NASUTE GRAEVINE U SVIJETU

UVODKod nasutih graevina je tlo graevni materijal. Njega je moguce tehnoloki doraditi da bi zadovoljio potrebe gotove nasute graevine.Graenje nasutih graevina zahtjeva slijedece postupke:1. Predradnje-ienje terena;-skidanje humusa;-zasijecanje strmih padina;-nabijane podloge;-izrada probnog polja za odabir mehanizacije2. Vaenje (iskop) gradiva potrebnog za graenje-stalna provjera svojstava materijala i usporedba s pretpostavkama iz projekta3. Prijevoz materijala do mjesta ugradnje.4. Razastiranje u slojevima debljine prema projektu, kontrola vlanosti.5. Zbijanje.6.Kontrola zbijenosti

Nasute graevine mogu se podjeliti na vie naina :Privremeni nasipi: -malih zahtjeva i kratkog trajanja-visokih zajtjeva i dueg trajanja- ZAGATIZagati su nasute graevine koje zahtijevaju posebneprojekte iako nisu trajne graevine. Nakon zavretkagraevine koju su titili mogu, odnosno moraju biti srueni,a mogu ostati kao trajne graevine bez uinka (primjer:zagati kod izgradnje nasutih brana ostaju u njihovomsastavu). Zagatima je posveeno posebno poglavlje usklopu zatite graevnih jama.

Trajne nasute graevine: -graevine za potrebe prometnica; -nasipi za razliite posebne namjene; -graevine za potrebe hidrotehnikih sustava.Navest emo primjere trajnih graevina,od graevina za potrebe prometnica izdvajamo:Graevine za cestovnu infrastrukturu: - nasipi za autoceste; - nasipi za brze ceste i gradske obilaznice; - nasipi za lokalne ceste; - nasipi za zatitu od buke; - nasipi za parkiralita.Za aerodrome: - nasipi za piste; - nasipi za stajanke; - nasipi za pomone radne povrine.Za eljeznicu: - nasipi za eljeznice normalnih brzina; - nasipi za eljeznicu velikih brzina.NASIPI ZA POSEBNE POTREBE: nasipi za kontejnerske terminale; nasipi za platoe razliitih namjena (rasute terete); nasipi za umjetne otoke, zagate i sl. nasipi komunalnog otpada; nasipi industrijskog otpada;ZA HIDROTEHNIKE GRAEVINE: - brane i dolinske pregrade; - nasipi za oblikovanje kanala raznih namjena; - nasipi za obranu od poplava; - nasipi za regulacije vodotoka; - nasipi za potrebe kanala za navodnjavanje i vodoopskrbu ; - nasipi u lukama i plovnim putovima.

Brane Brana je graevina podignuta preko korita prirodnog ili umjetno izgraenog vodotoka sa svrhom da se prvobitna razina vode uzvodno od brane digne. To se podizanje vri, da se dobije potreban pad za iskoriivanje vodne snage, da se povea dubina vode u vodotoku za olakavanje plovnosti ili za sakupljanje vee koliine vode, potrebne bilo za regulaciju i oticanje vodnih koliina u vodotoku nizvodno od brane, bilo za proizvodnju hidroelektrine energije ili za natapanje i opskrbu vodom veih podruja. Brane mogu biti stalne, pokretne ili mjeovite. Stalne brane u cijelosti su nepomine masivne graevine, kojima se ne moe regulirati vodostaj uzvodno od brane, a suviak se vode prelijeva preko krune brane. Brane mogu biti nasute, od kamena (danas rijetko) ili armirano-betonske.Ako se vodostaj ne moe regulirati, podiu se stalne brane veinom samo u gornjem toku planinskih vodotoka ili u duboko usjeenim koritima, gdje dizanje vodostaja kod prelijevanja velikih voda ne prouzrokuje tete na obalnom podruju. Stalne se brane grade do visine od priblino 15 m; ako im je visina vea ili ako zatvaraju dolinu u brdovitom terenu, zovu se dolinske pregrade, a ako se grade od zemljanog nasipa, zovemo ih uspornim nasipima. Brane do 15 m nazivamo niskim, vie od toga nazivamo visokim. Pokretne brane sastoje se od pokretnih konstrukcija, tzv. zapornica, smjetenih meu stupovima. Dizanjem ili sputanjem zapornica otvara se proticajni presjek vodotoka meu stupovima. Tako se regulira proticanje vode kroz branu, a time i vodostaj uzvodno od brane

Prva velika brana u naoj blizini je izgraena 1896. godine u Klinju, da bi se omoguilo navodnjavanje Gatakog polja u istonoj Hercegovini.Tako je nastalo prvo umjetno jezero na Balkanu, u BiH - Klinje, nazvano po toponimu "Klini", mjestu na kome je "uklinjeno". Povrina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lune brane, prve ove vrste. Brana je izgraena za potrebe navodnjavanja Gatakog polja, a sada je jezero svojevrsna turistika atrakcija, pored koga je sagraen motel.Prije II. svjetskog rata postojale su na teritoriju bive Jugoslavije svega 4 visokebrane. Krajem 1971. godine ovaj broj se popeo na 92. U svjetskoj tehnikoj literaturi spominje se visoka nasuta brana Perua, zbog svog znaaja kao prva uspjeno izvedena velika brana u kru i do tada neuobiajenog rjeenja lunog oblika u tlocrtu.Naroito se spominje nakon to je 1993. bila minirana i uspjeno preivjela oteenja.

Brana PeruaBrana Perua je nasuta brana na rijeci Cetini sagraena 1958. godine, a u svrhu koritenja voda rijeke Cetine za proizvodnju elektrine energije na HE Perua. Namjena brane je ostvarenje akumulacije vode za rad hidroelektrane tijekom sunog razdoblja godine te rjeavanje problema velikih voda u kinom razdoblju godine koje uzrokuje poplave u Hrvatakome polju i Sinjskom polju. Brana je sagraena po projektu tvrtki Elektroprojekt d.d. i Geoexpert iz Zagreba a izvoai radova su bili tvrtke Konstruktor i Geotehnika te je nakon zavretka radova brana bila duga 467 metara, visoka 67 metara te imala volumen od 925 m3. U samu branu je ugraena poprilina koliina prirodnog materijala i to naroito gline koja je kao materijal gotovo vodonepropusna. Nakon to je brana nasuta na njoj je navuena betonska ovojnica koja je sprijeila osipanje nasutog materijala. Zbog izgradnje brane nastala je umjetna akumulacija vode velike povrine koja tijekom cijele godine ima dovoljno zaliha vode da je postala jezero Perua s cca 15 km2 povrine pri maksimalnom vodostaju Povjest brane je sljedeca :- zapoeta izgradnja 1956. godine-izgraena 1958. godine-28. sijenja 1993. minirana sa 30 tona eksploziva pri najveem zabiljeenom vodostaju od strane pobunjenih Srba prilikom oslobodilake Operacije Perua pri kojoj je poginuo hrvatski branitelj Ante Buljan. Premda teko oteena nije se sruila zbog naina na koji je izgraena te loe planiranog miniranja. Smatra se da je miniranjem brane na sedam mjesta od kojih etiri u samoj jezgri, tj. sreditu brane nije bilo uspjeno jer se jezgra brane od gline uslijed eksplozije slijegla sama od sebe i odrala branu na mjestu a same povrinske eksplozije nisu nanijele toliku tetu zbog brze akcije HV i zatrpavanja rupa te otvaranja ispusta na brani od strane engleskog asnika postrojbi UNPROFORa Mark Nicholas Graya. Da je miniranje bilo uspjeno u donjem slivu rijeke Cetine bilo bi to izravno to neizravno ugroeno vie desetaka tisua stanovnika Cetinske krajine.

Joava kod akova Jezero Joava nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistono od grada akova. Protee se od eljeznikog nasipa akovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane koja se nalazi oko 2 km nizvodno. To je zapravo jedno umjetno jezero izgraeno 1963/64. godine. Prvenstveno su ga namijenili za uzgoj riba, port i rekreaciju. Napravljeno je tako da je pregraeno korito potoka Joava zemljanom branom betonskom ustavom. S time je postignuto da se voda akumulira ispred brane, potapa okolna polja i stvara jezero. Zemljana brana jezera popravljena je 1993/94. godine. U temeljni ispust je ugraen novi zasun, kojim se regulira razina vode jezera odnosno isputanje vode iz jezera. Oblik jezera je duguljast, protee se od zapada prema istoku. Dugako je oko 4,5 km, a irina iznosi 100 do 180 m. Obalu jezera sainjavaju eljezniki nasip akovo-Osijek na zapadu, zemljani nasip sa temeljnim ispustom na istoku i lesna uzvienja sa june i sjeverne strane. Dubina jezera kree se od 70 cm do 3m. Na zapadu je neto plie, a na istoku neto dublje. Ipak najvea je dubina u sredini gdje se protee jedan kanal, bive korito potoka Joava, u smjeru zapad-istok. Od kanala bono prema obali sve je plie. Oko 80 % povrine jezera je isto, a oko 20 % je uglavnom na rubovima, obraslo trskom, rogozom i drugim vodenim biljem. U vodi se nalaze jo u dovoljnoj koliini podvodne biljke, vrste iz porodice mrijesak. Oko jezera nalaze se odreene poljoprivredne povrine i neto saenih uma kod Kolokuice.Vrste riba koje su navedene za jezero Borovik nalaze se i u Joavi.

Brana Marib Brana Marib (arapski: ) izgraena je na povremenom vodotoku Wadi Adhanah (koju zovu i Dhana ili Adhana) u dolini Dhana na Planinama Balak u Jemenu. Velika brana Marib, podignuta je kod Sudd Mariba, to je uzvodno (u smjeru jugozapada) od antikog grada Mariba (neko glavnog grada Sabejskog kraljevstva). Sabejci su podigli branu da pohvataju i spreme vode obilnih monsunskih kia, koje rijetko ali periodino padaju, i tad se stvori gomila velikih bujica na oblinjim planinama. Na taj nain dobili su rezerve vode za navodnjavanje polja oko grada. Nedavna arheoloka istraivanja ukazuju na to da je jednostavna zemljana brana i mrea kanala, podignuta na tom mjestu, ve daleke 2000. godine prije Krista. To je bila zemljana brana, trokutastog presjeka, duga 580 m i visoka 4 metra. Podignuta je u kanjonu izmeudviju stijena, te ojaana kamenim ploama.

Najvece brane na svijetu Povijest brana dosee daleko,sve do prvih poznatih civilizacija koji su napustivi nomadski nacin ivota nastanile podruije velikih rijeka prikladna za poljuprivrednu djelatnost.Tako se preko 8000 godina u Mezopotaniji javljaju se prvi oblici organizirane poljuprivrede pomou melioracije i uz obranu od poplava.Hoover Dam/SAD/lukcna gravitaciona brana

Nurek/Tadjikistan/nasuta brana/315m visoka,2008 godine

Oroville/SAD/nasuta/224m visoka,1968 godine

Tarabela/Pakistan/nasuta/136 m visoka,1976 godine izgradena

Nasute brane od zemljanog materijala ili kamena Nasute brane grade se tamo gdje ima dovoljno rastresitog tla za njihovu gradnju. Tada su sigurno jeftinije od bilo koje druge vrste brana. Uz dobro odravanje, nasute brane su praktiki neograniceno trajne graevine.Velike brane openito, pa tako i nasute, danas se grade (prema podacima iz 2005.godine) u Kini, Turskoj, Iranu i jo nekim azijskim zemljama. U Europi je njihova gradnja uglavnom stala. (Viegrad u Maarskoj je obustavljena u pola graenja).U SAD trenutno se vie razmilja o ruenju velikih brana koje su premaile svoj projektirani vijek trajanja. Preko 30% velikih brana u SAD je starije od 50 godina.Neke su postale prijetnja okoliu, a neke se trenutno rue jer je odravanje postalopre skupo ili nemogue.Primjena nasutog tipa brana, esto je ograniena zbog smjetaja preljevnih organa za evakuaciju poplavnog vala. Nasuta brana se ne smije preliti izravno preko krune i nizvodne kosine, pa je uvijek potrebno preljev izvesti kao pridodanu graevinu, za to je potrebno nai raspoloivi prostor povoljnog oblika.

Boni prelivahtni preliv

Nasipi Nasipi su graevine koje slue za odbranu okolnog podruja od poplava, odnosno za spreavanje izlijevanja velikih voda iz korita vodotoka. Izvode se nasipavanjem zemljanog materijala koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Primjeri nasipa:Jednostruko zonirani nasipi: -unutar nasipa postoji samo zatita od unutarnje erozije

Homogeni nasip na slabo nosivom tlu:-nasipu se dodaju boni djelovi (berme) da sprijee lom temeljnog tla na rubu nasipa.

Viestruko zonirani nasipi -dvodjelni i trodjelni nasip;

Primjeri projektiranih i izvedenih nasipa