07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Prosvjedi prigušili trgovinu na burzi

Tjedni newsletter

Promet niži za trećinuRedovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi bio je prošloga tjedna za oko trećinu manji nego u prethodnom tjednu i bio je tek nešto viši od sto milijuna kuna. U odno-su na početak tjedna, vrijednost dioničkog indeksa Crobex pala je za 0,40 posto dok je indeks Crobex 10 do petka ukupno blago porastao, za 0,23 posto.

0 7 . o ž u j a k , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1   /   2 0 1 1 .

Najvažniji događaj na hrvatskom tržištu kapitala u tjednu od 28. veljače do 4. ožujka su pregovori Agrokora i Mercatora o poslovnoj suradnji

Zagrebačka burzaod 28. veljače do 4. ožujka 2011.

IndekS Zadnja vrIjednoST promjena %

CroBeX 2.241,39 -0,40

CroBeX10 1.235,77 +0,23

drušTvo oznaka zadnja Cijena kn promjena %promeT 

milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 287,00 +0,71 16,719

2. ina ina-r-a 3.670,01 +0,41 10,645

3. adris grupa adrS-p-a 269,70 +0,63 6,623

4. ericsson n.T. ernT-r-a 1.629,99 +1,81 4,816

5. dalekovod dlkV-r-a 252,00 -2,33 4,746

6. Hup-Zagreb Hupz-r-a 1.280,00 -2,07 4,519

7. Belje Blje-r-a 97,74 -3,43 3,848

8. atlantic grupa aTGr-r-a 793,00 -0,25 3,165

9. ingra InGr-r-a 14,15 -3,81 3,047

10. atlantska plov. aTpL-r-a 747,00 -1,40 2,925

deset dionica s najvećim prometom

Smanjivanje prometa za oko 60 mili-juna kuna i indeksa ZSE moglo bi se pripisati nastaloj političkoj nestabilnos-ti u zemlji. Primjetno je lagano kretanje investitora prema najlikvidnijim dioni-cama: blagi tjedni porast vrijednosti zabilježile su redom dionice s najvećim prometom, HT, Ina, Adris-P i Ericsson

N.T. Među važnijim dionicama pri-tom nije bilo naglih i velikih porasta ni padova cijene.

Pregovori Mercatora i TodorićaVjerojatno najvažniji događaj tjedna je otvaranje neformalnih pregovora između Agrokora (u ime Konzuma) i slovenskog Mercatora oko toga tko će koga kupiti. Većinski dioničar Agroko-ra Ivica Todorić pozvao je na razgovor u Zagreb čelnike Mercatora nakon što su mu oni poslali ponudu (može se pročitati na web stranica-ma Zagrebačke burze) za preuzimanje Konzuma.U ponedjeljak je otkazana najavljena press-konferencija na kojoj su podpredsjednik Vlade RH i predsjednik UO HFP-a Petar Čobanković te predstavnici Orco Propertyja trebali javnosti otkriti detalje svog kompromisnog dogov-ora o zajedničkom spašavanju Sunčanog Hvara od banaka kreditora, tako da se ulagači i dalje mogu oslanjati samo na ono što su (iz neslužbenih izvora) objavili mediji.

Tjedni pad prometa na Zagrebačkoj burzi za 60 mil. kn može se pripisati političkoj nesigurnosti

07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

pon uto Sri Čet pet

$102

za 1 barel

100

98

96

Light sweet crude (prošli tjedan)104.91  +6.68  +6.80%

 rast cijene nafte neće moći zaustaviti ni Saudijska arabijaSaudijska Arabija raspolaže s kapacitetima za vađenje nafte od 12,5 milijuna barela na dan, a proizvodi oko 9 milijuna barela

Svjetska “centralna banka” za naftuSaudijska Arabija, zemlja s najvećim rezervama nafte u svijetu i proizvodnim kapacitetima od 12,5 milijuna barela na dan, rado sebe vidi kao svjetsku “centralnu banku” sirove nafte. Prilika i potreba da još jednom odigra tu ulogu pružila joj se otkako je u Libiji izbio građanski rat pa je ta zemlja prestala tržištu, većinom Europi, isporučivati oko milijun i pol barela nafte na dan.Saudijci su spremno prihvatili zahtjev svjetskog tržišta i obećali da će nadoknaditi manjak libi-jske nafte i tako spriječiti poremećaje u op-skbi tržišta i eksplozivni rast cijene. Saudijska Arabija može uskočiti zato jer jedina na svijetu raspolaže s rezervom proizvodnih kapaciteta za vađenje nafte od oko 2,5 milijuna barela na dan.

Kratkotrajno smirivanje cijeneČim su Saudijci objavili da će odmah povećati isporuke, cijena nafte se u pondjeljak i utorak sa oko 100 spustila iznad 96 dolara za barel; ali, analitičari su odmah počeli iznositi i svoje sum-nje da Saudijska Arabija doista može u potpunosti zami-jeniti Libiju, a osobito da može spriječiti rast cijene nafte. Nekoliko je razloga za to.Prvi je razlog špekulativni: čim Saudijska Arabija zaposli i svoje preostale slobodne kapacitete, svijet će posve ostati bez mogućnosti da nadoknadi manjak nafte ako se dogodi

neka nova kriza, makar i relativno malena, poput požara u nekoj većoj rafineriji ili prestanka proizvodnje u nekoj zemlji malom izvozniku.

Prilika za špekulanteTo će pružiti priliku špekulantima da svoje viškove novca ulože u naftne ugovore za buduće isporuke i da za njih stalno traže sve veću i veću cijenu. Tu će cijenu s lakoćom

i dobijati jer osim kod preprodavača nafta se drugdje neće više moći kupiti.Drugi je razlog za zabrinutost što dodatna nafta koju Saudijska Arabija može ponuditi svijetu sadrži puno sumpora, za razliku od libijske koja je “slatka”. Takva je nafta skuplja za rafinerijsku preradu i iz nje se može dobiti manje kvalitet-nog dizelskog goriva, sada vrlo traženog. Zbog toga bi se moglo dogoditi da sirovoj nafti cijena i padne, ali da derivati ipak poskupe.Naposljetku, ako će forsirati vađenje, koje se već i sada odvija s umjetnim održavanjem tlaka utiskivanjem vode u naftna ležišta, Saudijci će oštetiti svoje naftne izvore i otežati proizvodnju i

opskrbu tržišta u budućnosti. Stoga će biti na oprezu i nas-tojati sačuvati svoju sposobnost da barem još neko vrijeme ostanu svjetska naftna centralna banka.Osim Saudijske Arabije, ponudu nafte mogu povećati Rusija i Kanada: Rusija samo marginalno, a Kanada iz bitu-menskog pijeska tek na dulji rok.

Objava Saudi Aramca da će odmah povećati isporuke snizila je cijenu sirove nafte samo na jedan dan

Naoružani pobunjenici u libijskoj rafineriji

07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

indeXzaključno

STanjepromjena

promjena %

dow jones Industrial

12.169,90 -88,32 -0,72

S&p 500 1.321,15 -9,82 -0,74

nYSe Composite

8.413,05 -52,40 -0,62

nasdaq Composite

2.784,67 -14,07 -0,50

S&p/TSX Composite

14.252,80 38,05 0,27

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi Latinske amerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

indeXzaključno

STanjepromjena

promjena %

mexico IpC 14.052,13 -70,98 -0,50

argentina merval

3.467,72 -7,25 -0,21

Brazil Bovespa

66.902,53 -1.164,29 -1,71

Chile mkT Select

4.527,47 11,51 0,25

europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

indeXzaključno

STanjepromjena

promjena %

euro Stoxx 50 pr

2.949,18 -20,06 -0,68

FTSe 100 5.990,39 -14,70 -0,24

CaC 40 4.020,21 -40,55 -1,00

daX 7.178,90 -47,06 -0,65

omX Stockholm 30

1.112,38 1,58 0,14

dionički indeksi azijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

indeXzaključno

STanjepromjena

promjena %

nikkei 225 10.693,70 107,64 1,02

Hang Seng 23.408,90 286,44 1,24

CSI 300 3.270,67 48,95 1,52

Shanghai Se a share

3.080,89 41,21 1,36

 vijest  iz Italije srušila solarne kompanijeCijena dionica većine svjetskih proizvođača fotonaponskih panela potonula je početkom prošlog tjedna nakon vijesti da Italija ukida subvencije za solarne elektrane

Šokantna vijest za burzeDionice tvrtki koje se bave solarnom tehnologijom doživjele su početkom prošloga tjedna zamjetni pad cijena nakon što je talijansko Ministarstvo ekonomskog razvoja objavilo nacrt svog prijedloga o smanjivanju novčanih pot-icaja za izgradnju fotonaponskih izvora struje. Prijedlog ne predviđa samo ukidanje subvencija nakon što ukupna instalirana snaga u solarnim elektranama u Italiji prijeđe osam gigawatta, nego uvodi i ograničenje za elek-trane postavljene na tlu od najviše sto kilowatta po hek-taru poljoprivredne površine.Analitičari su odmah zaključili da bi takav prijedlog mogao uništiti talijan-sku solarnu industriju i zaustaviti rast talijanskog tržišta za solarne panele.

Pad cijena u čitavom sektoruVijest iz Italije najmanje će pogoditi tvrtke koje prodaju i na drugim tržištima, poput First Solara (FSLR) i SunPowera (SPWRA), no i one su pretrpjele štetu skupa s ostalim svjetskim proizvođačima, budući da su se znatno promijenila očekivanja za čitavu tu industrijsku grupaciju koja je posljednjih mjeseci pokazivala najveću živost.Na neugodnu vijest iz Italije početkom tjedna odmah su pale cijene dionica SunTech Power Holdingsa (STP, gotovo pet posto, na 9,51 USD), Yingli Green Energyja (YGE, gotovo 7 posto, na 11,55 USD), JA Solar Holdingsa (JASO, minus četiri posto, na 7,06 USD), Canadian Solara (CSIQ, za 6 posto, na 14,53 USD) i Trina Solara (TSL, minus pet posto, na 27, 60 USD).Među rijetkim dobitnicima je Evergreen Solar (ESLR) s rastom od oko šest posto, na 2,22 USD.

Neki mediji ustvrdili su da prijedlog talijanske vlade znači kraj industrije fotonaponske industrije u toj zemlji

Svjetska tržišta dionica

07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

promjena CIjene / prInoSa

Vrijeme

njemačka  3 mjeseca

0,000 11/05/2011 99,91 / 0,56 0,010 / -0,047 04. 03.

njemačka  2 godine

1,500 15/03/2013 99,49 / 1,76 0,025 / -0,012 04. 03.

njemačka  10 godina

2,500 04/01/2021 93,59 / 3,27 0,420 / -0,053 04. 03.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 101-04+/3,49 0-17 ½ / -0,065 04. 03.

australija  10 godina

5,750 15/05/2021 101,28 / 5,58 -0,430 / 0,055 04. 03.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 860,35 / 12,73 -17,190 / 0,072 04. 03.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,04 / 1,31 -0,053 / 0,006 04. 03.

uk 10 godina 4,750 07/03/2020 108,56 / 3,63 0,685 / -0,006 04. 03.

državne obveznice

Bernanke u Kongresu SADPredsjednik američke centralne banke Ben Bernanke u sri-jedu 2. ožujka svjedočio je pred američkim Kongresom o stanju američke ekonomije i namjerama Federalnih rezervi (FED). Bernanke je kongresnicima iznio stav kako je opas-nost od zaustavljanja oporavka još uvijek veća od rizika pojave inflacije u Sjedinjenim Državama (unatoč rastu cijena sirovina u svijetu). Rekao je kako FED i nezavisni analitičari procjenjuju da će inflacija ostati niska, na razini od dva posto na godinu, sve do 2013.

Najava europske centralne banke podigla euroECB je nagovijestio znatno odlučniju reakciju na povećani rizik od inflacije nego centralne banke Engleske i Sjedinjenih Država

Jedno od glavnih pitanja o kojima se razgovaralo bilo je što će FED učiniti nakon što sa zadnjim danom lipnja istekne program drugog kruga “kvantitativnog popuštanja” mone-tarne politike, vrijednog ukupno 600 milijardi dolara, i FED prestane kupovati kratkoročne zadužnice američke vlade.

ECB kreće u borbu s inflacijom“Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci vidjet ćemo da li je američko gospodarstvo dovolj-no ojačalo da se može nastaviti dalje razvi-jati vlastim snagama”, rekao je Bernanke.Na svjetskim novčanim tržištima euro je snažno ojačao prema dolaru od srijede na-kon što je Europska centralna banka (ECB) objavila da se opasnost od inflacije u Europi zaoštrava te da je potrebna “odlučna inter-vencija”. Analitičari su te riječi ocijenili kao najavu da će ECB na sljedećem sastanku gu-vernera u travnju povisiti svoju osnovnu ka-matnu stopu koja sada iznosi rekordno niskih jedan posto.Nakon nagovještaja da bi ECB mogao temeljnu kamatnu stopu povećati za jednu četvrtinu, prinos na njemačke državne obveznice s dospijećem za dvije godine skočio je za jednu četvrtinu postotka, na 1,77 posto.

odnos eura i dolara (prošli tjedan)1.40  +0.0019

1,395 dolara

pon uto Sri Čet pet1,370

1,375

1,380

1,385

1,390

1 euro =

Obveznice i novac

07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 4. 3. 2011.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, promjena u odnosu na četvrtak

uGovorrok

ISporukeCijena

promjena %

nafta light sweet crude (uSd/barel)

travanj ‘11. 104,420 +2,46

nafta Brent crude  (uSd/barel)

travanj ‘11. 115,970 +1,03

ulje za loženje (uSd/galon)

ožujak ‘11. 3,09 +1,31

prirodni plin (uSd/mm btu)

travanj ‘11. 3,809 +0,82

rBoB benzin (uSd/galon)

ožujak ‘11. 3,046 +0,67

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, promjena je u odnosu na četvrtak

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

promjena %

kukuruz (¢uS /bušel)

ožujak ‘11. 728,000 -1,19

Soja  (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 1.414,000 +0,14

Žito (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 832,250 +1,06

zob (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 390,000 -1,02

riža (uSd/CWT)

ožujak ‘11. 14,190 +0,64

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, promjena je u odnosu na četvrtak

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 4. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

promjena %

zlato (uSd/unca)

ožujak ‘11. 1.428,600 +0,86

Srebro (uSd/unca)

ožujak ‘11. 35,327 +2,91

Bakar (uSd/libra)

ožujak ‘11. 448,550 -0,10

Svjetske burzovne cijene metala

Zanimljiva računicaInternetski portal za ulagače Money Morning napravio je prošlog tjedna zanimljivu računicu: razmotrio je što bi se moglo dogoditi s cijenom nafte, u skladu s povijesnim iskustvom, ako bi s tržišta, iz bilo kojeg razloga, izostala polovica nafte koju sada isporučuju zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), ne računajući Irak i Iran u

kojemu se veće promjene za sada ne očekuju.Riječ je o reduciranju globalne po-nude nafte za oko 9,9 milijuna barela na dan ili 11,4 posto lanjske ukupne proizvodnje.

Galon benzina blizu 10 dolaraKoristeći se istim odnosom pada potražnje prema rastu cijene koji se u SAD pojavio kod naglog sko-ka cijene nafte 2008. godine (pad potrošnje od četiri posto pri ras-

tu cijene od 70 posto), Money Morning je izračunao da bi, pri padu globalne ponude od 11,4 posto, cijena nafte trebala narasti za 200 posto, sa sadašnjih 100 na 300 dolara po barelu.S tom cijenom sirove nafte, cijena galona benzina (3,8 litara) na američkim benzinskim postajama sa sadašnjih 3,19 narasla bi na 9,57 dolara, a trošak uvoza sirove nafte za Sjedinjene Države porastao bi na oko 800 milijardi dolara na godinu...Za američku i svjetsku ekonomiju to može značiti katastrofu, ali za investitore predstavlja rijetku priliku.

Ulaganje radi sigurnostiDa bi se zaštitili od posljedica bliskoistočne revolucije i profitirali na njoj ulagači bi, savjetuje Money Morning, trebali ulagati u dionice kompanija koje u Kanadi vade naftu iz bitumenskog pijeska (eng. tar sands). Pri cijeni nafte od 100 dolara za barel, naime, sadašnje su burzovne cijene tih dionica skupe, ali ako sirova nafta poskupi na

Preporuka: ulažite u kanadski pijesak

Portal Money Morning savjetuje investitorima kako da se zaštite od posljedica drastičnog rasta svjetske cijene sirove nafte

Poraste li cijena nafte drastično, sadašnje vrijednosti kompanija koje naftu vade iz pijeska bit će bagatelne

300 dolara po barelu, njihove će sadašnje vrijednosti biti bagatelne.Proizvođača nafte iz pijeska u Kanadi je više, no Money Morning preporučuje dva: Suncor Energy Inc (NYSE: SU) i Cenovus Energy Inc. (NYSE ADR: CVE).

Commodities

07. ožujak, 2011. Broj 1 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrvoditeljica financija: Zrinka Tukić, zrinka@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Investicijski rejting Hrvatskoj vrijedi stotine milijuna euraMMF-ovi analitičari istražili su koliko bi države s najnižim investicijskim bonitetom stajao pad na ljestvici rejtinga za samo jednu stepenicu, na špekulativni bonitet

Skok na bonitetnoj skali“Postizavanje investicijskog kreditnog rejtinga cilj je koji žele postići mnoge ekonomije u razvoju, no postavlja se pitanje da li je skok na investicijski bo-nitet bitno drukčiji od nekog drugog napredovanja za jednu stepenicu na bo-nitetnoj skali”, stoji u uvodu MMF-ove studije objavljene prošloga tjedna*.“Investicijski rejting je povezan s man-jim rizikom od ogluhe i prema tome donosi niže troškove zaduživanja za države. Od investicijskog boniteta se očekuje da smanji razliku cijene zaduživanja u odnosu na referentne obveznice (eng. spread) jer omogućuje ulaganje i onim institucionalnim investitorima kojima pravila ne dopuštaju preuzimanje većih rizika u portfelje...”

Manji trošak zaduživanjaMMF-ovo istraživanje među 35 zemalja s tržišnim gospo-darstvima u razvoju (eng. emerging market) među kojima je i Hrvatska je pokazalo da status investicijskog boniteta znatno smanjuje troškove državnog zaduživanja, puno više nego drugi pomaci na bonitetnoj ljestvici. Pod inves-ticijskim stupnjem boniteta se misli na rejtinge bonitet-nih agencija Standard & Poor’s i Fitch od BBB- i više te Moody’s Baa3 i više.“Empirijski podaci su tako otkrili da investicijski bonitet državama osjetno snižava troškove posuđivanja novca u svijetu, a donosi i poboljšanje tržišnih očekivanja te veći priljev novca sa šire i više diversificirane skupine investito-

ra”, stoji u zaključku MMF-ove studije.Ekonometrijski rezultati dobiveni korištenjem podataka za 35 zemalja u godinama 1997.-2010. pokazali su da postizavanje investicijskog bonite-ta (dakle, skok s rejtinga BB na BBB-, odnosno Baa na Baaa) snižava razliku prema referentnim obveznicama za čak 36 posto u odnosu na ci-jenu zaduživanja koju impliciraju temeljni mak-roekonomski pokazatelji.

Visoka cijena pada rejtingaPovećanje rejtinga za jednu ste-penicu samo unutar investici-jske klase smanjuje spreadove za pet do deset posto, a ništa unutar klase špekulativnog rejtinga. To znači da zemlju s bonitetom BBB- zaduživanje stoji 160 bazičnih poena (1,6 postotaka) manje nego zemlju s bonitetom BB+ koja plaća spread od 440 bazičnih poena.U slučaju Hrvatske, kad bi zemlja izgubila svoj investici-jski rejting i pala na špekulativni bonitet, prodaja državnih obveznica od deset milijardi eura stajala bi je oko 160 mili-juna eura na godinu više.

MMF je proveo istraživanje među 35 zemalja s tržišnom ekonomijom u nastajanju, među kojima se nalazi i Hrvatska

* “Sovereign Credit Ratings and Spreads in Emerging Markets: Does Investment Grade Matter?” Laura Jaramillo i Catalina Michelle Tejada, IMF Working Paper WP/11/44, ožujak 2011.

Studija MMF-a