Ove godine obilježava se stogodišnjica potonuća ponosa Austro-ugarske mornarice, putničkoga parobroda koji je neslavno skončao pred zapadnom obalom Istre

WRECK DIVING

PIŠE: GoRaN Butajla, DaNIjEl FRKaFOTOGRAFIJE: DamIR ZuRuB, aRhIVa uDRuGE altum maRECRTEŽ: DaNIjEl FRKa

Ukoliko se, poput mnogih drugih ronilaca ove ronilačke sezone zate-knete u prilici da zaronite na olupini

Barona Gautscha, svakako imajte na umu da ćete postati djelićem nesvakidašnje memorabilije, a to je stogodišnjica potonuća ovog grandioznoga broda. O Baronu se zna mnogo, gotovo sve, i to ne samo u hrvatskoj ronilačkoj populaciji već mnogo šire.

Najpoznatija olupi na JadranaBaron Gautsch

84 I scubalife.hr I LIPANJ 2014. LIPANJ2014. I scubalife.hr I 8584 I scubalife.hr I LIPANJ 2014. LIPANJ2014. I scubalife.hr I 85

I dan danas smo svjedoci ronilačkoga hodočašća na ovu olupinu, posebno od strane ronilaca nama gravitiraju-

ćih zemalja poput Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske i Češke, ali i mnogih drugih. O popu-larnosti Barona govore mnoge činjenice, kao na primjer da se na njemu roni gotovo cijele godine bez prekida, zahvaljujući mnogim vikend aran-žmanima već spomenutih turista, pa do one da koncesijsko odobrenje za vođenje na ovu olupinu posjeduje više od desetak gravitirajućih ronilač-kih centara s područja zapadne Istre (u Rovinju, Poreču, Vrsaru pa i Umagu), ali čak i iz Pule, pa i šire. Usput da spomenemo ono što već mnogo vas zna, olupina Barona Gautscha nalazi se u režimu zaštite kulturne baštine pod ingerenci-jom Ministarstva kulture RH pa je odlazak na olupinu moguć isključivo preko ovlaštenih cen-tara. Neprijeporno je da Baron svoj legendarni status duguje upravo obilju povijesnih podataka pa se danas uglavnom vrlo precizno zna sve o nje-govoj izgradnji, plovidbi, nevjerojatnim okolno-stima potonuća, žrtvama i slično. No, iako smo u jednom od danas već starijih izdanja SCUBAlifea djelomično opisivali ovu olupinu (sedmi broj SCUBAlife magazina - ožujak 2012.), u reportaži o istarskim brodolomima, uz dužno poštova-nje prema svim ostalim centrima opet moramo ponoviti da je “lavovski” dio posla u smislu svjet-ske promocije Barona odigrao jedan čovjek, ing. Dražen Valerijev. Dražen je još u doba početka devedesetih godina prošloga stoljeća otvorio jedan od naših najstarijih i najpoznatijih roni-lačkih centara – “Diver sport centar” Rovinj te je, u doslovnom smislu, Barona smišljenom mar-ketinškom strategijom učinio najatraktivnijom lokacijom na Jadranu (iako se na olupini ronilo i prije i rekreativno i istraživački, a čak je i JNA

putničke flote ne samo Lloyda, već i čitave Austro-ugarske mornarice. Bio je za tadašnje standarde luksuzni putnički parobrod sa svojih gotovo 85 metara dužine, preko 11 metara širine i s 2069 BRT-a. Na brodu se nalazilo nekoliko velikih luk-suzno uređenih salona za putnike, na gornjim palubama. Još i danas postoje brojne fotografije koje zorno dočaravaju ljepotu broda. Nekoliko godina, do početka Prvoga svjetskog rata, Baron je plovio na dužobalnoj liniji od Kotora u Crnoj Gori pa do Trsta, a početkom rata je brod iznaj-mljen austrijskoj Ratnoj mornarici za prijevoz trupa na istoj liniji, prevozeći ih do Kotora, a u

poduzimala određenu vrstu ispitivanja olupine). No, tek nakon “Draženovog doba” je na ustima mnogih svjetskih ronilaca na spomen Hrvatske bila samo jedna misao, a to je Baron Gautsch. Inače je “Diver sport centar” u Rovinju egzistirao dvadesetak godina, dok naposljetku nije prodan.

POVIJEST BARONA GAUTSCHAO povijesti ovoga broda danas se vrlo precizno

zna gotovo sve. Da je tako, zahvalnost dugujemo koautoru ove reportaže Danijelu Frki, jednom od naših najcjenjenijih istraživača pomorske povije-sti na Jadranu, a uostalom, i glavni dio teksta koji slijedi potiče iz njegove nove knjige o jadranskim olupinama, “Blago Jadrana” koja je svima vama već vrlo dobro poznata.

Baron Gautsch je izgrađen i porinut 1908. godine u britanskom brodogradilištu Gourlay s & Sons u Dundeeu u Škotskoj. Naručitelj je bio tada vrlo poznati austrijski Lloyd te je Baron u punom smislu riječi predstavljao ponos tadašnje

povratku prevozeći civile prema Trstu. Danas se pouzdano zna da je prije svoje posljednje rute Trst – Kotor – Trst zapovjedništvo broda bilo upoznato s planovima Ratne mornarice o postav-ljanju zaštitnih minskih polja u okolici pulske Ratne luke. Tragična pomorska katastrofa dogo-dila se 13. kolovoza 1914. godine, dakle gotovo u začetku rata. Toga dana je Baron, vraćajući se iz Kotora i ukrcavajući putnike i u Rabu te Malom Lošinju, plovio najkraćom rutom prema Trstu, pored Pule. Istovremeno se ispred zapadne obale Istre, u okolici Brijuna, odvijala operacija postav-ljanja minskog polja od strane Austro-ugarske

mornarice, točnije istu je izvršavao minopolagač “Basilisk”. U rano popodne, oko 14 sati, Baron je već dospio do visine rta Kamenjak, ali ploveći kursom mnogo bliže obali nego što je posada bila upozoravana od strane mornarice, uplovljava-jući tako direktno u netom postavljeno minsko polje. Jedino što je danas ostalo nerazjašnjeno vezano za tragediju Barona je razlog zbog kojeg je iskusni kapetan Paul Winter odlučio prepustiti komandu nad brodom drugom časniku Tenzeu, iako je zasigurno morao znati da brod ulazi u potencijalno opasno područje. Je li moguće da je kapetan zaboravio na upozorenja koja je dobio, ili ih je odlučio ignorirati i “presjeći” najbližim kursom do Trsta, ili je imao dovoljno povjerenja u niže časnike? Nikada nećemo saznati. Posada Barona čak je jasno vidjela Basiliska koji se nala-zio tri milje zapadnije, i dalje polažući mine, ali na njega nisu previše obraćali pažnju. Međutim, na Basilisku su časnici i mornari dulje vrijeme napeto pratili rutu lijepog putničkoga “njiho-vog” parobroda koji je punom brzinom plovio tamo gdje nikako nije smio. Posada je učinila sve što je mogla, parnim zviždaljkama i signalnim zastavama upozoravajući Barona na hitnu pro-mjenu kursa i opasnost od mina, ali izgleda da

Za taDašNjE staNDaRDE BaRoN GautsCh jE BIo luKsuZNI putNIčKI paRoBRoD sa sVojIh GotoVo 85 mEtaRa DužINE, pREKo 11 mEtaRa šIRINE, a Na BRoDu sE NalaZIlo NEKolIKo VElIKIh luKsuZNo uREđE-NIh saloNa Za putNIKE Na GoRNjIm paluBama

stuBIštE saloNa s RasKošNom oGRa-Dom jasNo DajE Do ZNaNja o KaKVom jE BRoDu RIjEč

WRECK DIVING

TEHNIČKI PODacI VrsTa: putnički parobrodNamjENa: linijski brod na dužobalnoj plovidbi trst – KotorIzgraDNja: 1908. godine, brodogradilište Gourlay´s & sons, Dundee, Velika BritanijaPOgON: parni stroj trostruke ekspanzije i tri elisePrIPaDNOsT: austro-ugarska, kompanija Österreische lloydDImENzIjE: dužina 84,5 metra, širina 11,64 metara, 2069 BRtPOTONućE: 13. 08. 1914., nastradao od podmorske minebIlaNca POTONuća: 177 poginulih (uglavnom civili, žene, djeca) i 159 spašenih

86 I scubalife.hr I LIPANJ 2014. LIPANJ2014. I scubalife.hr I 87

NEjasNO jE zašTO jE IsKusNI KaPETaN Paul WINTEr ODluČIO PrEPusTITI KOmaNDu NaD brODOm DrugOm ČasNIKu TENzEu, IaKO jE zNaO Da brOD ulazI u POTENcIjalNO OPasNO PODruČjE

WRECK DIVING

nitko na Baronu ovo očajničko upozorenje nije primijetio. Prestravljena posada minopolagača mogla je samo napeto promatrati u nemoćnom iščekivanju predstojeće katastrofe. Nakon samo nekoliko minuta došlo je do snažne detonacije koja je dobrano zatresla Barona i digla velike mlazove vode. Tragična slučajnost htjela je da je brod naišao na posljednju minu na samom jugo-istočnom rubu minskog polja, tj. da je plovio samo desetak metara lijevo ili desno vjerojatno do sudara s minom ne bi bilo došlo. Nakon toga brod naglo usporava plovidbu i vrlo brzo se poči-nje naginjati na lijevu stranu, onu kojom je i akti-virao podvodnu minu. Zbog velike razorne moći mine Baron Gautsch je ubrzo počeo tonuti na užas velikoga broja putnika (preko tri stotine), s mnogo žena i djece. Na brodu je nastala panika, posada je užurbano pokušavala spustiti spasi-lačke čamce u more, a čak je i s Basiliska ubrzo doplovila manja barka. Nakon samo nekoliko minuta Baron je nestao pod površinom povu-kavši za sobom na dno znatan broj žrtava, no više brodolomaca je nastradao utopivši se u debelom sloju mazuta koji se razlio površinom mirnoga mora. Konačna bilanca bila je porazna, tragedija Barona u smrt je povukla 177 ljudi, među njima

mnogo žena i djece. 159 osoba spasili su rarazači Csepel, Triglav i Balaton koji su odmah doplovili iz Pule.

Kapetan Winter i neki časnici, koji su spašeni, nakon nesreće bili su uhićeni i procesuirani, no zbog ratnog stanja suđenje se odvijalo u taj-nosti. Zna se da je nakon rata pokrenuto više desetaka sporova protiv austrijskog Lloyda radi odštetnih zahtjeva obitelji poginulih, ali su rezul-tati ostali nepoznati. Ono što je neupitno je da potonuće Barona Gautscha predstavlja najveću civilnu pomorsku tragediju u Austro-ugarskoj mornarici.

DANAŠNJE STANJE OLUPINE I RONJENJE NA NJOJ

Lokacija olupine nalazi se pored zapadne obale Istre, ali na otvorenom moru te je od najbližeg kopna udaljena više od sedam milja. Iako se na površini nalazi plutača za vezivanje brodica, nala-ženje nije jednostavno, pogotovo za većih valova pa je obavezna upotreba uređaja za navođenje (GPS sustava). Češći problem, prilikom posjeta olupini, može biti loša vidljivost koja je, nažalost, u vodama zapadne Istre gotovo uobičajena, pogo-tovo za ljetnih mjeseci. To ne znači da se čak i

usred ljeta neće desiti da bez jasnih razloga imate odličnu vidljivost, ali za nju je potrebna i doza sreće. Obično možete biti sretni ako horizon-talna vidljivost na olupini iznosi desetak metara. Mnogo bolja situacija je u zimskim mjesecima, dakle i to je jedan od razloga da se na olupini roni gotovo cijele godine. Naravno, tada su vremen-ske prilike puno veći problem. Olupina leži na pješčanom dnu na otprilike četrdesetak metara i nalazi se u uspravnom položaju, kao da i dalje plovi. Zbog toga je, naravno, najplići dio olupine

na gornjim palubama koje započinju već na 28 metara dubine. Zbog dubine i činjenice da se radi o zaronu “u plavo” nikako se ne preporučuje odlazak neiskusnim ronocima početne katego-rije, a poznati su i slučajevi stradavanja isključivo zbog neiskustva. Dakle, minimum kvalifikacije trebala bi biti napredna (advanced) kategorija, i to uz barem minimalno dokumentirano roni-lačko iskustvo. Trup broda je, s obzirom na sto-godišnji boravak pod morem, odlično očuvan, a otprilike na sredini lijeve strane na oplati se jasno

NajplIćI DIo olupINE jE Na GoRNjIm paluBama KojE ZapočINju VEć Na 28 mEtaRa DuBINE, alI jE VIDljIVost Na olupINI čEsto Dosta loša

ZBoG DuBINE I čINjENICE Da sE RaDI o ZaRoNu “u plaVo” RoNjENjE Na BaRoNu NIKaKo sE NE pREpoRučujE NEIsKusNIm RoNoCIma počEtNE KatE-GoRIjE, a poZNatI su I slučajEVI stRa-DaVaNja IsKljučIVo ZBoG NEIsKustVa

olupINa lEžI Na pjEšča-Nom DNu Na otpRIlIKE čEtRDEsEtaK mEtaRa

DuBINE I NalaZI sE u uspRaVNom položaju,

Kao Da I DaljE ploVI

88 I scubalife.hr I LIPANJ 2014. LIPANJ2014. I scubalife.hr I 89

TragEDIja barONa u smrT jE POVuKla 177 ljuDI, mEđu NjIma mNOgO žENa I DjEcE, a 159 OsOba sPasIlI su rarazaČI csEPEl, TrIglaV I balaTON KOjI su ODmaH DOPlOVIlI Iz PulE

WRECK DIVING

vidi ogromna rupa nastala eksplozijom mine. Pramac broda je vrlo zanimljiv jer se jasno vide sidrena vitla, a i oba sidra su na svojim mjestima. U pojedinim rupama možete zapaziti pokojeg ugora koji vrlo često na olupinama pronađu svoj dom. Nadgrađe broda je impozantno i vrlo zanimljivo te generalno sigurno za ronjenje.

To možemo zahvaliti drvenim palubama koje su gotovo u potpunosti istrunule pa je od nad-građa ostao samo čelični kostur kroz koji prodire sunčevo svjetlo i čini ronjenje na olupini nezabo-ravnim. To se posebno odnosi na najgornje, prvu i drugu palubu, gdje su bili saloni i blagovaonice za putnike. Iznad paluba, na najplićim dijelovima olupine vide se sohe čamaca za spašavanje te pred-nji dimnjak koji je propao u unutrašnjost broda. Jarboli su se davno slomili, a vidljiv je samo onaj prednji. Ronioci s većim iskustvom oprezno mogu istražiti i nešto dublje dijelove nadgrađa te niže palubne prostore, uz dodatni oprez zbog finih naslaga mulja. Ovdje ćete također vrlo vjerojatno susresti pokojeg ugora, pa i više njih. Nikako se ne preporučuje odlazak u donje etaže u potpalublju jer izlazi debelo izvan granica rekreativnog ronje-nja te zahtijeva ozbiljne pripreme. Na samoj krmi broda zanimljivo je razgledati i pomoćni kormilar-ski uređaj. Olupina se, bez većih problema, može

obići u jednom ronjenju, no ukoliko imate priliku, Baron zasigurno zaslužuje i više posjeta. Na olupini i uokolo nje obitava veći broj manjih ribica, pose-bice mediteranskih ugotica i pišmolja, a zasigurno ćete pronaći i veći broj velikih škarpina. Tamnu stranu ronjenja na olupini Barona predstavlja pljačka i devastacija koja je bila osobito raširena za vremena Jugoslavije. Nasreću, tada se na Baronu ronilo relativno rijetko. Kruže čak i nepouzdane priče da je svoj obol u obijesnoj devastaciji imala i tadašnja JNA. Današnji svjedoci prvih ronjenja na olupini potvrđuju priče o gomili brodskog inven-tara razasutoj u i okolo olupine, počev od lustera, tanjura, šalica, čaša, pribora za jelo i ostalog koji se iz godine u godinu rapidno smanjivao.

Nažalost, tada su bila takva vremena, a pojedini predmeti i danas se mogu pronaći u talijanskim i austrijskim antikvarijatima i privatnim zbirkama. Mogućnost pronalaženja sitnog inventara na olu-pini, iako je malo vjerojatna, postoji i danas. U takvom slučaju treba imati na umu da je svako vađenje predmeta s olupine najstrože zabranjeno i podliježe krivičnom gonjenju. Prilikom ronjenja na olupini Barona valja uživati u njegovoj neskrivenoj tajanstvenoj ljepoti, a nakon ronjenja biti ponosan što ste svojim očima dotaknuli djelić burne povije-sti naših prostora.

RoNIoCI s VEćIm IsKustVom opREZNo moGu IstRažItI I NEšto DuBljE DIjEloVE NaDGRađa tE NIžE paluBNE pRostoRE, uZ DoDatNI opREZ ZBoG FINIh NaslaGa mulja

NaDGRađE BRoDa jE ImpoZaNtNo I VRlo ZaNImljIVo tE pRIlIčNo sIGuRNo Za RoNjENjE jER su DRVENE paluBE GotoVo u potpuNostI IstRuNulE pa jE oD NaDGRađa ostao samo čElIčNI KostuR

Udruga ronilačkih centara ALTUM MARE organizira

12. 08. 2014. 19:00 - sveta misa zadušnica za sve stradale u brodolomu u župnoj crkvi Gospe od mora u Puli20:00 - otvaranje povijesne izložbe “Baron Gautsch - prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri“ u prostoru Povjesno pomorskog muzeja Istre

13. 08. 2014. 10:00 – sportski uron svjetskog prvaka u ronjenju na dah Gorana Čolaka u pratnji slovenskog prvaka u ronjenju na dah Jure Daića - polaganje vijenaca na olupinu Barona u jednom dahu14:30 – priprema za memorijalno ronjenje - “milenijski uron“14:45 - svečani plotun iz osobnog naoružanja s patrolong čamca HRM - početak urona 20:00 - svečana večera u restoranu Lanterna na otoku Sv Andrija s menijem I. klase putnika parobroda Baron Gautsch

14. 08.2014.službeno otvaranje podvodne izložbe fotografija “Pogled u plavo“ i “Baron nekad i sad“ koja će biti postavljena na samoj olupini Baron Gautsch (od 13. kolovoza do 25. rujna 2014.)

Rezervirajte svoje mjesto na ronilačkom brodu putem Internet stranica:www.barongautsch.org www.altummare.hr

putem ronilačkih centara nositelja ronjenja na komemoracijiRonjenje/Diving PulaRC/DC Hippocampus PulaRC/DC Indie PulaRC/DC Lamkra RabacRC/DC Mediterraneum Mare RovinjRC/DC Puffer RovinjRC/DC Puntižela PulaRC/DC Starfish VrsarRC/DC Scuba Valdaliso Rovinj

Cijena ronjenja na olupini Barona Gautscha od 12 do 14. 08. 2014. je 770,00 kn po osobi

100godina

potonuća putničkog parobroda

baron gautsch

90 I scubalife.hr I LIPANJ 2014. LIPANJ2014. I scubalife.hr I 91