Stari Zavjet, 12, Druga Knjiga - Biblija SZ

7/25/2019 Stari Zavjet, 12, Druga Knjiga - Biblija SZ

1/83


2/83

Druga knjiga o kraljevima1Poslije smrti Ahabove pobuni se Moab protiv Izraela.2) Kako Ahazja bijae pao preko prozorske reetke svojeornje odaje u Samariji i ozlijedio se, posla glasnikeojima ree: "Idite, pitajte Baal Zebuba, boga ekronskog,ou li ozdraviti od ove bolesti." (3) Ali je Aneo Jahviekao Iliji Tibijcu: "Ustani! Idi u susret glasnicimaamarijanskoga kralja i reci im: 'Zar nema Boga u Izrael

e se idete savjetovati s Baal Zebubom, bogokronskim?' (4) I zato veli Jahve ovako: 'Nee sii sostelje u koju si se popeo; sigurno e umrijeti.'" I odeija. (5) Glasnici se vratie k Ahazji, a on im ree: "Kako

o da ste se ve vratili?" (6) Oni mu odgovorie: "Sreo

as neki ovjek i rekao nam: 'Idite, vratite se pred kraljaoji vas je poslao i recite mu: Ovako veli Jahve: Zar nemaoga u Izraelu te si poslao po savjet k Baal Zebubu, bogkronskom? Zato nee sii s postelje na koju si se popeo,ego e umrijeti.'" (7) On ih upita: "Kakav bijae na oi

aj ovjek koji vas je sreo i rekao vam te rijei?" (8) Ani mu odgovorie: "Bio je to ovjek u kouhu i s koniojasom oko bedara." On ree: "To je Ilija Tibijac!" (9)ada mu posla pedesetnika s njegovom pedesetoricom ide taj k njemu i, naavi ga gdje sjedi na vrhu brijega,

ee mu: "ovjee Boji! Kralj je naredio: Sii!" (10)ija odgovori i ree pedesetniku: "Ako sam ovjek Boji,eka oganj sie s neba i neka te proguta, tebe i tvoj


3/83

edesetoricu." I oganj se spusti s neba i proguta ga, njega ijegovu pedesetoricu. (11) Kralj mu posla drugogaedesetnika i njegovu pedesetoricu; a taj, kad doe, ree

mu: "ovjee Boji! Kralj je ovo zapovjedio: Bre sii!"

12) Ilija odgovori i ree mu: "Ako sam ovjek Boji,eka sie oganj s neba i proguta tebe i tvojedesetoricu." I spusti se oganj s neba i proguta ga, njega ijegovu pedesetoricu. (13) Kralj posla opet treegaedesetnika i njegovu pedesetoricu. Trei pedesetnioe, prignu koljena pred Ilijom i zamoli ga ovako:ovjee Boji! Neka bude dragocjen u tvojim oima mojivot i ivot ovih pedeset tvojih slugu! (14) Oganj sepustio s neba i progutao je oba pedesetnika s njihovoedesetoricom; ali sada neka barem moj ivot buderagocjen u tvojim oima!" (15) Aneo Jahvin ree Iliji:

Sii s njim, ne boj se!" On ustade i sie s njim predralja (16) i ree mu: "Ovako veli Jahve: zato to si slaolasnike Baal Zebubu, bogu ekronskom, po savjet, neeii s postelje na koju si se popeo, nego e umrijeti."17) I umrije po rijei Jahvinoj koju je objavio Ilija. A

oram, njegov brat, zakralji se mjesto njega druge godineorama, sina Joafata, judejskoga kralja, jer ovaj nijemao sinova. (18) Ostala povijest Ahazje, sve to jeinio, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljevazraelskih?


4/83

VI. ELIZEJEVO DOBA

1. POECIUznesenje Ilijinojegov nasljednik Elizej

2Evo to se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na neboihoru: Ilija i Elizej poli iz Gilgala. (2) I ree Ilijalizeju: "Ostani ovdje jer me Jahve alje do Betela."lizej odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja te nestaviti!" I sioe do Betela. (3) A proroki sinovi koji s

oravili u Betelu izioe Elizeju u susret i rekoe mu:Zna li da e danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznadvoje glave?" On ree: "I ja to znam; tiho!" (4) Ilija mee: "Elizeju! Ostani ipak ovdje jer me Jahve alje doerihona." Ali on odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja

e neu ostaviti!" I uoe u Jerihon. (5) Proroki sinovioji su ivjeli u Jerihonu prioe Elizeju i rekoe mu:Zna li da e danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznadvoje glave?" On ree: "I ja to znam; tiho!" (6) Ilija mee: "Ostani ipak ovdje jer me Jahve alje do Jordana."

li on odgovori: "ivota mi Jahvina i tvoga: ja te nestaviti!" I tako pooe obojica. (7) I pedeset prorokiinova poe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica


5/83

adrala na obali Jordana. (8) Tada Ilija uze svoj ogrta,mota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli navije strane. I obojica prijeoe po suhu. (9) A kadrijeoe, Ilija e Elizeju: "Trai to da ti jo uinim prije

ego to budem uznesen ispred tebe!" A Elizej odgovori:Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!" (10) Ilijadgovori: "Mnogo trai: ako me bude vidio kad budeznesen ispred tebe, bit e ti tako; ako pak ne bude vidio,ee ti biti." (11) I dok su tako ili i razgovarali, gle:gnjena kola i ognjeni konji stadoe meu njih i Ilijaihoru uzie na nebo. (12) Elizej je gledao i vikao: "Oe

moj, oe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!" I viea nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih nadvoje.13) I podie Ilijin plat, koji bijae pao s njega, te serati i zaustavi se na obali Jordana. (14) Uze onda Iliji

lat i udari po vodi govorei: "Gdje je Jahve, Bogijin?" I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvijetrane i Elizej prijee. (15) Proroki su sinovi to sa straneidjeli pa rekoe: "Duh je Ilijin poinuo na Elizeju!" Irenue mu u susret, bacie se pred njim na zemlju (16) i

ekoe mu: "Evo ovdje s tvojim slugama pedeset junaka.Dopusti im da idu traiti tvoga gospodara; moda ga jeDuh Jahvin uzdigao i bacio na koju goru ili u kakvolinu." On im odgovori: "Ne aljite nikoga." (17) Aliako su oni svejednako navaljivali, ree im: "Poaljite!" I

oslae pedesetoricu; traili su ga tri dana, ali ga nisali. (18) Vratie se Elizeju, koji je ostao u Jerihonu, i o


6/83

m ree: "Nisam li vam rekao: 'Nemojte ii!'"

va uda Elizejeva

19) Ljudi iz grada rekoe Elizeju: "Lijepo je u gradu,

ako to moe vidjeti i na gospodar, ali je voda loa iemlja neplodna." (20) On ree: "Donesite mi novu zdjelmetnite soli u nju!" I oni mu je donesoe. (21) On tadade na izvor, baci u nj soli i ree: "Ovako govori Jahve:

Ozdravljam ovu vodu. Nee od nje vie biti ni smrti ni

eplodnosti.'" (22) I voda postade zdrava i takva je doananjeg dana, po rijei koju je izrekao Elizej. (23)

Odatle je uzaao u Betel. Dok je iao putem, djeaciijahu izili iz grada i rugahu mu se govorei: "Hodi,elo! Hodi, elo!" (24) On se obazre, pogleda ih i prokle

h u ime Jahvino. I odmah izioe dva medvjeda iz ume iastrgae etrdeset i dvoje djece. (25) Odatle ode on naoru Karmel, a odande se vrati u Samariju.


7/83

2. MOAPSKI RATUvod u Joramovo kraljevanje

Izraelu#3Joram, sin Ahabov, zakralji se nad Izraelomamariji osamnaeste godine Joafatova kraljevanjaudeji. I vladao je dvanaest godina. (2) inio je to je zlo

oima Jahvinim, ali ne kao njegov otac i mati, jer je

klonio Baalov stup to ga bijae podigao njegov otac. (3)li je prianjao uz grijeh kojim je Jeroboam, sin Nebatov,avodio Izraela; i nije odstupao od njega.

atni pohod Izraelaca i Judejaca

rotiv Moabaca

4) Mea, kralj moapski, bio je stoar i slao je izraelskoralju u danak stotinu tisua janjaca i vunu od stotinesua ovnova. (5) Ali kad je umro Ahab, pobuni se kralj

moapski protiv izraelskog kralja. (6) U to je ba vrijemeralj Joram iziao iz Samarije i izvrio smotru svizraelaca. (7) Zatim je poruio judejskom kralju Joafatu:Moapski se kralj pobunio protiv mene. Hoe li sa mnorat protiv Moabaca?" Judejski kralj odgovori: "Hou! Ja

ao ti, moj narod kao tvoj narod, moji konji kao i tvojionji." (8) I doda: "Kojim emo putem?" A drugi m


8/83

dgovori: "Kroz Edomsku pustinju." (9) I tako krenzraelski kralj s judejskim kraljem i s kraljem edomskim.edam su dana lutali, a nije bilo vode etama ni stoci koja

e ila za njima. (10) Tada povika kralj izraelski: "Jao,

ahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u rukeMoapcima!" (11) Ali Joafat ree: "Nema li tu prorokaahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom?" Tadadgovori jedan izmeu slugu izraelskoga kralja: "Ovdje jelizej, sin afatov, koji je lijevao vodu na Ilijine ruke."

12) Joafat ree: "U njega je rije Boja." I kraljzraelski, kralj judejski i kralj edomski odoe Elizeju.13) A Elizej ree kralju izraelskom: "to ja imam sobom? Potrai proroke svoga oca i proroke svoje majke!"zraelski kralj odgovori mu: "Ne! Jer Jahve je pozvao ovai kralja da ih preda u ruke Moapcima." (14) Elizej

zvrati: "Tako mi ivoga Jahve Sebaota, komu sluim, kade bih gledao na judejskog kralja Joafata, ne bih tibraao panje niti bih te pogledao. (15) Sada miovedite sviraa." I dok je glazbenik svirao, sie rukaahvina nada nj. (16) I on ree: "Ovako veli Jahve:

skopajte u ovoj dolini mnogo jama. (17) Jer ovako veliahve: neete osjetiti vjetra niti ete vidjeti dada, a ovae se dolina napuniti vodom. I pit ete vi, va marva iaa stoka.' (18) Ali to jo nije nita u oima Jahve: on eredati Moab u vae ruke. (19) Vi ete zauzeti sve

tvrene gradove, posjei sve plodno drvee, zatrpati svezvore i opustoiti najbolja polja: kamenjem ete i


9/83

asijati." (20) I doista, ujutro, u vrijeme kad se prinosirtva, doe voda od Edoma i preplavi svu okolinu. (21)

Kad su Moapci uli da su kraljevi doli s njima ratovati,ozvae sve koji bijahu sposobni za oruje i postavie i

a granicu. (22) Kad su ujutro ustali i kad je sunce granuload onom vodom, Moapcima se sa strane voda uinirvenom kao krv. (23) I rekoe: "To je krv! Zacijelo su seraljevi meusobno pobili i jedan drugoga pogubili. Aada: na plijen, Moapci!" (24) Ali kad su stigli dozraelskog tabora, digoe se Izraelci i potukoe Moapce,ako te ovi pobjegoe pred njima. A Izraelci pojurie daotuku Moapce. (25) Razorili su im gradove, bacali svakio kamen na najbolje njive da ih zaspu, zatrpali izvore iosjekli sve plodno drvee. Konano, ostao je samo grad

Kir Hareet; praari su ga opkolili i tukli ga. (26) Kada je

moapski kralj vidio da nee izdrati bitku, uze sa soboedam stotina ljudi naoruanih maevima, pokua serobiti i doi do kralja edomskog, ali ne uspje. (27) Tadaze svoga sina prvenca, koji ga imae naslijediti, i prinesea kao paljenicu na zidu. To se tako silno zgadilo

zraelcima te odoe od njih i vratie se u svoju zemlju.


10/83

3. JO NEKA ELIZEJEVAUDESAUdoviino ulje

4ena jednoga od prorokih sinova zamoli Elizejavako: "Tvoj sluga, moj mu, umro je; a zna da se tvoj

luga bojao Jahve. Sada je doao vjerovnik da mi uzmeba sina i uini ih svojim robovima." (2) Elizej joj ree:to ti mogu uiniti! Reci mi to ima u kui?" Onadgovori: "Tvoja slukinja nema nita u kui, osim vralja." (3) Tada joj ree: "Idi i posudi od svih svoji

usjeda praznih sudova, ali neka ih ne bude premalo! (4)atim se vrati kui, zatvori vrata za sobom i za svojiinovima i nalijevaj ulje u sve te sudove i pune stavljaj natranu." (5) I ode ona od njega, zatvori vrata za sobom i zavojim sinovima. Oni su joj dodavali sudove, a ona iunila. (6) I kad se sudovi napunie, ree ona svome sinu:Dodaj mi jo jedan sud!" Ali joj on odgovori: "Nemaie sudova." I ulje stade. (7) Ona ode i kaza ovjekojem, a on joj ree: "Idi, prodaj ulje i podmiri svoj dug,od ostatka ivjet e ti i tvoji sinovi!"

lizej i unamka


11/83

8) Jednoga je dana Elizej prolazio kroza unam. Aivjela ondje ugledna ena i ona ga pozva k stolu. Odonda,ad god prolazae onuda, uvratio bi se k njoj na jelo. (9)

Ona ree svome muu: "Evo, znam i vidim da je svet onaj

ovjek Boji to prolazi ovuda. (10) Nainimo mu sobica krovu, stavimo mu ondje postelju, stol, stolicu ivjetiljku: kad doe k nama, povui e se onamo." (11)ednoga dana doe on onamo, povue se u gornju sobu ioinu ondje. (12) Ree zatim svome momku Gehaziju:Pozovi tu unamku!" On je pozva te ona stade preda nj.13) I jo mu ree: "Kai joj: 'Lijepo se brine za nas. to

moemo uiniti za te? Treba li rei rije za te kralju iliojskovoi?'" Ali ona odgovori: "Ja ivim usred svogaaroda." (14) On nastavi: "Dakle, to da uinimo za nju?"

Gehazi odgovori: "Eto, nema sina, a mu joj je vremean."

15) A on ree: "Pozovi je!" Pozva je, a ona stade kodlaza. (16) "Dogodine u ovo doba", ree joj, "zagrlit eina u naruju." A ona ree: "Ne, gospodaru moj, ne varajlubenice svoje!" (17) Ali je ena doista zatrudnjela iodila je sina druge godine u ono doba, kako joj je rekao

lizej. (18) Djeak je rastao. Jednoga dana ode ocu kodetelaca. (19) I potui se ocu: "Jao, glava, glava moja!" Atac zapovjedi jednom momku da ga odnese majci. (20)

On ga uze i odvede ga njegovoj majci. Na njenim jeoljenima ostao do podne i onda umrije. (21) Ona tada

de gore i poloi ga u postelju Bojega ovjeka. Izila jeatim i zakljuala vrata. (22) Potom je pozvala svoga


12/83

mua i rekla: "Poalji mi jednoga od momaka i jednmagaricu; otrat u do ovjeka Bojeg i vratit u se." (23)On je upita: "Zato da danas poe k njemu? Nije nimlaak niti je subota." Ali ona odgovori: "Ostaj u miru!"

24) Poto joj je momak osamario magaricu, ona e mu:Povedi i poi! Ne zadravaj me na putu, osim ako tiaredim." (25) Ode ona i doe k ovjeku Bojem, na gor

Karmel. Kada je ovjek Boji ugleda izdaleka, reevome momku Gehaziju: "Evo one unamke. (26) Otrired nju i pitaj je: 'Kako si? Je li ti mu dobro? Je li tiijete zdravo?'" Ona odgovori: "Zdravi smo." (27) Kadae stigla do ovjeka Bojega na gori, obujmi mu noge.

Gehazi pristupi da je odmakne, ali mu ovjek Boji ree:Pusti je jer joj je dua ojaena. Jahve mi krije, nije miita objavio." (28) A ona ree: "Zar sam ja traila sina

d svoga gospodara? Nisam li ti govorila da me neavarava?" (29) On tada ree Gehaziju: "Opai se, uzmiruku moj tap pa idi! Ako koga susretne, ne pozdravljaj

a; ako te tko pozdravi, ne odzdravljaj mu. Moj tapoloi na djeaka." (30) Ali djeakova majka ree:

ivota mi Jahvina i tvoga, neu te ostaviti!" On tadastade i poe za njom. (31) Gehazi je otiao prije njih ioloio tap na djeaka, ali ne bjee ni glasa ni odziva.

Vrati se on pred Elizeja i javi mu: "Djeak se nijerobudio." (32) Elizej ue u kuu i nae djeaka gdje

mrtav lei na njegovoj postelji. (33) Uavi, zatvori vrataa sobom i pomoli se Jahvi. (34) Zatim se pope na


13/83

ostelju, lee na djeaka, poloi svoja usta na njegovasta, svoje oi na njegove oi, svoje ruke na njegove ruke;isao je nad njim te se ugrijalo tijelo djeakovo. (35)otom ustade i proeta se po kui tamo-amo, zatim se opet

ope i disae nad njim. A djeak tada kihnu sedam puta itvori oi. (36) I zovnu Elizej Gehazija i ree: "Pozovi tunamku." On je pozva. Kad je stigla preda nj, ree joj:Uzmi svoga sina." (37) Ona, uavi, pade mu pred noge iokloni se do zemlje. Zatim uze svoga sina te izie.

Gorki plodovi

38) Elizej se vrati u Gilgal, a bijae glad u zemlji. I kadu proroki sinovi sjedili pred njim, ree svome momku:Stavi veliki lonac na vatru i skuhaj jelo sinovima

rorokim." (39) Jedan od njih ode u polje da nabereelja, ali nae divlju povijuu i nabra s nje punu haljinorkih plodova. Vrati se i nareza ih u lonac, jer nije znaoakvi su. (40) Usue ljudima da jedu. Ali kad su poeliesti, povikae: "ovjee Boji! Smrt je u loncu!" I nis

mogli jesti. (41) Tada e Elizej: "Donesite brana!" I bacia u lonac i ree: "Uspite ljudima neka jedu!" I nita vieije bilo tetno u loncu.

Umnaanje kruha

42) Neki ovjek doao iz Baal alie i donio ovjekojem kruh od prvina, dvadeset jemenih hljebova i kae


14/83

torbi. A on zapovjedi: "Daj ljudima neka jedu!" (43) Alijegov momak odgovori: "Kako to mogu postaviti predtotinu ljudi?" On odgovori: "Podaj ljudima i neka jedu,er ovako veli Jahve: 'Jest e i preostat e.'" (44) I postavi

n pred njih. I jedoe i jo preosta, prema rijei Jahvinoj.Ozdravljenje Naamana

5Naaman, vojskovoa aramskoga kralja, bijae ugledaovjek i potovan pred svojim gospodarom, jer je po

jemu Jahve dao pobjedu Aramejcima. Ali taj vrsni ratnijee gubav. (2) Jednom su Aramejci otili u pljaku i naodruju izraelskom zarobili mladu djevojku, koja jeatim sluila eni Naamanovoj. (3) Ona ree svojojospodarici: "Ah, kad bi se samo moj gospodar obratio

roroku koji je u Samariji! On bi ga zacijelo oslobodioube!" (4) Naaman ode i obavijesti svoga gospodara:Tako je i tako rekla djevojka koja je dola iz zemljezraelske." (5) Aramejski kralj odgovori: "Idi onamo! Jau poslati pismo kralju izraelskom." Naaman ode; ponio je

eset talenata srebra; est tisua zlatnih ekela i desetveanih haljina. (6) I predade kralju izraelskom pismoto kazivae: "Uz pismo koje ti stie, aljem ti, evo, svogalugu Naamana da ga izlijei od gube." (7) Kad jezraelski kralj proitao pismo, razdera haljine na sebi i

ee: "Zar sam ja Bog da mogu usmrivati i oivljavati tea ovaj alje k meni da ga izlijeim od njegove gube?Gledajte samo kako trai povoda da me napadne!" (8) A


15/83

ad je Elizej saznao da je kralj izraelski razderao na sebidjeu, porui kralju: "Zato si razderao haljine svoje?eka onaj samo doe k meni i neka se uvjeri da imarorok u Izraelu." (9) I tako Naaman stie sa svoji

onjima i kolima i stade pred vratima Elizejeve kue. (10)Elizej porui dolazniku: "Idi i okupaj se sedam putaordanu i tijelo e ti opet biti isto." (11) Naaman sealjuti i poe govorei: "Gle, ja miljah, izii e preda

me, zazvat e ime Jahve, Boga svoga, stavit e ruku naolesno mjesto i odnijeti mi gubu. (12) Nisu li rijeke

Damasku, Abana i Parpar, bolje od svih voda izraelskih?e bih li se mogao u njima okupati da postanem ist?"

Okrenu se i ode odande ljutit. (13) Ali mu pristupie slugejegove i rekoe: "Oe moj, da ti je prorok odredio i tee,ar ne bi uinio? A nekmoli kad ti je rekao: 'Okupaj se, i

it e ist.'" (14) I tako sie, opra se sedam putaordanu, prema rijei ovjeka Bojega; i tijelo mu postapet kao u malog djeteta - oistio se! (15) Vrati se olizeju sa svom svojom pratnjom, ue, stade preda nj i

ee mu: "Evo, sad znam da nema Boga na svoj zemlji,

sim u Izraelu. Zato te molim, primi dar od svoga sluge."16) Ali on odgovori: "Tako mi ivog Jahve, komu sluim,e primam." Naaman navaljivae da primi, ali on netjede. (17) Tada Naaman ree: "Dobro, kad nee. Aliarem dopusti da meni, tvome sluzi, dadu ove zemlje

oliko mogu ponijeti dvije mazge. Jer sluga tvoj nee vierinositi pomirnica ni klanica drugim bogovima nego


16/83

amo Jahvi. (18) A Jahve neka oprosti ovo sluzi tvome:ad moj gospodar poe u hram Rimonov da se ondjeokloni, pa se nasloni na moju ruku, onda bih se i jaoklonio u hramu Rimonovu. Neka Jahve oprosti taj i

luzi tvome." (19) A on mu ree: "Idi s mirom." I udalji seaaman i prijee dio puta. (20) Gehazi, momak Elizeja,ojega ovjeka, pomisli: "Moj je gospodar potedioaamana, toga Aramejca, i nije primio nita od onoga to

mu je ponudio. Tako mi ivog Jahve, potrat u ja za njiuzet u togod od njega." (21) I Gehazi pohitje zaaamanom. Kada ga je Naaman vidio da za njim tri,

koi mu sa svojih kola u susret i upita ga: "Je li sveobro?" (22) On odgovori: "Dobro je. Moj gospodar alje

me da ti kaem: upravo su stigla dva mladia izfrajimove gore, dvojica od prorokih sinova. Daj za

jih, molim te, talenat srebra i dvoje haljine." (23)aaman ree: "Uzmi, molim te, dva telenta!" I navaljivaea uzme. I zaveza dva talenta srebra u dvije kese, i dvojealjine, i predade ih dvojici svojih momaka da ih nosered njim. (24) Kad je Gehazi stigao do Ofela, uze ih iz

jihovih ruku i pohrani ih u kui. Zatim otpusti ljude i onidoe. (25) Kad je doao, stao je pred svoga gospodara.lizej ga upita "Odakle, Gehazi?" On odgovori: "Tvojluga nije nikamo odlazio." (26) Ali Elizej ree: "Nije li

Duh moj bio s tobom kad je netko siao sa svojih kola te

ziao preda te? Sad si primio srebro, pa moe kupitimaslinike, vinograde, sitno i krupno blago, sluge i


17/83

lukinje. (27) Ali e se guba Naamanova prilijepiti za teza tvoje potomstvo zauvijek." I Gehazi se udalji od

jega, bijel od gube kao od snijega.

udo sa sjekirom

6Proroki sinovi rekoe Elizeju: "Gle, tijesan nam jerostor u tebe. (2) Nego da odemo do Jordana, pa davaki ondje uzmemo po brvno i nainimo sebi ondjerebivalite." On odgovori: "Idite." (3) Jedan od njih ree

mu: "Udostoj se poi sa svojim slugama." On odgovori:Hou." (4) I poe s njima. Kad su stigli do Jordana,zee sjei drva. (5) A dok je jedan od njih tesao gredu,ade mu sjekira u vodu i on povika: "Jao, gospodaru! I joe bila posuena!" (6) A ovjek Boji upita ga: "Gdje je

ala?" Onaj mu pokaza mjesto. Tada on odsijee komadrveta, baci ga na ono mjesto i uini da sjekira ispliva. (7)ree: "Izvadi je!" I ovjek prui ruku te je uze.


18/83

4. ARAMEJSKI RATOVIlizej zarobljuje

io aramejske vojske

8) Aramejski kralj bio u ratu s Izraelom. Posavjetovao sea svojim asnicima i rekao: "Podignite atore na to

mjestu." (9) Ali Elizej porui izraelskom kralju: "uvaj senoga mjesta jer su se Aramejci ondje utaborili." (10) Iralj izraelski upozori ljude na mjesto za koje mu je rekaoovjek Boji. On je upozoravao i kralj se uvao; a bilo jeo vie puta. (11) Srce aramejskog kralja uznemiri se zbog

oga, pa on pozva svoje asnike te ih upita: "Neete li miei tko od naih dri s kraljem Izraelovim?" (12) Jedad asnika odgovori: "Ne, gospodaru kralju; Elizej,rorok Izraelov, otkriva izraelskom kralju rijei kojeazuje u svojoj spavaonici." (13) On ree: "Idite iogledajte gdje je, pa u ve poslati da ga uhvate." Iavie mu: "Eno ga u Dotanu." (14) Tada kralj poslanamo konje, kola i jake ete. Oni stigoe nou i opkolierad. (15) Ujutro, ustavi, ovjek Boji izie, a to okorada stoji vojska s konjima i kolima! Njegov mu momaee: "Ah, gospodaru moj, to nam je initi?" (16) A o

dgovori: "Ne boj se jer ih ima vie s nama nego s njima."17) I Elizej se pomoli ovako: "Jahve, otvori mu oi da


19/83

idi!" I Jahve otvori oi momku i on vidje: gora okolizeja sva prekrivena ognjenim konjima i kolima! (18)

Kad su Aramejci sili prema njemu, Elizej se ovakoomoli Jahvi: "Udari sljepoom ove ljude!" I na rije

lizejevu udari ih sljepoom. (19) Elizej im ree: "Nijevo put i nije ovo grad. Poite za mnom, ja u vas odvestiovjeku koga traite." Ali ih odvede u Samariju. (20) Kadu ulazili u Samariju, Elizej ree: "Jahve, otvori ovimai da progledaju." Jahve im otvori oi i oni vidjee da ssred Samarije! (21) Kad ih vidje kralj Izraela, reelizeju: "Treba li ih poubijati, oe moj?" (22) A odgovori: "Nemoj ih ubiti. Zar e ubiti one koje nisiarobio svojim lukom i maem? Ponudi im kruha i vode;eka jedu i piju i neka se vrate svome gospodaru." (23)

Kralj im priredi veliku gozbu. Poto su jeli i pili, otpusti

h. I vratie se svome gospodaru. I tako aramejskiljakai nisu vie zalazili na izraelsko tlo.

Glad u opkoljenoj Samariji

24) Dogodi se poslije toga te aramejski kralj Ben-Hadadkupi svu svoju vojsku i uzae i opkoli Samariju. (25) Iasta velika glad u Samariji, a opsada potraja toliko da je

magarea glava stajala osamdeset ekela srebra, a etvrtaba golubinje neisti pet ekela srebra. (26) Kada je

ralj prolazio po zidinama, neka mu ena vikne: "Pomozi,ospodaru kralju!" (27) On odgovori: "Neka ti pomogneahve! Kako u ti ja pomoi? Neim s gumna ili iz


20/83

jeska?" (28) Jo joj kralj ree: " to ti je?" Onadgovori: "Ova mi je ena rekla: 'Daj svoga sina da gaojedemo danas, a sutra emo pojesti moga!' (29) Skuhalemo moga sina i pojele ga. A sutradan rekoh joj: 'Daj

voga sina da ga pojedemo.' Ali je ona sakrila svogaina." (30) Kada je kralj uo rijei te ene, razdrije naebi haljine. I kad je iao po zidinama, narod vidje da me na tijelu kostrijet. (31) I ree tada kralj: "Neka mi Bogini ovo zlo i doda drugo ako glava Elizeja, sinaafatova, ostane danas na njegovim ramenima!"

lizej navijeta kraj gladi

32) Elizej sjedio u svojoj kui i starjeine sjedile s njim.Kralj je ispred sebe poslao glasnika, ali Elizej ree

tarjeinama, prije nego to je glasnik stigao do njega:Vidite li da je onaj krvniki sin naredio da mi skinlavu? Pazite: kada glasnik stigne, zatvorite vrata i odbijtea od vrata. Ne uje li se topot koraka njegova gospodaraa njim?" (33) Dok im je jo govorio, kralj stupi preda nj i

ee mu: "Ova je nevolja, gle, od Jahve! to da joekujem od Jahve?" #7Elizej ree tada: "uj rijeahvinu! Ovako veli Jahve: 'Sutra e u ovo doba naratima Samarije biti mjera finoga brana za ekel, a dvije

mjere jemenog brana za ekel.'" (2) Dvorjanik, o iju se

uku kralj oslanjao, odgovori ovjeku Bojemu: "I kad biahve nainio okna na nebu, bi li to moglo biti?" A Elizejdgovori: "Vidjet e svojim oima, ali nee jesti."


21/83

ramejski tabor naputen

3) A pred gradskim vratima bijahu etiri gubavca; rekoeni jedan drugome: "Zato stojimo ovdje i oekujemomrt? (4) Ako odluimo ui u grad, glad je u gradu teemo ondje umrijeti; ako ostanemo ovdje, opet emomrijeti. Hajde! Pobjegnimo i prijeimo u aramejskiabor: ako nas ostave na ivotu, ivjet emo; ako nas ubiju,a dobro: umrijet emo!" (5) U sumraje, ustavi, krenuedande u aramejski tabor. Stigoe do ruba tabora, i gle -

ndje nikoga! (6) Jer je Jahve uinio te se u taborramejskom ula buka kola i konja, buka goleme vojske. Iovorili su meu sobom: "Eto, kralj Izraela najmio jerotiv nas kraljeve hetitske i kraljeve egipatske da krenrotiv nas." (7) Digli su se i pobjegli u sumraku: ostavili

u svoje atore, konje i magarce, sav tabor kakav bijae.objegli su da iznesu ivu glavu. (8) Kad su gubavci,akle, doli do ruba tabora, uvukoe se u jedan ator.oto su se najeli i napili, uzee odande srebro, zlato ialjine pa odoe da ih sakriju. Vratie se onda pa uoe

rugi ator: uzee plijen iz njega te odoe i sakrie ga.

onac opsade i glada

9) Rekoe tada jedan drugome: "Ne smijemo tako raditi.Dananji je dan pun dobrih vijesti, a mi utimo. Akooekamo jutro, bit emo krivi. Zato poimo! Javimovoru novost." (10) I vratie se, pozvae gradsku strau i


22/83

avie: "Otili smo u tabor aramejski, a ondje nigdjeovjeka ni ljudskoga glasa; samo konji privezani i

magarci, a atori ostavljeni kakvi jesu." (11) Straariiknue i dojavie u unutranjost dvora. (12) Kralj ustade

ou i ree svojim asnicima: "Ja u vam objasniti to sam uinili Aramejci. Kako znaju da smo gladni, izili sz tabora i sakrili se u polju, mislei: ve e oni izii izrada, a mi emo ih ive pohvatati i ui u grad." (13) Aedan izmeu njegovih asnika odgovori: "Neka se uzmepak pet od preostalih konja. S njima e biti kao sa svi

mnotvom Izraelovim koje je ovdje preostalo. Poaljimoh pa emo vidjeti." (14) I uzee dva konja kolska i kraljosla ljude za aramejskim taborom govorei: "Idite,zvidite!" (15) Ili su za njima do Jordana; put bijae savrekriven haljinama i stvarima koje su Aramejci pobacali

bijegu. Glasnici se vratie i obavijestie kralja. (16) Iarod izie i uze pljakati aramejski tabor: i bijae mjeranoga brana za ekel, a dvije mjere jemenoga za jedaekel, prema rijei Jahvinoj. (17) Kralj je postavio naradska vrata onoga dvorjanika o iju se ruku oslanjao; a

arod ga izgazi na vratima i on umrije, prema rijei to je rekao Boji ovjek kad mu kralj bijae doao. (18)

Dogodilo se kako je ovjek Boji rekao kralju: "Sutravo doba na vratima Samarije bit e dvije mjereemenoga brana za ekel i mjera finoga brana za ekel."

19) Dvorjanik je odgovorio Elizeju: "Pa da Jahve nainiokna na nebu, bi li moglo biti to kae?" Elizej mu je


23/83

dgovorio: "Vidjet e svojim oima, ali nee jesti." (20)doista, tako mu se dogodilo: izgazio ga narod na vratima

e on umrije.

unamka pred kraljem

8Elizej bijae savjetovao eni kojoj je oivio sina:Ustani, poi sa svojom obitelji i skloni se kao tuinkailo kamo, jer je Jahve pustio glad; ve je dola u zemlja sedam godina." (2) ena usta i uini kako joj je rekao

ovjek Boji: otila je, ona i njena obitelj, i ostala sedaodina u zemlji filistejskoj. (3) Na kraju sedme godineena se vrati iz zemlje filistejske i ode kralju da zatraivoju kuu i njivu. (4) Upravo je kralj razgovarao s

Gehazijem, momkom Bojega ovjeka. Govorio mu je:

Pripovijedaj mi o svim velikim djelima koja je Elizejinio." (5) I kad je pripovijedao kralju o uskrisenjjeteta, eto ene kojoj je Elizej oivio sina; ona se obratiralju radi svoje kue i njive. A Gezahi ree: "Gospodarralju, evo one ene i evo njena sina koga je Elizej

ivio." (6) Kralj upita enu i ona mu sve pripovjedi.ada joj kralj dade jednoga slugu, komu naredi: "Neka joje vrati sve to je njeno i svi prihodi od njive od danaada je ostavila zemlju do danas!"

lizej i Hazael iz Damaska

7) Elizej doe u Damask. Ben-Hadad, kralj aramejski,


24/83

ijae obolio. Odmah mu javie: "Boji ovjek doaovamo." (8) Tada ree kralj Hazaelu: "Uzmi sa sobom dara idi pred Bojeg ovjeka. I preko njega se posavjetuj sahvom da bi saznao hou li se izlijeiti od ove bolesti."

9) Hazael ode pred Elizeja i donese mu u dar to bijaed ponajboljeg u Damasku, sve to natovareno na etrdeseteva. Doe on i stade preda nj i ree: "Tvoj sin Ben-

Hadad, kralj aramejski, alje me k tebi i pita hoe lizdraviti od one bolesti." (10) Elizej mu odgovori: "Idi ieci mu: 'Ozdravit e, dakako!' Ali mi je Jahve pokazaoa e umrijeti." (11) I ovjek Boji uprije pogled predae, smeten, i zaplaka. (12) Hazael ree: "Zato plae, mojospodaru?" Elizej odgovori: "Zato to znam sva zla kojae ti uiniti Izraelcima: spalit e im utvrde, maem eoubijati njihove ratnike, njihovu e djecu satirati, a

udne ene parati." (13) Hazael ree: "Ali to je tvojluga? Zar je pas da uini tako strane stvari?" Elizejdgovori: "U jednoj Jahvinoj objavi vidio sam tebe kaoralja aramejskog." (14) Hazael ode od Elizeja i vrati sevome gospodaru, koji ga upita: "to ti je rekao Elizej?"

On odgovori: "Rekao mi je da e ozdraviti." (15) Aliutradan uze pokriva, namoi ga u vodi i pokri kraljareko lica te on umrije. A na njegovo mjesto zakralji se

Hazael.

oramovo kraljevanje u Judeji16) Pete godine kraljevanja Jorama, sina Ahabova,


25/83

zraelu, postade judejskim kraljem Joram, sin Joafatov.17) Bile su mu trideset i dvije godine kad se zakraljio, araljevao je osam godina u Jeruzalemu. (18) ivio jeoput izraelskih kraljeva, kao i dom Ahabov, jer mu je ki

habova bila ena; radio je to je zlo u Jahvinim oima.19) Ipak Jahve ne htjede razoriti Judeje zbog sluge svogaDavida, zato to mu obea da e dati svjetiljku njemu ijegovim sinovima zauvijek. (20) U njegovo se vrijemedomci odmetnue ispod judejske vlasti i postavie sebiralja. (21) Joram ode u Seir i s njim sva bojna kola. Diee nou i pobi Edomce koji su bili opkolili njega iapovjednike bojnih kola. Narod pobjee u svoje atore.22) Ipak su se Edomci oslobodili ispod judejske vlastive do danas. U isto se doba odmetnu i Libna. (23) Ostalaovijest Jorama, sve to je uinio, zar to nije zapisano

njizi Ljetopisa kraljeva judejskih? (24) Joram poinraj svojih otaca i bi pokopan k svojim ocima u Davidovradu. Njegov sin Ahazja zakralji se mjesto njega.

raljevanje Ahazje u Judeji

25) Dvanaeste godine Jorama, sina Ahabova, kraljazraela, postade judejskim kraljem Ahazja, sin Joramov.26) Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad seakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu. Mati

mu se zvala Atalija, a bila je ki izraelskog kralja Omrija.27) I on je hodio putem obitelji Ahabove i inio je zloima Jahvinim, kao i obitelj Ahabova, jer je s njom bio


26/83

odu. (28) On je poao s Joramom, sinom Ahabovim,Ramot Gilead u boj protiv Hazaela, aramskog kralja. (29)Kralj Joram vratio se u Jizreel da se lijei od rana to mh zadadoe u Rami kad se borio s aramejskim kralje

Hazaelom. Joramov sin Ahazja, judejski kralj, siao jeizreel da posjeti Ahabova sina Jorama jer se Joraazbolio.


27/83

5. POVIJEST JEHUOVAlizejev uenik

omazao Jehua za kralja

9Prorok Elizej pozva jednoga od prorokih sinova i reemu: "Opai se, uzmi sa sobom ovu posudu s uljem pa idi

Ramot Gilead. (2) Kad onamo stigne, potrai Jehua, sinaoafatova, sina Nimijeva. Kad ga nae, izvedi gazmeu njegovih drugova i uvedi ga u pokrajnju sobu. (3) Izmi posudu s uljem, izlij mu je na glavu i reci: 'Ovakoeli Jahve: Pomazao sam te za kralja izraelskoga.' Zati

tvori vrata i bjei, ne oklijevaj." (4) Tada mladi prorode u Ramot Gilead. (5) Kad je stigao, zapovjedniciojske upravo su sjedili na okupu. On ree: "Imam ti rijeei, zapovjednie!" Jehu upita: "Komu od nas?" Odgovori: "Tebi, zapovjednie!" (6) Jehu tada ustade i uekuu. Mladi mu ovjek izli ulje na glavu i ree mu:

Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Pomazao sam te zaralja nad Jahvinim narodom, nad Izraelom. (7) Ti eobiti obitelj Ahaba, gospodara tvoga, a ja u osvetiti krvvojih slugu proroka i krv sviju slubenika Jahvinih nazebeli (8) i na svoj obitelji Ahabovoj. Iskorijenit

habu sve to mokri uza zid, robove i slobodnjakezraelu. (9) Uinit u s domom Ahabovim kao s domo


28/83

eroboama, sina Nebatova, i kao s domom Bae, sinahijina. (10) A Izebelu e prodrijeti psi na poljzreelskom i nitko je nee pokopati.'" - Zatim otvori vratapobjee.

ehu proglaen za kralja

11) Jehu izie k asnicima svoga gospodara. Oni gapitae: "Je li sve u miru? Zato je ta budala dolazilaebi?" On im odgovori: "Znate ovjeka i besjedu njegovu."

12) Oni rekoe: "Ne znamo! Kazuj nam!" On im ree:Govorio mi je tako i tako i rekao mi: 'Ovako veli Jahve:omazao sam te za kralja nad Izraelom.'" (13) Odmah onizee svoje ogrtae i prostrijee ih pred njim potepenicama, zatrubie u rogove i povikae: "Jehu je

ralj!"

ehu priprema otimanje vlasti

14) Tako Jehu, sin Joafata, sina Nimijeva, skova urotrotiv Jorama - Joram je tada branio Ramot Gilead savim Izraelcima protiv Hazaela, aramejskog kralja. (15)li se kralj Joram vratio u Jizreel da lijei rane koje s

mu zadali Aramejci u boju s Hazaelom, aramejskiraljem. - I ree Jehu: "Ako vam je po volji, neka nitko netekne iz grada da odnese vijest u Jizreel." (16) Jehu seada pope na kola i ode prema Jizreelu, jer je Joram ondjeolovao, i Ahazja, kralj judejski, doao ga posjetiti. (17)


29/83

traar koji je stajao na kuli u Jizreelu, videi da dolaziehuova eta, javi: "Vidim nekakvu etu." Joram naredi:Uzmi konjanika i poalji ga pred njih da upita: je li sve s

mirom." (18) Ode konjanik preda nj i ree: "Ovako veli

ralj: je li sve s mirom?" - Jehu odgovori: "to te briga jes mirom! Hajde za mnom." Straar javi: "Glasnik jetigao do njih, ali se ne vraa." (19) Kralj posla drugogaonjanika. Taj doe k njima i upita: "Ovako veli kralj: jesve s mirom?" - Jehu mu odgovori: "to te briga je li s

mirom! Hajde za mnom." (20) Straar opet javi: "Doao jeo njih, ali se ne vraa. A vonja je kao vonja Jehua, sinaimijeva: vozi kao mahnit!" (21) Joram ree: "Prei!" Ipregoe u njegova kola. Joram, kralj Izraela, i judejskiralj Ahazja izioe, svaki u svojim kolima, u susretehuu. Susretoe ga u polju Nabota Jizreelca.

Ubojstvo Jorama

22) Kad Joram ugleda Jehua, upita ga: "Je li sve u miru,ehu?" Ovaj odgovori: "Kakvu miru dok traju bludnitva

voje majke Izebele i njena mnoga aranja!" (23) Jorakrenu i udari u bijeg govorei Ahazji: "Izdaja, Ahazja!"24) Jehu se lati luka, ustrijeli Jorama meu plea: strijela

mu proe posred srca te se on srui u kola. (25) Jehu reevome dvorjaniku Bidkaru: "Digni ga i baci na njiv

abota Jizreelca. Sjeti se: kad smo ja i ti jahali zajegovim ocem Ahabom, kako Jahve izree protiv njega:26) 'Kunem se: kako sino vidjeh krv Nabotovu i krv


30/83

jegovih sinova,' rije je Jahvina, 'tako u ti vratiti isto navome polju,' rije je Jahvina. Digni ga, dakle, i baci gaa to polje, prema rijei Jahvinoj."

Ubojstvo Ahazje

27) Kada je to vidio judejski kralj Ahazja, pobjeerema Bet Haganu, ali ga je Jehu gonio i naredio: "Ubijte ijega!" Ranili su ga u kolima na brdu Guru, koje se nalaziod Jibleama. Ali je umakao u Megido i ondje umrije.

28) Njegove su ga sluge u kolima prenijele u Jeruzalem iahranile ga u grobnici kraj njegovih otaca, u Davidovradu. (29) Jedanaeste godine kraljevanja Jorama, sinahabova, Ahazja postade kralj nad Judejom.

Ubojstvo Izebele

30) A Jehu bijae uao u Jizreel. Kad je to ula Izebela,amaza oi, uresi glavu i pogleda s prozora. (31) I kad jeehu ulazio na vrata, ona ree: "Kako je, Zimri, ubojicovoga gospodara?" (32) Jehu okrenu lice prema prozoru iee: "Tko je sa mnom, tko?" I dva-tri dvoraninaogledae prema njemu. (33) On ree: "Bacite je dolje." Ini je bacie. Njena je krv poprskala zidove i konje, kojie pogazie. (34) Uao je on, jeo i pio, a zatim naredio:Pogledajte onu prokletnicu i sahranite je, jer je bilaraljevska ki." (35) I odoe da je sahrane, ali ne naoeita od nje, osim lubanje, nogu i ruku. (36) Vratie se i


31/83

avie, a Jehu ree: "To je rije koju je Jahve objavioreko svoga sluge Ilije Tibijca: 'U polju jizreelskom psie prodrijeti Izebelino tijelo. (37) Izebelino truplo bit eao gnoj u polju, da se nee moi kazati: Ovo je Izebela.'"

Unitenje izraelske kraljevske obitelji

10U Samariji bijae sedamdeset Ahabovih sinova. Jehapisa pismo i posla ga u Samariju zapovjednicima grada,tarjeinama i skrbnicima Ahabove djece. Kazivae

jemu: (2) "Sada, kad vam stigne ovo pismo - vi, u kojiu sinovi vaeg gospodara, koji imate kola i konje, tvrderadove i oruje - (3) pogledajte koji je izmeu sinovaaeg gospodara najbolji i najdostojniji, pa ga postavitea prijestolje njegova oca i borite se za dom svoga

ospodara." (4) Ali se oni veoma uplaie i rekoe: "Eto,va mu kralja nisu mogla odoljeti, kako emo mu midoljeti?" (5) Upravitelj dvora, zapovjednik grada,tarjeine i skrbnici poruie ovo Jehuu: "Mi smo tvojeluge, init emo sve to nam bude naredio; kralje

roglaavati neemo nikoga. ini to misli da je dobro."6) Jehu im napisa drugo pismo i u njemu ree: "Ako stea mene i elite me sluati, uzmite glave ljudi, sinovavoga gospodara, i potraite me sutra u ovo dobaizreelu." Sedamdeset je naime kraljevih sinova bilo kod

glednih graana koji su ih odgajali. (7) I kad im je stiglovo pismo, uzeli su kraljeve sinove i pobili ih sviedamdeset. Njihove su glave metnuli u koare i poslali s


32/83

h njemu u Jizreel. (8) Glasnik doe i javi mu: "Donijeliu glave kraljevih sinova." On ree: "Stavite ih do sutraod ulaznih vrata, u dvije hrpe." (9) Ujutro izie, stade iee svomu narodu: "Vi ste pravedni! Ja sam se urotio

rotiv svoga gospodara i ja sam ga ubio, ali tko pobi sveve? (10) Znajte, dakle, da nije izostala nijedna rije kojee Jahve o obitelji Ahabovoj; nego je Jahve izvrio sveto je rekao preko sluge svoga Ilije." (11) I Jehu pobi sveoji su u Jizreelu ostali iz kue Ahabove, sve velikaejegove, pouzdanike i sveenike njegove. Nije potedioikoga.

okolj Ahazjine brae

12) Potom usta Jehu i poe u Samariju. Kad je bio na

esti kod Bet Ekeda pastirskoga, (13) nae braudejskog kralja Ahazje te ih upita: "Tko ste?" Oni mdgovorie: "Mi smo braa Ahazjina, a silazimo daozdravimo sinove kraljeve i sinove kraljiine." (14)ada zapovjedi: "Pohvatajte ih ive!" I ive ih pohvatae i

obie ih na studencu kod Bet Ekeda, njih etrdeset ivojicu. Nije ostavio ni jednoga od njih.

ehu i Jonadab

15) Otiavi odatle, nae Jonadaba, sina Rekabova, kojimu je dolazio u susret. On ga pozdravi i ree mu: "Je livoje srce iskreno prema mome, kao to je moje prema


33/83

vome srcu?" Jonadab odgovori: "Jest." - "Ako je tako, dajmi ruku." Jonadab mu prui ruku i Jehu ga posadi kraj sebea kola. (16) I ree mu: "Hodi sa mnom, divit e se mojojevnosti za Jahvu." I odvede ga na svojim kolima. (17)

Uao je u Samariju i poubijao sve preivjele iz obiteljihabove u Samariji. Sve ih je iskorijenio po rijei kojahve bijae rekao Iliji.

okolj Baalovih vjernika

ruenje njegova hrama

18) Jehu je sakupio sav narod i rekao mu: "Ahab je malootivao Baala; Jehu e ga vie potivati. (19) Sada miozovite sve proroke Baalove, sve njegove sluge i sve

jegove sveenike, neka ni jedan ne izostane, jer rtvovati veliku rtvu Baalu. Tko izostane, izgubit eivot." Jehu je radio lukavo, da bi unitio Baalovejernike. (20) Jehu ree: "Sazovite sveani zbor Baalu." Iazvae ga. (21) Jehu je nato poslao glasnike po sve

zraelu i doli su svi Baalovi vjernici: nije bilo ni jednogaa bi izostao. Skupili su se u Baalov hram, koji se ispuniod jednoga zida do drugoga. (22) Jehu ree uvaraljina: "Iznesi haljine svim Baalovim vjernicima." Iznese im haljine. (23) Jehu ue u hram Baalov sonadabom, sinom Rekabovim, i ree Baalovijernicima: "Provjerite dobro da nema ovdje meu vamaahvina sluge nego samih Baalovih vjernika." (24) I poe


34/83

rtvovati klanice i paljenice. Ali je Jehu postavio vanisamdeset svojih ljudi i rekao im: "Ako koji od vas pustia utekne i jedan od ovih ljudi to ih predajem u vaeuke, svojim e ivotom platiti njegov ivot." (25) Kad je

ehu zavrio prinos paljenice, naredi tjelesnoj strai ivoranima: "Uite, pobijte ih! Nitko neka ne izie!"jelesna straa i dvorani uoe, pobie ih otricom maa irodrijee sve do svetita Baalova hrama. (26) Iznesoeaalov lik iz hrama i spalie ga. (27) Raskopae rtveniaalov, sruie i hram Baalov i pretvorie ga u jame zaeist, koje su ostale do danas.

raljevanje Jehuovo u Izraelu

28) Tako je Jehu istrijebio Baala iz Izraela. (29) Ali se

ehu nije okrenuo od grijeha Jeroboama, sina Nebatova,ojima je zavodio Izraela, od zlatnih telaca u Betelu iDanu. (30) Jahve je rekao Jehuu: "Zato to si dobrozvrio ono to mi je po volji i to si uinio sve to saosio u srcu protiv kue Ahabove, tvoji e sinovi sve do

etvrtoga koljena sjediti na prijestolju Izraelovu." (31) Aliehu nije vjerno i svim srcem svojim slijedio zakon Jahve,oga Izraelova. Nije se odvratio od grijeha kojima je

eroboam zavodio Izraela. (32) U ono je vrijeme Jahveoeo krnjiti zemlju izraelsku, i Hazael se tukao s

zraelcima na svom podruju, (33) od Jordana premaunevu izlasku, u svoj zemlji Gileadu, u zemlji Gadovoj,Rubenovoj i Manaeovoj, sve od Aroera na obali Arnona,


35/83

o Gileada i Baana. (34) Ostala povijest Jehuova, sveto je uinio, sva njegova djela, zar to nije zapisanonjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (35) Poinuo je krajvojih otaca i pokopae ga u Samariji. Joahaz, sin njegov,

akralji se mjesto njega. (36) Jehu je vladao u Samarijiad Izraelom dvadeset i osam godina.


36/83

6. OD KRALJEVANJAATALIJE

DO ELIZEJEVE SMRTIovijest Atalije

11Zato Ahazjina mati Atalija, vidjevi gdje joj sioginu, ustade i posmica sav kraljevski rod. (2) Alioeba, ki kralja Jorama i sestra Ahazjina, uze Ahazjinaina Joaa; ukravi ga izmeu kraljevih sinova koje sbijali, metnu ga s dojiljom u lonicu. Tako ga je sakrilad Atalije te nije pogubljen. (3) Bio je sakriven u Domahvinu est godina, sve dok je zemljom vladala Atalija.4) Sedme godine Jojada posla po satnike Karijaca ielesnu strau i pozva ih k sebi u Dom Jahvin. Sklopi sjima savez, zakle ih i pokaza im kraljeva sina. (5) I ree

m: "Evo to valja da uinite: treina vas koji subotolazite u slubu neka uva strau kod kraljevskoga dvora.6) Druga treina, ona kod Surskih vrata, i trea treina,na kod stranjih straarskih vrata, neka uvaju strau kodlaza u dvor; (7) a ostala dva vaa odreda, svi koji

ubotom izlaze iz slube, neka uvaju strau u Domahvinu kod kralja. (8) Tako ete okruiti kralja, svaki s


37/83

rujem u ruci. I tko god pokua proi kroz vae redove,eka bude pogubljen. Budite uz kralja kamo god poe ilizae." (9) Satnici su uinili sve kako im je naredioveenik Jojada. Svaki je od njih uzeo svoje ljude koji

ubotom ulaze u slubu s onima koji subotom izlaze. I sviu doli sveeniku Jojadi. (10) Sveenik dade satnicimaoplja i titove kralja Davida to su bili u Domu Jahvinu.11) Straari se svrstae, s orujem u ruci, od june doeverne strane Doma i prema rtveniku i Domu oko kraljanaokolo. (12) Tada Jojada izvede sina kraljeva, stavi mrunu i dade mu Svjedoanstvo te ga pomaza za kralja.ljeskali su i vikali: "ivio kralj!" (13) Kad Atalija iku naroda, doe k narodu u Dom Jahvin. (14) Pogledaolje, kad gle, kralj, po obiaju, stoji na svojem mjestu, ared kraljem zapovjednici i svirai; sav puk klike od

adosti i trubi u trube. Tad Atalija razdrije haljine iovika: "Izdaja! Izdaja!" (15) Sveenik Jojada narediatnicima i vojnim zapovjednicima: "Izvedite je krozedove i tko krene za njom pogubite ga maem." Jo jeveenik dodao: "Nemojte je smaknuti u Domu Jahvinu."

16) Stavie ruke na nju; a kad je kroz Konjska vrata stiglao kraljevskog dvora, ondje je pogubie. (17) Tada Jojadaklopi savez izmeu Jahve, kralja i naroda da narod budearod Jahvin. (18) Potom sav narod ode u Baalov hram iazorie ga, poruie rtvenike i polomie likove; a

aalova sveenika Matana ubie pred rtvenicima. Aveenik opet postavi strae kod Doma Jahvina. (19)


38/83

atim uze satnike Karijaca, strau i sav narod. Onizvedoe kralja iz Doma Jahvina i uvedoe ga u dvor kroz

Vrata straarska. I Joa sjede na kraljevsko prijestolje.20) Sav se puk veselio i grad se smirio kad su Atalij

bili maem u kraljevskom dvoru.oaevo kraljevanje u Judeji

12Joau je bilo sedam godina kad se zakraljio. (2)edme godine Jehuova kraljevanja Joa je postao kralje

kraljevao je etrdeset godina u Jeruzalemu. Majka mu sevala Sibja i bila je iz Beer ebe. (3) Joa je inio to jeravo u oima Jahve svega svog vijeka jer ga je pouavaoveenik Jojada. (4) Ali uzviica nisu sruili i narod jevejednako prinosio rtve i kad na uzviicama. (5) Joa

ee sveenicima: "Sav novac od posveenih darova toe donosi u Dom Jahvin, novac koji je nekomu nametnutrocjenom i novac to ga tko od svoje volje donose

Dom Jahvin (6) neka sveenici uzimaju svaki od svogananca i oni neka tim poprave Dom gdje god se nae koje

teenje." (7) Ali u dvadeset i treoj godini kraljevanjaoaeva sveenici nisu jo popravili Doma. (8) Tada kraljoa pozva sveenika Jojadu i druge sveenike i ree im:Zato ne popravljate Dom? Odsad ne smijete vie sebizimati novac od svojih znanaca nego ga morate dati za

opravak Doma." (9) Sveenici pristadoe da ne uzimajovac od naroda, ali ni Doma da ne popravljaju. (10)ada sveenik Jojada uze koveg, proreza rupu na


39/83

aklopcu i stavi ga uza rtvenik, zdesna od ulaza u Doahvin. Sveenici, uvari praga, stavljali su u nj sav novacabran u Domu Jahvinu. (11) Kad bi se vidjelo daovegu ima mnogo novaca, doao bi kraljev tajnik s

elikim sveenikom te bi prebrojili i zavezali novac kojie nalazio u Domu Jahvinu. (12) Prebrojeni novacruivao se upraviteljima poslova oko popravka Domaahvina, a oni su isplaivali drvodjeljama i graditeljimaoji su radili u Domu Jahvinu (13) i zidarima i klesaimaamena, i za nabavu drveta i tesanog kamena odreena zaopravak Doma Jahvina, ukratko: za trokove okoopravka Doma. (14) Ali u Domu Jahvinu nisu se pravilerebrne ae, ni noevi, ni plitice, ni trube, niti bilo kakavredmet od zlata ili srebra za novac koji je darovan, (15)ego su ga davali radnicima koje su najmili za poprava

ahvina Doma. (16) Nije se traio obraun od ljudi kojimau predavali novac da ga daju radnicima, jer su oni radiliavjesno. (17) Novac naknadnice i okajnice nije se unosio

Dom Jahvin, nego je pripao sveenicima. (18) TadaHazael, aramejski kralj, poe u rat protiv Gata i osvoji ga.

atim odlui poi protiv Jeruzalema. (19) Joa, judejskiralj, uze sve posveene darove koje su posvetili judejskiraljevi, njegovi oci: Joafat, Joram i Ahazja, sve to jeam prikazao i sve zlato koje se nalo u riznicima Domaahvina i kraljevskog dvora. Sve to posla Hazaelu,

ramejskom kralju, i tako se ovaj udalji od Jeruzalema.20) Ostala povijest Joaeva i sve to je uinio, zar sve to


40/83

ije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih? (21)jegovi asnici ustadoe i skovae zavjeru; ubie Joaaet Milu kad je u nj silazio. (22) Njegovi asnici Jozakar,

in imatov, i Jozabad, sin omerov, zadae mu smrtni

darac. Pokopali su ga kraj njegovih otaca u Davidovradu, a njegov sin Amasja zakralji se mjesto njega.

oahazovo kraljevanje u Izraelu

13Dvadeset i tree godine kraljevanja judejskog kralja

oaa, sina Ahazjina, postade Joahaz, sin Jehuov,zraelskim kraljem u Samariji. Kraljevao je sedamnaestodina. (2) On je inio to je zlo u oima Jahvinim ioveo se za grijesima Jeroboama, sina Nebatova, koji jeavodio Izraela. Od njih nije odstupao. (3) Tada Jahve

skipje gnjevom na Izraela i predade ga u ruke aramejskogralja Hazaela i u ruke Ben-Hadada, sina Hazaelova, zave ono vrijeme. (4) Ali je Joahaz ublaio lice Jahvino iahve ga je usliio, jer je vidio nevolju koju je aramejskiralj nanosio Izraelu. (5) Jahve je dao Izraelu izbavitelja

oji ga je izbavio od ruke aramejske te su Izraelci ivjelivojim atorima kao i prije. (6) Ali nisu odstupali odrijeha kojim Jeroboam bijae zaveo Izraela: ustrajali sujemu, pa i aere ostadoe u Samariji. (7) Jahve je ostaviooahazu samo pedeset konjanika kao vojsku, deset bojni

ola i deset tisua pjeaka; kralj aramejski bijae initio i zgazio ih kao prah u vridbi. (8) Ostala povijestoahazova, sve to je uinio i poduzimao, zar sve to nija


41/83

apisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (9) Joahaze poinuo sa svojim ocima i bi pokopan u Samariji, ajegov sin Joa zakralji se mjesto njega.

oaevo kraljevanje u Izraelu

10) Trideset i sedme godine kraljevanja judejskoga kraljaoaa postade Joa, sin Joahazov, izraelskim kraljemamariji; kraljevao je esnaest godina. (11) inio je to jelo u oima Jahvinim. Nije odstupao od grijeha

eroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. Za njie poveo. (12) Ostala povijest Joaeva, sve to je uinio,unatva njegova, kako je ratovao s Amasjom, judejskiraljem, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisaraljeva izraelskih? (13) Joa je poinuo sa svojim ocima,

Jeroboam se popeo na njegovo prijestolje. Joaaokopae u Samariji uz izraelske kraljeve.

mrt Elizejeva

14) Kad se Elizej razbolio od bolesti od koje mu valjademrijeti, doe mu izraelski kralj Joa, rasplaka se nadjim i ree mu: "Oe moj, oe moj! Kola Izraelova ionjanici njegovi!" (15) Elizej mu ree: "Uzmi luk itrijele." I on dohvati luk i strijele. (16) Elizej e tadaralju: "Nategni luk!" I on ga natee. Elizej stavi ruke nauke kraljeve, (17) zatim ree: "Otvori prozor prematoku." I on ga otvori, a nato e Elizej: "Odapni!" I o


42/83

dape, a Elizej ree: "Pobjedonosna strijela Jahvina!objednika strijela nad Aramejcima! Do nogu e potuiramejce kod Afeka." (18) I nastavi: "Uzmi strijele!" O

h uze. Elizej tada ree kralju: "Udri o zemlju!" On udari

i puta i stade. (19) Tada se rasrdi na njega Boji ovjek iee: "Pet ili est puta trebalo je da udari! Tada biotpuno potukao Aramejce; ovako e ih pobijediti samoi puta." (20) Elizej zatim umrije i pokopae ga. Aljakake ete Moabaca napadale zemlju svake godine.21) Dogodilo se te su neki, sahranjujui ovjeka, opaziliazbojnike: bacie mtrvaca u grob Elizejev i odoe.

Mrtvac, dotakavi se Elizejevih kostiju, oivje i stade naoge.

objeda nad Aramejcima

22) Aramejski kralj Hazael ugnjetavae Izraelce svegaijeka Joahazova. (23) Ali im se Jahve smilova i raali sead njima. Pogleda na njih zbog svoga Saveza koji jeklopio s Abrahamom, Izakom i Jakovom. Nije ih htio

nititi i nije ih odbacio daleko od svoga lica do danas.24) Hazael, aramejski kralj, umrije, a njegov sin Ben-Hadad zavlada namjesto njega. (25) Tada Joa, sioahazov, opet uze iz ruke Ben-Hadada, sina Hazaelova,radove koje Hazael u ratu bijae oteo njegovu oc

oahazu. Joa ga je tri puta potukao i vratio gradovezraelove.


43/83

VII. DVA KRALJEVSTVA DOZAUZIMANJA SAMARIJE

masjino kraljevanje u Judeji

14Druge godine kraljevanja Joaa, sina Joahazova, nadzraelom, postade judejskim kraljem Amasja, sin Joaev.2) Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio, a

raljevao je dvadeset i devet godina u Jeruzalemu. Matimu se zvala Joadana i bila je iz Jeruzalema. (3) inio jeto je pravo u Jahvinim oima, ali ne sasvim kao praotacjegov David. U svemu je slijedio Joaa, svoga oca. (4)li uzviica nije razruio i narod je svejednako prinosio

rtve i kad na uzviicama. (5) Kad je uvrstio kraljevstvo,makao je one asnike koji su mu ubili oca. (6) Ali nijeogubio sinova onih ubojica, prema onome to je napisanoknjizi Zakona Mojsijeva, gdje Jahve zapovijeda: "Neka

e oevi ne pogubljuju za sinove ni sinovi za oeve, negovatko neka gine za svoj grijeh." (7) On je potukaodomce u Slanoj dolini, deset tisua njih, i u bitki jeauzeo Selu; dao joj je ime Jokteel, koje nosi doananjega dana. (8) Tada Amasja posla glasnikezraelskom kralju Joau, sinu Jehuova sina Joahaza, iorui mu: "Doi da se ogledamo!" (9) A izraelski kraljoa odvrati judejskom kralju Amasji: "Libanonski je tredanput poslao glasnike k libanonskom cedru: 'Daj ker


44/83

mome sinu za enu', ali su divlje zvijeri libanonske proletrn izgazile. (10) Potukao si Edomce, pa ti se srce

zobijestilo i trai slavu! Radije ostani kod kue. Zatozaziva zlo i hoe da propadne ti i svi Judejci s

obom?" (11) Ali Amasja ne poslua. Izae izraelski kraljoa te se ogledae u boju on i judejski kralj Amasja u Betemeu u Judeji. (12) Izraelci porazie Judejce i oniobjegoe svaki pod svoj ator. (13) Izraelski kralj Joahvati u Bet emeu judejskoga kralja Amasju, sinaoaeva, sina Ahazjina, i odvede ga u Jeruzalem. Tadarui jeruzalemski zid od Efrajimovih vrata do Ugaonirata, u duini od etiri stotine lakata. (14) Uzevi svelato, srebro i posue to se nalazilo u Domu Jahvinu iznici kraljevskog dvora, povrh toga i taoce, vrati seamariju. (15) Ostala povijest Joaeva, sve to je inio i

oduzimao i kako je ratovao s Amasjom, judejskiraljem, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisazraelskih kraljeva? (16) Joa je poinuo sa svojim ocimapokopan je u Samariji uz kraljeve izraelske. Sin njegoveroboam zakralji se mjesto njega. (17) Amasja, si

oaev, judejski kralj, ivio je jo petnaest godina poslijemrti izraelskog kralja Joaa, sina Joahazova. (18) Astala povijest Amasjina zar nije zapisana u knjizijetopisa kraljeva judejskih? (19) Protiv njega je skovanarota u Jeruzalemu. Iako je on pobjegao u Laki, poslae

a njim u Laki ljude koji ga ondje ubie. (20) Odande sa prenijeli na konjima i sahranili u Jeruzalemu kraj


45/83

jegovih otaca, u Davidovu gradu. (21) Tada sav judejskiarod uze Azahju, komu bijae esnaest godina, i zakraljia namjesto njegova oca Amasje. (22) On opet sagradilat povrativi ga Judeji, poto je kralj poinuo kod

vojih otaca.raljevanje Jeroboama II. u Izraelu

23) Petnaeste godine kraljevanja judejskog kraljamasje, sina Joaeva, postade izraelskim kraljem

amariji Jeroboam, sin Joaev. On je kraljevao etrdeset iednu godinu. (24) inio je to je zlo u oima Jahvinim,ije se ostavio nijednoga grijeha Jeroboama, sinaebatova, koji je zaveo Izraela. (25) On je dobio natrag

zraelsko podruje od Ulaza u Hamat do Mrtvoga mora,

rema rijei koju je Jahve, Bog Izraelov, rekao prekoluge svoga Jone, sina Amitajeva, proroka iz GatHahefera. (26) Jer je Jahve vidio ljutu nevolju Izraelova vie nema ni slobodnih ni robova i nikoga da pomognezraelu. (27) Ali Jahve nije odluio izbrisati ispod neba

me Izraelovo: spasio ga je rukom Jeroboama, sinaoaeva. (28) Ostala povijest Jeroboama, sve to je uiniosve to je poduzimao, kako je ratovao i kako je vratio

Damask Judi i Izraelu, zar sve to nije zapisano u knjizijetopisa kraljeva izraelskih? (29) Jeroboam je poinuo

a svojim ocima. Pokopali su ga u Samariji uz kraljevezraelske, a njegov sin Zaharija zakralji se mjesto njega.


46/83

zarjino kraljevanje u Judeji

15Dvadeset i sedme godine kraljevanja Jeroboama,ralja izraelskog, postade judejskim kraljem Azarja, simasjin. (2) Bilo mu je esnaest godina kad se zakraljio,kraljevao je pedeset i dvije godine u Jeruzalemu. Mati

mu se zvala Jekolija, a bila je iz Jeruzalema. (3) inio jeto je pravo u Jahvinim oima, sasvim kao i njegov otacmasja. (4) Samo uzviica nije sruio i narod je

vejednako prinosio rtve i kad na uzviicama. (5) Ali

ahve udari kralja i ostade on gubav do smrti. Stanovao jeodvojenoj kui. Kraljev sin Jotam bio upravitelj dvora i

udio je puku zemlje. (6) Ostala povijest Azarjina i sveto je uinio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisaraljeva judejskih? (7) Azarja je poinuo i sahranie ga

raj njegovih otaca u Davidovu gradu. A na njegovo semjesto zakralji sin mu Jotam.

aharijino kraljevanje u Izraelu

8) Trideset i osme godine Azarjina kraljevanja u Judejiostade izraelskim kraljem u Samariji za est mjeseciaharija, sin Jeroboamov. (9) On je inio to je zloima Jahvinim, kao to su inili njegovi oci; nijedstupao od grijeha Jeroboama, sina Nebatova, koji je narijeh naveo Izraela. (10) alum, sin Jabeov, uroti serotiv njega; udario ga je i usmrtio u Jibleamu te seakraljio mjesto njega. (11) Ostala povijest Zaharijina


47/83

apisana je u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva. (12)spunila se rije koju je Jahve rekao Jehuu: "Tvoji einovi sjediti na prijestolju Izraela sve do etvrtogoljena." I tako je bilo.

raljevanje aluma u Izraelu

13) alum, sin Jabeov, postade kraljem trideset i deveteodine kraljevanja Uzije, judejskog kralja, i kraljevao je

mjesec dana u Samariji. (14) Menahem, sin Gadijev, ode

z Tirse, ue u Samariju te udari aluma, sina Jabeova,smrti ga i zakralji se mjesto njega. (15) Ostala povijestalumova i urota koju je skovao, sve je zapisano u knjizijetopisa kraljeva izraelskih. (16) Tada je Menahe

azorio Tifnah i sve to je u njem bilo i njegovo podruje

d Tirse jer mu nisu otvorili vrata. Razorio ga je iasporio sve trudnice u njemu.

raljevanje Menahema u Izraelu

17) Trideset i devete godine kraljevanja Azarje u Judejiostade Menahem, sin Gadijev, kraljem Izraela. Kraljevaoe deset godina u Samariji. (18) inio je to je zlo u oimaahvinim; nije odstupao od grijeha Jeroboama, sinaebatova, koji je zaveo Izraela. U njegovo vrijeme (19)ul, kralj Asirije, osvoji zemlju. Menahem dade Pulsuu talenata srebra da mu pomogne uvrstiti kraljevsklast u njegovim rukama. (20) Menahem ubra taj novac od


48/83

zraela, od svih imunih ljudi, da bi ga mogao datisirskom kralju. Po osobi je bilo pedeset ekela srebra.ako se asirski kralj vratio i nije ondje ostao u zemlji.

21) Ostala povijest Menahema i sve to je uinio, zar sve

o nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih?22) Menahem je poinuo sa svojim ocima, a sin njegovekahja zakralji se na njegovo mjesto.

raljevanje Pekahje u Izraelu

23) Pedesete godine kraljevanja judejskog kralja Azarjeostade kraljem izraelskim u Samariji Pekahja, si

Menahemov. Kraljevao je dvije godine. (24) On je inioto je zlo u oima Jahvinim; nije odstupao od grijehaeroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. (25)

jegov dvoranin Pekah, sin Remalijin, uroti se protivjega i ubi ga u Samariji, u kuli kraljevskog dvora, srgobom i Arjeom. Imao je sa sobom pedeset ljudi iz

Gileada. Ubio je kralja i zakraljio se mjesto njega. (26)Ostala povijest Pekahje i sve to je uinio, sve je to

apisano u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva.ekahovo kraljevanje u Izraelu

27) Pedeset i druge godine kraljevanja Azarje,udejskoga kralja, postade kraljem u Samariji Pekah, si

Remalijin. Kraljevao je dvadeset godina. (28) On je inioto je zlo u oima Jahvinim; nije odstupao od grijeha


49/83

eroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. (29)rijeme izraelskog kralja Pekaha doao je asirski kraljiglat Pileser i zauzeo Ijon, Abel Bet Maaku, Janoah,

Kede, Hasor, Gilead, Galileju i svu zemlju Naftalijevu. I

dveo je stanovnitvo u Asiriju. (30) Hoea, sin Elin,roti se protiv Pekaha, sina Remalijina, ubi ga i zakraljimjesto njega dvadesete godine Jotama, sina Uzijina. (31)Ostala povijest Pekahova, sve to je uinio, sve je toapisano u knjizi Ljetopisa izraelskih kraljeva.

otamovo kraljevanje u Judeji

32) Druge godine kraljevanja Pekaha, sina Remalijina,ad Izraelom, postade judejskim kraljem Jotam, sin Uzijin.33) Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio, a

raljevao je esnaest godina u Jeruzalemu. Materi mjee ime Jerua, Sadokova ki. (34) inio je to je pravoJahvinim oima, sasvim kao i otac mu Uzija. (35) Ali ni

n nije sruio uzviica; narod je svejednako prinosio rtvekad na uzviicama. On je sagradio Gornja vrata na Dom

ahvinu. (36) Ostala povijest Jotama i sve to je uinio,ar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskiraljeva? (37) U njegove je dane Jahve poeo slati protivudeje aramejskog kralja Resina i Pekaha, sina

Remalijina. (38) Tada Jotam poinu kod otaca i sahranie

a u gradu njegova praoca Davida. A na njegovo se mjestoakralji sin mu Ahaz.


50/83

hazovo kraljevanje u Judeji

16Sedamnaeste godine vladanja Pekaha, sina Remalijina,ostade judejskim kraljem Ahaz, sin Jotamov. (2) Ahaze bilo dvadeset godina kad se zakraljio, a kraljevao jeesnaest godina u Jeruzalemu, ali nije inio to je pravoima Jahve, Boga njegova, kao to je inio predak m

David. (3) ivio je poput izraelskih kraljeva i sam jeroveo svoga sina kroz oganj po gnusnom obiaju narodato ih je Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima. (4)

rinosio je rtve i kad po uzviicama i breuljcima i podvakim zelenim drvetom. (5) Tada aramejski kralj Resin iekah, sin Remalijin, kralj Izraela, pooe u rat protiveruzalema. Opsjedoe ga, ali ga ne mogoe osvojiti. (6)

U to vrijeme aramejski kralj Resin vrati Elat Edomcima;

rotjerao je Judejce iz Elata; uli su Edomci u njega indje su ostali do danas. - (7) Tada Ahaz uputi poslanikesirskom kralju Tiglat-Pileseru da mu kau: "Ja sam tvojluga i sin tvoj! Doi i izbavi me iz ruku aramejskogralja i kralja Izraela, koji su se digli protiv mene." (8)

haz je uzeo srebro i zlato to se nalazilo u Domu Jahvinu riznicama kraljevskog dvora i sve je poslao na darsirskom kralju. (9) I poslua ga asirski kralj: otiao je na

Damask i osvojio ga. Stanovnitvo je odveo u suanjstvoKir, a Resina je pogubio. (10) Kralj Ahaz otiao je

Damask u susret asirskom kralju Tiglat-Pileseru. I vidio jertvenik koji bijae u Damasku. Tada kralj Ahaz poslaveeniku Uriji mjere rtvenika, njegov nacrt i sve


51/83

ojedinosti njegove grae. (11) Sveenik Urija sagradirtvenik; sve je upute to ih je kralj Ahaz uputio iz

Damaska izvrio sveenik Urija prije nego to se kraljhaz vratio iz Damaska. (12) Poto je kralj Ahaz stigao iz

Damaska, vidio je rtvenik, priao mu i popeo se na nj.13) Spalio je na rtveniku svoju paljenicu i svojrinosnicu, izlio svoju ljevanicu i krvlju priesnicaokropio rtvenik. (14) A mjedeni rtvenik, koji bijaered Jahvom, maknuo je ispred Hrama, gdje je bio izmeovoga rtvenika i Doma Jahvina. I postavio ga je pokrajovoga rtvenika sa sjevera. (15) Kralj Ahaz zapovjedioe sveeniku Uriji: "Na velikom e rtveniku spaljivatiutarnju paljenicu i veernju prinosnicu, kraljevu paljenicnjegovu prinosnicu, i paljenice, prinosnice i ljevanice

vega naroda. Po njemu e izlijevati svu krv paljenica i

lanica. A o rtveniku od mjedi jo u razmisliti." (16)veenik Urija uini sve to mu je naredio kralj Ahaz.17) Kralj Ahaz skinuo je okvire s podnoja; s njih jekinuo i umivaonike. A mjedeno more skinuo je s volovaoji su stajali pod njim i stavio ga na kameni pod. (18)

red asirskim je kraljem uklonio iz Jahvina Domaubotnji hodnik koji bijahu sagradili i vanjski kraljevskirilaz. (19) Ostala povijest Ahazova i sve to je uinio,ar to nije sve zapisano u knjizi Ljetopisa judejskiraljeva? (20) Ahaz je poinuo sa svojim ocima i

ahranjen je u Davidovu gradu. Na njegovo se mjestoakraljio sin mu Ezekija.


52/83

raljevanje Hoee u Izraelu

17Dvanaeste godine kraljevanja Ahaza u Judeji, postaoe Hoea, sin Elin, izraelskim kraljem u Samariji.

Kraljevao je devet godina. (2) On je inio to je zloima Jahvinim, ali ne kao izraelski kraljevi, njegovirethodnici. (3) Asirski kralj Salmanasar poao je protiv

Hoee, koji mu se pokorio i plaao mu danak. (4) Ali jesirski kralj otkrio da mu Hoea sprema zavjeru: jo je

Hoea poslao poslanike egipatskom kralju Sou i nije

latio danaka asirskom kralju kao svake godine. Tada gasirski kralj baci u tamnicu.

Osvajanje Samarije

5) Asirski kralj osvoji svu zemlju i krenu opsjedatiamariju. Opsjedao ju je tri godine. (6) Devete godineHoeine vladavine zauze asirski kralj Samariju i odvedezraelce u suanjstvo u Asiriju. Naselio ih je u Helahu, ia Haboru, rijeci u Gozanu, i u gradovima medijskim.

azmiljanja nad ruevinama

zraelskog kraljevstva

7) I tako se dogodilo zato to su Izraelci sagrijeili protiv

ahve, Boga svoga, koji ih je izveo iz zemlje egipatske,spod vlasti faraona, kralja egipatskog. tovali su druge


53/83

ogove, (8) slijedili obiaje naroda to ih je Jahverotjerao pred sinovima Izraelovim, ivjeli po obiajimato su ih uveli kraljevi Izraelovi. (9) Izraelci i njihoviraljevi potajno su inili neprikladna djela protiv Jahve,

oga svoga. Podigli su uzviice u svim svojim naseljima:d straarskih kula pa do utvrenih gradova. (10) Podizaliu stupove i aere na svakom humku i pod svakim zelenirvetom. (11) Ondje su, na svim uzviicama, palili kad pobiaju naroda to ih je Jahve protjerao ispred njih i iniliu zla djela te izazivali gnjev Jahvin. (12) Sluili sdolima, premda im Jahve bijae rekao: "Ne inite toga!"13) A Jahve opominjae Izraelce i Judejce preko svivojih proroka i sviju vidjelaca: "Obratite se od zlog putavoga", govorio je, "i pokoravajte se naredbama iapovijedima mojim prema Zakonu koji sam naloio

cima vaim i prema svemu to sam vam objavio prekolugu svojih - proroka." (14) Ali oni nisu posluali negou ostali tvrdovrati kao i njihovi oci, koji nisu vjerovaliahvu, Boga svoga. (15) Prezreli su njegove zakone iavez koji je sklopio s njihovim ocima i opomene njegove

oje im je upuivao. Teili su za ispraznou, pa su i samiostali isprazni slijedei narode oko sebe, premda im jeahve zapovjedio da ne ine kao oni. (16) Odbacili su sveapovijedi Jahve, Boga svoga, i nainili su sebi salivenedole, dva teleta. Podigli su aere, klanjali se svoj vojsci

ebeskoj i sluili Baalu. (17) Provodili su svoje sinove ieri kroz oganj, odavali se vraanju i gatanju, inei tako


54/83

lo u oima Jahvinim i razjarujui ga. (18) Tada se Jahveazgnjevi na Izraela i odbaci ga ispred svoga lica. Ostaloe samo pleme Judino. (19) Ali ni pleme Judino nijeralo zapovijedi Jahve, Boga svoga, i slijedilo je obiaje

ojih su se drali Izraelci. (20) I Jahve odbaci sav rodzraela, ponizi ga i predade ga pljakaima, dok ionano ne odbaci daleko od svoga lica. (21) On je,onano, otrgnuo Izraelce od kue Davidove, a Izrael jeroglasio kraljem Jeroboama, sina Nebatova. Jeroboam jedvratio Izraela od Jahve i naveo ih na veliku grehotu.22) Izraelci su slijedili svaki grijeh koji je Jeroboaoinio i od njega se nisu odvraali, (23) dok konanoahve nije odbacio Izraela ispred svoga lica, kako toijae objavio po svojim slugama, prorocima. Odveo jezraelce iz njihove zemlje u suanjstvo u Asiriju, gdje s

o dananjega dana.

odrijetlo Samarijanaca

24) Asirski je kralj doveo ljude iz Babilona, iz Kute, iz

ve, Hamata i iz Sefarvajima, i naselio ih u gradovimaamarije mjesto Izraelaca. Oni su zaposjeli Samariju iastanili se u gradovima njezinim. (25) U vrijemeaseljavanja u zemlju nisu tovali Jahve i on je poslaorotiv njih lavove da ih rastrgaju. (26) Zato su rekli

sirskom kralju: "Narodi koje si preselio da ih nastaniradovima Samarije ne znaju kako valja tovati Boga oveemlje i on je na njih poslao lavove, koji ih usmruju, jer


55/83

narodi ne poznaju bogotovlja ove zemlje." (27) Tada jesirski kralj izdao ovu zapovijed: "Neka ide onamo jedad sveenika koje sam odande doveo u suanjstvo; nekade, neka se ondje nastani i poui ih u tovanju Boga one

emlje." (28) Tako ode jedan od sveenika koji su bilidvedeni iz Samarije i nastani se u Betelu. On ih je pouioako treba tovati Jahvu. (29) Svaki je narod imao likovevojih bogova i postavili su ih u hramove na uzviicamaoje su podigli Samarijanci, svaki narod u svojiradovima u kojima ivljae. (30) Babilonci nainieukot Benota, Kuani Nergala, Hamaani Aimu; (31)vijci nainie Nibhaza i Tartaka, a Sefarvajimcipaljivahu svoju djecu na ognju u ast Adrameleka inameleka, sefarvajimskih bogova. (32) Oni su tovali i

ahvu i postavili su neke izmeu sebe za sveenike

zviica koji su im prinosili rtve u hramovima uzviica.33) tovali su Jahvu i sluili su svojim bogovima pobiaju onih naroda izmeu kojih su ih preselili. (34) Onie jo i danas dre starih obiaja. Ne tuju Jahve i nesklauju svojih pravila i obiaja sa Zakonom i

apovijedima to ih je Jahve naredio djeci Jakova komu jeadjenuo ime Izrael. (35) Jahve bijae s njima sklopioavez i zapovjedio im: "Ne tujte tuih bogova niti im selanjajte. Nemojte ih tovati niti im rtava prinositi. (36)amo je Jahve onaj koji vas je velikom snagom svoje

pruene ruke izveo iz zemlje egipatske; njega tujte,jemu se klanjajte i njemu rtve prinosite. (37) Drite se


56/83

ravila i obiaja, zakona i naredaba koje vam je propisaoa ih vjerno ispunjavate uvijek i ne tujte tuih bogova.38) Nemojte zaboraviti Saveza koji sam sklopio s vama iemojte tovati drugih bogova, (39) samo Jahvu, Boga

voga, potujte i on e vas izbaviti iz ruke svih vaieprijatelja." (40) Ali oni nisu posluali, nego su se ialje drali svoga starog obiaja. (41) Tako su ti naroditovali Jahvu, a sluili su i svojim idolima. Njihovi sinovisinovi njihovih sinova ine do dana dananjega onakoako su inili njihovi oci.


57/83

VIII. POSLJEDNJI DANIJUDEJSKOG KRALJEVSTVA

1. EZEKIJA, PROROKIZAIJA I ASIRIJA

Uvod u kraljevanje Ezekijino18Tree godine kraljevanja Hoee, sina Elina, u Izraelu,ostao je judejskim kraljem Ezekija, sin Ahazov. (2) Bilo

mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio. Kraljevao jevadeset i devet godina u Jeruzalemu. Materi mu je bilome Abija, Zaharijina ki. (3) inio je to je pravoima Jahvinim, sasvim kao njegov otac David. (4) On jeklonio uzviice, sruio je stupove, sasjekao je aere iazbio zmiju od mjedi koju bijae nainio Mojsije.zraelci su joj sve do tada prinosili rtve. Zvali su je

ehutan. (5) Pouzdavao se u Jahvu, Boga Izraelova. Nirije njega ni poslije njega ne bijae mu ravna meraljevima judejskim. (6) Prionuo je uz Jahvu i nikada seije okrenuo od njega. Drao je sve zapovijedi to ih jeahve dao preko Mojsija. (7) I Jahve bijae s njim,

omagae ga u svim njegovim pothvatima. Pobunio serotiv asirskog kralja i nije mu vie bio podloan. (8) O


58/83

e potukao Filistejce do Gaze, opustoio njihovo podrujed straarskih kula sve do utvrenih gradova.

Odjek osvajanja Samarije

9) etvrte godine vladavine Ezekijine, a to je bila sedmaodina kraljevanja izraelskog kralja Hoee, sina Elina,apade asirski kralj Salmanasar Samariju i opsjede je.10) Osvojio ju je nakon tri godine. este godinezekijine vladavine, a devete godine izraelskog kralja

Hoee, pala je Samarija. (11) Asirski je kralj odveozraelce u suanjstvo u Asiriju i naselio ih u Halahu, na

Haboru, rijeci gozanskoj, i u medijskim gradovima. (12)ijae to stoga to nisu posluali glas Jahve, Boga svoga,to su prekrili njegov Savez i sve to im je naredio

Mojsije, sluga Jahvin. Nisu nita sluali niti vrili.

anheribova vojna

13) etrnaeste godine Ezekijina kraljevanja asirski kraljanherib napade utvrene judejske gradove i osvoji ih.14) Tada judejski kralj Ezekija porui asirskom kraljuaki: "Pogrijeio sam! Obustavi svoje napade na me.nosit u sve to mi nametne." Asirski kralj zatrai odzekije, judejskog kralja, tri stotine talenata srebra iideset talenata zlata. (15) I dade Ezekija sve srebro toe nalo u Domu Jahvinu i u riznicama kraljevskog dvora.16) U to je vrijeme Ezekija obio vrata i vratnice na


59/83

vetitu Jahvinu to ih bijae pozlatio on sam, judejskiralj Ezekija, i posla to asirskom kralju.

oslanstvo kraljevskog peharnika

17) Asirski je kralj poslao iz Lakia u Jeruzalem kraljzekiji vrhovnog zapovjednika vojske, velikog dvoraninapeharnika s jakom vojskom. Krenue oni, a kad su stigliJeruzalem, stadoe kod vodovoda Gornjeg ribnjaka, na

utu u Valjarevo polje. (18) Oni pozvae kralja. Pred nji

e izaao upravitelj dvora Elijakim, sin Hilkijin, pisarebna i savjetnik Joah, sin Asafov. (19) Veliki peharniee im: "Kaite Ezekiji: 'Ovako veli veliki kralj, kraljsirski: kakvo je to pouzdanje u koje se uzda? (20)

Misli li da su prazne rijei ve savjet i snaga za rat?

oga se uzda da si se pobunio protiv mene? (21) Eto,slanja se na Egipat, na slomljenu trsku koja probada irodire dlan onomu tko se na nju nasloni. Takav je faraon,ralj egipatski, svima koji se uzdaju u njega.' (22) Modaete mi odgovoriti: 'Uzdamo se u Jahvu, Boga svojega.'

li nije li njemu Ezekija uklonio uzviice i rtvenike iapovjedio Judejcima i Jeruzalemu: 'Samo se pred ovirtvenikom u Jeruzalemu klanjajte.' (23) Hajde, okladi se s

mojim gospodarom, asirskim kraljem: dat u ti dvijesue konja ako mogne nai jahae za njih! (24) Kako

e onda odoljeti jednome jedinom od najmanjih slugmoga gospodara? Ali se ti uzda u Egipat da e ti dati kolakonjanika. (25) Naposljetku, zar sam ja mimo volj


60/83

ahvinu krenuo protiv ovoga mjesta da ga razorim? Sami je Jahve rekao: 'Idi na tu zemlju i razori je!'" (26)

lijakim, ebna i Joah rekoe velikom peharniku:Molimo te, govori svojim slugama aramejski, jer mi

azumijemo; ne govori s nama judejski da uje narod kojie na zidinama!" (27) Ali im veliki peharnik odgovori:Zar me moj gospodar poslao da ovo kaem tvomeospodaru i tebi, a ne upravo onim ljudima koji sjede naidinama, osueni da s vama jedu svoju neist i piju svoj

mokrau?" (28) Tada se veliki peharnik uspravi i u savlas povika na judejskom ove rijei: "ujte rije velikogaralja, kralja asirskog! (29) Ovako veli kralj: 'Neka vaszekija ne zavarava, jer vas ne moe izbaviti iz moje ruke.

30) Neka vas Ezekija ne hrabri pouzdanjem u Jahvovorei: Jahve e nas sigurno izbaviti, ovaj grad nee

asti u ruke kralju asirskom.' (31) Ne sluajte Ezekije, jervako veli asirski kralj: 'Sklopite mir sa mnom, predajte

mi se, pa neka svaki od vas jede plodove iz svogainograda i sa svoje smokve i neka pije vode iz svojegatudenca (32) dok ne doem i ne odvedem vas u zemlj

ao to je vaa, u zemlju penice i mota, u zemlju kruha iinograda, u zemlju ulja i meda da biste ivjeli i da neomrete. Ne dajte da vas Ezekija zaludi govorei vam:ahve e vas izbaviti.' (33) Jesu li bogovi drugih narodazbavili svoje zemlje iz ruku asirskoga kralja? (34) Gdje

u bogovi hamatski i arpadski, gdje su bogoviefarvajimski, henski i ivski, gdje su bogovi samarijski da


61/83

zbave Samariju iz ruke moje? (35) Koji su meu sviogovima tih zemalja izbavili svoju zemlju iz moje rukea bi Jahve izbavio Jeruzalem iz ruke moje?" (36) utjeliu i ni rijei mu nisu odgovorili, jer kralj bijae

apovjedio: "Ne odgovarajte mu!" (37) Upravitelj dvoralijakim, sin Hilkijin, pisar ebna i savjetnik Joah, sisafov, dooe k Ezekiji, razdrijevi haljine, i saopie

mu rijei velikoga peharnika

itanja proroku Izaiji

19uvi to, kralj Ezekija razdrije svoje haljine, obueostrijet i ode u Dom Jahvin. (2) Zatim posla Elijakima,pravitelja dvora, pisara ebnu i sveenike starjeine,djevene u kostrijet, k proroku Izaiji, sinu Amosovu. (3)

Oni mu rekoe: "Ovako veli Ezekija: 'Ovo je dan nevolje,azne i rugla. Prispjee djeca do roenja, a nema snage dae rode. (4) Moda je Jahve, Bog tvoj, uo to je rekaoeliki peharnik koga je asirski kralj, gospodar njegov,oslao da se izruguje Bogu ivome i moda e Jahve, Bog

voj, kazniti rijei koje je uo! Pomoli se pobono zaOstatak koji je jo preostao.'" (5) Kad su sluge kraljazekije stigle k Izaiji, (6) on im ree: "Kaite svomeospodaru: 'Ovako veli Jahve: Ne boj se rijei koje si uoada su na me hulile sluge kralja asirskoga. (7) Udahnut

njega duh i kad uje jednu vijest, vratit e se u svojemlju. I uinit u da u svojoj zemlji pogine od maa.'"


62/83

ovlaenje velikog peharnika

8) Veliki peharnik vrati se i nae asirskoga kralja gdjepsjeda Libnu, jer bijae uo da je kralj otiao iz Lakia.9) Douo je, naime, vijest o Tirhaku, kralju etiopskome:Evo, izaao je da se bori protiv tebe."

anheribovo pismo Ezekiji

ada Sanherib ponovo uputi poslanike da kau Ezekiji:

10) "Ovako recite judejskom kralju Ezekiji: 'Neka te neara tvoj Bog, u koga se uzda, govorei ti: Jeruzaleee pasti u ruke asirskog kralja! (11) Ti zna to ssirski kraljevi uinili svim zemljama izruivi irokletstvu! A ti, ti li e se spasiti? (12) Jesu li bogovi

pasili narode to su ih unitili moji oci: Gozance,Harane, Resefce i Edence, u Tel Basaru? (13) Gdje jeralj hamatski, kralj arpadski, kralj Sefarvajima, Hene ive?'" (14) Ezekija primi pismo iz ruke poslanikove iroita ga. Zatim ue u Dom Jahvin i razvi ga ondje pred

ahvom. (15) I pomoli se Ezekija Jahvi ovako: "Jahve,oe Izraelov, koji stoluje nad kerubima, ti si Bog jediniad svim zemaljskim kraljevstvima, ti si stvorio nebo iemlju. (16) Prikloni uho, Jahve, i pouj, otvori oi,ahve, i vidi! Sanheribove ujder rijei koje porui dazruga Boga ivoga. (17) Istina je, o Jahve, asirski sraljevi zatrli narode i zemlje njihove; (18) pobacali imganj bogove; jer ne bijahu bogovi to, ve djela ruk


63/83

udskih, od drveta i kamena; zato ih i unitie. (19) Aliada, Jahve, Boe na, izbavi nas iz ruke njegove dapoznaju sva kraljevstva zemlje da si ti, Jahve, Bogedini."

osrednitvo Izaijino

20) Tada Izaija, sin Amosov, porui Ezekiji: "Ovako veliahve, Bog Izraelov: 'Usliah molitvu koju mi uputi zboganheriba, kralja asirskog.' (21) Evo rijei to je Jahve

bjavi protiv njega: Prezire te, ruga ti se djevica, kiionska; za tobom mae glavom ki jeruzalemska. (22)

Koga si grdio, hulio? Na koga si glasno vikao, ohologled dizao? Na Sveca Izraelova! (23) Po slugama sivojim vrijeao Gospoda. Govorio si: s mnotvom kola ja

opeh se na vrh gora, na najvie vrhunce Libanona.osjekoh mu cedre najvie i emprese ponajljepe.Dosegoh mu vrh najvii i vrt njegov umoviti. (24) Kopaoam i pio sam vode tue; stopalima tad isuih sve rijekegipatske. (25) uje li dobro? Odavna to sam snovao, od

skona smiljao, sada to ostvarujem: na tebi je darometne gradove tvrde u razvaline. (26) Stanovnicijini, nemoni, prepadnuti i smeteni, bjehu kao travaolju, kao mlado zelenilo, kao trava vrh krovova opaljenajetrom istonim. (27) Znam kad se die i kad sjeda, kad

zlazi i kad se vraa. (28) Jer bjesnio si na me i jerbijest tvoja do uiju mi doe, prsten u ti provu' krozozdrve, uzde stavit' u vale, vratit u te putem kojim si i


64/83

oao! (29) A znak nek' ti bude ovo: Ove e se godineesti to se samo okruni, dogodine to samo uzraste, aee godine sijte i anjite, sadite vinograde, jedite im rod.

30) Preivjeli iz kue Judine ilje e pustit' u dubinu,

lodom rodit' u visinu. (31) Jer e iz Jeruzalema iziiOstatak, Sauvani s gore Siona. Sve e to uinit'ubomora Jahvina! (32) Zato ovo govori Jahve o kraljsirskom: 'U ovaj grad on ui nee, ovamo strijele svojeee izmetati, k njemu nee ni tit okrenuti, niti oko njegaasipe kopati. (33) Vratit e se putem kojim je i doao,rad ovaj nee ui' - Jahvina je rije. (34) Grad u ovajtitit, spasiti ga, sebe radi i rad sluge svoga Davida."

mrt Sanheribova

35) Te iste noi izie Aneo Jahvin i pobi u asirskoaboru stotinu osamdeset i pet tisua ljudi. Ujutro kad jealjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci. (36)anherib podie tabor i ode. Vratio se u Ninivu. (37)ednoga dana, dok se klanjao u hramu svoga boga

isroka, njegovi ga sinovi Adramelek i Sareser ubiemaem i pobjegoe u zemlju araratsku. Na njegovo semjesto zakralji sin mu Asar-Hadon.

zekijina bolest i ozdravljenje

20U ono se vrijeme Ezekija razbolje nasmrt. Prorozaija, sin Amosov, doe mu i ree: "Ovako veli Jahve:


65/83

Uredi kuu svoju jer e umrijeti; nee ozdraviti.'" (2)zekija se okrenu zidu i ovako se pomoli Jahvi: (3) "Ah,ahve! Sjeti se milostivo da sam pred tobom hodio vjernopotena srca i da sam inio to je dobro u tvojim oima."

Ezekija briznu u gorak pla. (4) Izaija jo ne bijaeziao iz sredinjeg predvorja kad mu je stigla rijeahvina: (5) "Vrati se i reci Ezekiji, glavaru moga naroda.

Ovako veli Jahve, Bog tvoga oca Davida: 'Usliao savoju molitvu, vidio sam tvoje suze. Izlijeit u te; za triana uzii e u Dom Jahvin. (6) Dodat u tvome vijeko petnaest godina. Izbavit u tebe i ovaj grad iz ruksirskoga kralja; zakrilit u ovaj grad radi sebe i slugevoga Davida.'" (7) Izaija naloi: "Uzmite oblog odmokava, privijte mu ga na ir i on e ozdraviti." (8)zekija upita Izaiju: "Po kojem u znaku prepoznati da e

me Jahve izlijeiti i da u za tri dana uzii u Dom Jahvin?"9) Izaija odgovori: "Evo ti znaka od Jahve da e uinitito je rekao: hoe li da se sjena pomakne za desettupnjeva naprijed ili da se vrati za deset stupnjeva?" (10)zekija odgovori: "Lako je sjeni pomaknuti se deset

tupnjeva naprijed! Ne! Neka se sjena vrati natrag za desettupnjeva!" (11) Prorok Izaija zazva Jahvu i on uini da seena vrati za deset stupnjeva. Sila je za deset posljednji

tupnjeva na Ahazovu sunaniku.

oslanici Merodak-Baladana12) U to vrijeme posla babilonski kralj Merodak-


66/83

aladan, sin Baladanov, pisma s darom Ezekiji, jer bijaeuo da se razbolio i ozdravio. (13) Ezekija se obradovaome i pokaza poslanicima svoju riznicu - srebro, zlato,

miomirise, mirisavo ulje - svoju oruanu i sve to je bilo

kladitima. Nije bilo niega u njegovu dvoru i svemjegovu gospodarstvu to im Ezekija nije pokazao. (14)ada prorok Izaija doe kralju Ezekiji i upita ga: "to s

ekli ti ljudi i odakle su doli k tebi?" Ezekija odgovori:Doli su iz daleke zemlje, iz Babilona." (15) Izaija upitaalje: "to su vidjeli u tvojem dvoru?" Ezekija odgovori:Vidjeli su sve to je u mojem dvoru; nema u mojikladitima niega to im nisam pokazao." (16) Tadazaija ree Ezekiji: "uj rije Jahvinu: (17) 'Evo dolazeani kada e sve to je u tvojem dvoru, sve to su tvoji ociakupili do danas, biti odneseno u Babilon. Nita nee

stati, ' kae Jahve. (18) A od sinova to poteku od tebe,to ti se rode, neke e uzeti da budu ukopljeni dvoranialai babilonskoga kralja." (19) Ezekija odgovori Izaiji:Povoljna je rije koju ti je Jahve objavio." A mislio je:Zato ne? Ako bude mira i sigurnosti za moga ivota!"

vretak Ezekijina kraljevanja

20) Ostala povijest Ezekijina, svi njegovi pothvati i kakoe sagradio ribnjak i prorov da dovede vodu u grad, zar

ve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva?21) Ezekija je poinuo sa svojim ocima, a njegov siManae zakralji se mjesto njega.


67/83

2. DVA BEZBONAKRALJA

anaeovo kraljevanje u Judeji

21Manaeu je bilo dvanaest godina kad se zakraljio.edeset i pet godina kraljevao je u Jeruzalemu. Njegova

e majka zvala Hefsi-Bah. (2) inio je to je zloahvinim oima, povodei se za gnusobama naroda to ie Jahve protjerao pred Izraelovim sinovima. (3) Obnovioe uzviice to ih bijae oborio otac mu Ezekija, podigaoe rtvenik Baalu, nainio aere kako bijae uinio

zraelski kralj Ahab; i stao se klanjati svoj vojsciebeskoj i sluiti joj. (4) Podigao je rtvenike i u Domahvinu, za koji bijae rekao Jahve: "U Jeruzalemu erebivati moje Ime zauvijek." (5) Sagradio je rtvenikevoj nebeskoj vojsci u oba predvorja Doma Jahvina. (6) Iinove je svoje proveo kroz oganj. Vraao je, gatao,tvorio bajae i opsjenare, uinio je premnogo zla u oimaahve i razjarivao ga. (7) Dao je nainiti lik Aere iosadio ga u Domu, za koji Jahve bijae rekao Davidu ijegovu sinu Salomonu: "U ovom Domu i u Jeruzalemu,oji sam izabrao meu svim izraelskim plemenima,ostavit u svoje Ime zauvijek. (8) Neu vie dati da nogazraelaca uzmakne iz zemlje koju sam dao u batin


68/83

jihovim oevima, samo ako budu drali i provodilijelo sve to sam im zapovjedio: Zakon to im ga jebjavio moj sluga Mojsije." (9) Ali oni nisu posluali,

Manae ih je zaveo te su radili jo gore nego narodi to i

e Jahve iskorijenio pred Izraelovim sinovima. (10) Tadae Jahve ovako govorio preko slugu svojih proroka: (11)Zato to je judejski kralj Manae inio te gnusobe, zatoto je uinio vie zla nego to su prije njega radilimorejci i to je zaveo Judejce svojim idolima, (12)vako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Evo, uinit u da doeevolja na Jeruzalem i Judeju, takva da e zazujati oba uhanima koji o njoj uju. (13) Nategnut u nad Jeruzalemoto ue kao nad Samarijom, isto mjerilo kao nad kuohabovom; zbrisat u Jeruzalem kao to se brie zdjela pa

e tad izvrne. (14) Odbacit u ostatke svoje batine,

redat u ih u ruke njihovih neprijatelja; sluit e za plijegrabe svim svojim neprijateljima (15) jer su inili to

e zlo u mojim oima jer su izazivali moj gnjev od danaada su njihovi oci izili iz Egipta pa sve do danas.'" (16)mnogo je nedune krvi prolio Manae, tako da se njome

apunio Jeruzalem od jednoga kraja do drugoga, da se i nepominje njegov grijeh kojim je zaveo Judu da ini to jelo u oima Jahvinim. (17) Ostala povijest Manaeova,jegova djela i grijesi koje je poinio, zar sve to nijeapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva? (18)

Manae je poinuo kraj svojih otaca i sahranjen je u vrtvojeg dvora, u vrtu Uzinu. Sin mu Amon zakralji se


69/83

mjesto njega.

monovo kraljevanje u Judeji

19) Amonu bijahu dvadeset i dvije godine kad je

avladao, a kraljevao je dvije godine u Jeruzalemu.jegova se majka zvala Meulemet, ki Harusova, i bila

e iz Jotbe. (

Documents

Stari Zavjet, 12, Druga Knjiga - Biblija SZ