Solarna energija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Solarna energija

Citation preview

Principi odrivog razvoja urbanih i ruralnih podruja

Principi odrivog razvoja urbanih i ruralnih podrujaFakultet inenjerskih nauka, KragujevacZadatak 2: Prikaz jednog od principa odrivog razvoja

SOLARNA ENERGIJA KAO BUDUNOST ODRIVOG RAZVOJA

Koncept odrivog razvoj usmeren je na ouvanje prirodnih ekosistema i na racionalno korienje prirodnog bogatstva Zemlje. U vezi sa tim, ovaj koncept je usmeren ka podizanju kvaliteta ivotne sredine i kvaliteta ivota. Za uspostavljanje odrivog razvoja, spreavanje prekomerne potronje konvencionalnih energetskih goriva i ouvanja ivotne sredine, potrebno je obezbediti odrivu energetiku. To znai da budui tehniko-tehnoloki razvoj treba zasnivati na striktnoj kontroli i smanjenju emisije zagaujuih supstanci koje se emituju u ivotnu sredinu, korienju i to veoj primeni ekotehnologija i obnovljivih energetskih izvora.Zemlja dobija neverovatnu mogunost korienja solarne energije. Sunce, prosena zvezda, je fuzioni reaktor koji gori vie od 4 milijarde godina. Ono prua dovoljno energije za jedan minut, sa kojom moe da se snabdu svetske energetske potrebe u toku jedne godine. U jednom danu, ono prua vie energije nego to bi naa trenutna populacija potroila u roku od 27 godina. U stvari, koliina sunevog zraenja udarajui u zemlju, u periodu od tri dana, ekvivalentna je energiji koji se nalaze u svim fosilnim izvorima energije. Solarna energija je poslednjih nekoliko decenija zaokupila panju nauke i javnosti, pogotovo njenog ekoloki svesnog dela. Solarna energija je odmah upotrebljiv, ist i obnovljiv ekoloki resurs to je velika prednost nad fosilnim gorivima, tako da se sve vie radi na sistemima koji konvertuju solarnu u elektrinu energiju, kako onim kunim, manjih razmera tako i velikim komercijalnim poljima solarnih panela koja daju veliki doprinos stabilnosti rada javnih elektromrea.

Solarne elektrane su izvori elektrine struje dobijene pretvaranjem Suneve energije u toplotnu. S obzirom da nemaju tetnih produkata prilikom proizvodnje elektrine energije, a imaju srazmerno dobru efikasnost (20 - 40%), predstavljaju znaajan potencijal za budunost. Kako je koliina energija koja pada na povrinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunanim podrujima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabevati veliki broj korisnika. Solarne elektrane se mogu nalaziti na lokacijama udaljenim od gradova, na prostranim i sunanim povrinama, a mogu se nai i u samim gradovima, na krovovima kua i zgrada.Prednosti ovih elektrana, odnosno solarne energije su to to ne zagadjuju sredinu, jedino zagaenje koje se javlja je rezultat procesa prizvodnje solarnih panela i kolektora u fabrikama, prilikom transporta i instalacije istih. Proizvodnja energije upotrebom fosilnih goriva i nekih vrsta obnovljivih izvora energije, kao to su na primer turbine na vetar, moe biti veoma buna. Sa druge strane prozvodnja energije upotrebom solarnih elija je proces koji je veoma tih. Suneva energija moe biti veoma efikasna na mnogim mestima i oblastima nae planete, a nove tehnologije omoguavaju efikasnu upotrebu solarnih panela ak i kada je vreme oblano ili kada nema dovoljno direktne suneve svetlosti. Jo jedna izvanredna osobina suneve energije je njena cena. Iako su inicijalni trokovi visoki, jednom kada se solarni paneli instaliraju oni obezbeuju besplatnu energiju koja e isplatiti poetne trokove tokom godina korienja. Solarne elektrane potrebno je odravati, a njihov radni vek je 40 godina i vise. Glavna mana su poetni trokovi. Zatim suneva energija je u stanju da proizvodi elektricitet samo danju, to znai da u toku 24 sata, 12 sati solarni paneli ne mogu da proizvode energiju. Vreme moe da utie na koliinu proizvedene energije.,a zagaenje moe da utie na rad solarnih panela jer se njihova efikasnost smanjuje sa poveanjem zagaenja vazduha. Ovo moe da bude glavni nedostatak za industrijsku primenu solarnih elija u mnogo zagaenim oblastima kao na primer u industrijskim zonama velikih gradova. Pored ekolokog, upotreba obnovljivih izvora energije ima i ekonomski znaaj - moe doprineti smanjenju uvoza fosilnih goriva, razvoju lokalne industrije i otvaranju novih radnih mesta, ali i omoguiti utede domainstvima. Ivanpah Solar Electric Generating Syste

Ivanpah Solar Electric Generating System je koncentrisana solarna termoelektrana u Kaliforniji, u Mohava pustinji 64 km jugozapadno od Las Vegasa. Vetrovito protezanje pustinje Mohave gde su nekad bili nastanjeni kojoti i kornjae transformisana je u stotine hiljada ogledala u najveu solarnu elektranu ovog tipa na svetu. Predstavlja prekretnicu za industriju u razvoju koja testira ravnoteu izmeu ouvanja divljine i potrazi za zelenom energijom irom Amerikog Zapada. Ivanpah Solar Electric Generating System prua se na oko 5 kvadratnih milja u blizini granice Kalifornija-Nevada. Formalno je otvorena 13. februara 2014. godine. Ovaj projekat je sjajan primer kako Amerika postaje svetski lider u proizvodnji solarne energije. Takoe pokazuje da ekonomija iste energije stvara poslove, umanjuje efekat staklene bate i podstie inovacije Amerike. Projekat je razvijen od strane BrightSource Energy i Bechtel. Ova solarna elektrana moe da proizvede skoro 400 megavata, dovoljno snage za 140 000 domova. Ivanpah se opisuje kao marker za nastajanje solarne industrije SAD-a. Koristei tehnologiju poznatu kao solarni-termalni, skoro 350.000 kompjuterski kontrolisana retrovizora, otprilike veliine garanih vrata, odraavaju sunevu svetlost na kotlovima veliine 459-stopala kule. Solarni sistem proizvodi struju na isti nain kao u tradicionalnim elektranama - stvaranjem pare na visokim temperaturama da pokrenu turbine. BrightSource koristi hiljade ogledala pod nazivom heliostats da odraava sunevu svetlost na prijemniku. Kada suneva svetlost pogodi prijemnik, voda unutra se zagreva i stvara se para na visokim temperaturama. Para se onda prosleuje do turbine, koja generie struju.Ivanpah se moe videti kao uspena pria i pria koja upozorava, naglaavajui neizbene kompromise izmeu potrebe za istiju okolinu i gubitka krhkog, otvorenog zemljita. Naime procenjuje se da se instalacijom ovih sistema smanjila emisija ugljen-dioksida za vie od 400.000 tona godinje. Ovi sistemi su napravljeni tako da smanje tetan uticaj na okolinu ak i u odnosu na neka fotonaponska solarna postrojenja. Prednost Ivanpah sistema ogleda se i u tome to moe da proizvodi elektrine energije i kasnije u toku dana, ak do 6 sati nakon zalaska sunca. Projekat takoe prua podsticaj lokalnoj ekonomiji stvarajui 2.650 graevinskih poslova, to dovodi do poveanja stope zaposlenosti skoro za 20%. Doprinosi smanjenju potronje vode ak za 95%, jer se za kondezaciju pare koristi suvo hlaenje. To znai da ceo objekat koristi otprilike istu koliinu vode koliko je potrebno za dve rupe u oblinjem centru za golf. Konzervacija vode je izuzetno vana s obzirom da je lokacija solarnih postrojenja u pustinji. Meutim jedna od glavnih mana ove solarne elektrane je njen uticaj na ivotinje, konkretno na ptice, koje se esto sudaraju sa ovim ogledalima. Jo jedan potencijalni problem koji se javio je problem sa odsjajom ogledala koji utie na pilote.Shams solar power station

Shams solar power station je solarna elektrana u blizini Madinat Zayed, Abu Dabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Shams je dizajnirala i razvila Shams Pover Compani. Solarna elektrana se nalazi 120 km od Abu Dabija. Ova lokacija je odabrana jer nudi dovoljno prostora za panele, visok nivo direktnog sunevog zraenja, i laku vezu sa postojeom mrenom infrastrukturom snage i gasa. Njegov poloaj doprinosi ciljevima ekonomskog razvoja Emirata tako to je izazvalo privrednu aktivnost u zapadnom regionu. Izgradnja ove elektrane zapoeta je 2010. godine, a operativna je od 17. marta 2013. godine. Proizvodni kapacitet ove elektrane je od preko 100 MW snage, a izgraena je sa ciljem pruanja enegije 20 000 domovima u regionu. Ovo je solarno postrojenje koje se prua na 2,5 kvadratnih kilometara ili 285 fudbalskih terena. Ona se sastoji od 258.048 parabolinih korita sa ogledalom, 192 solana montana kolektora sa 8 solarnih kolektora po petlji, 768 solanih kolektora sa montanom jedinicom i 27, 648 cevi za apsorbciju. Parabolina ogledala se koriste da koncentriu toplotu na cevi koje nose ulje. To ulje se dalje koristi za zagrevanje vode, koja se pretvara u paru i potom u turbinama stvara struju. Takoe, parabolinog ogledala prate sunce neprekidno.U zemlji nafte, ulozi su visoki. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i u mnogim drugim zemljama, potranja za elektrinom energijom je porasla u poslednjih nekoliko godina. Neki posmatrai predviaju dvostruku poveanje za 2020. godinu, naime energetske potrebe ove zemlje su voene brzim rastom industrije. Da smanji svoju energetsku zavisnost, zemlja je odluila da proiri svoje energetske kapacitete. Za izadu ovog projekta bilo je zaposleno 2.500 ljudi. Ovom elektranom smanjila se emisija gasova za vise od 175.000 tona godinje, to je kao uklanjanje 15.000 automobila godinje iz saobraaja Abu Dabija, odnosno sadnja 1,5 miliona stabala. Nakon samo jedne godine rada generalisano je 210GWh godinje proizvodnje, odnosno dovoljno struje da se snadbe 20.000 domova. Generalno, osim za proizvodnju iste elektrine energije, Shams elektrana pomae ljudima da izgrade znanje, iskustvo i uvide svoje kapacitete. Na primer, istraivai sa Instituta Masdar rade takoe i na drugim nainima za bolje optimizacije sistema, dok zaposleni koji rade u ovoj elektrani ue kako da to urade efikasnije i efektivnije. Shams je strateko ulaganje u ekonomskoj, socijalnoj i ekolokoj prosperitet grada, a i itave zemlje. Domaa proizvodnja obnovljive energije produava ivot vrednim ugljovodoninim resursima ove zemlje i podrava rast nove obeane industrije.Solarna elektrana

u SrbijiNadomak Kladova, u ataru sela Velesnica, locirana je najvea solarna elektrana u Srbiji koja se prostire na na 4,5 hektara zemljita, a ukupna povrina solarnih panela je 13.600 kvadratnih metara.Ova solarna elektrana je otvorena u novembru 2014. godine. S obzirom na izuzetno povoljan poloaj - blizina reke, specifina rua vetrova i veliki broj sunanih dana u godini, Solaris enerdi je upravo na ovom mestu investirao u izgradnji najvee elektrane u Srbiji. Na mestu na kom su postavljeni fotonaponski paneli prve solarne elektrane na podruju Negotinske krajine su bili vinogradi koji su zbog puno sunca davali vrhunski rod. Vremenom je erozija zemljita uinila svoje i od rodnog zemljita je na tom mestu ostalo samo neplodno glinovito tlo i, naravno, sunce.Solarni park u Velesnici ima 8.462 fotonaponska polikristalna panela pojedinane snage 245 vati, trafostanicu snage 2.000 kilovata, dok je ukupna instalisana snaga dva solarna bloka dva megavata, to predstavlja najvei kapacitet u naoj zemlji. Izuzimajui kladovsku solarnu elektranu, u Srbiji na dosadanjih est lokacija ukupna proizvodnja struje reflekcijom sunca je est megavata.

Otvaranjem ove solarne elektrane, Srbija se obavezala da bude deo odgovornog drutva, da se priblii evropskim standardima i da koristi energiju iz obnovljivih izvora. Srbija je definisala kvotu koja podrazumeva korienje oko 10 kW iz solarne energije. Korienje energije iz obnovljivih izvora je veoma skupo, ali je Srbija sa solarom napravila najvee rezultate kada su u pitanju takvi izvori energije, startovanjem ovog solarnog parka naa zemlja e imati oko 5,5 MW solarne energije. ivimo u uverenju da imamo sunce i vetar, pa to ljudima deluje jeftino, ali elektrina energija iz obnovljivih izvora je najskuplja zato to je re o investicijama u neto to nema dvadesetetvorosatni reim rada.Tokom prole godine, u svetu je oko 100 miljardi dolara investirano u izvore obnovljive energije, to je povealo proizvodnju energije na ovaj nain za oko 40 odsto. Srbija u tom smislu daje mali doprinos. Mi smo siromana zemlja i ne moemo ui u trku sa velikim zemljama. Ovakav sistem je skuplji, ali svakako kvalitetniji i bolji. Srbija e pokuati da sprovode ovakve projekte i na taj nain omogui smanjenje zagaenja sredine, a uporedo doprinese proizvodnji energije, ekonomskom rastu i omogui graanima koriene energije iz obnovljivih izvora. Smatra se da su solarne elektrane budunost Srbije. Iz ovog solarnog parka indirektno e se snabdevati strujom oko jedna treina optine. Ivanpah

http://mic.com/articles/82417/9-things-to-know-about-the-world-s-largest-solar-plant-in-californiahttp://en.wikipedia.org/wiki/Ivanpah_Solar_Power_Facilityhttp://thetimes-tribune.com/news/largest-solar-plant-in-the-world-opens-near-mojave-desert-shining-example-1.1635220shames

http://en.wikipedia.org/wiki/Shams_solar_power_stationhttp://www.shamspower.ae/en/about-us/overview/http://www.total.com/en/energies-expertise/renewable-energies/solar/concentrated-solar-power/shams-major-project-concentrated-solar-power-field?%FFbw=kludge1%FFhttp://cleantechnica.com/2014/01/18/shams-1-largest-single-unit-csp-plant-1-year-update/http://www.masdar.ae/en/media/detail/masdar-launches-shams-1-the-worlds-largest-concentrated-solar-power-plant-iNatalija Aleksi 904/2013