1

2

Srednja škola Mate Blažine

office fax. r avnatelja: +385 52 851-522 e-pošta škol e: ss-mate-blaz ine@pu.t-com.hr

e-pošta ravnatelja: cedomir.ruz ic@pu.t-com.hr mrežne stranice škole: http://www.ssmb.hr

OIB: 48333795659 Žiro-račun: 2402006-1100108894 ERSTE B ANK

Ukupna površina školskog dobra iznosi 10.826 m2, a školskog prostora oko 7.500 m2 s učionicama općeg (24) i specijaliziranog tipa (12) i kabinetima (13). Matična školska zgrada nalazi se u Rudarskoj 4 i u njoj su u više navrata vršene brojne rekonstrukcije, adaptacije i sanacije. Sportska dvorana izgrađena je 1978. godine, površine je 1.539 m2, s tri otvorena školska igrališta površine 1.808 m2. Prvotna zgrada školske radionice starijeg je datuma, a njena dogradnja i adaptacija izvršena je 1989. godine tako da je ukupne površine 1.400 m2. U njoj se obavlja praktična nastava iz strojarstva, elektrotehnike i računalstva. Školska knjižnica i či taonica svojim informacijskim sadržajima i sredstvima te neposrednim radom s korisnicima organizirana je u dvjema prostorijama ukupne površine 155 m2 (knjižni fond broji preko 14.018 knjižnih svezaka i 28 naslova novina i stručnih časopisa). U školskoj 2009.-2010. godini Srednja škola Mate Blažine ima 525 učenika (172 gimnazija, 90 elektrotehnika i računalstvo, ekonomija, trgovina i poslovna administracija 102, turizam i ugostiteljstvo 49, trgovina 33, strojarstvo i elektromehaničari 79), 84 djelatnika (60 sa VSS spremom), od čega 55 je nastavnika (48 profesora, 6 stručnih uči telja i 1 suradnik u nastavi), 9 u organizacijsko-razvojnoj službi (tajnika, pedagoga, psihologa, satničara, voditelja programa, ispitnog koordinatora, voditelja školske radionice i knjižničara) zajedno s ravnateljem, 2 vanjska suradnika te 4 djelatnika na administrativno-financijskim poslovima i 11 radnika na poslovima tehničkog održavanja i čišćenja. U Srednjoj škola Mate Blažina odvija se srednjoškolsko obrazovanje u programima četverogodišnjeg, trogodišnjeg i dvogodišnjeg trajanja za redovne učenike u sljedećim područjima i programima rada: gimnazija, ekonomija, trgovina i poslov na administr acija (ekonomista, prodav a č), elektrotehnika i ra čunalstv o (elektrotehni čar i tehni čar za mehatroniku, elektromehani čar), strojarstv o (automehani čar, instalater grijanja i klimatizacije, strojobravar), turizam i ugostitelj stv o (konobar i kuhar). Nudimo i program za stjecanje niže stručne spreme za zanimanje: monter strojeva i konstrukcije, pomoćni konobar, pomoćni kuhar. Nastava elektrotehnike i ra čunalstva se odv ija u praktikumu elektrotehnike, ele ktronike, automatizacije, elektropneumatike i u školskoj radi onici. U našoj školi iz sv ih predmeta za koje su predv i đene laboratorijske vježbe u potpunosti se realizir aju. Pored mjernih instrumenata škola posjeduje opremu za ispitivanje elektri čnih strojeva, elektri čnih instalacija, elektromotornih pogona, elektroni čkih sklopova, digitalne elektronike, elektropneumat ike i obnov ljiv ih izvora energije. Oprema koja se koristi u nastavi je proizvo đača: Kon čar Zagreb, HPS Njemačka, Metrel Slovenija, Phywe Njema čka i Layboda Njema čka. Radioni čke vježbe i prakti čna nastav a odv ija se u školi,gospodarskim objektima i kod obrtnika. Do sada najve će uspjehe postigli smo na natjecanj ima u zanimanju e lektromehani čar, smotri radov a, osnov ama elektrotehnike, fizike i matematike. U školi se izvode i brojne izvannastavne aktivnosti, izborna fakultativna nastava, školski i međunarodni projekti, dopunska i dodatna nastava, praktična nastava, a sve radi zadovoljavanja potreba i interesa učenika te njihovih priprema za natjecanja, smotre i susrete i stjecanje potrebnih kompetencija u općeobrazovnom i strukovnom području. Sve se aktivnosti planiraju školskim kurikulumom i godišnjim planom. Škola njime otkriva, prati i potiče učenike koji u nekim nastavnim predmetima ostvaruju natprosječne rezultate il i pokazuju poseban interes za određeni predmet te organizira dodatnu nastavu prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

3

Detalji iz Osobne iskaznice

Srednje škole Mate Blažine

4

Detalji iz Osobne iskaznice

Srednje škole Mate Blažine

5

Labin

Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. posli je Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.

Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđi te memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja. 'RES PUBLICA ALBONESSIUM'

Mjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista. Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelt i osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu

negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači 'grad na brdu', odnosno 'visoko naselje'. Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije će napisati da su bil i gusari-pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana, koji počinju u trećem stoljeću prije Krista, Istra 177 p.n.e. potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samosta lnosti i vlašću nad okolnim mjest ima. Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz trećeg stoljeća naše ere s natpisom 'RES

PUBLICA ALBONESSIUM'.

6

Rabac - biser Kvarnera

Premda RABAC - biser Kvarnera može u jednom danu u hotelima, autokampu, apartmanima i privatnom smještaju udomiti i do 10.000 gostiju, dah i duh nekadašnjeg ribarskog središta osjeća se i dalje na gotovo svakom koraku. Splet plažica, uvala i dražica, mediteransko raslinje, mnogobrojni lokali s domaćom kuhinjom, večernji izlasci ribarskih i izletničkih brodica, gostoljubivi domaćini meke istarske duše prežimlju se i isprepliću s modernom i kozmopolitskom Europom željnom odmora, mira i maštovitog provoda.

javascript:;Danas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga 'Istarska obala' u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog

Rapca. U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata. Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea '0rlando'. U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica. Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća - 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi.

Rapčani su bili i vrsni ribari te dobri pomorci i vlasnici desetak jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi ih su nestali u vrtlogu 2. svjetskog rata. Prvi veći hotel podignut je tek za Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel 'Trieste' - današnje 'Primorje'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina

počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije radi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran 'Jadran'. Turizam se u Istri kao i u Rapcu brže počinje razvijati tek početkom šezdesetih godina ovog stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv 'Biser Kvarnera'. Od tada su podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća. Medu njegovim turistima godinama je najviše Nijemaca i Austrijanaca, zatim Engleza i Talijana. U jednom danu Rabac je usred ljeta ugošćavao najviše do 11 tisuća turista, mahom stranaca, te nekoliko domaćih kupača iz obližnjeg Labina i njegove okolice.

7

Kulturni objekti u Rapcu i Labinu

Labin

Porta Sanfior - glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.

Barokna palača obitelji Batt iala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imal i i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.

Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća. Obnavljana je u više navrata, a posljednji put 1993. godine. Na njeno pročelje 1604 godine postavljen je venecijanski lav s kuglom u ustima - simbol priznavanja vlasti Mlečana u Labinu. Potkraj tog stojeća, 1688. godine na isto se pročelje postavlja barokni kip senatora Antonia Bollania, ratnika protiv Turaka. To je poprsje

jedan od najljepših primjera svjetovnog kiparstva Istre u 17. stojeću. Desno od crkve nalazi se palača poznate plemenitaške obitelji Schampicchio, koja je kapelicom povezana uz župnu crkvu. Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije krasi šest mramornih oltara, među kojima i oltar s relikvijama

Sv. Justa prenijete 1664. godine iz Rima. Glavni oltar ima palu s likovima Blažene Djevice Marije, Svete Paoline i Svetaca Justa, Sergeja, Julijana, Tome i Jakova. Autor je Natale Schiavone rodom iz Dalmacije. Mnogo vrednija je slika na oltaru Majke Božje Karmelske iz 17. stoljeća, koji se pripisuje proslavljenom slikaru Jacopu Negritiju, poznatijem kao Palma Mlađi. Autor slika Križnog puta je labinski slikar Valentin Lukas iz 19. stojeća.

Loža - ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali. Izgrađena oko 1550. godine, a kasnije dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote.

Rabac

Crkva Svetog Andrije iz 15. stoljeća je najstarije graditeljsko nasljeđe ovog ljetovališta.

8

Muzeji i galerije

NARODNI MUZEJ LA BIN 1. maja 6 52220 Labin Tel., fax: ++385 52 852 477 E-mail: tullio.vorano@pu.t-com.hr Otvoreno: 10-13 i 18-20/ nedjeljom 10-13 (V-IX) Za organizirane skupine prema dogovoru i van naznačenog vremena . U ostalim mjesecima od 10,00-13 ,00 sati od ponedjeljka do petka.

MEMORIJALNI POSTA V M ATIJE VLA ČIĆA ILIRIKA Giuseppine Martinuzzi 7 52220 Labin Tel: ++385 52 852 477 www.flacius.net Otvoreno: na zahtjev

ZBIRKA SAKRALNIH UMJETNIN A Alda Negrija bb 52220 Labin Tel: ++385 52 852 477 Otvoreno: na zahtjev.

GALERIJA ALVON A Giuseppine Martinuzzi 15, 52220 Labin Tel: ++385 52 852082, ++395 98 1830901

E-mail: galerija-alvona@pu .t-com.hr Otvoreno: 10-13

MEDITERANSKI KIPARSKI SIMPOZIJ DUBROV A Giuseppine Martinuzzi 2 52220 Labin Tel: ++385 52 852 464 E-mail: mediteranski-kiparski-simpozij@pu.t-com.hr

GRADSKA GALERIJA 1. maja 4 52220 Labin Tel., fax: ++385 52 852 123 E-mail: gradska.galerija@labin .hr Otvoreno:10-14 i 18-20/ subotom 10-13 / nedjeljom zatvoreno

9

Okolna mjesta

Plomin

javascript:;Obilazak okolice možete započeti s ovim gradićem smještenim na rubu istoimenog zaljeva, jednog od najljepših u Istri, nekada sjedište općine i luke, gradić trgovaca, obrtnika, ribara i vrsnih pomoraca. Danas je meta znatiželjnika koji se rado zaustavljaju, ne samo zbog lijepog pogleda na zaljev, već i zbog povijesno kulturnih znamenitosti.

Kršan

Kršan - od Rapca udaljen 18 Km - nalazi se uz cestu prema Pićanu i Pazinu. Svakako posjetite stari kaštel sagrađen u 13. st. kojem predstoji renoviranje. Uz njegove zidine je u 17. st. podignuta župna crkva sv. Antuna. Kršan - Kula i zidine srednjovjekovnog kaštela.

Pićan

Pićan - srednjovjekovni gradić udaljen tridesetak kilometara od Rapca. Od 7.st. bio je sjedište biskupije o čemu svjedoči mnogo vrijednih sakralnih predmeta i slika pohranjenih u crkvi ili župnom muzeju. Ističe se biskupski plašt protkan zlatnim koncem - dar austrijske carice Marije Terezije. Pićan je poznat i po kvalitetnom vinu, što je početkom prošlog stoljeća, prilikom posjete, potvrdio i Ferdinand Habsburški. Crkveni toranj, visok 48 metara, treći je po visini u Istri.

Raša Najmlađi gradić u Istri je Raša, mjesto koje se na osobnu inicijativu Mussolinija počelo graditi sredinom 1936. godine.Na gradskom trgu ističe se crkva Sv. Barbare, zaštitnice rudara. Izgrađena je u obliku prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na tradicionalnu rudarsku lampu. Jedinstvena je u svojoj unutrašnjosti, a

njeni hodnici asociraju na rudarske hodnike. Rudarima je posvećen i muzej smješten u zvoniku crkve.

Turistička zajednica grada Labina, Aldo Negri 20, HR-52220 LABIN, Tel/fax: +385(52) 855 560; 854 886,

E-mail: tzg.labin@pu.t-com.hr, INFO PUNKT, Titov Tr g 10, HR-52220, LABIN, Tel/fax: +385(52) 852 399

10

Matija Vla čić Ilirik 1520. - 1575.

Hrv atski crkv eni reformator Matija Vlačić Ilirk (lat. Mathias Flacius Illyricus) rođen je 3. ožujka 1520. u Labinu. U ranoj mladosti ostaje bez roditelja te sa 16 godina odlazi na studij u Veneciju gdje se školuje kod prof esora klasičnih jezika Giambattiste Aegnatiusa. Na nagov or ujaka i liberalnog f ranjevačkog prov incijala Balda Lupetine (koji će živ otom platiti sv oja uvjerenja jer će biti zadav ljen) odlazi 1. svibnja 1539. u Basel. Naredne godine (1540.) prelazi na studij u Tübingen. Uz potporu i preporuku prof esora hebrejskoga jezika, Istranina Matije Grbca (Mathias Garbitius Illy ricus), prelazi 1541. na studij u Wittenberg, tadašnje v odeće protestantsko sveučilište. Pod mentorstv om prof esora Philipa Melanchthona stječe magisterij slobodnih umijeća i postaje prof esor hebrejskog i grčkog jezika. S prv om suprugom vjenčati će se 1545., a brak neće trajati ni 10 godina jer će ona umrijeti 1564. Vjenčanju nazoči i Martin Luther s kojim je Vlačić bio u v rlo prisnim odnosima.

Nakon smrti Martina Luthera dolazi u sukob s Philipom Mel anchthonom zbog Augsburškog vjerovanja ( 1548.) kojim j e većina luteranski h bogoslova bila voljna usuglasiti protestantsko učenje s katolički m i ti me učniti usutpke Rimu i kr alju Karlu V. Tako su vodeći l uteranski i katolički teoleozi na sabor u u Augsburgu 1547. i prihvatili zaj edničku odluku nazvanu 'Augsbruška vjerovanja' koj a su objavljenja 30. svibnj a 1548. Prema tom dokumentu privremeno je (do sazivanja općeg cr kvenog sabora) sl užbeni nauk katoličke crkve, uz neka mala ustupanj a, ostao obvezuj ući i za luterane. No, pregovori i borbe luterana i katoli ka nastavljeni su sve do potpisi vanja mira u Augsburgu 1555. prema kojem su obje vj ere postal e jednakopr avne u Njemačkoj. U tom je periodu Vlačić beskompromisno zastupao Lutherova vj erovanja te je napusti o sveučilište u Wittenbergu i otišao u Magdeburgu (1549.) kojeg će opkoliti katolička vojska i pod opsadom držati 14 mjeseci. Zbog svoje privrženos ti Lutherovu učenj u biti će napadan i od mnogih l uterana. Pr venstveno zbog stava o spasenju samo po vjeri i proti vljenju onima koju su tvrdili da su dobra djela praćena vjer om neophodna za spasenje. Pod opsadom Vlačić će napisati Katal og svjedoka istine (Catal ogus testium veritatis) kojim će hrabriti Lutherove sljedbenike da izdrže u svojoj borbi. Pretpostavlja se kako je poticaj za pisanje ovog djela dobi o zbog tvrdnji katoličke Crkve da je protes tantsku vjeru izmislio i osnovao Luther te da je tek 30-ak godina stara. U tom djelu Vlačić tumači kako Lutherov nauk nije ništa novo te tvrdi kako je Sveto pismo jedini autoritet za vjerovanje i življenje. Po njemu Sveto pismo sadrži sve š to j e potrebno za vjeru i spasenje te osporava čistilište, papin primat i molitve sveci ma. Uporište nalazi u povijesni m izvorima koje je sakupljao po cijeloj Europi. Veliku pozornost posvećuje valdenzima (sljedbenicima Petr a Valdesa) koji naučavaj u da je Krist jedi ni posrednik između Boga i ljudi te uspoređuju katoličku Cr kvu s poganski m Babilonom, a papu s anti kristom. T akođer su slijedili uvjerenje da je svakomu dopušteno propovijedati Božju riječ. U opkoljenom Magdeburgu započet će s pisanjem i tiskanjem pr ve sustavne povijes ti Crkve - Magdeburška stoljeća (Centuriae Magdeburgiensis). Riječ je o pr voj pisanoj povijesti Cr kve od one koje je napisao Eusebius u IV. stoljeću. Na tom je projektu okupi o broj ne znanstveni ke koji su pod nj egovim vodstvom radili nekoli ko godina. U toj je skupini Vlačić bio glavni pisac, uredni k i organizator. R ad je započeo kratki m nacrtom koj eg je poslao svojim najpouzdanijim suradnici ma te traži o njihovo mišljenje. Prvi svezak (od ukupno 13) ovog obimnog djel a objavljen je pr vi puta u Baselu 1559. Tek posljednji trinaesti svezak biti će rađen bez Vl ačića koji će biti bol estan, stalno proganjan i bez stal nog boravišta. Vlačić je bio mišljenj a kako j e za daljni razvoj reformacije od izni mnog značaja sveučilišna naobrazba te se posvetio utemeljenu sveučilišta u mjes tu Jena. Tu će u jedno vrijeme (1557.-1561.) biti i profesor Novog zavj eta. No, zbog vj erovanja da je grijeh psihički sastoj ak ljudske nar avi (učenj a koje je tada napustila veći na luterana) i osporavanja zemaljskom knezu prava na cenzuru sveučilišnih udžbeni ka primoran j e (1561.) napustiti sveučilište u Jeni. Stoga se seli u Regensburg gdje radi kao pri vatni učitelj grčkog i hebr ejskog jezi ka. U Regensburgu utemeljuje učilište te pokušava osnovati tiskaru koj a će tiskati l uteranska djel a na južnosl avenski m jezici ma. U sklopu tog proj ekta piše Ivanu U ngadu, Primožu Trubaru i Matiji Kl ombneru obrazlažući im idej u o osni vanj u sveučilišta u Regensburgu. Pri tome naglašava kako bi temeljna predavanja iz teologije za studente iz južnoslavenskih zemalja bile na narodnom jeziku. Međutim, političke prilike priječe ga da utemelji vlas titu tiskaru te stoga u već postojećoj tiska luteranske knjige na hr vatskom i slovenskom jeziku. U Regensburgu započi nje s pisanjem svog djela Ključ svetog pisma (Clavis Scripturae sacrae) u koj em će zapisati da je sakupio etimologiju četiriju glavnih svjetski h jezi ka: grčkog, latinskog, nj emačkog i hr vatskog (ilirskog). Uskoro (1566.) prognan je iz Regensburga te je opet primoran često mijenjati mjesto boravka (Antwerpen, Frankfurt , Starsbourg, Mansfel d, Berlin, Basel...). Uz pomoć prijatelja pronal azi utočište u ženskom samos tanu u Frankfurtu gdje radi na dovršenj u filološkog komentar Biblije (Glossa compediaria). Tu i umire 11. ožuj ka 1575. Za ži vota je napisao oko 140 spisa, a mnogi od njih još uvijek su nedostupni javnosti i nalaze se pohranj eni u arhi vu u Wolfenbüttelu. Malo je poznato da je sa skupinom učeni ka radio na obli kovanju hr vatske abecede i pravopisa. U Hrvatskoj je Vlačićeva tiskana dj ela skupljao Ivan Kukuljević Sakcinski, a pr vi veći pri kaz Vlačićeva ži vota i rada nal azi se u predavanju E. Laszowskoga iz 1909. U povijesti hrvatske protes tantske književnos ti spominje ga i Franjo Bučar. U Hrvatskoj je 1938. objavljena i pr va monografija posvećena Vlačiću. Mijo Mirković posvetio se istraži vanju Vl ačićeva ži vota te je napisao i predložak za film o Matiji Vlačiću Iliriku, ali predložak ni kada nije pretočen u film. N ovu monografiju o ži votu i dj elu Matije Vlačića 1960. tiska JAZU. Vlačićev je rad posebno značajan u područj u cr kvene povijesti i hermenauti ke. Imao je utjecaja na reformatore u Engleskoj te j e vjeroj atno inspirirao Johna Knoxa i Johna Jewela u obli kovanju elizabetinske političke ideol ogije.

11

POVIJESNI PREGLED

RAZVOJ ELEKTRIFIKACIJE ISTRE I LABINŠTINE

RAZVOJ ELEKTRIFIKACIJE LABINŠTINE

Istarski poluotok ukupne je površine od 2839 km2, čini oko 5% ukupne površine Republike Hrvatske. Istra je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok - nalazi se na sjevernome dijelu Jadrana, na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre ide linijom od uvale Muggia do uvale Preluka (tako da je npr. Opatija dio Istre). Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena.

Prema popisu stanovništva 1948. u Istri je bilo 183 340 stanovnika, a 1981. godine 188 332 stanovnika, što znači da je gustoća naseljenosti ostala u prosjeku ista, i to oko 65 stan./km2. Potrošnja električne energije 1950ih iznosila je 32GWh, odnosno 174kWh/stan., a 1988. godine 800 GWh ili oko 4250 kWh/stan. Dakle potrošnja je za 40 godina porasla oko 25 puta. Prema zadnjem popisu iz 2001. godine, Istra broji 206.344 stanovnika što čini 4,65 % stanovništva Republike Hrvatske.

Broj kućanstava 1955. godine iznosio je 48 672, dakle 3,7 osoba po kućanstvu, uz potrošnju od 10,5 GWh proizlazi 337kWh/kuć. (elektrificirano 64% kućanstava). Već 1970tih godina elektrificiranost naselja dostigla je gotovo 100%. Ista analiza provedena u 1990. godini pokazuje da je broj kućanstava porastao na oko 66 000, a broj stanovnika po kućanstvu pao na oko 3 osobe po kućanstvu. Međutim, potrošnja je električne energije po kućanstvu porasla na 3 850 kWh, odnosno oko 12 puta, a ta se razina potrošnje povećava s povećanjem broju domaćinstava.

Razvoj elektroenergetske mreže na području Labina do današnjeg dana imalo je nekoliko razvojnih etapa.

Sam razvoj mreže započinje na Labinštini već u prvim godinama 20. stoljeća, točnije 1926. godine, kada se uvode nova rudarska postrojenja na električni pogon, a to je omogućeno izgradnjom 50 kV dalekovoda Sv.Vinčent - Štalije i trafostanice 50/10 kV Štalije. Godina 1927. označava početak elektrifikacije i kućanstva Labinštine. Već 1927. i 1928. godine Krapan, Vinež, Štrmac, Štalije i Bršica povezuju se 10 kV vodovima jer se iskopani ugljen iz okana Krapna, Vineža i Štrmca separirao u Štali jama, a brodovi iz luke Bršica prevoze ga u Itali ju, koja je prisutna u Istri i Labinštini od završetka Prvoj svjetskog rata, a 1920. godine Rapalskim ugovorom su naši krajevi ustupljeni Italiji .

12

Italija je u Labinštini našla ono čime je oskudijevala: ugljen,boksit i cementni lapor, što je uzrokovalo neslućeni industrijski i privredni razvoj samog kraja. Godine 1926. godine izgrađena je Tvornica cementa u Koromačnu, a za njezinu opskrbu eklektičnom energijom izgrađena je vlastita termoelektrana od 120kW. Italija je nastojala da iz Labinštine iz navedene tri industri jske grane, izvuče što veći profit, pa 1931. godine montira 8,5 km dugu žičaru za prijevoz iz Cera, a u Rapcu lučko postrojenje za utovar boksita na električki pogon. Iste godine elektrificira se i dio gradića Labina.

Da bi se osiguralo rezervno napajanje, odnosno veća pogonska sigurnost zbog povećane proizvodnje ugljena, gradi se i pušta u pogon 1929. godine u Štrmcu nedaleko termoelektrana snage 1200kW.

Kao što smo napomenuli, Labinština 30-ih godina doživljava velik industri jski procvat, te se osim kopanja ugljena, boksita i proizvodnje cementa u dolini Raše vrši melioracija, a 1931. godine isušuje se Čepićko jezero izgradnjom tunela za odvod vodu Plominski zaljev, što zahtjeva 10kV voda iz Štrmca do luke Plomin.

Naselje Nedešćina dobiva 1932. godine električnu energiju za potrebe mlina na električni pogon i potrebe kućanstava. Otvaranjem novih jama u ugljenokopu u Raši i Labinu uvjetovalo je izgradnju rudarskih naselja sa po 3000 stanovnika, što uvjetuje povećanje potrošnje energije i izgradnju termoelektrane Vlaška 1939., te 50 kV dalekovoda Vlaška - Štalija, Vlaška – Krpan – Labin - Matulji, s pripadajućim trafostanicama 50/10 kV, a te 1939. godine izgrađen je 50 kV dalekovod Krapan-Labin i trafostanica Labin 50/10 kV.

13

Od 1939. do 1943. godine izgrađeno je još nekoliko 10 kV vodova za potrebe rudnika iz kojih se u ka snijim godinama napajalo i stanovništvo toga kraja. Rudnička elektroenergetska postrojenja s vremenom nisu više mogla zadovoljavati zahtjeve distributivnog konzuma, te 1. kolovoza 1952. oko 3000 potrošača energije preuzima distributivno poduzeće koje od tog razdoblja gradi vlastite dalekovode i trafostanice.

Od 1952. do 1953. godine počinje etapa elektrifikacije kućanstava, kad električnu energiju dobivaju sela oko Martinskog i Ripende.

Trafostanici Raša (Fontegaja) puštena je u pogon 1957. godine s jednim transformatorom od 10,5 MVA i napona 110/50 kV, a 1958. godine pušten je u pogon i drugi transformator iste snage, a prije toga je 50 kV dalekovod Matulji-Raša stavljen pod napon od 110 kV. Takvim zahvatom otvorena je mogućnost šireg razvoja industri je i elektrifikacije na području Labinštine.

Od 1962. godine ponovno oživljava elektrifikacija u Labinštini, kad je u idućim godinama izgrađen velik broj dalekovoda i trafostanica, čime je ciklus elektrifikacije kompletno završen. Od važnijih objekata izgrađeni su 35(50) kV dalekovod Raša-Labin i trafostanica 35(40)/10kV Starca, koja je predstavljala u ono vrijeme srce distributivnog konzuma Labinštine. Važno je spomenuti i dovršetak 35kV dalekovoda Raša-Koromačno i 35kV dalekovod prema Rapcu.

Godina 1981. početak je preuzimanja kompletnog napajanja električnom energijom,,IU Raša“, a cijeli ciklus razvoja elektroenergetskih postrojenja širio se izgradnjom ili rekonstrukcijom 35 i 10kV dalekovoda i trafostanica, što je distributivnu djelatnost labinske ,,Elektroistre“ podiglo na primjeren stupanj.

Današnju distribucijsku mrežu s trafostanicama na području Labinštine, u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede, Direkcije za distribuciju, DP „Elektroistra“ Pula – Pogon Labin, čini 892 km nadzemnih vodova, 225 km kabelskih vodova, 228 komada transformatorskih stanica, te 238 instaliranih transformatora snage 75200 kVA. Labinština se danas napaja iz TS 110/35/10(20) kV Raša, te je ona i jedini izvor za Labinštinu jer po 35 kV vodovima nismo povezani s ostalim dijelovima Istre.

14

RADNJA TERMOELEKTRANA PLOMIN

S obzirom da se na Labinštini eksploatirao ugljen, izgrađene su dvije elektrane – TE Plomin 1 te TE Plomin 2, radi opskrbe Istre i Republike Hrv atske električnom energijom.

Blok TE Plomin 1, sa snagom od 120 MW u pogonu je od 1969. Generator pare Bloka 1 je jednocijevni kotao Sulzer, s prisilnim protokom maksimalnoga trajnoga kapaciteta od 385 t/h sv ježe pare (135 bar i 535ºC), sa 16 plamenika u 4 razine. Turbina tipa TK 120, sa snagom od 125 MW, izrađena je po engleskoj licenci, akcijska je s trima odv ojenim kućištima i međupregrijanjem te sa 6 nereguliranih oduzimanja. Turbogenerator proizv ođača Dolmel, naziv ne snage od 150 MVA, f aktora snage od 0,8 i napona od 13,8 kV, izrav no je spojen na blok-transf ormator od 13,8/121 kV. Rasklopno postrojenje od 110 kV ima 4 vodna, 1 generatorsko, spojno i mjerno polje te polje opće potrošnje. Radi mogućnosti rada s niskosumpornim uvoznim ugljenom nov i elektrofilter izgrađen je 1998. U sklopu revitalizacije bloka zamijenjen je cijevni sustav, a 2003. rekonstruiran sustav v ođenja Bloka 1 sa Siemens-Teleperm XP.

Odluka o izgradnji TE Plomin 2, snage 210 MW, donesena je 1984., a u srpnju 1985. potpisan je ugovor sa zajednicom domaćih izv ođača INGRA, te su radovi ubrzo započeli. God. 1986. donesena je odluka o izgradnji postrojenja za odsumporavanje. Radov i se nisu odvijali planiranim tempom, pa je Vlada 1992. zadužila Hrv atsku elektropriv redu (HEP) da dovrši izgradnju TE Plomin 2. HEP i RWE Energie iz Essena osnovali su 1996. TE Plomin d.o.o., zajedničko mješovito društv o za zav ršetak gradnje i eksploataciju TE Plomin 2, koju su i dovršili 1999. Osnov u Bloka 2 čine jednocjevni protočni kotao s prisilnom cirkulacijom tipa Sulzer, kapaciteta od 670 t/h sv ježe pare (147,4 bara 535ºC), s 24 plamenika u 6 rav nina, te kondenzacijska turbina, s međupregrijanjem, proizv edena u Tv ornici parnih turbina – ABB Karlov ac. Turbina je dv okućišna, s kombiniranim visokotlačnim i srednjotlačnim kućištem te dv oizlaznim niskotlačnim kućištem, sa sedam nereguliranih oduzimanja. Turbogenerator proizv odnje Končar trof azni je dv opolni, hlađen v odikom, sinkroni, naziv ne snage od 247 MVA, f aktora snage od 0,85 i napona od 13,8 kV.

15

Proizv edena se energija preko blok-transf ormatora od 13,8/240 kV predaje u 220 kV mrežu. Veza s elektroenergetskim sustavom Hrvatske ostv arena je rasklopnim postrojenjem od 220/110 kV. Izgrađeno je postrojenje za odsumporav anje, koje tzv. mokrim postupkom ispire dimni plin suspenzijom v apnenca radi uklanjanja SO2, SO3, HCl i HF, uz stv aranje gipsa CaSO4.

Postrojenje za pročišćavanje otpadnih tehnoloških v oda, s kapacitetom od 50 m3/h zajedničko je za oba bloka. TE Plomin 2 sinkronizirana je prv i put na mrežu 14. IX. 1999., a 2. XII. 1999. sv ečano je puštena u rad. Komercijalna proizv odnja započela je 21. V. 2000. Sa visinom od 340 metara, dimnjak TE Plomin 2 je najviša građev ina u Hrv atskoj. Jedina je termoelektrana na ugljen u Hrv atskoj.

U planu je gašenje TE Plomin 1 te izgradnja TE Plomin 3 snage 500 MW.

16

Riječ ravnatelja

Dragi učenici-natjecatelji, cijenjeni kolege profesori-mentori, poštovani organizatori, suorganizatori, cijenjeni pokrovitelj i, članovi državnog povjerenstva, sponzori, uvaženi gosti!

Dozvolite da vam u ime učenika i nastavnika Srednje škole Mate Blažine uputim izraze dobrodošlice na DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA ZA ZANIMANJE ELEKTROMEHANIČAR, koje će se pod pokroviteljstvom i organizacijom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Agencije za stru kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te škole domaćina, održati 24. i 25. ožujka.

Čini nam posebno zadovoljstvo i čast što su upravo naša županija, grad i škola, nakon 2004. godine, ponovno domaćini tako značajne manifestacije – završnice natjecanja najuspješnijih elektromehaničara u državi. Prešli ste put prednatjecanja, dodatnog stjecanja teorijskih i praktičnih vještina i kompetencija u teoretskoj i praktičnoj nastavi u vašim strukovnim školama i na praksi, u čemu su vam svesrdno pomogli vaši profesori, mentori, koji nisu štedjeli ni vremena ni truda da od vas učine ukratko - uspješne mlade ljude. Kvaliteta vašega zajedničkoga rada trebala bi utjecati na vašu zapošljivost. Barem vi ne biste smjeli osjetiti teškoće pri prvome zapošljavanju.

Naravno da to zahtjeva veća ulaganja u izobrazbu kvalificirane radne snage kao i sredstva za razvijanje l judskih potencijala kako bi se povećala zapošljivost i konkurentnost, što često čujemo, jer je stru kovno obrazovanje u središtu pažnje europske politike, povezuje gospodarstvo i obrazovni sustav, a mi se prilagođavamo tim obrascima sustava i povećanja kvalitete, stjecanju vještina, znanja i kompetencija mladih ljudi koji bi trebali postati katalizatori razvoja hrvatskog gospodarstva. Cil j je sviju nas koji radimo na vašemu obrazovanju i osposobljavanju da iz strukovnih škola izađete spremni i sposobni suoči ti se sa svim izazovima na tržištu rada.

Želimo vam puno uspjeha na predstojećem međusobnom nadmetanju i odmjeravanju teorijskih i praktičnih snaga, te da postignete rezultat kakav ste zaželjeli – ono najbolje što od sebe trenutno možete dati, ali da uspostavite poznanstvo i prijateljstvo sa svojim kolegama iz Varaždina, Slavonskog Broda, Splita, Bjelovara, Županje, Knina, Velike Gorice, Karlovca i Labina. Zahvaljujem pritom svima onima koji su se angažirali u dodatnom radu s vama i doveli vas u završnicu.

Državnom povjerenstvu, tajnici Mariji Marcelić i njegovim članovima zahvaljujem na dosad obavljenom poslu i onome koje tek sli jedi kako bi sve proteklo u najboljem redu. Zahvale idu i školskom organizacijskom odboru, učenicima i profesorima te djelatnicima koji su u pripremi i provedbi natjecanja iskoristi li sve raspoložive ljudske i materijalne resurse, u što ćete se, vjerujem, i sami uvjeriti.

Zahvaljujemo se od srca našim sponzorima koji su uslišili naše zamolbe i omogućili da stvorimo što kvalitetnije uvjete za rad na praktičnom dijelu natjecanja, kao što uostalom redovito čine, razvijajući partnerstvo između škola i gospodarstva bez kojeg jednostavno ne bi mogli ostati u sadašnjim okolnostima.

Želim svima vama puno uspjeha i sreće.

Ravnatelj: Čedomir Ružić, prof.

17

Marija Marceli ć, Načelnica Odjela za pedagoški standard i osiguranje kvalitete sustava strukovnog obrazovanja Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Agency for Vocational Education and Training and Adult Education Odjel za razvoj kurikuluma i stručno usavršavanje nastavnika | Department for Curricula Development and Professional Teacher Training Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, HR, T +385 1 62 74 630, F +385 1 62 74 626, marija.marcelic@asoo.hr, www.asoo.hr

18

Škola/Učenik Životopis

Hrvoje Miko

Dolazim iz Kneginca Gornjeg, rođen sam 30.01.1994. u Varaždinu. Završio sam osnovnu školu u Knegincu, a sada pohađam elektrostrojarsku školu u Varaždinu za zanimanje elektromehaničar. Bavim se sportom,igram rugby, te u slobodno vrijeme trčim. Velika mi je čast predstavljati svoju školu u Hrvatskoj te ću nastojati da to učinim što bolje. U skoroj budućnosti se nadam da ću naći posao u svojoj struci te da ću se s vremenom sve više usavršavati.

učenik Hrvoje Milko ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN mentor Marija Škvarić Marko Biondić IN DUSTRIJSKO-OBRTNIČ KA ŠKOLA SLAVONSKI BROD Đuro Vinković

Renato Selak OBRTNIČKA ŠKOLA SPLIT Slaven Škrobica

Matija Fišer OBRTNIČKA ŠKOLA BJELOVAR Slaven Šrobica

Matej Perkunić

Zovem se Matej Perkunić, rođen sam 05.10.1993. godine u Vinkovicima. Osnovnu školu završio sam u Vrbanji. 2008. godine sam upisao Obrtničko-industrijsku školu u Županji, smjer Elektromehaničar. Taj smjer sam odabrao zato što me zanima rad električnih uređaja i strojeva. Na županijskom natjecanju sam bio prvi, pa se nadam da ću i na državnom ponoviti taj uspjeh.

Matej Perkunić OBRTNIČK O-I NDUSTRIJSKA ŠKOLA ŽUPANJA Josip Klasić

Matija Periša

OSOBNI PODACI Ime i prezime: Matija Periša, Datum i mjesto rođenja: 30. kolovoza 1993., Zagreb Adresa: Augusta Cesarca 46, Velika Gorica 10410 VG Telef on: 01/6252-977, 091/555-8678 OBRAZOVANJE 2000.-2008. Osnov na škola Nikole Hribara, Velika Gorica, 2008. Srednja strukov na škola Velika Gorica, Ulica kralja Stjepana Tomašev ića 21, Velika Gorica STRUKOVNO PODRUČJE Elektrotehnika PROGRAM OBRAZOVANJA Elektromehaničar – JMO, 042353 PRAKTIČNA NASTAVA ELMEP d.o.o Zajednički obrt, ELEKTROMEHANIČARSKI SERVIS Josip Matkov ić i Vinko Vugrinović, V. Gorica, A. K. Miošića 25B OSTALA ZNANJA I VJEŠTINE Pasiv no poznav anje engleskog i njemačkog jezika u gov oru i pismu. HOBI I INTERESI Sport, glazba, sve vezano uz elektrotehniku.

Matija Periša SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA VELIKA GORICA Marijan Kos

Marko Vrbelić TEHNIČKA ŠKOLA KARLOVAC Dragan Grgi ć

MarioKožul SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA KRALJA ZVONIMIRA KNIN Ante Duilo

Hasan Ahmić

Zovem se Hasan Ahmić.Rođen sam 13. 08. 1993. godine u Puli. Osnovnu školu završio sam u Čepiću gdje i živim. Sada pohađam 3. razred Srednje škole Mate Blažine Labin za zanimanje elektromehaničar. U slobodno vrijeme bavim se nogometom, vozim biciklu i družim se s prijateljima. Po završetku školovanja želja mi je da upišem IV. stupanj elektrotehnike i da se zaposlim u zanimanju kojega volim.

Hasan Ahmić SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE LABI N Alen Šestak

Paolo Načinović

Zovem se Paolo, živim u Labinu, rođen sam 18.03.1994 u Puli. Osnovnu školu završio sam u Labinu, a trenutno pohađam Srednju školu Mate Blažina također u Labinu sa zanimanjem elektromehaničar. Bavim se i sportom, treniram rukomet već 9 godina, član sam druge ekipe Mladog Rudara i isto tako igram za kadete II HMRL ZAPAD. U slobodno vrijeme najviše se družim s prijateljima. Velika mi je čast sudjelovati na državnom natjecanju te predstavljati svoju školu i grad. Nadam se da ću u budućnosti upisati i završiti studij Politehnike u Puli, te se zaposliti i s vremenom napredovati.

Paolo Nači nović SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE LABIN Alen Šestak

19

PRAVILNIK NATJECANJA U ČENIKA/ICA U ZANIMANJU ELEKTROM EHANI ČAR

Članak 1.

Svrha natjecanja je usporedba, razmjena isku stava i poticanje učenika i njihovih nastavnika u prenošenju, stjecanju i prezentaciji znanja, vještina i sposobnosti u području elektromehanike, radi promicanja zanimanja i unapređivanja odgojno-obrazovnog rada u elektrotehničkoj struci.

Članak 2.

Organizatori natjecanja su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i suorganizatori.

Članak 3.

Organizator i domaćin državnog natjecanja u školskoj godini 2010./2011. je Srednja škola Mate Blažine iz Labina.

Članak 4.

Natjecanje priprema i provodi Državno povjerenstvo za zanimanje elektromehaničar imenovano od ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a čine ga:

- Čedomir Ružić, ravnatelj škole domaćina, predsjednik

- Marija Marcelić, predstavnik Agencije za strukovno obrazovanje, tajnik

- Željko Brenčić, Srednja škola Mate Blažine Labin, član

- Dragan Radovanović, Industrijsko-obrtnička škola Pula, član

- Čedomir Griparić, TE Plomin, član

- Vladimir Rodeš, Elektrostrojarska škola iz Varaždina

Nastavnik - član povjerenstava ne može biti mentor učenika u zanimanju elektromehaničar na županijskom/međužupanijskom i državnom natjecanju.

Članak 5.

Zadaće povjerenstva su:

- Izraditi pri jedlog programa i pravilnik natjecanja - Izraditi zadatke za županijsko/međužupanijsko i državno natjecanje i utvrditi mjerila za

vrednovanje - Provesti natjecanje u skladu s programom, pravilima objavljenim u Katalogu natjecanja i

smotri učenika/ica u strukovnim predmetima i strukovnim područjima srednjih škola Republike Hrvatske i ovim Pravilnikom

- Pripremiti i tiskati materijale natjecanja - Analizirati natjecanje i izraditi Izvješće o provedenom natjecanju koje se dostavlja Agenciji za

stru kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih - Ostali poslovi koji proizlaze iz Odluke o imenovanju povjerenstva

20

Članak 6.

Predsjednik vodi sastanke i odgovara za rad povjerenstva.

Povjerenstva potvrđuju operativna tijela za provedbu natjecanja na prijedlog mentora učenika sudionika natjecanja.

Predsjednik povjerenstva obvezan je dostaviti Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izvješće o provedenom natjecanju, uključujući financijsko izvješće i primjerke zadataka sa županijskog i državnog natjecanja, najkasnije do kraja školske godine 2010./11.

Članak 7.

Na natjecanju sudjeluju redoviti učenici/ice trećeg razreda programa za zanimanje elektromehaničar. Učenici se natječu u znanjima, vještinama, samostalnosti i odgovornosti iz područja elektromehanike. Natjecanje se održava na tri razine:

1. Školska natjecanja 2. Županijska/međužupanijska natjecanja 3. Državno natjecanje

Članak 8.

Državno natjecanje će se održati 24.-25. ožujka 2011. u Srednjoj školi Mate Blažine u Labinu.

Županijska/međužupanijska natjecanja održat će se 23. veljače 2011. Školu domaćina županijskog/međužupanijskog natjecanja utvrđuju županije međusobnim dogovorom. Povjerenstvo za organizaciju županijskog/međužupanijskog natjecanja imenuje tijelo županije nadležno za poslove obrazovanja na či jem se području nalazi škola domaćin županijskog/međužupanijskog natjecanja.

Školska natjecanja održat će se 25. siječnja 2011.

Članak 9.

Na županijskom/međužupanijskom natjecanju imaju pravo nastupiti po dva učenika/ice iz sva ke škole s najboljim rezultatom postignutim na školskom natjecanju. Županijska/međužupanijska natjecanja održat će se prema sljedećem rasporedu županija i brojem učenika koji stječu pravo natjecanja na državnom natjecanju:

Redni

broj

Županije obuhvaćene međužupanijskim natjecanjem

Broj učenika koji stječe pravo natjecanja na državnom natjecanju

1. I. Zagrebačka, III. Sisačko-moslavačka, XXI. Grad Zagreb 1

2. II. Krapinsko-zagorska, V. Varaždinska, XX. Međimurska 1

3. IV. Karlovačka, VIII. Primorsko-goranska, IX. Ličko-senjska 1

4. VI. Koprivničko-križevačka, VII. Bjelovarsko-bilogorska,

X. Virovitičko-podravska

1

5. XI. Požeško-slavonska, XII. Brodsko-posavska 1

6. XIII. Zadarska, XV. Šibensko-kninska 1

21

7. XIV. Osječko-baranjska, XVI. Vukovarsko-srijemska 1

8. XVII. Splitsko-dalmatinska 1

9. XVIII. Istarska 2

10. XIX. Dubrovačko-neretvanska 1

Članak 10.

Na državnom natjecanju sudjeluje i jedan u čenik/ica iz škole doma ćina bez obzira na ostvareni rezultat na županijskom/međužupanijskom natjecanju.

U slučaju istog broja bodova ostvarenog na županijskom/međužupanijskom natjecanju, na državnom natjecanju sudjelovat će učenik/ica s većim brojem bodova ostvarenim iz praktičnog dijela natjecanja.

U pratnji učenika/ica na državnom natjecanju za svaku školu može biti 1 (jedan) nastavnik/ica.

Članak 11.

Škole prijavljuju svoje učenike/ice za međužupanijska natjecanja putem VETIS-a (Informacijskog su stava za upravljanje strukovnim obrazovanjem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) do 25. siječnja 2011., a nakon provedenog školskog natjecanja.

Članak 12.

Natjecanje sadrži teorijski (zadaci i pitanja) i prakti čni dio (rad iz zanimanja elektromehaničar).

Zadatke na teorijskom i praktičnom dijelu natjecanja učenici/ice rješavaju pojedinačno.

Svi sudionici natjecanja obvezni su pridržavati se naputaka za provedbu teorijskog i praktičnog dijela natjecanja i ostalih aktivnosti tijekom natjecanja.

Članak 13.

Na teorijskom dijelu natjecanja učenici/ice rješavaju zadatke i pitanja u trajanju od 60 minuta. Zadatke i pitanja učenici/ice će dobiti u omotnici neposredno prije natjecanja.

Članak 14.

Praktični dio natjecanja traje 120 minuta . Učenici/ice na radnoj plohi, prema odgovarajućim nacrtima i shemama rješavaju praktični zadatak. Svi učenici/ice imaju isti zadatak.

Članak 15.

Komisije za ocjenjivanje u svom radu primjenjuju definirana mjerila za vrednovanje uratka učenika/ice na teorijskom i praktičnom dijelu natjecanja. Zapisnik vodi član komisije.

Komisije rade samostalno bez upliva natjecatelja.

22

Članak 16.

Na teorijskom dijelu natjecanja zadaci i pitanja boduju se tako da za ispravno riješen zadatak učenik/ica dobiva definiran broj bodova.

Ukupni broj bodova koji se može osvojiti iznosi 50.

Članak 17.

Na praktičnom dijelu natjecanja za funkcionalnost, točnost i estetski izgled može se ostvariti 60 bodova, a za brzinu rada, samo ukoliko je uradak funkcionalan, do 6 bodova.

Ukupni broj bodova koji se može osvojiti je 66.

Članak 18.

Svi natjecatelji koristit će vlastiti alat i instrumente.

Članak 19.

Komisije za ocjenjivanje:

a) Ocjenjivanje na teorijskom dijelu natjecanja obavljat će komisije sa po 3 (tri) člana iz redova mentora/ica, a sastav komisije se određuje slučajnim odabirom (izvlačenje).

b) Ocjenjivanje na praktičnom dijelu natjecanja obavljat će komisije sa po 3 (tri) člana iz redova mentora/ica koji se odaberu metodom slučajnog odabira (izvlačenje).

Članak 20.

Učenici/ice imaju pravo nakon natjecanja i po objavi privremenih rezultata podnijeti žalbu u pismenom obliku na uočene nepravilnosti tijekom natjecanja i postupka ocjenjivanja.

Rok za podnošenje pismenih žalbi je 30 minuta nakon objave privremenih rezultata natjecanja.

Učenik/ica – natjecatelj/ica koji je podnio žalbu u pisanom obliku treba omogućiti uvid u rad.

Žalbe rješava Državno povjerenstvo za provedbu natjecanja.

Odluka Državnog povjerenstva je konačna.

Nakon žalbenog postupka objavljuje se ljestvica konačnog poretka s imenima učenika/ica.

Članak 21.

Prema ukupnom broju postignutih bodova proglasit će se 3 (tri) najuspješnija učenika/ice.

Lista najuspješnijih učenika/ica dobit će se zbrajanjem bodova koje je učenik/ica osvojio na teorijskom i praktičnom dijelu natjecanja.

U slučaju jednakoga broja bodova prednost imaju učenici/škole koji su osvojili više bodova na praktičnom dijelu natjecanja.

23

Članak 22.

Učenici/ice i škole za osvojeno 1. (prvo), 2. (drugo) i 3. (treće) mjesto dobivaju priznanja, a ostali učenici/ice pohvalnice.

Svi mentori/ice učenika/ica dobivaju zahvalnice.

Zajedno s priznanjima, nagrađenim učenicima/ama javno se dodjeljuju medalje, koje osigurava Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Članak 23.

Tumačenje Pravilnika daje Državno povjerenstvo za natjecanje.

Članak 24.

Pravilnik se dostavlja školama domaćinima županijskog/međužupanijskog natjecanja.

Predsjednik Državnog povjerenstva

24

Državno natjecanje u čenika u zanimanju

ELEKTROMEHANI ČAR LABIN 24. i 25. ožujka 2011.

Organizator natjecanja :

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Domaćin natjecanja:

SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE Tel.: 052/856-277

LABIN E-mail: ss-mate-blazine@pu.t-com.hr

BILTEN NATJECANJA

ožujak 2011.

25

VREMENIK DRŽAVNOG NATJECANJA UČENIKA

U ZANIMANJU ELEKTROMEHANIČAR

Labin 24.-25.03.2011.

Prvi dan Četvr tak, 24. ožujka 2011. Mjesto

do 12.00

Dolazak u Hotel Mimosa, smještaj. Ručak za sudionike državnog natjecanja. Polazak autobusom u Labin (13.30)

Rabac (Hotel Mimosa)

14.00-14.30 Okupljanje – doček natjecatelja, mentora i članova povjerenstva. Sastanak povjerenstva (kabinet elektrotehnike)

SŠMB (Školski restoran)

14.30-15.00 Svečano otvaranje natjecanja, himna, pozdravni govori, podjela biltena

SŠMB (Školski restoran)

15.00-16.00 TEORIJSKI DIO NATJECANJA (nakon ispita se testovi stavljaju u kuvertu i predaju predstavniku ASOO-a). Sastanak mentora (kabinet elektrotehnike).

SŠMB (Učionica br. 72)

16.00-17.00 Komisija ispravlja test iz teoretskog dijela natjecanja. Predaja ispravljenih testova predstavniku ASOO-a.

SŠMB (Kabinet elektrotehnike)

17.30-18.00 Objava rezultata teorijskog dijela natjecanja. Žalbe na teoretski dio natjecanja. Osvježenje za natjecatelje i mentore.

SŠMB (Školski restoran)

18.00 Odlazak u Rabac autobusom. Hotel Mimosa. Večera u restoranu hotela.

Rabac (Hotel Mimosa)

Drugi dan Petak, 25. ožujka 2011. Mjesto

07.00-08.00 Doručak učenika i mentora u hotelu Mimosa. Polazak autobusom u Labin (07.45)

Rabac (Hotel Mimosa)

08.00-08.15 Okupljanje natjecatelja i mentora u školskoj radionici SŠMB (Školska radionica)

08.15-08.30 Upute natjecateljima i priprema za izradu praktičnog zadatka SŠMB (Školska radionica)

08.30-10.30 PRAKTIČNI DIO NATJECANJA SŠMB (Školska radionica)

08.30-10.00 Posjeta Narodnom muzeju u Labinu-Stari grad za sve mentore

Labin (Stari grada)

10.30-14.00 Pregled i bodovanje praktičnih radova od strane komisije Školska radionica (Elektro)

11.15-14.00 Polazak autobusom u posjet Termoelektrani Plomin. Povratak autobusom (13.30)

Plomin

14.00-14.30 Objava rezultata i žalbe na praktični dio natjecanja. SŠMB (Školski restoran)

14.30-15.30 Ručak u restoranu škole SŠMB (Školski restoran)

15.30-16.15 Objava neslužbenih rezultata pod zaporkom i prijem žalbi. Rješavanje žalbi i objava konačne rang-liste. Prijenos rezultata na VETIS.

SŠMB (Školski restoran)

16.15-16.30 Objava službenih rezultata. SŠMB (Školski restoran)

16.15-17.00 Proglašenje pobjednika i službeno zatvaranje natjecanja. (SŠMB) Školski restoran

26

B i l j e š k e :