55SITULAGLASNIK NARODNEGA MUZEJA V LJUBLJANIopcscula MUSIS NATIONALIS labacensIS ZVEZEKFASCICrLCS21zdoto umsoarheoloki spomenici velike seobe naroda u srijemudie aschxoldg3sches DEHDIX1XRLJUBLJANA 195755SITUL, Glasnik Narodnega muzeja. Ureja uredniki odbor. Glavni urednik Joe KASTELIC. Situla izhaja v posameznih zvezkih dvakrat do tirikrat na leto- Izdaja Narodni muzej, Ljubljana, Preernova cesta t. 20, pp. 357 Tekoi raun jpri Komunalni banki v Ljubljani, 60-5-2-473SITULA, Bulletin du Muse National. Rdig par le Comit de rdaction. Rdacteur gnral Joe KASTELIC. Situla parat deux ou quatre fois par an Edit par Narodni muzej, Ljubljana, Preernova 20, c. p. 357, Yougoslavie ZDENKO VINSKI, ZAGREB551 Arheoloki muzej Zagreb, gl. inv. br.345 (spis br 10/54). 9 Arheoloki muzej Zagreb, gl inv. br. 322 (spis br a* ljem sam u okviru krae predobjave M^/'h arheolokog instituta Germania, 32, 3 (1954), pp. 176-182, tak 21, 22, fig.t, 2.Tmkaao s podporo Sveta za kulturo in presveto Ljudske republike Slovenije Tisjk Tri glavske tiskame v LjubljaniARHEOLOKI SPOMENICI VELIKE SEOBE NARODA U SRIJEMUA. Grobni nalaz iz okolice Batajnice IArheoloki muzej u Zagrebu uva u svojoj ranoerednjovjekavaoj zbirci neobjavljen znaajan materijal, koji pripada vremenu velike seobe naroda, a naen je prije drugog svjetskog rata neodreenog datuma u okolici sela Batajnica (srez Zemun). Sam poloaj nalazita nije bilo mogue poblie fiksirati, navodno je, prema podacima kojima raspolae muzej, negdje u smjeru BaitajnacaZemun, ali u okolici Batajnice. O okolnostima nalaza tog arheolokog materijala postoji jedino podatak, da isti potjee iz grobova, koji su naalost seljaci sluajem nali pri zemljanim radovima. Nalaz koji se objavljuje od a) do f)1 pripadao je nesumnjivo istom grobu, dok se za nalaz objavljen pod g)2 ne zna pouzdano, da li je on iz toga groba fli je pripadao drugom grobu; meutim i u potonjem sluaja taj je grob bio sigurno na istom ovom nalazitu. Kaiko viamo, podaci o okolnostima nalaza veoma su oskudini, ali je bar to zajameno, da je itav materijal od a) do g), koji e ovdje biti obraen, pripadao jednom te istom nalazitu jednog groba ali dva groba iz vremena velike seobe naroda u okolici Batajnice, u jugoistonom Srijemu.Nalaz se sastoji od slijedeih predmeta:a) ljem2* tipa na porovjesla (si. 17) stoastog je oblika, a sastoji se od etiri bakrena provjesJa, vezana na tjemenom vrha ljema zakovicama na okruglu ploicu, vrh koje je privrena gore zatvorena izbodna od bakra u obliku gljivice. Sva etiri provjesla proiruju se prema obodu, ljema, a svako ima po sredim lako naglaen uzduna brid; pri njihovom donjem zavretku provjesla se trokutasto raljaju, pa bi shematski prikaz svakog od ovih provjesla sliio velikom tampanom stbvu >T okrenutom naglavce. upljine izmeu provjesla. kojih ima etiri, romboidnog su oblika i ispunjene su eljeznim ploama, to su od re veoma izjedene, a nemaju traga ukrasa na povrini.Ztmk* V;Ztmk* V;ArbeoloiU tpomeaici velik rt mmrom * SrijemaSvaka od tih ploa je po etrnaest zakovica privrena na provjesla. eoni eljezni obru Mjerna takoer je privren na provjesla i obloen je bakrenim limom; na poloaju sredine ela obru ima iiljatu izboinu, vjerovatno kao ostatak nosobrena. Na ljemu su sve zakovice jednake, ta iraadu jamo istaknute polukugiasto tspupene glavice. Na cjelokupnoj bakrenoj okosnici ljema uoljivi su nesumnjivi ostaci podate, najvie sauvam na ploici tjemenog vrha ljema, koja je ukraena petokrakom zvijezdom; na nekim mjestima, kako na provje-sl&ma, tako na eonom obrua pozlatu je unitila divlja patina, ali se pozlata i ondje nazire u jasnim tragovima. Provjesla sa djelomino ukraena ornamentom riblje ljuske* a ponegdje i kruiima. Orna* meni riblje ljuske je na sva etiri provjesla komponiran u trokutastim motivima preteno uz oba ruba svakog provjesla, a uoljiv je takoer na sredini po hrptu slinom bridu provjesla, komponiran u jednom uzdunom nizu. Pojedini trokuti povezani su popreno puukiiramm crtama. Na donjem dijelu prednjeg i stranjeg provjesla prikazane su as t ftetino po dvije ptice grabi lice (jedna ptica je na stranjem pro-vjeslu slabije sauvana) i po jedna riba izmeu njih- Ptice i ribe su sve jednake veliine i poloaja. Tijela tik ivotinja pokrivena su takoer ornamentom riblje ljuske, glave i kljunovi omeeni su tokicama, a oci naglaene kruiima. Na donjem dijelu lijevog i desnog provjesla vide sapo jedna slino izraena fantastino obtikoraoa ivotinja, duge nake glave okrenute natrag, s naglaenim okom i uhom, te jednako iiliafciiiim tijelom itav taj ukras riblji ljuske i kruia na ljemu izveden je tehnikom punktiranja, odnosno punciratija u tokicama. Bakreni lim eonog obrua tijesten je pomou matrice (tehnika tancanja), a ukrase je motivom jednakih ptica u dva reda, zatim bobicama i kruiima, a omeen je na rubovima ornamentom jajastog pruta. Donji rob eonog obrua gusto je izbuen usporednim rupicama, boje su na poloaju iznad oiju smjetene u obliku laka. Te su rupe sluile za uivanje koze, kojom je nekad ljem bio podstavljen. Sauvana je jedna obraz na ploa, i to Kjeva, takoer od bakra s tragovima pozlate, ukraena je po itavoj vanjskog plohi motivom ljuske, kruia i trokuta, sio su izvedeni jednom tehnikom kao i na pforjeskma. Unaokolo je obraz na ploa izbuena gustim rupicama za pribivanje kone podstave, Na ljema sa uoljiva djelomino znatna ofteeuja na eonom obruu i na eljeznim ploama, koje su iz jedene od re i ispucane, pa su na vie mjesta morale biti restaurirane fsL 5 a). 7i>or ovih oteenja na eljeznim ploama popustio je spoj provjesla i -njih se moralo prievtti meusobno s po dvije recentne zakovice s aautranje strane ljema povezane recentnim komadiima bakarnog lima. Mjere; visina Mjerna ukljuivi tdboiaa na njegovu vrhu 2r*> cm; {urina eonog obrua * 33 cm; promjer eonog obrua = 19JIem X 18,5 cm; debljina bakrene okosnice 0,13 cm; promjer pio Hee na vrbu* 4,9 cm; duina obrazne ploes&13,3 on; promjer glavice zakovice M>,4 cm; udaljenost makovica jedne od drage =3,5 cm do 45 on; mansolma udaljenost rupica na eonom obruu i na obraznoj pto&*>9j; teina itavog ljemacea 1,60kg.4 b)Fragmenti u grumenu (pet komada), i j. ostaci eljezne ka ri-caste oklopne zatite (sL 8), bilo od vratobrana (uz Mjem) bilo od ko* inlje. Karike su okruglog oblika (ukoliko nisu prignjeene), a vanjski im je promjer cea 1,5 cm. c)Ma (sL 9) eljezni jako o&teen, prelomljen a iest dijelova, ali ipak donekle cjelovit. Stanje eljeza je loie. Od balaka je sauvana samo eljezna okosnica. Uoljivi su tragovi drvenih korica pri biljku. Duina cea 68 cm. d)Koplje (sL 10) (zapravo vrSak koplja) od eljeza s ofitecemm tuljfcom za nasad, te lagano naglaenim hrptom po sredini plohe sjei va. Duzina = 29 crn. e)Umho (si. 11) od tita, eljezni, dosta oteen, konveksno zaobljen u obliku stosca, iji je donji dio okomit i neto uvuen. Na vrhu ima ispupcenje. Od vodoravnog oboda sauvan je manji dio i jedna eljezna jaa zakovica. Visina=9,5 cm, promjer osnovice bez oboda=12,8 cm. f)Dijelovi konjskih zvala (sL 12) (dva komada) od eljeza, oteene, koje sainjavaju dvije ipke, etvrtastog prereza, meusobno povezane petljama (duina zvala 10,5 cm), te jedan kolut (unutarnji promjer cea 6 cm). g)Glinena posuda (si. 13) u obliku upa, trbuasta s izvijenim vratom. Tamnosive je boje. Na ramenu je posuda ukraena u pojam, irine oko 5 cm, pecatmm ornamentom jednakih rombova, ispunjenih reetkastim ornamentom. Taj je ukras komponiran u obliku spojenih trokuta, sa iljcima okrenu (em prema dnu posude. Ispod toga pojasa iznad tri)uha posude uoljivo je vise blagih okruglastih ispupenja, smjetena u stanovitom redu donekle trokutaste. Na grlu posude, kao i na trbuhu i dnu, izvana i iznutra. v&Hjvi su tragovi izrade na km-Carskom kolu. Posuda je djelomino bila oteena, te morala biti restaurirana. Iskonski joj je oblik vjerovatno bio pravilniji nego Mo je sada nakon restauracije. Mjere; visina 12,4 em; promjer dna=6,6 em; najvei promjer trbuha=13,8cm; promjer gria=9cm,* Ekskurs ad I. Naknadno je 1955. g. vrio Narodni muzej a Zemuna rekagnoscrranje terena s obzirom na ovdje objavljeni nalaz, te je uspio za sada anketom ustanoviti, da grob sa iijemom valja traiti istono ili moda jugoistono od Batajnico uz desnu obalu Dunava* i to od poloaja nazvan Kapela na kori 111 nizvodno do kote 95* L j. priblino do Dravne ekonomije br. 3 na periferiji Zemuna.Meu ovdje objavljenim materijalom m sumnjivo je daleko najznaajniji sam fljem, pa mislim prvenstveno njemu posvetiti naroitu panjo. O tom tipa ljema pisali su kod nas 1904. g. Radi,3 1911. g.9 Radi, Starohrvatska prosvjeta, VIII* 12, pp. 4155.iIMHMer* i 1930. i t'U\n, Karaman.1 Povod isu j svj eterici poznati im In/, dvaju Hjsmova i lipa na provjssla (ti. 14 13), ma Jo jod a u eljezni koano-nutoH lijem, u Naponi, t, j, u Sr. Vid u kod Metkovia la 1901. i 1908, g,, Mo ih ja prvi objavio 1909. g, List.' Radi, inae iako saeluian aa istra-fcWtnje nalih aia fina na rodi to u Biskupiji, u ovome je #luaju zauzeo ittmrtovilte o slavensikoj pripadnosti lij amo va in Vida* ali ja ovo prema daualnjam stanju ietrattvonja neodrtivo* pa ga e na bi mtogtlo dalje meti u obctr. Bofffller jo, u vessi s opremom rimskog vojnika i rimskim Ujemovima, donio iscrpan osvrt na tada Inju glavnu literaturu o tton lljemovkaa, a zatim i tvrdnju, da te lijom en Hpkaana upotrebljavao u rrmrfkoj vojaci ve u prvo !cWba oamtva, jar ga ac mole pratiti pri* kiuznoog u nekoliko sluajeva na r-hn^lc'ini vojnicima, ali i njihovim nepfijatoijkna* na uvenom Trajamovom stupu, pn i na spomeniku A ZantrsUCnnm*, N. F, IP col. 231271. r Maffitler,