Steiner Rudolf - Izazov-Vremena

8/13/2019 Steiner Rudolf - Izazov-Vremena

1/82

Onte2

GA 186

RUDOLF

STEINER IZAZOV VREMENA


2/82

Rudolf Steiner Izazov vremena 2

Izazov vr emena

Rudol f Steiner

GA 186

U ovim predavanjima, odranim upravo u danima nakon zavretka Prvogsvjetskog rata, Steiner opisuje nove promjene u mehanici, politici, i ekonomijikao i nove mogunosti i nove sustave na Zapadu i na Istoku. Otkriva njihovepotencijale ali takoer i opasnosti njihove zlouporabe. Takoer raspravljasocijalne i antisocijalne instinkte, duhove Starog zavjeta u sadanjemnacionalizmu, i priroene sposobnosti razliitih nacija. Ova predavanja, izvornoizdana na engleskom s naslovom In the Changed Conditions of the Times (izserije predavanja naslovljene Fundamental Social Requirements of Our Time),odrana su u Dornachu, vicarska, studeni-prosinac, 1918.

SADRAJ

1 Istok i Zapad s duhovnog gledita Dornach, 29 studenog 1918

2 Sadanjost s gledita sadanjosti Dornach, 30 studenog 1918

3 Mehanistiki, eugeniki i higijenskiaspekti budunosti Dornach, 1 prosinca 1918

4 Socijalni i antisocijalni instinkti Dornach, 6 prosinca 1918

5 Duhovi Starog zavjeta u sadanjemnacionalizmu

Dornach, 7 prosinca 1918

6 Priroene sposobnosti nacija svijeta Dornach, 8 prosinca 1918

Prijevod: Monte Christo


3/82


I.

ISTOK I ZAPAD S DUHOVNOG GLEDITA

29 studenog 1918

Na mom posljednjem predavanju koje se bavi sadanjim dogaajima, skrenuo sam vaupanju na potrebe socijalnog poretka koje proizlaze iz impulsa modernog doba. Moramodmah naglasiti injenicu da ja nikako ne elim razviti program. Svi znate kako malo

vanosti dajem takvim stvarima. Oni su iste apstrakcije. Ono to sam raspravljao s vamanije apstrakcija, ve stvarnost. Stvar sam na slijedei nain izrazio razliitim osobama skojima sam, tijekom zadnjih nekoliko godina, govorio o ovim pogonskim socijalnim silamakao o neemu neizbjenom. Rekao sam da e ono to elimo pokazati, to je neto potpunorazliito od apstraktnog programa, preko vlastite veze s pogonskim silama povijesti usvijetu biti realizirano unutar slijedeihdvadeset ili trideset godina. Vi imate izbor tada sam se mogao tako izraziti jer su ljudi jo imali izbor, kao to ga sada vie ne

posjeduju Vi imate izbor izmeu usvajanja racionalnog stava i prihvaanja ovakvihstvari, i kasnijeg shvaanja da e do tih stvari doi na kaotian nain kroz kataklizme irevolucije. U tim stvarima u tijeku ljudske povijesti nema druge alternative, i danas smo

jednostavno suoeni sa zahtjevom shvaanja ovakvih stvari kako proizlaze iz impulsa kojizaista djeluju u svijetu. Kao to sam u vie navrata izjavljivao, ovo nije vrijeme kada svakaosoba moe rei da vjeruje da e se dogoditi ovo ili ono ili bi se trebalo dogoditi, ve je ovo

vrijeme kada moe efikasno govoriti s obzirom na nunosti doba samo osoba koja moepercipirati to je to to u sebi nosi pogonsku silu za svoju realizaciju u tijeku vremena.

Sada, najvanije je razumjeti da mi nije mogue dati vam ita vie od skice onog to sam

prinuen vidjeti kao nunost koja utjelovljuje impuls za realizaciju. Da bi se povezali sonim to je ve reeno, danas u ukratko ponoviti o emu sam tada govorio, odnosno, dakonfuzija u socijalnoj strukturi koja je postupno dovela do ovih nedavnih katastrofinihdogaaja u cijelom svijetu mora biti prekinuta, i imperativ je zamijeniti je onomtrostrukom organizacijom socijalne strukture o kojoj sam vam govorio na naem zadnjemsusretu. Vidjeli ste da bi posljedica ove trostruke organizacije bila raspodjela u odvojenesfere ono to je dosada inilo, na konfuzan nain, temelj naizgled unitarne organizacijedrave.

Ona bi bila raspodijeljena izmeu tri sfere, od kojih sam prvu oznaio kao politiki, ili

sigurnosni, poredak; drugu, kao sferu socijalne organizacije, ekonomske organizacije;treu, kao sferu slobodnog duhovnog stvaranja. Te tri sfere bi bile integrirane nezavisno

jedna od druge, svaka na svoj nain. Zaista, to e se pokazati unutar nekoliko slijedeihdesetljea ak i onim osobama koje to danas ne ele razumjeti. Velike opasnosti premakojima svijet nastavlja ii izbjei emo jedino ako nastojimo razumjeti ove stvari , alineemo ih razumjeti ukoliko ih temeljito ne prouimo. Da ono to slijedi ne bi bilopogreno shvaeno, jo bi jednom elio naglasiti da nije na posao niti da stvaramosocijalnu raspravu niti da raspravljamo na bilo koji samo teoretski nain. U svijetlu naihnedavnih prikaza, ve ste vidjeli da socijalno pitanje stvarno postoji, da mora bitiprihvaeno kao imbenik, kao realnost, i da se moe dohvatiti i razumjeti jedino na isti

nain na koji se moraju razumjeti prirodne pojave.


4/82


Ve ste vidjeli da je sve to sam prole nedjelje ovdje predstavio da sainjava nuneimpulse koji vode u budunost, takve prirode da zamijeni, na pravedan i legitiman nain,elemente u naoj socijalnoj strukturi zaostale iz drevnih vremena, elemente koji jeproimaju sasvim destruktivno. Posebno ako dublje promislite o praktinim uincima onogto sam govorio prole nedjelje, vidjeti ete da su ti praktini uinci socijalne organizacije okojoj sam govorio takvog karaktera da mogu na odgovarajui nain zamijeniti ono to onikoji sebe zovu socijalistima ali koji ive u iluzijama vie nego u stvarnostima, eleprevladati na nepraktian nain. Ono to treba biti zamijenjeno poto vam postane

jasno nakon dubljeg promiljanja nad onim to je reeno prole nedjelje je lanstvosocijalne strukture prema klasama. Ono to treba postii u skladu s periodom svijesti ukojem ivimo, petoj post-atlantskoj epohi, je da ljudsko bie kao takvo treba zauzeti mjestodrevnih razdioba prema klasama. Iz tog razloga bilo bi pogubno ako bi ono to sam razvioovdje pred vama prole nedjelje bilo pobrkano s neim to je u naoj sadanjoj socijalnojorganizaciji ovjekovjeeno iz prolih era. U nau socijalnu organizaciju ulazi neto izperioda Grke to treba biti zamijenjeno prema principima koji utjeu na svjetskedogaaje. Razgranienje ovjeanstva prema drevnoj grkoj klasifikaciji na mua, ratnika, iuitelja mora biti zamijenjeno upravo onim na to sam vam skrenuo panju prole nedjelje.Razgranienje po klasama je ono to donosi kaos u nau suvremenu socijalnu strukturu. Torazgranienje e biti zamijenjeno injenicom da ljudska bia ni na koji nain nee bitipodijeljena po klasama u organizaciji drutva o kojoj sam vam prole nedjelje govorio. Posamoj prirodi stvari te klase e potpuno nestati. U tom smjeru se kree povijesna nunost.

ovjek, kao ivo bie a ne kao apstrakcija, treba uspostaviti vezu izmeu tri sferedrutva. Mi se nikako ne bavimo razgranienjem prema klasama, kao muevi, vojnici iuitelji, kada kaemo da moramo ii prema politikoj pravdi, ekonomskoj organizaciji, islobodnom duhovnom stvaralatvu. Ono to to znai je da veze trebaju biti integrirane nataj nain, i da e za ljudska bia biti mogue da pripadaju jednoj klasi kada su veze na tajnain integrirane. Ljudsko bie egzistira unutar socijalne strukture i ono samo formirapoveznicu meu razliitim elementima integriranim u te veze. Nee biti odvojeneekonomske klase, odvojene klase proizvoaa,ve struktura ekonomskih veza. Na istinain, ne bi bilo posebne klase uitelja ve bi veze bile takve da bi duhovno stvaranje biloslobodno u svojoj vlastitoj prirodi. Slino tome, ne bi bilo odvojene klase vojnika, ve bi bionapravljen napor da se postupno na slobodan demokratski nain postigne za prvu sferusocijalnog poretka ono za to se bezglava borba sada nastavlja u ime sve tri sfere.

Sama bit stvari je istina da prijelaz od drevnih vremena u moderna vremena iniimperativom da ljudska bia trebaju zauzeti svoje mjesto u svijetu. Nema mogunosti zadoi do razumijevanja zahtjeva naeg doba drugaije nego stjecanjem sposobnostirazumijevanja ljudskih bia. To se moe postii, naravno, jedino na osnovu onih percepcijakoje znanost o duhu dovodi na svijetlo.

Kao to sam nedavno izjavio, ono to sam razvio pred vama treba gledati kao nasuprotope pozadine svjetske povijesti. Predstavio sam neke stvari koje sadrava povijesnitableau. Da bi sada mogli nastaviti dalje u opisivanju takvih uvjeta kako sam poeoobjanjavati prole nedjelje, danas elim postaviti temelj nekako vie izveden iz okultnihizvora da bi vam razjasnio da nain bavljenja ovim stvarima ne moe biti onaj u kojem


5/82


svaka osoba promilja neto za sebe krajnje zanemarujui prisutne injenice, ve da jenain bavljenja ovim stvarima gledati ih u skladu s stvarnim kretanjima dogaaja. Tumoram poi od izjave da je prva nunost u razvijanju socijalne strukture temeljiti je nasocijalnom razumijevanju. Zaista, upravo je to stvar koja je nedostajala desetljeima.Oblast u koju smo sada zali je ona u kojoj je napravljeno najvie kikseva. Velikoj veiniljudi u poloaju voenja krajnje je nedostajalo socijalno razumijevanje. Ne iznenauje,prema tome, da ovakvi revolucionarni pokreti kakve sada imamo u Srednjoj Europiljudima izgledaju kao neto to nie iz zemlje, neto za to nisu pripremljeni. Ne dolaze kaoneto neoekivano ljudima koji imaju socijalnog razumijevanja ali bojim se da e ljudi idalje biti proeti raspoloenjem kakvim su bili proeti prije godine 1914. Ba kao to jeSvjetski rat, oito se nadvivi nad glavama svih u to vrijeme, doao kao iznenaenje, ljudie se jo uvijek ponaati i u vezi vitalnijih stvari upravo na isti nain. Oni e nastavitispavati dok se socijali pokret, koji se iri cijelim svijetom, ne srui na njih. Zbogflegmatinih navika miljenja koje sada karakteriziraju ovjeanstvo, to sprijeiti moe biti

jednako nemogue kao to je bilo i sprijeiti ovjeanstvo da dopusti sadanjoj katastrofida ga zahvati nepripremljenog.

Ono to je najbitnije od svega je nauiti istinu da ljudska bia ne mogu voditi sebe naovaj ili onaj nain u raznim dijelovima svijeta prema apstraktnim idejama, ve da, utrenutku kada njihovo ponaanje moe imati socijalne posljedice, moraju izabrati smjer uskladu s time kako ih nagone impulsi koji postoje u nizu kozmikih dogaaja u koje je samovjek integriran. Elementarna injenica je krajnje ignorirana od ljudi jo i danas. Ovogovorim na osnovu iskustva, jer sam zadnjih godina bio prinuen raspravljati ove stvari sljudima koji pripadaju raznim zanimanjima i klasama, i znam s kakvim se odgovoromsusree kada se raspravljaju ove stvari. To se odnosi na injenicu da ljudi Istoka i Zapada a svatko e imati udjela u buduem oblikovanju stvari uope nisu slini u svojimimpulsima, i razliiti su u onom to hoe za sebe. Zaista, ako obratimo panju na socijalnookruenje koje nam je najblie, neemo doi do jasne prosudbe kakvi su postupci stvarnunosti u svijetu. Doseemo jasnu predodbu samo kada i jo jednom moramupotrijebiti ovaj izraz formiramo sud o stvarima prema impulsima koji postoje uuniverzalnom tijeku dogaaja. Narodi Zapada, zapadno europske drave i njihov dodatak

Amerika, rei e svoje. Narodi Istone Europe, s njihovim azijatskim zaleem, rei e svojetijekom slijedee dvije ili tri dekade, ali njihov nain govora meu njima samima veoma ese razlikovati, jer ljudska bia i razni dijelovi svijeta nuno imaju razliite koncepcije sobzirom na ono to ovjek osjea i neizbjeno mora osjeati kao nunost njegovog ljudskog

dostojanstva i njegove prirode kao ovjeka.Ne moemo raspravljati ove stvari ukoliko jasno ne vidimo da se u budunosti nuno

moraju pojaviti dogaaji koje bi ljudi u najboljem sluaju izbjegli. Prole nedjelje sam vamrekao da je jednostavno nemogue da uspjene, plodonosne socijalne ideje budu otkrivene

bilo kojim putem osim onog koji vodi u potragu za istinom izvan praga obine fizikesvijesti. Unutar granica obine fizike svijesti nema uspjenih socijalnih ideja. Iz tograzloga, kao to sam objasnio prole nedjelje, ove socijalne ideje, koje su stvarno uspjene,moraju doi do ljudi. Ali ova izjava u isto vrijeme obuhvaa da u budunosti nee ustuknutiod upoznavanja sebe, koliko je mogue za pojedinu osobu, sa stvarnom prirodom praga

duhovnog svijeta. Unutar granica svakodnevnog ivota i znanosti, ovjeanstvo dugo moe


6/82


nastaviti svojom utabanom stazom bez da se upozna s pragom duhovnog svijeta. Na ovimpoljima moemo isto tako napredovati to je i nuno. Ali, to se tie socijalnog ivota, nijemogue napredovati bez davanja panje onom to se tu zove prag duhovnog svijeta. Unutarljudi dananjice postoji jo nesvjesno, naravno, ali sve vie izbijajui gore u svijest impuls da doe do takve socijalne strukture da svakoj osobi dopusti da bude, kao to jojpriroda zahtijeva, ljudsko bie.

Svakako ne jasno, a ipak na instinktivan nain, ljudi u svim regijama zemlje osjeajuznaenje ljudskog dostojanstva, egzistencije vrijedne ljudskog bia. Apstraktni socijalnidemokrat sadanjeg vremena vjeruje da je jednostavna stvar na internacionalan nainizraziti znaenje ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, itd. To se ne moe. Ako e se testvari izraziti, imperativ je imati na umu istinu da stvarni pojam ljudskog bia nerazdvojnopripada iza praga duhovnog svijeta, poto ovjek zaista pripada svijetu duha i due.Drugim rijeima, istinita i velika koncepcija o tome to ljudsko bie jest moe nam doi

jedino od iza praga duhovnog svijeta.

U stvarnosti, koncepcija i dolazi iz tog izvora. ak i ako vam Amerikanac, Britanac,Francuz, Nijemac, Kinez, Japanac ili Rus govore o ljudskom biu, izraavajui sasvimnezadovoljavajue koncepcije i ideje, ipak u njegovoj podsvijesti ivi neto mnogoobimnije, ali neto to treba jasno dosegnuti. Ta mnogo obimnija stvar koja tamo boravi

bori se da se popne u svijest. Drugim rijeima, moemo rei da je povijesna evolucijanapredovala do toke gdje slika ljudskog bia ivi u srcima ljudi. Bez davanja panje tojslici ljudskog bia, nije mogue razviti nikakvo socijalno razumijevanje. Ta slika je iva aliivi jedino u podsvijesti. Trenutak u kojem tei gore u svijest i stvarno tamo ulazi, moe sedohvatiti jedino pomou sposobnosti koje pripadaju obliku svijesti koji je u svojoj prirodinadulan barem, pomou tih sposobnosti na konceptualnom polju, poto su razmotrenevrstim zdravim razumom.

Slika ljudskog bia ivi u onim osobama koje su sada ukljuene u socijalnu borbu kojamoe ostati nesvjesna i jedino instinktivna utoliko to nedostaje impuls da se stvari vide

jasno. Ako, meutim, postoji elja da se doe do jasnoe, to se jedino moe obasjavajuistvar svijetlom koje dolazi s druge strane praga. Tada objektivnom duhovnom promatraupostaje oito da se slika ljudskogbia koja instinktivno vreba u ljudskim duama veomarazlikuje kod naroda koji pripadaju Zapadu i onih koji pripadaju Istoku. To e u

budunosti postati enormno vano pitanje. Ono igra ulogu u svim aktualnim stanjima. Igraulogu u ruskom kaosu, u revoluciji u Srednjoj Europi, u konfuziji koja je na ranom stupnjuna Zapadu, ak sve do Amerike. Drugim rijeima, ono to je u procesu razvijanja ako e serazumjeti treba gledati u svijetlu nadulne svijesti. Mora biti dosegnuto pomousposobnosti koje su izvedene iz nadulne svijesti.

Nema pristupa sa strane osjetilne svijesti koji e nam omoguiti da shvatimo to iviinstinktivno kao slika ovjeka i kod naroda Zapada i Istoka.

Meutim, da bi doli do tog razumijevanja , nuno je da se upoznate s dvije stvari. Najprije, s osobitim nainom na koji se neto to zapravo opsjeda podsvijest osobe uzdie ustvarnu nadulnu svijest. Osoba na dva razliita naina preko uvara praga ui kako seneto to se kaotino komea u njenim instinktima i ne pripada osobi, jer osobi pripada


7/82


samo ono to svjesno dohvati, pojavljuje pred njom. Stvari koje instinktivno obuzmu osobuu jednom sluaju se pojavljuju pred uvarom praga na takav nain da izgledaju kao

vanjske percepcije. To se u stvari halucinacija, vanjska percepcija, pojavljuje pred osobom ipredstavlja sebe kao neto percipirano izvana. To je karakter aveti. Kada neto to jekaotino i instinktivno ivjelo u pojedincu postane jasno poznato u prisutnosti uvarapraga, gdje svi instinkti nestaju i sve poinje biti svjesnopoznato i uzimati svoje mjesto uslobodnom duhovnom ivotu, takav instinktivni ivi element moe se pojaviti kao avet.Osoba se tada toga oslobodila kao instinkta. Nema razloga za strah zbog injenice da setakva stvar pojavljuje kao avet. To je jedini nain na koji je se osoba moe rijeiti. Ona je

vidi u vanjskoj objektivnosti i ono to se kaotino komea unutar nje stvarno je ispred nje uobliku aveti. To je jedan od oblika.

Drugi oblik u kojem se ovakva instinktivna stvar moe pojaviti je nona mora. To nijevanjska percepcija ve tiranski osjeaj ili naknadni uinci u formi vizije neeg to nekogproganja. To je imaginativni doivljaj ali u isto vrijeme moe biti osjeano kao nona mora.Ono to u osobi postoji instinktivno mora se manifestirati bilo kao nona mora bilo kaoavet ako e biti dovedeno u svijest.

Ba kao to se svaki instinkt koji ivi u osobi mora postepeno dii na vii nivo bilo kaoavet ili kao nona mora, ako e osoba postati potpuni ovjek, tako se mora i ono to ivinesvjesno i instinktivno kao osjeaj ljudskog dostojanstva, kao to se slika ovjeka naZapadu i Istoku pojavljuje u ovoj ili onoj formi i biva od njega shvaena ali shvaenaprimarno preko vrstog zdravog razuma. Dakle, moe se dogoditi da praktini duhovniznanstvenik bude mogao pokazati da se neke stvari javljaju kao none more, druge kaoaveti. Ono to duhovni znanstvenik doivljava na osnovu svojih opservacija izraziti erijeima primjenjivim na povijesne ili druge koncepcije da bi uinio moguim da ono to jedoivio bude vrstim zdravim razumom dosegnuto od onih koji jo ne posjeduju okultnesposobnosti nune za vienje tih stvari.

injenica da osoba ne promatra ove stvari nije ni najmanji valjani razlog da ih neprihvati, jer je sve percipirano prezentirano u takvim konceptima da se mogu dosegnutivrstim zdravim razumom. Povjerenje u osobu koja te stvari vidi ne bi trebala ii izvan

vjerovanja da ona moe dati sugestije. Nije joj nuno vjerovati jer, jer ako osoba mirno bezpredrasuda upotrijebi svoje vlastite snage, sve to je deklarirano kao istina moe se uvijekdosegnuti vrstim zdravim razumom.

Sada, situacija je takva da se oni instinkti koji ive na Zapadu, inei sliku ljudskog biai teei prema socijalnoj strukturi, pred uvarom praga pojavljuju kao aveti . Slika ljudskog

bia koja ivi u ljudima Istone Europe s njihovim azijatskim zaleem, manifestira se kaonona mora. Okultna injenica je jednostavno da, ako pitate Amerikanca, a to jenajupadljivije u sluaju Amerike, da opie to osjea da je slika pravog ljudskogdostojanstva, i na toj slici radite na okultni nain i prenesete je cijelim putem do uvarapraga, i zatim promatrate to doivljavate u njegovoj prisutnosti u vezi s tom slikom, ona sepred vama javlja kao avet. Ako nagovorite Azijata ili upuenog Rusa da opiu to onishvaaju kao sliku ovjeka, to e na vas djelovati, ako je preneseno sve do uvara praga,kao nona mora.


8/82


Ono to vam ovdje govorim samo je opis okultnog doivljaja koji ima svoju osnovu upovijesnim impulsima i dogaajima jer ono to instinktivno poprima oblik u srcima iduama ljudi izrasta takoer i iz povijesnog supstrata. Narodi Zapada Britanci, Francuzi,Talijani, panjolci, Amerikanci zbog odreenog povijesnog poticaja tijekom njihovarazvoja od drevnih vremena sve do njihova sadanjeg stanja, dopustili su da se u njihovimsrcima ukorijeni, ne u punoj jasnoj svijesti ve na instinktivan nain, takva slika ljudskog

bia kakva se moe opisati ako na adekvatan nain prouimo povijesni poticaj.

Te slike istonog i zapadnog ovjeka moraju biti zamijenjene s onim to se zapravootkrije pomou duhovno znanstvenog istraivanja. Samo to moe postati osnova za pravisocijalni poredak, ne za onakav kojim e dominirati bilo aveti bilo none more. Ako napravi nain istraujemo pitanje zato je zapadna slika ljudskog bia avet, otkriti emo,nakon uzimanja u obzir svih povijesnih supstrata, da avet drevnog Rimskog carstva lei nadnu instinkta koji su doveli do slike ljudskog bia u zapadnom dijelu svijeta. To su instinktikoji su sada vodili, na primjer, do takozvanog Wilsonova programa za Zapad, koji je biotoliko hvaljen. Sve to se postepeno razvilo tijekom povijesti to posjeduje potpunostaromodan karakter, odnosno, lucifersko-ahrimanski karakter, i nije pogodno zaneposrednu sadanjost ve je avet iz ranijih doba, sainjava avet rimokatolianstva.Naravno, u zapadnoj kulturi ima mnogo toga to uope ne pripada rimokatolianstvu. Uenglesko govoreim oblastima nai ete naravno mnogo toga to nema takvu vezu. ak i ulatinskim zemljama postoji mnogo toga to nema vezu s rimokatolianstvom. To, meutim,nije ono to je vano. Vana stvar je slika ljudskog bia utoliko to treba ui u socijalnustrukturu. U svim tim regijama to je potpuno instinktivno determinirano onim to seoblikovalo unutar rimske kulture. To u cijelosti nastavlja biti proizvod latinskog nainarazmiljanja, pripadajui etvrtoj post-atlantskoj kulturi. To nije neto to zaista posjedujeivot ve neto to posjeuje sadanjost kao sablast umrlog. To je avet koja se pojavljujeobjektivnom okultnom promatrau kada poduzima oblikovanje slike onog to je intencijanapraviti dominantnim u svijetu pod utjecajem Zapada.

Nema svrhe davati tvrdnje u vezi ovih stvari bez nunog znanja. To vie nije u skladu sastatusom ovjeanstva u sadanjoj epohi. Ono to treba uzeti u obzir je nunost stjecanjakasnog pogleda na ove stvari. Sablast rimokatolicizma esto posjeuje Zapad. Kada samnedavno skrenuo vau panju na buduu sudbinu raznih naroda Zapada, posebnoFrancuza, to je usko povezano s injenicom da su se najvre od svih drali rimskesablasti. Njihov cjelokupan instinktivni temperament i temeljni karakter ne bi im dopustioda se rijee te rimske sablasti. To je, dakle, jedan aspekt stvari, koji se odnosi na Zapad.

Drugi aspekt je da odreena slika ljudskog bia, u mjeri da ono treba uzeti svoje mjestou socijalnoj strukturi, dominira takoer i na Istoku. Ta slika je takvog karaktera da tamoak i sada kroz samu nunost stvari tei da doe do neega o emu sam uvijek govorio.esta kulturalna epoha je u svom pripremnom stupnju u Istonoj Europi. Meutim, akostvari gledamo, sa stajalita sadanjeg doba, ono to je jo ivo u Istonoj Europi,ukljuujui njeno azijatsko zalee, jo nije slika ljudskog bia koje e u budunosti bitirazvijeno na prirodan nain ak i premda je i danas dunost ovjeanstva da je razvije krozznanje. Upravo suprotno, to je slika koja se javlja kao nona mora kada je uzmemo ipristupimo uvaru praga da bi je tamo promatrali .


9/82


Ta se slika, zauzvrat, javlja kao nona mora jer su instinkti koji su hranjeni na Istoku ipostaju djelotvorni u determinaciji te slike hranjeni od sile, koja jo nije savrena. Ta silanee dostii svoj najvii nivo razvoja sve do budueg vremena, sve do este post-atlantskekulturalne epohe. Ova sila u stvari treba impuls da je podri. Prije nego se probudi svijest a svijest se mora, zaista, prvo probuditi na Istoku ova sila zahtijeva instinktivnuosnovu. To je ta instinktivna osnova, jo ivua u narodima Istoka kada ob likuju svojusliku ovjeka, koja djeluje kao nona mora. Ba kao to svi preostali impulsirimokatolicizma kao drevni dugotrajni impulsi imaju svoj utjecaj na formiranje ovjekoveslike na Zapadu, tako i ova instinktivna osnova djeluje kao nona mora ali ona koja e datipodrku, iji uinak e biti upravo dovoenje ljudi Istoka do toke oslobaanja od nonemore. Taj uinak ima na udan nain, djelujui ba kao nona mora kada je prevladananakon to smo se probudili i jasno vidjeli to se zaista dogodilo. Ta sila koja mora raditi naIstoku nije neto iz prolosti, ve prije neto to po prvi puta djeluje u naoj vlastitoj epohi.Izgraena je od sila upuenih iz britanskog carstva. Ba kao to je slika ljudskog bia naZapadu pretvorena u sablast kroz stimulans rimokatolicizma, na taj nain je i slikaljudskog bia tako utisnuta u duu na Istoku da ono to e se nastaviti dugo u budunostkao poduhvat britanskog carstva postaje nona mora.

Ove dvije stvari proizvode rezultat da ono to je u rimskom carstvu bilo svjesnonastavlja ivjeti nesvjesno na avetinjski nain na Zapadu. Britansko-ameriki impulsprema svjetskom carstvu koji je u procesu pripreme i aktivan je u sadanjoj epohi,manifestira se kao nona mora, kao protu sila none more da bi se narodi Ist oka mogliprobuditi do svjesne i odgovarajue slike ovjeka.

Nije ugodno ove stvari izjavljivati u sadanje vrijeme, sluati ih je jednako neugodno.Jednostavna je istina, meutim, da smo stigli u epohu evolucije svjetske povijesti kada senita ne moe postii ukoliko ljudi ne spoznaju stvari u svijetu na osnovi njihova znanja,njihove pune svjesnosti, i zaista se objektivno ne upoznaju s onim to postoji u svijetu.Nikako drugaije ne moe se napredovati. Ono to se dogaalo u nae vrijeme je takveprirode da u izvjesnom smislu ljude prisiljava da preokrenu smjer tih dogaaja. To se nesmije due nastaviti ovakvim putem, ba kao to su ljudi dozvolili sebi da dugo vremena

budu prisiljeni misliti na odreeni nain, oni e ponovno sebi dopustiti da budu prisiljenimisliti potpuno drugaije misli iz jednostavnog razloga jer je u odreenoj oblasti Zemljesve preokrenuto gore dolje. Danas je mogue upoznati ljude koji su se, unutar nekolikotjedana odjednom razvili od galantnih rojalista u ekstremne republikance i svakakve drugestvari koje se mogu zamisliti. Nita se korisno za ovjeanstvo prethodno nije moglo izvritiod onih koji su bili rojalisti iz prinude, i nita korisno sada ne moe doi od onih koji susada socijalisti preko prinude, ili koji su ak postali boljevici nakon to su bili pravirojalisti. Postoje ak i takvi pojedinci.

Ono to je nuno nije ni jedna ni druga od ovih stvari. Ono to je nuno je da doemodo toga da vidimo da moe biti blagotvorno samo ono to proizlazi iz slobodne odlukeslobodne ljudske due, odnosno, ono to ljudsko bie odluuje za sebe koristei svoje snagerefleksije, koristei svoje srce a najvie od svega svoj uvid. To je ono to je stvarno bitno.Inae, stalno emo vidjeti da se stvari gledaju na ovaj ili onaj nain pod prinudomokolnosti. Osoba koja je prije est tjedana Ludendorff-a smatrala velikim feldmaralom i


10/82


koja ga danas naziva kriminalcem, na primjer, ako nema razloga za oba ta suda i ne moeih formirati kroz slobodnu odluku slobodnog srca, od jednako je malo koristi za evolucijuovjeanstva u oba ta sluaja. Nije dovoljno da je izjava apstraktno tona, premda jeopenito jedna izjava pogrena kao i druga, ve trebamo razviti sposobnost za formiranjestvarnih prosudbi. U tome vam duhovna znanost moe initi stvarno izvrstan vodi.

Stalno sam bio obavjetavan da se izjave koje dajem ovdje ili drugdje na polju duhovneznanosti smatraju tekim za razumjeti. To je jednostavno zbog injenice da ljudi na ovestvari stvarno nemaju volje u punoj mjeri primijeniti njihov vrsti zdrav razum. One sesmatraju tekim za razumjeti jer ljudima nisu dovoljno udobne da bi ih se uhvatili.

Tijekom tih refleksija dao sam razne izjave s obzirom na ovu takozvanu ratnukatastrofu zadnjih godina i njeno porijeklo. Nadam se da e ono to se dogaalo zadnjihnekoliko tjedana biti gledano kao potpuna potvrda onog o emu sam mnogo godinagovorio vama i drugima u odnosu na ove stvari. Ne dolazi do nieg to nije u skladu s onimto se ovdje tvrdilo. Zaista, moete vidjeti kartu koju sam ovdje nacrtao prije vie godinakako se upravo ovih dana ostvaruje.

Meutim, ono to je ovdje kazano, ne smije se uzeti u smislu propovijedi nedjeljomposlijepodne, ve u namijenjenom smislu; odnosno, kao neto izjavljeno na osnovustvarnih pokretakih sila koje su se realizirale ili su na putu realizacije. Iz tog razloga neuoklijevati vie puta skrenuti vau panju na pitanja odreenih metoda, ak i ako toukljuuje ponavljanje. Ta pitanja metoda su najvanija od svega na polju duhovnoznanstvenog znanja, koje je za nae doba nuno. Ono to znanost o duhu radi od naihdua daleko je vanije nego sakupljanje isto apstraktnih upoznavanja s ovom ili onomistinom.

Moemo u vie navrata promatrati da je vrsta duevne strukture do koje dolazi krozduhovnu znanost pogodna upravo za shvaanje neposrednih dogaaja vremena. Kolikosam tijekom ovih godina esto naglaavao injenicu da je stvarno strano da ljudi stalnoponavljaju, kao to su to radili, lako pitanje, Koga kriviti za svjetsku katastrofu ovog rata?Da li su to Centralne sile ili Antanta? Ili je to tko zna tko? Na ta pitanja kao koga kriviti zarat jednostavno se ne moe odgovoriti u bilo kom temeljnom smislu. Ono to je zbilja bitno

je korektan i odreen iskaz pitanja. Samo tako moemo doi do dovoljnog, temeljnog,stvarnog uvida, ali je u sluaju mnogih osoba sadanjeg vremena krajnje beskorisnoapelirati na taj uvid. Na primjer, mnogo toga to se sada izvjetava iz Pariza podsjea mena druge stvari koje poivaju na ovoj nesretnoj situaciji, stvari koje su se ranije dogodile uBerlinu ili drugdje. To nije stvar bilo kakve posljedice formirati sud u skladu s time to jedoputeno ili to nije doputeno posebno sud o pitanju o kojem se radi ali ono to je

vano je da taj sud treba biti formiran na osnovu slobodnog razmatranja, formiran odsamog slobodnog uma. To je ono to je zaista vano.

Ako se sjetite raznih stvari koje sam proteklih tjedana ovdje izjavio, vidjet ete da su umeuvremenu dogaaji potvrdili mnoge moje izjave. Na primjer, objasnio sam vam da jekrajnje pogreno raspravljati ove stvari na takav nain, toliko zadovoljavajui za mnogeosobe, tako da se na strani Centralnih sila otkrije ono to se zove krivnja u vezi s Prvimsvjetskim ratom. Ali sam vam rekao da su vlade Centralnih sila doprinijele Prvom


11/82


svjetskom ratu na bitan nain preko njihovih idiotskih metoda. Ono to sam vam objasnioak i na nedavnim predavanjima tijekom ovog tjedna je potpuno potvreno otkriimanapravljenim od vlade Bavarske. Oni, to jest, publikacija pisama razmijenjenih izmeu

vlade Bavarske i bavarskog izaslanika u Berlinu, grofa Lerchenfeld-Koefering, u potpunomje suglasju s mojim objanjenjima. Preko ovakvih dogaaja slika koju sam vam davaogodinama, koju sam morao dati na takav nain da sam stalno ulazio u trag unatrag doprave forme pitanja u vezi njih, postajati e jasnija. To je odreena usluga ak i ako seovakve stvari sada mogu otvoreno spominjati koja je poduzeta od ovog Kurt Eisner-a uobjavljivanju ovih stvari, usluga od onoga tko je na udan nain doao iz zatvora na mjestopremijera. U vrijeme kada je toliko toga reeno u vezi osoba koje su se pokazalenedostojnima njihova slubena poloaja, zasigurno je doputeno govoriti takoer o takvimosobama kao to je sadanji premijer Bavarske, iako iz tog razloga neemo davati izdanepohvale.

Naravno, u skladu s karmom svake osobe i naina na koji je od karme smjeten usvijetu, ona e moi dati jedan ili drugi sud na jednom ili drugom mjestu u svijetu, ili bitrebalo da dade takav sud. Ako elimo postii socijalno razumijevanje, kao to sam rekao u

vezi raznih stvari, najvanije od svega je da trebamo stei razumijevanje ljudskog bia,interes za ljudska bia, diferencirani interes za osobe, da trebamo eljeti upoznati ljudska

bia. To je ono to mora sainjavati zadatak, najvaniji zadatak za budunost. Ali moramostei odreeni instinkt, ako dopustite da koristim taj izraz, za formiranje suda na temeljusimptoma. Iz tog razloga sam dao predavanje o povijesti kao simptomatologiju. Takvaosoba kao ovaj premijer Bavarske, Kurt Eisner, ivo je prisutna pred naim umovima kada,na primjer, razmatramo slijedee injenice. Ovo vam sada govorim ne iz razloga daskrenem vau panju na neto aktualno, ve da ilustriram malo psihologije, malo znanostio ljudskoj dui.

Prije nego je bilo ikakvo proglaenje rata, bilo s lijeva bilo s desna, u zadnjim danimasrpnja 1914, Kurt Eisner je rekao u Minhenu, Ako zaista doe do svjetskog rata, ne samoda e nacije rastrgati jedna drugu na komade, ve e svako prijestolje u Srednjoj Europipasti. To e biti neizbjena posljedica! Ostao je vjeran svojim uvjerenjima. Kroz te godinenastavio je sastavljati malu grupu ljudi u Minhenu, uvijek progonjenu od policije, i obraatiim se. Kada se dogodio trajk u posebno ozbiljnom trenutku u zbivanjima zadnjih godina uNjemakoj, on je bio osuen na zatvor, i sada se od zatvora uspeo do premijera Bavarske.On je ljudsko bie ukalupljeno u jednom komadu. Ne elim ga hvaliti jer su uvjeti sadatakvi da ak i takva osoba moe raditi greku za grekom. Ali elim opisati primjer o onomto zaista treba razmatrati. Ono to je potrebno je da trebamo ispravno procijeniti kaosimptome pojave s kojima se suoavamo u svijetu, da od simptoma doemo do zakljuakato lei iza njih ako ne posjedujemo sposobnost kroz simptome vidjeti na djelu duh izanjih. Moramo barem kroz simptome doi do vizije duhovnog to lei iza njih. Posebno e u

budunosti biti nuno da doe do uzajamnog razumijevanja izmeu ljudskih bia.Socijalno pitanje nee se rijeiti kliejima, programima ili lenjinizmom, verazumijevanjem izmeu ovjeka i ovjeka meutim, takvog razumijevanja, kakvo semoe stei jedino ako moemo prepoznati ljudsko bie kao vanjsku manifestaciju vjenog.


12/82


Ako uzmete u obzir to je reeno, da naZapadu ljudska bia u prisutnosti uvara pragaproizvode uinak sablasti a na Istoku none more na izvjesni nain ete primiti nuanstimulans za dobivanje pravog pogleda na uvjete sadanjeg vremena. Na Zapadu je slikaljudskog bia na silaznoj stazi i pojavljuje se, prema tome, kao sablast; na Istoku je slikauzlazna, ali ne smije biti prihvaena u sadanjem obliku poto je to jo samo imaginacijatiranske none more i u svom pravom obliku e se javiti tek kada ta nona mora budeprevladana. Uvjeti su takvi, dakle, da moramo stei dublji uvid ako elimo sudjelovati usvim raspravama socijalnog problema. Stvari u koje moramo stei dublji uvid su takve dase odnose na karakter naeg miljenja, i u nain na koji to miljenje struji naprijed izcijelog ljudskog bia, diferencirano u sluaju pojedine osobnosti nad cijelom Zemljom.

Razlog zato je ovaj duh rimokatolicizma mogao stei tako dubok utjecaj je da osobinamiljenja pogleda na svijet iz Starog zavjeta jo nije bila prevladana u esencijalnoj prirodiljudske misli. Kranstvo je zaista tek na svom poetku. Kranstvo jo nije dovoljnonapredovalo da je zaista proelo ljudska srca i umove. Ono to je nuno da se to sprijeidovedeno je od rimske crkve, koja je u svojoj teologiji potpuno pod utjecajem sablastidrevnog rimokatolicizma. Kao to sam esto ukazivao, rimska crkva vie je doprinijelasprjeavanju uvoenja slike Krista u ljudska srca i umove nego pomagala jer su koncepcijekoje su primjenjivane unutar rimske crkve u svrhu shvaanja Krista sve uzete iz socijalne ipolitike strukture drevnog Rimskog carstva. ak iako ljudska bia to ne znaju, to radiunutar njihovih instinkta.

Sada, koncepcije koje su bile dominantne u Starom zavjetu, koje moraju primarno bitiimenovane kao koncepcije starozavjetnog judaizma, i koje su svoju svjetovnu formu uzele urimokatolicizmu, koji je u svjetovnoj sferi isto to je i judaizam bio u duhovnoj sferi ak iako je to u suprotnosti s judaizmom, prele su u nau vlastitu epohu prekorimokatolicizma; one posjeuju nae doba u formama sablasti. To starozavjetnorazmiljanje, koje nije protkano Kristom treba pronai u njegovom pravom porijekluunutar ljudskog bia. Moramo sebi postaviti pitanje, O kakvim silama razmiljanje kao to

je ono starozavjetno zavisi?

To razmiljanje zavisi o tome to se krvlju moe naslijediti od generacije do generacije.Sposobnost miljenja u maniri karakteristinoj za Stari zavjet naslijeena je krvlju unaslijeu ljudskih bia. Ono to nasljeujemo kao sposobnosti od naih oeva preko

jednostavne injenice da smo roeni kao ljudska bia, da smo prije roenja embrijskaljudska bia ono to nasljeujemo kao snagu miljenja, ono to ivi u naoj krvi,razmiljanje je Starog zavjeta. Nae miljenje ine dva lana, dva dijela. Jedan dio naegmiljenja ini ono to posjedujemo iz razloga naeg razvoja do roenja, ono tonasljeujemo od naih praotaca ili naih materinskih predaka. Moemo misliti na nainStarog zavjeta jer smo bili embriji. To je takoer bila esencijalna karakteristika drevnogidovskog naroda da, u svijetu u kojem ivimo izmeu roenja i smrti, nisu eljeli uitinita kao dodatak onom to ljudska bia donose sa sobom kao sposobnost kroz injenicuda su bili embrio sve do vremena roenja. Jedini nain na koji moete shvatiti razmi ljanjeStarog zavjeta sa stvarnim razumijevanjem je da sebi kaete, To je nain miljenja kojiposjedujemo iz zbog injenice da smo bili embriji.


13/82


Nain miljenja koji je tome dodan ono je to za sebe moramo stei tijekom naegrazvoja iza perioda embrija. U svrhu odreenih vanjskih potreba ovjek stjee raznovrsnaiskustva, ali taj proces ne nosi cijelim putem do transformacije njegova miljenja. Tako,ak i danas starozavjetno razmiljanje nastavlja vriti svoj utjecaj daleko vie nego seobino pretpostavlja. Ljudi ne proimaju iskustva preko kojih dolaze ovamo s miljenjemkoje je stvarno posljedica tih iskustava. To se ini samo u najmanjoj mjeri i veim dijelominstinktivno. Barem iskustva kroz koja ljudi prolaze nisu od njih praena do stupnjaroenja posebne vrste miljenja. To su napravili samo pravi okultisti iji je razvoj bio uskladu s dananjim dobom. U njegovu sluaju proivljeni ivot je tako ureen da se on opet

budi, ba kao to se dijete budi nakon to je roeno. Onaj tko provodi ivot u skladu smojom knjigomKako se stjeu spoznaje viih svjetova, kroz taj proces prolazi drugi puta.Dovodi sebe u vezu sa svojom normalnom prirodom kao to obian ovjek dovodi sebe u

vezu s embrijem. U obinom ivotu ljudi vode sebe na takav nain da, premda su prisiljenida prolaze kroz iskustva, na njih primjenjuju samo vrstu miljenja koje su stekli iz razlogada su bili embriji. To je dakle tako da ljudi idu okolo imajui nasljedna iskustva ali ne elenastaviti dalje. Na ta iskustva kao sadraj miljenja primjenjuju , posebno kao naravnjihova miljenja, oblik miljenja, ono to im je dao ivot embrija. Drugim rijeima,primjenjuju ono to je od generacije do generacije naslijeeno krvlju.

Jedna injenica je od temeljne vanosti. Misterij na Golgotise nikada ne moedosegnuti u njegovoj posebnoj prirodi pomou vrste miljenja koju posjedujemo zbognaeg embrijskog razvoja. Iz tog razloga sam vam takoer u predavanjima danim tijekommog sadanjeg boravka ovdje objasnio da je Misterij na Golgoti neto to ne moe bitishvaeno pomou obinog fizikog miljenja. To je neto to e uvijek biti poricano odiskrenih pojedinaca onoliko dugo dok ostaju u stanju fizikog miljenja. Misterij na Golgotii sve proeto Kristom, mora se dosegnuti, ne pomou onog to je izvedeno od Mjeseca veonim to je izvedeno od Sunca; odnosno, sa stajalita koje se stjee nakon roenja tijekomsadanjeg ivota. To je velika razlika izmeu onog to je proeto Kristom i onog to nijetako proeto. to god da nije proeto Kristom upravljano je vrstom miljenja naslijeenomu krvnoj liniji. Shvaanje svijeta koje je proeto Krist duhom upravljano je vrstommiljenja koje treba biti steeno od pojedinog ljudskog bia kao osobnosti u ovom svijetu,kroz iskustva ivota, produhovljujui ta iskustva na nain objanjen uKako se stjeuspoznaje viih svjetova.

To je esencijalna injenica. Vrsta miljenja koju posjedujemo zbog naeg embrijskograzvoja vodi do priznavanja boanstva samo kao Oca. Vrsta miljenja koja je u ovom svijetusteena kroz osobni ivot nakon stupnja embrija vodi do priznavanja boanstva takoer ikao Sina.

Sada, utjecaj te tendencije da se koristi samo vrsta miljenja koja je pripadala Jehoviistrajala je ak i u devetnaestom stoljeu. Ali to miljenje je pogodno za shvatiti samo onajelement u ljudskom biu koji pripada poretku prirode. Do tog stanja je dolo kroz injenicuda je boanstvo Jehove, koji je, kao to znate, bio jedan od sedam Elohima, zagospodarioljudskom svijeu i ostale Elohim potisnuo u ranom periodu. Drugi Elohim su na ovajnain bili zabodeni u sferu takozvane iluzije i trebali su biti fantastina bia. Ali do toga je


14/82


dolo jer je boanstvo Jehove privremeno istisnulo te duhove i proelo ljudsku svijest samos onim to se moe razviti kao snaga iz pred-embrijskog vremena.

To se nastavilo u devetnaesto stoljee. Ljudska priroda je dola pod utjecaj niihelementarnih duhovnih entiteta koji su radili protiv napora Elohima, kroz injenicu da je

boanstvo Jehove u izvjesnom smislu druge Elohim skinulo s prijestolja. Oni, meutim,

postaju uinkoviti jedno kroz osobnost Krista, i jedan za drugim e nastaviti postajatiuinkoviti na najrazliitije naine.

Dakle, evolucija svijesti je bila takva poto je boanstvo Jehove postavilo sebe kaojedinog vladara a ostale skinulo s prijestolja. Preko injenice da su ostali skinuti s trona,ljudska priroda je dola pod utjecaj bia niih od Elohima. Dakle, ne samo da Jehovanastavlja svoj utjecaj ak u devetnaestom stoljeu, ve tako ine i bogovi nieg karakteraumjesto Elohima. Uvijek sam vam govorio da je Kranstvo zaista jo na svom poetku ali inakon to je postalo iroko rasprostranjeno ovjeanstvo ga jo nije razumjelo iz razloga jerljudi ne primaju odmah utjecaj Elohima. Nastavljaju biti vezani za Jehova miljenje, za

vrstu miljenja probuenog embrijskom silom, i takoer zato jer su ostali pod utjecajemoponenta Elohima.

Tijekom devetnaestog stoljea zaista, upravo tijekom petog desetljea tog stoljea,koje sam esto imenovao vanom prekretnicom situacija je postala takva da je samJehova postepeno nadvladan u njegovu utjecaju na ljudsku svijest preko dominacije onihniih duhova koje je prizvao. Rezultat je bio takav da je, poto samo element ljudskog biakoji je vezan uz prirodni poredak stvari, krv, moe biti shvaen pomou snaga Jehove,ovjekovo ranije traganje za jednim Bogom u prirodi bilo preobraeno, zbog utjecajasuprotstavljenih elemenata, u istu ateistiku prirodnu znanost; odnosno, u isto ateistikoznanstveno razmiljanje te u samo utilitarno razmiljanje na polju praktinog ivota.

To treba vrsto shvatiti u odnosu na peto desetljee, spomenuti period. injenica da seJehova nije mogao osloboditi duhova koje je prizvao vodila je do tranzicije starozavjetnogmiljenja u ateistiku znanost modernog doba. To je na polju socijalnog miljenja postalomarksizam ili neto slino. Dakle, miljenje pod utjecajem prirodne znanosti dominira napolju socijalnog ivota.

To je povezano s mnogo toga to se dogaa u neposrednoj sadanjosti. Starozavjetno jemiljenje u ljudskim biima danas transformirano u naturalizam. Protiv ove vrste miljenja

niti ono to dolazi sa Zapada kao slika ovjeka, niti ono to dolazi s Istoka, ne mogu pruitiadekvatnu obranu jer to miljenje sprjeava ovjeka od stjecanja stvarnog i pravog uvida.

Sada je savreno oito da su ljudi postavljeni nasuprot stjecanja uvida. To ponekaduzima patoloki oblik. Takozvana ratna povijest zadnje dvije godine, kao to sam nedavnorekao, biti e psihijatrijski izvjetaj, drutveno psihijatrijski. Tijek dogaaja, kako seodvijao, takav je da, kada je sastavljen u pravilan redoslijed, onome tko je s njima upoznatdaje najbolju simptomatologiju za socijalnu psihijatriju zadnjih godina i godina koje eslijediti. Jedino je nuno, naravno, baviti se psihijatrijom delikatnije i na nain nekakodrugaiji od onog materijalistike medicine. Inae nikada na pravi nain neemo osvijetliti


15/82


psihijatriju prouavanu, na primjer, u osobi Ludendorff-a. Ali u tom svijetlu treba bitigledan upravo znaajan dio najnovije povijesti naeg vremena.

Moi ete se sjetiti da sam, od poetka katastrofe, stalno i nedvosmisleno izjavljivao kodsluaja ove ili one neodgovorne izjave da e upravo ova ratna katastrofa uiniti nemoguimpisati povijest na osnovu samih dokumenata i rezultata istraivanja arhiva. Nain na koji je

ova katastrofa postala mogua razumjeti e samo oni koji jasno shvate da se presudnidogaaj koji se odigrao krajem kolovoza, 1914 dogodio zbog maglovitog stanja u ljudskojsvijesti. Ljudi su na cijeloj Zemlji bili u stanju zamagljene svijesti, i do dogaaja je dolopreko utjecaja ahrimanskih snaga u tim zamagljenim svijestima. Drugim rijeima, stvari etrebati biti razotkrivene preko poznavanja duhovno znanstvenih injenica. To je neto to

jednostavno treba spoznati. Prolo je vrijeme kada dogaaji mogu biti ispravno objanjenina osnovu samo dokumenata, na nain na koji je Rancke napisao povijest, ili netko drugina nekom drugom polju Buckle, ili drugi. To je vano. Same simpatije ili antipatije neodreuju nita kada su potrebne prave smjernice za prosudbu. Meutim, prosudbe,formirane zadnjih godina, jo su primarno bile formirane prema simpatijama iliantipatijama. Zasigurno, ispravni sudovi su formirani ak i pod utjecajem simpatije iliantipatije, ali oni ne znae mnogo to se tie osobnog shvaanja pomou prosudbe svijetainjenica. Nain na koji ova ili ona vrsta miljenja postaje epidemija moe postati predmetprouavanja ako pratimo razvoj razmiljanja meu ljudima zadnjih godina. to su milijuniosoba u Srednjoj Europi vjerovali, i to e vjerovati? to se vjerovalo u ostatku svijeta? Tose u Srednjoj Europi nastavilo koliko to je mogue dulje; izvan Srednje Europe nastaviti ese jo dulje. Ali ono to je zaista potrebno je da doe do navike uenja barem iz samihdogaaja. Dogaaji trebaju biti promatrani u svrhu donoenja suda na osnovu tihdogaaja.

elja je da teina dogaaja ima nekakav odreujui, odluni utjecaj na ljude, a posebnonain na koji su dogaaji uzeli svoj tijek u sadanjem periodu. Taj nain je sasvim novi; doranijih dogaaja dolazilo je drugaije. Danas, zajedno dolaze stvari dijametralno suprotne

jedna drugoj.

Zadnji puta sam vam skrenuo panju da je transplantacija boljevizma u Rusiju bilaimpuls esencijalno proizaao od Ludendorffa. Ove stvari, koje naravno nije nunospominjati izvan regije Centralnih sila, tamo su izjavljivane dovoljno esto. Ljudi ne bisluali. Stalno sam imao slijedee iskustvo. Veoma je znaajno i jednom sam to ovdjenaveo, ali elim da ne bude zaboravljeno, jer u postepeno priati sve ove stvari tako dasvijet ui to se stvarno dogaalo. Dokument koji sam pripremio sastojao se od dva dijela.Drugi dio se sastojao od onog to sam vam skicirao kao socijalne povezanosti ali ureen nanain podesan za to vrijeme. Prvi dio je sadravao ono to sam smatrao nuno da trebaraspraviti i proiriti na naznaeni nain. Susreo sam osobu koja je proitala to samnapisao i koja mi je odgovorila kazavi, Da, zaista, ali izvriti prvu stvar koju ste n aznailineizbjeno bi vodilo do abdikacije njemakog kaizera. Naravno, mogao sam samoodgovoriti, Ako vodi do toga, jednostavno e biti nuno da dovede do toga. Svjetskapovijest je to potvrdila. Do te abdikacije je moralo doi. Nije meutim, trebala doi nanain na koji se stvarno dogodila, ve je trebala doi iz slobodne unutarnje odluke. Sasvimsigurno bi to rezultiralo iz moje prve toke. Naravno, prva toka nije glasila, Njemaki car


16/82


mora abdicirati, ve je pravila odreeni zahtjev. Da je to izvreno, abdikacija bi sedogodila davno prije pod potpuno drugaijim okolnostima od onih pod kojima se stvarnodogodila.

Nikad nisam mogao postii da ljudi shvate da je ono to je tamo bilo zapisano bilaizjava izvuena iz stvarnosti. U vezi te toke takoer nije bilo napretka. Dok sam stvar

izlagao ministru vanjskih poslova, takoer sam mu rekao, Dakle, imate izbor da budeterazumni i upotrijebite razum da rijeite stvari, ili da doivite revolucije, koje se morajupojaviti tijekom slijedeih desetljea, a poeti e uskoro.

Ba kao to je to bilo nuno, to skree panju na neto veu perspektivu, tako je bilo itono da njemakog kaizera treba potaknuti da abdicira, i da je dani prijedlog gledao u tompravcu. Ali, kada je dana ta izjava, koja je zasnovana na vie ogranienoj perspektivi negoona drugu, to je jednostavno bilo neto o emu se nije smjelo niti govoriti, o emu ak niozbiljan razgovor nije bio doputen.

Tako nisu bili potrebni ovi zadnji dogaaji da prikauoitim nepouzdan umLudendorffa,ve se to moglo znati daleko ranije. Davno sam mogao na to ukazati. Ali, kaoto znate, s obzirom na duhovnu znanost situacija je takva da je ljudi izbjegavaju, jer se tog

boje. Strah u srcu i umu neto je to igra veliku i silnu ulogu u umovima ljudi sadanjegvremena. Pojavljuje se pod najrazliitijim maskama. Zaista, anksioznost due,nespremnost na suoavanje sa stvarima, to god bile, igra posebnu ulogu u sadanjem

vremenu. Dogaaje moramo vidjeti s takvim ciljem na umu i onda ih prepoznajemo kaosimptome za stvari koje lee mnogo dublje. Samo razmotrite dogaaje zadnjih par dana.

Da e se stvari pokazati onakvima kakvima su se pokazale mogao je znati davno prije

svaki temeljiti promatra stanja u Njemakoj i njemakoj vojsci. Samo je Ludendorffshvatio po prvi puta 8-og kolovoza 1918, da ne moe izvojevati pobjedu. On je biopraktina osoba. Imajte na umu sve to sam povremeno govorio o praktinim osobama,o nepraktinosti praktinih osoba! On je bio praktina osoba, koja je u svim situacijamadokazala da je u krivu, koja je shvatila na samom kraju, 8-og kolovoza, da ne moeizvojevati pobjedu s vojskom koja mu je na raspolaganju. Ljudi uvida to su znali od 16-ogrujna 1914; s tom vojskom nije bilo mogue pobijediti. Sada, to je Ludendorff radio?Pozvao je Ballina da bi na kraju Ballin trebao otii kaizeru i rei mu kakva je bila situacija,poto je Ballin bio u bliskom prijateljstvu s njim. Pitati ete zar nije bilo carskog kancelarau to vrijeme. Da, postojao je carski kancelar, ali njegovo ime je bilo Hertling. Zar nijepostojao ministar vanjskih poslova? Postojao je, ali on je bio herr von Hintze, koji jeproizaao iz zapanjujue atmosfere dvora. Postojao je takoer i Reichstag, i druge slinestvari takvih privjesaka u ivotu nacije da ih je sada jedva vrijedno spomenuti. Tako jeLudendorff pozvao Ballina sebi i predloio mu da on objasni situaciju vrhovnom gospodarurata. Ballin je upuen u kaizerovu rezidenciju naravno, uvijek na distanci od stvarnihdogaaja, osim kada bi sam Ludendorff naao da je zgodno da se objavi da je poduzeta ovaili ona akcija u prisutnosti njegova visoanstva, vrhovnog gospodara rata. Svatko tko jeshvatio situaciju znao je kakvo znaenje pridati rijei prisutnost. Tako je Ballin, koji jedugo bio poznat i pametan ovjek, krenuo prema Wilhelmshohe, s ciljem da prosvijetliKaizera. To bi naravno jedino bilo mogue ako bi mogao s Kaizerom govoriti nasamo, to


17/82


bi mogao bilo kada da Kaizer nije jednom pogodio njegov obraz s damskom lepezom, ilineim slinim, kada muje Ballin jednom ranije, na poetku rata, elio neto objasniti. Alipristao je ii, unato njenoj pljusci koju je dobio s enskom lepezom. Pristao je da ide zbogkritine situacije, da bi svom starom prijatelju objasnio situaciju. Ali ovaj potonji je pozvaoherr von Berga da bude prisutan, a on je znao kako promijeniti temu razgovora to jeKaizer oito elio, jer nije elio uti istinu. Tako se konverzacija nikada nije dotakla onogto je trebalo biti raspravljeno.

Navodim ovo samo kao stvar psihologije. Ovdje imate osobu koja stoji usrednajkritinijih dogaaja i koja se boji istine, koju mu donosi druga osoba, i nee dopustiti daga dotakne. Tu vidite situaciju u jasnom svijetlu. Ta pojava je uobiajena u sadanje

vrijeme. Tako Ballin nije mogao uvjeriti vrhovnog gospodara rata jer mu jednostavno nijemogao predstaviti stvar. Ludendorff je pozvao herr von Hintzea, i s njime se dogovorio daod Antante treba zatraiti primirje. To je bilo neposredno nakon 8-og kolovoza 1918. Herr

von Hintze obeao je obratiti se Wilsonu. Ali nije se dogodilo nita do listopada 1918,unato injenici da je bilo jasno da je to stvar nunosti koja se stvarno dogodila podnajnesretnijim ministarstvom princa Max von Badena mnogo tjedana kasnije. Princ Max

von Baden elio je ii u Berlin i napraviti neto potpuno razliito, ali Ludendorff je objasnioda se primirje mora predloiti unutar dvadeset etiri sata da bi se izbjegnula veakatastrofa. Princ Max von Baden je to napravio unato njegove ranije odluke.

Nakon pet dana, Ludendorff je izjavio da je doista pogrijeio, i da to nije bilo nuno!

Ovo je primjer naina na koji praktine osobe, visoko cijenjene praktine osobe zakoje, meutim, nema ni najmanjeg osnova za pokazivanje respekta interveniraju usvijetu dogaaja ali sa kakvim gleditima i s kakvim snagama miljenja! To je takoer imogunost za prouavanje kako miljenja postaju epidemijska. Miljenja da suHindenburg i Ludendorff veliki ljudi svugdje se irila s epidemijskom estinom, dok onini u jednom smislu nisu bili veliki ljudi, ak ni sa stajalita njihove ograniene profesije.Ovi katastrofalni sluajevi posebno su karakteristini u pokazivanju kako su formiranipogreni sudovi. Dosjetke esto pogode cilj. Ako sada idete u Berlin veina vas vjerojatnonije bila u Berlinu zadnjih godina u blizini Stupa pobjede, blizu velike pljuvaonice(zaista, zgrada Reichstaga stvarno izgleda kao ogromna pljuvaonica), u blizini ete vidjetiizvanrednu strukturu. Tamo stoji Hindenburg, velika, gigantska, strana statua od drva.Svaki domoljub je u tu statuu zabio avao tako da su postepeno svugdje na njoj zabijeniavli. Samo je smisao za humor Berlina ispravno to procijenio. Govori se da e, kada jekonano cijeli pod avlima (Ganz vernagelt=apsolutno glup) biti smjeten u ministarstvu

vanjskih poslova.

Sve ove stvari treba razmatrati posebno sa gledita o kojem sam esto govorio sastajalita simptomatologije povijesti kao i simptomatologije dogaaja koji imaju bilo kakvu

vezu s ljudskim biima. Vanjski svijet daje samo simptome, i do istine dolazimo tek kadanauimo prepoznati te simptome u njihovoj prirodi kao takvoj.


18/82


II.

SADANJ OST SA GLEDITA SADANJ OSTI

30 studenog 1918

Kada razmatrate temeljnu osnovu nae antropozofski orijentirane znanosti duha uusporedbi s ostalim takozvanim gledanjima na svijet a sada se pojavljuju mnogi posebno ete uoiti jednu osobinu. To je injenica da duhovna znanost kao pogled na svijeti ivot stremi stvarno primijeniti na cjelokupan ljudski ivot, na sve s ime se ljudskobie uivotu susree, ono to pokuava utvrditi kroz istraivanje u duhovnim svjetovima. Tko godima osjeaj za ono to je esencijalno u goruim problemima i pokretakim silama naegsadanjeg vremena vjerojatno e za sebe moi doi do razumijevanja injenice da e seogromna potreba sadanjosti i neposredne budunosti nai ba tu, odnosno, u povezivanjusveobuhvatnih ideja koje ine koncepcije svijeta sa samim ivotom. Meu razlozima koji sudoveli do ove sadanje katastrofalne situacije ovjeanstva, nije najmanje vana injenica

da su pogledi na svijet koji imaju ljudska bia, bilo ukorijenjeni u religiji, znanosti, iliestetici, postepeno tijekom vremena izgubili njihove veze s ivotom. Postojala je tendencija mogli bi je nazvati perverzna tendencija da se odvoji takozvani dnevni praktini ivot,u sveobuhvatnom smislu rijei, od onog to ljudi trae u njihovim naporima da zadovoljepotrebe u oblasti religije i koncepcija svijeta. Samo razmislite kako je ivot tijekom zadnjihstoljea postepeno poprimio takav oblik da su ljudi provodili svoje vanjske aktivnosti, bilipraktini ljudi kako se kae, i provodili njihove ivote prema praktinim principima, izatim su uzimali svaki dan vie-manje pola sata, ili uope nita, ili nedjelju, zazadovoljavanje onih potreba srca i due koji ih potiu da trae vezu s boanskim duhovnimelementom koji proima svijet.

Sve e to biti potpuno promijenjeno ako antropozofski orijentirana znanost o duhubude mogla zaposjesti umove i srca ljudi. To e uzeti takav karakterda e misli koje estrujati iz tog pogleda na svijet biti primjenjive na sam ivot u svim njegovim aspektima,tako nam omoguiti da ivot prosuujemo sa stvarnim uvidom. Naelo zvonjave zanedjeljnu propovijed nee nikako biti ono od nae antropozofski usmjerene koncepcijesvijeta, ve e cjelokupan ivot biti proet u sve dane tjedna a isto tako i u nedjeljnoprijepodne s onim to ovjeanstvu moe dati antropozofsko shvaanje svijeta. Poto tonije bio sluaj sve do sadanjeg vremena, svijet je postepeno skrenuo u kaos. Ljudi suzanemarili usmjeriti panju na ono to se zaista dogaa u njihovoj neposrednoj blizini i

sada su iznenaeni jer se rezultati tog propusta jasno manifestiraju. U budunosti e bitijo i vie iznenaeni kako se ovi rezultati budujasnije manifestirali.

Ni pod kakvim okolnostima ne smijemo propustiti danas obratiti panju na ono to seiri meu ljudima po cijeloj Zemlji. Sa snagom prosudbe koja nam omoguava vidjeti uimpulse koji su na djelu u svjetskim dogaajima, moramo teiti nai na put u ono s imesu danas suoena ljudska srca i umovi, dijelom na tako zagonetan nain; odnosno, u onoto prijeti da socijalnu strukturu pretvori u kaos. Nee valjati dalje nastaviti na ovakavnain da jednostavno pustimo da doe ono to moe bez da teimo prodrijeti u stvari svrstom snagom prosudbe.


19/82


Nuno je odbaciti osnovnu maksimu koja kae,To je svakodnevica, to je sekularno, topripada vanjskom ivotu; okreemo tome lea i usmjeravamo panju prema duhovnom i

boanskom. Tome mora doi kraj. Mora poeti doba u kojem se ak i najtrivijalnijesvakodnevne stvari moraju dovoditi u vezu s duhovnim i boanskim; odnosno, doba u kojese ono to je izvueno iz duhovnog ivota vie ne smije gledati samo sa najekstremnijegapstraktnog stajalita.

Tijekom ovih razmiljanja, izjavio sam da do poeljne promjene u socijalnom pokretune moe doi ni na koji nain nego preko poveanja interesa koju osoba osjea za drugoljudsko bie. Socijalna struktura je neto to ovjek stvara u suradnji s drugim. Njene

bolesti ne mogu biti iscijeljene ukoliko osoba ne zna da je zaista unutar tog poretka,ukoliko nije unutar socijalne strukture u njenom nainu miljenja. Nezdrav element usadanjoj epohi, koji je doveo do ove katastrofe, lei u odbijanju ljudi da steknu bilo kakavstav uma u vezi naina na koji osoba pripada socijalnoj zajednici. Interes koji nas kaoljudska bia vee uz druga ljudska bia je doao do kraja unato vjerovanju koje ljudi estopokazuju da imaju takvog interesa. Zasigurno zgodna teozofska maksima, Volim svaljudska bia; zanimaju me sva ljudska bia, nije uinkovita; to je apstraktno; nemauporite u stvarnom ivotu a uporite u stvarnom ivotu je ono to je stvarno bitno. Totreba biti shvaeno u dubljem smislu. Nedostatak razumijevanja stvarnog ivota je bilakarakteristika zadnjih stoljea. Sada, ta zadnja stoljea su dovela do sadanje situacije bezshvaanja tog procesa od kae ovjeanstva, i uzrokovati e budue situacije. U povijesnomivotu ovjeanstva, uvjeti ne mogu biti kakvi bi trebali biti ukoliko ljudi ne prate ono tose dogaa, to se meu njima zbiva u socijalnom ivotu, s njihovim razmiljanjem. Alidogaaje koji su se zbili tijekom relativno dugog vremena ne mogu se tako pratiti ukolikone steknemo vrst osjeaj za odreene pojave.

Za objektivnog promatraa previe je oigledno da su administracije i vlade bile voenei jesu voene prema temeljnim principima koji su zaista ve stoljeima zastarjeli, dok seivot naravno kretao naprijed tijekom zadnjih stoljea. Esencijalni element koji je uaouevoluciju ovjeanstva je moderni industrijalizam, koji je stvorio cijeli moderni proletarijat.

Ali ovoj genezi modernog proletarijata nije bilo pridrueno razmiljanje. Vodee klase sunastavile ivjeti na stari nain, vrei svoj poloaj liderstva kao to su bili naviknutistoljeima. Bez da su ita napravili u vezi toga, bez da su ak procesu povijesti svijetapridruili svoje razmiljanje, moderni proletarijat je evoluirao iz postojeih injenica,stvarnih pojava, i uspona modernog industrijalizma. To je u biti poelo s izumommehanikog stroja za tkanje i predenje u osamnaestom stoljeu. Tako sudbina svjetskepovijesti za sadanjost i neposrednu budunost zavisi od toga to se zbiva u glavamamodernog proletarijata onom to ih obilazi, mogli bi rei, kao utvara. Taj proletarijattei za moi preko kontrole veine i to treba uzeti u obzir u njegovim akcijama ba kao torazmatramo rezultate prirodnih dogaaja i elementarnih pojava. Na to ne treba gledati kaona neto to treba kritizirati to nam moe ugaati ili nas ljutiti. Proletarijat trebaprosuivati u njegovim djelima nekako isto kao to prosuujemo potres ili plimni val namoru, ili neto drugo te vrste.

Mi sada gledamo preliminarne stupnjeve onog to se uspinje iz modernog proletarijata ili, bolje rei, iz tendencija i osjeaja modernog proletarijata. Kao djelo avangarde


20/82


promatramo ono to nam je poznato u odreenom aspektu ruskog boljevizma. Taj ruskiboljevizam kako sam esto izjavljivao, nije u skladu s izvornom dispozicijom ruskognaroda. On je bio uveden izvana. Ali to nije stvar nikakve posljedice ako se elimo suoiti sinjenicama poto u stvari postoji unutar oblasti koje su prije tvorile carstvo Cara. Tamo jeuhvatilo korijena, i treba ga promatrati kao fenomen prirode koji ima tendenciju da se iri.U promatranju takve stvari kao to je ruski boljevizam najvanije je od svega zanemaritisekundarne pojave. Moramo obratiti panju na stvar od najvee vanosti. injenica da

boljevizam ima svoj poetak u 1917, i da je praen odreenom vanjskom pojavom, mogaoje biti odreen izvjesnim oitim uzrocima. Rekao sam vam da ak i nekompetencijaLudendorffa i takoer razne druge stvari nisu osloboene odgovornosti za stvarno izbijanje

boljevizma. Ali sve to treba eliminirati ako elimo stvari vidjeti na plodonosan nain, imoramo obratiti panju na aktivne sile koje ive u ruskom boljevizmu. Moramo sezapravo jednostavno upitati koji je cilj ruskog boljevizma i u kakvoj je vezi s evolucijomovjeanstva. Izvan pitanja, to nije neto efemerno i prolazno. Radije, to je pojava sdalekosenim posljedicama u svjetskoj povijesti. Iznimno je vano da trebamo ispitatiosnovnu strukturu kako je vizualizira ruski boljevizam da bi o tome mogli razmisliti naodreeni nain poto to proizlazi iz dubljih pokretakih sila svijeta.

Ako razmotrimo temeljne karakteristike ruskog boljevizma, moramo zakljuiti da sunjegove prve tenje usmjerene na ruenje onoga to smo u marksistikom smisluokarakterizirali kao buroaziju. To je temeljna maksima, takorei, unititi, korijen i granu,kao neto tetno u evoluciji ovjeanstva sa njihovog gledita, sve to je u evoluciji povijestiproizalo iz buroaske klase. Boljevizam dolazi do tog cilja na razne naine. Najprije, ciljana ukidanje svih klasnih razlika. Boljevizam ne usmjerava svoje napore prema faktikomuklanjanju razlika meu klasama i zvanjima onako kako sam vam ih ja predstavio. Sam

boljevizam razmilja na potpuno buroaski nain, a ono to sam vam ja predstavio nijezamiljeno na buroaski ve na ljudski nain. Boljevizam namjerava razlike meu klasamai zvanjima prevladati na svoj vlastiti nain. On sebi kae da su suvremene drave izgraenena osnovu buroaske koncepcije ivota, tako da forme suvremenih drava moraju nestati.Sve to je u suvremenim dravama podreeni izdanak buroaske socijalne klase kao to jepolicijski sustav, vojni sustav, sustav pravde, mora nestati. Drugim rijeima, ono to jestvoreno od buroazije za njenu sigurnost i njeno upravljanje pravdom mora nestati s

buroaskom klasom. Cjelokupna administracija i organizacija socijalne strukture moraprijei u ruke proletarijata. Kroz taj proces e drava, kakva je do sada postojala,odumrijeti i proletarijat e upravljati cjelokupnom ljudskom strukturom, cijelim ivotom

drutvene zajednice.To se ne moe postii pomoustarih sustava ureenja koje je buroazija kreirala za

sebe. Ne moe se postii izborima za Reichstag ili drugom vrstom predstavnikog tijelanaroda, izabranog bilo kakvom vrstom prava glasa, kao to je to napravljeno u koncepcijiivota karakteristinog za buroasku klasu.

Ako se takva predstavnika tijela nastave birati, u tim tijelima e jedino buroaska klasasebe ovjekovjeiti. Drugim rijeima, takva predstavnika tijela, pod bilo kojim izabranimsustavom prava glasa, nee uiniti moguim postizanje ciljeva kojima se tei. Prema tome,

vana stvar je da takve mjere sada stvarno treba primijeniti kao da zaista imaju svoj izvor u


21/82


samom proletarijatu, kakve se ne mogu roditi u bilo kojoj glavi srednje klase, poto srednjaklasa neizbjeno shvaa samo takve propise koji moraju biti ukinuti. Nita se ne moeoekivati, dakle, od bilo koje vrste nacionalne ili dravne zajednice, ve se neto moeoekivati jedino od diktature proletarijata. To znai da cjelokupna socijalna struktura mora

biti predana diktaturi proletarijata. Jedino e proletarijat stvarno biti sklon eliminiratiburoasku klasu u svijetu, jer ako bi osobe iz buroaske klase bili lanovi predstavnikihtijela, ne bi bili skloni sebe eliminirati iz svijeta. To je ono to je zaista nuno, da cijela

buroaska klasa bude liena njenih prava. Dakle, jedine osobe koje mogu imati utjecaja nasocijalnu strukturu moraju biti one koje u pravom smislu pripadaju proletarijatu, odnosno,samo one koje izvravaju rad, koje su korisne za zajednicu.

Shodno tome, prema ovoj koncepciji svijeta od proletarijata, osoba koja uzrokuje dadrugi obavljaju bilo kakve slube za njega, i za to i h nagrauje, ne moe imati pravo glasa.Odnosno, tkogod zapoljava osobe, angaira ih da mu slue i plaa im za njihovu uslugu,nema prava na bilo koji nain uestvovati u socijalnoj strukturi, i nema prava, dakle,glasati. Niti ima pravo glasa bilo tko ako ivi od prihoda svog vlasnitva ili tko od prihodaprofitira. Niti ima pravo glasa osoba kojaje ukljuena u trgovinu ili ona koja distribuira ine izvrava nikakav praktini rad. Drugim rijeima, svi koji ive pomou prihoda, tkozapoljava druge osobe i plaa ih, tko je ukljuen u trgovinu ili je posrednik, iskljueni su iztoga da budu predstavnici vlade kada diktatura proletarijata bude preuzela kontrolu.Tijekom nastavka ove diktature proletarijata, nema openite slobode govora, nema slobodeokupljanja, nema slobode organiziranja, ve samo oni koji su ukljueni u stvarni rad moguodravati sastanke ili formirati organizacije. Svi drugi su lieni slobode govora, prava naokupljanje, i prava organiziranja drutava i udruga. Slino, slobodu tiska uivaju samo onikoji izvravaju praktian rad. Tisak buroazije je potisnut, i nije toleriran.

Ovo su, u opem smislu, vodei principi, moemo rei, tijekom tranzicijskog stupnja.Nakon to ovi principi budu dominantni odreenu duljinu vremena koncept svijetaproletarijata oekuje iz njihova djelovanja da e postojati jedino ljudi ukljueni u praktianrad. Samo e proletarijat nastaviti postojati. Buroaska klasa e biti istrijebljena.

Ovim stvarima, koje su od primarne vanosti za tranzicijski period, poslije e bitidodane one koje imaju trajan znaaj. Njima pripada, na primjer, opa obveza rada. Svakaosoba ima obvezu radom proizvesti neto korisno za zajednicu.

Odluujui princip trajnog karaktera je ukidanje prava na privatno vlasnitvo nadnekretninama. Vei posjedi prelaze u poljoprivredne komune. Prema ovom pogledu nasvijet proletarijata, u budunosti nee postojati privatno vlasnitvo nad zemljom.Industrijski objekti, objekti poduzetnika su konfiscirani i prelaze pod kontrolu drutva,

bivaju upravljani od centralizirane uprave radnika, na ijem je elu Vrhovni sovjet zanacionalnu ekonomiju. To je jednostavno boljevizam u Rusiji. Raspodjelu je preuzeladrava. Pokrenut je openiti sustav raunovodstva, zaokruujui cijelu zajednicu iobuhvaajui svu proizvodnju. Sva vanjska trgovina ovog jedinstvenog zadrunog subjekta

je napravljena javnom, odnosno, ustanove je preuzela drava. To su, u opem smislu,temeljni principi koji ine ideal Trockog i Lenjina, i u njima ete jasno vidjeti najvanijetoke onog to eli moderni proletarijat.


22/82


Nije dovoljno, naravno, svaki dan biti informiran od novina daje poinjen odreenibroj krvavih nedjela. Ako usporedimo krvava nedjela koja je poinio boljevizam sogromnim brojem onih napravljenih zbog rata, djela boljevizma oito postaju beznaajnastvar. Zaista vana stvar je vidjeti to je do sada previeno i zanemareno da bi evolucijaovjeanstva mogla u budunosti biti praena s naim razmiljanjem. Zaista je nuno dauvrstimo nau panju, najprije u naim srcima a zatim s naim umovima, na one stvarikoje su tako intimno povezane s progresivnom evolucijom ovjeanstva. Upravo je tomisija znanosti duha da uvrstimo nau panju na te stvari s naim umovima i srcima.Mora zavriti vrijeme u kojem lijeni pastori i sveenici svake nedjelje propovijedaju spropovjedaonice teoretske stvari nemajui vezu s ivotom radi takozvanog grijanjanjihovih dua. Upravo suprotno, mora poeti stanje u kojem e stavko tko eli participiratiu duhovnom ivotu biti obvezan gledati u ivot, uspostaviti neposrednu vezu s ivotom.Nije mali udio u odgovornosti za nesreu sadanjeg vremena koji lei na injenici da su onikoji su bili uvari religijskih osjeaja ovjeanstva dugo vremena u prolosti propovijedali snjihovih propovjedaonica takve stvari koje zapravo nemaju vezu s ivotom. Oni suusmjeravali diskurse iskljuivo u svrhu pruanja ljudima neukusnih stvari za njihova srca idue koje su djelovali na njih na ugodan nain ali nikada nisu dohvatili ivot. Iz tog jerazloga ivot ostao bez duha i konano zapao u kaos. Moete traiti mnogo odgovornosti,za koju je sada potrebna kompenzacija, upravo u glupim diskursima onih koji su bili uvarireligijskih osjeaja ljudi i koji nisu imali vezu s ivotom. to su uope postigli to se trebadogoditi u epohi tijekom koje se u formi proletarijata razvilo cijelo novo ovjeanstvo? tosu ti ljudi uope postigli koji su proklamirali beskorisne stvari sa svojih propovjedaonica,takve stvari koje su ljudi eljeli jedino zato jer su eljeli sebe obmanuti sa svakakvimiluzijama u vezi s realitetima ivota? Ovo je ozbiljno vrijeme i stvari treba gledati uozbiljnom svijetlu.

Ono to je kazano u vezi nunosti da pojedinci steknu interes jedni za druge ne trebagledati samo na nain usklaivanja s raspoloenjem predstavljenim na nedjeljnojpropovijedi. Na to treba gledati prema dubokim nagovjetajima koje daje u odnosu nasocijalnu strukturu sadanjeg doba.

Uzmite konkretan primjer. Koliko mnogo ljudi danas ima koji imaju apstraktnu ikonfuznu koncepciju o njihovim vlastitim ivotima! Ako se upitaju, na primjer, Na emuivim? uglavnom, to ne rade, ali ako bi to jednom napravili, rekli bi sebi, Zato, namom novcu. Meu onima koji sebi kau, Ja ivim od novca, mnogi su koji su novacnaslijedili od svojih roditelja. Oni pretpostavljaju da ive od njihova novca, naslijeenomod njihovih oeva, ali mi ne moemo ivjeti od novca. Novac nije neto na emu moemoivjeti. Tu je neophodno napokon poeti razmiljati. To pitanje je intimno povezano sastvarnim interesom kojeg jedan pojedinac ima za drugog. Svatko tko misli da ivi od novcakojeg je naslijedio, na primjer, ili ga je stekao na bilo koji nain izuzev primajui novac zarad, kao to je danas obiaj tko god ivi na ovaj nain i pretpostavlja da moe ivjeti odnovca taj nema interesa za svoje blinje jer nitko ne moe ivjeti na novcu. Mi moramo

jesti, a ono to jedemo proizvedeno je od ljudskog bia. Moramo imati odjeu. Ono tonosimo mora biti napravljeno preko ljudskog rada. Da bi ja mogao obui kaput ili parhlaa, ljudska bia moraju satima troiti svoje snage u radu. Oni rade za men e. Na tom

radu ja ivim, ne na mom novcu. Moj novac nema druge vrijednosti nego to mi daje mo


23/82


da koristim rad drugih. Pod socijalnim uvjetima sadanjeg vremena, ne poinjemo imatiinteresa za nae blinje dok na pitanje ne odgovorimo na odgovarajui nain, dok u naimumovima ne drimo sliku odreenog broja ljudi koji rade odreeni broj sati da bi ja mogaoivjeti unutar socijalne strukture. Nije bitno ugodno se osjeati govorei, Ja volim ljude.Nitko ne voli ljude ako pretpostavlja da ivi na svom novcu i ni najmanje ne shvaa kakoljudi za njega rade da bi proizveli samo nuni minimum za njegov ivot.

Ali misao da odreeni broj ljudi radi da bi mi imali minimum potreba za ivotneodvojiva je od jedne druge. To je misao da moramo obetetiti drutvo, ne s novcem ve sradom u zamjenu za rad koji je napravljen za nas. Osjeamo interes za blinje samo kadasmo dovedeni da se osjeamo obvezni u nekom obliku rada obetetiti koliinu rada koja jeizvrena za nas. Dati na novac naim blinjima jedino znai daih moemo kao robovedrati na uzici i da ih silimo da rade za nas.

Dopustite mi da pitam da li moete iz svog iskustva odgovoriti na pitanje koliko mnogoljudi shvaa da je novac samo zahtjev za ljudsku snagu upotrijebljenu u radu, da je novacsamo sredstvo stjecanja moi. Koliko ljudi zaista jasno vidi da nisu mogli ak ni postojati uovom fizikom svijetu nego od rada drugih osoba o kojima zavise za ono to zahtijevaju zasvoje ivote? Osjeaj obveze prema drutvu u kojem ivimo poetak je interesa koji jepotreban za zdrav socijalni poredak.

Nuno je razmiljati o ovim stvarima, inae se na nezdrav nain uspinjemo u duhovneapstrakcije a ne penjemo se na zdrav nain od fizike stvarnosti do duhovne stvarnosti.Nedostatak interesa za socijalnu strukturuje posebno okarakterizirao ova zadnja stoljea.Tijekom zadnjih stoljea, ljudi su postepeno stvorili naviku razvijanja stvarnog interesaoko socijalnih impulsa jedino uvaavajui vlastitu osobu. U veoj ili manjoj mjeri sve seraa na zaobilazan nain samo na temelju neije osobnosti. Zdrav socijalni ivot je mogu

jedino kada je interes za vlastiti ugled proiren u pravi drutveni interes. S tim u veziburoazija bi se mogla upitati to su zanemarili.

Samo razmotrite slijedeu injenicu. Postoji neto kaoduhovna kultura. Postojekulturna dobra. Da uzmemo jedan primjer, postoje umjetnika djela. Sada, upitajte sekolikim su ljudima ta umjetnika djela dostupna. Ili, radije se upitajte kolikim su ljudimata umjetnika djela posve nedostupna. Za koliko ljudita umjetnika djela u stvari nepostoje. Ali samo izraunajte koliko se ljudi mora muiti da bi ta umjetnika djela moglapostojati. Ovo ili ono umjetniko djelo je u Rimu. Buroazija moe putovati u Rim.Dovoljno je zbrojiti koliki rad mora biti izvren od strane kreativnih radnika, itd., itd., ovi i tako daljenikada nee zavriti da bi ta buroazija, kada putuje u Rim, mogla

vidjeti neto to je tamo za njih jer su buroazija, ali nije tamo za sve one osobe koje sadapoinju izraavati svoju koncepciju ivota proletarijata. Sam ovaj obiaj je preuzet izredova buroaskog gledanja na uivanje kao neto samo po sebi oito. Ali uivanje nikadane bi trebalo biti prihvaeno bez da se ekvivalentno nadoknadi cijelom drutvu. Ni zbogkojeg elementa prirodnog ili drutvenog poretka neki dio drutva ne bi trebao biti togalien. Vrijeme i prostor su samo umjetne prepreke. injenica da Sikstinska Madonna ostajezauvijek u Dresdenu, i mogu je vidjeti jedino osobe koje mogu doi u Dresden, samo jenusproizvod buroaske koncepcije svijeta. Sikstinska Madonna je pokretna, i moe se


24/82


nositi u sve dijelove svijeta. To je samo jedan primjer, ali mogu se poduzeti nuni koraci dase osigura da to god uiva jedan da mogu uivati i drugi.

Premda sam dao samo jedan primjer, uvijek ih biram da slue za primjer i razjasne sveostalo. Trebamo samo oinuti ovakvu primjedbu, kao to vidite, kako bi se dotaknulimnogih stvari o kojima ljudi uope nisu razmiljali, ve su jednostavno uzete kao neto

mamo po sebi jasno. ak i unutar naeg kruga, gdje se ovo tako lako moe razumjeti, ljudiuvijek ne razmiljaju da nas sve to primamo obvezuje da isto toliko vratimo drutvu a nada samo uivamo.

Sada, iz svega to sam vam predstavio kao primjere, to se moe umnoiti ne stotinamave tisuama puta, ovo pitanje e vam biti oito. Kako situacija moe biti drugaija ako jenovac zaista samo sredstvo za stjecanje moi? Na to je ve odgovoreno u onom temeljnomsocijalnom principu kojeg sam vam predstavio proli tjedan jer je to specifinost onog tosam vam predstavio kao vrstu socijalne znanosti preuzete iz duhovnog svijeta. To je

jednako pouzdano kao i matematika. U vezi sa stvarima koje sam vam predstavio, ne radise o tome da netko gleda u praktini ivot i kae, Sada dakle, moramo najprije istraitikako stvari stoje. Ne; ono to sam vam predstavio kao socijalnu znanost izvedenu izduhovne znanosti vie je kao pitagorin teorem. Ako uzmete u obzir pitagorin teorem, akoznate da je kvadrat hipotenuze jednak zbroju kvadrata nad objema katetama pravokutnogtrokuta, nije mogue da u svijetu iskustva postoji neto to je u kontradikciji s tim. Upravosuprotno, ovaj temeljni princip morate primijeniti svugdje. Tako je i sa temeljnimprincipom koji sam vam predstavio da je u temeljima socijalne znanosti i socijalnog ivota.Sve to ovjek stjee na nain da je to primio u zamjenu za njegov rad unutar socijalnogsustava ima nezdrav uinak. Unutar socijalnog sustava rezultiraju zdravi uvjeti jedino kadaljudsko bie mora poduprijeti njegov ivot, ne s vlastitim radom, ve iz drugih izvoraunutar drutva. To je naizgled u kontradikciji s onim to sam upravo rekao, ali samonaizgled. Ono to e uiniti posao vrijednim biti e injenica da nee vie biti plaen.

Cilj prema kojem trebamo raditi naravno, na racionalan a ne na boljeviki nain mora biti odvajanje rada od snabdijevanja sredstvima egzistencije. To sam nedavnoobjasnio. Kada vie nitko ne bude nagraen za svoj rad, tada e novac izgubiti svoju

vrijednost kao sredstvo za stjecanje moi nad radom. Nema drugog naina zaprevladavanje zloupotrebe koja je ovjekovjeena samim novcem nego formirati socijalnustrukturu na takav nain da nitko ne bude nagraen za svoj rad, i snabdijevanje sredstvimaegzistencije mora biti postignuto iz sasvim drugog izvora. Tada e prirodno biti nemoguekoristiti novac u svrhu prisiljavanja nekoga na rad.

Veina pitanja koja se sada javljaju pojavljuju se u obliku u kojem se razumijukonfuzno. Ako e ih se postaviti na jasno svijetlo, to se moe dogoditi jedino prekoduhovne znanosti. Novac u budunosti ne smije biti ekvivalent za ljudski rad, ve samo zaneivu robu. Samo neiva roba e se u budunosti stjecati pomou novca, ljudski rad ne.

To je od krajnje vanosti. Sada, samo razmislite o injenici da u pro leterskoj koncepcijisvijeta ideja da je rad roba bulji nam u lice u svakakvim oblicima. Zaista, injenica da je radu modernom industrijalizmu na najupadljiviji nain postao roba jedan je od temeljnihprincipa marksizma, jedan od onih temeljnih principa u kojima je Marx bio najuspjeniji u


25/82


pridobivanju pristaa meu proletarijatom. Ovdje vidite da se zahtjev pojavljuje iz sasvimrazliitog centra i na konfuzan i kaotian nain, koji mora, ipak, biti ispunjen, ali iz sasvimrazliitog smjera. To je osobina socijalnih zahtjeva dananjice, da su, u mjeri u kojoj sepojavljuju instinktivno, pojavljuju zbog potpuno opravdanih i vrstih instinkta. Javljaju se,meutim, iz kaotine socijalne strukture. Zato imaju konfuzan oblik to nuno dovodi dokonfuzije. Tako je ja mnogim poljima. Iz tog je razloga nuno imati uporite u duhovnoznanstvenom pogledu na svijet jer jedino to moe rezultirati istinskim socijalnimiscjeljenjem.

Sada, pitati ete da li bi to dovelo do promjene. Na primjer, ako osoba naslijedi svojnovac, ona e nastaviti plaati robu s novcem koji je naslijedila, a rad drugih osoba jedakako prikriven u tim robama. Dakle nita se ne mijenja, rei ete. Zasigurno, ako misliteapstraktno, nita se ne mijenja. Ali, ako promotrite cijeli efekt do kojeg dolazi kada jesnabdijevanje sredstvima egzistencije odvojeno od rada, imat ete drugaije miljenje. Uoblasti stvarnosti, situacija nije takva da jednostavno izvlaimo apstraktne zakljuke, vetamo stvari imaju svoje stvarne uinke. Ako stvarno doe do toga da je snabdijevanjesredstvima egzistencije odvojeno od izvravanja rada, nasljeivanja vie nee postojati. Toe dati takvu modifikaciju socijalne strukture da ljudi nee dolaziti u posjed novca na bilokoji drugi nain osim za nabavu roba. Kada je neto shvaeno kao stvarnost, onda imasvakakve uinke. Izmeu ostalog ovo odvajanje snabdijevanja sredstvima egzistencije odrada ima jedan sasvim osobiti efekt. Zaista, kada govorimo o stvarnosti, ne moemo seizraziti tako da kaemo, Ali ja ne vidim zato je to tako. Moete isto tako rei, Ali ja ne

vidim zato bi morfij trebao uzrokovati spavanje. To vam takoer ne dolazi kao zakljuakiz pukog meuodnosa pojmova. To se manifestira tek kada stvarno pratite uinak.

Danas u socijalnom pretku postoji neto ekstremno neprirodno. To se sastoji u injenicida se novac uveava kada ga osoba jednostavno posjeduje. Stavljen je u banku i na njega seisplauje kamata. To je najneprirodnija stvar koja moe postojati. To je zaista krajnje

besmisleno. Osoba uope nita ne radi. Jednostavno pohrani novac, koji ak ne mora bitisteen radom ve moe biti naslijeen, i na njega prima kamatu. To je krajnja besmislica.No to e postati stvar nunosti kada je snabdijevanje sredstvima egzistencije odvojeno odrada da e se novac koristiti kada postoji, kada je proizveden kao ekvivalent roba kojepostoje. Mora se koristiti. Mora biti puten u opticaj i stvarni efekt e biti da se novac neuveava ve smanjuje. Ako osoba sada posjeduje odreenu svotu novca, za etrnaestgodina imati e priblino dvostruko pod normalnom kamatnom stopom, i nee trebatinapraviti nita nego samo ekati. Ako dakle mislite o transformaciji socijalnog poretka, tose mora dogoditi pod utjecajem temeljnog principa kojeg sam vam predstavio, tada senovac nee uveati ve e se smanjiti. Nakon odreenog broja godina, novanice koje samstekao prije poetka tih godina nee vie imati nikakvu vrijednost. One bi dospjele i postale

bezvrijedne.

Na ovaj nain u socijalnoj strukturi e postati prirodan trend prema dovoenju uvjetada e sami novac, koji nije nita drugo nego zapis, naznaka da osoba posjedujeodgovarajuu mo nad radom ljudskih bia, izgubiti svoju vrijednost nakon odreenogperioda vremena ako nije bio stavljen u opticaj. Drugim rijeima, nee se uveati, ve esve vie nestajati i, nakon etrnaest godina ili moda neto due, doi e do nulte toke.


26/82


27/82


sam skrenuo vau panju na injenicu da je boanstvo Jehove odreeno vrijemekontroliralo svijet preko injenice da je izvojevao potpunu pobjedu nad drugim Elohim-ima, i da se vie ne moe spasiti od tako izazvanih duhova. On je protjerao svoje drugove,drugih est Elohima, iz podruja. Zbog toga, ono to ljudsko bie doivljava ak i u embrijusteklo je potpunu dominaciju u ljudskoj svijesti. Ostalih est snaga, koje ovjek nije doiviou embriju, time su uinjene neaktivnima. Time su doli pod utjecaj niih duhovnihentiteta. U petom desetljeu zadnjeg stoljea, kao to sam rekao, Jehova se vie nije mogaospasiti. Poto je mudrost Jehove steena u stanju embrija uinila moguim shvatiti konceptprovidnosti samo u vanjskoj prirodi, krajnje ateistika prirodna znanost je preplavila svijet.Refleksija toga, injenica da novac jednostavno prelazi od jedne osobe do druge bezikakvog transfera robe, sastoji se u cirkulaciji novca odvojenoj od cirkulacije roba.

Nije vano s kojom se energijom osoba moe naprezati na bilo kom polju, ahrimanskasnaga ivi u onom to se ini da je proizvedeno od novca kao novac. Ne moete naslijediti

bez da imate odreenu koliinu ahrimanske snage prenesenu s novcem. Nema drugemogunosti posjedovanja novca unutar socijalne strukture na zdrav nain nego posjedovatiga na kranski nain; odnosno, stjeui novac jedino pomou onog to netko razvijaizmeu roenja i smrti. Drugim rijeima, nain na koji osoba dolazi u posjed novca nesmije biti refleksija onog to je povezano s Jehovom ak iako je injenica da smo roeni, daprelazimo od embrija u vanjski ivot, neto to se tie njega. Refleksija toga je, kaem,injenica da nasljeujemo novac. One osobine koje nasljeujemo krvlju naslijeene supreko zakona prirode. Novac koji nasljeujemo a ne zaraujemo bio bi refleksija toga.

injenica da kranska svijest jo nije uzela svoje mjesto u svijetu, da do socijalnestrukture jo dolazi pomou drevne mudrosti Jehove ili njegove aveti, rimske koncepcijedrave, dovela je do svega to je vodilo do jednog aspekta sadanje nesretne situacije.

Rekao sam da se ne smije razmatrati tako apstraktno kada novac proizvodi novac, veto moramo gledati u stvarnosti. Kada god novac proizvodi novac to je neto to se javljasamo na fizikom planu, dok je ono to ini ljudsko bie uvijek povezano s duhovnimsvijetom.

to radite, dakle, kada ne izvravate rad ali imate novac za koji ljudi moraju raditi da gadobiju? Ljudsko bie tada donosi na trite ono to ini njegov nebeski udio a dajete musamo zemaljsko. Plaate mu samo zemaljskim, isto ahrimanskim. Vidite, to je duhovniaspekt stvari. Kada god je na djelu Ahriman, moe doi samo do destrukcije.

To je, opet, neugodna istina. I uope ne pomae kada osoba sebi kae, Sada, zaista, jasam inae cijenjeni pojedinac i ne inim nita loe, stoga, kada koristim moj prihod daplatim ovo ili ono. Stvarna injenica je da dajeteAhrimana u zamjenu za Boga. Naravno,esto smo to prinueni unutar sadanje socijalne strukture, ali ne smijemo zabiti glavu upijesak i prikrivati to od sebe. Radije se suoimo s istinom jer to e donijeti budunostzavisi od toga da li to radimo. Do mnogo toga to se slama na ovjeanstvu s tako poraznimrezultatima dolo je iz razlogajer ljudi zatvaraju oi i oi njihovih dua u prisutnosti istine.Stvorili su za sebe apstraktne koncepte dobrog i loeg, i ne ele imati posla sa stvarnim ikonkretnim. U odnosu na ovo dalje emo govoriti sutra, kada emo podii nau raspravu uduhovne visine.


28/82


III .

MEHANISTIKI, EUGENIKI I

HIGIJ ENSKI ASPEKTI BUDUNOSTI

1 prosinac 1918

Ono to sam imao na umu tijekom ovih razmiljanja bilo je baciti svijetlo na oblik kojisocijalno razmiljanje mora uzeti danas. Onome to smo ve raspravljali elio bih dodatineto to e uiniti moguim da podignete stvari na vii nivo. To je zaista nuno ba zbogposebnih zahtjeva duha nae epohe. Sve to sam vam predstavio i jo u predstaviti,nadamse da ete smatrati, ako smijem ponoviti ovaj zahtjev, ne kao kriticizam sadanjegpostojeeg stanja,ve jednostavno davanje grae pogodne za usmjeravanje nae prosudbekoja moe dati temelj za opi izvid uvjeta obiljeen neophodnim uvidom. Duhovnoznanstveni pogled ne moe biti onaj koji daje socijalnu kritiku ve samo onaj koji privlaipanju na te stvari bez pesimizma ili optimizma. Ipak nas ta injenica sili, naravno, da

koristimo rijei koje e neki razumjeti kao namjeru kriticizma ove ili one socijalne klase . Tonije sluaj. Kada mi ovdje govorimo o buroaziji, to je kao da smo govorili o neizbjenojpovijesnoj pojavi, a ne u svrhu stavljanja primjedbi na ono to je jednostavno biloneizbjeno prema odreenim duhovno znanstvenim pogledima. Molim vas da na isti nainshvatite ono to u vam predstaviti danas.

Uzmimo kao nae polazite sveobuhvatnu pokretaku snagu koja je u snanom obliku upozadini sadanjih socijalnih zahtjeva proletarijata, ba kao to je u pozadini svih ilimnogih ljudskih pokreta. Ta sila je vie ili manje jasno izraena, ali je takoer iinstinktivna, nesvjesna, konfuzna, i nejasna' iako ipak temeljna u tim pokretima. To se

sastoji u injenici da postoji odreeni ideal za dovoenje socijalnog poretka koji e bitizadovoljen u svim njegovim aspektima. Ako elimo na radikalan nain opisati to je dakletemeljno u tim stvarima, imamo razloga rei da je napravljen trud da se promisli i ostvarisocijalni poredak koji e dovesti do raja na Zemlji, ili barem sreu dostojnu ljudskog biana koju je gledala populacija sadanjeg proletarijata kao neto za im se ezne. To jenazvano rjeenje socijalnog problema. Ono to sam upravo rekao svojstveno je instinktukoji je iza onog to je nazvano rjeenje socijalnog problema.

Sada, u razmatranju izraza rjeenje socijalnog problema, nuno je da se duhovniznanstvenik, koji se ni na jednom polju ne smije predati iluzijama ve uperiti svoju panju

na stvarnosti, takoer i u ovom sluaju ne zadovolji nikakvom iluzijom. Bitna injenica naovom polju je da oni koji za njima tee ne kreu od stajalita osloboenog iluzija,ve sastajalita suoenog s velikim brojem takvih iluzija, posebno osnovnom iluzijom da jemogue rijeiti socijalni problem.

injenica da u naoj epohi nema svijesti o razlici izmeu fizikog plana i duhovnogsvijeta,ve se na fiziki plan na neki instinktivni nain gleda kao na jedini svijet, povezana

je s drugom injenicom da se tei stvoriti raj na ovo

Documents

Steiner Rudolf - Izazov-Vremena