of 42/42

Vjeronauk – izazov Crkvi i školi

  • View
    235

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Valentina Blaženka Mandarić – Alojzije Hoblaj – Ružica Razum Vjeronauk – izazov Crkvi i školi Empirijsko istraživanje na području Zagrebačke nadbiskupije

Text of Vjeronauk – izazov Crkvi i školi

  • Valentina Blaenka Mandari Alojzije Hoblaj Ruica RazumVjeronauk izazov Crkvi i koli

    Empirijsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupije

  • Valentina Blaenka Mandari Alojzije Hoblaj Ruica Razum, Vjeronauk iza-zov Crkvi i koli. Empirijsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupije, Glas Koncila, Zagreb, 2011.

    Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagrebwww.glas-koncila.hr

    Za nakladnika: Nedjeljko Pintari

    Biblioteka: Vidici. Knjiga 2

    Urednik: Nedjeljko Pintari

    Recenzenti:Prof. dr. sc. Josip BalobanDoc. dr. sc. Jadranka GarmazDr. sc. Gordan rpi

    Lektura: dr. sc. Jasna ego

    Priprava za tisak: Glas Koncila

    Tiskano u sijenju 2011.

    ISBN 978-953-241-274-1

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjiniceu Zagrebu pod brojem 755443.

    Sva prava pridrana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnaati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehaniki, elektroniki i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.

    Glas Koncila, Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 326, faks: 01/4874 328http://knjizara.glas-koncila.hr, e-pota: [email protected]

  • Vjeronauk izazov Crkvi i koli

    Empirijsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupije

    Valentina Blaenka Mandari Alojzije Hoblaj Ruica Razum

    Zagreb, 2011.

  • 5Sadraj

    Predgovor ......................................................................................................11

    Uvodna rije .................................................................................................13

    Valentina Blaenka Mandari: O istraivanju ..........................................171. Hipoteze ...............................................................................................172. Svrha i ciljevi istraivanja ....................................................................183. Istraivaki zadatci ...............................................................................184. Ispitanici i podruja istraivanja .........................................................19

    4.1. kole ............................................................................................204.2. Nastavnici ....................................................................................22

    4.2.1. S obzirom na spol................................................................224.2.2. Vjerouitelji prema tipu kole u kojoj rade .........................22

    4.3. Uenici .........................................................................................234.3.1. S obzirom na spol................................................................234.3.2. kola koju pohaaju ............................................................234.3.3. Uenici s obzirom na mjesto kole .....................................244.3.4. Uenici s obzirom na mjesto roenja ..................................254.3.5. Uenici s obzirom na tip obitelji u kojoj su odgojeni .........254.3.6. Uenici s obzirom na izobrazbu roditelja ...........................264.3.7. Uenici s obzirom na mjesena primanja roditelja .............274.3.8. Pohaanje vjeronauka prema podatcima iz Ministarstva

    znanosti, obrazovanja i porta ...............................................27

    PRVI DIO: VJERONAUK U KOLSKOM SUSTAVU ...............................31

    Ruica Razum Sanja Plevko: Vjeronauk u okvirima kole ..................33I. Teorijska polazita ......................................................................................33

    1. Religijska nastava u Europi .................................................................332. Vjeronauna nastava u Republici Hrvatskoj ........................................35

    2.1. Od kada i tko moe izvoditi vjeronaunu nastavu? .....................352.2. Utemeljenost uvoenja katolike vjeronaune nastave ...............37

    3. kola i vjeronauk ..................................................................................39II. Rezultati istraivanja .................................................................................44

    1. Integriranost vjeronaune nastave u kolski sustav ..............................44

  • 61.1. Vjeronauk i ciljevi kole ..............................................................451.2. Procjena vjeronaunih sadraja ...................................................461.3. Primjerenost vjeronaune metodike kolskom sustavu ...............501.4. Zakljuak .....................................................................................52

    2. Odgoj za vrjednote ..............................................................................552.1. Vjeronauk i odgoj za vrjednote....................................................562.2. Zakljuak .....................................................................................57

    3. Zapreke kvalitetnoj realizaciji vjeronunog programa .........................583.1. Neke zapreke kvalitetnoj vjeronaunoj nastavi ...........................593.2. Zakljuak ....................................................................................62

    4. Vjeronauk i kranska zajednica .........................................................634.1. Suodnos kolskoga vjeronauka i upne kateheze ........................634.2. Zakljuak .....................................................................................64

    Ruica Razum: Nove perspektive vjeronaune nastave ...........................671. Prihvaenost vjeronaune nastave .......................................................672. Proces trajne obnove vjeronaune nastave ...........................................68

    2.1. Odgojno-obrazovne promjene i vjeronauk ..................................682.2. Nunost religijske nastave. Pitanje modela .................................692.3. Naslovnici ....................................................................................722.4. Istodobna bliskost i udaljenost vjeronauka i upne kateheze ......73

    3. Obrazovanje vjerouitelja ....................................................................75Zakljune misli .........................................................................................79

    DRUGI DIO: IDENTITET VJEROUITELJA ............................................81

    Valentina Blaenka Mandari Ivanka Petrovi: Identitet nastavnika vjeronauka u hrvatskoj koli ...............................................................83

    I. Teorijska polazita ......................................................................................831. Vjerouitelj crkveni poslanik i djelatnik Ministarstva ......................84

    1.1. Missio canonica ...........................................................................841.2. Vjerouitelj - djelatnik kole .......................................................86

    2. Profesionalni profil vjerouitelja ..........................................................872.1. Neke temeljne kompetencije vjerouitelja ..................................872.2. Motiviranost za vjeronaunu nastavu ..........................................91

    3. Inicijalno obrazovanje ..........................................................................924. Struno obrazovanje .............................................................................93

  • 75. Vrjednovanje u vjeronaunoj nastavi ...................................................955.1. Vanjsko i unutarnje vrjednovanje ................................................965.2 Vrjednovanje i samovrjednovanje ................................................98

    II. Rezultati istraivanja ...............................................................................1001. Identitet vjerouitelja na temelju nekih varijabli ................................100

    1.1. Spolna struktura vjerouitelja ....................................................1001.2 Izobrazba vjerouitelja ...............................................................1011.3. Status vjerouitelja/vjerouiteljica u koli .................................1021.4. Tipovi kola u kojima rade vjerouitelji ....................................1031.5. Radno iskustvo vjerouitelja .....................................................1051.6. Zakljuak ...................................................................................107

    2. Procjena vlastitog inicijalnog obrazovanja ........................................1083. Procjena strunog usavravanja vjerouitelja ....................................111

    3.1. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije ...1123.2. Ured Zagrebake nadbiskupije za vjeronauk u koli .................1133.3. upanijska vijea vjerouitelja ..................................................1153.4. Zakljuak ...................................................................................115

    4. Vrjednovanje u vjeronaunoj nastavi .................................................1164.1. Procjena uvjeta rada u koli .......................................................1174.2. Samoprocjena vjeronaune nastave i ukljuenosti uenika

    u nastavu ...................................................................................1194.3. Samoprocjena uspjenosti vjerouiteljskog rada .......................1214.4. Metode praenja i vrjednovanja vjerouiteljskog rada ..............1234.5. Kako uenici ocjenjuju vjerouiteljev rad? ...............................1234.6. Procjena uenika o aktivnostima u vjeronaunoj nastavi ..........1254.7. Briga Crkve za vjerouitelje ......................................................1274.8. Zakljuak ...................................................................................130

    Valentina Blaenka Mandari Ivanka Petrovi: Perspektive razvoja vjerouiteljevih kompetencija ............................................133

    Uvod .......................................................................................................1331. Temeljna usmjerenja europske odgojno-obrazovne politike ..............1342. Kompetencije nastavnika vjeronaune nastave ..................................1372. Cjeloivotno uenje i obrazovanje vjerouitelja ................................1413. Unaprjeenje profesionalne zrelosti vjerouitelja ..............................144

  • 8TREI DIO: PEDAGOKO-DIDAKTIKO-SADRAJNA IMPOSTACIJA VJERONAUKA U KOLI ........................................147

    Alojzije Hoblaj: Vjeronauni program ...................................................1491. Program nastave katolikoga vjeronauka za srednje kole u svjetlu

    kurikula .........................................................................................1501.1. Aktualni kurikul u svjetlu idejnih zaetaka i razvojnih

    poetaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europi ...........1501.1.1. Sjedinjene Amerike Drave .............................................1511.1.2. Europa ...............................................................................1531.1.3. Republika Hrvatska ...........................................................155

    1.2. Znaenje kurikula i nastavnoga plana i programa nije istovjetno 1571.3. Ideja kurikula prema Saulu B. Robinsonu .................................1581.4. Uvoenje kurikula u kolski vjeronauk .....................................160

    1.4.1. U podudarnosti s teologijom zemaljskih stvarnosti ..........1621.5. Suvremena kurikulska razvojna kretanja s posebnim osvrtom

    na kolski vjeronauk..................................................................1641.5.1. Reforma odgoja i obrazovanja kao revizija kurikula ........1641.5.2. Nastavni planovi i programi kao kurikuli .........................1651.5.3. Povratak metodici nastavnoga predmeta ..........................1661.5.4. Kurikul i kolski zakon(i) .................................................167

    2. Vienje vjerouitelja u religijsko-pedagokoj prouci deskriptivno obraenih podataka .............................................168

    2.1. Vjerouiteljska prosudba nastavnoga programa na temelju pozornosti koja se pridaje pojedinim podrujima vjeronaune nastave ..................................................................169

    2.2. S pomou sedam kriterija vjerouitelji su ocijenili sadanji nastavni program u vrijednosnom sustavu od 1 do 5 ................173

    2.2.1. Kriterij opsenosti ............................................................1742.2.2. Kriterij teine ...................................................................1752.2.3. Kriterij zanimljivosti ........................................................1752.2.4. Kriterij usklaenosti .........................................................1762.2.5. Kriterij povezanosti s iskustvom uenika .........................1762.2.6. Kriterij korisnosti ..............................................................1772.2.7. Kriterij vanosti ................................................................177

    2.3. imbenici koji spreavaju kvalitetno ostvarivanje vjeronaunog programa .............................................................180

  • 92.4. Miljenje vjerouitelja o potrebnim promjenama u sadanjim nastavnim programima ..............................................................184

    2.4.1. Izbor sadraja ...................................................................1862.4.2. Postavljanje ciljeva ...........................................................1882.4.3. Izbor metodikih pristupa i medija komuniciranja ...........1882.4.4. Vrjednovanje ....................................................................189

    2.5. Vjerouitelji se (ne) slau sa est razliitih tvrdnji o vjeronaunom programu .......................................................189

    Zakljuak ................................................................................................192

    Ana Thea Filipovi: Vjeronauni udbenici ............................................1951. Mjesto i uloga vjeronaunog udbenika u nastavi vjeronauka danas 1952. Vjeronauni udbenici za prvi i drugi razred srednjih kola

    u oima vjerouiteljica i vjerouitelja, uenica i uenika ...............1982.1. Procjena vjeronaunih udbenika iz perspektive

    vjerouiteljica i vjerouitelja .....................................................1992.1.1. Raznolikost i zanimljivost udbenikih sadraja ..............1992.1.2. Usporedba kvalitete vjeronaunih udbenika

    i udbenika drugih predmeta ...............................................2002.1.3. Kvaliteta vjeronaunih udbenika za prvi i drugi razred

    srednjih kola pojedinano ..................................................2002.1.4. O potrebi unoenja promjena u vjeronaune udbenike

    za prvi i drugi razred srednje kole .....................................2012.1.5. Udbenici temeljno sredstvo za kvalitetnu nastavu .......202

    2.2. Procjena vjeronaunih udbenika iz perspekive vjerouenica i vjerouenika ............................................................................203

    2.2.1. Posjedovanje udbenika ....................................................2032.2.2. Sluenje udbenikom u nastavi .........................................2062.2.3. Vjeronauni udbenik kao pomo u produbljivanju

    vjerskih sadraja ..................................................................2072.2.4. Procjena zanimljivosti i raznolikosti udbenikih

    sadraja ................................................................................2102.2.5. Kvaliteta vjeronaunih udbenika u odnosu na druge

    udbenike.............................................................................2122.2.6. Zadovoljstvo uenika vjeronaunim udbenicima

    za 1. i 2. razred srednje kole pojedinano ..........................2142.2.7. Percepcija trajne vrijednosti udbenikih sadraja ...........216

  • 10

    2.2.8. Mogunost koritenja sadrajima vjeronaunih udbenika u drugim predmetima .........................................218

    3. Saetak i zakljuci .............................................................................219

    Valentina Blaenka Mandari Ruica Razum: Zakljuna razmatranja 225

    Concluding Remarks .................................................................................233

    Literatura ....................................................................................................241Vjeronauni udbenici ............................................................................251

    Upitnici s tablicama ...................................................................................253A. Vjerouitelji .......................................................................................255B. Uenici ...............................................................................................269

    Iz recenzija ..................................................................................................278

  • 11

    Predgovor

    Ova je knjiga nastala u okviru znanstvenog projekta Vjeronauk u hrvatskom kol-skom sustavu. Empirijsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupije. Empirijski dio istraivanja proveden je 2008. godine u 130 kola iz 7 upanija na podruju Zagrebake nadbiskupije. U istraivanju su sudjelovale dvije razliite skupine ispitanika. Prvu su skupinu inili nastavnici vjeronaune nastave, a dru-gu skupinu 995 uenika zavrnih razreda (3. ili 4. razred) u 65 srednjih kola.

    Rezultati toga istraivanja i njihova interpretacija ine osnovni sadraj ove knjige. Knjiga se sastoji od tri dijela: prvi se bavi vjeronaukom u kolskom sustavu, u drugom se promilja o identitetu vjerouitelja, a u treemu o peda-goko-didaktiko-sadrajnoj impostaciji vjeronauka u koli.

    Mnogi su zasluni za provedeno istraivanje i za objavljivanje ove knjige. elim stoga svima iskreno zahvaliti. Zahvaljujem ponajprije Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta Repu-blike Hrvatske na financijskoj potpori bez koje ne bi bilo mogue provesti ovo sloeno istraivanje.

    U istraivanju su sudjelovali srednjokolski nastavnici vjeronauka i uenici zavrnih razreda srednjih kola koji su inili uzorak. Bez njihove suradnje, kao i suradnje ravnatelja, strunih suradnika i studenata Katolikoga bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, ne bi bilo mogue provesti ovo istraivanje. Hvala im na iznimnoj zauzetosti, susreljivosti i razumijevanju.

    Upitnik je grafiki osmislio i tiskao Glas Koncila, a sloenu i zahtjevnu ana-lizu rezultata proveo je istraivaki tim iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, na emu im jo jednom zahvaljujem.

    elim zahvaliti recenzentima ija su miljenja zasigurno pridonijela pobolja-nju teksta: prof. dr. sc. Josipu Balobanu s Katolikoga bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, doc. dr. sc. Jadranki Garmaz s Katolikoga bogoslov-nog fakulteta Sveuilita u Splitu i dr. sc. Gordanu rpiu, ravnatelju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

    Zagreb, 6. sijenja 2011. Valentina Blaenka Mandari

  • 13

    Uvodna rije

    Kardinal Josip Bozani

    S poetkom demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj vjeronauk je kol-ske 1991./1992. godine ponovno uveden u osnovne i srednje kole. Crkva u Hrvatskoj pokazuje iznimnu brigu za taj predmet. Od samih poetaka njegova ponovnog uvoenja u kole Crkva se hrabro suoila s mnogobrojim zadatcima pred kojima se nala. Tako je u proteklome razdoblju uinjeno mnogo glede usustavljivanja i unaprjeivanja kolskoga vjeronauka: kolovanje velikoga broja diplomiranih vjerouitelja, izradba vjeronaunih planova i programa, udbenika i drugih vjeronaunih pomagala, uspostavljanje sustava trajne for-macije vjerouitelja i odgojitelja u vjeri, promocija vjerouitelja u slubu men-tora i savjetnika i dr. Posebnu ulogu u promicanju vjeronaune nastave imaju Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i (nad)biskupijski katehetski uredi, odnosno uredi za vjeronauk u koli.

    Zagrebaka nadbiskupija viestruku brigu za vjerouitelje i vjeronauk pokazu-je osobito djelovanjem Ureda za vjeronauk u koli pri Nadbiskupskom duhov-nom stolu. Ured je zaduen za oko 650 osnovnokolskih i srednjokolskih vje-rouitelja te vie od 80 odgojiteljica u vjeri. Meu osnovne djelatnosti Ureda ubrajamo: struno usavravanje vjerouitelja i odgojiteljica u vjeri, koordini-ranje zapoljavanja vjerouitelja, pruanje struno-pedagoke potpore putem pedagokog savjetovanja i nadzora, su-organiziranje dokolovanja odgojitelji-ca u vjeri. Posebnu ulogu u promicanju kvalitete vjeronaune nastave ima a-sopis Laa - asopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kranske kulture, koji je Ured poeo izdavati 2006. godine. asopis pridonosi kvalitet-nijemu religijsko-pedagoko-katehetskom promiljanju i djelovanju vjeroui-telja. U okviru trajne formacije vjerouitelja Ured je 2008. godine pokrenuo projekt tribina Zajedniki vidici. Rije je o tribinama iji je cilj promicanje dijaloga vjere i kulture, senzibiliziranje ire javnosti za odgojna pitanja, po-sebice pitanja vjerskog odgoja, poticanje konstruktivne rasprave radi traenja kvalitetnijih odgovora s obzirom na religiozni odgoj i odgojno-obrazovne per-

  • 14

    spektive te promicanje unutarcrkvenog dijaloga, osobito u religijsko-pedago-kim i katehetskim pitanjima.

    Knjiga koja se nalazi pred nama takoer je jedan od plodova rada Ureda Za-grebake nadbiskupije za vjeronauk u koli - studija Vjeronauk izazov koli i Crkvi. Istraivanje o vjeronauku u hrvatskom kolskom sustavu na podruju Zagrebake nadbiskupije.

    Empirijsko istraivanje donosi rezultate istraivanja o vjeronauku u srednjoj koli na podruju Zagrebake nadbiskupije. Istraivanje je provedeno 2008. godine u 130 kola iz sedam upanija koje su se nalazile na podruju Zagre-bake nadbiskupije prije uspostave Sisake i Bjelovarsko-krievake biskupi-je. Istraivanje je obuhvaalo upitnike za nastavnike i za uenike. Rije je o prvome takvom istraivanju kod nas. Iako se potreba za empirijskim istraiva-njama o vjeronauku u koli zamjeuje ve due vrijeme, dosad takva istraiva-nja nisu provedena u Republici Hrvatskoj.

    Objavljivanje ovih razultata poklapa se s vanom obljetnicom vezanom za na-stavu vjeronauka. Ove godine obiljeavamo 20 godina od uvoenja vjeronau-ka u kolski sustav Republike Hrvatske. Vrijeme od dvadeset godina iznimna je prilika da uinimo prve ozbiljnije osvrte na ono to smo uinili i to nam je dalje initi. Jesmo li zadovoljni? Jesu li zadovoljni uenici i vjerouitelji? Treba li to promijeniti ili unaprijediti? To su samo neka od pitanja na koja ova studija prua barem djelomine odgovore.

    Iako postoje razliita promiljanja o koli, pa tako i o vjeronauku, teko je danas, nakon dvadeset godina oblikovanja kolskog vjeronauka u hrvatskim javnim kolama, osporavati njegovo mjesto i ulogu u koli. Tijekom proteklih godina vjeronauk u koli u Hrvatskoj oblikovao je svoj profil, pronaao i uvr-stio svoje mjesto u kolskome odgojno-obrazovnom sustavu. O prihvaenosti vjeronauka kao kolskog predmeta najbolje govori visoki postotak uenika u osnovnoj i u srednjoj koli koji izabiru i pohaaju taj predmet.

    I u iremu europskom kontekstu sve se vie priznaje potreba proirivanja i produbljivanja religijskoga znanja u kolskom sustavu. Oito je kako se reli-gijsku injenicu ne moe jednostavno ignorirati ili na nju gledati samo kao na privatnu stvar. O prihvaenosti vjeronaunoga obrazovanja svjedoi i opirno istraivanje koje je provedeno prije nekoliko godina u Europi. Na prijedlog Talijanske biskupske konferencije i koordiniranjem Vijea europskih biskup-

  • 15

    skih konferencija (CCEE-a) izmeu sijenja 2005. i studenoga 2007. godi-ne provedeno je istraivanje o kolskom vjeronauku u europskim zemljama. U tom projektu sudjelovala je i Hrvatska biskupska konferencija. Rezultati istraivanja objavljeni su u studiji Linsegnamento della religione, risorsa per lEuropa - Vjeronauk u koli - izvor bogatstva za Europu. Knjiga je izala u izdanju Talijanske biskupske konferencije 2008. godine. Predstavljena je u Strasbourgu pri Vijeu Europe, 4. svibnja 2009. godine. Jedan od pozitivnih elemenata, koji proizlazi kao zakljuak tog istraivanja, sve je oitije i raire-nije priznanje vanosti religijske batine kao nunog kodeksa kulture, izvora etikih vrjednota, ponude obzorja smisla i budunosti; batine koju valja pro-micati unutar kolske ustanove; batine koja moe pridonijeti odgoju dijalo-koga i otvorenog europskog i svjetskog drutva. Vjeronauna nastava, koja postoji u veini europskih zemalja, donosi plodove cijelome drutvu. Istra-ivanje je takoer pokazalo kako je u Europi prihvaen konfesionalni model religijskoga obrazovanja.

    Rezultati koje nam predstavlja studija Vjeronauk izazov koli i Crkvi. Istra-ivanje o vjeronauku u hrvatskom kolskom sustavu na podruju Zagrebake nadbiskupije izazov su za Crkvu u Hrvatskoj. Potiu Crkvu da s jo veom ozbiljnou i zauzetou nastavi ulagati u vjeronauk kao kolski predmet te u inicijalno i trajno obrazovanje vjerouitelja. Jo je 1979. godine sluga Boji Ivan Pavao II. istaknuo kako je suvremena Crkva pozvana da katehezi po-sveti svoje najbolje zalihe u ljudima i snagama, ne tedei napore, umore i materijalna sredstva (Catechesi tradendae, br. 15). Danas je taj poziv, zbog sloenosti i brojnih izazova suvremenoga drutva, jo aktualniji. Vjeronauna je nastava iznimna sluba i po tome to s pomou nje Crkva redovito susree tisue uenika.

    U proteklome razdoblju mnogo je uinjeno u promicanju i unapreivanju kol-skoga vjeronauka. Nakon dvadeset godina zamjeuje se potreba vee sustav-nosti, koordinacije i organiziranosti u promiljanju vjeronauka u koli i upne kateheze. Nakon dvadeset godina susreemo se s nekim starima ali i mno-gim novim problemima i zadatcima. Spomenimo samo neke: jasnije defini-ranje pitanja suodnosa kolskoga vjeronauka i upne kateheze, izradba novih te unaprjeivanje postojeih vjeronaunih udbenika, materijala i pomagala, primjerenije inicijalno obrazovanje buduih vjerouitelja, kvalitetna potpora, praenje i unaprjeivanje rada vjerouitelja itd. Promicanje sustava kvalitetno-

  • 16

    ga vjerskog odgoja i obrazovanja u koli usko je povezano s potrebom uspo-stavljanja kvalitetne sustavne upne kateheze.

    Rezultati ove studije izazov su i za kolu, eli li promicati cjelovit razvoj ue-nika. Crkva je uvjerena u znaaj vjeronauka u koli koji je u slubi cjelovitoga razvoja ovjeka. Vjeronauna nastava nudi svoj specifian doprinos cjelovito-me razvoju osobnosti uenika, irei obzorja transcendencije i pomaui ljud-skoj osobi susret s Bogom. Katoliki vjeronauk naglasak stavlja na cjelovit odgoj ovjeka te, imajui u vidu religijsku dimenziju, na promicanje osobnih i drutvenih, opeljudskih i vjernikih vrjednota, kao to su dostojanstvo ljud-ske osobe, sloboda, solidarnost, identitet, odgovornost, dijalog i dr. Rije je o danas iznimno vrijednoj slubi u hrvatskome drutvu za koju ne bi trebala biti zainteresirana samo Crkva, nego i drutvena zajednica.

    Zahvaljujem voditeljima i svim sudionicima istraivanja u okviru znanstvenog projekta o vjeronauku u hrvatskom kolskom sustavu na podruju Zagrebake nadbiskupije. Zahvaljujem prireivaima ove knjige koja je sabrala rezultate tog istraivanja. Ovu studiju preporuujemo naoj javnosti kao novi poticaj za daljnje prouavanje i promicanje vjeronauka u hrvatskim kolama.

    U Zagrebu, na blagdan Krtenja Gospodnjega, 9. sijenja 2011.

  • 17

    O istraivanju

    Valentina Blaenka Mandari

    Budui da je prolo skoro dvadeset godina od uvoenja vjeronauka u hrvatski kolski (odgojno-obrazovni) sustav, smatrali smo da je vrijeme analizirati po-stojee stanje te definirati elemente za unaprjeenje vjeronaune nastave.

    Vjeronauna nastava (vjeronauk) vaan je i nuan kolski predmet koji ima nezamjenjivo mjesto u suvremenoj koli. O njegovoj vanosti govori i inje-nica da religijska nastava postoji u kolskim sustavima gotovo svih europskih zemalja. Vjeronauna nastava pridonosi vrijednosno usmjerenoj koli. Bez re-ligijskog obrazovanja (vjeronauka) kola ne moe odgovoriti na potrebu za cjelovitim i autentinim odgojem i obrazovanjem.

    1. Hipoteze

    Uvaavajui dosadanja iskustva, saznanja i istraivanja vjeronaune nastave u hrvatskome odgojno-obrazovnome sustavu, postavili smo temeljne hipoteze ovoga istraivanja:

    1. Sadraji vjeronaune nastave daju odgovore na uenika pitanja; proiruju i produbljuju njihova vrijednosna obzorja i interese.

    2. Dugogodinjim pohaanjem vjeronaune nastave uenici su stekli znanja o vlastitoj i drugim religijama; izgradili su potovanje prema drugim religija-ma i njihovim pripadnicima; osposobili se za kritiko miljenje, za dijalog, suivot i prihvaanje drugog i drugaijeg.

    3. Vjeronauna nastava pridonosi boljoj osvijetenosti i spremnosti uenika za osmiljavanje i prihvaanje obveza i odgovornosti u obitelji, Crkvi i iroj drutvenoj zajednici.

    4. Vjerouitelj/vjerouiteljica svojom strunou, osobnom motivacijom, iskustvom i primjerom utjee na odgojnu, obrazovnu i duhovnu dimenziju uenika.

  • 18

    5. Vjerouitelj je tijekom temeljnog studija i trajne formacije usvojio nastav-nike kompetencije za kvalitetno izvoenje vjeronaune nastave.

    6. Vjerouitelj se u cijelosti integrirao u kolski ambijent i participira u svim aktivnostima kole.

    7. Vjerouitelji tijekom aktivne vjeronaune nastave kritiki promiljaju i vr-jednuju vjeronauni plan, program i vjeronaune udbenike.

    8. Vjerouitelji u Crkvi prepoznaju najvaniju potporu u svom vjeronaunom radu i vanog posrednika u rjeavanju problema koji prate njihov vjeroui-teljski rad.

    2. Svrha i ciljevi istraivanja

    Glavna je svrha ovog istraivanja pomou izraenih upitnik analizirati aktu-alno stanje (srednjokolske) vjeronaune nastave, utvrditi razinu uspjenosti, korisnosti i ostvarenja zadanih ciljeva u nastavi vjeronauka te na temelju dobi-venih rezultata izraditi strategiju za daljnje unaprjeenje kvalitete vjeronaune nastave.

    Ciljevi su istraivanja:

    1. Ispitati miljenje nastavnika i uenika srednjih kola o sadanjem stanju vjeronaune nastave (nastavni plan i program, uenike kompetencije, na-stavnike kompetencije...).

    2. Analizom rezultata stei uvid u najslabije i najjae elemente sadanje vjero-naune nastave.

    3. Definirati prijedloge promjena nastavnog plana i programa, inicijalog i strunog usavravanja vjerouitelja.

    Cilj je ovoga istraivanja, najjednostavnije reeno, vidjeti-vrjednovati-djelo-vati.

    3. Istraivaki zadatci

    1. Utvrditi miljenje vjerouitelja srednjih kola na podruju Zagrebake nad-biskupije o sadanjem programu vjeronaune nastave, vlastitim kompeten-

  • 19

    cijama, kompetencijama uenika, o uinkovitosti, integriranosti i korisnosti religioznog odgoja za svakodnevni ueniki ivot.

    2. Utvrditi miljenje vjerouenika zavrnih razreda srednjih kola na podruju Zagrebake nadbiskupije o sadanjem programu vjeronaune nastave, vla-stitim kompetencijama, kompetencijama nastavnika, o uinkovitosti, inte-griranosti i korisnosti religioznog odgoja za svakodnevni ueniki ivot.

    3. Procijeniti metodiko-didaktiko-komunikacijsku, psiholoko-pedagoku i teoloku osposobljenost nastavnika vjeronauka.

    4. Istraiti (ne)zadovoljstvo vjerouitelja svojim statusom u koli, Crkvi i drutvu.

    U istraivanju polazimo od pretpostavke da emo empirijskim uvidom u sa-danje stanje nastavnog plana i programa, uenikih i nastavnikih kompe-tencija dobiti valjane pokazatelje za poboljanje (unaprjeivanje) vjeronaune nastave (ponajprije programa, strunog usavravanja nastavnika...). Analiza aktualnog stanja vana je jer prua empirijski utemeljenu analitiku osnovu za procjenu i definiranje razvojnih potreba u podruju vjeronaune nastave.

    4. Ispitanici i podruja istraivanja

    Istraivanje je provedeno 2008. godine u 130 kola iz 7 upanija na podruju Zagrebake nadbiskupije.1 U istraivanju su sudjelovale dvije razliite skupi-ne ispitanika. Prvu su skupinu inili nastavnici vjeronaune nastave, a drugu skupinu 995 uenika zavrnih razreda (3. ili 4. razred) u 65 srednjih kola iz 7 upanija na podruju Zagrebake nadbiskupije. Upitnici za nastavnike i ueni-ke u odreenom su se dijelu poklapali.

    1 Kada je provedeno istraivanje (2008.) Zagrebaka nadbiskupija se protezala na sljedee u-panije: Zagrebaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija, Sisako-moslavaka upanija, Kar-lovaka upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Bjelovarsko-bilogorska upanija i Grad Zagreb. U vrijeme pisanja ove studije dolo je do podjele Zagrebake nadbiskupije i osnutka novih biskupija: Sisake biskupije i Bjelovarsko-krievake biskupije. Podatci koji su predstav-ljeni u ovoj studiji odnose se dakle na prostor koji danas obuhvaa Zagrebaku nadbiskupiju, Sisaku biskupiju i Bjelovarsko-krievaku biskupiju.

  • 20

    4.1. kole

    U ovom smo istraivanju obuhvatili stavove vjerouitelja u sljedeim kolama:

    Srednja kola Dugo SeloSrednja kola JastrebarskoEkonomska, trgovaka i ugostiteljska kola SamoborGimnazija A. G. Mato SamoborSrednja kola Dragutina Straimira Sv. Ivan ZelinaGimnazija Velika GoricaSrednja strukovna kola Velika GoricaSrednja kola VrbovecSrednja kola bana Josipa Jelaia ZapreiSrednja kola BedekovinaSrednja kola KonjinaSrednja kola KrapinaSrednja kola OroslavjeSrednja kola Pregradakola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeu ZabokSrednja kola ZlatarSrednja kola GlinaSrednja kola Ivana Trnskoga Hrvatska KostajnicaTehnika kola KutinaSrednja kola PetrinjaGimnazija SisakIndustrijsko-obrtnika kola SisakSrednja kola TopuskoGimnazija KarlovacMedicinska kola KarlovacMjeovito industrijsko-obrtnika kola KarlovacGimnazija I. Z. Dijankovekoga KrievciSrednja kola Ivana Seljanac KrievciGimnazija BjelovarMedicinska kola BjelovarTrgovaka kola BjelovarSrednja kola azmaSrednja kola Augusta enoe GarenicaSrednja kola Bartola Kaia Grubino polje

  • 21

    Srednja kola SesveteDruga ekonomska kola ZagrebDrvodjeljska kola ZagrebGeodetska tehnika kola ZagrebGimnazija Titua Brezovakog ZagrebGrafika kola u ZagrebuHotelijersko-turistika kola u ZagrebuI. gimnazija ZagrebII. gimnazija ZagrebIII. gimnazija ZagrebIndustrijska strojarska kola ZagrebIV. gimnazija - ZagrebNadbiskupska klasina gimnazija s pravom javnosti ZagrebObrtnika kola za osobne usluge ZagrebPotanska i telekomunikacijska kola ZagrebPrehrambeno-tehnoloka kola ZagrebStrojarsko tehnika kola Fausta Vrania Zagrebkola za cestovni promet Zagrebkola za medicinske sestre Mlinarska Zagrebkola za tekstil, kou i dizajn ZagrebTrgovaka kola - ZagrebUgostiteljsko-turistiko uilite ZagrebUpravna i biotehnika kola ZagrebV. gimnazija ZagrebVeterinarska kola ZagrebVII. gimnazija - ZagrebXI. gimnazija - Zagrebeljeznika tehnika kola u Zagrebuenska opa gimnazija Drube sestara milosrdnica s pravom javnosti Zagreb

  • 22

    4.2. Nastavnici2

    Nastavnikim upitnikom obuhvaena su sljedea podruja:

    sociodemografska i profesionalna obiljeja ispitanika inicijalno obrazovanje i struno usavravanje procjena uvjeta i zadovoljstvo uvjetima rada u koli nain izvoenja nastave procjena sadanjeg nastavnog programa i udbenika prijedlozi za promjenu nastavnih programa samovrjednovanje briga i vrjednovanje odgovornih u Crkvi za vjeronauk

    4.2.1. S obzirom na spol

    Frekvencija %enski 46 42,6muki 62 57,4ukupno 108 100,0

    4.2.2. Vjerouitelji prema tipu kole u kojoj rade

    Frekvencija %gimnazija 26 24,1etverogodinja strukovna 34 31,5trogodinja strukovna 13 12,0katolika gimnazija 4 3,7gimnazija i etverogodinja 3 2,8etverogodinja i trogodinja 16 14,8gimnazija, etverogodinja i trogodinja 12 11,1ukupno 108 100

    2 Drugi relevantni podatci vezani za nastavnike obraeni su i predstavljeni ovdje pod naslovom Identitet nastavnika vjeronauka u hrvatskoj koli.

  • 31

    I.VJERONAUK U KOLSKOM SUSTAVU

    Polazei od indikativnih rezultata empirijskoga istraivanja o srednjokolskom vjeronauku na podruju Zagrebake nadbiskupije u prvome dijelu ove studije promilja se o mjestu vjeronauka u kolskome sustavu. Ovaj dio sadri dva priloga. U prvome, naslovljenome Vjeronauk u okvirima kole, donose se po-najprije osnovni podatci o religijskoj nastavi u Europi, vjeronaunoj nastavi u Republici Hrvatskoj te koli kao mjestu ostvarivanja vjeronaune nastave. U drugom dijelu prvoga priloga predstavljaju se i interpretiraju rezultati istrai-vanja koji se odnose na prihvaenost vjeronaune nastave, kompatibilnost te nastave s opim ciljevima kole, uspjenost vjeronaune nastave u promicanju odreenih vrjednota, zapreke kvalitetnoj realizaciji vjeronaunog programa te suodnos kolskoga vjeronauka i upne kateheze.

    U drugome prilogu, naslovljenome Nove perspektive vjeronaune nastave, na-znauju se, polazei od rezultata istraivanja, odreene perspektive za razvoj vjeronaune nastave u Republici Hrvatskoj. Nakon skoro dvadesetak godina od njegova ponovnog uvoenja, razvidno je da je vjeronauk kolski predmet koji ima nezamjenjivo mjesto u suvremenoj koli. Rezultati ovoga istraivanja nedvosmisleno pokazuju prihvaenost postojeega modela vjeronaune nasta-ve, ali istodobno otkrivaju dovoljno pokazatelja koji upuuju na potrebu traj-noga usavravanja vjeronaune nastave.

  • 33

    Vjeronauk u okvirima kole

    Ruica Razum Sanja Plevko

    I. Teorijska polazita

    1. Religijska nastava u Europi

    Religijska nastava7 u Europi nije iznimka nego pravilo: od samih poetaka kolstva u modernim dravama do danas zastupljena je u kolskim sustavima katolikih i protestantskih zemalja, a ponovno je uvedena i u kolske sustave zemalja iz kojih je za komunizma bila nasilno izbaena.

    U Europi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, postoje razliita teorijska, znan-stvena i struna polazita, stajalita i prijepori o naravi, ciljevima i opravdano-sti religijskoga/vjeronaunoga obrazovanja u kolskome odgojno-obrazovnom sustavu. Iako se o religijskom obrazovanju moe govoriti s razliitih polazita i na razliite naine, ini se da postoji ope slaganje glede nunosti religijsko-ga obrazovanja unutar kolskoga kurikuluma. Nejasnoe i razlike postoje kada se promilja o modelu religijskoga obrazovanja i njegovim ciljevima.

    Modeli religijske nastave u pojedinim zemljama razliiti su i ovise o mnogim imbenicima. Model religijske nastave ovisi o tome radi li se o preteito ka-tolikoj, protestantskoj, pravoslavnoj ili mijeanoj drutvenoj sredini. Snaan utjecaj na religijsku nastavu ima i uloga religije u dotinom drutvu. Na reli-gijsku nastavu utjee i struktura kolskoga sustava, ponajprije zastupljenost i odnos privatnih (katolikih ili protestantskih) i javnih kola unutar odreene

    7 U ovome promiljanju rabi se termin religijska nastava/obrazovanje kada se govori o irem europskom kontekstu, ili konfesionalna religijska nastava, kad se eli naglasiti konfesionalno obiljeje te religijske nastave (religijska nastava moe biti i nekonfesionalna). Kada je rije o religijskom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, rabe se termini vjeronauk u koli, vjeronau-na nastava ili kolski vjeronauk.

  • 34

    zemlje.8 Tkogod pokuava definirati i kategorizirati razliite modele religij-skoga obrazovanja u razliitim europskim zemljama, susree se s velikim po-tekoama i velikom raznolikou tih modela od drave do drave, a ponekad ak i unutar iste drave. Premda postoje razliiti pokuaji stvaranja tipologija, ipak nijedna tipologija nije potpuno prikladna da obuhvati i opie modele reli-gijskoga obrazovanja u nekoj zemlji.9

    U Europi moemo prepoznati modele koji se razlikuju s obzirom na (ne)kon-fesionalnost takve nastave ili pak modele s obzirom na naine prenoenja reli-gijskih sadraja. Model religijske nastave u velikoj mjeri ovisi o ciljevima koji se tom nastavom ele postii. Tako, govorei o modelima religijske nastave, neki ih autori dijele u tri temeljna tipa: uenje u vjeri/religiji (Learning reli-gion); uenje o religiji (Learning about religion); uenje od religije/religija (Learning from religion).10

    Uenje u vjeri/religiji opisuje situaciju gdje se unutar kolskoga kurikuluma ui uglavnom o jednoj religiji. O njoj se promilja iznutra. Oekuje se da na-stavnik i uenici budu vjernici/pripadnici te religije/zajednice. Religijskom se nastavom eli uvrstiti uenike u znanju, stavovima i ponaanju u skladu s doktrinarnim i moralnim naukom te religije.

    Uenje o religiji. Rije je o pristupu koji promatra religiju izvana. Radi se o de-skriptivnom i povijesnom pristupu koji ukljuuje uenje o vjeri, vrijednostima i ponaanju vjernika/pripadnika razliitih religija, kao i razumijevanje naina na koji odreena religija utjee na ponaanje pojedinca i zajednice. Ponekad je takav pristup religijskom obrazovanju nazvan povijest religija, znanost o religijama i sl.

    8 Usp. Peter SCHREINER, The current state of religions education in Europe, na: www.mmiweb.org.uk/cogree/conferences/vienna/ (12. 12. 2007.)9 Hans-Georg ZIEBERTZ Ulrich RIEGEL (ur.), How Teachers in Europe Teach Religion. An International Empirical Study in 16 Countries, Verlag, Berlin, 2009., 242.10 To je osnovna podjela koja se uzima u obzir u nedavnome meunarodnom istraivanju. Re-zultati toga istraivanja objavljeni su u: Hans-Georg ZIEBERTZ Ulrich RIEGEL (ur.), How Teachers in Europe Teach Religion. An International Empirical Study in 16 Countries, Verlag, Berlin, 2009.; vidi takoer: Peter SCHREINER, The current state of religions education in Eu-rope.

  • 81

    II.IDENTITET VJEROUITELJA

    Drugo poglavlje bavi se identitetom vjerouitelja. U prvom dijelu iznose se vana teorijska promiljanja o statusu vjerouitelja u Crkvi i koli. Poseban naglasak je na inicijalnom obrazovanju, strunom usavravanju, brizi Crkve za vjeronauk i vjerouitelje, vrjednovanju i samovrjednovanju vjerouiteljskog rada te uenikom vrjednovanju vjerouitelja.

    U drugom se dijelu navedena podruja obrauju s obzirom na rezultate istra-ivanja. U interpretaciji se uglavnom rabe vjerouiteljski, a djelomino i ue-niki odgovori iz upitnika.

    U treem, zavrnom dijelu poglavlja, na temelju interpretacije dobivenih re-zultata, daju se smjernice za razvoj vjerouiteljskih kompetencija s obzirom na potrebe kole i uenika, ali i s obzirom na suvremene europske tendencije glede obrazovanja buduih nastavnika. Osobita se pozornost daje cjeloivot-nom uenju i obrazovanju vjerouitelja, vjerouiteljskom trajnom praenju i samovrjednovanju svoga rada kao bitnim preduvjetima za irenje personalnih obzora.

  • 83

    Identitet nastavnika vjeronauka u hrvatskoj koli

    Valentina Blaenka Mandari Ivanka Petrovi

    I. Teorijska polazitaZbog drutveno-politikih okolnosti vie desetljea u hrvatskim kolama nije bilo vjeronaune nastave ni vjerouitelja meu nastavnikim kadrom.68 Od kolske 1991./1992. godine kada je vjeronauk vraen u odgojno-obrazovni su-stav ponovno je aktualan status vjerouitelja u hrvatskoj koli.

    Vanost uloge vjerouitelja naglaava vie crkvenih dokumenata.69 Bilo koje pastoralno djelovanje, koje se u svojem ostvarenju ne bi oslanjalo na istin-ski formirane i pripremljene osobe, dovodi u pitanje svoju kvalitetu. Radna sredstva doista ne mogu biti uinkovita ako ih ne upotrebljavaju dobro pripre-mljeni katehete.70 Kako vidimo, vjerouitelj/kateheta temelj je vjeronaunog procesa. Zato se od njega trae sposobnosti koje e mu omoguiti da bude posrednik izmeu uenika i religijskih sadraja, religije i kulture, religijskih znanja i znanja iz drugih predmeta, religijskog odgoja i obrazovanja itd. Zva-nje vjerouitelja zahtijeva posebne darove duha i srca, najbriljiviju pripravu i trajnu spremnost na obnovu i prilagoavanje.71

    68 Usp. Marin SRAKI, Zabrana kolskog vjeronauka u doba komunizma, KSC, Zagreb, 2000. Josip BALOBAN, Die Kirche in Kroatien nach der Wende, u: Johann MARTE Vicenc RAJP Karl W. SCHWARZ Miroslav POLZER, Religion and Wendw. In Ostmittel und Sdosteu-ropa 1989 2009, Tyrolia-Verlag, Innsbruck Wien, 2010., 112-130.69 PAPA PAVAO VI., Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb, 1976., br. 70; KONGREGACIJA ZA KLER, Opi direktorij za katehezu, KS/NKU HBK, Zagreb, 2000., br. 74.; ZAJEDNIKA SI-NODA BISKUPIJA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, Vjeronauk u koli, KSC, Zagreb, 1995., 41-43.70 KONGREGACIJA ZA KLER, Opi direktorij za katehezu, br. 234.71 DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gravissimum educationis. Deklaracija o kranskom od-goju (28. 10. 1965.), br. 5, u: Dokumenti, KS, Zagreb, 72008.

  • 84

    1. Vjerouitelj crkveni poslanik i djelatnik Ministarstva

    Vjerouiteljsko je zvanje duhovno zvanje, specifina aktualizacija krsnog poziva. Vjerouiteljski poziv ne bira, nego se pojedinac odaziva Bojemu pozivu: Krist alje, a Crkva posveuje.72 Ta svijest o vlastitom poslanju plod je unutarnjeg di-jaloga koji Bog vodi sa svakim pojedincem. Svijest o vlastitom poslanju rezul-tira unutarnjom potrebom koja se pretvara u snagu koja pokree iznutra. Nije li vjerouiteljsko zvanje istinski poziv, ni zavidan profesionalizam nije dovoljan da opravda vjerouiteljevu kanonsku misiju. Zato je veoma vano da vjerouitelj od samoga poetka potvrdi svoju raspoloivost, da njegova motivacija sazrijeva, da vri poslanje koje mu je povjerio Bog, da djeluje preko Crkve i u Crkvi.73

    Vjeronauk je kao kolska disciplina specifian po svojemu sadraju. Vjerou-itelj mora poznavati ne samo temeljne sadraje vjere (tj. biti teoloki ospo-sobljen), nego mora biti u suglasju s naukom Crkve (sensus ecclesiae) - pre-zentirati cjelovito i sustavno sadraje katolike vjere u otvorenosti i dijalogu s drugim religijama. Od njega se oekuje duboko kransko iskustvo, ivljeno na osobnoj razini, odnosno autentino svjedoanstvo, jer osim to je posrednik sadraja, on je prije svega njihov vjerodostojni svjedok. Od njega se oekuje zrela vjera koja se oituje u svjesnom prianjanju uz Isusa Krista, u odgovornoj pripadnosti Crkvi i u sposobnosti aktualiziranja vanosti vjere u rjeavanju problema suvremenog ovjeka i drutva.74

    1.1. Missio canonica

    Za predavanje vjeronauka vjerouitelj mora imati ispravu o kanonskom man-datu (missio canonica) to je izdaje dijecezanski biskup. Ako vjerouitelj prema prosudbi mjerodavnih crkvenih vlasti, ne radi kvalitetno svoj posao,

    72 Usp. CONFERENZA EPISCOPALE ITALIANA, Il rinnovamento della catechesi, Roma, 1970., br. 185. Usp. takoer Josip BOZANI, Propovijed prigodom podjele kanonskog man-data za katoliki vjeronauk, Zagreb, 4. rujna 2010., na: http://www.ika.hr/index.php?menu=dokumenti&lima=60&limb=80 (1. prosinca 2010.)73 Josip BALOBAN, Duhovno-vjerniki identitet vjerouitelja, u: ISTI, Djelovanje Crkve u no-vim drutvenim okolnostima, Kranska sadanjost, Zagreb, 1995., 78-93.74 Stoga e Alberich istaknuti da nisu dobri nastavnici vjeronauka oni koji su moda poboni i privreni Crkvi, ali koji na neki nain ostaju na margini drutvenog i kulturnog ivota. Samo oni koji su duboko ucijepljeni u ivotnu stvarnost suvremenog ovjeka, mogu ponuditi vjeru kao klju kojim se jedino moe razumjeti enigma ljudskog ivota. Usp. Emilio ALBERICH, Kateheza danas. Prirunik fundamentalne katehetike, KSC, Zagreb, 2002., 297.

  • 147

    III.PEDAGOKO-DIDAKTIKO-SADRAJNA

    IMPOSTACIJA VJERONAUKA U KOLI

    Polazei od indikativnih rezultata empirijskoga istraivanja o srednjokolskom vjeronauku na podruju Zagrebake nadbiskupije (Istraivako izvjee), au-tori treega dijela usredotoili su se na zadatak da u zadanim mogunostima to temeljitije proue dva povezana pitanja: nastavni program katolikoga vjeronauka za srednje kole i srednjokolske vjeronaune udbenike. Prema toj dvostrukoj tematskoj usredotoenosti strukturiran je trei dio ove teorijske prouke koja pretpostavlja i upotpunjava tematiku prva dva dijela.

    U prvom prilogu prouava se nastavni plan i program. Rije je o pitanju koje je zastupljeno u Istraivakom izvjeu o obraenoj anketi provedenoj meu vjerouiteljima srednjih kola Zagrebake nadbiskupije. U drugom prilogu te-meljito se prouava pitanje udbenika, tako kako se ono predstavlja u poseb-nom kontekstu srednjokolaca u koli, a u okviru rezultata kvantitativne ana-lize. Radi se, dakle, o dva vana pitanja koja kako je u naslovu naznaeno - uvelike odreuju pedagoko-didaktiko-sadrajni poloaj srednjokolskoga vjeronauka u hrvatskom kolskom sustavu. U spomenutoj prouci koristimo se podatcima koji se nalaze u analitikom obliku Istraivakoga izvjea. U pro-uci se ti podatci kontekstualiziraju u primjerene suvremene teorijske perspek-tive. Temeljita tematska prouka (nastavni program, udbenici) usmjerena je, uz teorijsku, i prema inovaciji u praktinom ostvarivanju kolskoga vjeronau-

  • 148

    ka za srednjokolce, tako da je trei dio obiljeen interpretativno i operativno. Naime doprinos u dva priloga treeg dijela predstavlja viestrano tumae-nje, odnosno izlaganje rezultata kvantitativne analize s izravnim usmjerenjem rasprave prema svakodnevici uenika i vjerouitelja u obiteljskim i kolskim uvjetima te irem crkvenom i hrvatskom drutvenom okruenju. Dakako da je, barem u neizravnom smislu, temeljita prouka usmjerena i prema svima onima koji se bave srednjokolcima: pastoralcima, animatorima i ostalima. Treba takoer napomenuti da bi se rezultati kvantitativne analize mogli interpreti-rati i s motrita sustavnoga i moralnoga teologa, pedagoga, politologa itd. S njihovog strukovnog profila temeljita prouka dobila bi iri i cjelovitiji in-terdisciplinarni eho. No, takav poduhvat za sada valja ostaviti za okvir veeg nacionalnog istraivanja. Autori treeg dijela uvjereni su da e oni kojima je temeljitom proukom usmjerena ova interpretacija, a to su prije svega vje-rouitelji, nai dovoljno poticaja za promiljanje i izravne sugestije za svoju strunu teorijsku i praktinu orijentaciju u srednjim kolama.

  • 149

    Vjeronauni program

    Alojzije Hoblaj

    Kako je iz Istraivakoga izvjea razvidno, pitanje nastavnoga vjeronau-nog programa je u Empirijskom istraivanju u velikoj mjeri zastupljeno. Na to upuuje veliki broj varijabli (62) u kojima su sumirani i prezentirani rezultati ankete koja je o tom pitanju provedena meu vjerouiteljima srednjih kola Zagrebake nadbiskupije. Valja podsjetiti da su od ponovnoga uvoenja vje-ronauka u hrvatski odgojno-obrazovni sustav (1991.) po naelu kontinuiteta u obnovi i obnove u kontinuitetu za srednjokolski vjeronauk tijekom proteklih 18 godina (od 1991. do 2009.) pod razliitim naslovima odobrena i verificira-na tri nastavna programa:

    Vjeronauni program za srednje kole

    (Program 1991.)*

    Program nastave katoli-koga vjeronauka za srednje

    kole

    (Program 2002.)**

    Plan i program katolikoga vjeronauka za etverogodinje

    srednje kole

    (Plan i program 2009.)***

    Odobren u Zadru,

    11. travnja 1991.

    Objavljen 1991.

    Odobren u Poegi,

    17. listopada 2001.

    Objavljen 2002.

    Odobren u ibeniku,

    7. studenoga 2008.

    Objavljen 2009.

    Za bolje razumijevanje valja isto tako podsjetiti da je za vrijeme anketiranja vjerouitelja na snazi bio Program 2002. Odgovori vjerouitelja, dakle, od-nose se na tu drugu generaciju nastavnoga programa. Iz cjelovitoga uvida

    * Objavljen u: Marko PRANJI, Srednjokolski vjeronauk u Republici Hrvatskoj, KSC, Zagreb, 1994.** HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA. NACIONALNI KATEHETSKI URED, Pro-gram nastave katolikoga vjeronauka za srednje kole, Zagreb, 2002.*** Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA. NACIONALNI KATEHETSKI URED, Plan i program katolikoga vjeronauka za etverogodinje kole, Zagreb, 2009., na: www.nku.hr/dokumenti/index.html.

  • 150

    u strukturu programa kao i iz njihovih recenzija,179 razvidno je da su sva tri programa sloena po kurikulnoj metodi.180 Namee se logiki zakljuak: pita-nje nastavnih programa za katoliki vjeronauk u srednjim kolama mogue je prouiti samo ako ga se razmatra u kontekstu kurikula. Zato se otvara pitanje to znai slijediti kurikulsku metodu u nastavnom programu. Odgovorom na to pitanje, u prvom dijelu priloga, stvorit e se pretpostavka da se u drugom dijelu proue deskriptivno obraeni podatci, i tako utvrdi kakvo je vienje vje-rouitelja nastavnog vjeronaunog programa.

    1. Program nastave katolikoga vjeronauka za srednje kole u svjetlu kurikula

    1.1. Aktualni kurikul u svjetlu idejnih zaetaka i razvojnih poetaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europi

    Koncem esdesetih i tijekom sedamdesetih godina 20. st. u demokratskim eu-ropskim zemljama promicatelji kolstva ivjeli se u znaku dubokoga uvjerenja da su kvalitetni nastavni planovi i programi osnova svake kolske reforme. Za-hvaljujui kurikulskom pristupu nastavnim programima stvarala se pozitivna klima s puno entuzijazma za obnovu kolstva. To pozitivno europsko ozraje pokrenulo je prije svega meunarodno istraivanje o kurikulu ije je rezultate izloio Saul B. Robinson.181 Danas, s relativno dugim vremenskim odmakom, s veom sigurnou se moe tvrditi da se je kurikulom kao strunim terminom uvelike odredila opa reforma kolstva. Potrebna je, stoga, u ovom kontekstu barem kratka povijesna naznaka o kurikulu s izvjesnim teitem na kolski vjeronauk i s napomenom da su se poeci kurikula nalazili izvan Europe.

    179 Usp. npr. Ante PAVLOVI, Prosudba Programa nastave katolikoga vjeronauka za srednje kole (u rukopisu, str. 6, 28. svibnja 2000.), u: Pismohrana u Nacionalnom katehetskom uredu Hrvatske biskupske konferencije.180 Usp. Radoslav KATII, Vijee za normu o nazivima kurikulum, kurikul i naputnik, u: Je-zik, 57 (2010.) 2, 54-55. Prema savjetu Vijea za normu hrvatskoga standardnog jezika, autor se opredijelio za tuicu kurikul; dolazi od latinske rijei curriculum (currere): trka, tijek, te-aj, trkalite. Vijee takoer jezikoslovno utemeljeno predlae hrvatsku tvorenicu uputnik uz napomenu da se ona budui da jo nije nauena kao nova rije, u hrvatskoj javnosti spontano ne razumije kao skup uputa za izvoenje nastave .181 Usp. Saul B. ROBINSON, Bildungareform als Revision des Curriculum, Neuwied-Berlin, 1967.

  • 277

    Tablica 14. Ueniko poznavanje vjeronaunih sadraja.

    Loe

    Dobr

    o

    Veom

    a do

    bro

    drugih religija 15,7 67,7 16,7odnosa vjere i znanosti 10,9 61,3 27,8Biblije 9,7 55,8 34,4povijesti Crkve 19,9 58,1 22,0povijesti Crkve u Hrvata 23,1 55,9 21,0moralnih pitanja i bioetike 21,8 55,3 22,9socijalnog nauka Crkve 18,8 58,1 23,1liturgije i sakramenata 7,2 47,1 45,7

  • 278

    Iz recenzija

    Ova knjiga po opsegu istraivanja, vrsnoi analize rezultata i kvaliteti njihova tumaenja iznimno je vaan religijskopeda-goki rad. Kao takva izvrsna je podloga za daljnji razvoj vje-ronaune nastave. Autorska trojka strunjaka religijske peda-gogije i katehetike sa suradnicama dokazala je da hrvatska religijska pedagogija i katehetika oduvijek po vrsnoi stoji rame uz rame s europskom te da su empirijska istraivanja neizostavna za razvoj religijskopedagoke i katehetske zna-nosti tj. kolskog vjeronauka i kateheze.

    Doc. dr. sc. Jadranka Garmaz

    Radovi prezentirani u ovoj Studiji vrijedan su prinos razumije-vanju stanja i perspektiva vjeronauka u koli u Hrvatskoj. Pro-vedeno istraivanje svakako e biti referenca za sva budua istraivanja na ovome podruju, a za oekivati je da e takvih istraivanja biti i vie. Za to postoje mnogostruke potrebe.

    Radovi su obraeni primjerenim tehnikama i metodama te koritenjem relevantne literature koja obrauje analizirani fenomen. Izvorni znanstveni radovi otvaraju podruje feno-mena vjeronauka u koli na novi nain, utemeljen na sintezi teoretskih postavki, dosadanjih spoznaja i empirijskih uvida. Upravo taj pristup omoguuje autorima da na vidjelo iznesu nove spoznaje koje nisu banalno apologetske, ali ni teoretski apstraktne, nego upravo teoretski osmiljene i empirijski fun-dirane.

    Dr. sc. Gordan rpi

  • 279

    Knjiga troje autora i njihovih suradnika Vjeronauk izazov koli i Crkvi. Istraivanje o vjeronauku u hrvatskom kolskom sustavu na podruju Zagrebake nadbiskupije vie je nego do-brodola empirijska studija za kolu i Katoliku crkvu, za po-jedince najrazliitijih svjetonazorskih orijentacija u Hrvatskoj, za hrvatske medije i, naposljetku, za hrvatsko drutvo u cjelini. Studija znanstveno objektivno i argumentirano uvjerava da je konfesionalnom vjeronauku opravdano mjesto u kolskom su-stavu iz osobnih, religioznih i kulturolokih razloga; da su kol-ski vjeronauk i vjerouitelj bitne i neporecive sastavnice od-gojno-obrazovne i vrijednosno orijentirane kole kao temeljne pretpostavke demokratskog i ovjeku naklonjenog drutva; da su dravne i crkvene strukture u slubi rasta i edukacije jednog te istog ovjeka/graanina, koji ima pravo na integralno odgoj-no-obrazovno oblikovanje i stasanje; da konfesionalni vjerona-uk po svojoj koncepciji, sveobuhvatnosti, otvorenosti i dijalo-gu dovoljno odgovara na sva religijska i(li) metafizika pitanja mladoga hrvatskog ovjeka.

    Prof. dr. sc. Josip Baloban

  • Valentina Blaenka Mandari Alojzije Hoblaj Ruica Razum, Vjeronauk izazov Crkvi i koli. Empirijsko istraivanje na podruju Zagrebake nadbiskupije, Glas Koncila, Zagreb, 2011.

    Lektura: dr. sc. Jasna ego

    Priprava za tisak: Glas Koncila

    Tisak: Grafika Markulin, Lukavec

    Tiskano u sijenju 2011.

    ISBN 978-953-241-274-1

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 755443.

    Glas Koncila, Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 326, faks: 01/4874 328http://knjizara.glas-koncila.hr, e-pota: [email protected]