PJESMEStarac Milija

I z d a v a Institut za crnogorski jezik i knjievnost Podgorica

B i b l i o t e k aPATRIMONIUM

Knj. 3

U r e d n i c iAdnan irgi

Ljubomir urkoviAleksandar Radoman

R e c e n z e n t iedomir DrakoviMilorad Nikevi

PJESMEStarac Milija

R j e n i k m a n j e p o z n a t i h r i j e iAdnan irgi

Podgorica, 2012.

O b j a n j e n j a u z p j e s m e s a s t a v i oNovak Kilibarda

Epski spjev kao prava umjetnika tvorevina moe da potie samo od pojedinca. Ma kako da se u jednom epu opjevaju stvari koje se tiu cjelokupne nacije, ipak narod kao cjelina ne pjeva, ve to ini samo pojedinac.

HEGEL

| 7

Tradicionalistiki pristup izuavanju usmene knjievnosti u potpu-nosti zanemaruje pitanje njezina autorstva. Takav pristup nerijet-ko je zastupljen i u nae doba, o emu npr. svjedoi tretman te knjievnosti u itankama i antologijama. Danas, kad je autorstvo i zakonom zatieno, krajnje je neprimjereno tvorevine usmene knjievnosti kojima je autorstvo poznato tretirati kao produkt ano-nimnih narodnih stvaralaca. To pitanje naroito je aktuelizovao renomirani prouavalac crnogorske usmene knjievnosti Novak Kilibarda, u knjizi Usmena knjievnost Crne Gore (CID, Podgori-ca, 2009).

Nasuprot brojnim imenima koja preplavljuju savremenu crnogors-ku knjievnu scenu i nerijetko, zahvaljujui propagandi i medijs-kim reklamama, pribiraju nezasluenu slavu, imena crnogorskih pjesnikapjevaa sa statusom klasika u naoj usmenoj knjievnosti ostaju nepoznata laikoj javnosti. Prvi meu tim klasicima, po ocjeni Novaka Kilibarde, jeste Starac Milija.

Stav o njegovoj poeziji Novak Kilibarda saeo je u pet taaka:1. Pet pjesama Starca Milije, koje ukupno imaju 3.284 stiha, znae

umjetniki vrh poezije koja se razvila na prostorima koji danas pripadaju Crnoj Gori.

2. Grimovsko-herderovska kola utemeljila je shvatanje da je us-mena knjievnost izraz kolektivnoga duha datoga etnosa, a da su pjevai i priaoci, od kojih su zapisani usmeni tekstovi, samo preno-sioci kolektivnoga duha. I pored brojnih studija koje su dokazale da se usmeni knjievnici svojom kreacijom iskazuju nita manje no pisci, uobiajeno gledanje na usmene knjievnike i dalje uporno tra-je u Crnoj Gori. Da je to istina potvruje sljedei podatak.

PREDGOVOR

8 | Starac Milija PJESME

3. Starac Milija rodio se, odrastao, i formirao kao knjievni stvaralac u Rovcima, ali danas nema u Kolainu ulice s njegovim imenom. Rovani i Kolainci, koji nijesu studirali knjievnost, nijesu ni uli da je Starac Milija postojao. Oni su itali enidbu Maksima Crno-jevia, ali kao narodnu pjesmu koju je Vuku Karadiu odguslao kakav prosjak ili slijepac.

4. Veliki dio usmene knjievnosti crnogorske valja prepustiti folk-loristici, etnologiji i drugim naunim disciplinama koje istrauju etniku, vjersku i istorijsku sloenost Crne Gore. A usmene knjie-vne vrhove crnogorske treba tretirati samo kao literaturu koja e za itaoce imati beletristiko znaenje sve dok traje govorna upotreba jezika kojim su ta knjievna postignua ostvarena.

5. Ako italac pjesama Starca Milije doe do zakljuka da je eti-ko-umjetniku usaglaenost njegove poezije nadmaio neki drugi pjesnik, usmeni ili pisani, iz Crne Gore, taj potovani ita-lac treba da to svoje ubjeenje javno i analitiki dokae.

Izlazak iz herderovsko-grimovskoga poimanja usmene knjievno-sti, kao kolektivne knjievne tvorevine, treba u Crnoj Gori poeti prihvatanjem Starca Milije za nenadmanoga crnogorskog litera-tu. A takvo prihvatanje Milije jeste pretpostavka za popularizaciju drugih velikikih pjesnika Crne Gore Teana Podrugovia, Stojana Lomovia, Avda Meedovia, Starca Raka i Todora Ikova Pipera. iroka javnost Crne Gore obavijetena je o tim svojim pjesnicima koliko i o Starcu Miliji.

Navika je jedna muka, a oduka trista muka! Davno je kazana ta istina koja je, naalost, i dalje primjenljiva u Crnoj Gori u zaposta-vljanju vrhunskih knjievnika, kakav je Starac Milija.

(Novak Kilibarda, Usmena knjievnost Crne Gore,

CID, Podgorica, 2009, str. 399400)

| 9

S obzirom na prilinu udaljenost savremenoga itaoca od jezika i stila klasine crnogorske usmene pjesme, smatrali smo svrsishod-nim da se uz pjesme Starca Milije objave i objanjenja (koja je sainio Novak Kilibarda) i rjenik manje poznatih rijei (koji je sa-inio Adnan irgi). Uz to napominjemo da je tekst pjesama Star-ca Milije grafemski prilagoen crnogorskome narodnom izgovoru (dok u ostalim sluajevima, u kojima bi se moglo posumnjati da je rije o intervencijama zapisivaa, nije nita mijenjano jer za to nema sigurnih dokaza).

Nadamo se da e nain na koji je publikovana poezija Starca Milija biti podsticaj za objavljivanje poezije ostalih poznatih predstavni-ka klasine crnogorske usmene knjievnosti.

Urednici

| 11

O Starcu Miliji znaju se samo podaci koje je saoptio Vuk Karadi u predgovoru IV knjige Srpskih narodnih pjesama 1833. godine. Ovo su ti podaci:

Vuk je jo od svoga etinjstva od mnogijeh pjevaa sluao, kojeka-ko znao i prepisane imao pjesme o enidbi Maksima Crnojevia i Strahiniu Banu, ali mu nijedna nije bila sasvim po volji. Pa kad, boravei u Kragujevcu 1830. godine, uje da nekakav stari Milija iz Poeke nahije osobito zna pjesme o Crnojeviu i Strahiniu, Vuk se umoli knjazu Milou, poljubivi Im skut, da mu se taj guslar u Kragujevac dobavi. Toj Vukovoj molbi Knjaz udovolji poslije dvije godine, pa e Vuk na Knjaevu dvoru u Kragujevcu, tokom petnaest dana, zapisati od Milije etiri pjesme: enidba Maksima Crnojevia, Strahini Ban, Sestra Leke kapetana i Gavran harambaa i Limo.

Ali kad se s Milijom sastanem, onda mi se tek radost okrene na novu tegobu i muku! Ne samo to on, kao i ostali gotovo svi pevai (koji su samo pevai), nije znao pesme kazivati redom, do samo pevati, nego bez rakije nije teo ni zapevati. A kako malo srkne rakije, on se, i ona-ko, koje od starosti koje od rana (jer mu je sva glava bila iseena tu-kui se negda s nekim Turcima iz Kolaina), slab budui, tako zabuni da nije svagda redom znao ni pevati. Videi ja to, nita drugo nisam znao initi, nego sam gledao da mi svaku pesmu peva po nekoliko puta, dok je nisam toliko upamtio da sam mogao poznati kad se ta preskoi, pa sam ga onda molio da mi je peva polako (rasteui rei), a ja sam za njim pisao to sam bre mogao. A kad sam koju pesmu tako napisao, onda mi je on opet morao pevati, a ja sam gledao u moj rukopis da vidim je li sve dobro napisano.

BIOGRAFIJA STARCA MILIJENovak Kilibarda

12 | Starac Milija PJESME

Sljedeim napomenama Vuk Karadi nam doarava sloenu linost velikoga pjesnika iz Rovaca.

Starac Milija nije imao obiaj piti rakiju iz onoga suda u kome mu se donese, nego je saspe u uturu, koju je u jandiku nosio, pa poslije pevajui pripija svaki as pomalo. Ko se god desi kod njega, on mu nazdravi kad oe da pije, a poto se napije, ostavi uturu opet u jan-dik ne pruivi je nikome. Kad bi ga ko onda zapitao kakva je rakija, on je imao obiaj, stresavi se i namrgodivi, odgovoriti: Zla, sinko, i grdna, ne more gra biti. Ne dao ti je Bog piti!

Vuk kae da ga je Starac Milija molio da mu proita pjesmu koju od njega zapisuje, pa koliko se guslar radovao sluajui je onako kao to je on zna, toliko se udio kako je sve tako mogao napisati.

Milija je znao dosta pjesama, ali se Vuku nije dalo da jo koju od nje-ga prepie. Ovom opaskom Vuk i zavrava svoj tekst o Starcu Miliji.

Njemu se ve bilo malo dosadilo onde besposlenu sedei i meni pe-vajui, a uz to jo nae se ljudi (kakovi se obino kod mlogi dvorova nalazi), koji se najvie o tome brinu kako e od svaega alu i smej zametnuti, te mu kau: Kud si ti, star i pametan ovek, pristao za budalom? Zar ne vidi da je Vuk lud i besposlen ovek, kojemu je samo do pesama i do besposlica kojekaki! I tako ga podgovore te jedno jutro, primivi od Njiove Svetlosti pristojni poklon za dojako-janju dangubu, otide iz Kragujevca krijui od mene.

Kad je proavi godina Vuk pitao za Starca Miliju, rekli su mu da je umro.

Zatrt je grob Starca Milije u Poekoj nahiji, a u Rovcima i Kolainu nema spomena s njegovijem imenom.

PJESME

| 15

Podie se Crnojevi Ivo, te otide preko mora sinja, i ponese tri tovara blaga da on prosi lijepu evojku za Maksima, za sina svojega, milu ercu duda od Mletaka. Ivo prosi, dude se ponosi; no se Ivo okaniti nee, snahu prosi tri pune godine, snahu prosi, a prosiplje blago. 10Ja kad Ivan blago pohario, Latini mu dadoe evojku, evojaki prsten prihvatie. Prijatelji svadbu ustovae: svadbu kau u godini prvoj, dok otide zdravo do abljaka, i rodi mu vino i venica, i sakupi hiljadu svatova. Ja kad tako svadbu uredie, zeman doe te ti domu poe, 20 a prati ga novi prijatelju, prijatelju dude od Mletaka, i prate ga dva dudeva sina, i prati ga stotina Latina. No iteti Ivan na pohodu: ide mudro, progovori ludo, ree dudu novu prijatelju: Prijatelju, dude od Mletaka, ekaj mene s hiljadu svatova, od hiljade manje biti nee, 30

ENIDBA MAKSIMA CRNOJEVIA

16 | Starac Milija PJESME

ini mi s hoe biti vie; kad prijeem more u to polje, ti isturi hiljadu Latina, nek mi sretnu u polju svatove: nee biti ljepega junaka u mojijeh hiljadu svatova ni u tvojih hiljadu Latina od Maksima, od mojega sina, sina moga, mila zeta tvoga! A to slua dude od Mletaka, 40dva sokola, dva dudeve sina, i sluae stotine Latina.Malo bilo dudu od Mletaka, ruke iri, te g u lice ljubi: Fala, prijo, na beedi takoj! Kad ja stekoh mila zeta svoga,kom ljepote u hiljade nema, voljeu ga neg jednoga sina; ja u njemu dare pripravljati, 50 pripravljati konje i sokole, i kovati ekrkli elenke, i rezati kolaste azdije, neka nosi, neka se ponosi; ako l tako to ne bude, prijo, hoe d