1

5. BETONSKI TORNJEVI, TEMELJENJE I DIMENZIONIRANJE

1. Skicirati telekomunkacijski toranj s dijelovima, objasniti

Osnovni dijelovi (openito) _ Temelji _ Tijelo tornja _ Platforme tornjeva _ Mjesta promjene promjera _ Vrh tornja

Temelji krune ili prstenaste ploe, stoasti temelji

2

Temeljenje s geotehnikim sidrima u stjenovitom ili kamenom tlu, preuzimanje momenta sidrima

Temelji:

karakteristian oblik temeljne ploe armiranobetonskog tornja: _ nedaleko tornja se nalazi graevina (kua, zgrada) sa telekomunikacijskom opremom _ podzemnim kabelom su vezani graevina i toranj _ kabeli se uz toranj nalaze u ahtu _ problem je otvor u dnu tornja za prolaz kabela - oslabljenje dna tornja

Tijelo tornja: Najbolji konstrukcijski element je zatvorena betonska cijev krunog ili poligonalnog poprenog presjeka _ Zailjena konstrukcija penjajueg ili kliznog oblika

Armiranje tornja:_ vertikalna armatura:ipke na razmacima 10-15 cm; _ prstenasta armatura za prihvaanje radijalnih sila

3

2. Skicirati i objasniti oblikovanje konzole za platformu, detalj promjene poprenog presjeka, detalj

vrha tornja

Platforme tornjeva : ovjeene platforme (plosnata konoidna ljuska); klasina konzolna platforma

Vee platforme tornjeva:

Vee platforme tornjeva: _ izvedba tijela tornja do poloaja krunog AB prstena,_ prsten je u pravilu cca dvostruke debljine stjenke tornja,_ naknadno se izvode konzole promjenjive visine

Manje platforme tornjeva: _ izvedba tijela tornja konstantne debljine podiznom oplatom _ ostavljanje nastavka armature za sidrenje konzole

4

VRH TORNJA: armiranobetonski prsten za sidrenje elinog tornja

Promjena promjera tornja: armiranobetonski prsten za sidrenje gornjeg dijela tornja

3. Objasniti i skicirati dokaz ekscentrinosti na temelj tornja (uvjeti, dijagram naprezanja)

Openito: dominantne sile na temelj, odreuju nain temeljenja, potrebna je zatita od korozije, imati u vidu djelovanje agresivnih voda

Potrebno je dokazati da se za osnovna optereenja: rezultantna sila nalazi u 1. jezgri poprenog presjeka temelja, odnosno da je cijela povrina temelja u tlaku i da nema odizanja temelja od tla

5

Za ostala optereenja: doputa se odizanje temelja, ali se rezultanta sila mora nalaziti u 2. jezgri poprenog presjeka.

_ Mx moment savijanja oko osi x _ My moment savijanja oko osi y _ V vertikalna sila na temelj _ ex = Mx / V _ ey = My / V

4. Proraun naprezanja tornja, skica i formule

Proraun naprezanja ispod tornja: ispod sredinjeg dijela temelja se postavlja mekana podloga kako

bi se pritisak na tlo prenio po betonskom prstenu vanjskog promjera da i unutarnjeg promjera di

--na tlo e djelovati manja naprezanja -u sluaju jednake krutosti tla ispod cijele temeljne ploe,sila iz stijenki betonskog tornja irila bi se kroz temeljnu plou najkraim putem putom (kut 45) -- na tlo bi djelovala vea naprezanja

Povrina krunog prstena:

Moment otpora poprenog presjeka:

Jezgra poprenog presjeka:

Ekscentricitet:

Naprezanje na tlo pod karakteristinim optereenjem:

6

5. Priblian postupak za poveanje momenta po teoriji drugog reda + neke formule

prva faza: proraun po teoriji I. reda. druga faza: priblini postupak za odreivanje poveanja sila po teorije 2. reda:

odnos modula elastinosti elika i betona:

idealni moment tromosti krunog prstena:

-da vanjski promjer prstena -di unutarnji promjer prstena -ra vanjski polumjer prstena -ri unutarnji polumjer prstena -t debljina prstena -a koeficijent armiranja vanjske armature -i koeficijent armiranja unutarnje armature

faktor uveanja momenta savijanja dobivenog prema teoriji I. reda:

-N vertikalna sila na temelj tornja -hF visina tornja -ECm srednja vrijednost sekantnog modula elastinosti betona -IC srednja vrijednost momenta tromosti

moment prema teoriji 2. reda: 6. Stabilnost tornjeva na mekanu tlu (skicirati i objasniti)

na deformiranom statikom sustavu (prema teoriji 2. reda !!) nastaje dodatni moment zakretanja:

_ koji djeluje istodobno sa momentom savijanja od horizontalnog djelovanja:

_ oba momenta djeluju na temelj kontaktne povrine A, momentom tromosti I i modulom ks uzrokujui naprezanja na tlo:

7

_ uvrtavanjem M1 i M2 dobivamo: _ u ovoj jednadbi sa lijeve strane je djelovanje, a s desne otpornost

_ stabilnost tornja je ostvarena, ako vrijedi:

to odgovara: - s slijeganje (potrebno ga je prethodno procijeniti i to kao donju vrijednost za dugotrajno centrino optereenje temelja), -ks koeficijent posteljice

_ ako postoji sumnja u rezultate plitkog temeljenja, potrebno je toranj duboko temeljiti

7. Skicirati dinamiki model tornja i objasniti gdje se uzima statiki, a gdje dinamiki pritisak vjetra

Rezultirajue optereenje vjetrom na popreni presjek tornja:

- B faktor udara vjetra -cfi aerodinamiki koeficijent -qi pritisak vjetra - Ai pripadna povrina

Statiki pritisak je odreen kao srednja vrijednost deset-minutne brzine vjetra:

-statiki dio sile vjetra nije potrebno mnoiti sa faktorom udara vjetra

Dinamiki dio pritiska vjetra mnoi se sa faktorom udara vjetra B :

Ukupno djelovanje je zbroj statikog i dinamikog djelovanja vjetra na visini tornja gdje djeluje udar vjetra, (70 m), a na ostalom dijelu djeluje qi,stat odreen prema gornjoj jednadbi

8

8. Faze analize vibracija telekomunikacijskog tornja (5 koraka) + osnovni period

Analiza vibracija tornja:

1. statiki model s dinamikim modulom elastinosti c,stat 2. u modelu je potrebno uzeti _ vlastitu teinu tornja i _ nazovi-stalni dio korisnog optereenja; _ optereenje se nanosi kao horizontalne koncentrirane sile Gi na tapnom modelu tornja 3. odreivanje linije progibanja s ordinatama yi na tapnom modelu 4. odreivanje osnovnog perioda oscilacija prema DIN 4131 (slajd 33)

9

Osnovni period oscilacija prema DIN 4131 (konzola - dno tornja upeto u temelj):

- Gi teina materijalne toke na tornju na udaljenosti yi od temelja 5. faktor udara vjetra B prema DIN 1056:

osnovna vrijednost:

logaritamski dekrement priguenja , = 0,04 za armirani beton za GSU koeficijent ni:

9. Kombinacije djelovanja

Korisno optereenje Korisno optereenje unutar tornja: optereenje opremom ili korisno optereenje na stubitu _ ovo optereenje se nanosi kao linijsko optereenje po jedinici visine tornja _ djeluje sa ekscentricitetom eN Korisno optereenje na platformama: optereenje antena ili korisno optereenje

Temperaturno djelovanje _ nije potrebno promatrati deformacije uslijed jednostranog zagrijavanja tornja izloenog djelovanju sunca prema DIN 1056 _ faktor kombinacije za djelovanje temperature sa vjetrom iznosi nula za granino stanje nosivosti _ temperaturni gradijent u stijenki tornja zbog razliitih klimatskih uvjeta prema DIN 1056, 7.6.1. 1.) Kombinacija max Ed _ Maksimalna vertikalna sila NSd, max (1,35G + 1,50Q) i _ maksimalni moment savijanja MSd, max (1,50Q) 2.) Kombinacija min Ed: _ Minimalna vertikalna sila N Sd, min (1,00G ) i _ maksimalni moment savijanja M Sd, max (1,50Q)

10

6. VODOTORNJEVI

1. Naelo funkcioniranja

Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode velike varijacije oblika nosive konstrukcije i spremnika _ betonski i elini Naelo funkcioniranja vodotornja: _ Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.) _ Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do konanog potroaa (3.)

Kod vodovodnih sustava sa vodotornjevima, pumpne stanice slue samo za punjenje vodotornjeva vodom. Vodotornjevi se konstantno pune kako bi se odrao tlak u cjevovodu. Nijedan potroa ne smije biti na veoj nadmorskoj visini od vodotornja da bi sustav funkcionirao. 2. 5 konstruktivnih oblika (skicirati i objasniti)

PRAVOKUTNI VODOSPREMNIK:

Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt s ravnim dnom. Dio sila je preuzet vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik i time bile vrlo podlone koroziji. Zatege su oteavale ienje spremnika. Kasnije se poinju izvoditi spremnici krunog tlocrtnog oblika.

VODOSPREMNIK S OVJEENIM DNOM

1860. pojavljuje se poboljani oblik konstrukcije vodospremnika u Francuskoj. Dno spremnika je ljuska koja se spaja na krune zidove spremnika gdje se formira tlani prsten. Deformacije tlanog prstena su uzrokovala oteenja spojne konstrukcije.

11

INTZE-OV VODOSPREMNIK

Otto Intze rijeio je 1883. problem deformacija tlanog prstena pomou konstrukcije koja se naziva Intze-ov princip. Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika. Dno vodospremnika sastoji se od unutranjeg sfernog dna i vanjskog dijela dna u obliku krnjeg stoca. Pritom su sve horizontalne sile uravnoteene i ne uzrokuju tetna naprezanja.

BARKHAUSEN VODOSPREMNIK

Vodospremnik sa kuglastim dnom je 1898. godine izumio Georg Barkhausen. Dno spremnika je polukugla. Zbog tangencijalnog prijelaza izmeu zidova i dna nije potrebno izvoditi potporni prsten.

KLONNE-OV VODOSPREMNIK

1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa potpornjima. Stupovi su tangencijalno spojeni na zidove kugle (kao kod Barkhausen vodospremnika).

12

3. Prednapinjanje cilindrinog vodospremnika (+ skica armature -20/21)

Prednapinjanjem se izbjegava vlak u betonu izbjegava raspucavanje betona postie nepropusnost. Unutarnji pritisak tekuine p preuzima se prednapinjanjem natega na silu:

Z = p r Silu prednapinjanja Z je potrebno poveati zbog puzanja i skupljanja betona ime se osigurava vodonepropusnost i spreava raspucavanje betona:

Z = p r + 0 d - 0 rezerva tlanih naprezanja; = 0,50 do 1 Mpa

Izvedba: 1. Betonska jezgra se lijeva i njeguje. 2. Povrina se priprema pjeskarenjem ili pod pritiskom vode. 3. Primjenjuje se kruno prednapinjanje pomou ureaja za obavijanje. 4. Mlaznim betonom se radi obloni sloj. _ Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama

?

Prstenasta armatura: se proraunava za proraunsku prstenastu silu n, postavlja se u jednom, ali ee u dva sloja Vertikalna armatura: se proraunava za uzdunu silu nx i moment savijanja mx kao za ekscentrino naprezan element. Na spoju stijenke i dna spremnika vertikalna armatura se postavlja u dva sloja, a izvan djelovanja poremeajnih momenata u jednom ili dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature. Vertikalna i horizontalna armatura se meusobno povezuju paljenom icom u krutu mreu.

13

4. Seizmiki proraun i skicirati i objasniti pojednostavljeni proraun (skice masa)

Pojednostavljeni proraun impulsno i konvektivno djelovanje

Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo (Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000) Postupak uzima u obzir djelovanje impulsa na tekuinu i konvektivno djelovanje tekuine u fleksibilnim elinim ili betonskim spremnicima fiksiranim za krute temelje -Djelovanje impulsa na tekuinu smatra se da je dio mase tekuine kruto vezan sa spremnikom - djeluje kvazistatiko optereenje -Konvektivno djelovanje (eng. sloshing) poveanje sile na konstrukciju uslijed valovitog gibanja tekuine u spremniku

Ispitivanja spremnika sa krutim temeljima pokazala su da se _ dio tekuine u spremniku giba valovito s dugim periodom vibracija (konvektivni dio), Dio tekuine koji se giba valovito odreuje visinu valova u spremniku i potrebnu slobodnu visinu zidova spremnika iznad maksimalno dozvoljene razine tekuine u spremniku, a preostali dio tekuine se giba kruto (zajedno) sa zidovima spremnika (impulsni dio). Kruti dio tekuine znai da se impulsna tekuina giba sa jednakim ubrzanjem kao tlo. Ima dominantan utjecaj na base shear silu i moment prevrtanja spremnika. Ovaj postupak prorauna se primjenjuje na elastinu analizu potpuno usidrenog spremnika u temelje Potres djeluje na sustavu s jednim stupnjem slobode. Za praktian proraun potrebno je promatrati samo nekoliko prvih vlastitih oblika vibracija.

14

mc konvektivni dio mase mi impulsni dio mase Za veinu spremnika: 0,30 < H/R < 3 _ H visina vode u spremniku, _ R radijus spremnika _ Prvi impulsni vlastiti oblik (kruto gibanje) i prvi konveksni vlastiti oblik (valovito gibanje) zajedno obuhvaaju 86 98 % ukupne mase tekuine u spremniku. Preostali dio tekuine vibrira(primarno u viim impulsnim vlastitim oblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i u viim konvektivnim vlastitim oblicima u irokim spremnicima (H/R 1)). Impulsni i konvektivni odgovor spremnika kombiniraju se sumiranjem 5. Moment prevrtanja ispod i iznad ploe + ukupna posmina sila

Moment prevrtanja iznad temeljne ploe M _ uzrokuje prema teoriji greda tlana vertikalna naprezanja u dnu zida:

_ hi visina teita impulsnog dijela tekuine _ hw teite zida spremnika _ hr visina krova spremnika _ hc visina teita konvektivnog dijela tekuine _ mi impulsni dio mase _ mw masa zidova spremnika _ mr masa krova spremnika _ mc konvektivni dio mase _ Se(Timp) impulsno spektralno ubrzanje, dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 % priguenja za eline spremnike i spremnike od prednapetog betona, a za AB spremnike iz elastinog spektra odgovora konstrukcije sa 5 % priguenja _ Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje,dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 0,5 % priguenja

Moment prevrtanja neposredno ispod temeljne ploe M _ ovisi o hidrodinamikom pritisku na zidove spremnika kao i o pritisku na temeljnu plou:

_ h'i visina teita impulsnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike) _ hw teite zida spremnika _ hr visina krova spremnika _ h'c visina teita konvektivnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike) Ukupan base shear :

15

7. ELINI TORNJEVI, JARBOLI, DIMNJACI

1. Parcijalni faktori (nabrojati neke-brojano)

Primjenjuju se sljedei parcijalni faktori sigurnosti: _ otpornost elemenata na poputanje: M0 = 1,00 _ otpornost elemenata na izvijanje: M1 = 1,00 _ otpornost netto presjeka na mjestu rupa za vijke: M2 = 1,25 _ otpornost spojeva: vijaka, zakovica, trnova, zavara, prednapinjanje visokovrijednih vijaka, injektiranih vijaka _ otpornost zatega za pridranje stupova i njihovo otkazivanje (prema EN 1993-1-11): Mg = 2,00 _ otpornost izolacijskog materijala: Mi = 2,50 _ Nacionalni aneksi mogu sadravati vrijednosti parcijalnih faktora sigurnosti. Preporuuju se

vrijednosti dane gore.

2. Parcijalni faktori za djelovanja + podjela prema pouzdanosti

Razred pouzdanosti 3 - tornjevi i stupovi pridrani zategama u urbanim sredinama ili gdje e njihovo otkazivanje uzrokovati ozljede ili gubitak ivota; tornjevi i stupovi pridrani zategama koji se koriste za vana telekomunikacijska postrojenja; druge velike konstrukcije gdje su posljedice otkazivanja velike 2 - svi tornjevi i stupovi pridrani zategama koji se ne mogu klasificirati u razred 1 ili 3 1 - tornjevi i stupovi pridrani zategama izgraeni za postrojenja bez ljudstva na otvorenom podruju; tornjevi i stupovi pridrani zategama ije otkazivanje vjerojatno nee uzrokovati ozljeivanje ljudi

3. Modeliranje djelovanja vjetra (trokutasto, kvadratno) + odreivanje koeficijenta sile vjetra

Modeliranje djelovanja vjetra

Ukupni koeficijent sile vjetra cf (Postupak za kvadratne ili istostranine trokutaste reetkaste konstrukcije) _ u smjeru djelovanja vjetra na dio konstrukcije,uzima se kao:

_ c f,S koeficijent sile vjetra samo za odsjeak konstrukcije, (structure) koristei koeficijent punoe konstrukcije _ c f,A koeficijent sile vjetra za dodatne elemente (opremu), (ancillaries) _ dodatni elementi ije se projicirane povrine na svaku stranicu nalaze unutar 10 % jedna od druge, mogu se uzeti kao odgovarajui konstruktivni elementi

16

Koeficijent sile vjetra za konstruktivne elemente c f,S za reetkastu konstrukciju s kvadratnim tlocrtom ili tlocrtom u obliku jednakostraninog trokuta, s jednakim povrinama na svakoj stranici, ukupni koeficijent sile vjetra za odsjeak u smjeru vjetra iznosi:

_ c f,S,0 koeficijent ukupnog nomalnog pritiska odsjeka j bez utjecaja na krajevima _ K koeficijent kuta djelovanja vjetra 4. Koeficijent kuta djelovanja vjetra, objasniti o emu ovisi i skicirati (verzije ovisno o razliitim

mogunostima putanja vjetra)

_ Koeficijent kuta djelovanja vjetra K se moe odrediti : _ za konstrukcije s kvadratnim tlocrtom _ za konstrukcije s trokutnim tlocrtom

_ kut nagiba djelovanja vjetra u odnosu na normalu povrine _ koeficijent punoe _ Af ukupna projicirana povrina gledana okomito prema licu elementa s ravnom plohom _ Ac ukupna projicirana povrina gledana okomito prema licu elementa krunog presjeka u pod-kritinim reimima _ Ac,sup ukupna projicirana povrina gledana okomito prema licu elementa krunog presjeka u nad-kritinim reimima _ h visina promatranog elementa _ b ukupna irina presjeka

17

Koeficijent kuta djelovanja vjetra K : _ za uobiajene vrijednosti

5. Odgovor reetkastih tornjeva na djelovanje vjetra (3 sluaja)

Optereenje za odreivanje posminih sila _ Optereenje za odreivanje sila u elementima spregova mora se temeljiti na konfiguraciji tornja Sluaj 1: Za tornjeve kod kojih su nagibi pojaseva (nogu) takvi, da se njihove projekcije sijeku iznad vrha tornja, maksimalna sila u spregu ili posmik iznad promatrane razine se odreuje kao i za sile u elementima pojasa ili sile za temelje Sluaj 2: Za tornjeve kod kojih su nagibi pojaseva (nogu) takvi, da se njihove projekcije sijeku ispod vrha tornja, potrebno je provesti dvije analize optereenja: _ srednja vrijednost vjetr.opter. Fm,W(z),ispod sjecita i ekvivalentna vrijednost udara vjetra, FT,W(z) iznad sjecita

18

_ srednja vrijednost vjetr.opter. Fm,W(z),iznad sjecita i ekvivalentna vrijednost udara vjetra, FT,W(z) ispod sjecita Sluaj 3: Za vie od jednog takvog sjecita,potrebno je provesti dvije takve analize optereenja za svaki panel

1

6. Kada se pri proraunu jarbola moe primijeniti statika metoda (parametar Q) kriteriji? Kriteriji za statiku metodu:

- openito se postupci statike analize mogu primijeniti za odreivanje reznih sila u

jarbolu

- kod projektiranja znaajnijih jarbola, ije bi otkazivanje imalo velike ekonomske

posljedice, potrebno je provesti postupke provjere na dinamiki odgovor, ako je to

zatraeno projektnim specifikacijama

- postupci statike analize se mogu primijeniti ako su zadovoljeni sljedei kriteriji:

1. svaka konzola iznad razine gornje zatege ima ukupnu duljinu manju od polovine razmaka

izmeu prethodnih i gornjih zatega

2. parametar s je manji od 1

3. parametar Q je manji od 1

- ako niti jedan od gornja 3 kriterija nije zadovoljen, potrebno je provesti spektralnu

analitiku metodu.

2. parametar s je manji od 1, pri emu je:

- 3. parametar Q je manji od 1, gdje je:

2

7. Objasni kako bi postavili vjetrovno optereenje po dijelovima primjena na odsjeke

Optereenja po dijelovima jarbola (patch loads)

Optereenja na dijelove jarbola se sukcesivno postavljaju prema sljedeem:

- na svaki raspon jarbola izmeu susjednih razina zatega ( i na raspon izmeu temelja i prve

razine zatega);

- na konzolu ako je znaajno;

- od sredine jednog do sredine drugog susjednog raspona;

- od temelja do polovine visine prve razine zatega

- od polovice raspona izmeu najgornje i prethodne zatege do vrha jarbola; konzolu ukljuiti

ako je znaajna

Optereenje na jarbol od prosjenog vjetra odreuje se prema sljedeem:

Napomena: Zbog jednostavnosti mogu se koristiti jednolika optereenja na dijelove jarbola pri emu

je z visina na vrhu odsjeka za Iv(z) i qp(z).

- optereenje na dijelove jarbola stupova treba dodati prosjenom optereenju vjetrom

- za jarbole 50 metara visine, potrebno je razmotriti samo jedan sluaj, uzimajui u obzir anvelopu

prosjenog optereenja i optereenja po dijelovima

Napomene:

- u tim je sluajevima posmine spregove za svaki raspon potrebno proraunat za maksimalni posmik

(i torziju) u tom rasponu

- pojaseve i njihovi spojevi u svakom rasponu imaju se dimenzionirati na njihovo

maksimalno ( i minimalno) optereenje u tom rasponu

- ako jarbol stup podupire konzolu, tada je potrebno razmotriti:

prosjeno optereenje i optereenje po odsjecima na konzolu zajedno sa

prosjenim optereenjem na stup

3

prosjeno optereenje na konzolu zajedno sa prosjenim i optereenjem po

odsjecima na stup

8. Smjerovi djelovanja vjetra

9. Kombinacije djelovanja leda i vjetra

Teina leda

kod procjene teine leda na reetkasti toranj ili stup visokih stupova moe se

pretpostaviti da su svi konstrukcijski elementi, dijelovi ljestvi, dodatni elementi itd. prekriveni

ledom jednake debljine preko cijele povrine elementa.

ako su razmaci izmeu elemenata mali (manji od 75 mm), moe se pretpostaviti da su

ispunjeni ledom

Kombinacije leda i vjetra

Potrebno je razmotriti dvije kombinacije vjetra i leda za simetrino i nesimetrino zaleivanje:

za dominantni led i pratei vjetar:

za dominantni vjetar i pratei led:

W=0,5; led=0,5; parcijalni keofic. slajd 12; k ovisi o razredu leda (ISO 12494)

4

10. Pojednostavljeni analitiki postupak pri lomu zatege; dijagram sa krivuljama

- Uslijed loma (puknua) zatege kod jarbola, pretpostavlja se da su dinamiki utjecaji jednaki statikoj

sili koja djeluje na stup u razini grupe zatega kod kojih se dogodilo puknue

- Za proraun ekvivalentne statike sile Fh,dyn,Sd, pretpostavlja se sljedee:

lom je jednostavan prerez kroz zategu - elastina energija zatege 1 prije loma se

zanemaruje

priguenje se ne uzima u obzir

optereenje vjetrom se kod odreivanja ekvivalentne sile zanemaruje

- Za zadani pomak u zatege 2 i 3 djeluju na tijelo tornja sa silom Fh,Sd.

- Odnos je prikazan kao krivulja 1. Sila Fh,Sd pada sa porastom pomaka uslijed otputanja zatege.

- Za konstrukcijski sustav tornja, osim za skup zatega na promatranoj razini, odnos izmeu napadne

horizontalne sile i pomaka vora prikazan je kao krivulja 2.

- U sjecitu krivulja 1 i 2 dvije sile su jednake, tj. uspostavljena je statika ravnotea. Sila koja

djeluje na vor je Fh,stat,Sd .

- U trenutku puknua u zategama 2 i 3 spremljena je energija. Kada se stup poinje horizontalno

pomicati ta energija e se djelomino transformirati u kinetiku energiju.

- Za maksimalni pomak kinetika energija e biti jednaka nuli, jer se izgubljena energija u

zategama 2 i 3 premjestila na stup kao elastina deformacijska energija u tijelu stupa i zategama.

Priguenje nije uzeto u obzir.

- Energija izgubljena u zategama 2 i 3 mora se uzeti jednaka povrini A2 ispod krivulje 1 na slici.

- Pomak koji nastaje kad su dvije povrine A1 i A2 jednake uzima se kao dinamiki pomak udyn.

- Dinamika sila Fh,dyn,Sd odgovara tom dinamikom pomaku.

5

- Dinamiki faktor moe se odrediti kao: = Fh,dyn,Sd / Fh,stat,Sd .

- Ovaj postupak za proraun jarbola upravo nakon mogueg loma zatege vrijedi za stup pridran

zategama u 3 smjera.

- Za stupove pridrane zategama u 4 (ili vie) smjerova imaju se primijeniti slini postupci temeljeni

na jednakim naelima.

- Ako se projektant, korisnik i nadlena institucija sloe, navedena dinamika sila uslijed loma zatege

ne mora se kombinirati sa meteorolokim optereenjima.

11. Doputeno odstupanje tijekom gradnje stupovi pridrani sa zategama

Konano postavljanje i napinjanje zatega se provodi od najnie razine zatega prema

gornjim. Preporuuju se sljedee vrijednosti doputenih odstupanja:

1. Konani poloaj sredinje osi stupa nalazi se

unutar vertikalnog stoca s vrhom u bazi visokih stupova i s radijusom od 1/1500

visine iznad baze stupa.

2. A) Rezultirajua horizontalna komponenta poetnih vlanih sila u svim zategama

na promatranoj razini ne smije prijei 5% prosjene horizontalne komponente poetne

vlane sile u zategi na toj razini.

2. B) Poetna vlana sila u bilo kojoj zasebnoj zatezi

na promatranoj razini ne smije varirati vie od 10% od projektne vrijednosti.

3. Maksimalni poetni pomak stupa

visokih stupova izmeu dvije razine zatega iznosi L/1000,

gdje je L razmak izmeu promatranih razina,

4. Odstupanje od poravnjanja triju uzastopnih prikljuaka zatega na stup,

poslije izvedbe, je ogranieno na (L1+L2)/2000,

gdje su L1 i L2 duljine dva uzastopna raspona na stupu.

12. 3 razine pouzdanosti (elini dimnjaci)

maksimalna vrijednost amplituda vibracija na vrhu samostojeeg dimnjaka uslijed vrtlone

pobude mora biti ograniena

6

13. Skicirati dimnjak sa aerodinamikim stabilizatorom (kada moe biti koristan, na koji nain se

smanjuje djelovanje vjetra) ???

6 poklopac ispusta

21 gornji konus

22 spiralni aerodinamini stabilizatori

23 srednji konus

20 mogui ukrutni prsten

13 nosiva ljuska

24 povezujua lamela

25 vezna ploa

14 ulazna cijev

3 pristupna vrata

17 tlani prsten

18 bazna stolica

19 sidreni vijci

Aerodinamike mjere:

ako su spirale rasporeene na vrhu dimnjaka, osnovna vrijednost odiueg (lift) koeficijenta

clat, na cijeloj visini dimnjaka moe se pomnoiti s faktorom odreenog prema:

ls duljina ljuske na kojoj su postavljene spirale

h ukupna visina dimnjaka

prethodnu jednadbu je mogue koristiti samo ako geometrija takvih spirala zadovoljava

sljedee: - tri poetne spirale;

- razmak (korak) spirala iznosi hs= 4,5 b do 5,0 b;

- visina spirala iznosi t = 0,10 b do 0,12 b;

- duljina ljuske na kojoj su postavljene spirale ls,iznosi najmanje 0,3 h, a obino

izmeu 0,3 h i 0,5 h;

doputa se odsjeak na vrhu dimnjaka bez spirala maksimalne duljine 1,0 b, a koji

se moe ukljuiti u duljinu ls

7

14. Minimalna sila ueta + faktor loma

8. TELEKOMUNIKACIJSKE STRUKTURE

1. Pretpostavke kod prorauna jarbola (rastavljanje optereenja + skica)

Geometrijski oblik zatege je funkcija: - sile prednapinjanja zatege i

- vanjskog optereenja.

Toan geometrijski oblik zatege pod djelovanjem vjetra promjenjivog intenziteta po visini je

prostorna krivulja.

Za proraun se usvajaju sljedea pojednostavnjenja:

1. Pritisak vjetra je konstantan po itavoj duljini zatege usvaja se srednja vrijednost pritiska

vjetra.

2. Umjesto koncentriranih sila na mjestu izolatora nanosi se zamjensko kontinuirano

optereenje; to se odnosi na njihovu: - vlastitu teinu,

- optereenje leda i vjetra na izolatore.

3. Optereenje po jedinici duljine zatege zamjenjuje se optereenjem na projekciju zatege na

pravac koji spaja krajeve zatege. Time se stvarna linija zatege (lananica) aproksimira

parabolom.

Na temelju pretpostavki optereenje se rastavlja na:

- djelovanja okomito na pravac koji spaja krajeve zatege (b)

- na optereenje du tog pravca (c)

Kut je nagib izmeu pravca koji spaja krajeve zatege i horizontale.

8

2. Zamjensko opteenje kod simetrino i nesimetrino rasporeenih stabilizatora

U sluaju simetrino rasporeenih izolatora (simetr. opt. zatega na jarbolima):

- najvei moment savijanja M na ekvivalentnoj gredi raspona L pojavljuje se u sredini raspona.

- Proraun se pojednostavljuje uvoenjem zamjenskog kontinuiranog optereenja

- Izjednaavanjem momenta savijanja u sredini raspona slijedi:

NAPOMENA: Zamjensko optereenje primjenjuje se na djelovanja okomita na pravac koji spaja

krajeve zatega. Ne moe se primijeniti na sile koje djeluju uzdu toga pravca.

9

U sluaju nesimetrinog optereenja:

- potrebno je na zamjenskoj prostoj gredi odrediti maksimalni moment savijanja M.

- Ekvivalentno jednoliko kontinuirano optereenje iznosi:

3. Od ega se sastoji pomak vrha zatege + provjesi (formule)?

Pomak vrha zatega na spoju sa jarbolom u smjeru pravca koji spaja krajeve zatege dobiva se

sumiranjem utjecaja:

- elastinih deformacija zatege uslijed promjene optereenja na zategu

- deformacije zatege uslijed promjene temperature

- pomak uslijed promjene provjesa

a)zatega pod djelovanjem

vlastite teine i poetne sile

prednapinjanja

b)zatega pod djelovanjem

stalnog optereenja, poetne

sile prednapinjanja i pritiska

vjetra u uporabnom stanju

10

Osnovno optereenje na zategu je njezina vlastita teina i teina izolatora.

- Srednja vlana sila u zatezi je S0 .

- Provjes zatege pod stalnim optereenjem:

U uporabnom stanju optereenje (vjetra, led, snijeg) poveava udaljenost krajeva zatege smanjujui

njezin provjes.

- Poveava se sila u zatezi na vrijednost S.

- Provjes zatege pod uporabnim optereenjem:

g - projekcija vlastite teine na pravac koji spaja krajeve zatege

q - projekcija uporabnog optereenja na pravac koji spaja krajeve zatege

Pomak vrha zatege u vertikalnoj ravnini opisan je varijablama u i v.

Horizontalni pomak vrha v:

Uz vertikalni pomak:

- u tg zanemarivo mala vrijednost

- tM koeficijent toplinskog produljenja jarbola

4. Detalj temelja za privrenje zatega

Provjera temelja na :

a) Odizanje

11

b) Klizanje

c) Prevrtanje

Razlika pasivnog i aktivnog otpora tla :

E - zapreminska teina tla

d irina temelja

kut unutarnjeg trenja tla

5. to sve uzrokuje ruenje i detaljnije objasniti djelovanje leda

Uzrok ruenja: led, led i vjetar, vjetar, oscilacije, otkazivanje zatega, vanjsko oteenje, udar

groma/izolatori, graenje/odravanje, projektiranje/materijali, udar aviona,

vandalizam, slijeganje, ostala oteenja (nenamjerni dogaaji, npr.zapinjanje krana

dizalice za zatege prilikom radova u blizini stupa, namjernji dogaaji, npr. namjerno

oteivanje zatega i stupova.

Ruenja uzrokovana ledom

Reetkasti tornjevi naelno:

- nisu podloni ruenjima uslijed optereenja ledom, premda to optereenje moe biti

znaajno,

- ali je za dimenzioniranje, uglavnom mjerodavno djelovanje vjetra

Stupovi i jarboli sa zategama su puno osjetljiviji na ovo optereenje:

- Veina njihovih ruenja uzrokovana je ledom ili kombinacijom leda i vjetra

- Nejednolika raspodjela leda po zategama uzrokuje znaajne momente savijanja u stupu te

moe uzrokovati dinamike efekte

- Poznata je pojava ruenja ovakvih stupova i od optereenja ledom na zatege i na stup

Ruenje stupova i tornjeva uslijed optereenja ledom prouavali su Sundin i Mulherin

- studijom je obuhvaeno veliko podruje SAD-a i podruje Skandinavije

Zakljueno je da su ruenja uzrokovana i ledom u obliku padalina i ledom u oblacima

Led u obliku padalina, zajedno sa ledenom kiom kao glavnim oblikom padalina

- dominira kao uzrok ruenja u ravniarskim terenima sa jakim vjetrovima (srednji zapad SAD,

vedska i Finska

- U SAD dodatno dolazi do velikih oscilacija ambijentalne temperature

Vrlo esto ruenju prethodi par dana sa promjenjivim vremenom (temperaturom), odnosno

nailaskom tople fronte koje karakteriziraju

12

- niski oblaci,

- pojaavanje vjetra,

- padaline se mjenjaju od suhog do vlanog snijega i na kraju do ledene kie

Ovakvi uvjeti pogoduju ruenju

- zbog taloenja velike koliine leda na konstrukcijskim elementima,

- te su uzrokovali 11 od 16 ruenja

Na nekim stupovima poveano optereenje ledom nije bio jedini uzrok ruenja, nego su

utjecali i neki drugi faktori, kao npr.

- nedovrena konstrukcija,

- krti elik,

- detalji osjetljivi na umor,

- labavi vijci,

- vibracije zatega i stupova,

- dinamiki utjecaji leda

- i jaanje ili promjena smjera vjetra.

6. Reetkasti stup u Poljskoj i zato je dolo do greaka

Najvei odjek imalo je ruenje u to doba najvie graevine na svijetu.

- reetkasti tv stup sa zategama u Gabinu u Poljskoj 646 m visine, sagraen 1975

- Trokutasti presjek, sa stranicom 4,8 m.

- Vertikalne cijevi: promjera 245 mm, debljine stijenki od 8 do 34 mm.

- Ukupno 86 elemenata duljine 7,5 m.

- Tri zatege za pridranje u 5 razina, na visinama 121,78 m, 256,78 m, 369,28 m, 481,78 m,

594,28 m, promjera 50 mm, sidrene u pojedinane temeljne blokove.

Godine 1991 zakljueno je da se mora ii u zamjenu zatega za pridranje stupa

- zatege su korodirale, naroito na visini od 300 do 500 m, vjerojatno zbog estih niskih oblaka

Postupak zamjene zatega je bio slijedei:

- Postavljanje privremenih zatega oko zatege koja se zamjenjuje

- Uklanjanje postojee zatege, pri emu privremene zatege osiguravaju stabilnost

- Postavljanje nove zatege i uklanjanje privremenih zatega

Prilikom zamjene zatega na predzadnjoj razini dolo je do loma vijaka koji su pridravali gredu na koju

su spajane privremene zatege.

Ustanovljeno je da je greda bila spojena samo sa etiri vijka umjesto sa osam koliko je bilo potrebno,

a vijci nisu bili ni dovoljno stegnuti. Pukom sreom nitko nije ozlijeen, a radnici su bili na pauzi kad

se dogodilo ruenje.

13

7. Uzroci ruenja, pouke na temelju ruenja

Veliki broj ruenja ovih konstrukcija ukazuje da je potrebno pristupati njihovom

projektiranju, radionikoj izradi, gradnji i odravanju s posebnom panjom.

Niska cijena je najee jedini kriterij pri odabiru najpovoljnijih ponuda.

Ponekad i malo poveanje cijene konstrukcije (cijena konstrukcije je najee manja od cijene antena

i ostalih ureaja montiranih na stupu) bitno smanjuje rizik i rezultira boljom i sigurnijom

konstrukcijom.

Investitor esto zahtijeva postavljanje dodatnih antena na postojee stupove, emu treba pristupiti

sa velikim oprezom.

Potrebno je sustavno odravanje i zatita od vandalizma suradnja projektanta i korisnika (investitora).

14

8. Skicirati i objasniti tip temelja za preuzimanje odiue vlane sile

Glavno kritino optereenje:

- Velike vrijednosti odizne sile

- sa relativno malim posmikom na dnu temelja

Tip konstrukcije:

- Tornjevi sa irom bazom s dovoljno prostora

izmeu nogu (pojaseva) da se omogui

zasebno temeljenje za svaki krak tipova.

Glavni oblik otpora tla:

- Teina konusa tla se odupire potisku prema

gore

Istraivanja su pokazala da su:

- temelji sa skoenim stranicama (proirenje prema dolje) daleko povoljniji od onih koji nemaju

skoene stranice:

- mogu preuzeti dva do tri puta veu odiznu silu (potrebno je napraviti ispitivanja in situ za svaku

lokaciju)

- imaju i znatno manje vertikalne pomake.

15

9. Temelji otporni na prevrtanje

Glavno kritino optereenje:

- veliki moment prevrtanja s

- relativno malim posmikom i vertikalnim optereenjima na vrhu temelja

Tip konstrukcije:

- konzolni tornjevi s uskom bazom ili

- tapovi s pojedinanim monolitnim temeljima

Glavni oblik otpora tla:

(i) bez baze temelja: pomou bonog djelovanja tla ili

- Primjenjuje se kada je stup upet u temelj

- Na temelj primarno djeluju moment savijanja i

posmina sila

- Aktivira se pasivni otpor tla koji je naroito

uinkovit kod temelja ija je dubina znatno vea

od irine i kod vertikalnih iskopa

- Pretpostavke prorauna:

- Temelj je krut

- Linija pritiska je parabola

- Pasivni otor tla po jedinici

deformacije razlikuje se prema

dubini

- Cilj je izbjei rotaciju temelja, pa granina

naprezanja tla nemaju veliki znaaj

- Ukoliko se provjeravaju, potrebno ih je

odrediti ispitivanjima tla (iznimno se mogu

koristiti rezultati dobiveni na slinim tlima)

16

(ii) s bazom temelja: kombinacija teine tla i pritiska tla na dnu baze

10. Temelj za sidrenje zatege, skicirati 2 osnovna tipa i pojasniti

Masivni betonski temelji

- Najee preuzimaju velike sidrene sile

17

- Sidrena sila preuzima se teinom betona,

- klizanju se suprotstavlja pasivni otpor tla i trenje po oploju i dnu temelja,

- a teina betona u kombinaciji sa pritiskom tla odupire se prevrtanju temelja.

- Vano je pravilno unijeti silu u temelj

- Posebnu panju potrebno je posvetiti antikorozijskoj zatiti temelja.

- Nedostatak masivnih betonskih temelja je : velika koliina materijala i veliki uloeni rad, kao

i vrijeme potrebno za njihovu izvedbu

- Koliina materijala moe se smanjiti upotrebom obrnutog T temelja (pritisak tla na bazu

zamjenjuje teinu betona)

Sidreni element sa sidrenom ploom

- Koristi se za manje stupove

- Sidrena sila preuzima se formiranjem konusa tla na sidrenoj ploi i trenjem

- Potrebno je predvidjeti dovoljnu dubinu sidrenja (mogue duboko kopanje)

- Sidreni element moe biti fleksibilan (elina ipka) ili kruti (elina cijev i sl.).

- Posebnu panju potrebno je posvetiti tonosti izvedbe (toan poloaj i nagib sidra)

- Moe se pojednostavniti koritenjem montane baze:

- prvo se postavlja baza na tono odreenu dubinu,

- oblik baze prilagoen je kutu zatege

- postavlja se sidreni element i rotira u predvieni poloaj.

9. POKRETNI MOSTOVI

1)Chicago tip- objasniti i skicirati rasponski sklop.

Nain funkcioniranja mosta jednak je danas kao i nekada:

-pokretni krak ili krakovi rotira oko horizontalne osi iz horizontalnog (zatvorenog) u vertikalni

(otvoreni) poloaj

- Cjelokupnu teinu kraka i protuutega za vrijeme otvaranja mosta prenose osovine postavljene u njihovo teite

Razliiti mehanizmi otvaranja Pokretni krak se nikada ne moe otvoriti da stoji vertikalno -slobodni otvor mosta znatno je manji od razmaka upornjaka (stupova) Osovina oko koje se okree most moe sluiti i za oslanjanje u zatvorenom stanju - bolje rjeenje je postaviti poseban leaj u tu svrhu Leaj na koji se oslanja pokretni krak u zatvorenom poloaju - sprijeava krak da nastavi rotaciju kad na njega doe pokretno optereenje

2) RASKLOPNI SCHERZEROV TIP Ovaj tip ima neznatnu prednost nad ostalima -mehanizam je takav da kad se pone otvarati ujedno se i odmie to omoguuje puno bre otvaranje prolaza za brodove, pa i kut otvaranja moe biti manji Ovaj tip sa jednim pokretnim krakom esto se upotrebljava za eljeznike mostove jer se veliko pokretno optereenje ne prenosi na osovine nego na glavne nosae. Scherzer-ov tip rasklopnog mosta s jednim pokretnim krakom

Prvi mostovi ovog tipa bili su projektirani tako da optereenje prenose kao trozglobni luk ako se pokretno optereenje nalazi ispred centra rotacije kraka Koncentrirano pokretno optereenje W uravnoteeno je tlanim linijama koje prolaze kroz tri zgloba: - srednji zglob - i dva zgloba koja se nalaze na stupovima Scherzer-ov tip rasklopnog mosta s dva pokretna kraka

Kasniji mostovi ovog tipa imaju i dodatne leajeve na stranjem dijelu pokretnog kraka Pri normalnoj upotrebi ovi leajevi nisu u funkciji aktiviraju se u sluaju da se krak spusti prenisko ili u sluaju da se pokretno optereenje nae na stranjem dijelu pokretnog kraka, iza centra rotacije te proizvodi moment koji tei otvoriti most Otvaranju mosta odupire se zasun koji se nalazi na sredini mosta i koji mora biti zakljuan dok je most zatvoren.

3) RASKLOPNI MOSTOVI NA PARALELOGRAM Protuuteg kod ovih mostova nije privren za nosa ili reetku -projektant ima slobodu glede poloaja protuutega Poluge u obliku paralelograma spajaju protuuteg s pokretnim krakom. Svrha paralelograma je da odrava stalan odnos momenata od vlastite teine pokretnog kraka i protuutega za sve kuteve prilikom otvaranja. Postoje dvije podgrupe rasklopnih mostova na paralelogram:

1. Ravnoteni (holandski) tip rasklopnog mosta

2. Strauss-ov tip rasklopnog mosta

Obino se projektira za eljeznike mostove jer:

-minimizira potreban raspon s mogunou postavljanja osovine vrlo blizu navigacijskom kanalu,

- podie protuuteg koji se rotira oko odvojene osovine iznad nivelete, te omoguava sputanje

nivelete izuzetno blizu razini vode

Vrlo glomazne konstrukcije

4) RASKLOPNI MOSTOVI: Prednosti i nedostaci

5) VERTIKALNO PODIZNI

Vertikalno podizni most sastoji se od jednog jednostavnog raspona (najee reetkastog)

koji se vertikalno podie prema gore

Pokretni dio itavo vrijeme dizanja ostaje paralelan svom osnovnom poloaju.

Dobiveni plovni profil ispod mosta je ogranien.

Gotovo svi vertikalno podizni mostovi poduprti su tornjevima kojih moe biti dva ili etiri,

samostalna ili spojena u portalnu konstrukciju

Tipovi vertikalno podiznih mostova

1. S mehanizmom u tornjevima

Mehanizam u tornjevima rotira koloture na vrhu tornja.Sile potrebne za podizanje raspona

prenose se na elinu uad pomou trenja.

Oba kraja pokretnog raspona moraju se podizati:

-jednakom brzinom itavo vrijeme dizanja, tako da raspon ostane horizontalan, odnosno da

se ne bi zaglavio

-postoje razliiti elektronski ureaji za kontroliranje zakoenosti raspona

Sila potrebna za podizanje raspona moe biti razliita uslijed razliitog trenja unutar

mehanizma u dva tornja.

2. S upravljanjem u pokretnom rasponu

Podie se mehanizmom uadi na samom rasponu najee iznad nivelete na sredini

raspona.

Sve etiri koloture oko kojih se navija uad vezane su na zajedniku pogonsku koloturu

pa se raspon ne moe nagnuti prilikom podizanja ili sputanja.

3. Sa spojenim tornjevima

-Pokretni raspon uravnoteen je protuutezima

-Pogodan je za male raspone

-Pogonski mehanizam najee se nalazi na konstrukciji koja spaja tornjeve

4. S prometom u dvije razine

Nisu uobiajeni, ali vertikalno pokretni raspon omoguava neke specifinosti koje kod

drugih tipova pokretnih mostova nisu mogue

Primjer takvog mosta je most u Portlandu, Oregon, USA

6) ZAOKRETNI MOSTOVI

Rasponska konstrukcija se otvara okretanjem oko svoje vertikalne osi

Centar okretanja moe biti u sredini konstrukcije ili nesimetrino smjeten

Dok je zaokretni most zatvoren, njegovi krajevi oslanjaju se na fiksne stupove ili

upornjake

Pokretni dio naziva se zaokretni raspon sa dva kraka konzolnog statikog sustava

Krakovi mogu biti jednakih ili razliitih duljina (most nejednakih krakova ili podrezanog

kraja). Vlastita teina je uravnoteena oko rotacijske osi, pa je kod nejednakih krakova u

manjem kraku potreban protuuteg.

Manji rasponi mogu biti sa jednim krakom stabilnost se osigurava posebnim

zaokretnim ureajem

irina osloboenog plovnog puta je oko 80% duljine kraka centralni stup zauzima puno

mjesta. Iako zaokretni mostovi nisu na velikoj visini, optereenje vjetrom je bitno

pogotovo za vrijeme zaokretanja jer moe djelovati nesimetrino na krakove

Ovi mostovi zahtijevaju znaajno kompleksnije pogonske strojeve od rasklopnih i

podiznih mostova.

Zaokretni mostovi svrstani su u kategorije prema nainu na koji je pokretni raspon

pridran na zaokretnom stupu dok je most u otvorenom poloaju:

1. Sa sredinjim leajem

Vlastita teina pokretnog kraka preuzima se zaokretnim leajem u osi rotacije

Ureaj za zaokretanje moe biti pokretan hidrauliki ili mehaniki.

Da bi se sprijeila prevrtanja oko zaokretne osovine postavljaju se ravnoteni kotai koji

se kreu po krunoj stazi velikog radijusa koja je koncentrina s osovinom.

2. S obrunim leajem

Vlastita teina pokretnog raspona preuzima se koninim valjcima. Ovaj tip je pogodan za

velike i teko optereene mostove. Problem je postii ravnomjeran prijenos teine sa

reetke ili nosaa na veliki broj valjaka kojih moe biti i 50.

3. S kombiniranim sredinjim i obrunim leajem

Vlastita teina pokretnog raspona u otvorenom poloaju preuzima se uglavnom pomou

obrunih leajeva.

Raspodjela pokretnog optereenja izmeu centralnog i obrunog leaja funkcija je

poprene krutosti okvira na kojem se optereenje raspodjeljuje.

4. Dvostruki zaokretni

7.) PREDNOSTI I NEDOSTACI ZAOKRETNIH MOSTOVA

8.) POKRETNI MOSTOVI U HRVATSKOJ

Most preko Cetine u Omiu- Povlani pokretni most

Pokretni most Trogir iovo

Rasklopni s dva kraka

Pokretni most u Tisnom

Pjeaki pokretni most u Zadru- rasklopni

Pokretni most u Osoru, izmeu Cresa i Loinja- zaokretni

Pokretni most preko rijeke Mirne kod Novigrada-Jedan otvor je vertikalno podizan

9.) POKRETNI MOSTOVI U SVIJETU

Tower Bridge London

London, Velika Britanija, 1894.

Duina 270 m, tip: pokretni (rasklopni i ovjeeni), slui za cestovni i pjeaki promet

Materijal: elik i opeka

Najvei raspon: 61 m

Most Erasmus, Rotterdam, Nizozemska

Poloaj: Rotterdam, Nizozemska

Godina zavretka: 1996.

Ukupna duina: 802 metra

Tip: pokretni (rasklopni)

Svrha: promet cestovni, pjeaki i biciklistiki

Materijali: elik, beton

Pjeaki most Puerto Mujer u Puerto Madero, Buenos Aires, Argentina

Gradnja zapoela 1998. godine,

Zavrena u prosincu 2001.

Projektant Santiago Calatrava

Zaokretni ovjeeni most duljine 102 m

Pilon visine 32 m

10. PONTONSKI I PLUTAJUI MOSTOVI

1.) TO SU TO PLUTAJUI MOSTOVI ?

Mostovi koji se temelje na naelu uzgona.

vertikalna optereenja preuzimaju se uzgonom, a horizontalna sustavom sidrenih

kablova

statiki gledano to je most na elastinim temeljima

Gradiva za plutajue mostove

Materijali od kojih je izraen mogu biti drvo, elik, beton ili kombinacija spomenutih

Optimalna varijanta je plutajui most od prednapetog betona:

_ najjeftinije gradivo

_ trajno i najmanje zahtjevno u pogledu odravanja

_ beton je najbolji ublaiva vibracija i izolator buke

_ vea teina osigurava veu dinamiku stabilnost

Prednosti plutajuih mostova:

-pogodni za duboke vode i/ili podruja gdje je vodeno dno nepovoljno za temeljenje

-pogodni u podrujima gdje je veliki morski/rijeni promet, a osiguranje dostatnog

slobodnog profila je neisplativo i/ili nemogue (pokretni most)

-utede u vremenu i cijeni izvedbe most se izvodi u radionici, i postavlja se na lokaciju u

vrlo kratkom roku

-ekoloki prihvatljivije varijante mostova zbog minimalnih zahvata u okoliu i mogunosti

reciklae

-seizmiki otporne strukture

Nedostatci plutajuih mostova:

-podloni prirodnim nepogodama vie od klasinih mostova

-zbog interakcije s vodom (valovi, plima i oseka) potrebne su vrlo sloene analize u fazi

projektiranja

-upotreba sloenih naprava za sidrenje mosta i amortiziranje udara/pokreta mosta tijekom

uporabe

-tijekom uporabe treba se strogo pridravati zadanih smjernica i neophodno je stalno

zahtjevno odravanje

-udobnost vonje (nagib nivelete) uvelike ovisi o prirodnim elementima (plima oseka,

vjetar, valovi)

2.) POZICIJA PLUTAJUIH MOSTOVA U PODJELI PREMA VERTIKALNOM POLOAJU

3.) PONTONSKI MOSTOVI

Pontonski mostovi su privremeni prijelazi uspostavljeni postavljanjem pontonskih nosaa.

Ovi mostovi su prvenstveno graeni za vojne potrebe pa su i tipove tih mostova odreivale

vojske pojedinih zemalja.

Veliki razvoj poinje oko 1942.g. za vrijeme 2. svjetskog rata, i nastavlja se kasnije kroz

Korejski i Vijetnamski rat.

PRIMJERI:

P-serija

koriteni u Vijetnamskom ratu

kasnije primijenjeni i u civilnoj upotrebi

tipovi P1, P2, P3, P4 i P5

konstrukcijski su to specijalno projektirane iznutra ukruene zavarene eline kocke

ispitani su na unutranji pritisak 0,14 Mpa

PLUTAJUI SUHI DOK

ploa i bone stranice su izvedeni iz elemenata P1

dubina uranjanja ploe se kontrolira sa koliinom vode unutar ploe

kada se ploa treba podii, voda se izbacuje iz nje upuhavanjem zraka pod tlakom

Faze izvedbe vojnog pontonskog mosta

dovoz sastavljenih elemenata i istovar u vodu

rasklapanje segmenata

okrupnjavanje segmenata i doplovljavanje u traeni poloaj

spajanje okrupnjenih segmenata u cjelinu koja ini most

spajanje mosta s obalom i sidrenje

4.) VERZIJE PLUTAJUIH MOSTOVA

Prema tipu:

Pontonski temelji

Pontonski nosai

Prema nainu sidrenja:

Lanano sidro

Kabelsko sidro

Potopljeni pontoni sa vlanim vodilicama

Gumeni leajevi

Piloti zabijeni pored mosta

Prema mehanizmu otvaranja:

Zakretanje

Pomicanje

Pomicanje i podizanje

Prema povezivanju elemenata:

Trnovi

Trnovi i reetke na krajevima

Fleksibilni tapovi sa upornjacima

Fleksibilne ploe sa upornjacima

Prijelazni nosai

5.) 3 PRIMJERA PLUTAJUIH MOSTOVA