IMAM PRAVO

JESTI ZDRAVO

Sonja Karoglan Todorović | Darko Znaor

SONJA KAROGLAN - TODOROVIĆDARKO ZNAOR

ZAGREB2016.

ImAm PRAVO jEstI zDRAVO

1. PREDGOVOR2. HRANA I OKOLIŠ2.1 ŠtO jE PRObLEm?2.2 UtjEcAj PROIzVODNjE HRANE NA OKOLIŠ2.2.1 tLO2.2.2 VODA2.2.3 zRAK I KLImA2.2.4 bIORAzNOLIKOst3. HRANA I zDRAVLjE3.1 ŠtO jE PRObLEm?3.2 NEžELjENE tVARI U HRANI3.3 POžELjNE tVARI U HRANI4. EtIČKI AsPEKtI HRANE4.1 EtIČKA PItANjA I HRANA4.1.1 sOcIO-EKONOmsKA PItANjA I LjUDsKI RAD4.1.2 DObRObIt žIVOtINjA4.1.3 KORIŠtENjE GmO-A4.1.4 cEtA I ttIP4.1.5 NOVE tEHNOLOGIjE 5. PRAVI tROŠKOVI HRANE5.1 DA LI jE HRANA PREjEftINA?5.2 EKstERNI tROŠKOVI5.3 IzRAČUN stVARNIH tROŠKOVA6. EKOHRANA - RIjEŠENjE?6.1 zAŠtO EKOHRANA?6.2 OsNOVNI PRINcIPI EKOPOLjOPRIVREDE I EKOHRANE6.3 PROIzVODI LI EKOPOLjOPRIVREDE zDRAVIjU HRANU?6.4 mOžE LI sE EKOHRANOm NAHRANItI sVIjEt? 6.5 tRENUtAČNI RAzVOj U HRVAtsKOj I sVIjEtU7. POtROŠAČI POstAVLjAjU NOVE tRENDOVE7.1 POKREtI LOKALNE HRANE I URbANOG VRtLARstVA7.2 sLOw fOOD7.3 fAIR tRADE7.4 zAjEDNIcOm PODRžANA POLjOPRIVREDA7.5 INsPIRAtIVNI PRImjERI

P O G L A V L J A

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

6

HR

AN

A I

OK

OLI

ŠU

TJEC

AJ

PR

OIZ

VOD

NJE

HR

AN

E N

A O

KO

LIŠ

01

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

7

Poljoprivreda se tiče sviju nas! Poljoprivreda proizvodi živežne namir-nicezaljude,hranuzastokutesirovinezaindustriju.Noonaistotako«proizvodi»iprirodu(biološkuraznolikostikrajobraz)teokoliš.TrećinapodručjahrvatskeNacionalneekološkemreže,koja jedioSveeuropskeekološkemreže,protežeseprekopoljoprivrednogzemljišta!Poljoprivre-dajeiizuzetnovažančimbenikonečišćenja,odnosnoočuvanjakakvoćevoda,tlaizraka,testabilnostiklime.Primjerice,92postoantropogenogpritiskadušikanahrvatskevodneresursepotječeizpoljoprivrede(Znaor,2008),kaoi94postoemisijaamonijaka(AZO,2009a),70postodidušiko-vaoksida(AZO,2009b)i26postoemisijametana(AZO,2009c).

Tlo je osnov svake, pa tako i ekološke poljoprivredne proizvodnje.Agro-tehničkemjerekojepromjenjujemoupoljoprivrediznatnoutječunakakvoćuiplodnosttla.Međunjima,natlonajvišeutječuobradatla,gnojidba,plodored,navodnjavanje iprimjenasredstavazazaštitubilja(pesticida).Obrada tlaneadekvatnimoruđima,u stanju kada je tlo iz-razitosuho,anaročitovlažno–uništavafizikalno-mehaničkasvojstvatla,sabijaga te smanjujenjegovkapacitet zaprihvat zraka i vode ipotičeeroziju.Uzakplodorednarušavaplodnosttla,njegovustrukturuisadržajorgansketvaritepotičeeroziju.Dugotrajnaprimjenamineralnihgnojiva,naročitoureje,potičekiselosttla,smanjujedostupnostodređenihbiljnihhranivaismanjujesadržajorgansketvariutlu.Mineralnafosfornagnoji-vaproizvedenaizsirovihfosfatakojisadrževećeprimjeseradioaktivnih

Utjecaj poljoprivrede na tlo

HRANA I OKOLIŠ

UtjEcAj PROIzVODNjE HRANE NA OKOLIŠ

Proizvodnja hrane značaj-no utječe na stanje okoliša (Foto: M. Vaidyar)

Utjecaj na tlo

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

8

tvaripovećavajuradioaktivnosttla(iposljedičnovode).Mineralnagnoji-vasvisokimsadržajemkadmijaiarsenaonečišćujutlateškimmetalima.No,doonečišćenjatlateškimmetalimamožedoći ignojemstokekojajehranjenakrmivimaobogaćenimaaditivimakojisadržeteškemetale.Ovoječestslučajnaročitousvinjogojstvu.Gnojidbanedozrelimstajskimgnojem(naročitognojnicomignojovkom)uništavagujaviceutluipotićenjegovukiselost.Navodnjavanječestopotičezaslanjivanjetla,aprimje-nasredstavazazaštitubiljanarušavamikrobiološkuiopćenitobiološkuravnotežutlajeruništavabrojnestanovniketla.Uekološkojpoljoprivre-di,skrbzaodržavanjeplodnostitlajeusredištupozornostisvakogistinsk-ogekološkogpoljoprivrednika.

UHrvatskoj,nažalost,nepostojisustavkojimbiseinformacijeokakvoćitlanakvalitetaniponovljivnačinprikupljaleiobrađivale,testogautjecajpoljoprivrednihaktivnostinastanjetlanijemogućekvalitetnoprocijeniti(kvantificirati).UHrvatskojsuzapotrebedetaljnihistraživanjazarazličitesvrhe,npr.melioracijskeiznanstveno-istraživačkeprikupljenibrojnipo-daciopolljoprivrednomtlu.No,tisepodacinalazenarazličitimmjesta-utijelimadržavneuprave,znanstveniminstitucijamaisl.,tenajčešćenisupohranjeniuelektronskomobliku,pasustogaitežedostupni.PremdaHrvatska ima propise koji definiraju granične vrijednosti onečišćujućihtvari koje određuju stupanj onečišćenja tla, kao imehanizme za prik-upljanje, dostavu, obradu i dostupnost podataka – organizirani sustavmotrenjanijeuspostavljenradinedostatkafinancijskihsredstava.

Prema dostupnim podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, upogledustanjapoljoprivrednogtlauHrvatskojmoguće jezaključitisli-jedeće:

• Antropogeno zakiseljavanje zbog kiselih kiša, intenzivne gnojidbemineralnim iorganskimgnojivima,odvija sena svimpoljoprivred-nimtlima.

Površinsko navodnjavanje poti če eroziju i zaslanjuje tlo (lijevo. Foto: Ecologica). Vizualna inspekcija stanja tla (desno. Foto: Ecologica)

manjak informacija o stanju tla

Najizraženiji problemi

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

9

• Procjenjujesedajeprocesimaerozijezahvaćeno48%poljoprivred-nogazemljišta.Postojećestanjeerozijezemljištaproizlaziizprirod-nihčimbenika(tlo,klima,reljef,vegetacija),teantropogenihutjecajananjih.Osimnepovoljnogsmjeraobradbetla(čestozbogusitnjeno-stiparcela), u kontinentalnim slivovimaproblem je i sve veća zas-tupljenost jarina rijetkoga sklopa. Šezdesetihgodinaprošloga stol-jeća podjednaku zastupljenost na obradivim površinama imale suoziminei jarine,dokpodatci iz2003.godinepokazujudasujarinezastupljenenaoko40%obradivihpovršina,aoziminesamona20%.Takođerjenepovoljantrendsmanjenjapovršinapodkrmnimusjevi-ma,štododatnopospješujeerozijskeprocese.

• Sustavnaistraživanjakoncentracijeteškihmetalaupoljoprivrednomzemljištuprovedena suu samouZagrebačkoj županji.Odukupnoistraživanih 630 lokacija, poljoprivredno zemljište onečišćeno jena79 lokacija (12,5%).Od toga,na68 lokacija (86%),utvrđeno jeonečišćenje samo jednim teškimmetalom.Nadalje, osam lokacija(10,1%)onečišćenojedvama,asamotrilokacije(3,9%)onečišćenesutrimateškimmetalima.Odukupno79onečišćenihlokacija,46senalaziuvinogradarskojregiji,gdjejetlopretežnoonečišćenosamobakrom.Premakriterijimazaekološkubiljnuproizvodnju,odukupnoanaliziranihlokacija,384(61%)jenepogodnozaekološkuproizvodn-ju.Odukupnogabrojanepogodnihlokacija,77%nepogodnojezbogprevelikekoncentracijejednogailidvateškametala.

• Pedološkasuša,tj.manjakkorisnevodeutluraste.Dugotrajnepe-dološkesušeuvjetujudegradaciju tla, smanjenjeaktualneplodno-sti tla, smanjenje prinosa kultiviranih biljaka, smanjenje prirasta isušenješumskogadrveća,većuopasnostodšumskihpožara,tevećupotrošnjuvodeza redovito i/ilidopunskonavodnjavanje.Godišnjevrijednostimanjkakorisnevodeutluučestalijesuutoplomedijelugodinetravanj–rujan.NapodručjukontinentalneRHjačesuizraženitrendovipojavemanjkakorisnevodeutlu,posebnonaosječkomepodručju.

• UHrvatskoj,čakinajplodnijapoljoprivrednatlagubesvojproizvod-nikapacitet.PoljoprivrednifakultetuOsijekugodinamapratistanjepoljoprivrednih talauOsječko-baranjskoj županiji, području s tlikakojasumeđunajplodnijimauHrvatskoj.Nažalost,postojećipodaciukazuju na zabrinjavajuće trendve. Poljoprivredna tla Osječko-ba-ranjske županije imaju razmjerno malo organske tvari (humusa) ipriličnosukisela.Svegaoko1%poljoprivrednihpovršinaimasadržajhumusaiznad3%,štosesagronomskogmotrištasmatradonjomop-timalnomgranicomplodnosti.

sadržaj teških metala

sve suhlja tla

Opada plodnost i najplodnijih tala

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

10

Bez vode - nema poljoprivredne proizvodnje! Voda je najvažniji(ograničavajući)čimbenikprirastuiuzgojubiljakaiživotinja.Sdrugepakstrane,većinamjerakojeseprimjenjujuupoljoprivredištetnodjelujenakvalitetuikoličinuraspoloživenamvode.Ovdjeuprvomreduubrajamognojidbumineralnimiorganskimgnojivima,zaštitubilja(primjenupesti-cidima),obradutla,uzgojstokenavelikimstočnimfarmama,tenavodn-javanje.Sveovemjerepotencijalno,ilistvarnougrožavajuvodu.Uodno-sunavodu,poljoprivredaje,zarazlikuodostalihljudskihdjelatnosti(npr.industrije),uvrlonezahvalnupoložaju.Onaje,naime,istodobnouzrokižrtvamanjkaionečišćenjavode.

Poljoprivredna tla Os-ječko-baranjske županije su među najplodnijima u Hrvatskoj. No, prilično su zakiseljena (gore) i ima-ju nizak sadržaj humusa (dolje) (Izvor: Vukadinović, 2014)

Utjecaj na vodu

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

11

Uzgojbiljakaiživotinjatrošivelikekoličinevode.Vodačini70-80%tje-lesnetežinevećineživotinja.Rajčicasesastojiod90%vode,kukuruzod80%,astablo70%.Zaproizvodnjulitremlijekakravatrebapopitioko4litrevode.Nodabikravauopćemogla ‘proizvoditi’mlijeko,mora jes-tikrmu,začijuproizvodnju jeopetpotrebnavoda.Takojenakrajuzaproizvodnju litremlijekapotrebnoutrošitioko1000 litaravode. Sveu-kupnukoličinuslatkevodekojutrebautrošitizanekiproizvodiliusluguzovemo još i „vodenimotiskom“.Unačelu, stočarskaproizvodnja trošiznatno veće količine vode negoli biljna. U biljnoj proizvodnji naročitozahtjevnajestakleničkaproizvodnjapovrća-početvornommetrutrošiblizu5litaravodenadan.Nodalekonajviševodejepotrebnozaproiz-vodnju goveđegmesa.Ovisnoo načinuproizvodnje, za 1 kg nužno jenevjerojatnih15.000-100.000litaravode!

Poljoprivreda kao potrošač vode

Proizvodnja hrane ima ve-liki “vodeni oti sak”(Foto: Matador Network)

Količina vode potrebna za proizvodnju pojedinih poljoprivrednih proizvoda (prema Gleick, 2008. i UN-ESCO, 2004.)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

12

Za navodnjavanje koriste se površinske i podzemne vode (Foto: MIT)

Budućidakoličinaiučestalostoborinaumnogimkrajevimanezadovol-java potrebe poljoprivredne proizvodnje za vodom, poljoprivrednicimorajukoristitinavodnjavanje.Usvjetskimrazmjerimananavodnjavan-jeotpadačak65%sveukupnekoličinevodekoju ljudicrpe iz tekućih istajaćihvodatepodzemnevode.Usporedberadi, industrijatroši25%,a domaćinstva svega 10%ukupno korištene vode. Dakako, ovdje pos-tojeogromneregionalnerazlike.Takonpr.oko85%ukupnozahvaćenevodeuSAD-u iAfriciotpadanapoljoprivredu.NouEuropiovo iznosisvegaoko25%.Naročitozabrinjavajućeještosezanavodnjavanjekoristiipodzemnavoda.Razinaovevode,kojuinačezbognjezineprirodeiiz-razitosporogprocesanastankanazivamojošifosilnomvodom,drastičnoopadaumnogimpodručjimasintenzivnompoljoprivrednomproizvodn-jom.Takosenpr.uSAD-u,prirodnimobnavljanjemnagodinuuspijena-doknaditisvega0,1%odkoličinekorištenepodzemnevode.UHrvatskojse za navodnjavanje koristi oko 20 milijuna m3 vode, što predstavlja2-3%ukupno korištene vode.Navodnjava se svega 0,7%poljoprivred-nihpovršina,anajčešćekorištenavodazanavodnjavanjejepovršinskavodaizrijeka,jezerailispremnikarazličitihveličina.PoljoprivrednomtluuHrvatskoj,zaoptimalneprinose,prosječnonedostajeoko60litarapočetvornommetru.

Površinskavodakojomsenavodnjavajuuzvodneregije,bezvodeostavl-jajunizvodnapodručja.Aonasuobičnobogatamočvarnimekosustavi-ma,kojabezvode,svog“sokaživota”, jednostavnoodumiru.Nažalost,gospodarskoj i ekološkoj važnostimočvarnih područja ni danas se neposvećujedovoljnopozornosti.Močvarnapodručjapravesuriznicebi-ološke raznolikosti,anjihovasposobnostpročišćivanjavodeod različi-tihoblikaonečišćenjajeneprocjenjiva!Navodnjavanje,dakle,uzrokujedvostrukuštetu:

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

13

1. smanjujeraspoloživekoličinepodzemneipovršinskevode(naročitonizvodno);

2. zbog smanjene količine vode uzrokuje povećanje koncentracijeonečišćujućihtvari.

Velikisustavizanavodnjavanje(brane,akumulacije,kanalnamreža,cje-vovodiidr.)predstavljajukapitalneinvesticijeinajčešćeihfinanciradrža-va.Dakako,novcemporeznihobveznika.Premdasedioulaganjapovratiputemrazličitihoblikavodnihnaknada,tiiznosinipribližnonisudovoljnizapovratnovcaizulaganjaipripadajućihkamata.Štoviše,iznosvodnihnaknadačestonijedovoljannizasamoodržavanjesustava.Također,tre-baimatinaumudauvećinizemaljapoljoprivredniproizvođačivoduzanavodnjavanjeplaćajupoizuzetnoniskim(običnosubvencioniranim)ci-jenama,akorištenjepodzemne,ilivodeizobližnjihkanala,nerijetkojesasvimbesplatno.Uvremenukadasmosuočenisopasnostimakojenoseklimatskeprom-jene,svejerazvidnijedavodenemadovoljnozasvestanovnikeZemlje.Stogajesasvimizvjesnodaćepolitičarinastojatikorištenjevodeizpol-joprivredepreusmjeritiudrugesektore,naročitoupodručjeindustrijeistanovništva(naselja).Vodajednostavnopostajepreskupa“sirovina”zapoljoprivrednuproizvodnju.PrimjerizKine,zemljeukojojzbogmnogo-brojnogstanovništvaiskromnihvodnihresursa,vodapostajesvedrago-cjenija,najboljepokazujeočemujeriječ.Zaproizvodnju1kgpšenice,čijajetržišnavrijednostuKinioko1,5kn,potrebnojeutrošitioko1000litaravode.Notaistakoličinavode,upotrijebljenauindustriji,uprosjekustvaravrijednostodoko85kn,dakle,70putaviše!

Poljoprivredajevrloznačajanizvoronečišćenjavodehranjivimtvarima,sredstvima za zaštitu bilja (pesticidima), mikroorganizmima i genets-ki preinačenimorganizmima.U nekim slučajevimapoljoprivreda voduonečišćuje i teškimmetalima, uljima, gorivom i mazivima te radioak-tivnimtvarima.Sektorjetokojivišenegoliijedandrugivoduonečišćujedušikom(nitratima),fosfatimaisredstvimazazaštitubilja(pesticidima).UEuropipoljoprivredačini višeodpolovine sveukupnogpritiskaduši-kana vodne resurse (grafikon2.). Kada je riječo samoantropogenimizvorimadušika,udjelpoljoprivredeupritiskunavodneresursejošjeiveći-čak63%.Također,poljoprivredajenajvećipojedinačniizvorpritis-ka fosforom. Oko 41% ukupnog, odnosno 45% antropogenog pritiskaeuropskihvodnih resursa fosfatimapotječeodpoljoprivrede.Noosimsame poljoprivrede, vodu onečišćuje i proizvodnja poljoprivrednih in-puta:industrijamineralnihgnojiva,sredstavazazaštitubilja(pesticida),veterinarskihpripravaka,stočnihkoncentrataidr.

Poljoprivreda kao onečišćivač voda

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

14

mineralna gnojiva

Udio poljoprivrede u uk-upnom pritisku dušika na vodne resurse pojedinih zemalja, odnosno slivova (prema EAA, 2005. i Znaor, 2008.).

Mineralnagnojivavoduonečišćuju,prijesvega,hranjivimtvarima:duši-komifosforom.Hranivakojasenalazeumineralnimgnojivimavrlolakosutopivauvodi.Procjeđivanjemvodeudubljeslojevetla,hranjivetvariseizravnounoseupodzemnuvodu.Zarazlikuodkalija,inaročitofosfora,kojiimajujakutendencijuvezivanjanačesticetla,dušičnispojevi(nitratiiamonij)vrlosumobilniuvodenojotopinitlailakozavršavajuupodzem-nojvodi.Upovršinskevodehranjivetvaridospijevajupovršinskimotje-canjem,drenažnomvodom,erozijomtla,aponekadiizravnimunosom(npr.zbograzbacivanjamineralnihgnojivauzrubovevodotoka).Koliko će hraniva završiti u površinskoj ili podzemnoj vodi, ovisi o sl-jedećimčimbenicima:

• gnojidbi:vrstiikoličinignojivatenačinuivremenuprimjene;• vrstitla:izpropusnijegtla,npr.pjeskovitog,gubitakhranivajeveći

negolinatežimtlima-ilovačamaiglinama;• klimatskimuvjetima:upodručjimasvišeoborina ispiranjehraniva

jeintenzivnije;• godišnjemdobu:urazdobljusvišeoborina i izvanvegetacijskese-

zonegubitakhranivajeveći;• uzgajanojkulturi,odnosnogustoćivegetacijekojapokrivatlo:gubi-

takhranivauokopavinamajevećijenegolinatravnjacimagustogavegetacijskogpokrovaikorjenovemreže.

• obilježjimasamihhraniva:dušičnispojevisuznatnomobilnijiodka-lijevih,tenaročitoodfosfornihspojevakojisučvrstovezaninačes-tice tla idočijeg ispiranjadolazi samokodpotpunogzasićenja tlafosforom.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

15

Gnoj životinjskog podrijetla

Poljoprivreda može biti uz-rok onečišćenja vode (Foto: Dan Shapley)

Osimhranivima,mineralnagnojivavodumoguonečistitiiteškimmet-alimateradioaktivnimelementima.Naime,svamineralnagnojivakojasadrže fosfor (NPK i PK formulacije)proizvedena su iz sirovih fosfata -rudekojaprirodnosadrživećeilimanjeprimjeseteškihmetala(naročitoproblematičanjekadmij)iradioaktivnihelemenata.Čistoćasirovihfos-fataodovihprimjesauvelikeodređujenjihovucijenu.Stogaproizvođačimineralnih gnojiva u zemljama s manjom platežnom moći većinomkupujuupravo jeftinije,aliekološkinepovoljnije sirove fosfate svećimprimjesamaneželjenihtvari.Dugotrajnauporabavećihkoličinamineral-nihgnojivaproizvedenihodovakvihfosfatamožedovestidopovećanihkoncentracija.

Gnojživotinjskogpodrijetlavodumožeonečistitiprvenstvenohranivima,aliponekadipatogenimmikroorganizmima.Naročitoproblematičnasutekućaipolutekućagnojiva.Zarazlikuodkrutogstajskoggnoja,ovasubogatalakorazgradivimoblicimadušikaibrzoprodiruudubljeslojevetla(naročitokodtlalakšeteksture,poputpijeskaisl.).Puteviunosahranivau vodu istovjetni suonimakodmineralnih gnojiva, aunos jenaročitonaglašenprinemarnomgospodarenju.Životinjskignojupovršinskojvodizavršavaiotjecanjemizstočnihnastambi,odnosnosgnojišta.Nažalost,imaiprimjeranjegovanamjernogizravnogunosaupovršinskevode.Ovojenajčešćeslučajnagospodarstvimasvelikimbrojemstoke,amalopol-jodjelskihpovršina.Ukolikognojnijedovoljnodugo i dobrodozrio (fermentirao),unosomvećihkoličinagnojaurazmjernomalukoličinuvode(npr.lokve,potoci,kanaliisl.),možedoćidoprevisokekoncentracijeirazmnožavanjapato-genihmikroorganizama,uzročnikabolesti.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

16

sredstva za zaštitu bilja

tlo Doonečišćenjavodeupraksi,zapravo,dolazinajčešćetakodaonečišću-jućetvarinajprijedođuudodirstlom,atekpotomuvodu.Noisamotlo,bezobzirajelitretiranopoljoprivredniminputima(gnojiva,herbicidiisl.),možebitiizvoromonečišćenjavode.Riječjeoonečišćenjupovršin-skevodeerodiranimčesticama tla, teonečišćenjupodzemnevodeni-tratima koji potječu od razgradnje (mineralizacije) organske tvari tla,odnosnobiljnihostataka.Erozijijenajpodložnijipovršinski(humusni)slojtlakojijebogathranivima.Česticetlalakoapsorbirajuonečišćujućetvari(pesticide,teškemetale,patogenemikroorganizmeidr.),kojeprocesomerozijedospijevajuupovršinskuvodu.

Razgradnjom organske tvari tla te biljnih ostataka nastaju anorganski,lakotopividušičnispojevi,kojisebrzoispiruupodzemnuvodu.Dost-varanjaznačajnijihkoličinadušikanaovajnačindolazinaročitopriuzgo-juleguminoza.Riječjeoporodicibiljakačijisunajpoznatijipredstavnicidjetelineimahunarke.Tebiljkeimajusposobnosttzv.biološkefiksacijedušika.U simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium, na svom korijenustvarajusićušnekvržicepunedušika.Razgradnjomovihkvržicadolazidooslobađanjadušikaipovišenihkoncentracijauvoditla.NekeleguminozebiološkomfiksacijomdušikamoguvezatiivišestotinakgN/ha(lucernaido500kgN/ha).Utluse,pomoćuodređenihbakterijaiplavozelenihalgi odvija i tzv. nesimbiotska fiksacija dušika.No ona je, u usporedbisbiološkom,simbioznomfiksacijom,razmjernoneznačajanizvordušika(veže4-30kgN/ha).

Manjekoličinedušikanapoljoprivrednatladolaziiputemsuhe(lebdećečesticeprašine)imokre(oborine)atmosferskedepozicije.UNizozemskoj,BelgijiisjevernojNjemačkoj,najintenzivnijimeuropskimstočarskimregi-jama,ova vrijednostdosiže i 50-60 kgN/hagodišnje, dokuHrvatskojuprosjeku iznosi 10-12 kgN/ha (premdapostoje značajne regionalnerazlike).

Usredstvazazaštitubilja(pesticide)ubrajamovelikuskupinu,većinomsintetičkiproizvedenihpripravakakojisekoristeuzaštitibiljaodnamet-nika (insekticidi, i dr.), biljnih bolesti (fungicidi) te u suzbijanju korova(herbicidi). Ovisno o njihovoj konzistenciji, topivosti u vodi, vremenurazgradnjeinekimdrugimznačajkama,sredstvazazaštitubilja(pestici-di)moguzavršitiupovršinskoj(površinskootjecanje,erozija)ilipodzem-nojvodi(ispiranje).Doonečišćenjavodemožedoćiizbogneodgovornogispiranjaprskalicazazaštitubilja, zakopavanjem,odnosnobacanjemuvoduambalažeilipreparatakojimajeistekaoroktrajnosti.Problemzavodepredstavlja i korištenje sredstava za zaštitubiljanabazibacilovi-rusa,budućidajošuvijeknijedovoljnopoznatokakvajenjihovadaljnjasudbinanakonštozavršeuvodi.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

17

Posljedice onečišćenja voda poljoprivrednom proizvodnjom

Nemarom ili nepravilnim skladištenjemnaftnih derivata,maziva imo-tornih ulja na poljoprivrednim gospodarstvima takođermože doći doonečišćenjavode.Istovrijediizaveterinarskepripravke,većinakojihjeizrazitoopasnazavodu (zakonskipropisikojiodnjih štitevodu teksuunastajanjuiuEU-u).Također,vrlojeopasnoukolikouvodudospijeiiscjedak iz silažnih jama,budućida je zanjegovu razgradnjupotrebnaogromnakoličinakisikakojiondaponestanevodenimorganizmima.Doonečišćenjavodanapoljoprivrednomgospodarstvumožedoćiisamomvodomodpranjastočnihnastambi.

Onečišćenavodauzrokujezdravstveneproblemekodljudi,stokeidivl-jači.Uzročnikjeibrojnihekološkihproblemauakvatičkimekosustavima.Visokakoncentracijanitrataupitkoj vodikod ljudiuzrokujehemoglib-iniju.Uprocesuprobave,nitratisepododređenimuvjetimamogupret-voritiunitrite.Onioksidirajuželjezouhemoglobinutetakosprječavajunormalnuopskrbukrvikisikom.Kaoposljedicadolazidotrovanja,aštojenaročitoizraženoiopasnokoddojenčadi.Kodnjihovajprocesnerijet-koizazivagušenjeismrt(tzv.blue-babysindrom).Dugotrajnounošenjevisokihkoncentracijanitratauljudskiorganizamuzrokujenastanakdese-takvrstarakainekihdrugihbolesti.Nazdravljerazornomogudjelovatiiteškimetaliteradioaktivnostkojajeprisutnausirovimfosfatima.Sekološkogmotrišta,dotokonečišćujućihtvariupovršinskeipodzemnevodejenepoželjanjeruzrokuje:• eutrofikaciju-pojavukojaseočitujeuekscesnomrastuvodenogbilja i cvjetanju algi (luče toksine).Ovo narušava ravnotežu akvatičkihekosustava,uzrokujepomorribaidrugihorganizamatesmanjujeplov-nostbrodovairekreacijskuvrijednostvode;• pomanjkanje kisika i pojačanu koncentraciju tvari toksičnih zavodenufaunu(npr.razgradnjaamonijaka injegovakoncentracijauko-

Onečišćena voda može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi (Foto: Dreamstime)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

18

ličinamavišimod0,2mg/Lubijavećinuriba,tesmanjujekisikuvodi);• sveukupnonarušavanjeravnovjesjavodenihekosustava;• odbojanokusimirisupitkojvodi.

Erodiranečesticetlauzrokujuprekomjernozamućivanjevodaistvaranjesedimenata,zbogčegasesmanjujegospodarska,ekološkairekreacijskavrijednostvoda.Erodiranotlozamućujevoduismanjujedotoksvjetlosti,tesetaložinaribamaiostalimvodnimorganizmima.Svetoizrazitoneg-ativnodjelujenaopćuproduktivnostifunkcijuvodnihorganizamaivoda.Noposljediceerozijenisu samoekološke i rekreativne,veću jednakojmjeriigospodarske.Taložećisenadnurijekaijezera,sedimentismanjujuprihvatnikapacitetriječnihkoritazavodu,zbogčegadolazidoučestali-jihpoplavaipotrebezagradnjomsvevećihnasipa.Nadalje,sedimentierodiranogtlasprječavajuplovnostbrodovateumanjujuproizvodnju iotežavajuradhidrocentrala,uređajazapročišćivanjevoda ivodovoda.Čišćenjesedimentiranogtlajeizuzetnoskupoisloženo!

Onečišćivanjepodzemnevode(čini65%zahvaćenepitkevodeuEU-15)problematično je prije svega zbog spore obnove vodonosnika. Processamopročišćenja i ponovnog uspostavljanja ekološkog ravnovjesja upodzemnimvodamamožetrajatidesetljećima.Ovisnoohidrogeološkojstrukturi, nitratimaponekad treba i višedesetljećadaprocjeđivanjemdopru do dubine s koje crpimo pitku vodu. Kako je prosječna starostpodzemnevodekoja seu zemljamaEU-akoristi zapiće40godina, todanasizmjerenevrijednostionečišćenjapitkepodzemnevodenitratimaodražavajustupanjonečišćenjaodprijevišedesetljeća,anepostojeće.

Poljoprivredajeiizvoronečišćenjazraka.Doemisijeonečišćujućihtvariuzrakdolaziprvenstvenouslijedgospodarenjastajskimgnojem,emsijaizpoljoprivrednog tla,adjelimnice iuslijeduporabepesticida.Poljop-rivredajenaročitoznačajanizvoremisijeamonijaka.Oko90%ukupnihemisijaamonijakauHrvatskojpotječeizpoljoprivrede–prijesvegaodstočarstvaiupotrebemineralnihgnojiva.Svinjesunajvećipojedinačniiz-voremisijeamonijakauHrvatskoj.Čineoko25%ukupnihemisijaamoni-jaka,aperaddodatnih15%.Amonijakmožeimatinegativanučinaknaljudsko zdravlje (prije svega respiratorni sustav), ali i izravan toksičanučinaknadrvećeidrugoraslinje(kiselekiše!).Naročitoosjetljivisuliša-jevi,mahovineicrnogorica.Emisijeamonijaka(kiselekiše)moguoštetitilišće i usporiti rast bijaka. Procjenjuje sedaekonomska šteta kojuuz-rokujeamonijakizhrvatskepoljoprivredeiznosioko350milijunaEUR-anagodinu,štoodgovaraiznosučetvrtinedodanevrijednostikojustvarahrvatskapoljoprivreda.Kadaseonečišćenjezrakaizražavauekvivalen-

Utjecaj na zrak i klimu

Poljoprivreda onečišćuje zrak

... naročito amonija-kom

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

19

timakiselosti,hrvatskapoljoprivredajeizvoroko40%svihonečišćenjazakiseljavajućimtvarima(SOx,NOxandNH3).Poljoprivredaonečiščujezrakilebdećomčesticama.No,unapoljoprivreduotpadasvegaoko6%ukupnihemisijalebdećihčesticauHrvatskoj.

PodacioemisijamaNH3(amonijaka)uekološkomgospodarenjusuos-kudni.No,postojećipodaci sugerirajudasuoveemisijeniženego liukonvencionalnomgospodarenju.Prijesvega,gustoćastočnogfondanaekološkimgospodarstvimajeograničenaiobičnojeznatnomanjanegoli na konvencionalnima. Nadalje, na dosta ekoloških gospodarstava,stočnenastambesudizajniranetakodastokaležinaslami,anenabet-onu,gumi ili sličnimmaterijalima.Slamadobroupija izmet imokraću,čimesemanjujegubitakamonijakauzrak.No,dalekonajvažnijidoprinossmanjenjuemisijaamonijakauekološkojproizvodnjijesukrmiva.Naime,uekološkomuzgoju,dodatakproteinskihdijelovakrmnimobrocima jeograničen.Stogaseekološkiuzgojenastokahranismanjebjelančevinatenjenizmetiurinposljedičnosadržemanjedušičnihspojeva.Stogasuiemisijeamonijakaizekološkihstočnihnastambiiekološkoggnojanižeodonihukonvencionalnomuzgoju.

Stoka iz ekološkog uzgoja onečišćuje zrak manje od one u konvencionalnom (Fotografi je: Ecologica, lije-vo i EFNCP, desno)

Mnogi ekološki poljop-rivrednici injektiraju gnojo-vku izravno u tlo. Ovo sman-juje emisije amonijaka i do 80% (Fotografi je Abbey, lije-vo i Ecologica, desno)

manje emisije amoni-jaka iz ekološke proiz-vodnje

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

20

Ekološka poljoprireda troši manje energije

Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

Energetskaučinkovitostekološkepoljoprivredejeobičnoviša(oko30%-50%)odučinkovitostikonvencionalneproizvodnje.Ovomenaročitodo-prinsinekorištenjemineralnihgnojiva, za čijuproizvodnju jepotrebnoutrošitijakopunoenergijeizfosilnihgoriva.Zaproizvodnju1kgdušikaumineralnomgnoju trebautrošiti40-50MJ (oko1 litardizela ili 1 kgplinametana).No,za1kgdušikakojiproizvededjetelina–čestakulturauplodoredumnogihekološkihgospodarstava,potrebnojeutrošitisvega15MJ,dakle,oko3putamanjeenergije.Smanjenokorištenjeindustri-jskihkrmivauekološkomstočarstvutakođerdoprinosiboljojenergetskojučinkovitostiekološkoguzgoja.Obradatla,točnijekontrolakorova,jednajeodrijetkihagro-tehničkihmjeraprikojimaekološkaproizvodnjakoristivišeenergijenegolikonvencionalna.Naime,zbognekorištenjaherbicida,uekološkomuzgojunajčešćeseprimjenjujemehaničkakontrolakorova,kojaiziskuječešćuobradutlatestogaivećupotrošnjudizelskoggoriva.

Zarazlikuodvećineostalihljudskihdjelatnosti,poljoprivredajeistovre-meno i uzročnik i žrtva klimatskih promjena. Jedan je od sektora kojićepretrpjetinajvećešteteodposljedicaklimatskihpromjena.Odstak-leničkih plinova koje pokrivaOkvirna konvencijaUjedinjenih narodaopromjenamaklime(UNFCCC),poljoprivreda je izvor triplina:ugljičnogdioksida (CO2),metana (CH4) i didušičnog oksida (N2O).UHrvatskoj,poljoprivrednaproizvodnjasudjelujes10,5postouukupnojemisijistak-leničkihplinova.No,udiopoljoprivredeidijelapripadajućihjojvertikalnovezanihindustrija iusluga,tzv.”uzvodnihsektora”kojiomogućujupol-joprivrednu proizvodnju: energetike, industrije poljoprivrednih inputa,trgovine, prijevoza, istraživanja, obrazovanja, savjetodavnih, veterinar-skihiadministrativnihuslugačinioko17postoukupnihhrvatskihemisijastakleničkihplinova.Kadabiseovomepribrojileiemsije“nizvodno”odpoljoprivrednog gospodarstva – prijevoz poljoprivrednih proizvoda doprerađivačkihpogona,njihovaprerada,skladištenje,prijevozdodistrib-utivnihcentaraitrgovinenamalo,teemisijekojenastajuusljedprijevozapotrošačadotrgovinaiprijevozhranedomjestastanovnja,mogućejedaukupneemisijekojesuusvezishranomdosežui30-40postoukupnihemisijastakleničkihplinovaRH.Inače,poljoprivredajeuHrvatskojizvoroko70postoseukupnihemisijadidušikovaoksidaioko25postosveuk-upnihemisijametana.Procjenjujesedaekološkitrošakkojinastajeusl-jedemisijestakleničkihplinovaizsektorahrvatskepoljoprivredeiznosioko550milijunakunanagodinu.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

21

Voda u tlu i povišene temperature

Opažene agro-klimatske promjene

Gnojidba mineralnim gno-jivima, naročito urejom je velik izvor emisija amoni-jaka

Poljoprivreda je izravno izložena vremenskim prilikama, odnosno kli-matskimpromjenama.Razvojbiljakaistokegotovoucijelostijeodređensadržajemvodeutlutetemperaturomzraka.Manjakvlageutlu,otežavailiposvesprečavanicanjezasijanihpoljoprivrednihkultura,odnosnonji-hovrazvojidozrijevanje.Dugotrajnesušeuzrokujuvenućeusjeva.No,dovrlosličnihposljedicamožedoćiiuslijeddužihvlažnihrazdobljaizasićen-ja tla vodom.Osimmanjka, odnosno viška vodeu tlu, poljoprivrednuproizvodnju u Hrvatskoj ponajviše otežavaju ekstremne temperaturezraka.Ukolikomaksimalnednevne temperature zraka iznad 30 °C po-trajuvišeod10uzastopnihdana,biljkeulazeustanjetoplinskogstresaiprestajusrastom,astociopadaproduktivnost.Visoketemperaturezrakazagrijavajuitlo,štonegativnoutječenaradživihorganizamatlaiproceseutlu.No,inisketemperaturezrakamoguimatinegativanutjecajnaraz-vojpoljoprivrednihkultura,ali iproduktivnoststoke.Priizrazitoniskimtemperaturamazrakadolazidopojavemraza,kojijenaročitoopasanzavoćarskuproizvodnju.Pritemperaturizrakaod–1,2do–2°Cizmrzavajuzametnutiplodovi,apri–2do–3°Cicvatovi.No,osimekstremnihtem-peraturaisadržajavodeutlu,poljoprivrednuproizvodnjupogađajuios-talevremenskenepogode:tuča,poplave,olujnivjetrovi,ledenakišaidr.

UHrvatskojje,uslijedpromjeneklimevećzabilježenoskraćivan-je trajanja vegetacije jabuke, vinove loze, masline i kukuruza.Opaženojedasvakih10godinagodinajabukelistajuicvatu2-6dana ranije; dokmaslinecvjetaju ranije2-3dana.UDalmacijisvakih10godinadolazi,nesamodoranijegcvjetanja,već ido2danaranijegzrenjaplodovamasline.Svakih10godina,grožđeuDalmacijidozrijevaranijezaokotjedandana,aukontinental-nojHrvatskojzaokodvatjedna.Vegetacijakukuruzasesvakih10godinasmanjujezaoko5dana,aprinosza216kg/ha.Preranokretanje vegetacije u proljeće, biljku više izlažemogućnostimamraza,akraćavegetacijasmanjujerazdobljefotosinteze,uslijedčegadolazidosmanjenjaprinosa.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

22

Suha, topla klima pogodovat će bržem razmnožavanju biljnih bolesti,uslijed čega je zaočekivati i većuupotrebupesticida. Promjena klimemoglabiprouzrokovatiisalinizacijuobalnihpodručjaipadproduktivno-stitravnjaka,ajakeburepovećanusmrtnostjanjacaikozlića.No,očekujesedaćeseubudućnosti,hrvatskapoljoprivredaponajvišemoratiboritisdvijeoprečneklimatskevarijabilnosti:nedostatakomvodeisveduljimsušnimrazdobljimanajednojstrani,inadrugojstrani–sasveučestali-jimpoplavama,kojećeuvelikebitiuzrokovaneismanjenjemprihvatnogkapaciteta za vodu poljoprivredenog tla. Ukratko, budućnost hrvatskepoljoprivredeokarakteriziratćeborbazavoduisvodom.

Klima i ranjivost poljoprivrede

Očekivane promjene

Štete od suše u dalmat-inskim vinogradima (Lijevo, Foto: Hanza media) i usjevu soje u okolici Čazme (desno, Foto: Grad Čazma)

Hrvatskapoljoprivredajeizrazitoranjivanaklimatskepromjene.Navod-njavasesvegaoko1,1%poljoprivrednogzemljišta,auzgojuzaštićenomprostoru(stakleniciiplastenici)seodvijanasvegaoko400ha.Ranjivostnaklimatskepromjenepotenciranajeislabimprihvatnimkapacitetompoljoprivrednogtlazavodu.Ovojeposljedicaniskogsadržajahumusautlu,zbijenostitla,tepomanjkanja,odnosnološegstanjasustavaodvod-nje.Klimatskimodeli predviđajuda ćepromjenaklimeotežatipoljop-rivrednuproizvodnjuuHrvatskoj:očekujesesmanjenjekoličineoborinauvegetacijskomrazdoblju,manjavlažnosttla,uzpovećanjeevapotrans-piracijeipovećanjetemperaturezraka.Posljedično,zaočekivatijesman-jenjeprinosapoljoprivrednihkultura imanjuproduktivnost stoke.No,klimatskepromjenećeimatiipozitivnustranu.Nekekultureilisortebitćemogućeuzgajatiuhladnijimpodručjima:primjerice jabukuuLici,adalmatinskesortegrožđaukontinentalnojHrvatskoj.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

23

Štete od klimatskih promjena

Procjene dugoročnih posljedica još ne pos-toje

Koje vremenske nepogode uzrokuju najviše štete? (vlastiti izračun prema podacima Ministarstva fi -nancija)

Postojeća klimatska varijabilnost je već značajno ugrozila gospodarskiprosperitet hrvatske poljoprivrede. Suša u toplomdijelu godine pred-stavljanajvećipojedinačniuzrokštetakojehrvatskojpoljoprivredinanosevremenskeneprilike.U21.stoljeću,detaljnipodacioštetamapostojezarazdoblje2000.–2007.i2013.–2016.Tijekomovograzdoblja,sušajeuz-rokovalačak51%ukupnihšteta.Usamodvijeekstremnosušnegodinegodine(2000.i2003.),prijavljenešteteodsušeupoljoprivrediiznosilesu3,4milijardakuna!Nakonsuše,najvišešteteuzrokovalajetuča(16%),mraz(13%),poplave(12%)teostalevremenskenepogode(ledenakiša,olujni vjetrovi, i dr.) s 8%.U razdoblju 2000.–2007. i 2013.–2016., uk-upnešteteupoljoprivrediiznosilesu1,25milijardakunanagodinu,štoiznosioko15%brutododanevrijednostipoljoprivrede,odnosnočak63%izravnihplaćanjakojesuutomrazdobljuisplaćenepoljoprivrednicima.Pojednostavljenogovoreći,višeodpolovinenovcakojijedržavauložilakrozizravnaplaćanjaupoljoprivredi,“pojele”suvremenske(ne)prilike!

UHrvatskojjošuvijeknepostojestrateške,odnosnoprocjenedugoročnihposljedica i štetakojebi klimatskepromjenemoglenanjetihrvatskomagraru.Pouzdanihsimulacijskihmodelanema,odnosnoteksuunasta-janju,itovišekaorezultatradazainteresiranihpojedinaca,anesustavnebrigedruštva/politike.ProcjenjujesedabiusljedglobalnogzatopljenjaštetepoHrvatsku, samona kukuruzumogle iznositi i do116milijunakunau2050.godini,odnosno305milijunakunau2100.godini.Sdrugepak strane,potencijalno zatopljenje ćeomogućitiduži vegetacijskipe-riodiuzgojnekihnovihkultura.NomanjakvodeutlubitćeodlučujućičimbenikbilokakvebiljneistočarskeproizvodnjeuHrvatskoj.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

24

Hrvatskapoljoprivrednatlasukroničnožedna.Procjenjujesedaimpros-ječnona godinunedostajeoko60 litara vodepo četvornommetru, aočekuje se da će se zbog smanjenja količine oborina u vegetacijskomrazdoblju ipovećanjaevapotranspiracije, trendmanjkavodeupoljop-rivrednimtlimanastavitiiubudućnosti.Jednaodnajučinkovitijihmeto-daboljepohranevodeutlujepovećanjesadržajahumusa.Humusutludjelujepoputspužveipovećavaprihvatnikapacitetpoljoprivrednogtlaza vodu.Kilogramhumusamožeupiti tri do sedam litara vode.Uhu-musombogatimtlimaspriječenjegubitakvodeiztlaprocjeđivanjemipovršinskimotjecanjem.Posljedično,umjestogubitka,dolazidopohranevodeutlu.Utlimakojanebuduimaladovoljnurazinuhumusaivisokprihvatni kapacitet za vodu, naročito budu li i bezmogućnosti navod-njavanja,doći ćedoučestalih suša i gubitkaprinosa.Redovitaprimje-nastajskoggnojateuzgoj lucerne idjeteline,samostalno iliusmjesistravama–najboljesumjere izgradnjehumusa.Nažalost,uposljednjihdesetakgodina,površinepoddjetelinomilucernomseznatnosmanjuju.Uodnosuna2006.godinu,u2015.godini,lucernaseuzgajalanaupolamanjepovršina,adjetelinana30%manjepovršina.

Načingospodarenjaupoljoprivrediizravnoutječenabioraznolikost.Pre-maprocjenamaEuropskeagencijezazaštituokoliša,polovicasvihdivljihbiljnihiživotinjskihvrstavezanajeuzpoljoprivredu.Ovevrstesuključnezauspješnupoljoprivrednuproizvodnju.Regulirajubiljnebolestiištetni-ke,oprašujupoljoprivrednekulture,razgrađujuiizgrađujuhumus,rahletloisl.Sdrugestrane,raznolikosttihdivljihvrstainjihovabrojnostiz-

Izgradnja humusa – važna mjera prilagodbe

Djetelina (lijevo, Foto: The Epoch Times) i lucerna (des-no, Foto: Ars Plantarium) izgrađuju organsku tvar tla

Utjecaj na biološku raznolikost

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

25

ravnooviseonačinugospodarenjaupoljoprivredi:obraditla,gnojidbi,plodoredu,primjenimetodakontrolebolesti,štetnikaikorova;rezidbi,vrstiibrojustoke,održavanjuživicaisuhozidaislično.

Raznolikosthrvatskihkrajobraza isnjimapovezanabioraznolikostnas-tajalajekrozstoljećazahvaljujući(tradicijskoj)poljoprivredi.Kosidbom,napasanjemstoke,sijanjemusjeva,sadnjomvoćnjakaivinograda,održa-vanjemživica,suhozidailokvi,razmnažanjemsjemenaistočnogpodm-latka–poljoprivrednici su stoljećimabili istinski čuvaribioraznolikosti.Održavali su genetskimaterijal, biljne i životinjske vrste, staništa, eko-sustaveikrajobraz.Radompoljoprivrednika,uprirodnimekosustavimanastalasupoluprirodnastaništabogatavrstama,kaoštosulivadesjeno-koše,pašnjaci, travnjačkivoćnjaci idruga.Upravosuovapoluprirodnastaništaonoštočinimozaičnihrvatskikrajobraztakoposebnim,kakoskulturnog,takoismotrištabioraznolikosti.

Zbogizravnogutjecajanačinagospodarenjaupoljoprivredinabiorazno-likosti,aliičinjenicedapoljoprivrednapodručjazauzimajuznačajandioLijepenaše,poljoprivredajeuHrvatskojnajznačajnijapojedinačnaljuds-kadjelatnostkojautječenabioraznolikost.Premaposljednjimpodacimadigitalnebazepodatakaopokrovuzemljištaiz2012.,poljoprivrednopo-dručjezauzima2.540.403ha,odnosno45%kopnenepovršineRepublikeHrvatske.Gotovo40%ukupnogpoljoprivrednogpodručjaotpadanamo-zaičnepovršine–usitnjeneparcelepodrazličitimpoljoprivrednimkul-turama.Dodatnih21%supoljoprivrednepovršinesaznačajnimudjelomprirodnevegetacije. Istipostotakpoljoprivrednihpodručja zauzimaju iprirodnitravnjaci–pašnjaciitrajnelivade.Nanenavodnjavanoobradivozemljišteotpada16%površina,dokvinogradi,voćnjaciimaslinicipokri-vajusvega2%poljoprivrednogpodručja

Raznolikost hrvatskih kra-jobraza neraskidivo je veza-na za poljoprivredu (Foto: Shutterstock)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

26

PoljoprivrednepovršinesuriznicebioraznolikostiPoljoprivrednepovršinesuistinskeriznicebioraznolikosti.Smo-trištabioraznolikostinaročitovrijednesulivade,pašnjaciivoćn-jaci koji sekoristena tradicionalan (starinski)način.Ovi, imajuznatnovišebiljnihiživotinjskihvrstanegoliprimjericešumailitršćak.MnogelivadeuHrvatskojimajuiprekočetrdesetbiljnihvrsta po četvornom metru. Poljoprivredne površine, naročitolivade, bogate su rijetkim i ugroženim biljnim vrstama poputlivadnihorhideja.Premdamnogerijetkeiugroženebiljnevrstepoljoprivrednihstaništaizumiru,nekejejošuvijekmogućenaći.Međukorovskimbiljkamatosu:kukolj,kojijenestaoizpodruč-ja intenzivne poljoprivrede u Slavoniji i Baranji; tulipa, koju jemogućenaći samouvinogradimanaKorčuli; zatimkokotićko-jegjemogućenaćisamouistočnimdijelovimaHrvatske.Oran-iceitravnjacistaništasuinekoliciniptičjihvrstakojeimajusta-tusugroženihvrstanaeuropskojrazini.Ovdjeubrajamo:kosca,trčku,prepelicu,ćukavicu(otociKrkiPag),svračkaivelikuševu(priobalje).Nadalje,nekeodnajrjeđihhrvatskihpticagnjezdari-

Čovjekujezaopstanaknužnahrana,atimeipoljoprivreda.Poljoprivred-niekosustavi(npr.livade)niukomslučajunisuinemogubitiistovjetniprirodnimekosustavima,poputmočvara,šumaidrugima.Upoljoprivred-nomekosustavu,čovjekzahvaćauprirodneproceseimijenjaishodišnuravnotežudabisebiistociproizveohranu.Načinnakojipoljoprivredniciuzgajajupoljoprivrednekultureistokumožeimatiipozitivaninegativanutjecajnabioraznolikost.No,zarazlikuodvećinedrugihljudskihdjelat-nosti,primjericeprometa i industrije,kojesusamouzročniciuništenjaprirode–poljoprivredajeistovremenoiuzročnikižrtvasmanjenebiora-znolikosti.

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

27

ca,poputorlakrstaša,bjelonogevjetruše,crvenonogevjetruše,stepskogsokola,crvenonogeprutke,takođerobitavajunapoljo-privrednimstaništima.Poljoprivrednastaništatakođersuboga-taskakavcimaileptirima.Većinuod187vrstadnevnihleptirauHrvatskojmogućejenaćinalivadnimstaništima,uključujućiiueuropskimrazmjerimavrlorijetkogvelikoglivadnogplavca–zaočuvanje kojeg, za poljoprivrednike od nedavno postoje i pot-pore.

Tijekomposljednjihnekolikodesetljećapoljoprivrednapraksa jedoživ-jelaznatnepromjene.Mnogeodovihrezultiralesuvišimprinosima,aličestonauštrbbioraznolikosti. Sva tri ključnačimbenikakoja sunakonDrugogsvjetskogratadoveladopovećanjaprinosaupoljoprivrediizrazi-tosmanjujubioraznolikost:upotrebavisokorodnihsortiipasmina,upo-trebamineralnihgnojivaiupotrebapesticida.

Samuzgojvisokorodnihsortiipasminasmotrištaočuvanjaprirodenijeproblematičan.No,prelaskomnamasovnuproizvodnjuovihsortiipas-minazanemarujeseuzgojostalihsortiipasmina.Dolazidogubitkage-netskogmaterijala(tzv.genetskeerozije),uključujućigubitakigenetskogmaterijalaizvornihhrvatskihsortiipasmina.Očemujeriječzornopo-kazujuisljedećipodaci.PrijeDrugogsvjetskograta,Hrvatskajeuzgajalanekolikostotinasortijabuka.Danas,samodvijesorte-IdarediJonagold-čineoko80%ukupneproizvodnjejabukauHrvatskoj.Ostatakproizvod-njeostvarujeseuzgojemjošdesetdrugihsorata.Stotineostalihsoratagotovovišedanepostoje.Nalazimoihsamojošponegdje,uglavnomkaopojedinačnastabla,itovećinomna(zapuštenim)okućnicama.Hrvatskauzgajaoko4.2milijunakokošinesilica.No,kokošiHrvatice,našeizvornepasmine,kojenemanigdjedrugdjenasvijetu,ostalojesvegajošoko500komada. Zagorskihpurana, također izvornehrvatskepasmine,nakojeje,srazlogom,ponosansvakiZagorec,ostalojemanjeod1.000komada.

Negativan utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost

Danas samo dvije sorte čine većinu proizvodnje jabuka (Foto: Shutterstock)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

28

Dugogodišnjaprimjenamineralnihgnojivamijenjasadržajhraniva(N,PiK)utlutezakiseljujetlo,uslijedčegadolazidopromjenesastavabil-jnihzajednicakojenatlurastu.Naročitovelikiproblemjetoštouslijedkorištenja mineralnih gnojiva mnoga tla u Hrvatskoj već desetljećimanisugnojenastajskimgnojem.Ovouzrokujegubitakorgansketvari tla(humusa).Milijuniživihorganizamakojinastanjujutlo,počevšiodnev-idljivihmikroorganizamadoinsekata,pauka,grinja,kišnihgujavicaidr.,ostajubezhraneinemoguobavljatisvojezadaće.Uslijedovoga,tlagubeplodnost.Postajuneprozračna,zbita islabopropusnazavodu,kojasedugozadržavanapovršini.Ljeti,pak,brzo„ožedne“ipostajusuha,azanjihovuobradutrebautrošitivišelitaradizela.

Primjenapesticida,bezobzirajeliriječoinsekticidimazasuzbijanještet-nika, fungicidima za suzbijanjebolesti,herbicidima za suzbijanje koro-vailinekimdrugimpesticidima,lošeutječenabioraznolikost.Smanjujebrojnostvrsta iraznovrsnostmikroorganizama,tebiljnog iživotinjskogsvijeta: ptica, kukaca, pauka, grinja, glista, malih sisavaca (jež, krtica,šišmiš,idr.),apotencijalnomožeprouzrokovatiitrovanjedivljači.

Velikproblemzabioraznolikostjeiprimjenauskogplodoreda.Navećinioranicadanasuzgajajusesvegadvijedotrikulture.Uprosjeku,čaksvakitrećihektaroranicajepodkukuruzom.Kukuruznedajecvjetovejarkihbojaiintenzivnogmirisakojiprivlačekukce,tenestvaranektar.Prinjeg-ovuuzgojuseskorouvijekkoristeinsekticidiifungicidikojiubijajubrojnekukce,teherbicidikojiuništavajukorovskufloruiorganizmetla.

NakonDrugogsvjetskograta,nabioraznolikostpoljoprivrednihpovršinauHrvatskojsupogubnoutjecaliivelikiprojektihidromelioracija(odvod-njeinavodnjavanja),tekrčenjaživica,šikaraišumskograslinja.Ovimsuuništenamnogastaništa(naročitomočvareivlažnitravnjaci)iekosustavitejeumanjenavrijednostkrajobraza.

Primjena pesticida loše ut-ječe na bioraznolikost (Foto: Shutterstock)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

29

Posljednjih desetljeća, jedan od najvećih uzroka smanjenja biorazno-likostinapoljoprivrednimpovršinamauHrvatskoj je zapuštanje travn-jaka.Broj stanovnikau ruralnimpodručjima jeu stalnomopadanju.Unjimaživemalobrojni,mahompoljoprivrednicistarijedobi.Uslijedovo-ga smanjen je ibroj stoke.Većinu livadavišenitkonekosi, apašnjacisuostalibezstoke.Prorastajugrmljemišumskimraslinjemivremenomgubeodlikelivadaipašnjaka–pretvarajuseušikaru,makijuišume.Uosvajanju travnjakaupanonskojHrvatskoj prednjačebreza i paprat, au krškimpodručjimapaprat i borovica (u narodu znana i kao smreka,kleka,brinje,smrička,šmrikaisl.).Smotrištaočuvanjabioraznolikosti,ovoprorastanjejeizuzetnonepoželjnojervodigubitkuraznolikostivrsta,staništa,ekosustavaikrajobraza.Ktome,povećavaiopasnostopožara.

Tablicanižedajepregledgore spomenutih, ali i nekihdrugihagroteh-ničkihmjeraupoljoprivredi,kojeserijeđeprimjenjuju,atakođersman-jujubioraznolikost.

Agrotehnička mjera

Uzgojisključivovisokorodnihsortiipasmina

Primjenamineralnihgnojiva

Primjenapesticida

Uzakplodored

Nekorištenjestajskoggnoja

Hidromelioracije(odvodnjainavodnjavanje)

Krčenježivica,šikaraišumskograslinja

Uništavanjesuhozida

Zapuštanjepoljoprivrednogzemljišta,naročitotravnjakaizostavljan-jemkosidbeiispaše

Prekomjernaispaša

Prekratkai/iliispašasnedovoljnimbrojemstoke(dovodidozara-stanjapašnjaka)

Pretvaranjetrajnihtravnjakauoraniceilivišegodišnjenasade

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

30

Poljoprivrednadjelatnostječestoputaneophodnazaodržavanjebioraz-nolikosti.Mnogebiljneiživotinjskevrsteoviseopoljoprivredi,ibeznjenemoguopstati.Primjerice,redovitakosidbai/iliispašatravnjakasodgov-arajućimbrojemstoke,uzpovremenoručnoilimehaničkoodstranjivanjedrvenastihbiljakanužnajezaopstanaktravnjačkefloreifaunetravnjaka.Kišnegujavice imnogidrugiorganizmikojiživeutlu,zasvojopstanaktrebajustajskignojilibiljneostatke.Trčke,jarebice,poljskeševeimnogedrugeptice za svoj razvoj trebaju travnepojase ilibusenove.Bumbaritražepoljadjeteline,lucerneiostalihbiljakasdubokim„cijevastim“cvi-jetom, jer jedinodubokopoloženpeludodgovaranjihovomdugačkomrilcu(pčeleimajuprekratkorilcedaovajpeluddohvate).

Postojidostanačinapomoćukojihpoljoprivrednicisvojimradommogupodržatibioraznolikost.Nekeodnjih,poputgnojidbestajskimgnojemiprimjeneširokogplodoredaubrajamoustandardnemjeredobrepol-joprivredne prakse. Širok plodored s nekoliko, pomogućnosti više odčetiri-petkulturaizrazličitihporodica,jednajeodnajboljihmjeraoču-vanjabioraznolikost.Povećavaraznolikostvrstanaoranicama,smanjujepotrebuzakorištenjempesticidatepoboljšavaplodnosttla.No,postojiidostadrugih,premdamanjekorištenihilimanjepoznatihmjerakojimajemogućeunaprijeditibioraznolikostupoljoprivredi.Odličnemjerezapovećanjebioraznolikostinaoranicamajesuiuzgojpredusjeva(npr.zazelenugnojidbu),podusjeva(npr.djetelinausijanaužitarice)inaknadnih

Pozitivan utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost

Na ekološkim gospodarst-vima ima više oprašivača (Foto: Shutterstock)

HR

AN

A I

OK

OLI

Š

31

(postrnih)usjeva. Istovrijedi izazdruženusjetvu istogusjevarazličitihsorti(npr.uzgojdvijesorteječma)ilivišeusjeva(npr.ječamigrahorica).Mješovita poljoprivredna gospodarstva s biljnom i stočarskom proiz-vodnjomunačelu imaju većubioraznolikostnego li ona kojauzgajajusamobiljeilistoku.Integracijaživotinjaubiljnuproizvodnjuje,smotrištabioraznolikostiuvijekpoželjna.Makarbilariječosasvimsićušnimživotin-jama,primjericepčelamailiostalimkorisnimkukcima.Primjerice,poljo-privrednicikojijakobrinuoočuvanjuprirode,zaoprašivače(bumbare,solitarnepčele,solitarneoseidr.)iostalekorisneživotinjekojisehraneštetnicima(ptice,ježevi,zlatooke,uholažeisl.)moguizgraditiposebne„nastambe“ukojeseonemogunaseliti.Zanimljivizabioraznolikostpoželjannačingospodarenjapašnjacimajeiistovremenailisukcesivnaispašaviševrstastoke,npr.ovacaigoveda.Govedapasujezikom,visokoodtla,dokovcepasuzubima,itravu„bri-ju“sasvimpritlu.Ovoomogućujeučinkovitijuiravnomjernijuispašutesprečavadapašnjakomvremenomdominirajuvrstekojekrave iliovceneradopasu.Zabioraznolikostpoželjannačinispašejeitzv.pregonskaispaša.Pašnjakseogradomilielektričnomžicompodijelinanekolikocje-lina(pregona)nakojimastokapaserazmjernokratko.Ovimsesprečavaprekomjernaispašaapašnjakuomogućujedužerazdobljezaobnovu.

Unačelu,sveagrotehničkemjerekojesmanjujuiličineposvenepotreb-nimkorištenjepesticidaimineralnihgnojivadoprinoseočuvanjubioraz-nolikosti.Istovrijediizasvemjerekojeodvećne„uznemiruju“tloičuvajuzelenipokrovtla.Jednaodovihjeismanjena(tzv.reducirana)obradatlaprikojojsetloneprevrćekaokodoranja,većsamoprorahljujeipodriva.Ovakavnačinobradetlasmanjujeerozijuidoprinosiočuvanjuhumusa(atakoiplodnostitla).No,štojesmotrištabioraznolikostiizuzetnovaž-no,ovakvomobradomnapovršiniostavljamožetveneostatke(mulch)izelenipokrovtla,pružajućiskloništeihranubrojnimsitnimživotinjamakoježiveu,ilinatlu.

Broj ptica poljoprivred-nih staništa u stalnom je opadanju (Foto: Shutterstock)