere koje su određene
ciljem i aktivnostima te su definirani nositelji pojedine mjere.
94
Sukladno tome i trenutnoj situaciji u gradu Čabru posebice s obzirom na depopulaciju u
nastavku navodimo strateške ciljeve za razvoj grada Čabra.
Tablica 8.1. Strateški cilj 1. - Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
STRATEŠKI CILJ 1.
RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
STRATEŠKI PRIORITET 1.1. POTICANJE RAZVOJA I UNAPREĐENJE MALOG I
SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
MJERA 1.1.1. SUFINANCIRANJE I POTPORA RADA MALIH I
SREDNJIH PODUZETNIKA
CILJ MJERE Poboljšanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika
te stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja te jačanje
poduzetničkih znanja i vještina
AKTIVNOSTI - Subvencioniranje savjetodavnih usluga za poduzetnike
početnike, žene poduzetnice, mlade poduzetnike, osobe s
invaliditetom te ostalih ranjivih skupina
- Edukacije poduzetnika
- Subvencioniranje programa obrazovanja i stručnih
usavršavanja poduzetnika
- Pomoć poduzetnicima kod prijave na natječaje EU
- Subvencioniranje troškova kreditnog zaduženja
- Suorganizacija poduzetničkih događanja
- Osmišljavanje zajedničkih projekata za razvoj
poduzetništva s ostalim općinama/gradovima Gorskog
kotara
NOSITELJI Grad Čabar, Udruženje obrtnika, Poduzetnici, LRA PINS d.o.o.
MJERA 1.1.2. UNAPREĐENJE PODUZETNIČKE ZONE
CILJ MJERE Potaknuti moguće investitore da ulažu na području grada Čabra,
te povećati zapošljavanje i poticanje daljnjeg rasta i razvoja kao
i smanjenje iseljavanja stanovništva
95
AKTIVNOSTI - Razvoj i izgradnja postojećih zona
- Priprema i tiskanje investicijskog vodiča
- Oslobađanje od komunalne naknade i komunalnog
doprinosa sukladno zakonskim ovlastima
- Uređenje vlasničkih odnosa i otkup zemljišta
NOSITELJI Grad Čabar, investitori
STRATEŠKI PRIORITET 1.2. RAZVOJ GLAVNIH GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
MJERA 1.2.1 RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI
CILJ MJERE
Potaknuti lokalno stanovništvo da se bave poljoprivrednom
proizvodnjom (stočarstvom i ratarstvom te uzgojem i preradom
voća) u cilju dobivanja finalnih proizvoda za razvoj turizma i
turističke ponude
AKTIVNOSTI
- Izrada plana i programa razvoja poljoprivrede, akvakulture
- Rješavanje imovinsko pravnih odnosa zemljišta,
okrupnjavanje zemljišta
- Revitalizacija poljoprivrednog zemljišta
- Davanje na korištenje poljoprivredna zemljišta u vlasništvu
Grada i države
- Razvoj ekološke proizvodnje
- Poticanje unapređenja pčelinjih paša i programa za pčelare
- Sufinanciranje poljoprivrednih projekata poduzetnicima
- Razvoj malih prodajnih točaka/punktova na
gospodarstvima
- Edukacija poljoprivrednih gospodarstava
- Pomoć pri prijavi na natječaje iz PRR 2014. – 2020.
NOSITELJI Grad Čabar, Udruge proizvođača, Lag Gorski kotar, Pins d.o.o
MJERA 1.2.2 RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
CILJ MJERE Jačanje konkurentnosti subjekata u šumarstvu i drvnoj industriji
AKTIVNOSTI
- Jačanje udruge privatnih šumovlasnika
- Poticanje osnivanja lokalnog drvnog klastera
- Edukacija poduzetnika u drvnoj industriji i šumarstvu
- Sufinanciranje razvojnih projekata šumarstva i drvne
industrije
- Rješavanje imovinsko pravnih odnosa
96
NOSITELJI Udruge,Šumarska savjetodavna služba,Tvrtke, obrti
MJERA 1.2.3 RAZVOJ TURIZMA I DESTINACIJE GRADA ČABRA
CILJ MJERE
Unapređenje turističke ponude na području Grada Čabra te
pozicioniranje kao turističke destinacije kroz održivi turizam
AKTIVNOSTI
- Izrada akcijskog plana razvoja turizma
- Promocija raznih oblika financiranja turističkih projekata
- Poticanje promocijskih aktivnosti destinacije
- Poticanje razvoja ruralnog turizma
- Poticanje razvoja cikloturizma, izletničkog, planinarskog,
robinzonskog i drugih oblika turizma
- Povezivanja lova i ribolova
- Izgradnja i obilježavanje pješačkih, planinarskih i
izletničkih te poučnih staza i drugih rekreativnih programa i
sadržaja
- Osiguranje cjeloživotnog učenja za turističke djelatnike i
privatne iznajmljivače
- Projekti kreditiranja poduzetnika u turizmu, te razvoj novih
i postojećih selektivnih oblika turizma
- Turistička valorizacija prirodnih vrijednosti
- Umrežavanje s ostalim dijelovima Gorskog kotara i šire
- Održavanje raznih manifestacija, sajmova i sl.
- Sufinanciranje projekata TZ Grada Čabra
NOSITELJI Grad Čabar, TZ Grada Čabra,
97
Tablica 8.2. Strateški cilj 2. - Poticanje društvenog standarda, jačanje zdravstvene i
socijalne dimenzije kvalitete života
STRATEŠKI CILJ 2. . POTICANJE DRUŠTVENOG STANDARDA, JAČANJE
ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE DIMENZIJE KVALITETE ŽIVOTA
STRATEŠKI PRIORITET 2.1. RAZVOJ I UNAPREĐENJE DRUŠTVENOG
STANDARDA GRADA ČABRA
MJERA
2.1.1 RAZVOJ KOMUNALNE I PROMETNE
INFRASTRUKTURE
CILJ MJERE Povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva i omogućiti
bolju prometnu povezanost
AKTIVNOSTI - Izrada dokumentacije, Rekonstrukcija i/ili izgradnja
lokalnih i šumskih cesta na području Grada
- Unapređenje kvalitete i sigurnosti cesta na području Grada
- Izrada projektne i studijske dokumentacije prometne i
komunalne infrastrukture
- Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove vodoopskrbne i
kanalizacijske mreže
- Ugradnja ekološki prihvatljive javne rasvjete
NOSITELJI Grad Čabar, Komunalno poduzeće, PGŽ, Hrvatske ceste
MJERA
2.1.2 RAZVOJ DRUŠTVENE I SPORTSKE
INFRASTRUKTURE
CILJ MJERE Povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva, poboljšati i
razviti te unaprijediti društvenu infrastrukturu
AKTIVNOSTI - Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića
- Priprema dokumentacije te izgradnja i opremanje dječjih
igrališta
- Izgradnja, rekonstrukcija i/ili uređenje parkova, trgova,
šetnica, groblja itd.
- Obnavljanje postojećih te izgradnja novih objekata za sport
i rekreaciju
98
- Održavanje postojećih i osmišljavanje novih sportsko-
rekreativnih sadržaja
- Sufinanciranje projekata u sportu
- Izgradnja i/ili rekonstrukcija te opremanje DVD i
planinarskih domova
- Razvoj i postavljanje optičke infrastrukture (e-županija),
povezanost putem interneta i optičke mreže
-
NOSITELJI Grad Čabar, TZO Čabar, Udruge, PGŽ
STRATEŠKI PRIORITET
2.2 UNAPREĐENJE KULTURNOG I SOCIJALNOG
ŽIVOTA
MJERA 2.2.1. POBOLJŠANJE KVALITETE KULTURNOG ŽIVOTA
CILJ MJERE Razviti i poboljšati društveni razvoj što će doprinijeti boljoj
povezanosti područja, ali i poboljšati kvalitetu kulturnog života
Grada Čabra
AKTIVNOSTI - Uređenje, izgradnja i/ili rekonstrukcija te opremanje
društvenih, kulturnih, planinarskih, vatrogasnih, lovačkih
domova i spremišta
- Jačanje civilnog sektora sufinanciranjem rada Udruga te
poticanje osnivanja udruge umirovljenika i udruge mladih
- Organiziranje edukativnih seminara i radionica u cilju
osamostaljenja rada civilnog sektora
- Poticanje i promidžba volonterstva i međugeneracijske
solidarnosti
- Sanacija, obnova, rekonstrukcija kulturno-povijesnih
objekata, građevina, muzeja
- Promicanje nematerijalne i materijalne kulturne baštine
- Stavljanje kulturno povijesnih resursa u gospodarsku i
turističku funkciju
- Osmišljavanje novih programa i projekata u kulturi
NOSITELJI Grad Čabar, TZO Čabar, Udruge, Komunalno poduzeće, Škole
99
MJERA 2.2.2. UNAPREĐENJE SOCIJALNE KVALITETE ŽIVOTA
CILJ MJERE Smanjiti socijalne razlike i unaprijediti kvalitetu života lokalnog
stanovništva provodeći socijalni program. Brinuti o starijim i
nemoćnim osobama te mladima i ostalim marginalnim
skupinama. Poticati obrazovanje i natalitet u svrhu sprečavanja
daljnjih migracija i depopulacije
AKTIVNOSTI - Provođenje programa „Pomoć u kući“
- Osiguranje uvjeta za promicanje ideje neovisnog stanovanja
/življenja različitih osjetljivih skupina
- Izgradnja i/ili rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne
osobe
- Ojačati pomoć invalidima i hendikepiranima te starijim
osobama
- Socijalne stipendije za učenike i studente
- Sufinanciranje troškova prijevoza od mjesta stanovanja do
sjedišta škole i natrag za djecu iz obitelji s troje i više djece
te za djecu s poteškoćama u razvoju
- Sufinanciranje troškova prehrane učenika osnovnih škola
- Sufinanciranje troškova nabave udžbenika učenicima
osnovnih i srednjih škola
- Sufinanciranje troškova smještaja djece u dječji vrtić
- Jednokratna novčana pomoć svakom novorođenom djetetu
sa prebivalištem na području Grada
- Sufinanciranje izrade projekata za Europski socijalni fond
NOSITELJI Grad Čabar, PGŽ
100
Tablica 8.3. Strateški cilj 3. - Zaštita i očuvanje okoliša
STRATEŠKI CILJ 3. ZAŠTITA I OČUVANJE OKOLIŠA
STRATEŠKI
PRIORITET
3.1. ZAŠTITA I OČUVANJE OKOLIŠA TE PRIRODNIH
RESURSA
MJERA 3.1.1. UNAPREĐENJE I VREDNOVANJE PRIRODNE
BAŠTINE
CILJ MJERE Povećati svijest o očuvanju prirodnih resursa kao potencijala za
razvoj Grada te isti održati i zaštititi s ciljem održivog razvoja
u gospodarskom i turističkom smislu
AKTIVNOSTI - Edukacija stanovništva i podizanje svijesti o potrebi i
važnosti prirodne baštine
- Postavljanje natpisa sa informacijama o zaštiti i očuvanju
okoliša te izrada vodiča
- Provođenje plana gospodarenja šumskih plodovima
NOSITELJI Grad Čabar, Udruge, Turistička zajednica , Škola, PGŽ
MJERA 3.1.2.SMANJENJE BROJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA
OTPADA
CILJ MJERE Povećati svijest stanovnika o čišćenju i sanaciji divljih
odlagališta otpada te povećati kvalitetu svijesti stanovnika kroz
očuvanje i zaštitu okoliša, prevenciju onečišćenja i unapređenja
kvalitete života
AKTIVNOSTI - Organiziranje selektivnog prikupljanja otpada
- Sanacija i/ili rekonstrukcija postojećih odlagališta otpada
- Smanjenje broja divljih odlagališta
- Organiziranje akcija čišćenja i sanacije okoliša
NOSITELJI Komunalno društvo, Grad Čabar, PGŽ, Javna ustanova Prirode
MJERA 3.1.3. KORIŠTENJE OBNOVNJIVIH IZVORA ENERGIJE
101
CILJ MJERE Koristiti solarnu energiju te poticati izgradnju fotonaponskih
sustava, a biomasu koristiti u sustavima za grijanje kao i
ostalim obnovljivim izvorima te postići ekološke standarde
energetske učinkovitosti Grada Čabra
AKTIVNOSTI - Izrada strategije korištenja obnovljivih izvora energije
- Sufinanciranje projekata obnovljivih izvora
- Edukacija stanovništva o obnovljivim izvorima energije i
energetskoj efikasnosti
NOSITELJI Komunalno društvo, Grad Čabar, PGŽ
102
9. MJERE I RAZVOJNI PROJEKTI
Po izrađenoj strategiji za Grad Čabar potrebno je izraditi listu razvojnih projekata koji će se moći financirati iz raznih izvora dostupnosti.
U tablici su prikazane mogućnosti financiranja nekih projektnih ideja na području Grada Čabar.
Tablica 9.1. Mogućnosti financiranja aktualnih projekata grada Čabar
Projekti
Grada Čabar
Općinski
proračun
Državni
proračun
Županijski
proračun
EU
fondovi
Krediti
banaka
Privatni
kapital
1. Izgradnja sustava odvodnje za naselje Gerovo + + + +
2. Izgradnja odvodnje naselja Tršće – uređaj za
pročišćavanje + + + +
3. Izgradnja odvodnje naselja Prezid – uređaj za
pročišćavanje + + + +
4. Izgradnja cjelodnevnog vrtića za područje
grada Čabra + + + +
5. Uređenje skijališta Rudnik Tršće + + + +
6. Sportsko rekreativni centar Jezero vode + + + +
7. Izgradnja Kampa Plešce + + + +
8. Lukin rov + + + +
103
9. Spajanje naselja na javnu vodoopskrbnu
mrežu – Kozji vrh,Tropeti, Plešce + + + +
10.
U prethodnoj tablici prikazani su idejni projekti koje je potrebno doraditi i pripremiti za financiranje iz predloženih izvora. Za to je potrebno da
grada Čabar napravi bazu projekata iz koje će se zatim projekti prijavljivati na razne fondove tijekom narednih godina.
104
10. IZVORI FINANCIRANJA
Grad Čabar će u okviru planiranja kapitalnih investicija i liste projekata identificirati izvore
financiranja koji su dostupni u osiguranju realizacije željenih investicija. Za bespovratna
sredstva, potreban je određeni volumen sufinanciranja koji zahtijeva da grad zadovoljava
formalne regulativne kriterije definirane Zakonom o proračunu, ali i realne kriterije koji
proizlaze iz činjenice da mora voditi računa o kretanju proračunskih prihoda i rashoda kako
ne bi ugrozio likvidnost proračuna. Takva opasnost posebno je izražena upravo kod
financiranja kapitalnih ulaganja, pogotovo kada se sredstva za sufinanciranje predviđaju iz
tekućeg dijela proračuna.
Važno je da Grad bude stabilan i da nema značajnih oscilacija u proračunskim prihodima.
105
11. ZAKLJUČAK
Razvoj grada Čabra temeljio se uglavnom na drvnoj industriji te na kvalitetnim prirodnim
činiteljima poput ugodne planinske klime, nezagađenosti zraka i vode, prirodnih ljepota i
očuvanog okoliša, tj. manjim dijelom na turizmu.
Posljednjih godina zatvaranjem Finvest-a dogodila se značajna promjena jer je time veliki
broj ljudi s područja grada ostao bez posla. Stoga danas veći napredak i gospodarski razvoj
grada iziskuje definiranje novih ciljeva i prioriteta usklađenih sa novonastalom situacijom.
Grad Čabar susreće se danas sa problemima koji su prisutni i u drugim općinama na području
Gorskog kotara. Najizraženiji problemi su negativna demografska tendencija (posebice
odlazak mladog i obrazovanog stanovništva), nedostatak radnih mjesta i visoka stopa
nezaposlenosti te nedostatna turistička i sportsko rekreacijska ponuda. U skladu s tim, a u
svrhu poticanja gospodarskog razvoja i sprečavanja daljnje depopulacije, redefiniran je
dosadašnji razvojni model i definirani su strateški ciljevi za razvoj Grada. Grad Čabar kroz
definirane strateške ciljeve ima ulogu da postane središte razvojnih aktivnosti te da inicira,
pokreće i usmjerava sustavne razvojne aktivnosti na području grada. Kako bi Grad iz
sadašnjeg stanja stigao do željenog potrebno je realizirati brojne konkretne projekte i mjere te
ostvariti ključne razvojne prioritete i strateške ciljeve.
Stoga će grad Čabar i dalje raditi na tome da osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne
uvjete za razvoj, razvije poticajno okruženje, stvori pozitivnu poduzetničku klimu, koordinira
lokalne razvojne aktivnosti i resurse te da kao grad stvori cjelokupan i učinkovit razvoj i
napredak.
