��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

27. rebiu-l-ahir 1432. •• 1. april 2011. • Broj 211 • Godina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

S T A B I L N A I J A K A I S L A M S K A Z A J E D N I C AU nedjelju 27. marta 2011. godine u Velikoj sali Mešihata glavni muftija Islamske zajed-nice Muamer-ef. Zukorli� priredio prijem za vjernike povodom �etiri godine od održavanja

Objediniteljskog Sabora Islamske zajednice u Srbiji.POVJERENJE POVRATITI DIJALOGOM

Glavni muftija Islamske

zajednice Muamer-ef. Zukor-

li�, u svojstvu nosioca liste

Bošnja�ke kulturne zajedni-

ce, primio ministra za ljud-

ska i manjinska prava, držav-

nu upravu i lokalnu samou-

pravu Milana Markovi�a.

KUR'AN VJE�NA INSPIRACIJA

Fakultet za islam-

ske studije, Medresa

„Gazi Isa-beg“ i Škola

Kur'ana �asnog orga-

nizovali 24. marta 2011.

godine u Hajrudin dža-

miji na Paricama Ve�e

Kur'anaAMBASADORI POSJETILI INTERNACIONALNI UNIVERZITET

I POMO� I PODRŠKA

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 211/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

O D O L J E T I N A P A D I M A I I Z D R Ž A T I K U Š N J U

Cijena jedinstva

Sve što vrijedi – košta, neumit-na je �injenica koju na svojoj koži najbolje osjete broj�ano

mali narodi kada odlu�e da pose-gnu za plodovima drveta slobode.

Tako su gra�ani Srbije 27. marta 1941. godine masovnim protesti-ma u Beogradu rekli odlu�no NE pristupanju Srbije Trojnom paktu, staju�i na put nacisti�koj ideologi-ji i njenoj, tog trenutka, najve�oj sili na svijetu. Ubrzo je uslijedi-la odmazda. Bombardovanje Beo-grada i višegodišnji rat sa brojnim žrtvama i nesagledivim posljedica-ma.

O�ito je da taj potez u tom tre-nutku nije bio racionalan. No, po-stoje momenti i izazovi u kojima se ra�unica stavlja po strani. Kada mimo neposrednog interesa pro-klju�a ljudskost i njena svijest. To su trenuci kada �ovjek nadvisuje svoju životinjsko-biološku dimen-ziju. Kada potvr�uje da je više od biološkog bi�a koje kalkuliše. To je ovjera ljudskosti iz koje proizi-lazi pravo na odgovornost za sebe i svoje okruženje.

Tako su pripadnici Islamske za-jednice sa svojom ulemom 27. marta 2007. godine na Objedini-teljskom Saboru kazali odlu�no DA Islamskoj zajednici u ulozi stožera jedinstva svih muslimana Sandžaka, Preševske doline, uže Srbije i Vojvodine. I ulema i mu-slimani bili su svjesni trenutka, okruženja i ambijenta u kome do-nose ovu historijsku odluku. Znali su da iskorak suverenog odlu�iva-nja o svom jedinstvu ne�e pro�i neopaženo. Bilo je primjetno da odluka o ponovnom uspostavlja-

nju organizacione veze sa duhov-nim i tradicionalnim središtem u Sarajevu nije zaboravljena, a po-sebno oproštena. I jedna i druga odluka donesene su sa punom svi-ješ�u da muslimani o sebi odlu�u-ju nakon prekida od skoro stotinu godina. Od pada Hilafeta razjedi-njenost muslimana bila je glavna poluga održavanja njihove poro-bljenosti. Ne može se zaboraviti da je historijsku odluku formira-nja Rijaseta u Sarajevu donio au-strougarski car Franjo Josif, a od-luku objedinjenja Islamske zajed-nice u Kraljevini Jugoslaviji kralj Aleksandar Kara�or�evi�.

Uz sve te i druge momente svi-jesti, Objediniteljski Sabor usvo-jio je Ustav kojim se uspostav-ljaju temelji konstituisanja jedin-stvene Islamske zajednice u Srbi-ji. I nakon šest mjeseci uslijedila je odmazda. Pokušaj otimanja, a nakon neuspjeha pokušaj cijepanja Islamske zajednice. Sprega politi-ke, kriminala i obavještajnih služ-bi zasadila je drvo što ra�a otrovne plodove otimanja vakufske imovi-ne, nezakonitog isklju�ivanja vje-rou�itelja iz islamske vjeronauke u školama, ugrožavanja rada Boš-nja�kog nacionalnog vije�a i op-strukcije akreditacije Internacio-nalnog univerziteta.

Obzirom na to gdje živimo i koga nad glavom imamo, ništa ne-o�ekivano se nije desilo. Bila je to cijena suverene odluke o jedinstvu Islamske zajednice.

Stravi�no za muslimane bilo je suo�iti se sa �injenicom da je neko odlu�io napasti i ono našta se nisu usudili najve�i diktatori prošlog

stolje�a. A posebno je boljelo što su u tome u�estvovali i sandža�-ki politi�ari i pojedini imami. No, zamka je bila poput one u Biha�-koj krajini. Cilj je bio krvoproli-�e me�u Bošnjacima, nakon �ega bi sve izgubilo na zna�aju. Zato je velika Božja milost u upornom insistiranju predvodnika Islamske zajednice da problem nije u od-metni�kim imamima, ma koliko gnusno bilo to što su u�inili, ve� u permanentnom nastojanju zvani�-nog Beograda da ovlada bošnja�-kim institucijama u Sandžaku, što se može vidjeti iz Memoranduma 2 Srpske akademije nauka i umjet-nosti koji je ovih dana procurio u javnost.

Odoljeti napadima i izdržati kušnju zna�i isprazniti negativnu energiju i istovremeno akumuli-rati nove resurse pozitivne ener-gije. I baš tako. Ma koliko ap-surdno izgledalo, troipogodišnja agresija toliko je pro�istila i osvje-žila sve strukture Islamske zajed-nice, zašta izgleda nije postojao drugi na�in. Ono što je bilo tu�e u našim redovima tu�in je i uzeo, a preostali, posebno mladi kadro-vi Zajednice za nekoliko godina sazreli su kako ne bi mogli u nor-malnim okolnostima za deceniju i više.

I bez pretjerivanja, nakon �e-tiri godine od Objediniteljskog Sabora može se re�i da su redovi Islamske zajednice potpuno svje-ži i spremni za nove razvojne po-bjede na polju vjere, obrazovanja, kulture i humanitarnog rada.

Stravi�no za muslimane bilo je suo�iti se sa �injenicom da je neko odlu�io napasti i ono našta se nisu usudili najve�i diktatori prošlog stolje�a. A posebno je boljelo što su u tome u�estvovali i sandža�ki politi�ari i pojedini imami. No, zamka je bila poput one u Biha�koj krajini. Cilj je bio krvoproli�e me�u Bošnjacima, nakon �ega bi sve izgubilo na zna�aju. Zato je velika Božja milost u upornom insistiranju predvodnika Islamske zajednice da problem nije u odmetni�kim imamima, ma koliko gnusno bilo to što su u�inili, ve� u permanentnom nastojanju zvani�nog Beograda da ovlada bošnja�kim instituci-jama u Sandžaku, što se može vidjeti iz Memoranduma 2 Srpske akademije nauka i umjetnosti koji

je ovih dana procurio u javnost.

6 1. APRIL 2011.

SLUŽBENI RETROVIZORNERMIN GICI�

Glavni muftija Islam-ske zajednice Mua-mer-ef. Zukorli�, u

svojstvu nosioca liste Boš-nja�ke kulturne zajednice, primio je u prostorijama Mešihata, u petak 25. marta 2011. godine, ministra za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu Milana Mar-kovi�a.

Sastanak je održan iza zatvorenih vrata, nakon �ega su Glavni muftija i Mi-nistar dali izjave za medije.

Sagovornici su se složili da je bilo grešaka i nepra-vilnosti prilikom izbora za Bošnja�ko nacionalno vije-�e od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, kako su utvrdile i nezavi-sne agencije, te da je klju� rješavanja nagomilanih pro-blema uspostavljanje povje-renja koje je trenutno po-ljuljano.

Glavni muftija je u izjavi za medije rekao:

„Imali smo vrlo kon-struktivne razgovore na nekoliko tema. Tema Boš-nja�kog nacionalnog vije-�a, akreditacije Internaci-onalnog univerziteta, pro-blemi vezani za Islamsku zajednicu, islamsku vjero-nauku i vakufsku imovinu, pet je jako poznatih tema javnosti u Sandžaku. Svaka-ko da se neke od ovih tema ti�u neposredne odgovor-nosti nadležnog ministar-stva, neke su iz nadležno-sti drugih ministarstava, ali su sve itekako vezane za ljudska prava. Oko mnogo pitanja smo se saglasili, a klju�no je da je najbitnije u ovom trenutku djelovati na vra�anju povjerenja i da je potrebno da na tom polju zajedno djelujemo. Iskazao sam spremnost da sve u�i-nim kako bismo doprinijeli vra�anju povjerenja na rela-cijama na kojima je to po-vjerenje proteklih mjeseci bilo ugroženo, ili je na neki na�in poljuljano. Tako�er mislimo da bi trebalo sva ova pitanja hitno otvoriti i kod resornih ministarsta-va, da su ona sva podjed-nako bitna. Istakao sam da mi apsolutno nemamo pro-blem sa svim onim što je zahtjev zvani�nog Beogra-da prema nama, a ima upo-rište u zakonu. �ak sam kvalifikovao da su sve naše

zamjerke iz domena nepo-štivanja zakona, kazavši da 90% problema koje imamo su iz domena nepoštiva-nja zakona, a da je jedan manji dio neke zamjerke na same zakone ili možda neka ustavna rješenja, ali sam zato da se u prvi plan stavi ovih 90% i da se krene sa otklanjanjem nezakoni-tog ponašanja pojedinih or-gana ili službi, kako veza-no za ovih pet tema, tako i na poljima raznih oblika pojava koje doživljavamo kao diskriminaciju, kada je u pitanju struktura zapo-slenih u javnim ustanova-ma, službama, od policije, pravosu�a, poreske uprave i svih drugih javnih institu-cija, gdje je jako važno da se multietni�ki sastav sre-dine uvaži u strukturi tih ustanova. Naravno, nikada ne po cijenu stru�nosti ili drugih postavljenih pravila. Mislim da sada u ovom tre-nutku postoje dovoljni ka-drovski resursi u svim naci-onalnim zajednicama da se i u tom pravcu može dje-lovati. Svakako da ovu po-sjetu doživljavam kao po-zitivan signal Vlade u Be-ogradu i pozdravljam taj gest, kao i �injenicu da je, ustvari, i ovaj gest proiza-šao iz rekonstrukcije Vlade i promjena sastava minista-ra, posebno za polja koja se nas ti�u, a to je u ovom slu�aju polje ljudskih prava, kao i polje Ministarstva vjera. Zato o�ekujem da se iz tih simboli�kih poruka krene u konkretne korake. Moram kazati da je mini-star bio uvjerljiv u nastupu da �e sve u�initi da se rješe-nja iz pomenutih problema traže isklju�ivo po zakonu, te da ne�e biti drugih pa-rametara. Ja sam spreman da povjerujem u to, iako su protekli mjeseci bili jako teški za institucije, ili koje predvodim ili u kojima su-djelujem, kao i za ve�inu Bošnjaka koji se nisu slaga-li sa odnosom beogradskih vlasti prema ovom prosto-ru. Ali bez obzira na to što su ti mjeseci uzrokovali izvjesno nepovjerenje, vje-rujem da se to povjerenje može vratiti. Svakako da ono što smo danas razgova-rali potrebno je da se po�ne implementirati, prije svega ono oko �ega je postignuta

saglasnost, a oko svih otvo-renih pitanja važno je i sa-glasili smo se da je potreb-no da se rješavaju u otvo-renom i iskrenom dijalogu, bez nekih tehni�kih pre-preka koje mogu da uti�u na sam postupak dijaloga.“

Ministar Markovi� je ovom prilikom rekao:

„Razgovorom sa muf-tijom Zukorli�em završio sam današnje razgovore sa nosiocima izbornih lista za izbore koji su održani i koji nisu, nažalost, doveli do odgovaraju�eg rezulta-ta, za izbore za Bošnja�ki nacionalni savjet. Otvori-li smo zna�ajan broj tema. Ono što je najvažnije i što treba da važi generalno u svim drugim slu�ajevima, ne samo kada je u pitanju situacija ovdje, to je da sve naše nesporazume, nerazu-mijevanja, rješavamo direk-tnim otvorenim razgovo-rom u skladu sa zakonima koji važe u Republici Srbiji. Osnova jednog ure�enog društva jeste poštovanje za-kona u svakom pogledu. I u pogledu davanja prava, koja moraju biti jednaka za sve gra�ane i sve zajednice, i u pogledu obaveza gra�a-na i zajednica prema drža-

vi. Mi svi živimo u jednoj državi, ovo je naša država, druge nemamo, i u okvi-ru nje treba da rješavamo sve naše probleme. Mislim da je klju�no ovo što je i Muftija rekao, a to je da us-postavimo povjerenje. Na-žalost, to povjerenje je u odre�enoj mjeri poljuljano. Mislim da je bilo odre�enih grešaka u izbornom pro-cesu. To ne mislim samo ja, to misle nezavisni or-gani Republike Srbije, ali mislim da nakon svih ovih razgovora koje sam danas obavio postoji dobra volja da dijalogom i zajedni�kim radom riješimo ne samo te probleme koji se odnose na izborni proces, nego da pristupimo i rješavanju svih drugih problema koji mogu biti na bilo koji na�in pre-preka normalnom harmo-ni�nom životu i nadam se nakon toga i napretku i Sr-bije, i Sandžaka i svih ljudi koji žive ovdje i prosto da otvorimo jednu bolju stra-nicu nego što je to bilo u prethodnom periodu. Zai-sta, poslije obavljenih raz-govora mislim da niko ovdje nema lošu namjeru, štaviše, mislim da svi akte-ri svih dešavanja, koja su na

razli�ite na�ine interpreti-rana našoj javnosti, imaju ustvari samo jednu želju, a to je da ljudima koji žive ovdje bude bolje. Da se za-koni naše zemlje ostvaruju u potpunosti, da se prava svih poštuju u potpunosti. Sa pozicije Vlade ili mini-starstva na �ijem sam �elu to se ni na koji na�in ne dovodi u sumnju. Prava se moraju poštovati, dužno-sti se moraju izvršavati, a svi zajedno moramo u�ini-ti sve da ljudima koji žive u Srbiji i Sandžaku pomogne-mo da im život bude bolji i da svi imaju bolju perspek-tivu. Zadovoljan sam raz-govorima koje smo imali, zadovoljan sam generalno današnjim danom i nadam se da je ovo po�etak kon-struktivnog pristupa i rje-šavanja problema koji nes-porno postoje i to je nešto oko �ega nema dileme.“

Ina�e, ministar Marko-vi� je boravio u Novom Pa-zaru gdje je razgovarao sa predstavnicima sve tri liste koje su u�estvovale na iz-borima za Bošnja�ko naci-onalno vije�e u junu prošle godine.

POVJERENJE POVRATITI DIJALOGOMSagovornici se složili da je bilo grešaka i nepravilnosti prilikom izbora za Bošnja�ko nacionalno vije�e od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, kako su utvrdile i nezavisne agencije, te da je klju� rješavanja nagomila-

nih problema uspostavljanje povjerenja koje je trenutno poljuljano.

G L A V N I M U F T I J A P R I M I O M I N I S T R A M I L A N A M A R K O V I � A

FOTO GLAS ISLAMA

FOTO GLAS ISLAMA

BROJ 211/XV 7

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

MEDIJA CENTAR

Glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli� primio je, 22. marta ove godi-ne, g-dina Muja Mukovi�a, koji je nedavno

podnio ostavku na mjesto državnog sekretara Mi-nistarstva za infrastrukturu i mjesto potpredsjed-nika Sandža�ke demokratske partije.

Tom prilikom Mukovi� je informisao Muftiju o motivima svoje odluke, istakavši da je ovim po-kazao odlu�nost da se suprotstavi nepravdi koju u posljednje vrijeme Vlada sprovodi prema sandža�-kim Bošnjacima, kao i da je ovaj �in jasna poruka neslaganja sa politikom Rasima Ljaji�a prema San-džaku, Bošnjacima i Islamskoj zajednici.

Pozdravljaju�i ovaj �in Glavni muftija je izrazio zadovoljstvo što me�u politi�arima ipak postoje ljudi koji su spremni žrtvovati li�ne pozicije, in-terese i privilegije za sopstvena ubje�enja i prava svog naroda.

Ostavku Mukovi�a Muftija je ocijenio kao mo-ralni ljudski �in vrijedan pažnje i podrške.

Delegacija direktora sedam medresa koje djeluju po je-dinstvenom planu i progra-

mu Rijaseta Islamske zajednice u BIH, me�u kojima i direktor Gazi Isa-begove medrese u Novom Pa-zaru Rešad-ef. Plojovi�, predvo-�ena rukovodiocem Vjersko-pro-svjetne službe mr. Muharem-ef. Omerdi�em, u organizaciji i na poziv Ministarstva prosvjete Sau-dijske Arabije, boravila je u dese-todnevnoj radnoj posjeti Saudij-skoj Arabiji, od 11. do 21. marta 2011 godine, i tom prilikom se su-srela sa brojnim zvani�nicima po-menutog ministarstva, te rukovo-diocima i predstavnicima mnogih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem, bilo kroz školski ili vanškolski sistem.

Posjeta je zapo�ela 12. marta Ministarstvu prosvjete u Rijadu, gdje je delegaciju, zbog sprije�e-nosti ministra, primio njegov za-mjenik sa saradnicima, koji je u bratskom i srda�nom razgovoru naglasio da narod Saudijske Ara-bije posebno voli i cijeni muslima-ne Bosne, zbog svega onoga što su preživjeli krajem prošlog vijeka, te da cijeni njihov napor i trud za o�uvanje vjere islama na trusnom podru�ju i okruženju u kojem žive. Tako�e je naglasio da je ova posje-ta samo prvi korak i po�etak dugo-ro�ne saradnje koja �e se nastaviti i biti od koristi svima. Doma�ini nisu krili svoje zadovoljstvo i ra-dost kada su saznali da u Bosni i Sandžaku, tj. Srbiji, djeluje sedam medresa, �iji je radni vijek i duži od 500 godina, koje odgajaju i pri-premaju �uvare vjere i predstavljaju branu od vjekovne tendencije asi-milacije pripadnika islama i njiho-vog pokrštavanja.

Ovom prilikom su gostima predstavljeni planovi i aktivno-sti Ministarstva prosvjete u cilju unapre�enja odgojno-obrazovnog procesa, koji u zadnjih nekoliko decenija bilježi stalni napredak.

Nakon sastanka sa �elnicima Ministarstva prosvjete, delegacija Islamske zajednice je imala priliku posjetiti nekoliko škola na prosto-ru Rijada, Meke i Medine, opštih i vjerskih, tj. škola za u�enje Kur'ani Kerima, gdje se na licu mjesta upo-znala i uvjerila u visoki kvalitet na-stave koja se izvodi. Ve�ina u�i-onica u školama koje su posje�e-ne opremljene su najsavremenijom opremom: „pametnim“ tablama, video-projektorima, kompjuter-skom i prate�om opremom, uklju-�uju�i i internet, specijalizovanim kabinetima sa opremom za u�enje Kur'ana, profesionalizovanim labo-ratorijama i kabinetima, te ostalim pomo�nim sredstvima, što je iza-zvalo oduševljenje gostiju. Ono što je posebno izraženo u toku ove posjete jeste ljubaznost i gosto-

primstvo koje je zra�ilo iz svakoga: od doma�ina, rukovodioca škola, nastavnog osoblja i u�enika. Svaka škola je pripremila poseban do�ek delegaciji, od horskog pjevanja tra-dicionalnih pjesama dobrodošlice u izvo�enju u�enika, preko srda�-nog prijema rukovodstva, prigod-nih programa upoznavanja, te po-klona koji su specijalno za ovu pri-liku pripremljeni musafirima.

Prilikom posjete Meki i Medi-ni, pored obilaska odre�enih škola, delegacija Islamske zajednice je imala susrete i sa rukovodiocima podru�nih školskih uprava, koji su vodili ra�una da sve protekne u naj-boljem redu, u �emu su potpuno uspjeli, pa i više od toga.

Boravak u mubarek mjestima Meke i Medine iskorišten je za obavljanje umre i posjetu Poslani-kovoj a.s. džamiji, ali i za posjetu i upoznavanje sa drugim važnim mjestima i znamenitostima ova dva sveta grada. Doma�ini su u tom kontekstu organizovali posjetu muzeju u Meki, fabrici u kojoj se vrši izrada prekriva�a Kabe, posje-tu mjestima na kojima se obavljaju

obredi hadža, posjetu kompleksu za štampanje mushafa, posjeta up-ravi i obilazak prate�ih prostorija Medinskog harema iz kojih se vrši kontrola, te muzeja, kao i posje-ta drugim znamenitostima ova dva mubarek grada.

Boravak u Saudijskoj Arabiji, a posebno u Medini, Rešad-efendija je iskoristio da se susretne i razgo-vara sa studentima iz Sandžaka koji se školuju u ovom gradu, a kojih ima oko 30.

Ono što je zaklju�ak svih �la-nova delegacije jeste da su upozna-li jednu novu Saudijsku Arabiju, o kojoj se malo zna i govori u svije-tu, posebno na Zapadu, ljubaznu i gostoprimljivu S. Arabiju, koja pri-mjenjuje najsavremenije programe u obrazovanju, �iji profesori i u�e-nici pored arapskog te�no govore engleski jezik, koja postiže zapaže-ne rezulatate i uspjehe na takmi�e-njima, kako na nivou zemalja Zalje-va, tako i šire, koja ulaže puno na polju odgoja i obrazovanja i koja �e, ukoliko nastavi ovim tempom, vrlo brzo postati lider u regionu na polju nauke.

MUFTIJA PODRŽAO MUJOVU ODLUKU

DIREKTORI MEDRESA U POSJETI SAUDIJSKOJ ARABIJI

OSTAVKA MUKOVI�A MORALAN I LJUDSKI �IN

DIREKTOR GAZI ISA-BEG MEDRESE REŠAD-EF. PLOJOVI� U DRUŠTVU SANDŽA�KIH STUDENATA

U SAUDIJSKOJ ARABIJI

FOTO GLAS ISLAMA

8 1. APRIL 2011.

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

MINA

MEDIJA CENTAR

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini održao je 17. redovnu sjednicu u Sarajevu, 16. marta 2011. godine. Sjednici,

kojom je predsjedavao reisu-l-ulema dr. Musta-fa Ceri�, prisustvovali su zamjenik reisu-l-ule-me hafiz Ismet Spahi�, �lanovi Rijaseta, muftije i predstavnici stru�nih službi Rijaseta.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini razmotrio je i usvojio Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Rijaseta i njegovih ustano-va za 2010. godinu, te Prijedlog budžeta Rijase-ta za 2011. godinu. Rijaset je pohvalio u�injene korake koji su osigurali finansijsku disciplinu i stabilan rad Islamske zajednice.

Povodom posljednjih doga�aja u musliman-sko-arapskom svijetu, Rijaset je usvojio poseb-nu Izjavu u kojoj je pozvao na zaustavljanje kr-voproli�a i pristupanje me�ubratskom dogo-voru o svim pitanjima koja mu�e muslimanske narode.

Tako�er, Rijaset Islamske zajednice je donio zaklju�ak da se u naredna dva petka u svim dže-matima u domovini i dijaspori nakon džuma-namaza, u petak 18. i 25. marta 2011. godine, organizuju sergije radi prikupljanja pomo�i na-rodu Japana koji je pogo�en katastrofalnim ze-

mljotresom i cunamijem, te opasnostima iza-zvanim eksplozijama u nuklearnim elektrana-ma.

Na sjednici Rijaseta usvojen je Nacrt pravil-nika o vjerou�iteljima, donesena odluka o ime-novanju Komisije mati�ara za Islamski pedagoš-ki fakultet u Zenici i data saglasnost za okvirni nastavni plan i program islamske vjeronauke za 8. i 9. razred osnovne škole.

Rijaset je donio odluku o ustanovljavanju priznanja „Orden gazije prvog reda“ i zadužio Pravnu službu da izradi pravilnik kojim �e se re-gulisati kriteriji i na�in dodjele ovog priznanja. Ina�e, za priznanje „Salem Šabi�“, koje se do-djeljuje najboljem muteveliji, Rijaset je prihva-tio prijedlog da se ovo priznanje dodijeli mute-veliji Fikretu Muhi�u iz Sanskog Mosta.

Rijaset je raspravljao o pitanju ure�ivanja odnosa derviških redova i Islamske zajednice i zaklju�eno je da u najskorije vrijeme stru�ne službe Rijaseta zajedno sa predstavnicima der-viških tarikata pripreme odgovaraju�e norma-tivne akte i prijedloge.

Predstavnice udruženja „Kevser“ iz Saraje-va, Sadika Avdi� i Mediha Džakmi�, upoznale su �lanove Rijaseta s aktivnostima ovog udru-

ženja, posebno sa programom ovogodišnje ma-nifestacije „Mošus Pejgamberov“ i radom ma-gazina „Zehra“.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini iskazuje priznanje i zahvalnost svim mu-slimanima i muslimankama, imamima, mualimi-ma i muderisima na �uvanju integriteta Islam-ske zajednice, �uvanju islamskih vrijednosti i tradicije, te radu na opštem dobru za napredak naroda i domovine, saopšteno je iz Službe za odnose s javnoš�u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Povodom odluke rukovodstva Kulturnog centra u Novom Pazaru da ne iznajmi Koncertnu dvoranu Savjetu za da'vu Mešihata Islam-ske zajednice za održavanje tribine „Položaj žene u islamu“, koor-

dinator Savjeta Nedžad-ef. Hasanovi� i predsjednik Medžlisa IZ-e Novi Pazar Sead-ef. Ša�irovi� održali su konferenciju za štampu u Velikoj sali Mešihata u utorak 22. februara 2011. godine, na kojoj su javnosti poja-snili cio doga�aj.

Prvi se novinarima obratio Nedžad-efendija koji je pojasnio da je za-htjev za ustupanje sale uredno podnijet u srijedu 16. februara, �etiri dana prije održavanja tribine, te da je ovaj �in kulminacija nepravde i diskrimi-nacije prema institucijama Islamske zajednice, kao i prema svim muslima-nima Novog Pazara i Sandžaka:

„Savjet za da'vu nije imao namjeru iza�i u javnost nadaju�i se da je po-menuta zabrana produkt nesmotrenosti i nepromišljene odluke, kao i da �e uslijediti izvinjenje, ali je direktor Kulturnog centra u medijima iznio niz neistina, nespretno pokušavaju�i da se opravda za ovakav ne-zakonit i diskriminatorski odnos“, rekao je efendija Hasanovi� i nastavio: „Sekretaru Savjeta je prilikom predaje zahtjeva re�eno da je traženi termin slobodan i mi smo izra-dili obavještenja, kajrone i saopštenja za hutbe. Direktor Kulturnog centra je odu-govla�io sa formalnim odgovorom i nije se javljao na telefon koordinatoru Savjeta za da'vu. Tek u petak izjutra smo uspostavili komunikaciju, kada je direktor ve� dozvo-lio korištenje sale uz minimalnu nadokna-du za postavljeno ozvu�enje, ali je rekao da �e kona�ni odgovor uslijediti nakon kon-sultacija sa gradona�elnikom. Nakon tog razgovora direktor Kulturnog centra mi je saopštio da se sala ne može ustupiti zbog tri razloga. Prvi razlog jeste da je Smotra amaterizma u toku i da se ne mogu miješati nikakvi vjer-ski sadržaji sa muzi�kim. Zatim, Medresa ove godine nije uzela u�eš�e u Smotri amaterizma, što su oni u Gradskoj upravi i upravi Kulturnog cen-tra razumjeli kao bojkot. Na kraju je naglasio da je jedan od glavnih ra-zloga zabrane ustupanja sale Kulturnog centra to što sam ja u�estvovao na protestima za odbranu vakufske imovine na Hadžetu. Savjet za da'vu najoštrije osu�uje ovakvo nezakonito ponašanje rukovodstva Kulturnog centra i trenutne vlasti na �elu sa gradona�elnikom. Obzirom da pripada-mo ummetu kojeg krasi samilost i razumijevanje, vjerujemo da �e uprava

Kulturnog centra ispraviti grešku i da �e iskoristiti prvi popravni ispit, a to �e biti 9. aprila, kada je planirano održavanje manifestacije povodom godišnjice Škole Kur'ana �asnog upravo u Kulturnom centru.“

Sead-ef. Ša�irovi� se osvrnuo na tre�i razlog koji je direktor Kultur-nog centra naveo koordinatoru Savjeta za da'vu, a to je u�eš�e u odbrani vakufske imovine na Hadžetu. Sead-efendija je, izme�u ostalog, rekao:

„Ovo se dešava ve�inskom narodu od vlasti koja je sa�injena od ve-�inskog naroda. Ono �ime se muslimani ponose, vlast Rasima Ljaji�a u Novom Pazaru se stidi. Ono �ime se pametan ponosi, Rasimova vlast se stidi i zbog toga kažnjava, ne samo zaposlene u Islamskoj zajednici, ve� sve pripadnike islama kao �lanove Islamske zajednice. Izražavamo nesla-ganje sa takvim odnosom gradskih vlasti zato što nam je onemogu�eno zakonom zagarantovano pravo na udruživanje i javno okupljanje. Islam-

ska zajednica je jedan od najozbiljnijih stožera okupljanja muslimana i institu-cija od njihovog najve�eg povjerenja, te zato svaki napad na Islamsku zajednicu, njen integritet, njen rad i njenu slobodu jeste zapravo napad na muslimane. Ono što se desilo na Hadžetu prošle godine jeste historijski �in za cjelokupni narod na ovim prostorima jer se stalo u odbranu �asnih mezarova ljudi koji su dali živote za slobodu ovog naroda i ubijeni su ne-pravedno samo zato što su bili muslima-ni. Danas vlast nastavlja istu hajku, samo u svilenim rukavicama, i želi da utre boš-nja�ku historiju, kulturu, vjeru i tradiciju i želi da u temelju satre sve ono našta to podsje�a.“

Zatim je Sead-efendija pokazao foto-grafiju mezara koji je bio u blizini obda-ništa na Hadžetu, a zatim fotografiju da

je preko toga mezara postavljen asfalt:„Istina je da je ovo uradila Suljova vlast, ali je Rasimova vlast nastavi-

la da urušava ovakve mezarove na parceli na Hadžetu, da ih sravnjuje sa zemljom i da danas nama zabranjuje da se javno okupljamo i održavamo manifestacije vjerskog karaktera koje imaju za cilj da pošalju poruku mira i tolerancije. Niko nije vladao vje�no i ovakvi potezi ne�e pro�i neopaže-no i nekažnjeno od strane gra�ana. Prvi naredni izbori �e pokazati koliko je propala ova vlast i kako �e završiti na marginama historije i suda ovoga naroda“, rekao je Sead-ef. Ša�irovi�.

USVOJEN IZVJEŠTAJ O RADU I FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

GRADSKA VLAST ZABRANILA SALU ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

FOTO GLAS ISLAMA

BROJ 211/XV 9

AKTUELNO

VELIKA POBJEDA DŽEMATA BEO�IN

Izabran novi džematski odbor u Beo�inu

Nakon odbrane džamijskog kompleksa u Beo�inu, održana je Skupština Medžlisa Islamske zajednice Beo�in na kojoj je pri-sustvovalo 130 džematlija. Džematlije su jednoglasno odlu�ili da po drugi put iskažu pripadnost Islamskoj zajednici u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zu-korli�em. Tom prilikom izabran je džemat-ski odbor od šest �lanova, kojeg �ine mladi i vrijedni džematlije:

1. Dermaku Samet2. Morina Bekim3. Murina Avnija4. Murina Senad5. Sapi �enan6. Duljaj SelimKomisiju koja je pratila rad Skupštine,

glasanje i izbor �lanova džemata sa�injava-li su: Fadil-ef. Murati - novosadski glavni imam, Sami Tatari - predsjednik Medžlisa IZ-e Novi Sad, te Mirza-ef. Murati - sekre-tar Muftijstva novosadskog.

DŽAMIJA U BEO�INU

10 1. APRIL 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Obe�ali pomo� i podršku

NERMIN GICI�

„Mi smo danas ovdje da bismo pokazali našu podršku studentima ovog univerziteta. Obrazovanje je osnova ne samo ovog regiona, nego i zemlje u cjelini."

A M B A S A D O R I P O S J E T I L I I N T E R N A C I O N A L N I U N I V E R Z I T E T

Ambasador OEBS-a u Srbiji Dimitri-os Kipreos, zamje-

nik šefa delegacije Evrop-ske unije u Srbiji Adria-no Martins i ambasador Švicarske Ervin Hofer, sa svojim brojnim saradnici-ma posjetili su Internacio-nalni univerzitet u Novom Pazaru u srijedu 16. marta 2011. godine, gdje ih je primio rektor Univerzite-ta prof. dr. Mevlud Dudi� sa saradnicima.

Ambasadori su bora-vili u dvodnevnoj posje-ti Novom Pazaru gdje su obišli lokalnu upravu i druge organizacije i insti-tucije, a poseban akcenat njihove posjete je na viso-kom obrazovanju i pravi-ma manjina, u ovom slu-�aju pravima Bošnjaka.

Prilikom posjete Uni-verzitetu ambasadori su razgovarali sa rektorom i njegovim saradnicima, a nakon razgovora obiš-li su zgradu Univerzite-ta i uvjerili se u kapacite-te i snagu ove visokoo-brazovne institucije. Prili-kom obilaska zgrade Uni-verziteta ambasadori su se u jednoj od predavaona obratili studentima i izra-zili zadovoljstvo time da mladi u Sandžaku žele da se obrazuju.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Dimitreos Kipreos izjavio je tokom ove po-sjete da je kvalitetno obra-zovanje manjina jedan od prioriteta OEBS-a.

„OEBS je jako zainte-resovan za visoko obra-zovanje manjina. Želimo sve najbolje za sam razvoj studenata ovog univerzi-teta, a radit �emo zajedno da otkrijemo, prona�emo i riješimo sve probleme sa kojima se ovi studenti i ovaj univerzitet suo�ava-ju“, rekao je Kipreos.

Rektor Internacio-nalnog univerziteta dr. Mevlud Dudi� rekao je da je obnavljanje akreditaci-je jedan od osnovnih pro-blema te visokoobrazovne ustanove.

„Dobili smo �vrsta uvjeravanja da �e naši da-našnji gosti pratiti razvoj Univerziteta i pomo�i

nam u rješavanju proble-ma. Ve� dvije godine �eka-mo od Akreditacione ko-misije, koja je politi�ko a ne stru�no tijelo, da bude završen postupak reakre-ditacije Univerziteta. To je još jedna u nizu nepravil-nosti i atak na nas Bošnja-ke, sa �ime sam upoznao naše goste. Tako�er sam ih upoznao o obespravlje-nosti Bošnjaka kroz pet oblasti, pored Univerzi-teta, a to je jedinstvena Islamska zajednica, ne-smetan rad Bošnja�kog nacionalnog vije�a, vra�a-nje vjerou�itelja na posao, vra�anje oduzete imovi-ne Islamskoj zajednici“, rekao je Dudi�.

Ambasador Švicarske Hofer je rekao da su Novi Pazar i taj region jedan od prioriteta Vlade Švicarske.

„Mi smo danas ovdje da bismo pokazali našu podršku studentima ovog univerziteta. Obrazovanje je osnova ne samo ovog regiona, nego i zemlje u cjelini. Švicarska vlada je u ovom regionu u saradnji sa Evropskom unijom za-stupljena i kroz program 'Progres' koji je usmjeren na ja�anje kapaciteta op-ština i gra�ana koji žive u njima“, rekao je Hofer.

Zamjenik šefa delega-cije Evropske unije Adri-ano Martins je izrazio za-dovoljstvo što je u posje-ti Univerzitetu i naglasio da Evropska unija pokla-nja veliku pažnju obrazo-vanju manjina i njihovim pravima, te izrazio zado-voljstvo infrastrukturom i uslovima koje Univerzitet posjeduje.

„Srbija je podnijela kandidaturu za �lanstvo u EU i mi radimo jedan do-kument koji �e ocijeni-ti sve odgovore iz upit-nika na koje Srbija treba da odgovori. Na osnovu tog dokumenta Evrop-ska unija �e dati svoje mi-šljenje o kandidaturi Sr-bije. Ova posjeta je ta-ko�e u cilju same ocjene spremnosti Srbije po pita-nju ljudskih i manjinskih prava“, rekao je Martins.

FOTO GLAS ISLAMA

FOTO GLAS ISLAMA

FOTO GLAS ISLAMA

BROJ 211/XV 11

Fakultet za islamske studi-je, Medresa „Gazi Isa-beg“ i Škola Kur'ana �asnog or-

ganizovali su u �etvrtak 24. marta 2011. godine u Hajrudin džamiji na Paricama Ve�e Kur'ana nakon jaci-je namaza.

Ovoj ve�eri, obasjanoj svjetlom Kur'ana �asnog, pored velikog broja imama, uleme i džematlija, koji su ispunili džamiju, prisustvo-vali su glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, potpredsjednik Mešihata i direktor Medrese Rešad-ef. Plo-jovi�, dekan Fakulteta za islamske studije dr. hfz. Almir-ef. Pramen-kovi�, direktor Škole Kur'ana �a-snog hfz. Irfan-ef. Mali� i glavni imam Medžlisa IZ-e Novi Pazar mr. Enver-ef. Omerovi�. Prije nego su hafizi, musafiri iz okruženja, po�eli da u�e Kur'an, prisutnima se u ime organizatora obratio Rešad-ef. Plojovi� koji je poselamio pri-sutne i, izme�u ostalog, rekao:

„Prije nego što sam došao u ovu džamiju bio sam u prilici da prisu-stvujem jednoj nesvakidašnjoj dže-nazi. Danas u Petnjici, nakon 18 godina od otmice iz voza 18 Boš-njaka i jednog Hrvata u stanici Štrpci, napokon smo klanjali dže-nazu jednom od otetih i ubije-nih Bošnjaka. Pominjem ovaj de-talj zato što je na današnjoj džena-zi ovom šehidu spomenuto da je, izme�u ostalog, boravio u Beogra-du i bio �lan Komunisti�ke parti-je. Vjerovatno je bio �lan zato što je to bio jedini na�in da radi i sebi i svojoj porodici obezbijedi egzi-stenciju. Ali to mu nije pomoglo da se spasi noža zlo�inaca. Ovo spominjem zato što mi muslima-ni, pripadnici islama, ne možemo i ne�emo biti spašeni, niti možemo uspjeti, niti možemo biti zašti�e-ni osim u �vrstom držanju za našu vjeru i Kur'an �asni. Zapamtite da Allah dž.š. preko Kur'ana nama pripadnicima islama ulijeva snagu i daje uputu na ovom svijetu. Musli-man ne može biti spašen ukoliko okrene le�a Kur'anu. Zato smo u prilici da organizujemo ve�eri u�e-nja Kur'ana kako bi se naša vjerni�-ka srca ispunila imanom.“

Prvi koji je razgalio srca prisut-nih ajetima iz Kurana �asnog bio je hafiz Bajram Ajeti. Hafiz Ajeti je hifz položio u Sarajevu 1976. godine i tada je bio najmla�i hafiz u SFRJ. Svojim predivnim glasom ulio je u srca vjernika rije�i Uzviše-nog Gospodara iz Kur'ana �asnog. Ashabi su, kada bi klanjali no�ni namaz, na dva rekata prou�ili cijelu hatmu. Da je to mogu�e potvrdio je i hafiz Ajeti, koji je nedavno na

Fakultetu za islamske studije prou-�io cijeli Kur'an za približno sedam i po sati.

Pošto ustanove Islamske zajed-nice ve� godinama školuju dobre u�a�e Kur'ana i drugih islamskih nauka, Fakultet za islamske stu-dije, Medresa i Škola Kur'ana �a-snog na ovoj Ve�eri Kur'ana imali su svoje predstavnike. Fakultet je predstavljao Haris Be�irovi� - stu-dent druge godine, ispred Medrese je Kur'an u�io u�enik tre�e godine Enes Ka�apor, a Školu Kur'ana �a-snog je predstavljao Hako Omera-gi� iz Plava, koji je ujedno u�enik Medrese.

Nakon u�a�a iz Sandžaka Kur'an su u�ili musafiri, hafizi iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, hafiz Haris Mehmedali, hafiz Hafzi Ra-madani, hafiz Idris Osmani, hafiz Omer Zuli�, hafiz Mustafa Isako-vi� i hafiz Hasan Jašarevi�.

Nakon njihovog u�enja srca i duše prisutnih vjernika su se nato-pila imanom i na licima ljudi u dža-miji se vidjelo zadovoljstvo i radost što su prisustvovali ovakvoj ve�eri.

Na kraju se prisutnima obratio i glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�, koji je rakao:

„Poslije ovako predstavljenih Allahovih dž.š. rije�i svaka ljud-ska rije� je nepotrebna i nemo�-na, osim ukoliko ta ljudska rije� ima volju da bude kofa kojom �e se zahvatati iz nepresušnog buna-ra Allahovih dž.š. rije�i. I zaista, baš onako kako je Svevišnji ukazao obavještavaju�i nas o tome šta je to što �ini �ovjekovu suštinu, šta je to što �ovjeka �ini najvrjednijim Alla-hovim stvorenjem na Zemlji? Allah dž.š. je u �ovjeka udahnuo dio Svoga bi�a, Svoga ruha. Zapravo taj dio je ono što �ovjeka �ini vrjedni-jim od njegovog elementarnog, ze-maljskog sastava. Zbog tog dijela mi pripadnici islama izlazak duše iz tijela ne zovemo smr�u ve� pre-seljenjem. Zato što duša ne umire, ve� u jednom trenutku, Božjom voljom, napušta �ovjekovo tijelo i seli se na bolji svijet, na svijet isti-ne. Obaviti misiju života, biti do-stojni i dosljedni Allahov namje-snik na Zemlji ovisi o tome koliku i

kakvu imamo svijest o tom božan-skom elementu u nama i kako se prema njemu ophodimo. Da li ga pazimo, hranimo i da li smo prema njemu pravedni. S druge strane, put zablude je put slije�enja tjele-snih potreba i poriva, bez svijesti o onome što je najvrjednije u �ovje-ku. Zato je izvor nesre�e, nezado-voljstva i svega što je loše kod �o-vjeka uskra�ivanje prava sopstve-noj duši. Prava koja joj pripadaju, prava koja joj je Allah dž.š. propi-sao i na na�in na koji ih je propi-sao. I zato pokušaj da našu dušu nahranimo materijalnom hranom, novcem i raznim bogatstvima naj-ve�a je nepravda prema najvrjedni-jem elementu u našem bi�u. Prema onom elementu koji ima Allahovo dž.š. porijeklo. Ovo isti�em iz ra-zloga što sam ve�eras u prilici li�no se predati mogu�nosti da hranimo naše duše hranom koja joj pripada. Hrana za dušu je Kur'an, hrana za dušu je dova i hrana za dušu je zi-krullah, sje�anje na Allaha dž.š. i Njegovo spominjanje. To je halal hrana. Nažalost, uvijek postoji i kriva hrana, nasuprot tome. Onaj ko ne na�e put, onaj ko ne bude svjestan ovog emaneta i ove hrane na�i �e i on nekakvu hranu. Kao i oni što ne znaju cijeniti �istu vodu, popiju prljavu vodu, ali posljedi-ca prljave vode je bolest, trovanje i propast. Kao što je posljedica prlja-ve hrane za dušu bolest i trovanje duše i njena propast. I zato nemi-novno imamo dva puta. Ili nahra-niti našu dušu Kur'anom, dovom i zikrullahom, ili je prepustiti heroi-nu, kokainu, sinteti�kim drogama, alkoholu ili nekim drugim oblicima prljave hrane. Vjerujte, nema tre�i put. Možda se nekome u�ini da, eto, nije ni tamo ni ovamo. Može se biti ni tamo ni ovamo, ali samo privremeno, trajno ne može. Zato vi koji ste ve�eras Allahovom mi-loš�u u ovoj džamiji, posebno ste po�aš�eni. Posebno me raduje što je apsolutna ve�ina vas omladina. Mladi ljudi koji su ostavili ve�e-rašnje izazove diskoteka i drugih mjesta, gdje se otrov za dušu dilu-je i došli ovdje. Najprije su spasili sebe, a onda su se napojili da mogu spašavati i pomagati onima oko sebe. Zato molim Uzvišenog Gos-podara da nas sve obaspe Svojom miloš�u i bereketom, te da nam pomogne da ove predivne i prediv-no izgovorene Allahove dž.š. rije-�i na�u mjesto stanovanja u našim srcima.“

Na kraju je dr. hfz. Almir Pra-menkovi� prou�io dovu za ovaj ha-irli skup.

U prepunoj Hajrudin džamiji na Paricama srca vjernika su u�enjem Kur'ana �asnog hranili hafizi iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, kao i trojica u�a�a iz Sandžaka, u�enici Medrese i student

Fakulteta za islamske studije.

Kur'an je hrana za dušuV E � E K U R ' A N A U H A J R U D I N D Ž A M I J I

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

FOTO GLAS ISLAMA

FOTO GLAS ISLAMA

12 1. APRIL 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Islamska zajednica je stabilna i jaka

NERMIN GICI�

Na sve�anom prijemu otvorena izložba „Medijska agresija na Islamsku zajednicu“, a tako�er je pri-kazan i film o agresiji elektronskih i štampanih medija na Islamsku zajednicu. Prisutnima se obratio

Glavni muftija koji je istakao jedinstvo, stabilnost i snagu Islamske zajednice.

P O V O D O M D A N A J E D I N S T V A I S L A M S K E Z A J E D N I C E U P R I L I � E N S V E � A N I P R I J E M U M E Š I H A T U

U nedjelju 27. marta 2011. godine u Ve-likoj sali Mešihata

glavni muftija Islamske za-jednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� priredio je prijem za vjernike povodom �e-tiri godine od održavanja Objediniteljskog Sabora Islamske zajednice u Srbiji.

Ovom prilikom je otvorena izložba pod na-zivom „Medijska agresi-ja na Islamsku zajednicu“ koju je priredio Media cen-tar Islamske zajednice i na kojoj su predstavljene fo-tografije tendencioznih �la-naka i naslova koji su se u srbijanskim medijima ba-vili pisanjem o Islamskoj zajednici u protekle �etiri godine.

Na prijem je došao ve-liki broj vjernika sa cijelog prostora Islamske zajedni-ce u Srbiji, a sve�anost je po�ela ajetima Kur'ana �a-snog koje je prou�io hafiz Irfan-ef. Mali�. Nakon toga prikazan je kratki film koji je tako�er pripremio Media centar, a koji govori o me-dijskoj agresiji na Islamsku zajednicu od strane elek-tronskih medija u Srbi-ji. Poslije filma prisutnima se obratio Glavni muftija koji je prisutne podsjetio da je 27. marta 2007. godi-ne održan Objediniteljski Sabor Islamske zajednice u Srbiji na kojem su pripad-nici islama donijeli odluku

preko svojih predstavnika da imaju jedinstvenu Islam-sku zajednicu u skladu sa Kur'anom, Ustavom i za-konima Srbije. Tako�er je podsjetio da su na isti dan 27. marta 1941. godine gra-�ani Srbije donijeli odluku da se suprotstave pristupa-nju Srbije Trojnom paktu i da se odupru fašizmu:

„Postoje odluke koje se donose neovisno o prora-�unima ishoda“, rekao je Glavni muftija i nastavio: „Te 1941. narod je donio odluku da se suprotsta-vi najja�im silama svijeta u tom trenutku i odmah nakon toga je uslijedila vojna odmazda koja je od-nijela mnogo žrtava. Kada smo i donijeli 27. marta od-luku o implementaciji je-dinstva Islamske zajednice bili smo svjesni sa �ime se suo�avamo i nekoliko mje-seci iza toga uslijedila je odmazda. Kroz ovaj film o medijskoj agresiji na Islam-sku zajednicu imali ste kratko podsje�anje. Kada se toga prisjetite budite po-nosni na sebe, na svoj narod koji se održao ispred agre-sije, tog trenutka jednog jako mo�nog pakta izme�u politike, kriminala, obavje-štajnih službi i medija. Kao što je u trenutku protesta '41. izgledalo suicidno da se jedan siromašni narod u Srbiji suprotstavi Hitleru, odluka da se Islamska za-

jednica brani tako�er je ne-kome izgledala samoubila�-ka. O�ita je paralela da �o-vjek kao pojedinac, kao ko-lektivitet, kao nacija i kao civilizacija svoju ljudskost, svoj kvalitet, svoju civilizi-ranost pokazuje i potvr�u-je koliko je spreman zauze-ti stavove koji nisu produkt li�ne i materijalne ra�unice. Samo za ono zašta se mimo svoje li�ne ra�unice bori to je njegova stvarna vrijed-nost. Jer je li�na ra�unica i borba za tu ra�unicu poriv, instinkt, biologija. Bilološ-ko i instinktivno funkcio-nisanje nije mjera kvaliteta. Ono što razum bira i ono što ima uporište u svijesti i savjesti to je ono što �ovje-ka �ini kvalitetnim.“

Muftija je dalje govo-rio da je njegov subjektivni osje�aj da je ovaj susret sa najmanjom tenzijom u po-sljednje �etiri godine. Na-glasio je da problemi nisu ni po�eli da se rješavaju, ali da je sve sa pozicije vlasti protiv Islamske zajednice upotrebljeno i da ne zna šta bi to od spletki moglo još da se upotrijebi.

„Osje�am se zadovolj-nim i sretnim što smo po-kazali sklad izme�u pripad-nika Islamske zajednice, uleme i organa Islamske za-jednice. To je dosad najbolji sklad pokazan u novijoj hi-storiji. To je ono što pred-stavlja osnovnu supstancu

kvaliteta Islamske zajedni-ce. Ostalo nemojte da vas brine. Živimo u vremenu dominacije kapitala i poli-tike, i nemojte da vas brine kada politika krene ukri-vo zato što �e do�i trenu-tak za nagli zaokret tako da ne�e biti mnogo dvou-mljenja. Ja vjerujem da su signali koje je vlast u po-sljednje vrijeme napravila ozbiljni. Kao prvo, smjena ministara �ipli�a i Šijako-vi�a kao klju�nih bajrak-tara neprijateljstva prema Islamskoj zajednici i Boš-njacima kroz rekonstrukci-ju Vlade pozitivan je signal. Posjeta ministra Markovi-�a i retorika koju smo �uli je tako�er pozitivan signal, pa možda i gest. Naravno da �e to sve imati smisla ako nakon signala i gestova uslijede i konkretni pote-zi. Naši zahtjevi za sanaciju stanja u Sandžaku su savr-šeno jasni.“

Zatim je Glavni muftija nabrojao pet zahtjeva koji su klju�ni da bi se moglo krenuti naprijed, a to su je-dinstvena Islamska zajedni-ca, vra�anje na posao vjero-u�itelja koji su nezakonito isklju�eni iz škola, vra�anje i zaštita vakufske imovine, odblokiranje rada BNV-a i akreditacija Internacional-nog univerziteta. Muftija je rekao da su ovo mjere sa-nacije i vra�anja povjerenja, a da se otvorena i statu-

sna pitanja trebaju rješavati kroz dugoro�ni i otvoreni dijalog.

„Kao što smo se od-lu�no branili od nepravde i neprava, isto tako �emo odlu�no na svaki pozitivan korak vlasti odgovoriti po-zitivno ili još malo bolje, tako nas naša vjera u�i. Uz-vratit �emo isto ili ljepše, kao što smo uzvra�ali že-stoko ili žeš�e.“

Glavni muftija se osvr-nuo i na izložbu novinskih natpisa o Islamskoj zajed-nici, kojom su autori imali za cilj da skrenu pažnju na javnu odgovornost i izre�e-nu rije�.

„Rije� je ogromna ener-gija i zato moramo biti svjesno istine o tome ko nam kreira javnu rije� u medijima, u školi, u spor-tu i na svim drugim relaci-jama javnog komuniciranja. Rije� je po�etak svega. Iz rije�i je nastao svijet: „Budi i ono bude.“ Allah dž.š. je upotrijebio jednu rije� i na-stalo je sve što postoji. Mo-ramo nau�iti da koristimo rije� odgovornije. Ovo je poruka svima koji koriste javnu rije�, ali �emo mi na-stojati da tu lekciju održi-mo akcentom na našu rije�. Kao što smo i do sada na sve vidove agresije na naša prava odgovarali akcijom, a ne samo reakcijom, isto tako �emo se potruditi da u svim strukturama gdje

GLAVNI MUFTIJA SA ULEMOM ISLAMSKE ZAJEDNICE

FOTO GLAS ISLAMA

BROJ 211/XV 13

doseže naš domet uti�emo da rije� bude sredstvo ši-renja plemenitih �udi kod ljudi. Svim zlo�inima svi-jeta je prethodila otrovna rije�. Zato vodite ra�una o vašoj rije�i. Rije� je vaša dok je ne izgovorite, a kada je izgovorite onda pripada svima osim vama. Rije� je mjera pameti, duhovnosti, etike i estetike.“

Glavni muftija je izrazio razumjevanje za emotivno stanje muslimana kojima je bilo jako teško kada su se neki drznuli da otrgnu jedan broj džamija i kada su okrenuli vjernike jedne na druge, ali je istakao da su vjernici i to emotivno stanje prebrodili i da se ne-gativna energija može pre-tvoriti u pozitivnu energi-ju, te da je kod muslimana nagomilana ogromna koli-�ina pozitivne energije. Svi izazovi i problemi koji su se nametnuli muslimanima doprinijeli su da se desi su-štinska diferencijacija koja je doprinijela nagomilava-nju pozitivne energije.

„Za �etiri godine mladi ljudi sa dvadesetak godina su sazrijevali kao da su u neko normalno vrijeme ra-dili po trideset godina. To je za nas ogromni resurs jer nam je kadar prili�no mladog sastava. Govorim o kapacitetu vjere. Kapacite-tu razuma. Kapacitetu hu-manosti. Kada nešto što je negativno možete da pre-tvorite po sistemu reciklaže u nešto pozitivno. U tom smjeru �e biti i naše dalje djelovanje.“

U svom govoru Mufti-ja se osvrnuo i na paralelai-zam kao kurs dijela režima

koji se permanentno spro-vodi prema muslimanima i otvaranje, navodno, još jed-nog „islamskog fakulteta“.

„Iz tog se gesta može izvesti nekoliko zaklju�a-ka. Prvi je da sve što su ra-dili nije dalo rezultate, pa hajde da probaju još nešto. Drugi je da oni koji su pre-uzeli ne�asnu radnju da se Islamska zajednica otme to nisu uspijeli i oni su sada na ne�are. Muslimani ih nisu prihvatili. Nemaju priho-da, nemaju od �ega da žive, a država ih više ne može finansirati iz crnih fondo-va. I pošto po Ustavu dr-žava ima obavezu da iz-dvaja izvjesne sume novca za vjersko-prosvjetne usta-nove Islamske zajednice, onda �e sad re�i: 'E, evo ima još jedan fakultet, mo-ramo i njima da damo.' Po spisku se vidi jedna ozbilj-na agentura, koja �e tu da prima plate, kao što su im dali onih 39 vjerou�itelj-skih mjesta. Valja ih negdje uhljebiti jer su poraženi. Zbog toga ne treba brinu-ti. Vrijednost originala se ne može znati dok se ne pojavi falsifikat. Efekat �e biti da se potvrdi kvalitet originala. To je jedna inte-resna zajednica koja u tom trenutku iznalazi neke inte-rese za sebe, ali na duga�ko se loše piše. Mogu da ra-zumijem da ljudi budu za-vedeni u nekom trenutku. Zabluda je ljudska osobi-na. Ali ne razumijem ljude koji daju svoju djecu da budu dio ne�asnog progra-ma i koji imaju poslije toga djecu koja su oflekana tom diplomom. Granice zablu-de su o�ito jako komotne.

Ono što koristi ljudima �e ostati na zemlji, a ono što je pjena, što je falsifikat, što je blef, ono �e nestati. Mi našu energiju treba da okrenemo u pravom smje-ru i da se ne bavimo time uopšte.“

Muftija se u nastavku govora zahvalio svim svo-jim saradnicima, �lanovima Mešihata, �lanovima Sabo-ra, kompletnoj ulemi širom Islamske zajednice koji su svako na svoj na�in dali doprinos odbrani Islamske zajednice, kao i svim pri-padnicima islama u Sandža-ku, Preševskoj dolini, užoj Srbiji i Vojvodini.

„Povjerenje koje je us-postavljeno i o�uvano naj-više me raduje. Kada su is-klju�eni vjerou�itelji bio je cilj da se oni natjeraju da uzmu te falsifikovane pot-pise i da ostanu na svojim mjestima. Ponosan sam što niti jedan nije kleknuo. Na-pustili su i svi su ostali bez posla. Potrudili smo se da niko od njih ne ostane na ne�are, iako nismo bili u prilici da odmah riješimo njihove probleme. O�ito da taj ko projektira sva ova ne-prijateljstva prema Islam-skoj zajednici ne razumi-je da postoje ljudi koje ne možete da uplašite i da ku-pite. Te koje su mogli da kupe kupili su ih odmah, ili su ih džabe uzeli, pošto se vrijedne stvari kupuju.“

Muftija je zahvalio i di-jaspori i muslimanima u okruženju, kao i velikom broju pripadnika srpskog naroda koji mu u posljed-nje vrijeme šalju ogroman broj pisama u kojima mu izražavaju podršku i �esti-

taju na stavovima koji su univerzalne vrijednosti.

„Drago mi je kada dobi-jem podršku od bilo koga, ali mi je posebno drago kada dobijem podršku od onih koji su trebali da budu uplašeni od mene. Kojima se prijetilo sa mnom. Svaki moj oštar stav prema reži-mu prevodio se na prijetnju državi i srpskom narodu. U jednom trenutku nije to bilo lako razdvojiti, obzi-rom na svu ovu medijsku hajku i agresiju. Ali u po-sljednje vrijeme sve je više Srba koji to razumiju. Jako mi je drago jer naša misi-ja i zahtjevi apsolutno nisu usmjereni ni protiv koga. Ne samo da nisu usmjere-ni ve� naši zahtjevi sadrže interes svih ljudi koji žive u našoj blizini. To je sušti-na naše misije jer dobrota i humanost nemaju granica i one su univerzalne. Ja o�e-kujem da iz ovog perioda ostvarimo veliko dobro, ali isto tako i za naše protivni-ke o�ekujem veliko dobro. Definitivno �e shvatiti šta mogu, a jako malo mogu. A onda �e shvatiti šta ne mogu, a jako mnogo ne mogu, i onda �e prestati da pokušavaju ono što ne mogu, a radit �e ono što mogu. To je bila, izme�u ostalog, i moja poruka po-sljednjem gostu iz Vlade. Rekao sam: 'Probali ste sve što ne valja, hajde sad malo probajte kako valja. Imat �ete nas kao partnere u tom dijelu kako valja. U ovom kako ne valja mi nismo mogli da u�estvujemo, bili smo na suprotnim strana-ma. Probajte kako valja i ako vam ne budemo par-

tneri onda smo mi krivi i za ovo što ne valja i za ovo što valja.“

Muftija je poželio da ljudi pamte dobre stvari i da im se dešavaju dobre stvari koje �e me�u sobom širiti i na �ijim �e se osno-vama družiti. Tako�er je pozvao Vladu Srbije da za-štiti pravosu�e, tužilaštvo i poresku upravu od politi�-ke zloupotrebe:

„Protiv aktivista Islam-ske zajednice, protiv akti-vista BKZ i protiv dona-tora bošnja�kih institucija se angažuje poreska uprava koja pritiska sve privatni-ke koji su bliski Islamskoj zajednici i koji nisu otiš-li da se pokore opštinskoj vlasti ili politi�koj partiji koja je na vlasti. Oni ne pri-hvataju da budu reketirani za FK „Novi Pazar“ kako bi po svaku cijenu ušao u Prvu ligu. Podržavam ula-zak u Prvu ligu, ali sam si-guran i ako u�e u Prvu ligu da onaj ko ga uvede ne�e dobiti izbore. Pozivam sve one koji su izloženi raznim pritiscima i ucjenama da do�u u Islamsku zajedni-cu i BKZ da to prijave. Uz Božju pomo� �emo ih za-štititi i olakšati im. Svako ko pristane da bude gori-vo za jedan mandat, kada se približi kraj mandata sve je manje goriva. Mislim da se lampica upalila i da treba novi rezervoar.

Mubarek olsun vam ovaj dan, Dan jedinstva Islam-ske zajednice i Dan borbe protiv fašizma.“

VELIKI BROJ VJERNIKA PRISUSTVOVAO SVE�ANOM PRIJEMU U POVODU GODIŠNJICE OBJEDINJAVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE U SRBIJI

FOTO GLAS ISLAMA

14 1. APRIL 2011.A

NA

LIZ

E Zbuni i ubij svako dostojanstvoEKREM TUCAKOVI�

Klju�ne rije�i: muslimani, muslimanska rakija, kompanija islamista, islamski lobi, islamizacija, reis, mudžahedin, Allahov nasljednik.

S K A N D A L O Z N O I Z A P A N J U J U � E

Zbunjivanje i ubijanje svakog nacionalnog i vjerskog dostojanstva u bošnja�kom narodu predstavlja konstantu i kontinuitet javne i

društvene scene. Šta je �ovjek bez dostojanstva, jer ljudskoj li�nosti ubijte ponos i dostojanstvo, ubili ste u njoj �ovjeka.

Ono što je bilo tokom rata moglo se razumije-vati kao ratna propaganda, neprijateljska verbalna artiljerija koja nadopunjuje dejstva tenkova i gra-nata, podiže moral i opravdava genocid i zlo�ine protiv �ovje�nosti. No, kako u miru nazvati ra-zorne kampanje zbunjivanja naroda, konstruisanje „istine“ o doga�ajima, degradiranje svake nacio-nalne vrijednosti i ubijanje pojedina�nog i nacio-nalnog dostojanstva? Da li to nazvati specijalnim psihološkim ratom, nastavkom oružanog rata dru-gim sredstvima u kojem, možda i nesvjesno, u�e-stvuju mnogi koji su iskazali otpornost naspram neprijateljskih oružja i ratne propagande?

Skandalozne i zapanjuju�e su tvrdnje bivšeg ge-nerala Armije RBiH Stjepana Šibera u razgovoru objavljenom na jednom sarajevskom internet por-talu 19.03.2011. o instituciji reisu-l-uleme i musli-manima. Iako je razgovor u cjelini pun kontradik-tornosti, ipak takve prljave konstrukcije i neistine nezamislive su od trezvenog �ovjeka. General je po svojim kriterijima proglasio i odredio „prave“ i „krive“ muslimane, kazao koji i kako se trebaju islamski propisi primjenjivati, patentirao je „musli-mansku“ rakiju, pri�ao o islamskom fundamenta-lizmu, islamizaciji Armije, a naro�ito je iznio teške klevete i uvrede o reisu-l-ulemi, tj. instituciji reisu-l-uleme, jer on u razgovoru ne spominje ime, nego naziv institucije.

Treba li podsje�ati da je termin „musliman“ vjerska odrednica za ljude koji prihvataju i žive islam, dakle to je vjerska kategorija. Kompromita-cijom te kategorije udara se na samu bit vjere, jer musliman je definisan islamom. Me�utim, reklo bi se u nedostatku kompetentnih osoba koje razumi-jevaju islam, kao i uslijed nepostojanja onih musli-mana koji bi znali kakvi oni muslimani trebaju biti, general im je prisko�io u pomo� i ponudio defini-ciju „pravih„ muslimana i „pravog“ muslimanskog pi�a. „Imam ovdje litru rakije, muslimanske raki-je iz Grada�ca, dakle šljivovice rakije..., svi to vole popiti i ja govorim njima: Za mene je pravi musli-man onaj koji vjeruje u Boga, a koji slavi Bajrame i ide da posti, ali koji ne izbjegava da popije rakije. I to su pravi muslimani, moji muslimani. I �esto kažem 'moji muslimani', jer oni ne piju u vrijeme kad je post i kad je Bajram.“ Eto, sada muslimani mogu da se mjere kakvi trebaju biti, šta raditi i piti kako bi bili prihva�eni i voljeni. Muslimani trebaju tutora koji �e im propisivati njihovu pravu mjeru i vjeru. Da, kakva drskost!

General se pokazuje kao stru�njak i za islam-ski fundamentalizam, premda ih je malo u cijelom svijetu koji prihvataju ovakvu proizvoljnu kon-strukciju, osim pojedinaca koji pristaju služiti ek-stremnim nacionalisti�kim politikama. Doduše, Beograd je jedno vrijeme bio hiperaktivan i me-�unarodno poznati centar po proizvo�enju stru�-njaka za islamski fundamentalizam koji su se rado iznajmljivali na sve �etiri strane svijeta. No, Bosna i Hercegovina je, po svemu sude�i, sretna zemlja, jer se u njoj našao stru�njak za jednu endemsku disciplinu kojoj još niko nije dao valjanu definiciju i �vrst okvir. General tvrdi: „Alija bi mogao odgo-varati samo vezano za islamski fundamentalizam“, valjda mu montirani sudski proces iz 1983. godi-ne za islamski fundamentalizam nije bio dovoljan. Bio je to generalov odgovor na pitanje da li je Alija Izetbegovi� trebao odgovarati u Hagu. Zahvalju-ju�i generalu sada javnost zna da Haški tribunal nema u djelokrugu svoga rada samo procesuiranje

ratnih zlo�ina, nego je nadležan i za islamski fun-damentalizam. Fiktivni islamski fundamentalizam je u ravni sa genocidom, zlo�inom protiv �ovje�-nosti, silovanjem, masovnim kampanjama ubijanja civila i sl. Biti musliman i živjeti islam, ako to nije prema ponu�enoj generalovoj definiciji pravog muslimana, ravno je zlo�inu protiv �ovje�nosti i genocidu!?

Nadalje, general je dao nesebi�an, gotovo revo-lucionaran doprinos razumijevanju islama i ponu-dio je svoje epohalno otkri�e na podru�ju prevo�e-nja zna�enja islamske terminologije. Naime, u po-vijesti cjelokupnog islamskog mišljenja tokom 14 stolje�a islama ostalo je neotkriveno da rije� mud-žahedin zna�i „Allahov nasljednik“. Sav dosadašnji muslimanski um od Istoka do Zapada nije umio da ponudi ovakav prijevod i kona�no kaže šta zna�i rije� mudžahedin. General Šiber je uspio, a toli-ko je jedinstven i originalan da ostaje bez premca. Ipak, samo je trebao kazati u kojem jeziku i u kojoj intelektualnoj i vjerskoj tradiciji rije� mudžahedin ima zna�enje „Allahov nasljednik“. Jer u arapskom jeziku, iz kojeg poti�e rije�, i u islamskoj intelek-tualnoj tradiciji nema takvo zna�enje. Isto tako muslimani po prvi put su imali priliku �uti i sazna-

ti da u nekoj religiji, monoteisti�koj tradiciji, Bog ima nasljednika. Bogohulna konstrukcija „Allahov nasljednik“ je bez presedana. Da �ovjek naslje�uje Boga previše je, pa makar takvu naredbu izdavao i general.

Izgleda da je danas islam u Bosni i Hercegovi-ni, i ne samo u njoj, poput jetima - kako se kome prohtije može mu „udariti klempu“, može se na njega istresati, tuma�iti ga i prišivati mu šta mu na um padne, proglašavati se stru�njakom za u�enje islama, muslimanima držati predavanja kakvi tre-baju biti i šta raditi. Kada se može odnositi tako prema islamu, u kakvom je onda statusu Islamska zajednica? Ko ho�e brzu popularnost i slavu, pri-skrbiti atribute napredne i tolerantne osobe, put i na�in su jasni i jednostavni: vrije�ajte i poniža-vajte Islamsku zajednicu, osobito reisu-l-ulemu, što gore i više, to je bolje. U današnjem društvu ta investicija �e vam se višestruko isplatiti, bit �ete zapaženi i nagra�eni. Premda nerado posežem za komparacijom sa Španijom, jer se diže kosa na glavi od pomisli na mogu�u identi�nu sudbinu, ipak parafrazirat �u histori�ara Ibn Izarija koji je opisuju�i me�usobne sukobe muslimana u Kordo-bi kazao da su oni bili toliko oslabili da je jedan kr-š�anin imao smjelosti na najve�oj kordobskoj ulici javno vrije�ati Poslanika islama, a da niko ne rea-guje! �ovjeku koji je htio reagovati grupa gra�a-na Kordobe je odgovorila: „Idi za svojim poslom!“ Štaviše, prilike su bile takve kada bi mujezin u�io ezan nemuslimani su izgovarali takve rije�i da ih je nedostojno i spomenuti i niko im se nije suprot-

stavljao, zabilježio je ovaj histori�ar.Lekciju sticanja brze popularnosti, �ini se, na-

u�io je i general, jer je posebnu frustraciju i neto-leranciju pokazao prema reisu-l-ulemi. Što bi se reklo, udri zmiju u glavu! Stuci glavu i tijelo �e se sasušiti. Za islamizaciju Armije (šta je to, osta-došmo bez definicije, ali ne i bez primjera) „pri-jelomni moment je bio dolazak ovog reisa“, kaže general, me�utim nije rekao na koju je to armijsku funkciju došao reis s koje je to mogao provoditi. Ipak, saznajemo da je postojala neka „kompanija islamista“, premda smo uskra�eni za više detalja o toj kompaniji, recimo imenu kompanije (svaka kompanija ima svoje ime), njenoj upravi, djelat-nostima i sl. Vjerovatno �e ti detalji biti iznijeti drugom prilikom i u pogodnom trenutku. O�ito, sada je dovoljno to što je otkriveno da je postoja-la „kompanija islamista“, ali da ne bi bilo previše tajnovito, general je dodao još jedan mali detalj-�i�, možda je važan i od koristi, a to je postojanje islamskog lobija. „Islamski lobi, koga je zagovarao taj reis“. „Islamska kompanija“, „islamski lobi“ i reis, eto dovoljno elementa i za NATO udare, pa moramo biti sretni što smo ih izbjegli, jer general re�e da je „reis stupio na dužnost“ i uzeo stvar u svoje ruke.

„Jer mudžahedini i taj reis su nalagali ubijanje što više Srba, a i Hrvata“, ubita�na je tvrdnja upu-�ena na adresu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Šta kazati na ovakve morbid-ne laži i klevete? Kako se Islamska zajednica može zaštiti od ovakvih brutalnih ataka na integritet in-stitucije reisu-l-uleme? Da li je kona�no vrijeme da Islamska zajednica potraži sudsku zaštitu od ovakvih i sli�nih propagandnih laži usmjerenih na brutalnu kompromitaciju Islamske zajednice? Šta drugo preostaje, nego pokušati putem suda?

Kolika je generalova op�injenost reisu-l-ule-mom pokazuje i �injenica da za Aliju Izetbegovi-�a kaže da je bio inteligentan i pismen �ovjek, me-�utim ispade da mu je najve�a greška ta jer „Alija je doveo tog reisa..., taj �ovjek je doveden jer je bio poslušnik Alije“. Šta kazati na sve ovo? Obzi-rom na sadržaj i kontradiktornost iskaza u cjelini, a pošto spominje razli�ite vrste rakije, za pretpo-staviti je da je general Šiber ovaj intervju dao u ne baš trijeznom stanju. Jer ovakve nevjerovatne kon-strukcije i klevete su nespojive sa razumnim i od-govornim �ovjekom. Kako god, general je prevršio svaku mjeru. U narodu postoji izreka: Pijan govo-ri, što trijezan misli!

P.S. Zar je sramota biti „poslušnik“ Alije Izetbe-govi�a? Legalnog i legitimnog predstavnika Boš-njaka, �ovjeka kojem je, po vlastitom priznanju, islam davao smisao životu i radu. Nije problem u tome, nego u �injenici da su kona�no muslima-ni mogli odre�ivati ko �e im biti reis, što su na taj na�in prekinuli praksu da se muslimanima name-�u islamski autoriteti od strane austrijskih careva, srpskih kraljeva i komunisti�kih lidera. Problem je sloboda muslimana, sloboda Islamske zajedni-ce, sloboda reisu-l-uleme, problem je da oni budu mjera sami sebi, problem je da se oni u�e da misle svojom glavom i ne idu po mišljenje u Be�, Peštu, Beograd, Zagreb ili bilo koju drugu destinaciju. Ako je sadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri� bio „poslušnik“ Alije Izetbegovi�a, to je ogromni korak naprijed - slušao je onoga koga je njegov narod izabrao i dao mu povjerenje na izborima, za razliku od njegovih prethodnika koji su bili prisi-ljeni slušati i gledati raspoloženje austrijskog cara, srpskog kralja i inih komunisti�kih aparat�ika, koji su ovdje dolazili kao agresori, nepozvani ili protiv-no slobodno iskazanoj volji našeg naroda. Tim no-stalgi�arima smeta što je Alija „doveo“ reisa, što je reis „slušao“ Aliju, a nije njih.

BROJ 211/XV 15

Niko do sada nije bolje razja-snio dilemu da li je vjerskim poglavarima dozvoljeno da

se bave politikom, od lidera Srpske napredne stranke (odnosno Srpske radikalne stranke) Tome Nikoli�a. Svoj „iskreni“ stav je iznio u jednom od intervjua na televiziji „Palma“ polovinom marta mjeseca ove godi-ne, kada je na pitanje voditelja u vezi stavova muftije Muamer-ef.Zukorli-�a kazao sljede�e:

„Muftija je u svemu u pravu što govori, samo što sam protiv toga da se vjerski poglavari bave politikom. Politikom treba da se bave politi�ari, a vjerski poglavari vjerom. Ovo zbog toga što vjerski poglavari za svoje postupke odgovaraju pred Bogom, a mi politi�ari pred narodom.“

Uvjeren sam da ovaj najja�i opo-zicioni politi�ar, za koga je javnost ubije�ena da �e glavnu rije� voditi nakon predstoje�ih izbora u kreira-nju vlasti i da �e se dugo zadržati na politi�koj sceni Srbije, potpuno ne razumije ovu „mudrost“ koju je izre-kao, ali sam siguran u to da je ovom re�enicom iskreno otkrio svu filozo-fiju vladanja i bavljenja politikom ne samo Radikalne stranke kroz �itavu epohu, ve� i filozofiju bavljenja poli-tikom svih ostalih stranaka u Srbiji, a naro�ito ovih koji u nazivu imaju prefiks „demokratska“.

Šta ova re�enica u praksi zna�i? Zna�i to da kod politi�ara nema mo-rala, ili ako ga ima da je on lažan, a ujedno da su za njihovo definisa-nje potpuno bili u pravu Makijaveli i sionski mudraci (u djelu „Protokol sionskih mudraca“), kada su kazali da politi�ar mora biti demagog i da mu je laž karakterna osobina, zbog parole da „cilj opravdava sredstvo“. Ovakvo poimanje morala i bavlje-nja politikom naro�ito je došlo do izražaja nakon pada komunizma i uvo�enja višepatijskog sistema u Sr-biji devedesetih godina prošlog vije-ka, kada su doju�erašnji komunisti odjednom svi postali vjernici i kada su se utrkivali ko �e više od njih da dokaže vjerska ubje�enja i da se sli-kaju za televiziju na nekoj od crkve-nih slava. U tome su naro�ito pred-nja�ili upravo radikali i sam Toma Nikoli�. Pokazivao je tada, a i danas, da su mu mnogo bitni sveci i njego-va krsna slava i da mu je takva za-kletva garancija njegovog poštenja i iskrene namjere da �e narod voditi svojom poštenom politikom. Boga je namjerno ili nenamjerno izbjegao da pomene, jer vjerovatno razumije ili ne razumije da sveci nisu božan-stvo, jer su od krvi i mesa i jer se ra-�aju i umiru. Ako razumije, onda mu je kletva „ispravna“ i ciljana, jer ra�u-na i na neukost naroda, koji svecima pripisuju božanstvo, pa se i ne boji od svoje sopstvene kletve, jer mu je kao �ovjeku iz naroda poznata upra-vo odbrana od te navodne zakletve,

izreka da „ne sluša Bog Jovana što...“Dakle, ovaj narodni mudrac i bu-

du�i kreator ovodunjalu�kih nasuš-nih života, srbijanskim podanicima šalje jasnu poruku, a nama Bošnja-cima još više, a da nije svjestan toga, potvr�uju�i istinu u onome što Muf-tija-ef. Zukorli� govori i u praksi ostvaruje. A naravno, radi se o dru-ga�ijem poimanju pojma i definicije politike, s jedne strane, onako kako je Toma shvata, a s druge strane kako je islam definiše. Jednom sam ve� ci-tirao Šarla De Gola, kada je rekao da je „politika previše ozbiljna stvar da bi bila prepuštena politi�arima“, a �uveni Aristofan je davno rekao: „Ispod svakog kamena skriva se po-liti�ar“, dok bivši ameri�ki pred-sjednik Ronald Regan kaže: „Poli-tika nije loša profesija. Ako uspjete - �ekaju vas mnoge nagrade, a ako se osramotite - uvijek možete napi-sati knjigu (ili memoare).“ Pogledaj-mo onda šta kaže islam, šta kaže naš �uveni Gazalija: „Politika je više od umjetnosti, jer podrazumijeva pre-misu produhovljenosti u iznalaženju rješenja pravilne preraspodjele do-bara stvorenih svim drugim djelat-nostima.“

Analiziraju�i dosadašnji rad mu-draca Tome i našeg Muftije nije teško izvu�i zaklju�ak gdje koga od njih dvojice možemo smjestiti. Toma �e se svakako lagodno osje�ati u skutima Aristofanove i Reganove definicije, a za bavljenje politikom Muftije �emo re�i da nije ni manje ni više u koliziji sa onim što su do sada radili ili radi Dalaj Lama, sve pape, ili Tomini patrijarsi, a naro�ito nje-gov doskorašnji ministar za vjeru (i to samo onu kojoj pripada Toma). Zna�i, da se rješenje kod objektivnih tuma�a ovog pojma nalazi isklju�ivo u definiciji vremena, mjesta i na�ina kada se ona primjenjuje i da li �e se tada primjenjivati dvostruki aršini. Naravno, da je pojam pobjede prve ili druge definicije ralativan, �ak i na kratke staze, a za duge staze ta re-lativnost prerasta u apsolutnost, jer je veliki Platon rekao „da smo dvo-struko naoružani, ako se borimo s vjerom“.

A sada, dragi Tomo, da Vas upo-znam sa arapskim terminima ihsan i insan i željom da se prepoznate i vidite razliku u Vašoj i Muftijinoj misiji. Ihsan podrazumijeva svijest o tome da Vas svakog trenutka u onome što radite posmatra Bog, a kod insana se podrazumijeva zabo-ravnost o onome što radite. Svaka-ko da Vama više odgovara da, uslov-no re�eno, odaberete da ste insan, jer ra�unate na kartu zaboravosti i kod sebe i kod onih koji Vam vjeru-ju i koje �ete ubudu�e voditi. Dok je kod Muftije ideja vodilja u svakom trenutku ihsan, i u ovome je izme-�u vas dvojice ogromna kvalitativ-na razlika.

No, pošto se u vazduhu osje�a Vaša pobjeda na budu�im izborima i pošto �ete biti kreatori i Vaše i naše ovodunjalu�ke sudbine, na kratko ili duže vrijeme, a budu�i i da mi Boš-njaci tako�e osje�amo da �e Muftija u Vašem vaktu biti tako�e nezaobila-zan faktor u pravljenju budu�ih koa-licija, te da smo postali svjesni zbog takozvane sahve (bu�enja) zna�enja hadisa: „Nikada ne smijemo dozvo-liti da nas dva puta ujede zmija iz iste rupe“, to Vam poru�ujemo da smo i mi imali urnek kako da sara�ujemo sa radikalima.

Odmah da kažemo, na isti na�in kako je sara�ivao i veliki bošnja�-ki politi�ar i državnik dr. Mehmed Spaho, u vrijeme vladavine vašeg naj-poznatijeg državnika Nikole Paši�a. Naravno, duboko ubije�eni da ovaj naš sadašnji svjetovni i duhovni vo�a ne�e doživjeti sudbinu dr. Spahe da bude otrovan u nekom od beograd-skih hotela. Tako�e, duboko ubije-�eni da ovaj naš sadašnji „Mehmed Spaho“ (�itaj Muftija) nema nikakve veze sa nekim Mehmedom Spahom koji se sada nalazi u vašim radikal-skim poslani�kim klupama i koji za sebe lažno tvrdi da mu je unuk i time zasmijava prave unuke ovog našeg velikana, koji su to �uli i kojih ima u Bosni.

Dakle, gospodine Tomo, o�eku-ju�i Vašu pobjedu, mi Bošnjaci Vam poru�ujemo da smo spremni na bu-du�e nepricipijelne koalicije, ili kako se sada moderno kaže kohabitaci-je sa Vama, ali na novim i savreme-nim osnovama koje podrazumijeva-ju principe tolerancije, reciprociteta, uzajamnog uvažavanja, poštovanja date rije�i i potvrde u praksi. Tako-�e Vam unaprijed kažemo da igramo otvorenih karata i da mi Bošnjaci, a ako ho�ete da kažemo mi muslimani u Srbiji, moramo priznavati principe modernog i savremenog prava, kao i postulate gra�anskog društva i drža-ve u kojoj živimo, ali da i Vi morate uvažavati i priznavati i našu poseb-nost, pa i ovom segmentu da se naši lideri mogu i moraju baviti i svjetov-nim i vjerskim pitanjima, naravno u mjeri u kojima to Ustav dozvoljava i na isti na�in kako to dozvoljavate da �ini i Vaš Patrijarh.

I na kraju, gospodine Tomo, du-boko sam ubije�en da Vi ne�ete pra-viti one greške koje je pravio Nikola Paši� pokušajem da razbije JMO dr. Mehmeda Spahe formiranjem para-lelne JMO sa „Sejdom Bajramovi-�em“, ili kako je i Vaš Vojislav Šešelj još 1992. godine pokušao sa autorom ovog �lanka nu�enjem potpredsjed-ni�kog mjesta u SRS. To Vam svaka-ko ne�e uspjeti sa muftijom Zukor-li�em, kako zbog naše „sahve“, tako i zbog Vama poznate poslovice: „Ko je sa �avolom tikve sadio, o glavu su mu se obile.“

I još nešto da Vam, dragi Tomo,

mi svjesni Bošnjaci poru�imo, a kako su nas nau�ili naši idejni vo�e rahm. Alija Izetbegovi�. i rahm. Mehmed Spaho. Naime, kada je Tu�man na-vodnom brigom za podjelu BIH upozorio predsjednika Izetbegovi�a, rekao: „Sjetite se kako je bilo 1939. godine, pred Drugi svjetski rat, kada su sjeli Srbi i Hrvati i kada su podi-jelili Bosnu. Vama se to danas može desiti”, predsjednik Izetbegovi� mu je odgovorio: „Jeste, ali onda su pi-tali ho�e li zvati Spaha, pa su odlu�i-li da ga ne zovu. Ali danas ne mogu odlu�iti da ne zovu Aliju Izetbego-vi�a, jer iza njega stoji 200 hiljada vojnika, pa je to sada nešto druga-�ije nego što je bilo 1939. godine.“ Još nešto �u Vam re�i, što danas po-kušavate da u�inite. Upravo u vrije-me našeg Mehmeda Spahe silom ste sklonili genijalnog reisulemu �au-ševi�a i doveli vašeg reisa Ibrahima Maglajli�a, a Rijaset preselili u Beo-grad. Potpuno na isti na�in to danas �inite i na današnji dan nam saopšta-vate da ste ne samo ustoli�ili dvojni Rijaset, ve� i dvojni Islamski fakul-tet, a sve sa ciljem da nas obezglavite eliminisanjem onog vjerskog lidera koji nije po vašoj mjeri. I zbog toga Vi nama solite pamet i nare�ujete da Muftija skine ahmediju, jer ga je tada lakše skinuti u vidu glinenog goluba. Ho�u da vjerujem da on ne�e doži-vjeti sudbinu dr. Spahe, jer Vam je poznato da sada važe neka druga�ija pravila igre zbog usvojenih me�una-rodnih principa koji se ti�u toleran-cije, transparentnosti, multietni�no-sti, multikulturalnosti, suživota, koji naravno da nama odgovaraju, jer ste i Vi takva pravila igre prihvatili. Zbog ovog principa transparentnosti i jav-nosti u svemu onome što radi Mufti-ja, kome tako�e pokušavate da solite pamet, ne samo da je bošnja�ka in-teligencija stala iza njega, ve� i �itav civilizovani svijet, a što je naro�ito važno, svakim danom se sve više srp-skih intelektualaca javlja i pruža mu podršku.

Na samom kraju, dragi Tomo, pošto sam stariji od Vas, dat �u Vam besplatno jedan savjet, iako bi kao advokat morao da Vam ga naplatim, a ti�e se eventualnih budu�ih koalicija i biranja sagovornika. Naime, za nas muslimane je prilikom biranja narodnih tribuna, odnosno halifa, najvažnije da biramo one koji su kompetentni, odgovorni, vjerski obrazovani i prije svega oni koji izbjegavaju da se private teškog ema-neta koji slijedi prilikom pristanka da se zastupa narod. A to zna�i, da samo takav narodni zastupnik ima puni legitimitet. Dok svaki onaj koji se javno hvali da je najbolji i da je Bogom dat da nas zastupa, a uz to ako ima i preporuku zvani�nog Beo-grada da je za nas najbolji, od njega, dragi Tomo, bježite kao „�avo od krsta“ jer Vi takav jezik i razumijete

Dragi Tomo, da Vas upoznam sa arapskim terminima "ihsan" i "insan" i željom da se prepoznate i vidite razliku u Vašoj i Muftijinoj misiji. Ihsan podrazumijeva svijest o tome da Vas svakog trenutka u onome što radite posmatra Bog, a kod insana se podrazumijeva zaboravnost o onome što radite. Svakako da Vama više odgovara da, uslovno re�eno, odaberete da ste insan, jer ra�unate na kartu zaboravosti i kod sebe i kod onih koji Vam vjeruju i koje �ete ubudu�e voditi. Dok je kod Muftije ideja vodilja u svakom trenutku ihsan, i u

ovome je izme�u vas dvojice ogromna kvalitativna razlika.

Toma, Muftija, politika i vjera" P O L I T I K A J E P R E V I Š E O Z B I L J N A S T V A R D A B I B I L A P R E P U Š T E N A P O L I T I � A R I M A "

AN

AL

IZE

MAHMUD MEMI�

16 1. APRIL 2011.

AN

AL

IZE

Ku�a (ne)znanja koju su otvorili ima zadatak da kao singerica proizvodi diplome i podobne kadrove, po principu što više to

bolje, bez kvaliteta i autoriteta. Davno je re�eno da pola hodže din kvariSEAD-EF. ŠA�IROVI�

Pirati sa �ardakaP R O J E K A T M U T A C I J E A D E M O V S K O - R E Ž I M S K I H K U R S A D Ž I -

J A U K U R S A D Ž I J E S A „ V E L I K I M Z N A N J E M " , A U S V R H U Š I R E N J A N E Z N A N J A

Po jutru se dan pozna-je, ili kako je osvanu-lo tako �e i omrknu-

ti. Zapravo, pitanje je da li je izdajicama ikada sva-nulo i da li su oni ugleda-li svjetlost? Otvaranje pa-ralelnih institucija pokazu-je u kojem mraku i bijedi žive. Stepen kršenja zako-na, duhovnih i svjetovnih, od njih je napravio posebnu sortu koja se bolje snalazi u mraku pod plaštom tame, bezakonja i nemorala, nego na javi pod svjetlom vjere i morala. Svako pametan zna da je otvaranje tzv. „Fa-kulteta za islamske nauke“ pri paravjerskoj, vješta�koj i divljoj tvorevini još jedan u nizu pokušaja stvaranja paralelnih institucija sa ci-ljem dalje destabilizacije i uništavanja Islamske za-jednice, te produbljivanja jaza nesloge i razdora me�u muslimanima u Sandžaku.

Ovo je još jedan u nizu poteza režima i izdajica muslimana da na ovim pro-storima stvore Islamsku zajednicu po mjeri zvani�-nog Beograda, a na štetu muslimana. Fakultet koji se otvara usred nastavne godine, na kom se upisu-je desetak studenata bez ikakvog prijemnog ispita i konkursa, a upošljavaju ka-drovi sumnjivog morala i struke, automatski aludira na kriminalne radnje, nihi-lizam, korupciju i nepošti-vanje osnovnih zakonskih procedura. Me�utim, u am-bijentu opšteg bezakonja, kršenja Ustava, propisa i odredbi od strane vlada-ju�e strukture, u situaci-ji gdje ministri višestruko krše zakon, nije �udno da se jedna skupina profanih ljudi, željnih bogatstva, sit-nog ši�ara i medijske pa-žnje odlu�i na stvaranje „ku�e (ne)znanja“ da bi što prije dobili „zvanja“, tj. na brzinu proizveli neophod-ne im kadrove za nastav-nike vjeronauke. Ovo je zapravo projekat mutacije ademovsko-režimskih kur-sadžija u kursadžije sa „ve-likim“ znanjem, a u svrhu širenja neznanja, podaniš-tva, kompleksa niže vrijed-nosti, stvaranja kulta žrtve i uzdizanja dželata kojima se

kursadžije dive, oponašaju ih, podilaze im i rade sve po njihovoj mjeri i htijenju bez trunke griže savjesti i srama pred historijom i na-rodom. Oni imaju za cilj da novce koje je Ministar-stvo vjera, odnosno drža-va po zakonu dužna upla-�ivati vjerskim zajednicama za obrazovanje, pokupe za sebe i za svoj džep.

Ku�a (ne)znanja koju su otvorili ima zadatak da kao singerica proizvodi di-plome i podobne kadro-ve, po principu što više to bolje, bez kvaliteta i auto-riteta. Davno je re�eno da pola hodže din kvari. Za-pravo je vjekovna tenden-cija i težnja režima uvreži-vanje mišljenja u narodu da za hodže, imame i islamske pregaoce treba slati ahma-ke koji imaju neku tjele-snu mahanu, ljude polu-sposobne i one koji ništa drugo ne mogu raditi. Takvi neka u�e za hodžu, polupismenog, pa to se po-drazumijeva, uz to nesvje-snog i nezainteresovanog za išta osim za dobru pitu i halvu, dobru cigaru, hatmu i jasin i što više mevlu-da. A narod, a islam? Koga je briga za narod, bitno je imati pun džep. I naravno držati narod u drijemežu, obmanama i manipulacija-ma, fitnelucima i munafi-klucima. Uz to pri�ati da su hodže samo za u džamiju, a „selo može i da izgori“. Ako hodža nije po mjeri režima onda je bolje da se ni�im ne bavi, da ne raz-

mišlja, u�i, piše, da je bez ideje, inicijative, umazan i neuredan, da se ne miješa u životna, historijska pi-tanja, ve� da bude zabav-ljen perifernim doga�ajima, uljuljkan u dimu derviških tekija i nakaradnih razmi-šljanja nesposobnih hodža proizvedenih na režimskoj traci nesposobno podobnih kadrova. „Fakultet“ stvo-ren u beogradskoj kuhinji je pogon koji ima za cilj fabrikovanje gore opisanih kadrova. Za proizvodnju takvih nusproizvoda zadu-ženi su dobro provjereni i režimu odani ljudi.

Jedan od njih je Mehmed Be�ovi�. Radije je bio ko-munista nego hodža, džube i ahmediju zamijenio je cr-venom partijskom knjiži-com, više volio Miru Mar-kovi� i Slobodana Miloše-vi�a nego Sandžak, musli-mane i Bošnjake, insan koji je zbog zasluga na polju sa-radnje sa režimom i rada u arhivama, raznim komisija-ma i partijama nagra�ivan perifernim ambasadorskim pozicijama, imenovan je za prvog �ovjeka ku�e (ne)znanja.

Po jutru se dan poznaje, a po ljudima još bolje. Šta re�i o ostalim nastavnim kadrovima. Ima tu Šabana i Murata, onih koji su dok-torirali na tekstilu i posta-li doktori istoga. Jedan od njih ima svoju privatnu višu školu sa koje treba da pre-nese svoja iskustva brzog štancovanja nesposobnih

kadrova. Vrijeme �e poka-zati da „iver nije pao daleko od klade“, te da šta „ljulja zaljulja, to motika zakopa.“

Uglavnom, postalo je pravilo da Mešihatov otpad u paravjerskoj tvorevini mnogo vrijedi, te da ono što je truhlo njima pred-stavlja kadar od povjerenja. Što više harabat, to bolji kadar. Me�utim, poznato je da ono što je pokvareno, �emu je rok istekao, ili je pri kraju, ono što je kon-taminirano može zaraziti i zdravo tkivo, te tako pro-širiti epidemiju neznanja, nemorala, podaništva i po-niznosti robu, a ne Rabbu.

Svijetla je ta�ka u san-dža�koj stvarnosti što ima ljudi koji tamu razgone, vjeru uzdižu, pravo znanje i vrijednosti ljudske šire i veli�aju. Pozitivno je što su muslimani sazreli i znaju da odvoje žito od kukolja, zdravo od nezdravog, kva-litetno od škarta i plagija-ta. Tako �e biti i sa ovim novim projektom petoko-lonaša. U narodu on ne�e pro�i, ostat �e ni na nebu ni na zemlji, isto kao i onaj �ardak u Prvomajskoj ulici koga ljudi zaobilaze u ši-rokom krugu da ne bi na-graisali.

Zreo je naš narod i više se ne može obmanu-ti. Vjernici ne�e prihvatiti projekat ponovnog prino-šenja muslimanske žrtve na oltar beogradskog režima, pa makar to bilo krivo ne-znalicama.

INFO INTERNET

Srpski hakeri se bore za Gadafija

Veliki broj korisnika iz Srbije vodi rat na in-ternetu protiv antigada-fijevih grupa i veb saj-tova i oni hakuju, spe-muju ili obaraju veb saj-tove povezane sa snaga-ma koje se bore protiv Gadafija, NATO, SAD, Francuskom, Velikom Britanijom, istaknuto je u saopštenju Libij-skog omladinskog po-kreta koje je elektron-ski poslato RSE.

„Više od 50.000 in-ternet korisnika iz Srbi-je ve� danima ugrožava borbu libijske opozicije protiv režima Muame-ra el Gadafija aktivnim pružanjem podrške njemu i njegovom re-žimu i vo�enjem sajber rata protiv snaga koje se bore protiv njega“, tvrdi opozicioni Libij-ski omladinski pokret.

„Korisnici iz Srbi-je pokrenuli su pro-gadafijevski pokret na Fejsbuku, Tviteru, Maj-spejsu, Jutjubu i dru-gim društvenim mreža-ma i mi, nakon kon-sultacija sa administra-torima tih mreža, pro-cjenjujemo da je više od 50.000 internet ko-risnika iz Srbije aktivno uklju�eno u pružanje podrške Gadafiju“, na-vedeno je u saopštenju.

Libijski mediji po-klanjaju veliku pažnju ovim aktivnostima koje su privukle Gadafijeve pristalice iz drugih ze-malja, a libijska državna televizija redovno emi-tuje ono što pišu Gada-fijeve pristalice iz Srbi-je, kako bi pokazala da on i dalje ima podršku u drugim zemljama, na-vodi libijski pokret.

„Sumnjamo da iza ovog progadafijevog pokreta stoje mo�ne politi�ke organizacije i politi�ke partije i ape-lujemo na me�unarod-nu zajednicu da hitno nešto preduzme tim povodom“, zaklju�io je Libijski omladinski po-kret.

IZVOR: RADIO SLOBODNA EVROPA

BROJ 211/XV 17

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Prole�e je stiglo, mada prvi dan nije bio baš tipi�an prole�ni zbog

niske temperature i snega. To nije zasmetalo vazalskoj ekipi u Beogradu da „pro-cveta“ sa kojekakvim novo-tarijama.

Posle dugo vremena po-krenuo se Adem Zilki�, za koga se po beogradskoj �ar-šiji dugo nije �ulo. �ovek poznat po �utanju i odo-bravanju svega što zvani�ni Beograd kaže, osnovao, ni manje ni više, nego Fakul-tet za islamske nauke, i to po�etkom drugog semestra. Sedište je u Beogradu, upisa-no je šezdeset pet studenata, a kao šlag na torti otvoren je i nekakav konsultantski cen-tar u Novom Pazaru. Val-jda mu to do�e kao istureno odeljenje.

Lepo, nema šta! Samo nije mi baš najjasnije kako �e da funkcionise taj nazo-vi fakultet jer zaista prvi put �ujem da obrazovna ustano-va tog tipa bude osnovana po�etkom drugog semestra. Pitam se ko je to dozvolio i priznao pomenuti fakultet? Otkud akreditacija?

O�ito postoje u Srbiji dva aršina za Bošnjake, jer dobro je poznato da je Interna-cionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, koji radi po svim pravilima, pravljen pro-blem oko akreditacije!

Jasno je kao beli dan da je Zilki�ev fakultet osnovan kao paralelna institucija, i to po nalogu njegovih posloda-vaca (�itaj BIA).

Tužno je i pretužno, po-gotovo za nesre�ne studen-te koji su se upisali na taj fa-kultet.

Nego, nije Zilki� jedi-ni koji se bacio u prole�ne akcije. I Sulejman Ugljanin po�eo je da daje izjave po dnevnim novinama. Ruku na srce, nisu to nikakve mudre re�i ili konkretni stavovi, ve� pitanja opšteg karaktera koja su do sada ponavljana ve� stotinu puta, recimo da treba pomeriti datuma izbora za Bošnja�ko nacionalno ve�e.

Naravno da Ugljanin ne spominje probleme svojih sunarodnika. Taman posla. U drugom grmu leži zec. �ovek ostao na ministarskoj funkciji, pa mora i on neku da prozbori, da opravda uka-zano poverenje.

Naravno, za ovom dvo-jicom ne zaostaje ni Rasim Ljaji�, samo taj je otišao korak dalje. Više se ne bavi samo pukim eksponiranjem, ve� na nacionalnoj televizi-ji pri�a kako intenzivno u�i engleski i sprema se za di-plomatiju!

Možda onu u Strazburu?Izgleda da pri�a o njego-

voj želji da bude predstavnik Srbije u Evropskom parla-mentu nije samo puko �ar-šijsko naklapanje.

Sve u svemu, bošnja�ka bratija u Beogradu se akti-virala, svako po svom zadat-ku, e sad što to nema blage veze sa onim što bi zaista trebalo da bude tema i zada-tak ove gospode, o�ito nema veze. Umesto da se bore za prava Bošnjaka oni samo rade posao koji su im gazde u Beogradu dale - nastavak ignorisanja bošnja�kih pro-blema.

Nije mi baš najjasnije kako �e da funkcionise taj nazovi fakultet jer zaista prvi put �ujem da obra-zovna ustanova tog tipa bude osnovana po�etkom drugog semestra. Pitam se ko je to dozvolio i priznao pomenuti fakultet? Otkud akreditacija? O�ito postoje u Srbiji dva aršina za Bošnjake, jer dobro je poznato da je Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, koji radi po svim pravili-ma, pravljen problem oko akreditacije! Jasno je kao beli dan da je Zilki�ev fakultet osnovan kao

paralelna institucija, i to po nalogu njegovih poslodavaca (�itaj BIA).

"Procvetali" vazaliS V A K O P O S V O M Z A D A T K U U N A S T A V K U I G N O R I S A N J A B O Š N J A � K I H P R O B L E M A

INFO OBRAZOVANJE

Studenti iz Njema�ke posjetili Islamsku zajednicu

U subotu 19. marta 2011. god. Mešihat Islamske zejednice u Srbiji, u okviru svog studijskog putovanja, posjetila je grupa od 30 studenata iz Republike Njema�ke. Studente je primio koordinator Muftijstva beogradsko-novosadskog mr. Mustafa-ef. Feti�, koji ih je upozano sa struktu-rom Islamske zajednice, njenim ustanovama, radom i aktivnostima. Nakon posjete Mešihatu, gosti su obišli i Fakultet za islamske studije, kao i Hajrudin džamiju gdje ih je imam upozano sa njenim historijatom i vjerskim životom u ovom džematu. U Hajrudin džamiji su u dugom razgo-voru studenti imali priliku postavljati pitanja vezana za islam i stanje muslimana na ovom podru�ju, a mr. Mustafa-ef. Feti� im je davao iscrpne odgovore tako da nije ostalo nerazjašnjeno niti jedno pitanje koje je studente iz Njema�ke interesovalo. Studenti su tako�e posjetili Internacio-nalni univerzitet gdje su se ukratko upoznali sa radom ove visokoškolske institucije. Ina�e, pomenuti studenti su stipendisti fondacije Kuzanus Verk, sa sjedištem u Bonu, koja u ime Katoli�ke crkve u Njema�koj podsti�e i pomaže posebno darovite studente u svim nau�nim oblastima. Fondacija je osnovana 1956. god. i trenutno stipendira 1.100 studenata.

AUTOR: NERMIN GICI�

18 1. APRIL 2011.

Dova za umrleSkupovi na kojima se upu�uje dova za umrlog jesu dozvoljeni, potrebno ih je prila-goditi za tu namjenu, obogatiti Kur'anom i zikrom i izbje�i vezivanje za odre�eni dan

ili datum, jer za to ne postoji jasan dokaz, a u tome je oponašanje nemuslimana, što je zabranjeno.

„ K O O P O N A Š A J E D A N N A R O D , N J E M U I P R I P A D A “

PITANJE: Da li je u�e-nje mevluda, ili dove, kako se u narodu kaže, 52 dana nakon smrti osobe prak-sa koja ima utemeljenosti u izvorima Šerijata? Da li umrli ima koristi od toga, da li je bolje da porodi-ca organizuje dovu ili da sami u�e ono što ho�e od Kur'ana i zikra?

ODGOVOR: U�enje mevluda u našim krajevi-ma je obi�aj koji datira od davnina, koji se naslje�uje i prenosi iz generacije u ge-neraciju.

Iako mevlud u osnovi ozna�ava sje�anje na ro�e-nje i život Poslanika a.s. i organizuje se tim povo-dom, u našem narodu se u�i i drugim povodima, bilo da je rije� o trenucima ve-selja, kao što je sklapanje braka, sune�enje djece, use-ljenje u novu ku�u ili stan, povodom mjeseca Ramaza-na, i sl., ili trenucima tuge, kao što je slu�aj sa preselje-njem osobe.

Postavlja se pitanje šta je razlog tome?

�injenica je da musli-mani naših podru�ja žive zajedno sa pripadnicima drugih religija, koji imaju svoj na�in obilježavanja ve-selja i žalosti, tako da su u prilici da biraju ili da pri-hvate njihov na�in radova-nja i tugovanja, ili da imaju nešto svoje, tako da su u tom kontekstu izabrali sebi svojstven na�in, koji se ne kosi sa propisima vjere isla-ma. Ono što je �injenica jeste da je taj zajedni�ki život i pomiješanost musli-mana i nemuslimana uzro-kovao preuzimanje odre-�enih obi�aja, u odre�e-nom dijelu, a koji su dobili islamsko obilježje.

Poznato je da naši ko-mšije krš�ani imaju obi�aj organizovanja sje�anja na svoje umrle, koje vežu za odre�eni broj dana nakon smrti, tako da bi postupa-nje na na�in kako to oni �ine bilo njihovo slije�enje, što je zabranjeno, shod-no hadisu Poslanika a.s.: „Ko oponaša jedan narod, njemu i pripada.“

Kada je rije� o mevlu-

du ili dovi, koja je obi�aj kod nas, na osnovu onoga što je meni poznato, ne po-stoji jasan argument koji ga propisuje, tako da se ne može re�i da je obave-za koju treba po svaku ci-jenu izvršiti, ali sa druge strane nije mi poznat ar-gument koji to zabranju-je, tako da se u donošenju stava u pogledu ove prakse treba uzeti u obzir sadržaj onoga što se �ini.

Ono što u startu želim ista�i jeste da je dova koja se uputi Uzvišenom Allahu

za umrlu osobu nešto od �ega �e ona, inšallah, imati koristi, shodno rije�ima Poslanika a.s.: „Kada �ovjek preseli prekidaju se njegova djela, osim u tri slu�aja: trajna sadaka, nauka kojom se drugi koriste i islam-ski odgojeno dijete koje �ini dovu za svog rodite-lja.“ Ta dova nije odre�ena niti ograni�ena za odre�eni dan ili datum nakon smrti, ona se može �initi bilo kad, a ono što bih ja savjetovao jeste da se izbjegava odre-�eni dan, bilo o kojem da je rije�, jer je u tome oponaša-nje nemuslimana, tako da je potrebno to izbje�i.

Kada je rije� o skupovi-ma koji se kod nas tim po-vodom organizuju, na ko-

jima se u�i Kur'an, ili po-jedine sure, kao npr. Jasin, citiraju odlomci mevluda, donose salevati na Poslani-ka a.s., izvode pou�ne ila-hije i kaside, �ini zikr, upu-�uju savjeti i nasihati od strane uleme, u njima nema ni�eg štetnog ili negativnog zbog �ega bi se oni sma-trali zabranjenim ili poku-�enim. Naprotiv, iz svega pomenutog se vidi da je ci-jeli sadržaj nešto što ljudi-ma koristi. Upoznaju se sa detaljima iz života Poslani-ka a.s., svoja srca napajaju

Kur'anom, zikrom i saleva-tima, �uju pou�ne vazove koji se za tu prigodu pri-preme, upute dovu Allahu za umrlog, sebe i sve mu-slimane, tako da se zbog svega pomenutog isti ne mogu smatrati štetnim niti zabranjenim, ve� naprotiv dopuštenim i korisnim.

Ono što želim ovom prilikom ista�i jeste da se nekada ide u krajnjost i pretjerivanje u pogledu sadržaja, kojeg neki sma-traju strogo odre�enim i zabranjuju svako odstupa-nje, kao što je slu�aj sa mevludskim tekstom, što je neprihvatljivo, jer sadržaj mevluda je ljudsko djelo, u kojem ima ljudskih slabosti i manjkavosti, tako da se o

odre�enim pitanjima može polemisati, što zna�i da je po vrijednosti neupore-div sa kur'anskim tekstom, tako da se po tom pita-nju mogu praviti odstupa-nja i ustupci na ra�un u�e-nja Kur'ana, posebno sure Jasin, ali i zikra, salevata na Posalnika a.s., te vazu nasi-hata koji bi trebao biti pri-lago�en za ovu priliku.

Dakle, moj konkretan odgovor na postavljeno pi-tanje jeste da skupovi na kojima se upu�uje dova za umrlog jesu dozvoljeni,

potrebno ih je prilagodi-ti za tu namjenu, obogatiti Kur'anom i zikrom i izbje�i vezivanje za odre�eni dan ili datum, jer za to ne po-stoji jasan dokaz, a u tome je oponašanje nemuslima-na, što je zabranjeno.

Što se ti�e pitanja da li dati prednost individual-noj dovi u odnosu na gru-pnu, tj. džematsku, ja bih rekao da jedno drugo ne isklju�uje, tako da nisam za izbjegavanje džematske, osim ukoliko je u tome ma-terijalno ili neko drugo op-tere�enje porodice umr-log. U tom slu�aju dajem prednost individualnoj, to jest dovi �lanova porodi-ce, kako se ne bi izlagali troškovima i drugim teš-

ko�ama. Ono što je važno ista�i jeste da dova �lano-va porodice, posebno po-tomaka, nema ograni�enja, niti po pitanju sadržaja, niti po pitanju vremena. Ona treba biti stalna i prilago�e-na situaciji i mogu�nostima �lana porodice.

Želim naglasiti da posto-je odre�eni adeti koji su ve-zani za sje�anje na umrlog, a koje je potrebno ispraviti, kao što je slu�aj sa naru�i-vanjem u�enja Kur'ana, ili nekih sura, kod odre�enih osoba, uz nadoknadu, sa opravdanjem da naru�ilac ne zna u�iti Kur'an. Posla-nik a.s. je u hadisu, kojeg sam prethodno citirao, na-glasio da umrli ima koristi od dove koju njegov po-tomak uputi Allahu dž.š., traže�i oprost i milost za umrlog. Ta dova nije strik-tno odre�ena, tako da onaj ko ne zna u�iti Kur'an, ili suru Jasin, može prou�i-ti bilo šta od onoga što zna napamet od Kur'ana, ili uputiti dovu Allahu dž.š. svojim rije�ima, na jeziku kojim govori, jer Uzviše-ni Allah razumije i zna sve naše misli i želje, sve jezi-ke, tako da razlozi te vrste ne mogu biti smetnja niti prepreka za obra�anje Alla-hu dž.š. Dakle, �lan poro-dice koji zna �itati, ili u�iti Kur'an, lijepo je da za svog bližnjeg prou�i �itav Kur'an i daruje sevab za njegovu dušu, a onaj koji zna odre-�ene sure napamet, u�it �e iste i darovati sevab umr-lom, dok onaj koji ne zna puno od Kur'ana napamet, dužan je radi sebe nau�i-ti što prije i što više, a u me�uvremenu može upu-�ivati dovu na svom mater-njem jeziku, mole�i Allaha za milost i oprost umrlom, ali i za uputu i pomo� živi-ma: sebi, svojoj porodici i svim muslimanima.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 211/XV 19

TE

FS

IR

Po pitanju namaza, Husein �ozo je na stanovištu da se namaz ne može prevoditi kao molitva. Kako on kaže: „Namaz je najvidljiviji izraz javnog o�itovanja, odanosti i zahvalnosti prema Bogu, kao i samokontrola i polaganje ra�una za svoja djela. U njemu se ne moli, niti je njegova svrha molba. Islam propisuje drugi na�in molbe.“ PROF. DR. MEHMED MEŠI�

�ozin doprinos u razumijevanju savremene islamske misli (II dio)

U � E N J A K K O J I J E D A O N E M J E R L J I V D O P R I N O S R A Z V O J U I S L A M A

Husein �ozo pripa-da grupi u�enja-ka koji su dali ne-

mjerljiv doprinos u razvo-ju i razumijevanju islama, kao i savremene islamske misli na ovim prostorima. Njegov najve�i doprinos je na podru�ju tuma�enja Kur`ana.

On je nastojao da svoje interesovanje u intelek-tualnom radu pozicioni-ra kao put reformisti�ke i modernisti�ke orijentacije, naravno inspirisan idejama vjerskog modernizma pri-sutnog u Egiptu, a naravno kroz li�nosti Muhameda Abduhua, Rešida Rida`a i dr. Sve teme kojima se on bavio u svojoj vjerskoj i svakoj drugoj dogradnji su aktuelne prirode sa jasnom i vidljivom intencijom pro-gresa i napretka mulimana, koji su bili izloženi taklidu (slijepom oponašanju) koji je svakako bio i ostao naj-ve�i uzrok pada, dekaden-ce i zaostalosti muslimana. To se moglo uo�iti na nje-govim predavanjima u ko-jima je �esto govorio pro-tiv taklida.

Vrlo sam sretan što sam dobio priliku da tokom ovog istraživanja pokušam do�arati �itaocima lik našeg najve�eg alima. Prije nego po�nemo bilo šta pisati o �ozi, po�et �emo sa nje-govom biografijom. Huse-in �ozo je ro�en 1912. go-dine u Barama, Ilova�a kod Goražda. Osnovnu školu je završio u svom rodnom mjestu. Završio je Medresu „Mehmed-paše Kukavice“ u Fo�i. Me�utim, prema �ozinom pasošu izdatom od strane države Kraljevi-ne Jugoslavije 1934. godi-ne, rodno mjesto Huse-ina �oze je selo Vrani�i kod �ajni�a, srez Drinjski. Dalji nastavak školovanja je u Sarajevu u Merhemi-�a i Gazi Husrev-begovoj medresi. Šerijatsko-suda�-ku školu je završio 1933. god. da bi sljede�e, 1934. godine, kao stipendista Va-kufske direkcije otišao u Kairo i upisao „El-Ezher“, šerijatsko-pravni fakultet. Diplomirao je 1939. go-dine. Po povratku u Sara-jevo radio je kao profesor

arapskog jezika u Okruž-noj medresi, a 1941. go-dine je postavljen za vjer-sko-prosvjetnog referen-ta u Uredu reisu-l-uleme. Godine 1945. osu�en je na pet godina zatvora strogog zatvora. Poslije izlaska iz zatvora radio je u nekim sarajevskim preduze�ima, da bi 1960. godine pre-šao u Vrhovno islamsko starješinstvo kao vjersko-prosvjetni referent i profe-sor na Fakultetu islamskih nauka. I taj posao �e obav-ljati sve do svoje smrti, tj. 1982. god.

�ozo je predavao na Fakultetu islamskih nauka i Gazijinoj medresi. �itav njegov život posvetio je tuma�enju Kur`ana. Nje-gov rad na tefsiru može se podijeliti u tri etape.

Prva etapa nastupa 1962. godine. Tada je �ozo zapo�eo sa prevo�enjem i tuma�enjem Kur`ana. Ta etapa traje sve do 1966. go-dine. �ozini radovi objav-ljivani su „Glasniku“ VIS-a pod nazivom „Tuma�enje Kur`ana“.

Druga etapa po�inje njegovim pozamašnim radom kada su nastale tri sveske iz Tefsira koje su štampane pod naslovom „Prijevod Kur`ana s ko-mentarom“. Taj period je vezan za 1966. i 1967. go-dinu.

Tre�a etapa je peri-od kada se �ozo ponovo vra�a prevo�enju Kur`ana. Bio je to period od 1974. do 1976. godine. Tada je �ozo svom svojom sna-gom radio na prevo�enju sure Alu Imran. Sve je to pisao u „Glasniku“ VIS-a pod naslovom „Prijevod Kur`ana s komentarom“.

Da bi nam bilo što ja-snije morat �emo opisati sva ova tri razdoblja i etape u kojima �emo pojasniti �ozin doprinos prevo�e-nju Kur`ana, kao i njegov doprinos shvatanju islama.

U ovoj prvoj etapi, koja je trajala od 1962. do 1966. godine, �ozo je dao svoj veliki doprinos i obja-vio 22 nastavka iz tefsi-ra pod naslovom „Tuma-�enje Kur`ana“. To je pe-riod zna�ajan za �ozu jer

je upravo u njemu završio i protuma�io prvu suru (Fa-tiha) i stigao do druge sure (Bekare) do njenog 70-og ajeta.

Vrlo važno je napome-nuti da je �ozo donosio umjesto originalnog arap-skog teksta transliteraciju. Sve je to bilo pod pokrovi-teljstvom Islamske zajed-nice. Tako da je Jasini-še-rif transliteriran. U uvodu Jasini-šerifa stoji: „Odav-no se kod nas osje�a po-treba za štampanjem poje-dinih kur`anskih sura lati-ni�nim slovima. Naš mu-slimanski svijet ne poznaje arapsko pismo. Stariji svi-jet koji je to u mektebima u�io tokom vremena je za-boravio.“

Bio je to veliki isko-rak koji je napravio �ozo sa svojim pomaga�ima u cilju doprinosa i olakšanja u�enja Jasini-šerifa i dru-gih sura.

U slijede�em džepnom izdanju Jasini-šerifa se kaže: „Naglašavamo da je transkripcija, tj. pisanje arapskog teksta latinicom, ovako kako smo u�ini-li, samo olakšanje �itaocu koji ne zna arapsko pismo i podsticaj istom da što prije nau�i arapski tekst u�iti (slovima), a u grani-cama glasovnih mogu�no-sti.“

�ozo je kao svaki drugi mufessir tuma�io Božju knjgu, ali je �esto puta na-ilazio na odre�ene kriti-ke. �ozo je naravno davao pojašnjenja kada bi se ona tražila od njega. �itaju�i „Glasnik“ nailzimo na re-�enicu sljede�eg sadrža-ja: „Oni su razapeli Isusa“ (misli se na Jevreje). Posli-je �ozinog komentara po-javile su se kritike, tako da je glavni i odgovorni ured-nik „Glasnika“ Muhamed Hazim Tuli� pozvao �oza i zamolio ga da dadne svoje obrazloženje i objašnjenje. Veliki alim �ozo se lju-bazno odazvao i dodao: „Pišu�i o stavu Jevre-ja prema islamu, dotakao sam se usput i njihovog stava prema drugim religi-jama. Tvrdokorno �uvaju�i svoj privilegovani položaj, oni su odbijali svaki kom-

promis sa svakim. Tako je došlo do njihovog neprija-teljskog stava prema Isau, alejhis-s-selam. Historija je stavila njima na dušu razapinjanje Isusovo, što se sve do danas smatralo kao historijaska �injenica. Govore�i u spomenutom �lanku op�enito o stavu Je-vreja prema drugim religi-jama, ja sam spomenuo da su ga oni razapeli, misle�i na optužbu koja se njima pripisuje. Time nisam po-mislio da negiram svakome poznato, pa valjda i meni, kur`ansko: „A nisu ga ni ubili ni razapeli.“ (En-Nisa, 157) To je svakako credo za svakog muslimana kojeg se drži. Upuštati se u raspravu kako je Allah spa-sio Isaa, alejhi-s-selam, nije zadatak ovog odgovora.“

Po pitanju namaza, Hu-sein �ozo je na stanovištu da se namaz ne može pre-voditi kao molitva. Kako on kaže: „Namaz je najvid-ljiviji izraz javnog o�itova-nja, odanosti i zahvalnosti prema Bogu, kao i samo-kontrola i polaganje ra�u-na za svoja djela. U njemu se ne moli, niti je njegova svrha molba. Islam propi-suje drugi na�in molbe.“

Me�utim, Enes Kari�, tuma�e�i ajet: „Obavljajte molitvu“, kaže: „Klanjajte namaz.“

Sada prelazimo na drugu etapu �ozinog upornog rada na polju nauke, Kur`ana, tuma�e-nja i komentara. Ovaj pe-riod, kao što smo to ve� naglasili, obiluje plodnim radom Huseina �oze, kada su nastale tri sveske njegova tefsira, koje su, kao što znamo, objavlje-ne pod imenom „Prijevod Kur`ana s komentarom“. On ove sveske nije pot-pisao, ali nema ni najma-nje sumnje da su one nje-gov plod. On je prije po-jave prve sveske po�eo ra-diti pod svojim imenom u „Glasniku“ VIS-a, a zatim je nakon pojave tre�e sve-ske nastavio raditi u „Gla-sniku“ VIS-a sa prevo�e-njem i tuma�enjem Božje knjige, što je razriješilo ovo pitanje, ako je i bilo pitanje.

Ovo mišljenje podrža-vaju znameniti i poznati faktori poput Hilme Ne-imarlije u Zborniku rado-va Islamskog teološkog fa-kulteta.

Kao dokaz da su sve sveske tuma�enja Kur`ana �ozino djelo ide u prilog �injenica da je �ozo dao interviju jednom egipat-skom listu, kada je rekao da sada radi na prijevodu Kur`ana s komentarom i da je objavio ve� tri sveske tefsira. U svojim komen-tarima i tuma�enjima Hu-sein �ozo pokušava otkri-ti smisao ajeta ili niza me-�usobno povezanih ajeta, pokušava objasniti i preni-jeti ljudima pouku i poru-ku, kao i gledište savreme-ne nauke. Svrha tuma�enja jeste da ukaže na temeljna u�enja Kur`ana i da islam-skim koncepcijama da no-viju i savremeniju interpre-taciju, u kojoj �e svaki mu-sliman mo�i na�i potrebna i odgovaraju�a rješenja za sve probleme s kojima se susre�e u svakodnevnom životu.

Ostala nam je tre�a etapa �ozinog rada na polju približavanja i afir-macije kur`anske misli lju-dima gdje god se nalazi-li. Njegov neumorni trud usmjeren je na tuma�enje tre�e kur’anske sure Alu Imran (Imranova poro-dica). Ova sura, kao što je poznato, ima 200 ajeta. �ozo je protuma�io 180. Sva ova tuma�enja su pre-nesena u „Glasniku“ VIS-a. Husein-ef. �ozo kaže: „Svaka generacija mora dati svoj doprinos u razra-di kur’anske misli, ukoliko želi da živi u njenom duhu i da u njoj traži rješenja za pitanja koja joj život po-stavlja, a život je uvijek u kretanju.“

Ono što se može zapa-ziti tokom �itanja tuma�e-nja tefsira Huseina �oze jeste preferiranje razuma u tuma�enju Kur`ana i o njemu se s pravom može komotno govoriti kao no-siocu racionalnog tefsira kod nas.

Nastavit �e se...

20 1. APRIL 2011.

Univerzalnost poštivanja nemuslimana kroz prizmu Poslanika a.s.

Odnos prema nemuslimanima i svim religijskim zajednicama bazira se na Kur’anu i Sunnetu Muhammeda a.s., koji je ostavio mnogo hadisa o pravednom i lijepom opho�enju prema nemuslimanima: „Ko nepravedno ubije šti�enika islamske države, ne�e osjetiti miris Dženneta na Sudnjem danu, a njegov miris se osje�a na udaljenosti od �etrdeset godina hoda.“ Ovakvo široko shvatanje koncepta sljedbenika Knjige osnova je za multi-

kulturalne i multinacionalne muslimanske zemlje.

M U H A M M E D A . S . J E K R Š � A N I M A I J E V R E J I M A D A O S L O B O D U P R A K T I C I R A N J A V J E R E

Sudbinu svijeta, u epohi prije poslanstva Mu-hammeda a.s., odre�ivale su dvije države, Vizantija i Persija. Vizantija, kao nasljednik

isto�no-rimskog carstva i predstavnik krš�anstva, a Persija kao vatropokloni�ka orjentacija. Dakle, Vizantija je bila središte isto�nog krš�anstva.

Prisustvo krš�ana u vrijeme Muhammeda a.s.

Muhammedu a.s. nisu bili nepoznati krš�a-ni i Jevreji, jer su i jedni i drugi participirali u predislamskoj Arabiji. Poslanik a.s. ih je pozna-vao, a i u Kur’anu su objavljeni citati koji spo-minju krš�ane i Jevreje. U sjevernom i južnom dijelu Arapskog poluostrva razvile su se krš�anske zajednice. Krš�ani su, za vrijeme Muhammedo-vog a.s. života, nastanjivali Medinu, Meku, Haj-ber i Nedžeran. Poslanik a.s. je do kraja smrti bio u kontaktu sa krš�anima. U plemenima Tagleb, Kuda i Gassan, kao i u Jemenu, krš�anstvo je bilo dominantno dok su tom regijom vladali Vizantij-ci. Bilo je i onih koji su napuštali idolopoklonstvo i prihvatili krš�anstvo, kao što je bio Osman ibn el-Huvejrit ibn Esed ibn Abdu-l-Uzza i Vereka ibn Nevfel. Po jednom predanju, Muhammed se kao dje�ak sreo sa krš�anskim monahom po imenu Behira na pragu crkve u Siriji, današnjem selu Busra.

U Medini je bio jedan krš�anski monah po imenu Ebu Amir er-Rahib, koji je iz nje otišao kada je poslanik Muhammed a.s. došao. Nešto više krš�ana bilo je u Nedžranu u Jemenu. Prili�an broj monofizitskih krš�ana u Nedžran je došlo za vrijeme cara Justinijana (%&%-%'().

Ve�ina krš�ana u Meki bili su nestorijanci i monofiziti, a to su one krš�anske skupine koje je oficijalno krš�anstvo proglasilo hereticima na Ni-kejskom koncilu 325. godine. Poslanik a.s. ih nika-da nije napadao. Takav odnos krš�ana i muslimana zadržat �e se i sa kasnijim susretom sa krš�anima u gr�ko-rimskom svijetu. U oblastima Evrope, Azije, pa i Afrike skoro svi stanovnici su bili kr-š�ani razli�itih denominacija. Samo su judaizam i maniheizam u spomenutim kontinetnima bili manjina.

Prvi krš�anin koga je Muhammed, a.s. sreo bio je Vereka bin Neufel, dok je drugi bio dje�ak po imenu Addas. Poslije njega Muhammed a.s. se sreo sa krš�aninom Beni Abdu-l-Kajsom i sa Adijom bin Hatimom et-Taiom. Sa svima njima Muhammed a.s. se ophodio na najljepši na�in, punim poštivanja i respekta.

Muhammedov a.s. odnos prema krš�anima

Sa islamskog stanovišta, Muhammed a.s. je po-sljednji u nizu poslanika. Kur’an eksplicitno spo-minje još Ibrahima, Musaa i Isaa a.s. On se identi-fikuje sa Ibrahimom (Abraham), Musaom (Moj-sije) i Isaom a.s. (Isus) i bez obzira što krš�ansku dogmu na teološkom i religijskom nivou kritiku-je, odnos prema njima bio je baziran na odnosu punom humanosti i uzajamnog poštivanja.

Muhammed a.s. je u razgovoru pažljivo slu-šao svog sagovornika i svoju odluku bi promi-jenio kada bi vidio da je prijedlog sagovornika konstruktivniji. Od svojih sljedbenika tražio je da na svako dobro djelo uzvrate dobrom, a ako ne mogu, onda barem da za dobro�initelja upute molbu. Bio je na stanovištu da ljude treba sresti vesela i nasmijana lica. Uspostavu dobrih odnosa me�u ljudima smatrao je Božjom naredbom.

Muhammed a.s. je krš�anima i Jevrejima dao

slobodu prakticiranja vjere. U Kur’anu stoji da su muslimani dužni pomo�i nemuslimane, ne samo materijalno nego i svojim životima:

„A ako vas zamole da im u vjeri pomognete, dužni ste da im u pomo� priteknete, osim protiv naroda sa kojim o nenapadanju zaklju�en ugovor imate.“

Odnos prema nemuslimanima i svim religij-skim zajednicama bazira se na Kur’anu i Sunnetu Muhammeda a.s., koji je ostavio mnogo hadisa o pravednom i lijepom opho�enju prema nemusli-manima:

„Ko nepravedno ubije šti�enika islamske drža-ve, ne�e osjetiti miris Dženneta na Sudnjem danu, a njegov miris se osje�a na udaljenosti od �etrdeset godina hoda.“

Ovakvo široko shvatanje koncepta sljedbenika Knjige osnova je za multikulturalne i multinacio-nalne muslimanske zemlje.

Ashabi su pitali Muhammeda a.s. šta im je do-zvoljeno od Ehlu-l-kitabija, nakon �ega je uslije-dila objava:

„I dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaša jela su njima dozvoljena.“ (Kur’an, 5:5)

Ovaj ajet tretira zajedni�ki objed i dobre su-sjedske odnose. �injenica je da u Kur’anu posto-je ajeti koji vjernicima zabranjuju da nemuslima-ne uzimaju za prijatelje, ali nužno je shvatiti ih na validan na�in:

„O, vjernici, ne uzimajte za zaštitnike Jevre-je i krš�ane! Oni su sami sebi zaštitnici! A njihov je i onaj me�u vama koji ih za zaštitnike prihvati. Allah, uistinu, ne�e ukazati na Pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu �ine.“ (Kur’an, 5:51)

Ovaj ajet se ne smije generalizovati, jer je objavljen nakon borbe na Uhudu, i njime je defi-nisana jedna vremenski uslovljena situacija. I ajet: „Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike, kad ima vjernika“ (Kur’an, 3:28) predstavlja za-branu izdaje, a ne zabranu koegzistencije.

Muhammed a.s. je posje�ivao svoje komšije nemuslimane, prisustvovao njihovim sahranama, obilazio njihove bolesne. On je od njih uzimao i davao zajam, te je jedne prilike jednom, kao zalog za pozajmicu, dao štit. Ovaj štit je ostao kod tog nemuslimana i poslije Poslanikove a.s. smrti.

Jednom je pogrebna povorka prošla pored Muhammeda a.s., nakon �ega je on ustao kako bi joj odao poštivanje. Ashabi su rekli da se radi o

nemuslimanu (Jevreju). Poslanik a.s. je odgovo-rio: „Zar on nije ljudsko bi�e?“

Neki je �ovjek od muslimana ukrao štit i sa-krio ga kod nemuslimana. Kada je štit prona�en kod nemuslimana, on je demantovao da je kradlji-vac. Nemusliman ih je uputio na kradljivca. Me-�utim, otežavaju�a okolnost po njega bila je to što je kradljivac negirao da je on ukrao štit. Nekoliko se ljudi sakupilo te otišlo Poslaniku a.s., požalivši mu se da pomogne muslimana protiv nemuslima-na. Poslanik a.s. je presudio u korist nemuslimana, jer nije bilo dokaza da bi presuda bila druga�ija.

Odnos Muhammeda a.s. prema idolopoklonicima

Muhammed a.s. i njegovi ashabi su od stanov-nika Meke doživjeli mnogo neprijatnosti. Me�u-tim, to ga nikada nije natjeralo da bude netoleran-tan prema njima. On je Mekelijama poslao novac da ga podijele siromasima kada ih je zadesila suša, iako nisu bili muslimani. Posebno je zanimljivo to što je taj novac Muhammed a.s. dao Ebu Sufja-nu, vo�i mekanskih politeista, da ga on podijeli. Dakle, razli�ito ubje�enje i vjerovanje Muhamme-du a.s. nije bila barijera da se na najbolji na�in prema tim ljudima ophodi.

Mekanski stanovnici su konstantno vršili pri-tisak na Muhammeda a.s. i njegove sljedbenike zbog vjere koju su promovisali, te su bili primora-ni nastaniti se u Medini. U Meki im je oplja�kana imovina. Mnogi muslimani su brutalno kažnjava-ni. Kada je Muhammed, a.s. ušao u Meku, nakon deset godina provedenih u Medini, ušao je jašu�i na devi. Muhammed a.s. je iz skromnosti, kako neprijatelji ne bi pomislili da �e ih napasti, svoju glavu spustio na devinu glavu. Tada je rekao, iako u društvu nekoliko hiljada ashaba, onima koji su ih ubijali i uzurpirali njihovu imovinu, da je Ebu Sufjan, tadašnji gradona�elnik Meke, siguran kao i svi ostali, pa i oni koji su islamu i muslimanima nanijeli najviše zla. Svima je rekao da su slobod-ni i da im svima oprašta. Muhammed a.s. oprašta diskriminaciju, plja�kanje, ubistva, proganjanja u situaciji kada je mogao sve po�initelje zlodjela ka-zniti kako je želio.

Poslanikov a.s. amidža, Ebu Talib, umro je kao idolopoklonik, ali je punih deset godina štitio Po-slanika a.s. kome je bilo teško kada mu je amidža preselio kao idolopoklonik. Ebu Talibova pripad-nost i odanost idolopoklonstvu nije bila barijera komunikacije Muhammeda a.s. sa njim.

Kada se Muhammed a.s. vra�ao jedne prilike iz Taifa, mekanske vo�e mu nisu garantovale sigur-nost, jer je bio nepoželjan u gradu. Ulaznu vizu mu je mogao dati svaki gra�anin Meke koji bi za njega garantovao. Naravno, muslimani nisu tre-tirani stanovnicima Meke, pa oni to nisu mogli uraditi. Tada se pojavio El-Mu’tim ibn Adijj, koji je Muhammeda a.s. uzeo pod svoju zaštitu. Ne-koliko godina kasnije, nakon pobjede muslimana na Bedru, zarobljeno je 70 neprijateljskih vojnika. Dok su ashabi predlagali šta u�initi sa njima, Mu-hammed a.s. je rekao: „Da je El-Mu’tim živ i da se za njih založio, sve bih mu ih poklonio.“

Muhammed a.s. je sklapao prijateljstvo sa ne-muslimanima. Primjer je njegovo prijateljstvo sa Amrom ibn Umejjom. Imao je Muhammedovo a.s. povjerenje, bez obzira što se u borbama na Bedru i Uhudu borio protiv muslimana. Posla-nik Muhammed a.s. je, prije više od 1400 godina, ukorio Ebu Zerra r.a. zato što je jednog �ovjeka nazvao crnim.

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PROF. DR. HFZ. ALMIR-EF. PRAMENKOVI�

BROJ 211/XV 21

HU

TB

AN e f s

REISU-L-ULEMA DR. MUSTAFA-EF. CERI�

Prevažno je da �ovjek sa�uva uzvišenost svoje duše i veli�inu svog uma; prevažno je da ne dopusti da mu se pljune u dušu i da mu se ubije um. Isto tako je prevažno da se u jednom narodu prepoznaju pojedina�ne uzvišene duše kao opšte dobro, kao i da se veliki umovi uvaže, kao povijesni svjetionici, posebno sada kad je na djelu psihološki rat, koji se trenutno vodi sa ciljem da se pljune na dušu onih koji su uzdignuta �ela branili

našu �ast i slobodu, te da se ubiju umovi koji su spremni da nas i dalje brane od prevara i laži.

„ A L L A H J E S T V O R I O � O V J E K A I Z N A Š T A J E U D U Š I N J E G O V O J Z A T O Š T O M U J E B L I Ž I O D N J E G O V E V R A T N E Ž I L E K U C A V I C E . “ ( K U R ' A N , 5 0 : 1 6 )

Uzvišeni Allah u Kur'anu �asnom ka-zuje nam o nefsu, o

ljudskoj duši, na razli�ite na-�ine i razli�itim povodima, jer: „Allah je stvorio �ovje-ka i zna šta je u duši njegovoj zato što mu je bliži od njegove vratne žile kucavice.“ (Kur'an, 50:16)

Dakle, nefs je bît i bi�e �o-vjeka; nefs je poslušna i nepo-slušna; nefs je zahvalna i ne-zahvalna; nefs je slobodna da bira izme�u imana i kufra, iz-me�u dobra i zla; nefs je od-govorna za svoja dobra i loša djela; nefs živi, vidi, �uje, misli i govori; nefs je samosvjesna i sposobna da spozna odakle je i kuda ide, tj. nefs zna da je stvorena i da �e umrijeti.

Da, to je bît istine o kojoj nam Kur'an �asni u više sura govori, a to je da je ljudski rod proizašao iz jednog nefsa, iz jedne duše, tj. iz jedne te iste supstance: „O ljudi, budite svjesni Gospodara svoga koji vas je stvorio od jednog nefsa, od jedne duše, od jedne te iste supstance, pa je od nje stvorio par muško i žensko od kojih je nastalo mnogo muškaraca i žena, pa zato, još jednom, bu-dite svjesni Allaha, kojem se svi obra�ate za pomo�, i zato nemojte prekidati rodbinske i ljudske veze, jer Allah je stalno uz vas i prati vas.“ (Suretu-l-Nisa, 4:1)

Zatim: „Allah vas je stvario od jednog nefsa, od jedne duše, tj. od jedne te iste supstance da na Zemlji zajedno živite i za-jedno umirete. I kao što vidi-

te Allah objašnjava detalje lju-dima da shvate.“ (Suretu-l-En'am, 6:98)

I neka vam se još jednom ponovi: „ Allah je taj koji vas je stvorio od jednog nefsa, od jedne duše, tj. od jedne te iste supstance, pa je od nje stvo-rio par muško i žensko kako bi se smirlili jedno uz drugo. I kad on zavoli nju, ona zanese lahko breme i tako ga je nosila sve dok joj ne oteža; a kad joj je otežalo, njih dvoje su zamolili Allaha, Gospodara svoga: Ako nam daruješ zdrava potom-ka, bit �emo, zaista, zahvalni!“ (Suretu-l-E'rafi, 7:189)

A onda Uzvišeni Allah upozorava i na ovu neupit-nu istinu: „Upamtite, sve je, i vaše stvaranje, i vaša smrt, i vaše ponovno proživljenje na drugom svijetu - sve je to kao jedan nefs, kao jedna duša, kao jedna supstanca, jer Allah sve �uje i sve vidi!“ (Suretu-l-Lukman, 31:28)

E, baš tako, Allah se po-ziva na taj nefs, na tu ljudsku dušu, na tu supstancu �ovje-�anstva kad kaže: „I tako mi nefsa, tako mi duše i Onoga koji ju je stvorio, i koji je obja-snio šta je zlo, a šta dobro u njoj, pa onaj koji iz duše izba-ci to zlo, a ostavi dobro, bit �e uspješan i spašen, a onaj koji u duši svojoj uve�a to zlo, a uma-nji to dobro, propast �e kad tad i nastradat �e kad tad.“ (Suret-l-Šems)

Draga bra�o i sestre, nema važnijeg pitanja danas od pi-tanja povratka �ovje�an-stva svojoj jedinstvenoj bîti, svom nefsu, svom autenti�-nom bi�u, svom fundamen-talnom humanizmu, svom humanom fundamentalizmu, svom iskonskom moralnom karakteru, jer bez toga nema života na Zemlji.

Ovdje nije u pitanju bio-loška, ve� duhovna obnova �ovje�anstva bez koje nema biološkog opstanka. Gotovo su svi shvatili u svijetu da u biološkim ratovima nema po-bjednika, jer se više ne mogu provoditi selektivna biološ-ka istrebljivanja jedne u ko-rist druge ljudske rase ili na-cije zato što danas gotovo sve ljudske rase i nacije imaju oružje za totalno uništenje �ovje�anstva.

Umjesto biološkog, danas je na sceni psihološki rat u kojem ratuju svi protiv svih za osvajanje ljudske duše i pame-ti, jer jedino ta ljudska duša i taj ljudski karakter je nešto što ima smisla na ovoj našoj Zemlji. �ovjeka više ne uzne-

miravaju ni mrtva ljudska tije-la, ni razbacane ljudske kosti, ni pla� nemo�nog djeteta, ni suze skrhane starice zato što se u njegovoj duši smanju-je osje�aj za istinu, pravdu i dobro, pa je i njegovoj pameti postalo svejedno i sve gotovo isto kad misli zlo i kad se sjeti dobra. Kao da ga više zamara kad mu se pri�a o dobru nego kad mu se predo�i zlo. Dobra i vesela vijest postaje dosadna, ali zla i ružna kleveta postaje zanimljiva zato što to nekoga boli, dok je neko drugi miran u svom toplom domu.

Nije li, zato, primjerno da upitamo: Ko si ti i šta si ti, �ovje�e? I da odgovorimo: Ti si dobra ili zla duša u zdra-vom ili bolesnom tijelu. Ti si, zapravo, ono što je tvoja duša, koja zna da misli, go-vori, osje�a, da voli i da se raduje. Ti si ono što je tvoja misao. Zato je važno da tvoja misao odiše ljubavlju i ple-menitoš�u. I zato je važno da budeš otporan na psihološki rat, koji ima za cilj da te uvje-ri da si ti niko i ništa i da si osu�en na neuspjeh, da nikad ne�eš biti uspješan. Ako do-zvoliš da u tvoju glavu, u tvoje mišljenje o tebi u�e ta misao, postat �eš slab i beznadan. Zato se �im prije moraš oslo-boditi tih misli koje žele da u tebi ubiju volju za uspjehom, volju za dobrim karakterom, volju da mijenjaš ovaj svijet nabolje, volju da se vratiš ko-rijenu svog iskonskog nefsa, duše, onog i onakvog kakvog ga je Allah stvorio u prvot-nom obliku, a to je tvoj um, koji je savršen ako zna da iz-baci i najmanju misao zla iz tvoje duše.

Jer, uvijek imaj na umu da si ti dvoje: ono materijalno ti i ono mentalno i duhovno ti. To materijalno ti je prolazno i nije tvoja prava bît. Tvoja prava bît je tvoj mentalni i du-hovni karakter, koji je nepro-lazan, koji ostaje i kad nestane ono tvoje matrijalno bi�e. Jer, ljudska povijest pamti samo uzvišene duše i velike umove.

I zato je prevažno da �o-vjek sa�uva uzvišenost svoje duše i veli�inu svog uma; pre-važno je da ne dopusti da mu se pljune u dušu i da mu se ubije um. Isto tako je pre-važno da se u jednom narodu prepoznaju pojedina�ne uzvi-šene duše kao opšte dobro, kao i da se veliki umovi uvaže, kao povijesni svjetionici, po-sebno sada kad je na djelu psi-hološki rat, koji se trenutno vodi sa ciljem da se pljune na

dušu onih koji su uzdignuta �ela branili našu �ast i slobo-du, te da se ubiju umovi koji su spremni da nas i dalje brane od prevara i laži.

Obi�no, u sklopu tog psi-hološkog rata name�u nam se male duše, koje pristaju na poraz i poniženja i neja-ki umovi koji se lako predaju pred najezdom laži i preva-ra. Kad vam i najbolji prija-telj kaže da izgledate blijedi i bolesni, vi se razbolite i ako niste bolesni.

Sli�no, ako vam se kao pojedincima i kao narodu iz dana u dan govori da ste nesposobni da pravite druš-tvo i državu, da ste opasni po sigurnost Evrope zato što ste muslimani, da ne smije-te ni pomisliti da samostalno ure�ujete svoju vlastitu sigur-nost nakon genocida, ako se iz dana u dan kriminalizira svaki i najmanji intelektual-ni, poslovni, moralni i kultur-ni uspjeh bilo kojeg pojedinca ili grupe iz tvog naroda, onda je razumljivo što je sve više onih me�u vama (nama) koji po�inju vjerovati da javne po-slove u društvu i državi treba prepustiti drugima, pa i onima koji vam javno ili tajno rade o glavi, koji negiraju genocid i tako vam najavljuju mogu�-nost još jednog genocida, jer oni koji negiraju o�ito zlo, spremni su to zlo ponoviti ako im se pruži prilika.

�ini mi se da danas nema ništa važnije od potrebe da se odbranimo od napada na našu dušu i na naš um. Pošto nisu uspjeli da nas unište bio-loški, sada nastoje da nas po-kore duhovno tako da klo-nemo duhom i po�nemo vje-rovati da je laž istina, a istina da ja laž, te da nas mentalno onesposobe tako da izgubi-mo volju da mislimo dobro o sebi, o svojoj porodici, o svojoj zajednici, o svom druš-tvu, o svojoj državi i o svo-jim istinskim patriotima i ga-zijama.

Vrijeme je da se svako od nas pojedina�no odredi koju televiziju može da gleda, koji portal može da posje�uje, koje novine treba da �ita, koje �asopise treba da kupuje, koje knjige mora da �ita, koje ljude treba da sluša i koje savjete treba da prima, jer psihološki napadi, koji se upu�uju prema nama, ostavljaju duboku ranu i neizlje�ivu bolest ako se iz-gubi duhovna snaga i men-talna mo� za odbranu od tih napada.

A duhovna snaga i mental-

na mo� postiže se pravilnom duhovnom ishranom, a to je �itanjem, koje ti oplemenju-je dušu i snaži um. Dakle, sve što izbaciš iz svog uma, izba-cio si iz svog života; sve što ti ostane u tvom umu, ostalo ti je i u tvom životu.

Prema tome, ti sam sebi praviš sretan ili nesretan život ovisno od toga za �im ti duša uzdiše i od �ega ti se um hrani – od dobrih ili zlih misli, od dobrih ili zlih rije�i, od do-brog ili lošeg društva. Zato ne slušaj one koji govore ružne rije�i, ne gledaj televiziju koja te navodi na mržnju prema drugim ljudima, ne posje�uj portale koji je nagovaraju na nasilje, ne �itaj novine i �aso-pise koji ti pljuju u duši i ubi-jaju ti um, ne �itaj knjige koje te navode na krivi put.

Dakle, budimo hrabari i slobodni ljudi tako da u svo-joj duši gajimo mir, ljubav i ljepotu i da u svom umu uzdi-žemo hrabrost, mudrost i do-brotu! I to pokažimo danas i idu�eg petka poslije džume namaza na sergiji kao suosje-�anje sa japanskim narodom kojeg je zadesila teška nesre�a zemljotresa. Pokažimo to na isti na�in kao što je japanski narod pokazao nama svojom solidarnoš�u kad nam je bilo najpotrebnije.

I ne zaboravimo ono što nam je na po�etku ove hutbe re�eno: „O ljudi, budite svje-sni Gospodara svoga koji vas je stvorio od jednog nefsa, od jedne duše, od jedne te iste supstance...“ Upravo tako, ze-mljotres u Japanu je potresao cijelo �ovje�anstvo i podsje-tio nas na ove Allahove rije-�i: „Kada se Zemlja najžeš�im potresom svojim potrese; i kada Zemlja izbaci terete svoje; i �o-vjek uzvikne: ‹Šta joj je?!' Toga dana �e ona vijesti svoje kazi-vati, jer �e joj Gospodar tvoj narediti. Toga dana ljudi �e se odvojeno pojaviti da im se pokažu djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet �e ga, a onaj koji bude uradio koliko trun zla – vidjet �e ga.“ (Kur'an, 99:1-8)

Allahu Svemo�ni, osnaži nam dušu i um da ne pokle-knemo pred neistinama i pre-varama!

Allahu Sveznaju�i, pou�i nas kako se �uva �ast i ugled šehida i �asnih ljudi!

Allahu Milostivi, obda-ri nas Svojom miloš�u tamo gdje smo nemo�ni da svojom sposobnoš�u �uvamo i o�u-vamo svoj din i svoj vatan! Amin!

22 1. APRIL 2011.

Nasihat Omera ibn Hataba r.a.U�enjaci su oni kojima se vjeruje, bogobojazni su stabilno uto�ište, znanje je katanac,

a njegov klju� je pitanje.

Z U N - N U N J E R E K A O : „ D R U Ž I S E S A O N I M K O O T E B I G O V O R I I S T O I K A D A S I P R I S U T A N I K A D A S I O D S U T A N . “

ISL

AM

SK

E T

EM

E

MR. ENVER-EF. OMEROVI�

Prva generacija ovog ummeta su oni koji su živjeli u vrijeme Po-

slanika s.a.v.s. To je genera-cija kojom je Allah zadovo-ljan, to je generacija o kojoj nas je i Poslanik s.a.v.s. oba-vijestio da su najbolja sku-pina ljudi, jer su svršeni-ci medrese Poslanika. On ih je vaspitao i odgojio, te su prvi koji su radili i do-prinijeli napretku i širenju islama.

Zato pri�ati o njima je prava previlegija, sje�ati se njih, razgovarati o njiho-vim djelima i prenositi ono što su nama ostavili od rije-�i i djela neiscrpni je izvor znanja i upute za generacije koje dolaze iza njih.

Odabrao sam nasihat Omera bin Hataba, pra-vednog halife, i pokušamo da ga shvatimo. Omer bin Hatab kaže: „Nemoj se pet-ljati u ono što te se ne ti�e, kloni se neprijatelja, nemoj se družiti s griješnikom pa da te navrati na grijeh, nemoj varati Allaha i Nje-govog Poslanika, traži savjet samo od bogobojaznih.“

„Nemoj se petljati u ono što te se ne ti�e...“ U ovoj re�enici je na�elo etike i morala. Od Ebu Hurejre r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Od lijepog (savršenog) islama nekog �ovjeka jeste i to da se kloni onoga što ga se ne ti�e.“ Svejedno bio to govor ili djelo. Ibn Kajim kaže: „Izraz što ga se ne ti�e zna�i ono našta je usmjerena nje-gova pažnja i što je njego-va nakana, potreba i zašta iskazuje posebnu pažnju. Hadisom se ne aludira na ostavljanje ne�ega što ga ne zanima niti ga želi na osnovu svojih strasti i želje njegove duše, ve� se traži i da se okani tih stvari zbog toga što to Šerijat zahtije-va.“

Upitan je mudri Lukman a.s: „U �emu se krije tvoja mudrost?“ Rekao je: „Ne pitam što ne moram i ne miješam se u ono što me se ne ti�e.“ Ako �ovjek upot-puni islam, iz toga �e pro-iste�i napuštanje zabranje-nog, sumnjivog i poku�e-

nog, pa �ak pretjeranih mu-baha koji mu nisu potreb-ni. Islam �e ga obavezati da ostavi sve ono što ga se ne ti�e i bavi se onim što ga se ti�e. Iz oba spome-nuta stepena imana proi-zlazi stid od Allaha i ostav-ljanje svega �ega se stidi.Neko je rekao: „Stidi se Allaha onoliko koliko ti je blizu, a boj Ga se ono-liko koliku mo� ima nad tobom.“ Neki su znalci rekli: „Kada govoriš sjeti se da Allah �uje tvoj govor, a kada šutiš sjeti se da On gleda u tebe.“ Na mno-gim se mjestima u Kur'anu aludira na ovo zna�enje, kao: „Što god ti važno �inio, i što god iz Kur’ana kazivao, i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo, dok god se time zanimate. Gospodaru tvome nije ništa skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko trun jedan, i ne postoji ništa, ni manje ni ve�e od toga, što nije u Jasnoj Knjizi.“ (Junus, 61)

„Zar oni misle da Mi ne �ujemo šta oni nasamo razgovaraju i kako se me�u sobom dogovaraju? �uje-mo Mi, a izaslanici Naši, koji su uz njih, zapisuju.“ (Ez-Zuhruf, 80) Omer ibn Abdulaziz veli: „Ko ubra-ja svoj govor u svoja djela, smanjit �e govor i govorit �e samo ono što ga zani-ma!“ Uistinu je tako kako je rekao jer mnogo ljudi ne ubraja svoj govor u svoja djela, pa se ne kontrolišu u njemu niti paze na njega. To �ak ni Muaz bin Džebel r.a. nije primijetio, pa je i Poslanika s.a.v.s. upitao re-kavši: „Zar �emo i za govor biti pitani?“ Pa mu Posla-nik odgovori: „Majka li te rodila, Muaze! Zar �e ljude išta drugo bacati na glavu u vatru do plodovi njihovih jezika!“

Hasan el Basri je rekao: „Od loših znako-va �ovjeka su da se prihva-ti onoga što ga se ne ti�e.““Kloni se neprijatelja, nemoj se družiti s grješ-nikom, pa da te navrati na grijeh.“

Allah dž.š. kaže u

Ku'ranu: „O vjernici! Ne uzimajte Moje neprijatelje i svoje neprijatelje za pri-jatelje, ljubav im darivaju-�i, a oni pori�u istinu koja je došla vama...“ (El-Mum-tehine, 1)

Ebu Hurejre r.a. pripo-vijeda da je Allahov Posla-nik s.a.v.s. rekao: „�ovjek je na vjeri svoga druga, pa neka svako od vas gleda s kim se druži.“

Abdullah ibn Abbas r.a. prenosi da je neko upitao Allahovog Poslanika s.a.v.s. o najboljem drugu, pa je Po-slanik s.a.v.s. rekao: „Onaj �iji te izgled podsti�e na zikr, govor na dobra djela, a nje-gova djela na Ahiret.“

Vjernik treba znati koga treba voljeti, s kim treba biti u bliskim prija-teljskim odnosima, kao što treba znati da oni koji su otvoreni neprijatelji Allahu dž.š. i Njegovom Poslaniku s.a.v.s. ne mogu biti njego-vi prijatelji. Ovo pravilo ne negira uvažavanje i poštiva-nje ljudi s kojim živimo, jer nam vjera nalaže i suživot, uz �uvanje svojih i poštiva-nje tu�ih prava.

Vrlo �esto se nalazimo u društvu i osje�amo nela-godnost, jer se ne uklapa-mo u sredinu u kojoj po-nekad do�e do „moralnog opuštanja“, pa se �esto ko-riste rije�i vulgarnosti i ne-pristojnosti koje odgoje-nom i moralnom �ovjeku ne prili�e. Vjernik je dužan pokušati, na lijep na�in, usmjeriti razgovor ka ko-risnim temama, a ako ne može, onda mu je svaka-ko bolje da napusti takvo društvo, jer ako ostane u�e-stvuje u grijehu. Alija r.a kaže: „Onaj ko pri�a o ne-pristojnosti i onaj koji ga sluša, jednaki su u grije-hu.“ Lukman je u�io ovu dovu: „Allahu moj, nemoj da moje društvo budu ga-fili, oni koji me, kada Te spomenem, ne�e pomo�i, a kada Te zaboravim ne�e podsjetiti, kada im naredim ne�e me poslušati i kada postim ne�e me ostaviti na miru.“

Neki �ovjek je upitao Sehla Ibn Abdullaha s kim

bi se družio, našta mu on odgovori: „Druži se sa onim �ija ti djela govore, a ne jezik.“

Zun-Nun je rekao: „Druži se sa onim ko o tebi govori isto i kada si prisu-tan i kada si odsutan.“

Safija r.a. kaže: „Nema hajra u druženju s onim kome moraš uvijek odobra-vati postupke.“

Nemoj varati Allaha i Njegovog Poslanika

Allah Plemeniti kaže: „O vjernici, Allaha i Po-slanika ne varajte i svjesno me�usobno povjerenje ne izigravajte.“ (Al-Anfal, 26)

Postavlja se pitanje kako �ovjek može prevariti Alla-ha, Gospodara svih svjeto-va, koji sve zna, sve �uje, sve vidi? Kako da stvorenje prevari Stvoritelja? A zašto bi ga ina�e varao, Pleme-nitog, Milostivog Stvorite-lja, koji ga stvori i najljepši mu lik dade, koji ga daruje Svojim mnogobrojnim bla-godatima.

�ovjek je, uistinu, po-stao nepravedan tada kada je svom Gospodaru po-stao nepokoran, tada kada je po�eo da prkosi Allaho-vim propisima ne mare�i za Poslanikovim sunneti-ma. Onog dana kada je po-boljšao svoj vanjski izgled, a zanemario svoje bolesno srce; tada kada je pomislio da je Kur’an samo da se pamti ili u ku�i kao ukras drži, a ne da se u praksi sprovodi; tada kada je od vjere uzimao samo ono što mu godi i onoliko koliko je želio; tada kada je kla-njao samo tijelom, a njego-vo srce bilo za dunjalukom; tada kada je sa stvorenjima dobar, a kada se osami sa Stvoriteljem on je nepo-koran; tada je �ovjek varao svog Gospodara, ali uisti-nu on ne vara osim samog sebe.

Omer r.a. je znao da �e u ummetu biti takvih koji ne�e cijeniti ono što im je Allah dao od blagodati, ne�e se Gospodara iskreno bojati, ne�e emanete koje

su prihvatili ispunjavati, pa je zato upozorio ummet da ne varaju Allaha, jer Ga ne mogu prevariti, a On �e ih pitati za emanete kojih su se prihvatili, ali ih nisu onako kako treba dosta-vili. Pod emanetom sma-tramo ispunjavanje obave-za, pokornost ili cjeloku-pnu vjeru.

Traži savjet samo od bogobojaznih

Ovo je još jedno zlatno pravilo i savjet koji pred-stavlja klju� pravilnog rje-šavanja mnogih naših pro-blemima. Savjet je svakom od nas nekada potreban, ali koliko je samo ljudi koji su pitali, pa su ponovo pogri-ješili. Pogriješili su kada su izabrali koga da pitaju, a pi-tali su onog ko se Allaha ne boji, te im je takav dozvolio ono što je Allah zabranio, ili ih uputio suprotno pro-pisima islama.

Interesantno je da Omer r.a. nije rekao u�enog ve� bogobojaznog, jer bogobo-jazan �ovjek ne�e re�i osim ono što zna, onako kako zna, onoliko koliko zna, ako ne zna re�i �e: „Ja ne znam, pitaj drugog.“

Zamislite �ovjeka koji prvi put posti mjesec Ra-mazan. Prvih dana zna da bude malo teško dok se or-ganizam ne navikne na novi na�in ishrane. Nekog malo zaboli želudac, nekog malo glava, ali sve je to podno-šljivo i prolazno. Takav ode i požali se ljekaru nemu-slimanu, onom ko ne zna vrijednosti posta. Požali se onom ko nije nikad postio i takav ljekar može dozvoli-ti da se iftari, zahtijevati od njega da ne posti i time ga lišiti sevapa posta u pleme-nitom mjesecu, pa i lijeka, jer je post lijek za mnoge bolesti.

Zato su u�enjaci oni ko-jima se vjeruje, bogobo-jazni su stabilno uto�ište, znanje je katanac, a njegov klju� je pitanje.

BROJ 211/XV 23

Svi muslimani znaju da je islam univerzal-na vjera, koja je objav-

ljena cijelom �ovje�anstvu. Uzvišeni Allah, Gospodar cijelog Univerzuma, zadu-žio je muslimane obave-zom da Istinu prenesu svim ljudima. Nažalost, ve�ina današnjih muslimana je ne-marna prema ovoj obavezi. Iako smo prihvatili islam kao najbolji mogu�i na�in života, ve�ina nas je nemar-na prema obavezi da znanje prenesemo onima do kojih još nije stigla istinska poru-ka islama.

Arapska rije� da’va zna�i poziv. U islamskom kontekstu, da’va zna�i po-zivati ljude u islam. U �a-snom Kur’anu se kaže:

„Zar je iko nepraved-niji od onoga koji skri-va svjedo�anstvo istine od Allaha! A Allah motri na ono što vi radite.“

Dvadeset pitanja koja nemuslimani naj�eš�e

postavljaju

Da bismo prenijeli po-ruku islama, dijalog i ra-sprave postaju nezaobila-zne. �asni Kur’an kaže:

„Na put Gospodara svoga mudro i lijepim sa-vjetom pozivaj i s njima na najljepši na�in rasprav-ljaj!“

Kada nemuslimanima prenosimo poruke islama, nije dovoljno samo navo-diti pozitivne stvari koje su opšteprihva�ene. Ve�ina nemuslimana ima odre�e-nu dozu odbojnosti prema islamu, jer u njihovoj pod-svijesti postoji nekoliko pi-tanja na koja oni nisu dobi-li adekvatan odgovor. Kada im pri�ate o opšteprihva�e-nim lijepim osobenostima islama, složit �e se sa vama. Me�utim, istovremeno �e pomisliti: „Hej, pa vi ste isti oni muslimani koji dozvo-ljavaju brak sa više žena! Vi ste isti oni muslimani koji ponižavaju ženu, nare�uju-�i joj da nosi hidžab! Svi ste vi fundamentalist“ i sl.

Ja li�no najviše volim di-rektno pitati nemuslimane da mi oni, uz svo njiho-

vo ograni�eno poznavanje islama, kažu šta misle o islamu, koje su to loše stva-ri u islamu i šta im se to ne svi�a kod njega. Pritom ih ohrabrujem da budu iskre-ni i otvoreni i uvjeravam da �u nepristrasno pri�i objaš-njavanju svih nejasno�a.

Tokom svih ovih godi-na bavljenja islamskim mi-sionarstvom, primijetio sam da u vezi islama po-stoji dvadeset naj�eš�e po-stavljenih pitanja od stra-ne nemuslimana. Kada god

upitate nemuslimana: „Šta je po tvom mišljenju loše u islamu“, on �e vam obave-zno postaviti pet ili šest pi-tanja. Tih pet ili šest pitanja obavezno spadaju u onih dvadeset naj�eš�e postav-ljenih pitanja o islamu.

Logi�ni odgovori mogu uvjeriti ve�inu

Odgovori na svih dva-deset pitanja su razumni i logi�ni. Ve�inu obi�nih ne-muslimana možete uvjeriti u ispravnost tih odgovora. Ako ove odgovore budete nau�ili napamet ili ih barem prepri�ali, uz Allahovu pomo�, bit �ete uspješni.

Ako nemusliman ni tada ne primi islam, barem �e se od njega otkloniti pogreš-na shvatanja u vezi islama i loše mišljenje o muslima-nima. Vrlo mali broj nemu-slimana �e imati kontraar-gumente na vaše odgovore, ali o tome ovdje ne�emo govoriti.

Medijske dezinformacije

Naj�eš�i razlog zbog kog ve�ina nemuslimana ima loše mišljenje o islamu je to što su oni konstantno bombardovani dezinforma-cijama od strane medija. In-ternacionalni mediji, poput

satelitskih TV kanala, radio stanica, novina, �asopisa i knjiga, uglavnom su pod kontrolom zapadnih zema-lja. Odskora je i internet postao mo�no sredstvo za propagandu. Iako nije ni pod �ijom kontrolom, in-ternet je pun antiislamskog sadržaja. Naravno, i musli-mani koriste internet kao sredstvo prikazivanja stvar-ne slike o islamu, ali, naža-lost, sve je to suviše slabo u odnosu na antiislamsku propagandu. Nadam se da �e se muslimani više potru-diti na ovom polju.

Dezinformacije se vremenom mijenjaju

Naj�eš�e postavljena pi-tanja u vezi islama su ra-zli�ita u razli�itim historij-skim periodima. Ovaj set dvadeset naj�eš�ih pitanja je sa�injen iz pitanja našeg doba. Prije nekoliko dece-nija, naj�eš�e postavljena pitanja su se razlikovala od današnjih pitanja, pa �e se tako i za nekoliko decenija pitanja razlikovati od danas naj�eš�e postavljanih – sve u zavisnosti od medijskog pristupa islamu.

Nejasno�e o islamu su iste u cijelom svijetu

Susretao sam se sa ljudi-ma iz cijelog svijeta i vidio da su ovih dvadeset naj-�eš�e postavljenih pitanja svugdje ista. Mogu se po-javiti i neka dodatna, ali to zavisi od okruženja u kome

ljudi žive i njihove kulture. Naprimjer, ljudi u Americi obavezno �e postaviti ovo pitanje: „Zašto islam zabra-njuje uzimanje i davanje ka-mate?“

U ovih dvadeset pita-nja sam uvrstio najviše pi-tanja koja su mi postavlja-li nemuslimani iz Indije. Na primjer: „Zašto musli-mani jedu nevegetarijansku hranu?“ Njihova pitanja sam ovdje uvrstio zato što Indijci, u Indiji i širom svi-jeta, �ine 20% svjetske po-pulacije, odnosno 1/5. Na-ravno, pitanja koja oni po-stavljaju važe kao uobi�aje-na pitanja o islamu, širom svijeta.

Nejasno�e koje imaju nemuslimani prou�avaoci islama

Mnogo je nemuslima-na koji su prou�avali islam. Ve�ina ih je pro�itala samo one knjige koje daju lošu sliku o islamu. Ovakvi ljudi imaju svojih posebnih dva-deset pitanja o islamu. Na primjer, oni smatraju da u Kur’anu postoje kontradik-tornosti, da se Kur’an kosi sa naukom i sli�no. Na-ravno, i na njihova pitanja, izvu�ena iz knjiga kojima je cilj iskrivljenje slike o islamu, postoji set odgovo-ra. Odgovore na ta pitanja sam dao u predavanjima i knjizi Odgovori na dvade-set naj�eš�ih pitanja o islamu koja postavljaju nemuslima-ni koji nešto znaju o islamu.

Preveo: Senad Redžepovi�

Naj�eš�i razlog zbog kog ve�ina nemuslimana ima loše mišljenje o islamu je to što su oni konstantno bombar-dovani dezinformacijama od strane medija. Internacionalni mediji, poput satelitskih TV kanala, radio stanica, novina, �asopisa i knjiga, uglavnom su pod kontrolom zapadnih zemalja. Odskora je i internet postao mo�no sredstvo za propagandu. Iako nije ni pod �ijom kontrolom, internet je pun antiislamskog sadržaja. Naravno, i muslimani koriste internet kao sredstvo prikazivanja stvarne slike o islamu, ali, nažalost, sve je to suviše

slabo u odnosu na antiislamsku propagandu. Nadam se da �e se muslimani više potruditi na ovom polju.

Da'va je obaveza svakom muslimanuO D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

ZOOM

Knjiga Odgovori na zablude o islamu prevedena je na bosanski jezik i štampana u izdava�koj ku�i Mešihata Islamske zajednice u Srbiji „El-Kelimeh“, 2007. godine. Ubrzo je izazvala ogromno interesovanje u Sandžaku, Srbiji i BiH. Ona predstavlja sablju intelekta u ruci svakog muslimana kome je stalo da svoju vjeru odbrani od zabluda i predra-suda. Ova knjiga je produkt iskustva jednog od najve�ih da'ija i genija današnjice, dr Zakira Naika.

„Glas islama“ �e u narednim brojevima objavljivati po jednu zablu-du o islamu i odgovor na nju. Uvjerite se zašto su na stotine ljudi širom svijeta prihvatili islam nakon �itanja ove knjige.

O KNJIZI

24 1. APRIL 2011.

Tuma�iti Kur’an veli-ka je odgovornost. Oni koji nisu dovolj-

no stru�ni ili koji kur’anski tekst pokušavaju podvr�i svojim ciljevima zapadaju u razne greške, što rezulti-ra pogrešnim tuma�enjem Allahovih rije�i. O tim greškama dr. Jusuf el-Kar-davi govori u djelu „Kejfe nete’amelu me’al-Kur’anil-Azim“, iz kojeg ovoga puta izdvajamo dio o nedovolj-nom poznavanju hadisa i predaja.

Nepoznavanje hadisa i predaja

Jedna od opasnosti kojih se mufessiri trebaju �uvati prilikom tuma�enja Kur’ana jeste nepoznavanje hadisa i predaja, ili njiho-vo svjesno zanemarivanje. A Sunnet, kao što smo ve� naveli, pojašnjava Kur’an, što i sam Kur’an potvr�uje rije�ima:

„A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio lju-dima ono što im se objav-ljuje...“ (En-Nahl, 44)

U novije vrijeme imali smo priliku vidjeti neke ljude koji tvrde da su obra-zovani, ali name�u svoju volju Kur’anu, jer se usu-�uju tuma�iti ga bez mi-nimalnog poznavanja Sunneta. Zato oni pada-ju u velike greške i zablu-de, koje su mogli izbje-�i da su se držali Sunneta.Tako jedan od njih u vezi sa ajetom:

„Kradljivcu i kradljivi-ci odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono što su u�inili i opome-na od Allaha! A Allah je Silan i Mudar.“ (El-Maide, 38)

iznosi uvjerenje da je ta kazna žestoka, jer se kra�a u vrijeme objave Kur’ana odnosila na najvrjednije što je tadašnji Arap posjedovao i od �ega mu je život i egzi-stencija ovisila, a to je ka-mila, odnosno deva, pa ko bi mu je ukrao kao da ga je i ubio. Današnje prilike su se promijenile, pa i kazna treba da se promijeni!

Da je taj „muftija“, od-nosno „odvažni mufessir“ uzeo u obzir vjerodostoj-

ni Sunnet, shvatio bi da je to što govori zabluda i da nema nikakve osno-ve. Naime, nije utvr�en ni jedan slu�aj kra�e deve u to vrijeme, nego: štita, ogrta�a i tome sli�no. �ak napro-tiv, na osnovu vjerodostoj-nih hadisa, koje prenose i Buhari i Muslim, utvr�e-no je da su se deve slobod-no kretale, bez smetnje od bilo koga!

Kada je Vjerovjesnik s.a.v.s. upitan o zalutaloj ovci, on je onome ko ga je pitao rekao da je uhvati iz bojazni da joj se ne bi nešto desilo: „Uhvati je, jer je ona ili tvoja, ili tvoga brata, ili vuka.“ Za razliku od toga, kada je upitan o zalutaloj devi, rekao je srdito: „Šta ti imaš sa njom? Ostavi je, jer ona ima svoju obu�u i svoje pojilište. Ona �e dolaziti do vode i brstiti liš�e dok je ne na�e njen gospodar“, tj. vlasnik.

Tako su, dakle, zalutale deve ostavljane u pustinji i dolinama bez uznemira-vanja od strane bilo koga. Takvo stanje je bilo u vri-jeme poslanstva, zatim u vrijeme halifa Ebu Bekra i

Omera, shodno poslani�-kom nare�enju da se deve ne diraju. Tako je nare�eno zato što se one mogu same braniti, pa nema bojazni za njih od strane vukova ili ne�eg sli�nog, mogu do�i do vode, napiti se i sa�uvati koliko htjednu vode u sto-maku i imaju svoju obu�u, tj. papke, kojom mogu ho-dati i prelaziti veliku uda-ljenost, sve dok ne do�u do vode.

U vrijeme Osmanovog hilafeta on je primijetio da se situacija promijenila, jer su razni ljudi prihvati-li islam. Zato je naredio da se zalutale deve hvataju i da se oglašava njihov pronala-zak, pa ako se njihovi vla-snici pojave predat �e im se, a ako se ne pojave prodat �e se, pa �e se ta vrijednost dati njihovim vlasnicima ako se kasnije pojave. To bilježi Malik u Muvettau.

Prihvatanje slabih hadisa

Pored nepoznavanja vje-rodostojnih hadisa i njiho-vog svjesnog zapostavlja-nja, jedna od opasnosti tu-

ma�enja Kur’ana jeste i pri-hvatanje patvorenih i sla-bih hadisa, koji se navode u tefsirskim djelima, naro�i-to u djelima tradicionalnog tefsira, odakle su se preni-jeli i u racionalne tefsire.

U�enjaci su odavno po-�eli upozoravati uopšte na hadise iz tefsirske obla-sti, ukazuju�i na to da je mali broj njih vjerodosto-jan. Tuma�i Kur’ana i �ita-oci tefsira trebaju obratiti pažnju na to, jer nije vje-rodostojno sve ono što se pripisuje Poslaniku s.a.v.s. U tefsirskim djelima ima i vjerodostojnih i slabih ha-disa, pa ispravno postupa onaj ko uzima vjerodostoj-ne (sahih) i dobre (hasen) hadise, a ne prihvata ništa ispod toga.

Mi znamo da su se hadi-ski stru�njaci razišli po pi-tanju navo�enja slabih ha-disa u vazovima, u svrhu bu�enja ljudskih srca i radi zastrašivanja, ali su se slo-žili da je to zabranjeno �i-niti kada su u pitanju ha-disi o propisima, o halalu i haramu.

Me�utim, oni koji su odobrili navo�enje sla-

bih hadisa u svrhu bu�e-nja ljudskih srca i sli�nih razloga, nisu to dozvolili u potpunosti, nego su taj postupak ograni�ili pozna-tim uslovima: da hadis ne bude jako slab, da je u skla-du sa principom koji potvr-�uje Kur’an ili vjerodostoj-ni hadisi, da prenosilac ne vjeruje da je taj hadis bez nedostataka, nego samo da postoji mogu�nost da je on ispravan, te da ga ne prenosi u formi kojom se izražava nepobitnost, kao npr.: „Allahov Poslanik je rekao...“, nego u formi koja ukazuje na slabost hadisa, npr.: „Prenosi se od Alla-hovog Poslanika...“ i tome sli�no.

Uz to, mi smo u dje-lima „El-Munteka minet-tergibi vet-terhibi lil-Mun-ziri“ (Munzirijev pre�iš�e-ni Tergib i terhib) i „Kejfe nete’amelu me’as-sunne-tin-nebevijjeti“ (Naš odnos prema Poslanikovom sunnetu) dodali još neke uslove, me�u kojima je i taj da hadis ne smije sadržava-ti pretjerivanja kojima se remeti red i stupnjevi koje je Šerijat uspostavio radi

Opasnosti prilikom tefsira Kur'anaU�enjaci su odavno po�eli upozoravati uopšte na hadise iz tefsirske oblasti, ukazuju�i na to da je mali broj njih vjerodostojan. Tuma�i Kur’ana i �itaoci tefsira trebaju obratiti pažnju na to, jer nije vjerodostojno sve ono što se pripisuje Poslaniku s.a.v.s. U tefsirskim djelima ima i vjerodostojnih i slabih hadisa, pa ispravno postupa onaj ko uzima vjerodostojne (sahih) i dobre (hasen) hadise, a ne prihvata ništa ispod toga.

„ P R A V I P U T ( R U Š D ) S E J A S N O R A Z L I K U J E O D Z A B L U D E ( G A J J ) ! “ ( E L - B E K A R E , 2 5 6 )

ISL

AM

SK

E T

EM

E

JUSUF EL-KARADAVI

BROJ 211/XV 25

vrjednovanja djela, ili stva-ri koje su neprihvatljive za razum, Šerijat ili jezik.Ipak, �udno je da se hadi-ski u�enjaci nisu u potpu-nosti pridržavali tih uslo-va koje su sami postavili, pa su prenosili i dobro i loše, i ono što je prihvat-ljivo i ono što je potpu-no neprihvatljivo. Primjer za to imamo u nekim pre-dajama kojima se pojedi-nim kur’anskim rije�ima, koje imaju poznata jezi�ka zna�enja, pripisuju zna�e-nja za koja ne postoji vali-dan dokaz. Takav je slu�aj sa rije�ima: tuba, vejlun, mevbik, gajj, esam i sa’ud.

I u tradicionalnim i u racionalnim tefsirskim djelima te predaje se na-vode kao rije�i Poslanika (merfu’) i kao rije�i asha-ba (mevkuf), sa spojenim i sa prekinutim lancem pre-nosilaca. Jedni ih ocjenjuju kao slabe, drugi ih prešu-�uju, a tre�i ih prihvataju.

Hafiz El-Munziri u djelu Et-Tergibu vet-ter-hibu navodi jedan broj tih hadisa, me�u koji-ma je i sljede�i: Od Ebu Se’ida, Allah mu se smilo-vao, prenosi se da je Posla-nik s.a.v.s. rekao: ‘Vejlun je dolina u Džehennemu niz �iju strminu �e nevjer-nik �etrdeset godina pada-ti prije nego što do�e do njenog dna!’ Hadis bilježi Ahmed, a i Tirmizi, s tim što u njegovoj verziji stoji da je to „dolina izme�u dva brda niz koju �e ne-vjernik sedamdeset godina propadati prije nego što do�e do njenog dna“. Ibn Hibban u svome Sahihu bilježi Tirmizijevu verzi-ju, a tako�er i Hakim, koji kaže da joj je lanac preno-silaca vjerodostojan. Bilje-ži ga i Bejheki sa Hakimo-vim lancem prenosilaca, s tim što u njegovoj verzi-ji stoji: „...niz koju �e ne-vjernik propadati �etrde-set godina, prije nego što se završi obra�un ljudskih djela.“

Hafiz Munziri kaže: „Kod svih njih taj hadis prenosi Amr ibnul-Ha-ris od Derradža, a on od Ebul-Hejsema, osim kod Tirmizija, gdje ga preno-si Ibn Lehia od Derrad-ža. Zatim Tirmizi kaže da je ta verzija usamljena (garib), te da mu je po-znata samo ta koju preno-si Ibn Lehia od Derradža.“Od Ebu Se’ida se tako-�er prenosi da je Poslanik s.a.v.s., u vezi sa rije�ima Uzvišenog: „Naprtit �u Ja njemu teško�e (sa’ud)!“ (El-Muddessir, 17) rekao: „To je brdo od vatre na koje �e mu biti nare�e-no da se popne. Pa kada na njega stavi svoju ruku

ona �e se istopiti, a kada je podigne vratit �e se u pr-vobitno stanje. Isto tako, kada na njega stavi svoju nogu ona �e se istopiti, a kada je podigne vratit �e se u prvobitno stanje. Tako �e se penjati sedamdeset godina, a zatim �e silaziti isto toliko godina.“ Hadis bilježi Ahmed, a tako�er i Hakim od Derradža i kaže da mu je lanac prenosilaca vjerodostojan (sahih).

Navodi ga i Tirmizi sa kra�im lancem prenosila-ca: Ibn Lehia prenosi od Derradža...: „Sa’ud je brdo od vatre uz koje �e se ne-vjernik penjati sedamdeset godina, pa �e onda silazi-ti isto toliko godina. I to �e se ponavljati zauvijek.“ Zatim Tirmizi kaže da je ta verzija usamljena (garib), te da kao rije�i Vjerovje-snika zna samo za tu koju prenosi Ibn Lehia.

Hafiz Munziri kaže: „Bilježi ga i Hakim kao rije�i Poslanika s.a.v.s. sa lancem prenosilaca u kojem Amr ibnul-Haris prenosi od Derradža, on od Ebul-Hejsema, a on od njega.“

Derradž je poznati pri-povjeda� i istaknuti hadi-ski stru�njaci su ga oci-jenili slabim, naro�ito u situaciji kada prenosi od Ebul-Hejsema.

Taj hadis bilježi i Bejhe-ki u dvije verzije. U jednoj Šurejk prenosi od Ammara ed-Duhenija, on od Atijje el-Avfija itd. do Poslanika s.a.v.s., dok u drugoj ver-ziji, koja je sli�na prethod-noj i ima jedan dodatak, Israil i Sufjan prenose od Ammara, on od Atijje itd. kao rije�i ashaba.

Poznato je da je Atij-je el-Avfi slab, pa se ne može pouzdati u ono što on prenosi, kao ni u ono što Derradž prenosi.

Slijede�i primjer jeste navodni hadis kojeg �uve-ni Taberi navodi u svome tefsiru od Ebu Umame el-Bahilija, kao rije�i Poslani-ka s.a.v.s.: „Kada bi kamen težine deset oka bio ba�en sa ivice Džehennema, ni za pedeset godina ne bi došao do njegovog dna. Na kraju bi pao pored gajja i esama.“ Tada pre-nosilac hadisa upita: „Šta su to gajj i esam“, a on od-govori: „To su dva bunara na dnu Džehennema kroz koja �e te�i gnoj stanovni-ka Vatre.“ Allah ih je spo-menuo u Svojoj Knjizi:

„A njih smijeniše zli potomci, koji namaz na-pustiše i za požudama po-�oše; oni �e nai�i na zlo (gajj).“ (Merjem, 59)

„I oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji one koje je

Allah zabranio ne ubijaju, osim kad pravda zahtije-va, i koji ne bludni�e – a ko to radi, iskusit �e kaznu (esam), patnja �e mu na onom svijetu udvostru�e-na biti i vje�no �e u njoj ponižen ostati.“ (El-Fur-kan, 68, 69)

Taj hadis spominje i �u-veni Ibn Kesir u svome tefsiru, pa kaže: „To je garib hadis (usamljen, ne-uobi�ajen) i neprihvatlji-vo je (munker) pripisati ga Poslaniku s.a.v.s. Uz to, treba imati u vidu da je rije� gajj glagolska imenica od glagola gava i ima su-protno zna�enje od rije�i rušd (pravilnost, razbori-tost), kao što kaže Uzvi-šeni:

„Pravi put (rušd) se jasno razlikuje od za-blude (gajj)!“ (El-Beka-re, 256) U tom smislu, od Ibn Abbasa se preno-si da je zna�enje te rije-�i gubitak, od Katade zlo, a od Ibn Zejda zabluda. Od Ibn Mes’uda se pre-nosi da je rekao da rije� gajj zna�i: „dolina u Dže-hennemu, jako duboka i ružnog mirisa“. Me�u-tim, lanac prenosilaca u toj predaji je prekinut.Od Abdullaha ibn Amra se prenosi da je za rije� esam rekao da zna�i: do-lina u Džehennemu. Me-�utim, poznato je da je on mnogo preuzimao od ehli kitabija.

Ibn Kesir navodi preda-ju od Sudejja prema kojoj je on rekao da rije� esam zna�i kazna, pa zatim kaže: „To je najbliže osnov-nom zna�enju ajeta. Na taj na�in on je tu rije� protu-ma�io rije�ima Uzvišenog koje slijede nakon toga: „patnja �e mu na onom svijetu udvostru�ena biti“, tj. ona �e biti žestoka i bit �e ponavljana, „i vje�no �e u njoj ponižen ostati“, tj. jadan i bijedan.“

Izraz esam je izvede-nica iz rije�i ism (grijeh) i u ovom ajetu on zna�i kazna. Isti je slu�aj sa izra-zom gajj, jer se i tu misli na kaznu. Tu se radi o meta-fori, kada se iskaže uzrok, a misli se na posljedicu.

Sli�an primjer imamo kod predaja kojima se tu-ma�i rije� tuba, spomenu-ta u ajetu:

„Onima koji vjeruju i �ine dobra djela – blago njima (tuba lehum), njih �eka divno prebivalište!“ (Er-Ra’d, 29)

Ibn Abbas je izraz tuba lehum protuma�io kao: sre�a i radost njima, Ka-tade je to protuma�io: dobro njima, Ikrime: bla-godat njima, Ibrahim en-Nah’i: dobro njima, odno-sno, Allahova po�ast njima,

a Dahhak: zavidan položaj njima. Nehhas kaže da su sva ta zna�enja približna, a Ibn Kesir kaže da je to sve istog zna�enja. Naime, izraz tuba je izvedenica od rije�i tajjib (lijepo), pa zna�i: „oni �e imati lijep život“, a svi ti izrazi uka-zuju na nešto lijepo...

Iako je to potpuno jasno, ipak smo vidjeli da neki mufessiri navode predaje od Vjerovjesnika s.a.v.s. u kojima stoji da izraz tuba ozna�ava drvo u Džennetu, sa takvim i takvim osobinama, zatim da je on jedne prilike upi-tan o tom drvetu, pa je rekao: „Korijen mu je u mojoj ku�i, a grane su mu u Džennetu“, zatim da je drugi put rekao: „Korijen mu je u Alijinoj ku�i, a grane su mu u Dženne-tu...“, te da je, nakon što je upitan o razlici u ta dva odgovora, rekao: „Moja i Alijina ku�a �e sutra u Džennetu biti jedna, na istom mjestu!“

Me�utim, znaci patvo-renosti tu su o�iti.

Abdurrezzak svojim lancem prenosilaca od Utbe ibn Abda es-Sule-mija navodi hadis, kojeg i Kurtubi navodi u svom tefsiru, a u kojem stoji da ta rije� ozna�ava drvo u Džennetu. Ibn Hibban navodi hadis koji preno-si Ebu Se’id el-Hudri, u kojem stoji da je Tuba „drvo u Džennetu ispod kojeg se ide stotinu godi-na i ispod �ijih �aški na-staje odje�a stanovnika Dženneta“. U lancu pre-nosilaca Ibn Hibbanovog hadisa nalazi se Derradž koji prenosi od Ebul-Hej-sema, što je poznato kao slab lanac prenosilaca. Što se ti�e Abdurrezzakovog hadisa, nisam istraživao njegov lanac prenosilaca, jer sadržaj hadisa ne mogu prihvatiti iz dva razloga:Prvi je taj što su rije�i tuba (blago...) i vejlun (teško...) i u predislamskom kao i u islamskom periodu kori-štene tako što bi se, kada se htjelo nekoga pohvaliti, reklo: „Tuba lehu!“ (Blago njemu), a kada se htje-lo nekoga koriti, reklo bi se: „Vejlun lehu!“ (Teško njemu). Nikome u tim momentima ne bi palo na pamet drvo u Džennetu, niti dolina u Džehenne-mu!

Da je te izreke zaista rekao �asni Poslanik, kako je mogu�e da za njih nisu �uli prvaci tefsira u prvim generacijama, kao što su: Ibn Abbas, Katade, Ikri-me, Nah’i i Dahhak?

Preuzeto iz: „Novi Horizonti“

Preveo: Ahmed Adilovi�

INFO PRITISAK

Internet diskriminacija

Palestinska strani-ca na Facebook-u pod imenom „Palestinski ustanak“ saopštila je da su njeni osniva�i dobi-li prijetnje od vlasnika i moderatora popularne ameri�ke internet stra-nice www.facebook.com da �e njihova stranica biti ugašena bez navo-�enja uzroka takve od-luke.

Stranica podsti�e na ustanak palestinskog naroda protiv Izraela i na borbu protiv korup-cije. Osnovana je u maju 2010. godine. Stranica, tako�er, nastoji da rije-ši me�upalestinske spo-rove.

Uprkos tome što broji 213.000 �lanova, njeni moderatori tvrde da je Facebook �esto smanjivao broj njihovih �lanova, �ak i po tride-set i �etiri hiljade dnev-no. Trenutno je prika-zan broj, samo, od ne-koliko hiljada.

�esto su podvrgnu-ti smetnjama odgovor-nih u Facebook-u tako što se nekada ne može vidjeti slika. Moderato-ri palestinskih stranica tvrde da je to posljedi-ca namjernog ometanja nekih lica odgovornih u Facebook-u.

Palestinci su formira-li grupu mladi�a koji su radili na stranici osmi-šljavaju�i nove meto-de promovisanja strani-ca. Naprimjer, pravili su slike nov�anica sa da-tumom po�etka ustan-ka. Dovodili su poznata imena poznatih Palesti-naca na stranici, žele-�i na taj na�in da pro-movišu stranicu i pre-komilionsku cifru �lan-stva. Me�utim, uprava Facebook-a je zatvori-la stranicu pod imenom „Sloboda za Palestin-ce“ i potpuno je uklo-nila sa Facebook-a iako je broj �lanova premašio 216.000. Uprava ovog ameri�kog portala (Fa-cebook) je to uradila bez upozorenja i obra-zloženja.

PRIREDIO : B.H.

26 1. APRIL 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

Ebu Jezid i krš�anski popPRIPREMIO: SEAD EF. ŠA�IROVI�

Trinaest što nema �etrnaest je trinaest nebeskih tijela koje Jusuf a.s. vidje u snu kako mu sedždu �ine: „Kad re�e Jusuf ocu svome: O moj o�e! Doista sam sanjao jedanaest zvijezda, i Sunce, i Mjesec;

vidio sam ih kako ni�ice padaju meni!“ (12:4.)

R I Z N I C A I S L A M S K I H M U D R O S T I

Nekada davno, u vremenu dok su još bili živi dru-govi Allahovog Poslanika

s.a.v.s., dok se još osje�ao miris hi-lafeta i islamskog zakona na sva-kom koraku, a muslimani bili naj-ponosniji stanovnici Zemlje, desila se �udna rasprava koja zaslužuje da se spominje i �uva. Sudionik te rasprave se zvao Ebu Jezid. Do�e Ebu Jezid kod jednog krš�anskog popa s namjerom da porazgova-raju o vjerama. Zatekao ga kako razgovara sa mla�im sveštenicima. �im ga ugleda re�e: „Došao nam je jedan Muhammedov sljedbenik!“ „Kako znaš“ - upitaše ga sveštenici. „Na njegovom licu su tragovi od sedžde kako su opisani u Tevratu“ - re�e. Uslijedio je razgovor. Krš�an-ski pop mu nakon izvjesnog vre-mena re�e: „Ako mi odgovoriš na sljede�a pitanja, prihvatit �u tvoju vjeru“ i postavi mu 21 pitanje:

1. Kaži mi o Jednom koji nema druga.

2. Kaži mi o dvoje koji nema-ju tre�eg.

3. Kaži mi o tri zanimljivosti iz Musaova života koje nemaju �e-tvrte.

4. Kaži mi o �etiri koje nema-ju petu.

5. Kaži mi o pet koje nemaju šestog.

6. Kaži mi o šest koji nemaju sedmog.

7. Kaži mi o sedam koji nema-ju osmo.

8. Kaži mi o osam koji nemaju devetog.

9. Kaži mi o devet koje nema-ju deseto.

10. Kaži mi o deset koje prati višak.

11. Kaži mi o jedanaest bra�e ko su.

12. Kaži mi o �udu koje obilje-žava broj dvanaest.

13. Kaži mi o trinaest što nema �etrnaest.

14. Kaži mi o �etrnaest koji su se pokorili, spomenuti u Kur’anu.

15. Kaži mi o onome što diše, a nema dušu.

16. Kaži mi ko je �ovjek koga je njegov kabur nosio.

17. Kaži mi o onima koje je Allah stvorio i spletke im uzvisio.

18. Kaži mi o onome što je Allah stvorio, a prezire ga.

19. Kaži mi o onome što je stvoreno bez oca i majke.

20. Kaži mi o onima koji su la-gali, a bit �e u Džennetu.

21. Kaži mi o onima koji su bili iskreni, a završit �e u Vatri.

Zbilja, velika pitanja nad koji-

ma bi se mnogi današnji muslima-ni zamislili, ali Allah dž.š. u�vrsti srce ovog �ovjeka, pa zapo�e od-govarati:

1. Jedan koji nema druga je Uzvišeni Allah dž.š. „Allah Uzvi-šeni je Jedan, nema dvojice: ‘Reci: On, Allah, Jedan je!“ (112:1)

2. Dvoje koje nemaju tre�eg su no� i dan. „A no� i dan Mi smo zna-cima u�inili, pa znak no�i uklanja-mo, a znak dana vidljivim �inimo, kako biste vi od Gospodara vašega blagodati tražili i kako biste broj go-dina i ra�unanje vremena znali. I sve smo pomno objasnili.“ (17:12)

3. Tri zanimljivosti iz Musaovog života su tri �udna objašnjenja Hi-drova o njegovim postupcima, što se spominje u suri El-Kehf: „I njih dvojica krenuše. I kad se u la�u ukr-caše, onaj je probuši. “Zar je probu-ši da potopiš one koji na njoj plove? U�inio si, doista, nešto vrlo kru-pno!” “Ne rekoh li ja”, re�e onaj, “da ti, doista, ne�eš mo�i izdržati sa mnom?” “Ne karaj me što sam za-boravio”, re�e, “i ne �ini mi poteš-ko�e u ovome poslu mome!” I njih dvojica krenuše. I kad sretoše jed-nog dje�aka, pa ga onaj ubi, Musa re�e: “Što ubi dijete bezgrješno, koje nije nikoga ubilo! U�inio si, zaista, nešto vrlo ružno!” “Ne rekoh li ja tebi”, re�e onaj, “da ti, doista, ne�eš mo�i izdržati sa mnom?” “Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam”, re�e, “onda se nemoj sa mnom dru-žiti. Eto sam ti se opravdao!” I njih dvojica krenuše i kad do�oše do jed-nog grada zamoliše stanovnike nje-gove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica nai-

�oše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga onaj prezida i ispra-vi. “Mogao si”, re�e Musa, “uzeti za to nagradu.” “Sada se rastajemo ja i ti!”, re�e onaj, “pa da ti objasnim zbog �ega se nisi mogao strpiti.” “Što se one la�e ti�e, ona je vlasništvo si-romaha koji rade na moru i ja sam je oštetio jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu la�u otimao. Što se onoga dje�aka ti�e, roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on ne�e na nasilje i nevjerovanje navratiti, a mi želi-mo da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i �estitijeg od njega, i milostivijeg. A što se onoga zida

ti�e, on je dvojice dje�aka, siro�a-di iz grada, a pod njim je zakopa-no njihovo blago. Otac njihov je bio dobar �ovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izva-de blago svoje. Sve to ja nisam ura-dio po svome rasu�ivanju. Eto, to je objašnjenje za tvoje nestrpljenje!“ (18:71-82)

4. �etiri koje nemaju petu su: Tevrat, Zebur, Indžil i Kur`an.

5. Pet koji nemaju šestog su pet dnevnih namaza. Tako�e su to islamski šarti kojih ima pet: „O�i-tovanje vjerovanja u Allaha i Mu-hammeda a.s., namaz, post, zekat i obavljanje hadža: ‘O vjernici! Vi vjerujte u Allaha i u Poslanika Nje-gova.’ (4:136) ‘Namaz obavljajte i zekat dajite...’ (2:43) ‘O vjernici! Propisuje vam se post...’ (2:183) ‘I Allaha radi neka ljudi Hram hodo-�aste...’ (3:97)“

6. Šest koji nemaju sedmog su šest dana u kojima je Allah stvo-rio nebesa, Zemlju i ono što je iz-me�u njih. Nakon ovog odgovora

sveštenik je postavio potpitanje: „A zašto je na kraju ajeta re�eno: ‘Nije nas ophrvao u tome nikakav umor“? Mi smo stvorili nebesa i Ze-mlju i ono što je izme�u njih - za šest dana i nije nas ophrvao nikakav umor.“ (18:38) Ebu Jezid re�e: „To je zato što su Jevreji tvrdili da se Allah dž.š. umorio, pa je uzeo su-botu da se odmori. Pa im je Allah ovako odgovorio.“

7. Sedam koji nemaju osmo jesu sedam nebesa: „Koji sedam nebesa stvori na katove...“ (67:3) 8. Osam koji nemaju devetog su osam me-leka nosioca Arša Plemenitog: „A meleki na krajevima njegovim bit �e, prijestolje Gospodara tvoga toga dana iznad njih osmorica nosit �e...“ (69:17)

9. Devet koji nemaju deseto su devet �uda ili znakova koji su dati Musau a.s. Devet �uda koje je Musa a.s. pokazao faraonu i njego-vom narodu jesu: Musaov štap koji se pretvarao u zmiju, ruka koja bi postala bijela kada bi je Musa uvu-kao i izvukao ispod pazuha, popla-va, skakavci, krpelji, žabe, krvava voda, nerodne godine i more koje se razdvojilo kad je Musa a.s Jevre-je izveo iz ropstva u Egiptu.

10. Deset koje prati višak su djela koja Allah prima. Za svako djelo deset sevapa, a od Allaha višak koliko ho�e i kome ho�e. Tako�e je to deset no�i kojima se Allah zaklinje: „Tako Mi zore i deset no�i...“ (89:2)

11. Jedanaest bra�e su jedana-est Jusufove a.s. bra�e: „Kad re�e Jusuf ocu svome: O moj o�e! Doi-sta sam sanjao jedanaest zvijezda... Vidio sam ih kako ni�ice padaju meni!“ (12:4) „A oni zbog njega ni-�ice padoše i Jusuf re�e: O moj o�e! Ovo je zna�enje sna moga otprije, Gospodar moj obistinio mi ga je...“ (12:100)

12. �udo koje obilježava broj dvanaest jeste dvanaest vrela ko-jima je Allah po�astio Musaa a.s. kada su provrela iz stijene: „I kada Musa zatraži vode narodu svome, naredismo Mi: ‘Udari štapom svo-jim po stijeni!’ Iz stijene dvanaest vrela provrije, svako bratstvo znalo je pojilište svoje! ‘Jedite i pijte iz op-skrbe Allahove i po Zemlji nered �i-ne�i ne griješite!“ (2:60)

13. Trinaest što nema �etrna-est je trinaest nebeskih tijela koje Jusuf a.s. vidje u snu kako mu sedždu �ine: „Kad re�e Jusuf ocu svome: O moj o�e! Doista sam sa-njao jedanaest zvijezda, i Sunce, i Mjesec; vidio sam ih kako ni�ice pa-daju meni!“ (12:4.)

14. �etrnaest koji su se poko-

BROJ 211/XV 27

rili, a spomenuti su u Kur’anu, jesu sedam nebesa i sedam zemalja koji su na Allahov poziv: „Do�ite milom ili silom“, rekli: „Dolazimo drage volje!“ (Sura Fussilet)

15. Ono što diše a nema dušu jeste zora, a o tome je svjedo�enje u ajetu: „I zorom kada diše!“ (At-Takwir, 18)

16. �ovjek koga je nosio nje-gov kabur jeste Junus a.s. kada je dospio u utrobu kita, pa pomislio da je to njegov kabur: „...i riba ga proguta, a bio je prokletstvo zaslu-žio.“ (37:142)

17. One koje je Allah stvorio i u�inio njihove spletke jakim su žene: „I kad on vidje da je košulja njegova straga rastrgana, re�e: Ovo je �in ženske spletke vaše, vaše splet-ke ženske zbilja su velike!“ (12:28)

18. Ono što je Allah stvo-rio, a prezire ga jeste glas, reva-nje magarca:„U svom hodu smje-ran budi i glas svoj ti spusti! Zbilja, najmrskiji je glas revanje magarca!“ (31:19.)

19. Ono sto je stvoreno bez oca i majke jesu Adem a.s., Ibrahi-mov a.s. ovan i Salihova a.s. deva. „Kada tvoj Gospodar re�e meleki-ma: Ja �u doista od gline stvori-ti �ovjeka...“ (38:71) Zatim ovan koji bijaše Ibrahimu a.s. zamjena za žrtvovanje sina: „I kurbanom velikim ga iskupismo...“ A za Sali-hovu a.s. devu Allah dž.š. kaže: „A Semudu smo Mi kao �udo o�ito ka-milu dali, ali oni u nju nisu povje-rovali. A �uda Mi dajemo samo da zastrašimo.“ (17:59), (37:107), te deva koja bi poslana kao znamenje Semudu, narodu Saliha a.s.

20. Oni koji su lagali, a bit �e u Džennetu jesu Jusufova bra�a, a o tome je svjedo�anstvo u suri Jusuf. Iako su lagali u nekoliko na-vrata na kraju ih je stigla dova po-slanika Jusufa a.s., njihovog brata, da im Allah oprosti, i bit�e im oprošteno, a koga stigne dova po-slanika bit �e u Džennetu. „‘O o�e naš! Doista, bili smo otišli da se u tr�anju nadme�emo, a Jusufa kod stvari naših ostavismo, pa ga poje-de vuk! Premda istinu zborimo mi, ti nama ne�eš vjerovati!’ I doneso-še Jusufovu košulju, lažnom krvlju natopljenu.“ (12:16-18)

21. Oni koji su istinu rekli, a bit �e u Vatri su krš�ani i Jevreji, jer iako su rekli: „Jevreji govore: “Krš�ani nisu na pravom putu”, a krš�ani vele: “Jevreji nisu na pra-vom putu!“ (Al-Bekare, 113), što je istina, to im nije pomoglo, oni i dalje lutaju i Allah ih je nazvao onima koji su Njegovu srdžbu iza-zvali i koji su u zabludi, te da ih �eka Vatra.

Nakon ovih odgovora svi su zašutjeli. Zatim je Ebu Jezid po-stavio popu samo jedno jedino pi-tanje: „Šta je klju� Dženneta?“

Pop se okrenuo svojima i rekao: „Ja znam odgovor, ali se bojim od vas!“

Oni su mu rekli: „Ne boj se, mi smo uz tebe!“

Na to je rekao: „Klju� Dženne-ta je la ilahe illellah“, te je primio islam. Islam zajedno sa njim pri-miše i njegovi mla�i kolege.

Šejtan navra�a razvratnike i nepravednike da �ine dobro, a odvra�a ih od zla, a tebi

pokazuje kako je to tebi poniže-nje, te da �e neprijatelji ovladati tobom i pokoriti te budeš li �inio dobro i izbjegavao ono što je loše.

Spletka protiv �ovjeka lijepim ponašanjem

Jedna vrsta lukavstva jeste i to što šejtan navodi �ovjeka na razne grijehe i razvrat radosno i lijepim ponašanjem. Sastavi ga s onim koji je loš i kojeg izbjegava. Ne-prijatelj (šejtan) u�ini mu lijepim da ga do�ekuje veselo, radosno i lijepim rije�ima dok ne postane ovisan o njemu.

Onda on pokuša da ga se oslo-bodi, ali ne može. Neprijatelj se i dalje kre�e me�u njima dok ne zadovolji svoje potrebe. Dakle, on �ovjeku prilazi pomo�u splet-ke lijepog ponašanja. Zato su oni koji lije�e srca preporu�ivali izbjegavanje novotara, selamlje-nje s njima, okretanje lica od njih, preporu�ivali su da se s njima sre�e samo ljutito i odbojno.

Njegova spletka jeste i to što sre�eš siromahe i one koji imaju kakvu potrebu namršetnog lica i ne pokazuješ im svoju radost i ve-drinu. Onda oni požele loše tebi, tvoj ugled opadne kod njih i pre-stanu u�iti dove za tebe i voljeti te. Onda ti on naredi da se ružno ponašaš, zabrani ti da se prema njima lijepo ophodiš, a naredi ti da se lijepo ponašaš prema onim prvima kako bi ti otvorio vrata zla, a zatvorio vrata dobra.

Spletke protiv �ovjeka siljenjem i uzdizanjem

On te navra�a da se osiliš i uz-digneš toliko da je tvom Gospo-daru zadovoljstvo da te ponizi, kao što je slu�aj s džihadom ne-vjernika i licemjera. Šejtan navra-�a razvratnike i nepravednike da �ine dobro, a odvra�a ih od zla, a tebi pokazuje kako je to tebi po-niženje, te da �e neprijatelji ovla-dati tobom i pokoriti te budeš li �inio dobro i izbjegavao ono što je loše. Tako se tebi u�ini da �e ti opasti ugled, te da poslije toga ništa od tebe ne�e biti primljeno, niti �eš biti slušan.

Tako�e ti nare�uje da poni-žavaš svoju dušu tako da njoj kao izlaz ukaže to da se osili i uzdigne. Nare�uje ti neposluš-nost vladarima i njihovo vrije�a-nje. On ti predo�ava da tako ja�aš

svoju dušu, da postaješ mo�niji ponižavaju�i ih, kao da ti spomi-nje rije�i pjesnika što kaza:

Ponižavam ih da bi se uzdigao iznad njih.

Nije vrijedan ko vrije�ati ne zna.

Ovaj pjesnik je napravio greš-ku. Naime, ponižavati se može samo u ime Allaha, i to u sljede-�em smislu: Kada god rob ponizi samoga sebe pred Allahom, On mu ukaže po�ast i oja�a ga. A ti, kada god ponižavaš nekoga, po-nižavaš sebe kod Allaha i Njego-vih dobrih robova i postaješ bez-vrijedan.

Povla�enje u džamijeŠejtan nare�uje �ovjeku da se

povu�e u džamiju, tekiju ili turbe i zatvori ga tamo. Zabranjuje mu izlazak govore�i: „Ako iza�eš, ponizit �eš se pred ljudima, postat �eš manji u njihovim o�ima i izgu-bit �eš ugled kod njih. A možda �eš napolju vidjeti i nešto ružno.“

Neprijatelj ovdje ima skrive-ne namjere, a to su: oholost, pre-ziranje ljudi, �uvanje skrovišta i vladanje, a druženje s ljudima ne ide s tim. Takav �ovjek želi da bude posje�ivan, a on ne posje-�uje druge; da mu se ljudi obra�a-ju, a on njima ne; raduje se kada mu dolaze vladari, kada se ljudi okupljaju kod njega i ljube mu ruku. On napušta obaveze, po-željne stvari i ostalo što ga pribli-žava Allahu, a navikava se na ono što ljude približava njemu.

A Božji Poslanik s.a.w.s. (Allah mu se smilovao i spasio ga) izla-zio je u �aršiju. Neki hadiski u�e-

njaci kažu: „Kupovao je ono što mu je bilo potrebno i nosio je to li�no.“ Ovo spominje Ebu el-Fe-redž el-Dževzi (u svojoj knjizi Sajd el-hatir) i drugi. I Ebu Bekr r.a. (Allah bio zadovoljan s njim) izlazio je u �aršiju nose�i odje�u i tamo prodavao i kupovao.

Abdullah ibn Selam r.a. na glavi je nosio zavežljaj drva, pa ga je neko upitao: „Zašto to nosiš kad te je Uzvišeni Allah oslobo-dio toga?“ „Ho�u da time otje-ram oholost od sebe, a �uo sam Allahovog Poslanika kako govori: ‘Ne�e u�i u Džennet onaj u �ijem srcu ima i najmanji trun oholo-sti.’“ (Hadis je sahih, bilježe ga Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže).

Ebu Hurejre r.a. je nosio drva i druge potrepštine dok je bio upravitelj Medine i govorio: „Na-pravite mjesta svom upravitelju, napravite mjesta svom upravite-lju.“

Omer ibn Hattab r.a. izašao je pješice radi neke svoje potre-be, a bio je halifa. Umorio se pa je vidio jednog dje�aka na magarcu i rekao mu: „Dje�a�e, pomozi mi, umoran sam.“ Dje�ak je sjahao sa životinje i rekao: „Uzjaši, vla-daru pravovjernih.“ Na to je ovaj rekao: „Ne, ti uzjaši, a ja �u iza tebe.“ Potom je uzjahao iza dje�a-ka i stigli su do Medine, a ljudi su to gledali.

Iz knjige Šejtanove zamke

islamskog alima Ibn Kajjima el-Dževzijje

Šejtan nare�uje �ovjeku da se povu�e u džamiju, tekiju ili turbe i zatvori ga tamo. Zabranjuje mu izlazak govore�i: „Ako iza�eš, ponizit �eš se pred ljudima, postat �eš manji u njihovim o�ima i izgubit �eš ugled kod njih. A možda �eš napolju vidjeti i nešto ružno.“ Neprijatelj ovdje ima skrivene namjere, a to su: oholost, preziranje ljudi, �uvanje skrovišta i vladanje, a druženje s ljudima ne ide s tim. Takav �ovjek želi da bude posje�ivan, a on ne posje�uje druge; da mu se ljudi obra�aju, a on njima ne; raduje se kada mu dolaze vladari, kada se ljudi okupljaju kod njega i ljube mu ruku. On napušta obaveze, poželjne stvari i ostalo što ga približava Allahu, a navi-

kava se na ono što ljude približava njemu.

Šejtanove zamke

ISL

AM

SK

E T

EM

E

28 1. APRIL 2011.

Udar na Islamsku zajednicuDržava i državni mediji su pu�istima dali logisti�ku i svaku drugu vrstu podrške, a mediji su bili puni naslova da je Muftija smijenjen. Propaganda je bila nevjerovatno jaka, ali iskreni muslimani nisu se dali zbuniti, ve� što su oni agresivnije nastupali u

medijima, broj vjernika na platou ispred Mešihata se pove�avao.

U R A M A Z A N U 2 0 0 7 . P U � I S T I P O K U Š A L I D A P R E U Z M U I S L A M S K U Z A J E D N I C U

Ob j e d i n j i v a n j e m Islamske zajedni-ce u Srbiji pokrive-

no je cijelo podru�je Srbije radom jedinstvene Islamske zajednice, kao što je i odlu-�eno na Objediniteljskom saboru. Tada su formirani svi organi potrebni za rad takve zajednice. Sabor kao najviše zakonodavno tije-lo Islamske zajednice, Me-šihat izvršni organ Sabo-ra, zatim muftijstva, odbori medžlisa, džematski odbo-ri i tako redom, sve shodno Ustavu Islamske zajedni-ce u Srbiji koji je prije toga donijet. Rad je išao i tekao normalno, poslovi su se iz dana u dan sve bolje razvi-jali i od marta do po�etka jeseni smo imali vremena da se pripremimo za do�ek mjeseca Ramazana i rama-zanske aktivnosti.

Mjesec Ramazan je vri-jeme kada se Islamska za-jednica posebno sprema. Organizovani su predra-mazanski skupovi po med-žlisima i na nivou Mešihata Islamske zajednice u Srbi-ji organizovan je skup na kome je donijet plan i pro-gram rada u toku mjeseca Ramazana. Tada je mufti-ja Muamer-efendija dobio poziv iz Maroka od kralja da bude njegov gost u toku mjeseca Ramazana, što je dugogodišnja tradicija ma-rokanskog kralja. Muftija je otputovao u Maroko, a Mevlud Dudi�, njegov za-mjenik, otputovao je u ra-mazansku posjetu bošnja�-koj dijaspori u Zapadnoj Evropi. Na podru�ju Muf-tijstva sandža�kog vjer-ski život je tekao po utvr-�enoj proceduri i nije se moglo nazrijeti da �e se desiti nešto što se debelo pripremalo, prema kasni-jim našim saznanjima, još od momenta kada je Su-lejman Ugljanin u septem-bru 2006. godine na Regi-onalnoj televiziji u Novom Pazaru izjavio da Mešihat više ne postoji i da �e vjer-ska pitanja biti u nadležno-sti Bošnja�kog nacionalnog vije�a koje je on kontroli-sao. Od tada se pripremao teren da se napravi ono što se desilo drugog na tre�i oktobar 2007. godine.

U utorak 2. oktobra 2007. godine rano izjutra probudio me je Rešad-ef. Plojovi� i pozvao da hitno do�em u Mešihat. Rekao je da razgovor nije za telefon i da požurim. Prva misao koja mi je pala na pamet bila je da se, ne daj Bože, Muftiji ili Dudi�u nešto de-silo u inostranstvu. Nisam mogao da pretpostavim o �emu Rešad-efendija tako hitno želi da razgovaramo.

Kada sam došao u kan-celariju u zgradu Mešihata, Rešad-efendija me je pitao da li znam da se priprema pu� u Islamskoj zajednici. O tome nisam ništa znao i rekao sam da to nema šanse da se desi, te da je to samo pri�a za djecu.

Pozvali smo u kancela-riju Sead-ef. Ša�irovi�a kao predsjednika Odbora Med-žlisa, a kasnije i Mirsad-ef. Be�irovi�a koji je bio glav-ni imam u Novom Pazaru, i u mojoj kancelariji Rešad-efendija nas je upoznao da je dobio informaciju da se priprema pu� u Islamskoj zajednici i da su organiza-tori toga Adem Zilki�, Mu-stafa Maki� i još neki drugi, te da moramo hitno da pre-duzmemo odre�ene korake u zaštiti Islamske zajedni-ce. Prvi korak je bio da is-pitamo je li to istina ili nije.

Pozvao sam Glavnog muftiju u Maroko i obavi-

jestio ga o onome sa �ime nas je Rešad-efendija upo-znao. On je ve� bio oba-viješten, a ja sam ga pitao šta da radimo. Rekao sam mu da �u kontaktirati one koje mogu da kontaktiram da utvrdimo je li to istina, ali me interesovalo i šta da im ponudim u tim razgo-vorima. Muftija je bez dile-me rekao:

„Ponudi im izbore. Idemo na izbore i kako vjernici odlu�e, tako �e biti. Ako na izborima izgubim, odlazim bez ikakvih pro-blema.“ Ovim Muftijinim rije�ima moj položaj pred-sjednika Sabora je olak-šan. Ja sam po Ustavu imao pravo da raspišem izbore za novi Sabor i nove organe Islamske zajednice.

Nakon mog razgovora sa Muftijom Rešad-efendi-ja je pozvao Adema Zilki-�a, uklju�io je spikerfon na telefonu tako da smo sva �etvorica mogli da sluša-mo šta Adem pri�a. Pitao ga je da li on nešto zna o pripremi pu�a u Islamskoj zajednici. Adem je rekao da pojma o tome nema. �isto me je sramota da prene-sem svaku njegovu rije� i ono što je rekao. Nevjero-vatno je bilo kako se kleo: na djecu, na o�i, na zdrav-lje, na Velikog Allaha, upo-trijebio je sve kletve kojih je u tom momentu mogao

da se sjeti i ubje�ivao Re-šad-efendiju da on o tome ništa ne zna. Nas �etvorica smo to slušali i odmah sam rekao da Adem laže, jer �im se on kune od ovoga nešto ima.

Pozvao sam Rifata Plo-jovi�a iz Prijepolja i kada sam ga pitao da li je istina da se priprema pu� u Islam-skoj zajednici i napad na Glavnog muftiju, on mi je odgovorio da je to istina. Kada sam pitao za razlog odgovorio mi je:

„Dosta je bilo i njego-vog. Ništa nije u�inio za nas u Prijepolju. Po Paza-ru se gradi i ulaže, a ovamo ništa. Zapostavio je i zabo-ravio na imame.“

Rekao sam mu:„Nemojte to raditi, Ri-

fate. Do�i �e do teške po-djele. Ne možete vi Muftiji ništa na takav na�in. Idemo na izbore, pa kako vjerni-ci odlu�e.“ Pitao sam ga još šta planiraju, a on mi je rekao:

„Do�i �e vam iz Prijepo-lja bajraktari pred Mešihat pa �ete vidjeti.“

Pošto je spomenuo baj-raktare mene je to pogo-dilo i duboko povrijedilo i prije nego što sam preki-nuo vezu rekao sam mu:

„Bujrum neka do�u, ali ne znam da li �e se ti baj-raktari vratiti sa tim bajra-cima sa kojima budu došli

u Novi Pazar.“Pozvao sam zatim Jaku-

pa Lekovi�a i pitao ga je li u toku šta se sprema i on je potvrdio da jeste i da je njemu li�no u�injena velika nepravd, te da je umiješan u sve to. Kada sam ga pitao zašto me nije obavijestio on mi je odgovorio:

„Nisam htio da te seki-ram.“

Zvao sam i Kasima Der-viševi�a i on je potvrdio da je uklju�en. Osim Adema Zilki�a ni jedan od njih nije lagao ve� su svi otvoreno potvrdili da se sprema pu�. Pitao sam Kasima šta je ra-zlog što ho�e da smijene muftiju Muamer-efendiju, a on je rekao:

„Nije nas udostojio kao imame. Nije nikada sjeo sa nama da popije kahvu...“ Dakle, nije imao ni jedan ozbiljan i valjan razlog, ve� samo onako rekla-kazala. Skrenuo sam mu pažnju na rezultate, na Medresu, ob-daništa, Fakultet za islam-ske studije i predložio da ne pokušavaju na takav na�in da smijene Muftiju nego da raspišemo izbore u najkra�em roku i ako Muf-tija na izborima izgubi mi-jenjamo sve redom. On je odgovorio:

„Ma kakvi izbori. Opet �e on da pobijedi.“ Odgo-vorio sam mu:

„Pa ako pobijedi neka

IZ X

X V

IJE

KA

HAJRO-EF. TUTI�

VIŠE HILJADA VJERNIKA SE OKUPILO 6. OKTOBRA 2007. GODINE NA PLATOU MEŠIHATA U ZNAKU PODRŠKE ISLAMSKOJ ZAJEDNICI I MUFTIJI ZUKORLI�U

BROJ 211/XV 29

ga. Ako izgubi smijenit �emo ga, tako je najpošte-nije. Nemojte to da radite, savjetujem vas kao vaš naj-bliži dugogodišnji sarad-nik. To je veliko zlo, veli-ki fesad, veliko zlo �e da izbije. Podijelit �ete dže-mat, džamije, ulice, porodi-ce i do te mjere �e se razviti mržnja da �e do�i do krvo-proli�a. Kasime, ako se krv prolije dugujete nam tu krv jer vi potežete potez koji nije primjeren muslimani-ma i islamu. Na ovaj na�in kako ho�ete da uradite mi Muftiju ne damo dok je i jedan od nas živ i dok ovdje postojimo.“

Kasim mi je odgovorio:„Kada bih znao da je to

tako ja bih se povukao i ne bih to radio.“

„Ja ti garantujem da �e to tako biti. Jer vi niste svjesni do koje mjere smo spremni da Muftiju brani-mo sve dok nam se na n re-alan na�in, poduprt �injeni-cama, ne dokaže da nismo u pravu. A bojim se da �e za vas biti kasno“, odgovorio sam mu i završio razgovor.

Pozvao sam Nezira Sali-hovi�a. Nije mi se javio on, ve� njegova hanuma. Osta-vio sam poruku da me na-zove, ali me on nije nazvao. Mislim da je i bolje što mi se nije javio jer mislim da je Nezir glavni izvor svih fesada, laži, intriga i munafikluka prema ljudi-ma u Islamskoj zajednici, a posebno prema Muftiji i meni. To sam najbolje osje-�ao kroz njegov džemat u Bor džamiji gdje su ljudi iznenada prestajali da se se-lame sa mnom, a ja nisam znao razlog.

Postoji niz doga�aja, a taj fitneluk je mogao da se pokrene samo od Nezira, gdje su ljudi govorili da ne može da se radi u Islamskoj zajednici ništa, ne može da se razvije vjerski život. U Islamskoj zajednici posto-ji državni �ovjek od koga

ne smije da se preduzme i uradi bilo šta. Meni su ljudi to prenosili, a ja nisam želio da sa njim ulazim u polemi-ku oko toga jer sam znao da �e kad-tad istina iza�i na vidjelo i da �e se znati ko je �iji i ko je za koga šta radio.

Kada smo po�etkom de-vedesetih godina postavljali kamen temeljac za džamiju Dibak Ishak, pod jazom, na tu sve�anost došao je Su-lejman Ugljanin u svojstvu predsjednika SDA. Ja sam bio ispred Odbora Med-žlisa koji je isforsirao gra-�evinsku dozvolu za ob-novu te džamije. Okupio se veliki broj džematlija, a ispred njih je glavnu rije� vodio kroja� Izet Bihorac, sa kojim sam ja imao odli�-nu saradnju. Izet me je za-molio da se obratim skupu i ja sam im ispri�ao hrono-logiju doga�aja oko dobija-nja te gra�evinske dozvo-le, koju smo nekoliko go-dina ganjali. Obe�ao sam da �emo je praviti da bude jedna od ljepših džamija u Pazaru. Tu je bio prisutan i Nezir Salihovi�, a iza mene je bila jedna žena koja je rekla: „Vala jes' da laže, ali lijepo pri�a.“ Ja sam go-vorio istinu i pri�u koja je uskla�ena sa doga�ajima koji su se desili. To je bila potvrda istine, ali ta žena je komšinica Nezirova i živi u tom dijelu lužanskog dže-mata i ubije�en sam da je iz nje progovorio Nezir, veli-ki fesadžija i fitnedžija.

Pozvao sam još i Musta-fu Maki�a i on mi je rekao:

„Istina je. Mi to or-ganizujemo i sigurno on mora da ide. Ti znaš koli-ko sam ja tvrdoglav, ja kada nešto odlu�im ne može to da ne uspe.“

Rekao sam: „Nemoj-te to da radite, moj Mujo, Boga mi ga mi ne damo, ne�e to i�i tako lako.“

„Vala, gotovo je, on mora da ide, druge nema.“

„E vala Mujo on oti�i

ne�e, pa bilo šta bilo“ i za-vršili smo razgovor.

Svima sam predlagao iz-bore, ali oni to nisu prihva-tali i bili su odlu�ni u svo-joj namjeri da naprave pu�. Nas �etvorica smo nakon obavljenih razgovora sjeli i dogovorili se o strategiji i sljede�im potezima. Or-ganizovali smo se na na�in kako smo mislili da je to najbolje i obavijestili sve naše aktiviste, upošljenike i džematlije. Bili smo izne-na�eni brzom reakcijom džemata. Vidjeli smo da je to sprega Sulejmana Uglja-nina i njegovih poltro-na koji su bili spremni na sve i u tom pravcu smo se i organizovali. Džemat se dobro organizovao i nismo znali kako da primimo toli-ki broj ljudi koji su došli u Mešihat. Sjedilo se do sufu-ra, donosio se sufur, hrana za iftare i vladala je prijat-na i optimisti�na atmosfera i odlu�nost da se odbrani Islamska zajednica od pu-�ista.

Tada sam shvatio i bio ubije�en da na�in na koji su pu�isti planirali napad na Muftiju ne može dati rezultate. Shvatio sam da je napad na Muftiju ustva-ri izgovor, a da je glavni cilj bilo otimanje Islamske za-jednice.

Kada su vidjeli da smo saznali za njihove mra�ne planove i namjere, nastupi-la je konfuzija u njihovim redovima i pu�isti su ubr-zali svoje poteze i brzople-to organizovali sastanak u toku no�i u kafani „Tadž“ i donijeli odluku da traže smjenu i da Muftija podne-se ostavku. Izjutra je mene �ekalo pismo u kancelariji da se traži od Muamera Zu-korli�a da podnese ostavku u roku od šest sati. Pošto Muftija nije podnio ostav-ku u tom roku došli su pot-pisi peticije da se Muftija smijeni. Interesantno je da je pošta bila jako ekspedi-

tivna i da je izjutra u osam sati na portirnici �ekala ta koverta, zavedena preko pošte, a poštar je donio prije vremena pošiljku.

Kada smo sve te papi-re dobili još ozbiljnije smo shvatili stvar i organizovali se tako da smo bili spremni i sposobni da odbranimo Islamsku zajednicu.

Država i državni mediji su pu�istima dali logisti�-ku i svaku drugu vrstu po-drške i mediji su bili puni naslova da je Muftija smi-jenjen. Propaganda je bila nevjerovatno jaka, ali iskre-ni muslimani nisu se dali zbuniti, ve� što su oni agre-sivnije nastupali u mediji-ma, broj vjernika na platou ispred Mešihata se pove-�avao.

Glavni inspirator svega ovoga je Sulejman Uglja-nin. Ja vjerujem da vlast u Beogradu ne bi sve to �inila i radila da nije bilo Uglajni-na i njegove ucjene Koštu-ni�ine vlade sa dva posla-nika. Zbog Suljovih zaslu-ga prema državi, koje je on odradio, država je u�estvo-vala u pu�u u Islamskoj za-jednici, ali sam ubije�en da je ovo sitna stvar da bi se time bavila država.

Kada nam je najteže bilo, u prvom talasu udara koji je trebalo odbiti, dobi-li smo pismo podrške koje i objavljeno u medijima u kojem se daje podrška je-dinstvenoj Islamskoj zajed-nici u Srbiji na �elu sa Mua-mero-ef. Zukorli�em, �iji su potpisnici bili Stranka za Sandžak (SZS), Sandža�ka alternativa (SA), Sandža�ka demokratska unija (SDU) i Sandža�ka demokratska partija (SDP). To je za nas u tom momentu bilo jako pozitivno, jer su oni stali uz nas i nisu nas izdali.

Nastavit �e se...

INFO UPUTA

Bivši fudbaler Zvezde Nenad

Jevti� prihvatio islam

Na tradicionalnoj manifestaciji „Ve�er Kur’ana“, održanoj protekle sedmice u švicarskom gradu Zo-fingenu, koja je okupi-la najeminentnije ha-fize svijeta, pred oko 2.000 okupljenih ljudi, uglavnom Bošnjaka, islam je primio bivši fudbaler FK Crvena zvezda iz Beograda Nenad Jevti�, koji je u okviru sve�ane cere-monije prihvatio ime Jusuf.

Ovu vijest prenio nam je hafiz Emin-ef. Tucovi� iz Mostara, koji je zajedno s hafi-zima Harunom Efen-di�em, �amilom Haj-darevi�em i Sabahudi-nom Skeji�em na tra-dicionalnom u�enju Kur’ana u Zofingenu zastupao BiH.

„Nenad, odnosno Jusuf, rekao je da je motivacija njegovog prelaska na islam u tome što je nekolika puta prou�io Kur’an koji je na njega djelo-vao inspiriraju�e. Kaže da je želio da pred ve-likim brojem ljudi iz-govori šehadet. Dodao je i da je njegova sa-vjest potpuno mirna i sretan je što pripada islamskoj vjeri“, kazao nam je hafiz Tucovi�. Ina�e, Jevti� je tre-nutno fudbalski me-nadžer, a živi i radi u Švicarskoj.

AUTOR: A. DU

6. OKTOBRA 2007. GODINE. VJERNICI ODLU�NO REKLI "NE" IZDAJICAMA I REŽIMU U BEOGRADU

30 1. APRIL 2011.D

RU

GI

PIŠ

U U miru vratiti izgubljeno u ratovima

MIRHA DEDI�

Memorandum 2 je sa�injen sa ciljem da spasi Srbiju nakon svih balkanskih poraza i stavi je u ravnopravan položaj sa svim državama na koje je izvršila agresiju. Isto tako jedan dio je posve�en Sandžaku. Precizno je opisano koje aktivnosti treba poduzimati u Sandžaku i kako oslabiti djelovanje

muftije Muamera Zukorli�a.

D R U G I M E M O R A N D U M S A N U U T E O R I J I I P R A K S I

Ta�no dvadeset i pet godina nakon objavljivanja Memo-randuma Akademije nauka i

umjetnosti Srbije (1986.), koji je bio nau�no-teorijska platforma za raspad SFRJ i krvave osvaja�ke ra-tove „u kojima Srbija nije u�estvo-vala“, u akademskim nacionalisti�-kim krugovima u Beogradu „pa-tentiran“ je njegov nastavak - Me-morandum 2, �iji su strateški cilje-vi gotovo identi�ni sa „prethodni-kom“, dakle velikosrpski, s tim da je na�in njihove realizacije prilago-�en novim uslovima, iz njega je iz-ba�eno nasilje i „bitke koje mogu biti i oružane“. Prema saznanjima „SB“, ovaj dokument dostupan je uskom krugu srpske politi�ke elite, koja prakti�nim potezima, naro-�ito posljednjih nekoliko mjeseci, operacionalizira novu srpsku naci-onalnu i geopoliti�ku doktrinu.

Dobrica �osi� i akademici SANU savjetuju politi�are: Kako u miru vratiti ono što je izgubljeno u ratovima

„Zaštita interesa srpskog naro-da u regionu je politi�ki, historij-ski, pa i moralni imperativ“, poru-�io je prošle nedjelje šef srpske di-plomatije Vuk Jeremi�.

„Normalno je da je za nas prio-ritet položaj Srba u drugim zemlja-ma u regionu...“, pojasnio je rije�i Vuka Jeremi�a ministar policije i lider SPS-a Ivica Da�i�, nakon za-jedni�ke sjednice Vlade RS i Vlade Srbije u Banjoj Luci.

Nakon posljednjih izjava srbi-janskih zvani�nika �ak i oni pot-puno neupu�eni teško više mogu povjerovati u to kako su potezi koje u zadnje vrijeme povla�i Srbija usmjereni na stabilizaciju odnosa u regionu. Istražuju�i i pokušavaju�i da dobijemo odgovore na �emu se zapravo zasniva srbijanska politika prema Bosni i Hercegovini i drža-vama u regionu, naš list je došao do senzacionalnog otkri�a.

Dobrica �osi�, prvi predsjed-nik SR Jugoslavije i glasoviti srpski književnik koji je od kreiranja Me-moranduma SANU ponio i epitet „oca nacije“, nedavno je sa prof. Ljubomirom Tadi�em, ocem srbi-janskog predsjednika Borisa Tadi-�a, i nekoliko akademika SANU-a, sa�inio Memorandum 2. Za razliku od Memoranduma 1, koji je ispi-san u SANU osamdesetih godina i objavljen u dnevnom listu Ve�ernje novosti 1986. godine, Memoran-dum 2 je interni dokument koji je proslije�en svim �lanovima Vlade Srbije. Kako saznajemo od izvora

iz kabineta srbijanskog premijera Svetozara Cvetkovi�a, ovaj doku-ment ne bi trebao procuriti u jav-nost jer na sebi nosi oznaku „�ita-nje bez daljeg rasturanja“.

Memorandum za nove bitke

Memorandum 2 je sa�injen sa ciljem da spasi Srbiju nakon svih balkanskih poraza i stavi je u rav-nopravan položaj sa svim državama na koje je izvršila agresiju. U ne-koliko poglavlja se navode osnovni pravci i ciljevi kako se Srbija treba i može spašavati u me�unarodnim sudskim procesima. Tako�er, kako umanjiti odgovornost Srbije za po-�injene zlo�ine i razaranja, te mon-tiranim sudskim procesima staviti je u ravnopravan položaj sa drža-vama u okruženju (Hrvatska, BiH, Kosovo).

Autori Memoranduma 2 detalj-no su razradili na koji na�in Srbija može odvratiti pažnju regionalnih i me�unarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbi-janskog politi�kog, obavještajnog i vojnog vrha kojima se sudi u Haš-kom tribunalu - Vojislavu Šešelju, Jovici Staniši�u, Frenkiju Simato-

vi�u, generalu Mom�ilu Periši�u. Isto važi i za politi�ko, policijsko i vojno rukovodstvo Republike Srp-ske. Misli se na Radovana Karad-ži�a, Mi�u Staniši�a, Stojana Žu-pljanina... Jedan od na�ina je da se pažnja javnosti zaokupi optužnica-ma, potjernicama i sudskim proce-sima koji �e se odvijati pred srbi-janskim pravosu�em protiv držav-ljana BiH, Hrvatske i Kosova koji su u�estvovali u ratu.

Memorandum 2 razra�uje i na-�ine kako susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u polo-žaj da odustanu od tužbi najavlje-nih pred me�unarodnim sudovima.

Tako�er, kako se pokajni�kim akcijama dovesti u ravan položaj sa stradalim i ošte�enim državama iz okruženja. Zatim, na koji na�in kroz sve to sprije�iti svaku izolaci-ju ili zapreku da Srbija pristupi pre-govorima sa EU-om.

Tu je i uputstvo kako se pažnja svjetske javnosti treba zaokupiti do prestanka mandata i rada Haš-kog tribunala. Insistirati na zatva-ranju Haškog tribunala i tražiti da se general Ratko Mladi� procesuira pred doma�im pravosu�em, tako-�er je jedan od ciljeva Memoran-duma 2.

Tu je još �itavo poglavlje o eko-nomiji i podjeli imovine sa bivšim jugoslovenskim republikama.

Memorandum 2: Sad ga ima, sad ga nema

Mra�na politika srpskih akade-mika bavi se time na koji na�in treba destabilizovati vlade susjed-nih država, a sve pod motom „slaba vlast, slaba država“. U tom kontek-stu potrebno je, prema autorima Memoranduma 2, provocirati unu-trašnje nezadovoljstvo i nemire. „U politi�ki nestabilnim državama ujedno se slabi oštrica optužbi pro-tiv Srbije“, ra�unaju autori Memo-randuma 2.

Autori ovog državnog doku-menta savjetuju da se Srbija potpu-no okrene NR Kini, politi�ki, eko-nomski i vojno, �ime bi se kom-penzirao izostanak ruske podrške koju je Srbija godinama imala.

Iako se deklarativno tvrdi da se suverenitet susjednih zemalja ne dovodi u pitanje, zvani�ni Beograd ne odustaje od uhodane strategije instrumentalizacije Srba u zemlja-

BROJ 211/XV 31

ma u regionu. Upravo Miloševi�evo „doga�anje naroda“, s kraja osamde-setih, �ijeg se naslije�a Ivica Da�i� nikada nije odrekao, po�elo je „bri-gom za položaj Srba u tadašnjim re-publikama“.

Tako je posebno poglavlje u Me-morandumu 2 posve�eno Republici Srpskoj, zatim srpskoj zajednici u Vukovaru, Isto�noj Slavoniji i sje-vernom dijelu Kosova. Isti�e se da Srbi u ovim krajevima treba da budu konstitutivan narod.

Autori Memoranduma 2 nisu za-boravili ni Vojvodinu, kako zausta-viti njeno eventualno odvajanje i dalju regionalizaciju Srbije. Isto tako jedan dio je posve�en Sandžaku. Precizno je opisano koje aktivnosti treba poduzimati u Sandžaku i kako oslabiti djelovanje muftije Muamera Zukorli�a.

Autori novog dokumenta Srbi-je, koji je na dnevni red vratio temu velikodržavnih aspiracija iz devede-setih, jesu akademici koji su odga-jali predsjednika Tadi�a, zbog �ega se vjeruje da �e Boris Tadi� svesrdno podržati ovaj plan i prionuti na nje-govo provo�enje.

Dobrica �osi� zvani Gedža, otac srbijanske politike druge polovine 20. vijeka, nedavno je za beogradske novine rekao da su Srbi u 20. vijeku izgubili �etiri rata (Slovenija, Hrvat-ska, BiH i Kosovo), ali da u 21. vi-jeku trebaju gledati kako se „u miru dobijaju izgubljeni ratovi“. Ova nje-gova formulacija postaje jasnija ako se dovede u vezu sa izjavom prof. Ljube Tadi�a, jednog od najistaknu-tijih srpskih intelektualaca: „Vojni gubitak Srpske Krajine i slavonskih zemalja, gdje su Srbi bili ve�ina, mi ne smijemo nikada prihvatiti kao de-finitivan gubitak. Te krajeve nikad ne treba smatrati izgubljenim, jer ni Nijemci nisu Isto�nu Njema�-ku smatrali definitivno izgubljenom. �ak ni u ustavu.“

Nastavak sna o Velikoj Srbiji

Nedavno usvojeni srbijanski Zakon o dijaspori i Srbima u regio-nu, �ije je usvajanje u javnosti proš-lo prili�no neopaženo, a koji govori o tranziciji srpskih zajednica u drža-vama regiona u unitarnu, svesrpsku zajednicu, što je samo eufemizam za Veliku Srbiju, neodoljivo podsje�a na Memorandum SANU. Me�utim, ne podsje�a slu�ajno. Njegovi autori su upravo akademici koji su ispisali Memorandum 2. Na odredbe ovog zakona nije reagovao niko iz politi�-kog i javnog života niti jedne zemlje u regionu.

Skoro neopaženo i u našoj, kao i u politi�koj javnosti zemalja regio-na prošla je sjednica Savjeta za od-nose sa Srbima u regionu, održana 8. februara ove godine, na poziv sr-bijanskog predsjednika Borisa Tadi-�a. Osnovna i jedina ta�ka dnevnog reda bila je ona koja se odnosila na popis stanovništva koji bi se u svim zemljama regiona, osim u Srbiji, tre-bao održati u toku ove godine. Mi-odrag Jakši�, sekretar srbijanskog Ministarstva za dijasporu, rekao je da je „cilj sastanka da Srbija pota-kne Srbe nastanjene izvan Srbije da

se izjasne kao pripadnici srpske na-cionalnosti“. Jakši� je naglasio da se „vlast u Srbiji protivi asimilaciji našeg stanovništva u zemljama regi-ona i eventualnom sprje�avanju nji-hovog prava na slobodno izjašnjava-nje tokom popisa“. Srbijanski režim �ak otvoreno isti�e kako predstoje-�e popise u zemljama regiona sma-tra „jednim od najvažnijih u historiji srpskog naroda“. Naš dobro upu�eni izvor isti�e da je slijede�i korak po-liti�ka i diplomatska borba za polo-žaj Srba kao konstitutivnog naroda u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a odmah potom i zahtjevi za teritorijalnu au-tonomiju (konstitutivnih) Srba u tim državama. Posljednji korak bi bio onaj koji Milorad Dodik, pred-sjednik RS-a, provodi u BiH.

Pomenutoj sjednici je prisustvo-vao i Milorad Dodik, koji je ina�e Tadi�ev sluga pokorni u izvršenju ci-ljeva iz Memoranduma 2. Naš dobro upu�eni izvor isti�e da hapšenje ge-nerala Divjaka treba posmatrati u kontekstu provo�enja ciljeva Mo-moranduma 2. Zapravo i pokretanje istrage protiv Ejupa Gani�a, generala Jovana Divjaka, hrvatskog branitelja Tihomira Purde, dr Vesne Bosanac predstavlja prebacivanje krivice, za-magljivanje istine, obmanjivanje jav-nosti i skretanje pažnje sa slu�ajeva koji se protiv srbijanskih zvani�ni-ka vode u Hagu, što su glavni ciljevi novog srbijanskog memoranduma. U tom kontekstu je i Dodikova izja-va da �e policija RS-a uhapsiti gene-rala Jovana Divjaka, Ejupa Gani�a ili �lanove ratnog Predsjedništva BiH ukoliko se na�u na teritoriji RS-a i isporu�iti ih Srbiji.

Boško Jakši�, beogradski publi-cista i analiti�ar, za naš list kaže da su zvani�nici iz Vlade Srbije preko-ra�ili svoje ingerencije i da se održa-vanjem zajedni�ke sjednice u Banjoj Luci direktno miješaju u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini.

„Moje mišljenje je da to nije posao Beograda i da zvani�ni Beo-grad može samo da se ope�e uko-liko nastavi sa takvom politikom. Jedno je legitimna odbrana interesa Srba van Srbije, me�utim, potpu-no je drugo ako to može da zadire i �ak da se podvede u miješanje u od-nose unutar jedne suverene države. Tako da mi se, nažalost, �ini da, što se ti�e odnosa sa Srbima u Republi-ci Srpskoj, Beograd nije izvukao do-voljno zaklju�aka koje je mogao na osnovu doga�aja koji su se dešavali u vrijeme Miloševi�a i Karadži�a i da Beograd dosta rizikuje jer radi neke stvari koje su suprotne njegovom interesu. Pod tim interesom mislim prije svega da Evropska unija od sr-bijanskih zvani�nika o�ekuje kon-struktivnu saradnju, da se pomogne saniranju situacije u Bosni i Herce-govini, a ne da se ona dovodi do toga da Milorad Dodik otvoreno može govoriti da �e Bosna i Hercegovina pro�i kao bivša Jugoslavija i da �e se raspasti.

Što se ti�e uticaja Dobrice �osi�a i akademika i druga�ije postavljenih velikodržavnih aspiracija o kojim vi govorite, u tom slu�aju trebao bi da postoji ozbiljan plan zvani�nog Be-ograda kako on vidi Srbiju za dvade-set ili pedeset godina. Me�utim, ja smatram da zvani�ni Beograd nema

tu viziju koja bi dugoro�no pozicio-nirala Srbiju i da postoji jedna poli-tika koja ide cik-cak, koja se provodi od danas do sutra i u kojoj se vidno primje�uju uticaji tih intelektual-no-nacionalisti�kih krugova, gdje je Dobrica �osi� jedan od njihovih simbola. Taj uticaj bi prema politi�-kim programima mogao i trebao da pripada stranci Vojislava Koštuni-ce DSS, ali na žalost njega je mogu-�e identifikovati i u Demokratskoj stranci na �ijem se �elu nalazi Boris Tadi�. Istina, Srbija ima svoja legi-timna prava da se brine o položaju Srba van granice Srbije, da im po-maže, ako ho�e da ulaže u Telekom Srpske, ali rješavanje nekih statusnih problema, to jednostavno ne dolazi u obzir jer je to ve� uplitanje u le-gitimne stvari suverene države“, za-klju�uje za naš list publicista Boško Jakši�.

Nova strategija Vlade u Beogradu mnoge je podsjetila na �uveni Me-morandum Srpske akademije nauka i umjetnosti, koji je, uvode�i pitanje ugroženosti Srba van Srbije, udario temelje programa Velike Srbije. Me-�utim, mnogi analiti�ari u Srbiji ne znaju da se zapravo radi o prepako-vanom Memorandumu, koji srbijan-ske vlasti uveliko provode.

Program, strateški ciljevi i metode sadržani u Memorandumu 2

- Umanjiti odgovornost Srbije za po�injene zlo�ine i razaranja, te optužnicama, potjernicama i mon-tiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan položaj sa državama u okruženju.

- Odvratiti pažnju regionalnih i me�unarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbi-janskog politi�kog, obavještajnog i vojnog vrha i politi�kog vrha Repu-blike Srpske kojem se sudi u Haš-kom tribunalu.

- Susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u položaj da odu-stanu od tužbi najavljenih pred me-�unarodnim sudovima.

- Pokajni�kim akcijama dovesti Srbiju u jednak položaj sa stradalim i ošte�enim državama iz okruženja.

-Insistirati na zatvaranju Haš-kog tribunala i na su�enju generalu Ratko Mladi� pred doma�im pravo-su�em.

- Destabilizovati vlade susjednih država, provocirati unutrašnje neza-dovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije.

- Pomagati odcjepljenje Republi-ke Srpske.

- Insistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Ko-sovu i izvršiti tranziciju srpskih za-jednica u državama regiona u unitar-nu, svesrpsku zajednicu

- Zaustaviti odvajanje Vojvodine, sprije�iti dalju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajed-nice u Sandžaku.

(Slobodna Bosna,

br. 749, 24.03.2011.)

INFO ZLO�IN

Vlahovi� negirao krivicu za ratne

zlo�ine„�asni sude, nisam

kriv“, izjasnio se Vese-lin Vlahovi� zvani Batko u �etvrtak pred sudijom za prethodno saslušanje Suda BiH po svih 56 ta-�aka optužnice koja ga, izme�u ostalog, tereti za ubistva, silovanja, mu�e-nja, plja�ku i protjeri-vanja nesrpskog stanov-ništva u sarajevskom na-seljima Grbavica, Vraca i Kova�i�i tokom 1992. godine.

Obzirom da se izja-snio kako nije kriv, u roku od 60 dana po�et �e glavni pretres u kojem �e o njegovoj krivici od-lu�ivati sudsko vije�e. Tužilaštvo BiH je spre-mno, kaže glasnogovor-nik Boris Grubeši�.

„Tokom našeg doka-znog postupka namje-ravmo izvesti 105 svje-doka i dva stru�na vje-štaka, �ijim iskazima �emo dokazivati kriv-nju ovog optuženog. Tako�er, priložit �emo više stotina materijal-nih dokaza i dokume-nata, me�u kojima su i izvještaji sa ekshumacija i identifikacija žrtava“, navodi Grubeši�.

Svjedoci zlo�ina za koje �e se suditi Batku, bivšem bokseru iz Nik-ši�a, o njemu govore kao o osobi koja je uživa-la u mu�enju. Jedna od njegovih žrtava, zato�e-nik logora na Grbavici u nekadašnjoj prodavnici „Digitron Buje“, za me-dije ga je svojevremeno opisao:

„Batko, gdje god je znao da ima musliman, Hrvat, nije bitno, do�e im na vrata i kaže: ’Halo, imaš li 2.000 maraka da otkupiš glavu?’ Ako �o-vjek nema, ubije ga. I ako ima... Bilo je slu-�ajeva �ak ako �ovjek kaže da ima 2.000 mara-ka, da onda kaže: ’Gdje su ti ostale?’ Volio je da je uvijek prvi u svemu. Ako je neka plja�ka u pitanju da je on tu glav-ni, da ide. Volio je da on ima uvijek dobro oruž-je, da ga uvijek isproba, zna�i da ubije nekoga iz njega. �ak je i jednu sa-blju nosao uza se, sablju je uvijek nosio.“

U sudnici Batko nije bio glasan. Nakon izjaš-njenja i pitanja sudije razumije li optužnicu, samo je dodao:

„Naveden je veliki broj krivi�nih djela koje nisam po�inio i u kojim nisam u�estvovao, a sta-vili su mi ih na teret.“

IZVOR: RADIO SLOBODNA EVROPA

32 1. APRIL 2011.

Ne postoji ve�i ema-net kojim su �ovjek i žena, podjednako

obavezani, od onog da su dužni svojoj djeci dati pra-vilan odgoj. Onog momen-ta kada postanu roditelji ve� polako po�inju shvata-ti da „podizanje djece nije tako jednostavno“ kako im se, koliko ju�er, dok su sami bili mali, �inilo. Posto-ji mnogo studija koje su se bavile problemom odnosa roditelja i djece. One nam mogu biti od velike koristi za edukaciju. Njihova uloga nije da daju gotova pravila koja se mogu primjenjivati u svim situacijama iz razlo-ga što ni kod sli�nih pro-blema nema dva ista slu�aja. Me�utim, ove studije mogu biti od pomo�i da u velikoj mjeri shvatimo konekciju izme�u odraslih i djece i da nam stvari bude jasnije. Ta-ko�er, na taj na�in sti�emo više iskustva u svom rodi-teljskom „zanatu“.

Roditeljski poziv bit �e jednostavan, kao i svi ostali, ukoliko se „prona-�e“ dobar na�in odnosa i

uticaja na dijete. Ali, iako se pridržavamo nekih op-štih pravila, iako napredak društvenih nauka sve više i više razjašnjava proble-me karaktera i porodi�nih odnosa, svaki pojedina�an slu�aj ne�e biti manje spe-cifi�an, jer svako bi�e se ra-zlikuje od drugih, a i život nas, bez svake sumnje, mi-jenja. Vaspitanje se možda, u izvjesnom smislu, sastoji u mijenjanju roditelja, jer i vaspitanje roditelja unapre-�uje vaspitanje djece.

Zar naš Poslanik Mu-hammed s.a.w.s. u ovom kontekstu ne kaže: „Dijete se vaspitava dvadeset godi-na prije njegovog ro�enja“, tj. treba da budu vaspitani i edukovani roditelji.

Maj�instvo i o�instvoMaj�instvo, subjektivan

roditeljski osje�aj majke, za žene predstavlja najvažni-ji izvor li�nog identiteta, mnogo snažniji od bra�nog statusa ili profesije. Maj-�instvo je temelj li�nog is-punjenja, razvoja i sre�e, ali ono je i izvor najve�eg

straha, depresije i teskobe. Ono donosi osje�aj ispu-njenja, ali i ekonomskog te-reta, ograni�avanja i podre-�enosti. Zbog toga mnogi smatraju da nije mogu�e podvesti pojam maj�instva pod zajedni�ki imenitelj, nego da je ono jedinstven doživljaj, poseban i druga-�iji za svaku majku. Pa ipak, uprkos razli�itostima uslo-va u kojima se odvija maj-�instvo, postoji skup aktiv-nosti, tzv. „maj�inska prak-sa“ koja je bit maj�instva, a podrazumijeva njegu, zašti-tu i odgajanje djece.

Što se ti�e o�instva, su-bjektivan doživljaj roditelj-stva kod o�eva se done-kle razlikuje od onoga kod majki. Najprije, ve�i je pri-tisak na žene da postanu majke nego što je na muš-karce da postanu o�evi. No i pored toga, sve više istra-živanja pokazuje da postoji jedinstvena, zasebna veza otac-dijete, koja je neza-visna od veze majka-dije-te ili otac-majka. Ona je provjerena istraživanjem na 55.000 parova otac-dijete u

23 razli�ite kulture, a po-stoje i pokušaji da se do-kaže i njena biološka ute-meljenost. Stoga savreme-na, uglavnom humanisti�ka psihološka shvatanja o�in-stvo smatraju bitnim �ini-ocem muškog identiteta, a osuje�enost potrebe za o�instvom smatraju izvo-rom prekida kreativnog ra-zvoja odraslog muškarca.

Muško-ženski posloviZa razliku o tradicional-

nog shvatanja da se rodi-teljstvo može poistovije-titi s maj�instvom, da je maj�instvo za (razliku od o�instva) biološki uteme-ljeno i zbog toga nerazdvo-jiv dio ženskog, a ne muš-kog identiteta, te da o�evi imaju važnu ulogu u ispu-njavanju roditeljstva samo preko materijalne i psiho-loške potpore ženi – majci ili pak svojim specifi�nim doprinosom putem igre i razgovora, savremeni se pojam roditeljstva shvata kao „ravnopravno roditelj-sko partnerstvo“.

Ravnopravni roditeljski partneri se bore protiv pre-drasuda, uvriježenih stere-otipa o�instva i maj�instva i rodno podijeljene radne uloge u ku�i i van nje. Božji Poslanik s.a.v.s. nam je svo-jim primjerom pokazivao da u islamu nema mjesta toj vrsti podjela, pomažu-�i u pripremi hrane, �iste�i svoju odje�u, drže�i svoju mezimicu Fatimu u svom krilu, kritikuju�i jednog od deputata koji mu je kazao da nikada nije pomilovao niti jedno svoje dijete, ka-zavši mu „da mu je srce poput kamena“.

Roditelji svakodnev-nim dogovorom, zajedni�-ki i fleksibilno odlu�uju o podjeli dužnosti i poslova oko djece, s djecom i zbog djece, i to prema na�elu svrsishodnosti, ekonomi�-nosti i pravi�nosti raspo-djele napora i vremenskih resursa, a ne prema na�elu „muških“ i „ženskih“ po-slova, „maj�inih“ i „o�evih“ zadataka.

Maj�instvo, subjektivan roditeljski osje�aj majke, za žene predstavlja najvažniji izvor li�nog identiteta, mnogo snažniji od bra�nog statusa ili profesije. Maj�instvo je temelj li�nog ispunjenja, razvoja i sre�e, ali ono je i izvor najve�eg straha, depresije i teskobe. Ono donosi osje�aj ispunjenja, ali i ekonomskog tereta, ograni�avanja i podre�enosti. Zbog toga mnogi smatraju da nije mogu�e podvesti pojam maj�instva pod zajedni�ki

imenitelj, nego da je ono jedinstven doživljaj, poseban i druga�iji za svaku majku.

Savremeno roditeljstvo„ D I J E T E S E V A S P I T A V A D V A D E S E T G O D I N A P R I J E N J E G O V O G R O � E N J A “

PE

DA

GO

GIJ

A

AMELA MURATOVI�

INFO MERHUMI

Tahir-ef. Toti�

Dana 26.02.2011. god. preselio je na Ahi-ret Tahir-ef. Toti�, imam u penziji. Ro�en je 1925. god. u selu Ursule kod Sjenice.

Poti�e iz vjerni�ke porodice koja je u svo-joj familiji imala mnoge imame. Njegov djed je bio hoža, pa i njegov brat Amir sa završenom Medresom u Novom Pa-zaru. Poslije rane smrti brata Amira, Tahir-efen-dija nastavlja njegovim putem da u�i odabrane knjige i vanredno zavr-šava u roku Medresu u Prištini. U rodnom selu Ursule službovao je na mjestu imama u džema-tu do penzije, te nastav-lja sa aktivnim radom do svoje smrti.

Osim ostalih njego-vih zasluga, pokrenuo je pitanje izgradnje džami-je. On nije bio samo po-kreta� akcije, nego je i svojim sredstvima u�e-stvovao u izgradnji po-menutog objekta. �itav svoj dugogodišnji život posvetio je islamu i nje-govom u�enju. Vodio je ra�una o omladini da bi im prenio svoje zna-nje, u�io ih da biti dobar vjernik i musliman zna�i nositi svoju vjeru i živje-ti u skladu sa njom.

Da je rahmetlija uži-vao veliki ugled ne samo u svom džematu, nego i na cijelom podru�ju op-štine Sjenica, vidi se i po tome što mu je na dže-nazi prisustvovao veli-ki broj džematlija, kako iz njegovog sela tako i iz svih okolnih sela i su-sjednih gradova, te veliki broj vjerskih službenika.

Iza sebe je ostavio su-prugu Zejnu, sinove Ra-miza, Jusufa i Nuradina, k�erke Fatimu, Eminu i Nuriju, kao i mnogu unu�ad i praunu�ad.

IZVOR: INFORMATIVNA SLUŽBA MEDŽLISA IZ-E SJENICA

BROJ 211/XV 33

PE

DA

GO

GIJ

A

Novovjekovno obrazovanje iz kojeg je istjetan odgoj dovelo je do apsurdne pojave: ratovi „pe�inskog �ovjeka“' tek su bezazlena šala u usporedbi sa ratovima civi-

lizovanog ljudstva, naoružanog znanjima ste�enim obrazovanjem kao dresurom. MR. MUSTAFA-EF. FETI�

Odgoj ili obrazovanjeS A V R E M E N A S H V A T A N J A I S L A M S K E P E D A G O Š K E M I S L I

Školovanje i obrazovanje je barem tokom posljednja dva stolje�a posvuda postalo do-

stupno svima. I u tome ne bi bilo nikakvog zla da obrazovanje nije bilo ispražnjeno od odgoja, da nije u�injeno masovnim, to jest, znanje je novovjekovnim klišeima obra-zovanja prenošeno u�enicima, stu-dentima, ljudima na na�in mase, i to zapravo tako da se na njih nije samo gledalo kao na masu, nego su bili i u�injeni masom! Zbog toga što je masa po sebi fizikalni pojam, u masi ne samo da se ne vidi ni-koji lik, ve� se u njoj gubi svaki lik, svaka pojedina�na osobenost. Zbog toga su mnogolike ideolo-gije 19. i 20. stolje�a i na Zapadu i na Istoku, pogotovu one koje su došle na vlast, imale u svojim po-liti�kim programima „obrazovanje narodnih masa“. Od „obrazovanja narodnih masa“ do njihove dresure preostao je samo mali korak! Tota-litarni režimi, ondje gdje su uspje-li do�i na vlast, taj su korak, kao što je poznato, poduzeli. Ali, ne samo da su u ovakvom masovnom obrazovanju primatelji, recipijen-ti znanja reducirani na masu, ve� je i samo znanje u�injeno masom, prenošeno je kao masa izolova-nih, odvojenih �injenica neke dis-cipline. Nauke su svijet izdijelile, poput zvijeri kada se ustreme na lešinu raznose�i svaka svoj prigra-bljeni komad. Ovako ustanovlje-ni koncepti masovnog obrazovanja tokom dva protekla stolje�a zane-marivali su odgoj u�enika, odgoj pojedinca. Školovanje je prestalo biti odgajanje. Posljedice ne samo da su bile kobne, ve� i neizbježne. Ovome ne treba mnogo dokaza. Plinske komore holokausta stvorili su vrhunski obrazovani, ali neod-gojeni akademici. Etni�ka �iš�enja posljedica su projekata mišljenja vrhunski obrazovanih, ali neodgo-jenih profesora.

O ovome se danas isuviše mnogo piše, kao i o ekološkoj katastrofi planetarnih razmjera. Drevne civilizacije zakorjenile su se oko rijeka i morskih zatona. Sa-vremeno obrazovanje i armija na njemu obrazovanog, ali neodgoje-nog ljudstva, zatrovali su te rijeke i zatone. Niko uman ne može pore�i �injenicu da je savremeno obrazo-vanje iz kojeg je izlu�ena kompo-nenta odgoja dresiralo armije na-u�nika koji ne samo da se ne stide pred prirodom, ve� ni ne pomi-šljaju na mogu�nost da se, recimo, fizika ili hemija moraju pozabavi-ti �injenicom nau�nikovog stida pred prirodom, njenom graciozno-

š�u i iskonskom netaknutoš�u! To, me�u ostalim, govori da su ma-sovni obrazovni sistemi, lišavaju�i obrazovanje odgajanja, doveli do drsko neodgovornog znanja.

„�ovjek znan, a neodgovoran nalik je onoj dresiranoj ma�ki iz pomenute parabole. Tako obrazo-van �ovjek, tako obrazovano �o-vje�anstvo, zapravo takvo obrazo-vanje uvijek �e uzma�i, uvijek �e biti poraženo pred provalom puke prirode. Ali, postavši naoružana neodgovornim obrazovanjem, sada je razularenost puke ljudske priro-de daleko opasnija negoli je slu�aj s

provalom te prirode kod neobrazo-vanog „divljaka“. Dosta je na ovom mjestu, a u kontekstu spomenute konstatacije, prisjetiti se metafore o �ovjeku kao stanovniku od priro-de zgotovljenog zdanja - pe�ine. Ta je metafora omiljena religiji, filo-zofiji, povijesti, umjetnosti... Kao što je pužu priro�ena ku�ica koju nosi na sebi, tako i �ovjek pe�inu nije zaboravio, nosi je u dubinama svoje prirode, ili barem nosi daleko sje�anje na nju. Premda nam religi-je govore da je kontrapunkt pe�ini uvijek bio hram (u islamu je jedan

takav hram poznat kao Kaba), kao simbol vjere i mjere, reda i simetri-je, kao simbol odgoja i, napokon, kao granica dokle se smije kro�iti, ipak je pe�ina ostala duboko poto-pljena u dubinama �ovjekovog pra-davnog sje�anja. Pe�ina, vatra, dim, lov, plja�ka... Svemu tome �ovjek se tokom povijesti cikli�ki vra�a i od plja�kaškog zova teško se odu-pire.“

Novovjekovno obrazovanje iz kojeg je istjetan odgoj dovelo je do apsurdne pojave: ratovi „pe�inskog �ovjeka“' tek su bezazlena šala u usporedbi sa ratovima civilizova-

nog ljudstva, naoružanog znanjima ste�enim obrazovanjem kao dre-surom. Ratovi koji su izbili tokom nama najbližih stolje�a, uprkos �i-njenici da �ovje�anstvo nije bilo ni-kada obrazovanije kao tokom 19. i 20. stolje�a, pokazuju da baš ova-kvim obrazovanjem obrazovano ljudstvo nije imalo snage suprosta-viti se ne samo davnom zovu pe�i-ne, vatre i plja�ke, zovu lova i gra-beži, nego je, štaviše, ljudstvo sada u tom zovu opasnije jer je u zlu efi-kasnije. Najmanje nekoliko deseti-na velikih svjetskih gradova spalje-

no je rukama obrazovanog, ali ne i od-gojenog �ovje�anstva ratovima u 20. stolje�u i na Zapadu i na Isto-ku. Kao da je bila želja cijelog obra-zovanog, ali ne i odgojenog �ovje-�anstva pretvaranje cijelog svijeta u pe�inu, sa velikim prizorom vatre, plamena i dima!

Masovno obrazovanje i savre-mena škola do�ekuje u�enike sa sre�enim kabinetima, efikasnim obrazovnim programima i udžbe-nicima. Ali, udžbenici moderne fi-zike ne sadrže ni spomena o stidu. Knjige moderne hemije ne sadrže ni rije�i o sramu. Udžbenici mo-derne biologije ne sadrže ni alu-zije o skromnosti. Redom bismo mogli dopisivati imena današnjih nauka. I uvijek izre�i kategori�ki sud da njihovi udžbenici ne sadr-že ni spomena bilo koje odgojne ili moralne konstante, a kamoli da su koncipirani po tim konstantama. Staviše, ruglu su izvrgnuti oni gla-sovi danas u svijetu koji insistiraju na uvo�enju moralnih sadržaja u udžbenike. Kao da je, recimo, �o-vjek samo po umnosti �ovjek, a ne i po stidu! To pokazuje da ovi udž-benici obrazuju, ali ne odgajaju. A odgoj podrazumijeva, prije svega drugog, priznanje više svrhe i višeg razloga u�enja, znanja i podu�ava-nja. Odgoj je utemeljen na kulturi, kultura na vjeri, a vjera na Krajnjoj Svrsi, Bogu dž.š.

Znati zakone hidraulike, znati napraviti vodovod stvar je obrazo-vanja. �istiti se, pak, vodom stvar je odgoja i kulture. Znati formu-lu sapuna i napraviti sapun stvar je nauke, upotrijebiti, pak, sapun kad je potrebno stvar je odgoja. Zarobiti protivnika u ratu stvar je vojne vještine i znanja, poštediti mu život i �uvati mu dostojanstvo stvar je odgoja.

Savremeni obrazovni siste-mi morat �e se kad-tad podsjetiti na klasi�ne rasprave o �ovjekovoj duši i odgoju, morat �e se vrati-ti drevnim u�iteljima �ovje�anstva koji su odredili podru�je obrazo-vanja i podru�je odgoja. Kao što je obrazovanje vježbanje mentalnih mo�i, tako je i odgoj prosvje�ivanje unutarnje savjesti, prosvje�ivanje samog srca. Stoga su obrazovanje i odgoj dvije ravnopravne strane �o-vjekovog duhovnog uspravljanja, baš kao što i ptica ravnomjerno leti s oba svoja krila. Ali u današnjem obrazovanju te su strane uveliko neravnopravne.

34 1. APRIL 2011.

Obimna izložba o umjetno-sti islamskog svijeta u be�kom

Umjetni�ko-historijskom muzejuUmjetni�ko-historijski muzej (KHM) u

Be�u od 22. marta prikazuje obimnu izložbu o umjetnosti islamskog svijeta. Izložba posjetio-cima pruža pregled 1000 godina stare islamske historije, bogatstva, raznolikosti i širenja islam-ske kulture, kao i njen umjetni�ki razvoj, obilje-žen intenzivnom kulturnom razmjenom i res-pektom prema drugim kulturama, saopšteno je iz Compressa Sarajevo.

Na izložbi je predstavljeno 350 izabranih predmeta od kojih je gotovo tre�ina izložena prvi put. Predmeti nastali u kulturnom krugu od Španije do Indije i Kine poti�u iz perioda od 8. do 18. stolje�a.

Zastupljeno je mnoštvo umjetni�kih vrsta i materijala, tekstila, metalnih radova, keramika i staklo, minijature, iluminirani kur‘anski ruko-pisi i umjetni�ki radovi od slonove kosti, kame-na, drveta, kao i nakit.

Radovi su djela anonimnih umjetnika, a do-kumentuju niz najvažnijih dinastija, kao i cen-tre mo�i i umjetnosti: Damask, Bagdad, Kairo i Samarkand, Granada i Delhi.

Svi predmeti na izložbi poti�u iz zbirke „Al-Sabah“, koja je djelo šejka Nassera el-Ahmeda el-Džebera el-Sabaha, sina kuvajtskog emira, te njegove žene Hussah Sabah el Salem el-Sabah, koju su 1983. godine zajedno stavili na raspola-ganje kuvajtskom Nacionalnom muzeju.

Šejk je predmete svoje zbirke skupljao na putovanjima.

Prije Be�a izložba je prikazana u Milanu. U Be�u �e biti otvorena do 19. juna.

(Vijesti.ba/Fena)

NATO preuzima komandovanje akcijom u Libiji

NATO je po�eo „provoditi operacije vezane uz zonu zabrane leta“ iznad Libije i uvoditi po-morski embargo na oružje, saopštio je u nedje-lju kanadski general �arls Bu�ard, imenovan u petak na �elo operacije NATO-a u Libiji.

„Imenovan sam komadantom združenih snaga za operacije embarga. Ujedno smo po-�eli uspješno provoditi operacije zone zabrane leta“, istakao je general Bu�ard.

„Uz partnere koji nisu �lanovi NATO-a, NATO �e u�initi sve što može kako bi sprije�io korištenje vazdušnih snaga, te �e to u�initi pa-žljivo i precizno sprje�avaju�i pogibiju stanov-ništva Libije“, kazao je general. „Naš je zadatak zatvoriti libijski vazdušni prostor za sve letove, osim spasila�kih i humanitarnih“, kazao je on.

Vojne operacije NATO-a u Libiji uklju�uju uvo�enje zone zabrane leta i embargo na oruž-je, po naredbi NATO-a.

General Bu�ard bi mogao zatim preuzeti „komandu nad svim vojnim operacijama“ radi zaštite civila od jedinica odanih pukovniku Muameru Gadafiju, ako 28 �lanica donese od-luku da NATO preuzme na sebe cjelokupnu operaciju.

Pobunjenici zauzeli Gadafijev rodni grad Portparol libijskih pobunjenika Šemsidin

Abdulmolah rekao je da su oni preuzeli kontro-lu nad Sirtom, rodnim gradom Muamera Gada-fija, isto�no od Tripolija.

Izazovi Libije: Dobre namjere ili krvavo blato

Grad je tokom nedjelje uve�e bio i meta na-pada iz vazduha koalicionih snaga. Dodaju�i da pobunjenici nisu naišli na ve�i otpor Gadafije-vih snaga.

Novi udari uslijedili su nakon što je NATO preuzeo punu komandu nad cijelom operacijom u Libiji, pokrenutu radi sprovo�enja rezolucije UN za zaštitu civila.

Novinari stranih medija iz Sirte javili su da se tokom no�i u tom gradu �ulo nekoliko ek-splozija, a potom i preleti aviona.

„Odisejeva zora“Odlu�eno je da �e NATO preuzeti koman-

dovanje nad akcijom „Odisejeva zora“ u Libiji. Ovaj vojni savez �e sprovoditi sve vidove

Rezolucije 1973 Savjeta bezbjednosti UN-a, odlu�eno je nakon sastanka 28 ambasadora ze-malja �lanica NATO-a u Briselu.

Tako�e, od diplomata se može �uti kako NATO-ova intervencija ne�e i�i u smjeru po-drške pobunjenicima. Severnoatlantski savez, prema njihovim tvrdnjama, želi ostati nepristra-san u sukobu, te zaštititi civile i naseljene zone, u skladu s Rezolucijom 1973 UN-a.

Pobunjenici kontrolišu naftu na istoku zemlje

Portparol libijske vlade Musa Ibrahim rekao je da su tri mlada Libijca ubijena u udaru iz vaz-duha u luci nedaleko od Sirte.

Dopisnik agencije „Rojters“ iz Sirte javio je da su se tokom no�i u gradu �ule �etiri eksplo-zije. Prema njegovim rije�ima, konvoj od dva-desetak vojnih vozila, uklju�uju�i i protuvaz-dušne topove na kamionima, napustio je Sirtu i kre�e se ka zapadu u pravcu Tripolija uz više desetina civilnih automobila.

Pobunjenici napreduju ka zapadu, Gadafijeve snage oslabljene

Analiti�ari navode da napredovanje pobu-njeni�kih snaga duž libijske obale na Sredoze-mlju ukazuje na to udari iz vazduha zapadne koalicije preokre�u situaciju u korist slabo nao-ružanih i nekoordinisanih pobunjeni�kih snaga.

Pobunjenici su vratili kontrolu nad glavnim naftnim terminalima na istoku Libije - Es Sider, Ras Lanuf, Brega, Zuteina i Tobruk, dok sve ukazuje na to da se Gadafijeve snage utvr�uju na zapadu te severnoafri�ke zemlje.

Radio Slobodna Evropa

Sirija: Šestoro mrtvih u lu�kom gradu

Predsjednik Bašar al-Asad, suo�en s najdu-

bljom krizom u 11 godina njegove vlasti nakon što su snage bezbjednosti otvorile u petak vatru na demonstrante u južnom gradu Deri, oslobo-dio je 260 zatvorenika, o�ito pokušavaju�i zau-staviti širenje protuvladinog pokreta. Vijesti iz sjevernog lu�kog grada Latakije, me�utim, uka-zuju da se nemiri još uvijek šire.

Došle su vijesti o više od 20-ro mrtvih u

petak, a radnici medicinskih službi su rekli da je tokom prošle nedjelje samo oko Dere ranje-no više desetina ljudi. Takvi protesti bi još prije nekoliko mjeseci bili nezamislivi u toj najstrože nadziranoj arapskoj zemlji.

Butaina Šaban, viša Asadova savjetnica, rekla je službenoj novinskoj agenciji da je Sirija bila na „meti projekta sijanja sektaških sukoba kako bi se pokopala država i njen jedinstveni model suživota“.

Sirijski aktivista za ljudska prava Amar Ku-rabi agenciji „Rojters“ u Kairu je rekao da su „najmanje dvije osobe ubijene kada su policij-ske snage otvorile vatru na demostrante koji su pokušavali zapaliti zgradu vladaju�e stran-ke Baas“.

Sirijski disident u egzilu Mamun al-Homsi „Rojtersu“ je telefonom iz Kanade rekao da ima „imena �etiri šehida koji su pali u Latakiji“.

Službena novinska agencija prenijela je izja-vu izvora iz vlade koji je rekao da snage be-zbjednosti nisu pucale na demonstrante, nego je jedna naoružana grupa zauzela krovove i pu-cala na gra�ane i snage bezbjednosti ubivši pet osoba od petka.

(Hina)

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku u sjeni rata u Libiji

U sjeni doga�aja u Libiji, Jemenu, Siriji i Ba-

hreinu eskaliralo je stanje i u palestinskim po-dru�jima. Spirala nasilja je pokrenuta i zamjenik izraelskog premijera Silvan Šalom ve� upozo-rava da bi se Izrael mogao osje�ati prisiljenim pokrenuti novu vojnu operaciju ve�ih razmjera kako bi srušio Hamasov režim u Pojasu Gaze.

Nova eskalacija je barem posredno poveza-na s doga�ajima na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku. Jer, zahtjevi za slobodom, politi�kim sudjelovanjem i blagostanjem �uju se i u Pojasu Gaze i Zapadnom Jordanu. Na zaposjednutim palestinskim podru�jima kuha. U Gazi i Rama-lahu su prošle sedmice demonstrirali ve�inom mladi ljudi, ali ti protesti su ostali gotovo nepri-mije�eni. I Hamas u Pojasu Gaze i autonomne vlasti u Zapadnom Jordanu su protiv demon-stranata upotrijebili silu. U Gazi je najmanje jedna osoba poginula.

Istovremeno predsjednik Mahmud Abaz se trudi oko pomirenja s Hamasom. On je spre-man posjetiti Pojas Gaze i sastati se s tamoš-njim premijerom Ismailom Hanijehom. Zajed-ni�ki bi mogli formirati prijelaznu vladu koja bi u roku od šest mjeseci organizovala nove iz-bore.

U Jerusalemu je to bio znak za uzbunu. To je posljednje što izraelska vlada priželjkuje, da se Palestinci slože. Da zajedni�ki iznesu svoje za-htjeve i poja�aju nastojanja oko uspostave pale-stinske države. Da oja�a njihova legitimnost na me�unarodnom nivou i da tako postanu ja�i u zastupanju svojih interesa.

To se može sprije�iti samo ako se ponovo pokrene vrzino kolo nasilja. A to je strategija za koju Izrael uvijek može na�i spremne saradnike me�u ekstremistima Islamskog džihada i oru-žanog krila Hamasa u Pojasu Gaze.

Dok svijet gleda na Libiju, Jemen i Siriju, u Izraelu i palestinskim podru�jima se, dakle, po-novo zaoštrava stanje. Opravdan je strah da bi Izrael mogao iskoristiti povoljnu situaciju da razbije sve pokušaje ponovne uspostave sloge me�u Palestincima. Jer, ultra-desna vlada u Je-rusalemu nalazi se pod velikim pritiskom. U revolucionarnom arapskom svijetu, u kojem se narodi bude i zahtijevaju svoja prava, ni Pa-lestinci ne�e mirovati i mirno promatrati kako jevrejski doseljenici zauzimaju njihovu zemlju i sve više nestaju njihovi izgledi za uspostavu vla-

BROJ 211/XV 35

stite države.Doga�aji u arapskom svijetu i Zapad prisi-

ljavaju na djelovanje. On ne može podupira-ti pobunjenike u Libiji i demokratski pokret u arapskim zemljama, a i dalje šutjeti o nepravdi prema Palestincima. Politi�ari u Jerusalemu ve� zahtijevaju novu ofenzivu u Pojasu Gaze, poput one prije dvije godine. Ako do toga do�e bilo bi vrijeme da se Izraelu uskrati potpora i zabrana letenja uvede i iznad Pojasa Gaze.

U Siriji poginulo 12 ljudi, ukinuto vanredno stanje

Dvanaestoro ljudi poginulo je u sukobima u luci Latakiji na sjeverozapadu Sirije. Sirijska luka Latakija nalazi se 350 km sjeverozapadno od Damaska, a u njoj žive suniti, krš�ani i alavi-ti. U Siriji je danas ukinut zakon o vanrednom stanju koji je na snazi od 1963. godine.

(www.dw-world.de)

Cijene nafte �e i dalje rastiCijene sirove nafte rastu i dalje, a eksperti za

energiju brinu o efektu borbi izme�u pobunje-ni�kih i vladinih snaga u Libiji i novouvedene zone zabrane leta na libijsku proizvodnju nafte.

U libijskom naftnom terminalu Zvitina, sje-veroisto�no od Bengazija, zapaljene cisterne za gorivo odslikavaju ošte�enja u libijskoj naftnoj proizvodnji, koja je sa oko 1,6 miliona bare-la dnevno spala na manje od 400 hiljada. Šukri Hanam, predsjednik Libijske naftne korporaci-je, kaže da njegova zemlja o�ajni�ki nastoji da nafta ponovo pote�e kao i ranije: „Gledat �emo, �ak, da dajemo direktne ugovore kompanijama iz bilo koje zemlje koje su voljne i spremne da do�u i rade u ovoj zemlji.“

Poreme�aj proizvodnje je rezultirao naglim skokom cijena nafte, a raste zabrinutost da bi se neredi mogli proširiti i na druge zemlje proi-zvo�ja�e nafte na Srednjem Istoku.

Štete izazvane zemljotresom i cunamijem u Japanu samo još više stvaraju zabrinutost. Kriza oko nuklearne elektrane Fukušima izgleda da se stabilizuje, ali analiti�ari kažu da �e Japan vjero-vatno pove�ati uvoz nafte i gasa kako bi nado-knadio gubitak energije iz ošte�enih nuklearnih postrojenja. Oliver Rot, marketinški strateg u Close Seydler banci kaže: „Trenutna intervenci-ja u Libiji nije previše u fokusu finansijskog tr-žišta. Mnogo više nas brine cijena nafte i Fuku-

šima.“Kao rezultat toga, cijene nafte ostaju kraj-

nje neuravnotežene. Jan Randolf iz firme IHS Global Insight o�ekuje da se trend rasta cijena održi: „Potražnja raste u korelaciji sa snabdije-vanjem ili otežanim snabdijevanjem. Zato su ci-jene nafte rasle ovih nekoliko godina, a povrh svega je stalna fluktuacija snabdijevanja. Jer to dodaje 10 do 20 dolara kao zaštitnu premiju na cijenu nafte.“

Eksperti kažu da �e cijena nafte u narednim mjesecima vjerovatno sti�i do 120 dolara po ba-relu. Ekonomisti kažu da to direktno vodi do skuplje hrane i benzina, što je novi pritisak na ionako slab globalni oporavak.

Mrtvi i ranjeni u Jordanu i Bahreinu, protesti u Arabiji AMAN/MANAMA/RIJAD - Jedna osoba

je poginula, a više od 100 je povre�eno u petak u glavnom gradu Jordana (na fotografiji) kada su jordanske snage bezbjednosti upotrijebile vodene topove i palice kako bi sprije�ile sukobe izme�u pristalica vlade i demonstranata.

Amer Gairi Saad izjavio je „Rojtersu“ da je njegov otac Gairi (57) preminuo u bolnici nakon što ga je policija pretukla kada je poku-šavala da rastjera ljude koji su se okupili u blu-zini Ministarstva unutrašnjih poslova u Amanu.

„Moj otac je izašao iz ku�e da bi vidio da li je moj brat dobro, a onda ga je policija pretu-kla, odveden je u bolnicu i tamo je i preminuo“, rekao je on.

Snimatelja britanske novinske agencije pre-tukle su pristalice vlade i jordanske snage be-zbjednosti.

Medicinski izvori su izjavili AFP da je više od 100 ljudi povrije�eno, uklju�uju�i i policaj-ce, a da se dvije osobe nalaze u kriti�nom stanju. Izvješta� AFP je javio da je policija pokušala da rastjera i studente koji su protestovali zahtijeva-ju�i reforme u zemlji i tom prilikom upotrijebi-la vodene topove.

Nekoliko studenata je uhapšeno.Nasilje se dogodilo kada se oko dve hiljade

ljudi pridružilo protestima u centru prijestolni-ce gdje se traži raspuštanje parlamenta i odlazak premijera.

Njih je kamenicama napalo oko 200 prista-lica vlasti.

U sli�nom sukobu u �etvrtak je na central-nom trgu povrije�eno 35 osoba, ispred Mini-starstva unutrašnjih poslova u Amanu.

Ovo su najžeš�i incidenti do kojih je došlo tokom tri meseca demonstracija u Jordanu in-spirisanih prodemokratskim protestima širom arapskog sveta.

Bahrein: Jedna osoba umrla, 50 povrije�eno

Jedna osoba je umrla, a najmanje 50 njih je povrije�eno kada su bahreinske bezbjednosne snage ispalile suzavac na antivladine demon-strante, tvrde opozicioni aktivisti u Bahreinu.

Ne obaziru�i se na odluku o uvo�enju van-rednog stanja i zabrani javnih okupljanja, na hi-ljade ljudi protestovalo je poslije molitve u šiit-skim gradovima u Bahreinu, prenijela je agen-cija AP.

Pripadnici policije za razbijanje demonstra-cija, uz podršku vojske, ispalili su suzavac na demonstrante u šiitskim selima Malakija, Kar-zakan i nekoliko drugih naselja zapadno od pri-jestolnice Maname, a protesti su zabilježeni i na obližnjem ostrvu Sitra, gdje se nalazi bahrein-ska naftna industrija.

Opozicioni lideri tvrde da je smrt jedne osobe prouzrokovao dim od suzavca koji je

uba�en u njegovu ku�u, a da je u neredima po-vrije�eno najmanje 50 ljudi, uglavnom od sa�me koju su ispalile režimske snage.

U protestima koji u Bahreinu traju više od mjesec dana do sada je stradalo najmanje 20 ljudi, a me�u njima i dva policajca.

Bahreinske vlasti odbile su, u me�uvreme-nu, prijedlog opozicije da se sprovede nezavi-sna istraga o uzrocima smrti demonstranata i navodima da je povrije�ene ljude u bolnicama napadala policija.

Vršilac dužnosti ministra zdravlja Fatima el-Baluši je negirala da je povrije�ene zlostavljala policija i dodala da vlasti same sprovode istragu o napadima.

„To se nije dogodilo. Demonstranti su oku-pirali bolnicu i oni su tukli pacijente“, kazala je ona.

Najmanje �etvorica ljekara iz državne bolni-ce u Bahreinu pritvorena su od uvo�enja van-rednog stanja zbog navodnog širenja „zlobne propagande“.

U sjevernom gradu Duraz, uporištu pobu-njenika, šeik Isa Kasim rekao je da �e šiitska ve�ina u Bahreinu nastaviti da traži svoja prava uprkos riješenosti vlasti da uguši ustanak.

„Brutalna sila i govor mržnje ne�e uništi-ti našu volju i želju da ostvarimo svoja prava“, kazao je Kasim.

Saudijska Arabija: Protestovali šiitiNekoliko stotina muslimana šiita protesto-

valo je u petak na istoku Saudijske Arabije, u znak podrške šiitskom stanovništvu u Bahrei-nu, koje više od mesec dana organizuje demon-stracije protiv tamošnje sunitske kraljevske po-rodice.

Saudijska novinska agencija prenijela je da su demonstranti, nose�i bahreinske zastave, proše-tali kroz dva grada u provinciji Katif.

U izvještaju je navedeno da su demonstranti pozvali vlast da povu�e trupe iz Bahreina, pre-nijela je agencija AP.

Vojnici Saudijske Arabije u Bahreinu pred-vode 1.500 pripadnika oružanih snaga zaljev-skih zemalja, koje su u Bahrein stigli na poziv tamošnjeg režima, kako bi uspostavile stabil-nost u zemlji.

Manjinski šiiti u Saudijskoj Arabiji duže vri-jeme se žale da su diskriminisani i da im je one-mogu�eno dobijanje klju�nih pozicija u vojsci i vladi.

Šiiti koji �ine oko 70 odsto stanovništva Ba-hreina, u Saudijskoj Arabiji broje 10 procenata od ukupno 23 miliona ljudi u toj zemlji.

Tanjug

Gejts poru�io Siriji da slijedi egipatski primjer

Ameri�ki ministar odbrane Robert Gejt izja-vio je da bi Sirija trebalo da slijedi primjer Egip-ta, u kome se armija uzdržala i pomogla naro-du da zbaci bivšeg predsjednika Husnija Mu-bareka.

„Ono sa �im se sirijska vlada konfrontira su zapravo isti izazovi s kojima je suo�eno toliko mnogo vlada širom regiona i to su neostvarene politi�ke i ekonomske težnje njihovih naroda“, rekao je Gejt tokom posjete Izraelu, ocijenivši da se „neki bave time bolje nego drugi“.

On je podsjetio da je upravo došao iz Egipta gdje je „egipatska armija stajala po strani i do-zvolila narodu da demonstrira i zapravo poja�a-la revoluciju“.

Radio Slobodna Evropa

PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�

36 1. APRIL 2011.A

DE

TI

Odnos supruge prema mužu

SELMA AHMETOVI�

Žena se treba pred svojim mužem pojavljivati na najljepši na�in, tako da je muž nikad ne vidi neurednu, zapuštenu i neraspoloženu. Ona �e se kititi najljepšim nakitom, obla�iti najljepšu odje�u, mirisati prijatnim mirisima, tako da �e se njen muž radovati susretu sa njom jer �e ga njen izgled privu�i i njemu približiti. Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Ho�ete li da vas obavijestim šta je najdragocjenije kod �ovjeka – dobra žena. Ako je pogleda - ona ga obraduje, ako joj naredi -

pokori mu se, a ako je odsutan - �uva ga svojim poštenjem i �uva njegov imetak.“

U L O G A Ž E N E U P O R O D I C I I D R U Š T V U

Uloga žene, kako u porodici, tako i u društvu, veoma je

velika. Žena je ta koja vodi brigu o svom mužu, djeci, ku�i. S druge strane ona je ta koja vaspitava djecu od koje zavisi budu�nost jed-nog naroda. Za sav trud koji žena ulaže islam joj obe�ava veliku nagradu. Da bi žena ostvarila sre�u u svom braku i svojoj poro-dici obezbijedila harmoniju i blagostanje, mora izvrša-vati neke dužnosti prema svom mužu.

Prije svega, žena �e biti pokorna svome mužu u svim stvarima koje su dobre i pozitivne, odnosno koje su Šerijatom dozvo-ljene. Muž je taj koji izdr-žava i štiti svoju suprugu i samim tim zaslužuje že-ninu pokornost. Poslanik s.a.v.s. je rekao:

„Kada bih ikome nare-dio da u�ini sedždu neko-me mimo Allahu, naredio bih ženi da je u�ini svome mužu.“

Po islamu pokoravanje žene svome mužu jeste iba-det kojim se zaslužuje Alla-hovo zadovoljstvo i blizina. Poslanik s.a.v.s. kaže:

„Koja god žena umre, a njen muž bude zadovoljan njome, u�i �e u Džennet.“

Žena treba biti mudra i pokoravati se mužu kada zatraži nešto od nje, a ne�e �initi ono što njen muž ne voli. Pa tako ne�e izlazi-ti iz ku�e, a da prethodno ne dobije dozvolu od svoga muža. Ukoliko žena iza�e iz ku�e bez dozvole muža, to može izazvati njegovo nezadovoljstvo i srdžbu.

Isto tako žena ne�e, za vrijeme odsustva svog muža, puštati u ku�u muš-karce koji joj nisu mahrem. Na ovaj na�in žena ne�e izazvati ljubomoru kod svoga muža i tako �e sa-�uvati njihovu me�usobnu ljubav i sklad porodice.

Poslanik s.a.v.s. u hadi-su kaže:

„Ne ulazite ženama kada su im muževi odsut-ni, jer šejtan prolazi kroz vas kao što krv cirkuliše vašim venama.“

Isto tako, žena je dužna �uvati �ovjekovu ku�u i

imetak. To spada u njenu obavezu i ona �e biti pitana za svoja zaduženja. Allah dž.š. kaže:

„Zbog toga su �estite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o onome o �emu treba da brigu vode.“

Žena se treba pred svo-jim mužem pojavljivati na najljepši na�in, tako da je muž nikad ne vidi neured-nu, zapuštenu i neraspolo-ženu. Ona �e se kititi naj-ljepšim nakitom, obla�iti najljepšu odje�u, mirisati prijatnim mirisima, tako da �e se njen muž radovati su-sretu sa njom jer �e ga njen izgled privu�i i njemu pri-bližiti. Poslanik s.a.v.s. je rekao:

„Ho�ete li da vas obavi-jestim šta je najdragocje-nije kod �ovjeka – dobra žena. Ako je pogleda - ona ga obraduje, ako joj nare-di - pokori mu se, a ako je odsutan - �uva ga svojim poštenjem i �uva njegov imetak.“

Supruga nikako ne bi trebala uznemiravati svoga muža i izražavati nezahval-nost, ve� naprotiv - treba imati razumijevanja i biti zahvalna svome mužu na svemu što u�ini za nju. Plata koju muž zara�u-je, bila ona mala ili veli-ka, za ženu treba biti bolja

od svega na svijetu. Njena dužnost je da potrebe do-ma�instva prilagodi visini plate. Prenosi se od Posla-nika s.a.v.s. da je rekao:

„Nijedna žena ne�e uznemiriti svoga muža na dunjaluku, a da džennet-ska hurija ne kaže: - Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio! On je kod tebe samo na kratko, a uskoro �e te ostaviti i do�i �e kod nas!“

Supruga �e strogo vodi-ti ra�una da ne odbije muža kada je pozove na zadovo-ljenje svojih potreba, osim ako tome postoji šerijatska smetnja. Poslanik s.a.v.s. je rekao:

„Kada �ovjek pozove suprugu u postelju, pa ona odbije, te on zbog toga za-no�i srdit na nju, mele-ki je proklinju sve dok ne svane.“

Ovako postupaju žene koje su pokorne svome Gospodaru i iš�ekuju na-gradu koju je Allah dž.š. obe�ao ženi koja zasluži muževljevo zadovoljstvo.

U Sandžaku muž je taj koji vodi glavnu rije� u ku�i i žena ga je dužna pitati za svaki izlazak iz ku�e. Žena je ta koja vodi brigu o djeci, njihovom vaspitanju i do-ma�im zadacima. Ona je ta koja sre�uje ku�u, sprema hranu i brine o doma�in-stvu, kako u vrijeme prisu-

stva svoga muža, tako i za vrijeme njegovog odsustva.

U Sandžaku do�eki-vanje gostiju i održavanje rodbinskih veza ima veli-ki zna�aj. Kada gost do-lazi nekome u ku�u žena je dužna do�ekati ga, bez obzira da li je njen muž prisutan ili nije. Ovaj obi-�aj posebno je primjetan u vrijeme Bajrama. Naime, u danima Bajrama muškarci obilaze svoju rodbinu, pri-jatelje i komšije. Žene osta-ju u svojim ku�ama poseb-no dotjerane i sre�ene zbog Bajrama i do�ekuju muš-karce koji im nisu mahrem, a vrlo �esto se i osamljuju.

Žena je najve�i ukras u ku�i. Obi�aj je da nevje-sta u Sandžaku bude uvijek lijepo obu�ena, našminka-na i oki�ena zlatom. Me-�utim, vremenom, poslije ra�anja djece, žena se sve više posve�uje djeci i ku�i, a sebe zapostavlja. Pored toga, u Sandžaku sve više žena radi, pa samim tim dosta vremena provode van ku�e. Na putu do posla, kao i na samom poslu, one se susre�u sa mnogo ljudi i zato veoma vode ra�una o tome kako �e iza�i na ulicu i oti�i na posao. Za tu pri-liku obla�e svoju najnoviju odje�u, koriste šminku i ra-zli�ite mirise kako bi izgle-dale veoma lijepo. Posebno

vode ra�una da budu lijepo obu�ene i uljepšane na ra-zli�itim skupovima povo-dom svadbi, suneta i sli�no. One žene koje nisu pokri-vene odlaze frizeru koji im pravi najmodernije frizure, a zatim ih muž sa pono-som vodi na svadbu u istu prostoriju sa muškarcima sa kojima �ak sjede za istim stolom.

Iz svega navedenog pri-mje�ujemo da su se žene u Sandžaku dosta udaljile od sunneta Božjeg Posla-nika s.a.v.s. Prirodno je da bi žena trebala voditi ra�u-na o svojoj higijeni i izgle-du van ku�e, ali najljepše treba izgledati u svojoj ku�i i svome mužu. Ukoliko se tokom dana ne stigne do-tjerati, onda �e to u�initi malo prije dolaska svoga muža i do�ekati ga lijepa i mirisna.

Što se ti�e šerijatskog obla�enja, stanje u Sandža-ku se znatno promijenilo na bolje. Do prije deset go-dina pokrivene žene su se rijetko sretale na ulici, me-�utim sada je to �esta po-java.

Ponekad brinuti o do-ma�instvu i ishrani porodi-ce nije lako i iziskuje dosta požrtvovanja, ali svakoj ženi utjeha treba biti Alla-hova nagrada za trud koji je uložila.

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

ifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.

Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300 Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND

alum

iniju

msk

a i p

vc st

olar

ijaal

umin

ijum

ska

i pvc

stol

arija

QUDS d.o.o.QUDS d.o.o.Dubrova�ka 246, Novi Pazar, SerbiaDubrova�ka 246, Novi Pazar, Serbia

Telefoni Telefoni 066 6 666 000066 6 666 000020 360 260 020 360 260

e-mail: QUDS1@in.come-mail: QUDS1@in.com