Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Regionalnai urbana politika
STRATEGIJA EU-A ZA DUNAVSKU REGIJU
Strategija EU-a za dunavsku regiju (EUSDR)
druga je makroregionalna strategija EU-a
koju je 2010. donijela Europska komisija,
a 2011. potvrdilo Europsko Vijeće.
Strategija okuplja 14 zemalja uz Dunav i obuhva-
ća područje koje predstavlja dom za 112 milijuna ljudi ili jednu petinu stanovništva EU-a.
Devet država članica EU-a: Austrija, Bugar-
ska, Češka Republika, Hrvatska, Njemačka (Baden
Württemberg, Bavarska), Mađarska, Slovačka
Republika, Slovenija i Rumunjska.
Pet zemalja koje nisu članice EU-a: Bosna
i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i
Ukrajina (Odeška oblast, Ivano-Frankivska oblast,
Černivačka oblast i Zakarpatska oblast).
Strategija je usmjerena na četiri stupa, a unutar svakog stupa konkretnim mjerama suradnje odre-đuju se prioritetna područja:
POVEZIVANJE REGIJE:■ poboljšati mobilnost i prometnu povezanost■ poticati održiviju energiju■ promicati kulturu i turizam
OČUVANJE OKOLIŠA:■ obnoviti i održavati kakvoću vode■ upravljati rizicima za okoliš■ očuvati bioraznolikost, krajobraz i kakvoću zraka i tla
IZGRADNJA PROSPERITETA:■ razvijati društvo znanja■ podržavati konkurentnost poduzeća■ ulagati u ljude i vještine
JAČANJE REGIJE:■ jačati institucionalni kapacitet i suradnju■ surađivati s ciljem promicanja sigurnosti i rješavanja
organiziranog kriminala
© T
hink
stoc
k, K
isa_
Mar
kiza
Oberfranken
KontinentalnaHrvatska
Jadranska Hrvatska
Közép-MagyarországKözép
-Dunántúl
Nyugat-Dunántúl
Dél-Dunántúl
Észak-Magyarország
Észak-Alföld
Dél -Alföld
CrnaGora
Nord-Vest
Centru
Nord-Est
Sud-Est
Sud - MunteniaSud-VestOltenia
Vest
Bucureşti - Ilfov
Vzhodna SlovenijaZahodnaSlovenija
Burgenland (AT)
Niederösterreich
Bratislavský kraj
ZápadnéSlovensko
StrednéSlovensko Východné Slovensko
Wien
Kärnten
Steiermark
Oberösterreich
SalzburgTirolVorarlberg
Severozapaden
Severentsentralen
Severoiztochen
Yugoiztochen
Yugozapaden
Yuzhen tsentralen
PrahaStřední Čechy
Jihozápad
SeverozápadSeverovýchod
Jihovýchod StředníMorava
Moravskoslezsko
Stuttgart
Karlsruhe
FreiburgTübingen
Oberbayern
Niederbayern
OberpfalzMittelfranken
Unterfranken
Schwaben
Bosna IHercegovina
Moldova
Srbija
Ivano-frankivs'ka
Chernivets'ka
Odes'ka
Zakarpats'ka
Pforzheim
Danube
Mannheim
Neu-Ulm
Erlangen
Rosenheim
Klagenfurt
Jihlava
Zenica
SlavonskiBrod
Tuzla
Novi Sad
Cacak
Vidin
Vratsa
StaraZagora
Pleven
Burgas
Focşani
PiatraNeamţ
IaşiAugsburg
Heilbronn
Bamberg
Fürth
München
Landshut
Ústí nad LabemHradecKrálové
Pécs
Leskovac
Arad
Košice
VelikoTarnovo
RâmnicuVâlcea
Cluj-Napoca
Varna
Roman
Tulcea
Freiburg imBreisgau
Chomutov-Jirkov
Linz
Graz
České Budějovice
BanjaLuka
Szombathely
Trnava
Trenčín
NoviPazar
Osijek
Kecskemét
Žilina
Timişoara
Ruse
Bistriţa
Shumen
Galaţi
Offenburg
Aschaffenburg
WürzburgBayreuth Plzeň
Rijeka
Kladno
Zrenjanin
Kraljevo
Smederevo
Karviná
Blagoevgrad
Kruzevac
Prešov
Craiova
Târgovişte
Botoşani
Villingen-Schwenningen
Konstanz
Heidelberg
SindelfingenPassau
Gyõr
Ostrava Havířov
Subotica
Nis
Braşov
BaiaMare
SlivenYambol
Buzău
Dobrich
Stuttgart
Reutlingen
Nürnberg
Ingolstadt
Regensburg
Maribor
Pardubice
Nitra
Kragujevac
BanskáBystrica
Vranje Pernik
Nyíregyháza
SatuMare
PazardzhikPlovdiv
Haskovo
Giurgiu
Ploieşti
Călărași
Ludwigsburg
Innsbruck
Salzburg
Székesfehérvár
Brno
Olomouc
Zlín
Valjevo
Szeged
Miskolc
Drobeta-TurnuSeverin
TârguJiu
Debrecen
Oradea
Sibiu
Slatina
Piteşti
AlbaIulia
Brăila
BacăuBârlad
Constanţa
Karlsruhe
FriedrichshafenKempten (Allgäu)
TübingenUlm
SchweinfurtKarlovy
Vary
Most
Liberec
Split Mostar
TârguMureş
Suceava
Chernivtsi
Ivano-frankivsk
OdesaWien
Sarajevo
Praha
Sofiya
Kishinev
Zagreb
Budapest
Bucureşti
Ljubljana
Bratislava
Beograd
Podgorica
EU Strategy for the Danube Region
© EuroGeographics Association for the administrative boundaries (NUTS regions)
0 200 Km
JESTE LI ZNALI?■ Dunav (2860 km) je rijeka s najizraženijim međunaro-
dnim karakterom na svijetu koja teče kroz 10 zemalja i proteže se kroz njih 19, a najveći dio dunavskog sliva pripada Rumunjskoj (otprilike 29 %).
■ Delta Dunava najveća je europska prirodna močvara i tršćak te je dom najvećoj koloniji pelikana izvan Afrike (2500 uzgojnih parova pelikana svako proljeće dolazi na deltu Dunava)1.
■ Dunavska regija uključuje najuspješnije, ali i neke od najsiromašnijih regija u EU-u, BDP po glavi stanovnika najbogatije regije je 2015. bio otprilike šest puta veći od onoga najsiromašnije regije. Jaz je još veći ako se us-poređuje sa zemljama koje nisu članice EU-a2.
1) Izvor: WWF Global, UNESCO2) Izvor: Eurostat:
http://ec.europa.eu/eurostat/news/themes-in-the-spotlight/regional-gdp
POSTIGNUTI REZULTATI Šest godina provedbe strategije EUSDR dokazuje da je ova strategija plodonosna. Zahvaljujući strategiji pokrenuto je ili dodatno razvijeno sedam važnih makroregionalnih projeka-ta (npr. u područjima plovnosti i klimatskih promjena). Okup-ljanjem različitih dionika s različitih razina, strategija EUSDR pridonijela je poboljšanoj kulturi suradnje i pomogla razviti multikulturni dijalog. Također je pomogla ojačati koordinaciju i razviti sinergije između politika i institucija na nacionalnoj razini te je pružila potporu pojačanoj tematskoj suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a te između postojećih među-narodnih organizacija u regiji.
NEKI KONKRETNI PRIMJERI UKLJUČUJU:
■ koordinirano upravljanje rizikom putem projekata kao što je SEERISK znatno smanjuje rizik od štete prouzročene poplavama;
■ uklanjaju se uska grla u plovnosti Dunava, a sigurnost plo-vidbe poboljšava se putem projekata kao što su FAIRWAY i DARIF, odnosno Dunavski riječni forum;
■ kulturni dijalog i aktivno sudjelovanje mladih ljudi u civilnom društvu u dunavskoj regiji potiču se projektima kao što je Osnaživanje mladih ljudi – povezivanje Europe.
VIŠE INFORMACIJAhttps://www.danube-region.eu/
Brošura Strategija za dunavsku regiju: Priče o uspjehu: http://europa.eu/!JM99Nm
@RegioInterreg, @EU_Regional
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017 © Europska unija, 2017Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora. Printed by the Publications Office in Luxembourg
Print PDF
ISBN 978-92-79-74497-6 ISBN 978-92-79-74496-9
doi:10.2776/85271 doi:10.2776/7991
KN-06-17-230-HR-C KN-06-17-230-HR-N