Sociologija I - Pomoćni materijal za pripremu ispita.pdf

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SOCIOLOGIJA I SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

SOCIOLOGIJA I 1. Sta odreduje smisao ljudske spoznaje?

Bog-Priroda-Covjek BOG-stvoritelj i gospodar svega PRIRODA-ovosvjetski horizont ispoljavanja zivota COVJEK-kljucno bice medu zivim vrstama na zemlji Kljucno uporiste se vezuje za ono sto je ishodiste i utociste svega, za ono sto je centralna kategorija:Bog,Priroda ili Covjek. Od izbora ishodisne kategorije zavisi i karakter odgovora na postavljena pitanja. Kada se prihvata Bog kao Prapočelo onda se i život na ovom svijetu prikazuje kao izraz Njegove volje i zakonitosti koju je ustanovio. Čovjeku jeste povjereno ureñivanje života na zemlji, ali uz obavezno poštivanje Božijih zakona, kao takvih. Ako se, pak, uzme Priroda kao ishodišno-utočišna kategorija, onda se sve vezuje za autonomnost njenih zakona i pojava, te apostrofira čovjek kao sami vrh u razvoju ukupnog stabla života. Govori se o prirodnim, a ne o Božjim zakonima. Ukoliko se polazi od Čovjeka, kao središnje kategorije, onda se sve svodi na njegovo iskustvo i kategorijalnost koju sam definira.

2. Pojam i predmet sociologije? Bavi se izucavanjem drustva, propitivanjem opcih zakonitosti njegovog razvoja, analizom pojava koje unutar njega nastaju i njihovim medjusobnim vezama. Sociologija je teorijsko-empirijska znanost koja izucava:

• Cjelokupnost drustvenog zivota • Drustvene grupe • Drustvene strukture • Drustvene pojave • Oblike drustvene svijesti

3. Znacaj sociologije za svakodnevno iskustvo? Socioloska znanja o odnosima covjeka pruzaju nam mogucnost da preciznije upoznamo drustvo i smisleno mu odredimo znacaj. Sociologija se ne bavi samo opcim zakonima globalnog drustva vec, istovremeno istrazuje i njegove pojedinacne pojavnosti, kao sto su brak, porodica... socioloska znanja mogu imati neposredan znacaj i uticaj na razvoj drustva, odnosno na covjekov racionalni i smisleni odnos prema drustvu, time i prema samom sebi.

4. Odnos sociologije i filozofije? Filozofija u okviru svojih disciplina prije svega ontologije i metafizike, pokusava odgovoriti na sustinu bitka, izvorista i utocista, pocetka i kraja svih objektivnih pojavnosti. Drustvo je samo jedna od tih pojavnosti, koju primarno istrazuje sociologija.

5. Odnos sociologije i historije? Razlika izmedu sociologije i historije nije toliko u predmetu njihovog proucavanja, nego u ciljevima saznanja. I sociologija i historija proucavaju ljudsko drustvo. Histoija, prije svega, istrazuje hronoloski re dogadanja konkretne pojave. Sociologija proucava iste te pojave, ali sa ciljem da otkrije ono sto je u njima opce, sto je zajednicko i sto je uzrocno-posljedicno.

6. Odnos sociologije i drugih drustvenih znanosti! Postoji citava lepeza znanosti koje proucavaju ljudsko drustvo. Antropologija, etnologija, historija, ekonomija, pravo, demografija, politologija, sociologija, i druge drustvene znanosti proucavaju ili drustvo kao cjelinu, ili pojedine dijelove njegove ukupne sadržajnosti. Odnos sociologije i antropologije-i jedna i druga bave se proucavanjem covjeka, njegovog porijekla i polozaja u prirodi i drustvu. Antropologija primarno istrazuje ono sto je individualno kod covjeka. Odnos sociologije i etnologije-etnoloska saznanja sluze sociologiji samo kao cinjenice za dalja uopćavanja. Osnovna razlika izmeñu etnologije i sociologije je u tome sto druga izucava

WWW.BH-PRAVNICI.COM


moderne, a prva, male, arhajske primitivne zajednice. Pri tome, etnologija obraća prvenstvenu pažnju na elemente kulture, dok sociologija osnovno težište stavlja na društveno. Odnos sociologije i ekonomije-sociologiju zanimaju drustveni aspekti proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrosnje, kako rad utječe na ljudske živote, individualne i meñugrupske odnose... ekonomija se koristi socioloskim znanjima da bu fenomene proizvodnje, raspodjele, potrošnje, novca, robe...razumjevala u širem društvenom kontekstu. Odnos sociologije i psihologije-psihologija istražuje ono psihičko, unutrašnje u čovjeku, njegov subjektivni doživljaj društvene i fizičke sredine. S druge strane sociologija se bavi proučavanjem djelovanja ljudi. Rezultati psihologije su potrebni sociologiji da bi društvene pojave objasnila i kao psihičke poticajnosti ljudi za odreñeni aktivizam. Odnos sociologije i pedagogije-pedagogija se iskljucivo bavi odgojem i obrazovanjem, dok je to sociologiji samo jedno od bitnih pitanja istraživanja složene društvene strukture. Pedagogija se primarno bavi interaktivnim odnosom odgoja i obrazovanja sa psihološkom, emotivnom, razvojnom i drugim prdispozicijama ličnosti. Sociologija se takoñe bavi fenomenima odgoja i obrazovanja ali prije svega u smislu istraživanja interaktivnog odnosa društva i odgojno-obrazovnog procesa. Sociologija omogućava pedagogiji da lakše prepozna i odredi pedagoške metode, pomoću kojih će najlakše postići društveno postavljene ciljeve odgoja i obrazovanja. Odnos sociologije i politologije-politologija istražuje najprije politiku, kao djelatnost u najširem smislu riječi, te moć, včast i pojavnosti koje su vezane za njih. Ona se bavi pitanjima organiziranja vlasti i raznovrsnih oblika manifestacije moći. Ona utvrñuje odnos društva i politike, kao parcijalne društvene pojave. Kako su to to istovremeno i sociološki problemi, ali u njima primarno sagledava opće i zajedničko, kao općedruštvene kategorije, kao dio cjeline društvenog totaliteta. Odnos sociologije i posebnih socioloških disciplina-za predmet svoga proučavanja posebne sociološke discipline imaju jednu ili više društvenih pojava, a najprije , interakciju izmeñu odreñene pojave i društva kao cjeline. Saznanja do kojih se na ovaj način dolazi, korisna su i sociologiji , kao općoj znanosti o društvu, ali i posebnim znanostima unutar čijeg se znanstvenog predmeta istraživanja razvija posebna disciplina.

7. Od socioloskog promisljanja ka socioloskoj znanosti!

Socioloska misao se javila veoma rano, posredno kada i sama filozofija. Platonova i Aristotelova misao nije samo filozofska nego i socioloska.Sokrat je isticao da nema valjahnog covjeka bez valjahne duse,a bez valjahnog covjeka ne moze biti ni valjahne zajednice. Abdurahman Ibn Haldun se smatra istinskim utemeljivacem sociologije kao naucne discipline. Njegovo najznacajnije djelo je Muqaddina-Uvod-podjeljena u 6 poglavlja. Svako poglavlje analizira 1 ili vise pitanja covjekovog zivota u drustvu i drzavi. Ibn Haldunov doprinos socioloskoj misli se ogleda:

• U njegovom promisljanju o drustvu i drustvenosti kao nuznosti • U utvrdivanju zakona o ciklicnom kretanju razvoja ljudskog drustva,odnosno

njegovih organizacionih politickih oblika, kao sto su dinastije,monarhije i drzave. Historija je te zakone uglavnom potvrdila

• U definiranju fenomena opce drustvene pojave, izrazene medu svim nomadskim plemenima-ASABIJJE, kao osjecaja solidarnosti i privlacnosti. U novijoj fazi razvoja sociološke misli treba spomenuti nekoliko znanstvenika: Nicolo Machiavelli-najznacajniji drustveni teoreticar dr pol 15 i poc 16 st. Njegovo djelo-Vladalac. Za njega se vezuje i cuveni postulat da ''u politici cilj opravdava sredstvo'', cime je zapravo politika odvojena od etike. Thomas Hobbs-jedan od najprepoznatljivijih zagovornika ''teorije o drustvenom ugovoru''. Smatrao je da je covjek, po svojoj prirodi, zao i egoistican, te da je u tzv. ''preddrustvenom stanju'' vladala ''borba svih protiv svih'', u kojoj je onda ''covjek covjeku vuk''. Jean-Jacques Rousseau-takoder spada u zagovornike ''teorije drustvenog ugovora''. Razlikuje se od Hobbs-a po tome sto je smatrao da su ljudi po svojoj prirodi dobri i jednaci.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


8. Razvoj socioloske misli u BiH? Ima dosta slicnosti sa razvojem sociloske misli u ostalim europskim zemljama. Cuvena poveljs Bana Kulina(29.8.1189.) nije samo medudrzavni diplomatski akt nego jasno svjedoci o stepenu razvijenosti ukupne sociloske misli tog doba u Bosni. Znacajnije radove u oblasti filozofije i teologije, sa drustvenim sadrzajima, pise Bosanac Juraj Dragisic filozof, skolastik i teolog, rodom iz Srebrenice. O istinski znacajnijem razvoju misli o drustvu u Bosni moze se govoriti sa djelom Hasana Kafije Pruščaka. Pruščak raspravlja o strukturi drustva, o strukturi i karakteru vlasti, odnosu izmeñu vlasti i grañana, vladara i podanika, kao i o drugim znacajnim drustvenim pitanjima. Raspravljajuci o strukturi drustva Pruščak tvrdi da svako drustvo strukturno sacinjavaju 4 staleza:

• Stalež za moć-vladari, carevi, vojnici • Stalež za pero-učenjaci, umjetnici • Stalež za poljoprivredu-zemljoradnici • Stalež za zanatstvo i trgovinu-zanatlije i trgovci.

U periodu izmeñu dvaju svjetskih ratova socioloska misao u BiH razvijala se, ne kao zasebna znanstvena disciplina, već kao sastavni dio ukupne socijalne misli. Razvoj socioloske misli u BiH, kao zasebne znanstvene doscipline počinje tek nakon ll svjetskog rata. Ukupan socijalni preobrazaj bosanskohercegovackog drustva ogledao se u prevladavanju nepismenosti, siromastva, jacem zamahu urbanizacije...

9. Metode u sociologije! Pod metodom istrazivanja obicno se podrazumjeva ''skup instrumenata i postupaka koji se primjenjuju u istrazivackom radu''. Metode se dijele u 3 osnovne kategorije:

• Pomocne metode-njima se prikupljaju iskustveni podaci i vrsi njihova deskripcija • Posebne naucne metode-sluze za sistematizaciju i kompariranje • Osnovne znanstvene metode-su zapravo 'srž čitavog metodološkog postupka u

znanstvenom istraživanju' 10. Osnovne metode u znanstvenom istrazivanju!

ODREDIVANJE PREDMETA ISTRAZIVANJA Postavljanje hipoteza

IZRADA PLANA ISTRAZIVANJA Iscitavanje literature Razgovori sa kompetentnim osobama Izrada elaborata istrazivanja

PRIKUPLJANJE PODATAKA/GRADE

KLASIFIKACIJA I ANALIZA PODATAKA

ZNANSTVENO OBJASNJENJE I PREZENTIRANJE REZULTATA ISTRAZIVANJA 11. Sta podrazumjevamo pod pojmom ''drustvo''?

Drustvo, je organizirana, relativno stabilna, hijerarhijski struktuirana ukupnost odnosa i djelovanja ljudi, zasnovana na drustvenoj podjeli rada, sa zajednicki usvojenim shvatanjima, vrijednostima, normama i zajednockim nacinom komuniciranja (jezikom).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


12. Tipovi i vrste drustva! U zavisnosti koji se riterij uzima kao osnova za podjelu i razlikovanje moguce su i razlicite tipologizcije drustva. Ako se primjeni kriterij klasne stratificiranosti:

• Klasna • Besklasna

Ako dominira kao drustvena veza, krvosrodnicki odnos ili samo teritorija: • Krvosrodnicka • Teritorijalna drustva

Uzmemo li za kriterij dominirajuci nacin i oblik proizvodnje, te tehnologiju kojom su se koristila pojedina drustva, moguca je podjela na 5 tipova:

• Lovacka i sakupljacka drustva • Hortikulturalna i pastoralna drustva • Agrarna drustva • Industrijska drustva • Postindustrijska drustva

13. Sta drustvo odrzava zajedno i zasto se ono mjenja? Kada se govori o faktorima koji odrzavaju drustvo zajedno,Durkheim, pravi razliku izmedu tradicionalnih, predindustrijskih i industrijskih drustva. U predindustrijskim drustvima tradicija je koheziona veza. Drustvene veze u tradicionalnim drustvima zasnovane su na podjeljenoj moralnosti. Nju Durkheim naziva mehanicka solodarnost. U industrijskom drustvu mehanicka solodarnost postaje slabija, ali se drustvo ne raspada. To je zbog toga sto industrijska drustva produciraju novu kohezionu vezu drustva koja popunjava prazninu smanjenog uticaja tradicije. Ovu integrativnu drustvenu vezu industrijskog drustva Durkheim naziva ''organska solidarnost''. Kljucni faktor koji utice da se drustva mjenjaju, prema Durkheimu, jeste sirenje drustvene podjele rada

14. Gurviceva tipologizacija globalnih drustava! Koristeci se s vise kriterija, medu kojma su najznacajniji nacin podjele rada i akumulacija, hijerarhija grupacija, hijerarhija drustvenih pravila i zakona Gurvitch definira 10 tipova globalnih drustava:

• Harizmatske teokratije • Patijahalna drustva • Feudalna drustva • Globalna drustva,gradovi-drzave • Globalna drustva, spocetka kapitalizma • Demokratsko-liberalna drustva konkurencijskog kapitalizma • Dirigisticko drustvo visoko razvijenog industrijskog drustva • Fasisticka drustva totalitarnih drzava • Plansko drustvo-tzv. Kolektivni etatizam • Plansko drustvo-decentralistickog pluralistickog kolektivizma 15. Sta je drustvenost?

Drustvenost je svojstvo, sposobnost uspostavljanja ciljnih, smislenih veza, odnosa i integracija medu odredenim subjektima (pojedincima ili grupama ljudi) Sposobnost ljudi da stupaju u drustvene odnose, kako bi se realizovali kao licnosti i uopce zivjeli kao ljudi, jeste drustvenost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


16. Sociolosko odredenje covjeka! Homo-duplex-dvostruko bice Covjek je slozena ''struktura'', bice koje se ne moze cjelovito izraziti ni jednim svojim parcijalitetom, tj. Pojedinacnom specificnoscu. On je bice koje radi, izgraduje,bira, kreira... ''Nije svemocan, a on moze da bira samo iz ogranicenog broja alternativa. On je ogranicen prirodnom nuznoscu, ali je ogranicena i moc njegovog duha, da obuhvati,shvati i prisvoji,savlada prirodu''. Odredenje covjeka kao homo duplexa zasluzuje posebnu paznju. Covjek istovremeno egzistira i kao prirodno i kao drustveno bice, sto znaci da su u njegovom bicu, kao ukupnosti,sadrzani i zakoni prirode i zakoni drustva. Covjek, kao drustveno bice, kako ga razumjeva sociologija, svoju drustvenu bitnost izrazava prije svega:

• Prakticnim i svjesnim odnosom, kako prema drustvu i prirodi,zako i prema sebi • Slobodnim izborom mogcnosti za postizanje svojim ciljeva • Drustvenom komunikacijom 17. Pojam i vrste drustvenih pojava!

Drustvena pojava je svjesno djelovanje ljudi ili drustvenih grupa koje razultira novim drustvenim sadrzajem. Ti sadrzaji mogu biti materijalne ili duhovne naravi. Drustvena pojava je sastavljena iz 3 elementa: 2 subjekta ponasanja i povezanosti tih ponasanja. Na osnovu dinamicnosti, odnosno, relativne stalnosti, postoje 2 vrste drustvenih pojava:

• Drustveni procesi-neprekinuto, povezano, zajednicko djelovanje ljudi i drustvenih grupa, sa ciljem postizanja promjena postojeceg drustvenog stanja.

• Drustvene tvorevine-su rezultat drustvenih procesa. Drustvena tvorevina je relativno trajna, 'kristalizacija' drustvenog procesa.

17. Drustvena struktura! Drustvena strukutra je relativno stabilna i dinamicna cjelina, sastavljena od drustvenih elemenata odnosa izmedu i unutar tih elemenata, te njihovog medjudjelovanja.

18. Socijalizacija! Slozeni, interaktivni odnos pojedinaca i drustva, vezan za proces usvajanja znanja, stavova, vrijednosti i normi, obrazaca ponasanja, neophodnih za sudjelovanje licnosti u drustvenom zivotu. Rezultat socijalizacije je licnost, covjek kao drustveno bice, koji je jedinstvo zajednickog iskustva prethodnim generacijama i slobodnog, vlastitog iskustva, stecenog u procesu socijalizacije. Ti je, ustvari ''oblikovanje drustvene jedinke u licnosti''.

19. Kriterij za klasifikaciju drustvenih gurpa! U zavisnosti od metodoloskih i teorijskih polazista, autori su se koristili razlicitim kriterijima, kao sto su: velicina, primarnost, sadrzaj funkcija, organiziranost, trajnost... Znacajan doprinos u utvrdjivanju kriterija za klasifikaciju drustvenih grupa dali su A.Cuuviller,g.Gurvitch,P.Sorokin,E.Dupreel i M.Diverze. Osnovna znacajka, kada je u pitanju izbor kriterij za podjelu drustvenih grupa jeste da ne postoji jedinstven pristup ovom pitanju. Karakterizira ga raznovrsnost pristupa i razlicitost izbora kriterija, kao polazista za podjelu drustvenih grupa. Gurvič je ponudio čak 15 kriterija za klasificiranje društvenih grupa i n aosnovu tih kriterija izvršio njihovu klasifikaciju. Tih 15 kriterija, uzrokuje, zaista složenu strukturu društvenih grupa:

• Sadržaj-unifunkcionalne,mulitfunkcionalne,funkcionalne grupe • Obim-zbijene,srednje,široke grupe • Trajanje-privremene,trajne grupe • Ritam-spor,srednji,brzi • Stepen disperzije-čiji su članovi rasuti na široj teritoriji,grupe koje se povremeno

okupljaju,stalno okupljene grupe • Način formiranja-dobrovoljne,prinudne • Način pristupanja-otvorene,zatvorene,sa uslovnim pristupom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


• Stepen eksterirozacije-neorganizirane,nestruktuirane,djelimicno organizirane,potpuno organizirane

• Funkcije-srodničke grupe,lokalne grupe, ekonomske i mistično-ekstatične grupe • Usmjerenost-grupe protivljenja, grupe ujedinjavanja • Način prožimanja sa globalnim drustvom • Stepen združljivosti meñu grupama • Način prinuñivanja-uslovno,bezuslovno prinuñivanje • Vodeće načelo organizacije-grupne dominacije,grupne saradnje • Stepen jedinstva-unitarne,federalističke,konfederalističke

Postoje i drugi načini klasificiranja društvenih grupa. Jedan od njih je, kriterij važnosti, neophodnosti, i nužnosti koju pojedine društvene grupe imaju za egzistenciju društva i ljudi u njemu, te kontinuirana prisutnost njihove historijske egzistencije. Ovaj kriterij smatra se vrlo relevantnim za sociološku znanost, iako do danas nije bio eksplicitnije primjenjivan. Danas značajan broj sociologa upotrebljava funkcionalni kriterij u klasificiranju društvenih grupa.

20. Porodica!

Višefunkcionalna važnost porodice i raznovrsnost njezinih uloga u društvenom razvoju uslovili su i različitost pristupa njezinom definiranju. Moguće ih je svrstati u 4 osnovna:

• Biološko-antropološki • Psihološki • Pravni • Sociološki

Osnovna obilježja porodice: • Univerzalnost-porodica je univerzalna jer egzistira u svim društvima i u svim periodima

društveno-historijskog razvoja čovječanstva • Zajednost-porodica je ucvijek bila, a i danas je zajednica. • Primarnost u socijaliziranju ličnosti-najmlañi članovi u porodici stiću prva

socijalizirajuća iskustva, tu počinje proces izgradnje ličnosti • Psihosocijalna povezanost članova-porodicaje utemeljena na ljubavi, emocijama, i

poštovanju kao dominirajućim karakteristikama unutarporodičnih odnosa • Seksualnost-jedan od temeljnih odnosa u porodici, izmeñu bračnih parova

Porodica nije samo osnovni, vec i jedan od najznacajnijih elemenata drustva i drustvene strukture. Ona je univerzalna drustvena pojavnost koja funkcionira, prije svega, kao drustvena grupa. U socioloskom smislu, porodica se odreduje kao ''osnovna celija drustva''. Jedn od osnovnih strukturnih elemenata porodice je brak(seksualno-emotivna zajednica muškarca i žene, društveno priznata i regulirana). Najdominantniji je monogaman brak-brak 1 muškarca i 1 žene. U historijskom razvoju bračnih zajednica prisutni su btakovi 1 muškarca i više žena-poligamija. Endogamija-podrazumjeva bračnu zajednicu 1 žene sa više muškaraca. Bračna zajednica koju čine braća jedne i sestre druge krvosrodničke grupe naziva se egzogamija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


21. Funkcije porodice! Sve funkcije porordice mogu se svrstati u :

• Osnovne ili univerzalne-one koje su prisutne u svim fazama historijskog razvoja porodice • Sekundarne ili izvedene

Georg Peter Murdock tvrdi da u svakoj porodici postoje 4 osnovne funkcije:seksualna, reproduktivna, ekonomska, odgojna. Smatra se da su funkcije porodice slozenije, odnosno dvodimenzionalne:

• Seksualno-reproduktivna • Emotivno-psiholoska • Ekonomsko-zastitna • Odgojno-pbrazovna • Socijalizirajuca 22. Promjene i problemi u razvoju savremene porodice?

Jacanje i afirmacija licne slobode u drustvu prenosi se i na locne slobode u porodici. To dalje uzrokuje sve vecu ''slobodu'' seksualnog zivota, sto za posljedicu ima povecan broj vanbracbe djece. Povecana ''sloboda'' seksualnog zivota izpblicuje i dehumanizira sadrzanost prirodnog sklada u braku i porodici. Medu mnogobrojnim negativnim posljedicama, zasigurno najnegativnije i najdehumaniziranije su seksualna zloupotreba djece, incest i homoseksualizam. Savremeni stil zivljenja uzrokovao je smanjenje broja clanova porodice. Promjene savremene porodice:

• Postaje privatnija u odnosu na drustvo • Pojacana individualizacija medu clanovima porodice • Rastuca stopa razvoda brakova • Smanjenje broja clanova • Sve manje su uobicajni srodnicki brakovi • Izmjenjen polozaj zene(posjeduje sve veca pravila u braku i kod iniciranja braka) • Povecan broj samackih porodica • Sve veci broj vanbracne djece • Kohabicija kao stil ''bracnog'' zivota 23. Drustvene institucija i organizacije

Drustvene institucije su relativno trajni obrazci ponasanja sa tacno odredenom drustvenom vrijednoscu i ulogom. Drustvene organizacije su svjesno uspostavljene drustvene tvorevine radi postizanja precizno definiranih ciljeva. Drustvene organizacije su razlikuju od drustvenih grupa. Njihov osnovni zadatak je da na promisljen nacin realiziraju slozene poslove, a ne da zadovolje licne potrebe.

24. Birokratija! Predstavlja poseban drustveni loj koji se profesionalno bavi poslovima rukovodenja, upravljanja i ''organiziranja u drustvenoj administraciji i drugim velikim hijerarhijskim organizacijama''. Po Weberu 7 je osnovnih karakteristika idealne birokratije:

• Stroga podjela rada i nadležnosti • Hijerarhijsko ustrojstvo • Vršenje službe • Stručnost • Karijerizam • Neposjedovanje privatnih sredstava za rad • Impresionalnost

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osnovni problemi birokratije: • Birokratsko otuñenje • Birokratska neefikasnost i ritualizam • Birokratska inercija • Izokrenuta racionalnost 25. Tehnokratija i oligarhija!

Tehnokratija se javlja kao posljedica narastanja uloge i moci upravljackih struktura, kao sto su menadzeri, razne ''tehnokratske i tehnobiratske stukture''. Do toga je doslo narocito u imperijalistickoj fazi kapitalizma, te drzavnog socijalizma, formiranjem velikih proizvodnih sistema,korporacija... Oligarhija je oblik vladavine u kome vlast pripada manjem broju ljudi ili porodica, koja vlada u svoju korist. Oligarhija je, dakle, vid zloupotrebe vlasti, njenog privatiziranja na racun vecine u drustvu, koja biva u potpunosti iskljucena iz javnog, politickog zivota. Kako je oligarhija vladavina manjine, ona ima ozbiljne negative posljedice po demokratski razvoj društva. Oligarhiju uvijek prati korupcija, zloupotreba vlasti i javnih dobara, rastakanje javnog i ličnog morala, opadanje povjerenja u javne ustanove.

26. Pojmovno odredenje nacije! Nacija je osobena visoko razvijena socijalno-kulturna i ekonomska forma ljudske zajednice, nastala na onom stepenu svrsishodne podjele rada koja omogucuje sire povezivanje individua i drustvenih grupa istog ili slicnog etnosa, sklopa svijesti, mentaliteta, jezika, psihonarativnog i religijskog opredjeljenja, ciji je cilj i teznja otjelovljenje u drzavi. Ovom se pojavom označavaju formirane društvene zajednice, čij je svijest o zajedničkom pripadanju razvijena u svim dimenzijama ispoljavanja života kao društvene kategorije. Te dimenzije su:etnička, ekonomska, kulturna, vjeska i politička.

27. Osnovne teorijske generalizacije o naciji?

Klasifikacija prema dominantnim ciniocima objasnjenja nacije: • Subjektivno-idealisticke teorije nacije • Funkcionalisticke teorije o naciji • Etatisticke teorije o naciji • Kibernetsko-komunikacijske teorije o naciji • Materijalisticko-pozitivisticke teorije o naciji • Islamska misao o naciji

Kibernetsko-komunikacijske teorije o naciji-kiberneticka i druge teorije koje se bave izucavanjem komunikacijskih sistema, znatno su doprinjele objasnjenju uticaja jezika na formiranje nacija. Karl Deutsch naciju odredjuje kao zajednicu, u cijoj se osnovi nalazi, kao odredjujuca, kulturno-komunikacijska komponenta. U dosadasnjem teorijskom nasljedju o naciji, smatra se da je veoma znacajnu ulogu u njenom formiranju na zapadnoeuropskom prostoru upravo imao jezik. Nacija se definira kao 'zakednica jezika'. Odnos nacije i jezika je slican odnosu nacije i drzave. Nacija je subjekat, proizvodjac jezika. Sa promjenom unutarnjih egzistencijalnih uslova zivota nacije, mijenja se i izrazajna sustina jezika. Jezikom se izrazava cjelina drustvenog bića zajednice. Jezik uvijek šrati historijski tok razvoja nacije i autenticno izrazava sadrzaj cjeline nacionalnog bića, koji u potpunosti razumije samo vlastita nacija.

28. Odnos nacije i drzave? Odnos drzave i nacije nije jedosmjeran. Nacije i drzave, kao ''zive'' socijalne egzistencije, 2 velike i dinamicne drustvene grupe, posmatrane kao drustveni odnos, medusobno se uslovljavaju, tj. Njihov interakcijski odnos je uvijek uzrocno-posljedican u oba smjera. Nacija izgrañuje državu, kao svoj neophodni instrument, pomoću koga organizirano, na najvišem političkom nivou, ostvaruje neophodne funkcije samozaštite, proizvodnje, kulturnog i idejnog razvoja. U odnosu nacija-država, nacija je živi, aktivni subjekt, a država njen opunomoćeni, organizirani politički instrument. Nacija je ta koja na svom razvojnom putu, iz vlastitih potreba,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


izgrañuje svoju državu, kao oblik vlastite egzistencije, kao izraz vlastite političke samosvjesti. Nacija je visoko organizirana društvena grupa, čija bi egzistencija bila dovedena u pitanje, kada ne bi bila organozirana i kao politička organizacija-država. Svaka država je u biti nacionalna država, ne samo po imenu nacije koja se organizirala za svoje potrebe, već i po karakteru ekonomskih, kulturnih, duhovno-idejnih i drugih odnosa koji u njoj vladaju.

29. Odnos nacije i religije? Odnos izmedu nacije i religije nije ''pravolinijski'', nije uvijek na istom horizontalnom nivou, vec je nogostruko interakcijski, isprepleten na razlicitim nivoima i razlicitim stepenima intenziteta, u zavisnosti od stepena razvijenosti svake od ovih pojava. Posebno znacajno pitanje u rjesavanju odnosa izmedu nacije i religije jeste odredenje njihovih karaktera. Kada govorimo o ovome odnosu, uvijek moramo imati na umu da govorimo o 2 autentična društveno-idejna fenomena i sadržaja, koji bismo mogli odrediti kao odnos društveno-historijskog (nacija) i društveno-duhovnog (religije).

30. Nacija i nacionalizam!

Nacionalizam je pojam koji je pratio i prati razvoj nacije i nacionalnih pokreta. U zavisnosti od historijskih subjekata i politicko-ideoloskih ciljeva, nacionalizam je imao razlicita znacenja. Danas se pod ovim terminom najcesce podrazumjeva mnostvo negativnih, ideoloskih, nedemokratsih, sovinistickih i drustveno-reakcionih sadrzaja. Nacionalizam je politicka ''doktrina kojom se propovjeda nacionalna iskljucivost i odvajanje od drugih naroda,a apriori odbacuje medunacionalna ravnopravna saradnja''.

31. Drustvena stratifikacija!

Teorija drustvene stratifikacije definira drustvo kao slozenu strukturu, sastavljenu iz mnostva socijalnih slojeva, pravilno rasporedenih u drustvenom prostoru. Drustvena stratifikacija podrazumjeva slijedeci karakter:

• Drustvena stratifikacija relativno stabilna cjelina za ciju je promjenu potreban dugotrajni historijski period

• Prvenstveno se odnosi na drustvene grupe a ne na pojedince ma kolika bila moc pojedinca i njegov drustveni status

• Uvijek izrazava odredeni oblik drustvene nejednakosti,tj. Hijerarhijski odreden polozaj, znacaj i ulogu koji drustvenim grupama ima u drustvenoj cjelini

• Svako stratificirano drustvo u procesu svog stratificiranja, pored vlastite materijalne strukture,proizvodi i vlastitu ideologiju,kojom opravdava uspostavljeni hijerarhijski raspoed drustvenih stratuma

• Drustvena stratifikacija uvijek podrazumjeva, i unutar sebe sadrzava sistemsku drustvenu diferencijaciju

Drustvena stratifikacija se uvijek odnosi na nejednakost medu drustvenim grupama, dok se drustvena nejednakost uvijek odnosi na nejednakost pojedinaca.

32. Osnovne socioloske teorije drustvene stratifikacije!

• Teorija konflikta-Karl Marx • Teorija stratifikacije-Max Weber • Funkcionalisticka teorija-Talcott Parsons • Teorija socijalne stratifikacije-Wright Mills

Teorija stratifikacije Maxa Webera-weber prihvata odreñena ;arxova stajališta o društvenoj strukturi, prije svega Marxovo stajalište da su klase zasnovane na ekonomskim uslovima. Weber smatra da, pored vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, i drugi ekonomski faktori utiču na formiranje društvenih struktura industrijskih društava. Ti fakroti su, prema Weberu, društvena moć i društveni ugled. Moć i ugled ponajprije su povezani sa znanjem, kvalifikacijama i obrazovanjem. Kvalifikacije omogućavaju veće zarade i time uzrokuju razlike u odnosu na ranike koji nemaju takve položaje, uslove i kvalifikacije. Weber za društvene uslove stratifikacije smatra:vlasništvo, ugled, moć. Ova 3 faktora uslovila su složeniju stratifikaciju društva, od one

WWW.BH-PRAVNICI.COM


koju poima Marx. Društvna struktura se, prema Weberu, izražava u 4 socijalna sloja ili 4 društvene klase:

• Posjednička gornja klasa • 'bijeli ovratnici' • sitna buržoazija • klasa manuelnih radnika

prema Weberovom shvatanju, u modernom industrijskom društvu, pored klasa, postoje statusne grupe i partije, kao elementi socijalne stratifikacije. Weber smatra da razlike u statusu i društvenom ugledu nisu nužno uslovljene razlikama u vlasništvu, odnosno bogastvu. Ovdje je vrlo bitan činilac subjektivnog vrjednovanje društvenih razlika. U političkom poretku društva, putem političkih stranaka, usmjerava se sticanje društveno-političke moć, koja dalje utiče na društveni život. Odreñujući elementi društvene stratifikacije prema Weberovoj teoriji su:

• vlasništvo i položaj na tržištu rada i kapitala • društveni ugled i stil života • društveno-politička moć 33. Drustvena pokretljivost!

Kretanje pojedinca i drustvenih grupa izmedu stratifikacijskih slojeva po svim drustveno-ekonomskim i prostornim pozicijama drustva. 3 su osnovna oblika društvene pokretljivosti:

• Unutargrupna • Intergrupna • Intergeneracijska

Ako se pomjeranje pojedinaca i grupa vrši vertikalno po stratifikacisjkoj ljestvici (povećanjem ili smanjenjem prestiža, moći, bogatstva..)-vertikalns pokretljivost. Najčešći uzroci su: obrazovanje, profesija, društvena moć, porodično i etničko porijeklo. Kretanje u prosoru, iz sela u selo, iz grada u grad, iz jendog poduzeća u drugo je horizontalna pokretljivost. U ruštvu ova se 2 oblika pokretljivosti često dešavaju istovremeno. Promatranja iz pozicije generacijskog hoda društva, društvena pokretljivost može biti:

• Unutargeneracijska-kretanje pojedinca tokom svog životnog i radnog vijeka naviše i naniže u startifikacijskoj ljestvici

• Meñugeneracijska-pokazivanje društvenog statusa roditelja i djece 34. empirijsko istrazivanje stratifikacije?

Empirijsko istrazivanje stratifikacijske strukture drustva donosi nekoliko znacajnih metodoloskih pitanja. Neka od tih pitanja su: da li je koncept drustvene klase osnova za izucavanje drustvene stratifikacije?koji cinioci odredjuju pojedinu stratikikcijsku grupu... Iza tih, dolaze pitanja koja se odnose na kriterije koji odredjuju pripadanje stratifikacijskom sloju ili drustvenoj klasi. Na ova pitanja daju se razliciti odgovori. Medu sociolozima ne postoji potpuna saglasnost oko osnove za istrazivanje cinilaca i posljedica stratifikacije. Za Marxa je osnovni kriterij u istrazivanju stratifikacije vlasnistvo. Prema njegovom stavu svako drustvo je struktuirano u 2 drustvene klase:klasu vlasnika kapitala i klasu vlasnika radne snage. Postoji i klasna svijest vlasnika kapitala i klasna vijest vlasnika radne snage, koje su nuzno suprostavljene i sukobljene, zbog suprostavljenosti klasnih interesa. Weber Marxovom misljenju dodaje jos nekoliko elemenata:drustvena moc, statusnu poziciju i trzisnu situaciju, a prije svega, kvalifikaciju i obrazovanje. Weber smatra da klasa nema zajednicke svijesti i ona je karakteristika samo statusne grupe. Ove teorijske razlike uslovile su i razlicite pristupe u empirijskom ispitivanju statifikacije. Dominiraju 3 osnovne metode:subjektivna, raputacijska i objektivna. Subjektivna metoda-zasniva se na osjecaju pripadnosti ispitanika odredjenoj stratifikacijskoj grupi. Ispitanik, po vlastitom sudu, uporedjujuci sebe sa sebi slicnima, iznosi misljenje o tome

WWW.BH-PRAVNICI.COM


kojoj stratifikacijskoj grupi pripada. Ova metoda je posebno pogodna za istrazivanje politickog misljenja. Reputacijska metoda-ne trazi od ispitanika da odredjuju svoj polozaj u stratifikacijskoj strukturi, vec ih se pita kojoj stratifikacijskoj grupi priipadaju njihovi sudradjani. Ovom metodom istrazuje se stratifikacijska struktura prije svega manjih drustvenih zajednica, te drustvenih razlika u manjim drustvenim grupama. Objektivna metoda-podrazumjeva da vecina sociologa, polazi od objektivnih cinilaca, kao sto su:zanimanje, prihodi i obrazovanje. Ovi cinioci su primjenjivi na velikom broju ispitanika, prihod se najcesce mjeri mjesecnom ili godisnjom platom. Obrazovanje stepenom strucne spreme. Kada je u pitanje zanimanje, nejga je malo teze preciznije brojcano izraziti, te su istrazivaci razvili razlicite skale, pomocu kojih se mogu klasificirati zanimanja. Prednost ove metode sastoji se u tome sto se vecina podataka moze prikupiti iz sluzbenih izvora. Ova metoda je pogodna za empirijsko istrazivanje razvoda brakova, zivotne dobi, kriminalnog ponasanja, politickih stavova...

35. Siromastvo i drustvena stratifikacija?

Siromastvo nije samo materijalna ,vec i kulturna, duhovna i eticka kat. koja znatno utice na razvoj drustva,kao cjeline, i cini ga stratifikacijski slozenim. Ono je rezultat razlicitih sposobnosti pojedinaca i drustvenih grupa da se prilagore vazecim normama i vrijednostima datog drustvenog sistema. Uzroci siromastva:nezaposlenost, nedovoljne plate, bolest, starost, alkoholizam hranitelja porodice,mnogoclanost porodice, nerazvijenost kulta rada. Osnovni uzroci globalnog siromaštva su:

• Tehnologija • Rast populacije • Kultura • Socijalne razlike • Polna nejednakost • Globalni odnosi moći 36. Teroije siromastva!

Da bi se fenomen siromastva sto adekvatnije objasnio,razvle su se i razlicite teorije o siromastvu: • Teorija sistema pozitivne povratne snage • Teorija kulture siromastva • Teorija situacijske prisile • Marksisticka teorija siromastav • Weberova teorija siromastva

Teorija kulture siromastva-ovu teoriju razvio je pedesetih godina 20. stoljeca Oscar Lewis, tvrdeci da se kultura siromastva prenosi s jedne generacije na drugu, te tako postaje 'nacrt za zivot'. Iako nije tek puka reakcija na stanje siromasnih u drustvu, kultura siromastva ima svojstva koja kontinuirano obnavljaju siromastvo.

37. Pojam ''politika''? Politika nije bilo kakvo djelovanje i ponasanje, vec je to svjesno i organizirano djelovanje u pravcu usmjeravanja drustvenog zivota i razvoja u namjeri da se postignu unaprijed postavljeni politicki ciljevi, prvenstveno pomocu drzavne vlasti ili drugih odgovarajucih politickih organizacija. Politika je i vjestina upravljanja politickim procesima d bi se sprijecili drustveni sukobi i omogucio pozeljan razvoj drustva i drzave.

38. Moc i vlast!

Moc je drustvena kategorija i ispoljava se u svim segmentima drustva, na individualnom i kolektivnom nivou. Sadržana je prije svega u nejednakim sposobnostima i pozicijama koje pojedinac ili društvene grupe zauzimaju u društvenoj strukturi. Gidens tvrdi:'Moć je sposobnost pojednica ili grupa da ostavruju svoje interese i zahtjeve, čak i ako se drugi protive. To ponekad znači i direktnu primjenu sile.' Vlast je neposredno povezana sa moci. Predstavlja oblik

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ispoljavanja moci, ali ipak postoje razlike izmedu moci i vlasti. Vlast primarno nastoji da odrzi vec uspostavljenu drustvenu ili politicku organizaciju. Vlast podrazumjeva odreñeni stepen i pokoravanja i pristanka, dok se moć može zasnivati i na samoj sili. Vlast se legitimira normativnim poretkom, a moć ne. Vlast je onstitucionalizirani oblik moći, regulirana normativnim poretkom i zaštićena autoritetom društvene organizacije. 5 elemenata koje odreñuju vlast po Weberu:

• Društvena organizacija • Impersonalnost odnosa nadreñenosti i podreñenosti • Obostranost prava i obaveza vlasti i podanika • Nepotpunost kontrole koju vrši vlast • Nametanje, održavanje i zaštita vlasti 39. Sta bitno karakterizira politicki sistem?

Mnogi autori iznose razlicita misljenja. Sustinu politickog sistema Arthur Bentley svodi na politicke borbe drustvenih grupa za kontroluorgana vlasti. Za Gabrijela Almonda i Jamesa Colmana politicki sistem bitno odreduju 2 grupe funkcija:''vladavinsko-kolektivne'' i '' politicke''. Diverže upotrebljava termin 'politicki rezim' i s,atra da je on kombinacija 'stranackog sistema, izvjesnog izvrsnog sistema, jednog ili nekoliko nacina odlucivanja, jedne ili visestruktura grupa za vrsenje pritiska...'Ibrahimagic smatra da ''politicki sistem ne obuhvata samo politicku drzavu, politicku vlast, vec i cijelu strukturu vlasti jednog drustva, sadrzi institucije, ali i snage koje stvaraju politiku u vlasti i izvan nje, sadrzi i forme i procese, statistiku u dinamiku''. Politicki sistemmozemoodrediti u sirem i uzem smislu. U sirem smislu, politicki sistem obuhvata i podrazumjeva sve ono sto znace vlast i njezin uticaj. U uzem smislu, politicki sistem se svodi samo na politicku vlast, koja se identificira sa drzavnom djelatnoscu.

40. Sta je drzava?

Na idejnom planu, osnovni zadatak i uloga drzave u drustvu jeste da realizira ideju dobra i pravde za sve njene stanovnike. Tako misljenje zastupaju Platon, Ibn Haldun, Pruščak, Hegel i mnogi drugi mislioci. Drzava je institucionalni oblik javne vlasti, regulator odnosa izmedu pojedinacnih i opcih interesa, na teritoriju tacno odredenom drzavnim granicama.

41. Najznacajnije teorijske koncepcije o drzavi?

• Teoloske koncepcije o drzavi • Teorije drzavnog ugovra • Idealisticko-subjektivisticke teorije o drzavi • Materijalisticko-pozitivisticke teorije

Idealisticko-subjektivisticke teorije o drzavi-klasični predstavnici ovih teorija su Platon i Hegel. Platon tvrdi da je čovjekova bit sadržana u njegovoj duši. Kao idealista on daj eprednost ideji nad materijom. Platon traga za najboljom (idealnom) državom, čiji je osnovni zadatak da realizira ideju dobra. Tu ideju, prema Platonu, mogu realizirati samo ljudi, ukoliko djeluju prema sposobnostima svoje duše. Svaka duša ima 3 dominantne sposobnosti: umsku, voljnu, nagonsku. Duh, kao zbiljska ideja, samosvjesno se dijeli ma porodicu i grañansko društvo, smtra Hegel. Porodica predstavlja privatnu sferu, a grañansko društvo je sfera suprostavljanja ekonomskih i kulturnih odnosa i interesa. Konačna svrha postojanja države jeste a svi pojednici grañanskog društva budu članovi države., unutar koje treba da realiziraju slobodu kao najviše pravo.

42. Tipovi i oblici drzave?

Kriterij za tipologizaciju drzava su: • Oblik vladavine-monarhija i republike • Oblik politickog rezima-demokratske i diktature • Oblik politickog sistema-jednostavne i slozene • Stepen centralizacije drzavnih nadleznosti-unitarne, federalne, konfederalne

WWW.BH-PRAVNICI.COM


43. Kako se organizira drzavna vlast? Drzavna vlast, ma koliko snazna i autoritativna, nije monolitna i jednodimenzionalna. Ona se realizira na vise nivoa drzavne strukture i hijerarhijskog ustrojstva, te obuhvata razlicite oblike privredno-kulutrne djelatnosti. Ideja o pdjeli drzavne vlasti potice od Johna Lockea. On drzavnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku. S druge strane, Montesquieu smatra da sudska vlast nije prava, odnosno da ona treba da bude pod kontrolom parlamenta.

44. Objasnite pojmove:javnost, demokratija, totalitarizam?

DEMOKRATIJA-osnovna ideja demokratije podrazumjeva vlast naroda. Sama rijec je slozenica od rijeci demos-barod i krateo-vladati,vladam; sto je u znacenju vladavina naroda, ali etimoloski moze znaciti i vladati narodom. Ako demkratiju oznacimo kao vlast naroda, onda to podrazumjeva ucesce svih gradana u politickom odlucivanju. U historijskom razvoju demokratije razvila su se 2 osnovna tipa:

• Predstavnička-oblik demokratije u kojoj na slobodnim izborima izabrani predstavnici naroda donose odluke u ime naroda

• Direktna-oblik demokratije neposredne participacije grañana u donošenju političkih odluka.

TOTALITARIZAM-oblik politickog sistema u kojem drzava kontrolira cjelokupnu sadrzajnost drustvenog zivota na nedemokratski nacin. U totalitarnom političkom sistemu sva politička vlast je koncentrirana u državi, odnosno, u njenom političkom vrhu. Postoji 6 zajedničkih karakteristika totalitarizma:

• Ideologija • Postojanje samo jedne političke stranke, uspostavljene na ideologiji totalitarnog režima • Sistematski teror • Potpuni monopol kontrole nad sredstvima masovne komunikacije • Monopol nad vojskom i policijom • Centralizirano upravljanje ekonomijom, preko birokratskog aparata koga postavlja

država. JAVNOST-''medij u kojem se primaju informacije, ali je i kolektivni fenomen interpretacije tih informacija u kolektivne predodzbe, kolektivna uvjerenja, sudove, procjene, dispozicije i udesenost prema naciji. S obzirom na to da je javnost funkcija potpune izlozenosti informacijama koje kruze u jednom drustvu, to je ona samim tim funkcijama tehnologije komuniciranja u jednom drustvu.''

45. Koji su osnovni regulatorni ''mehanizmi'' ponasanja ljudi?

Postoji vise nacina i mehanizama pomocu kojih se reguliraju odnosi medu ljudima. Najcesce se isticu:pravo i pravne norme, moral i moralne norme, te obicaj i obicajne norme. Naravno, to nisu jedini regulatorni mehanizmi u ponasanju ljudi, jer su pored njih, sredstva drustvene regulacije i vrijednosti i norme opcenito, te religijska ucenja, potom, citava lepeza razlicitih profesionalnih kodeksa u ponasanju...

46. Sta karakteizira devijantno ponasanje u drustvu?

Devijantnost je odstupajuce ponasanje pojedinca ili drustvene grupe od uobicajnih, od vecine clanova drustva prihvacenih normi i prvila ponasanja. Kriminalitet, specificni vidovi nasilja prema drugim ljudima i prema sebi maloljetnicka delikvencija, pojave toksikomanije i niz drugih sociopatoloskih fenomena karakteriziraju savremena drustva.

47. Socioloske teorije devijantnosti?

Najznacajnije socioloske torije devijantnosti: • Teorije strukturalnog pritiska • Teorije subkulturalne devijantnosti • Teorije kulturne transmisije-''čikaška škola'' • Teorije etiketiranja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Teorije kulturne transmisije-prema teroijama kulturne transmisije, devijantno ponašanje se uči na sličan način kako se uči i društveno prihvatljivo ponašanje. Pripadnik tzv. Čikaške škole u sociologiji Edvin Saderlena ovaj fenomen naziva diferencijalna asocijacija. Pojednici uče delikventnosti, postaju delikventi ili kriminalci, družeći se na onima koji krše općevažeće norme ponašanja. 'Učenje' delikvencije odvija se prvenstveno u primarnim gupama. To su obično grupe vršnjaka. Članovi Čikaške škole svoj ekološki pristup proučavanju društvenog života primjenili su i na proučavanje devijantnosti. Kliford Šav i Henri Mekej tvrde kako visoke stope fluktuacije stanovništva sprečavaju uspostavu stabilne zajednice, te pogoduju uspostavi 'društvene dezorganizacije'. Članovi Čikaške škole na temelju rasta gradova i pravila urbane sredine, nude tumačenje za konkretna evijantna ponašanja. Shaw i McKay analizirali su učestalost zločina u koncentričnim krugovima grada Čikaga. Utvrdili su da stopa delikvencije meñu mlañom omladinom Čikaga kontinuirano opada, smanjenjuje se od zone I, tj. poslovnog centra grada, do zone V, koja obuhvata stanovništvo predgraña.

48. Socioloski pristup hendikepiranosti?

Sociologija polazi od cinjenice da je hendikepirnost drustvena pojava. Ona se iz socioloske perspektive razumjeva, ne samo kao individualno svojstvo pojedinca, vec, prvenstveno , kao pojava koja je, izmedu ostalog, rezultat drustveno-kulturnih stanja i procesa. U sredistu socioloske analize nalaze se grupe i pojedinci hendikepiranih, koji u odredjenoj drustvenoj zajednici zauzimaju konkretne drustvene polozaje. Sociologija pitanju hendikeprianosti prilazi na globalan nacin. Sociolosko razumjevanje hendikepiranosti nije rasprava o hendikepiranosti samoj, vec o polozaju hendikepiranih u drustvu i o samim onim interakcijskim odnosima, koji na drustvenom planu uslovljavaju ovakav ili onakav status hendikepiranih. Hendikepiranost je ona drustvena sadrzajnost koja kod drugih izaziva osjecanje razlicitosti, te oni pojedinci i grupe koji se zbog svoje hendikepiranosti razlicito drustveno vrednuju od ''normalnih''. Sociologija fennomenu hendikepiranosti uglavnom pristupa na 2 nacina:

• Kao grupnom problemu • Kao individualnom problemu 49. Odnos sociologije i drugih drustvenih znanosti?

Postoji citava lepeza znanosti koje proucavaju ljudsko drustvo. Antropologija, etnologija, historija, ekonomija, pravo, demografija, politologija, sociologija, i druge drustvene znanosti proucavaju ili drustvo kao cjelinu, ili pojedine dijelove njegove ukupne sadržajnosti. Odnos sociologije i antropologije-i jedna i druga bave se proucavanjem covjeka, njegovog porijekla i polozaja u prirodi i drustvu. Antropologija primarno istrazuje ono sto je individualno kod covjeka. Odnos sociologije i etnologije-etnoloska saznanja sluze sociologiji samo kao cinjenice za dalja uopćavanja. Osnovna razlika izmeñu etnologije i sociologije je u tome sto druga izucava moderne, a prva, male, arhajske primitivne zajednice. Pri tome, etnologija obraća prvenstvenu pažnju na elemente kulture, dok sociologija osnovno težište stavlja na društveno. Odnos sociologije i ekonomije-sociologiju zanimaju drustveni aspekti proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrosnje, kako rad utječe na ljudske živote, individualne i meñugrupske odnose... ekonomija se koristi socioloskim znanjima da bu fenomene proizvodnje, raspodjele, potrošnje, novca, robe...razumjevala u širem društvenom kontekstu. Odnos sociologije i psihologije-psihologija istražuje ono psihičko, unutrašnje u čovjeku, njegov subjektivni doživljaj društvene i fizičke sredine. S druge strane sociologija se bavi proučavanjem djelovanja ljudi. Rezultati psihologije su potrebni sociologiji da bi društvene pojave objasnila i kao psihičke poticajnosti ljudi za odreñeni aktivizam. Odnos sociologije i pedagogije-pedagogija se iskljucivo bavi odgojem i obrazovanjem, dok je to sociologiji samo jedno od bitnih pitanja istraživanja složene društvene strukture. Pedagogija se primarno bavi interaktivnim odnosom odgoja i obrazovanja sa psihološkom, emotivnom, razvojnom i drugim prdispozicijama ličnosti. Sociologija se takoñe bavi fenomenima odgoja i obrazovanja ali prije svega u smislu istraživanja interaktivnog odnosa društva i odgojno-

WWW.BH-PRAVNICI.COM


obrazovnog procesa. Sociologija omogućava pedagogiji da lakše prepozna i odredi pedagoške metode, pomoću kojih će najlakše postići društveno postavljene ciljeve odgoja i obrazovanja. Odnos sociologije i politologije-politologija istražuje najprije politiku, kao djelatnost u najširem smislu riječi, te moć, včast i pojavnosti koje su vezane za njih. Ona se bavi pitanjima organiziranja vlasti i raznovrsnih oblika manifestacije moći. Ona utvrñuje odnos društva i politike, kao parcijalne društvene pojave. Kako su to to istovremeno i sociološki problemi, ali u njima primarno sagledava opće i zajedničko, kao općedruštvene kategorije, kao dio cjeline društvenog totaliteta. Odnos sociologije i posebnih socioloških disciplina-za predmet svoga proučavanja posebne sociološke discipline imaju jednu ili više društvenih pojava, a najprije , interakciju izmeñu odreñene pojave i društva kao cjeline. Saznanja do kojih se na ovaj način dolazi, korisna su i sociologiji , kao općoj znanosti o društvu, ali i posebnim znanostima unutar čijeg se znanstvenog predmeta istraživanja razvija posebna disciplina.

50. Pojam i podjela drustvenih grupa?

Drustvenu grupu cine razliciti oblici organiziranog udruzvanja i okupljanja ljudi, radi ostavarivanja zajednickih interesa, odnosno, one nastaju ''usljed postojanja odredenog drustvenog razvoja''. Drustvena grupa se razlikuje od gomile. Gomila je trenutni skup ljudi, neorganiziran, sa nejasnim drustvenim ciljem. Osnovna funkcija drustvene grupe je da spoji individualno i drustveno. Arman Kivije navodi 8 faktora koji odredjuju drustvenu grupu:

• Struktura i funkcioniranje grupe • Kolektivne predstave grupe o pripadnosti grupi • Grupno ili kolektivno ponasanje • Kolektivna psihologija • Zajednicke institucije grupe • 'pritisak' grupe na članove • tradicija • običaji grupe

Za Gurviča društveno grupni oblici obuhvataju: • privremene grupe • razne oblike publike • sve oblike drustvenih organizacija • profesionalne grupe,slojeve,klase • neposredne drustvene grupe • sve ostale etničke grupe

Svako društvo kao kompleksna cjelina prema Gurviču astavljeno je od 10 spratova: • morfoloska i ekoloska povrsina • organizirani sistemi • drustveni obrasi • kolektivna ponasanja • spletovi drustvenih uloga • kolektivni stavovi • drustveni simboli • kolektivna stvaralacka ponasanja • kolektivne ideje i vrijednosti • kolektivna duhovna stanja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


51. Koja su osnovna socioloska obiljezja BiH drustva? Strana 353

52. Povjesni kontinuitet BiH drustva? Iako se, na osnovu do sada raspolozivih izvora, ne moze datumski precizno kazati kada je nastala drzava Bosna, postoji dovoljno pisanih i materijalnih dokaza o njenom hiljadugodisnjem trajanju. U desetom stoljecu bizantski car Konstantin Porfirogenit u djelu 'De administrando imeperio'(o upravljanju carstvom)pominje zemlju Bosnu, geografski je locirajuci upravo tamo gdje se danas nalazi-sjeverozapadno od tada mocnog Bizanta. U 'Kronici Popa Dukljanina' navodi se, pored drugih slavenskih drazava, postojanje drzave Bosne. Prostirala se od Drine na istoku do Jadranskog mora na zapadu. Prvi pisani dokumenti o stanovnicima Bosne vezuju se za ilirska plemena Desidijate, a naseljavali su prostor od Sarajevskog polja do Rogatice, Visegrada,Srebrenice,Gorazda i Japode. Sacuvani spomenici govore o tome da su iliri veoma rano dosli do formiranja plemenskih saveza. Najistaknutija ilirska plemena su bila:u zapadnom dijelu Bosne-Dalmati, u Bosanskoj krajini,Japodi i Hercegovini-Ardiaejci,Daorosi,Naressi, u istocnoj Bosni-Antarijati. U 5 i 6 stoljecu doslo je do mijesanja ilira sa novopristiglim keltskim plemenima sa sjevera, koji su donijeli sa sobom zeljeznu kulturu. Nakon toga uslijedilo je pustosenje Bosne, najprije od strane Avara, a zatim i Slavena, koji e u 7 stoljecu trajno nastanjujuj na ovim podrucjima i tada dolazi do stapanja ilirskih i slavenskih etnickih elemenata. Brojni stećci razasuti po Bosni svjedoce da je na ovim prostorima zivjela i jos uvijek zivi autenticna bosanska kultura, ciji su graditelji domaci ljudi, sa vlastitom duhovno.idejnim izrazom. Bosanskohercegovacko drustvo je autonomna i utohtona drustveno-historijska, kulturno-civilizacijska i duhovno-idejna sadrzajnost sa hiljadugodisnjim kontinuitetom. Bit njegove sadrzajnosti jeste multilateralnost koja se raelizira u 3 uzrocno-posljedicne drustveno historijske konkretnosti:mulitreligioznost,multieticnost,multikulturalnost.

53. Fizionomski diskontinuiteti bosanske drzave!

Neosporna je cinjenica da bosanskohercegovacko drustvo postoji kao hiljadugodisnja zasebnost, bez obzira na to u kojem drzavno-politickom subjektu se nalazilo. U srednjovjekovnom periodu bosanskohercegovacko drustvo politicki se organizira kao samostalna drzava-Boansko kraljevstvo. U okviru Osmanske drzave, egzistira kao zasebna administrativna jedinica-Bosanski pasaluk. Za vrijeme Austrougarske monarhije politicki se izrazava kao 'provizorij'-korpus. Disolucijom SFRJ, BiH je 1992 medunarodno priznata kao samostalna drzava i kao takva primljena u Ujedinjene Nacije. Rimsko, Osmansko i Austrougarsko carstvi te jugoslovenski rezim ostavljali su tragove u karakterologiji drustvenog zivota na ovim prostorima. Medu kljucne historijske datume,'koji su imali sudbonosni utjecaj na Bosnu', Omer Ibrahimagic navodi: 395. godinu-kada se desio rascjep izmedu Istocnog i Zapadnog Rimskog Carstva, 1054.-kada se rascjepilo krscanstvo na crkvu sa sredistem u Rimu i na crkvu sa sjedistem u Carigradu, 1463-pad Bosne pod osmanlijsku vlast i ukorjenjavanje islama na njenom tlu, 1943.-obnova bosanske drzavnosti, 1992.-medunarodno-pravno priznanje BiH, 1993.-reinkarniranje bosnjastva kao nacije. Najgrublje fizionomske diskontinuitete Bosna i njezino drustvo dozivljavaju u vrijeme egzistencije u Kraljevini Jugoslaviji. Razoran fizionomski diskontinuitet BiH dozivljava 1939. godine poslije sporazuma Cvetkovic-Macek, odnosno objavljivanjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj. Ovim sporazumom zadovoljavaju se izvanbosanski velikodrzavni apetiti na stetu historijskog jedinstva Bosne i Hercegovine. 13 bosanskohercegovackih srezova(Brcko,Gradačac,Derventa,Travnik,Fojnica,Bugojno,Stolac,Mostar,Ljubuski,Livno,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Konjic,Tomislavgrad,Prozor) dodjeljuju se Banovini Hrveckoj a ostalih 38 bilo je ostavljeno srpskom dijelu Jugoslavije. Jedan od fizionomskih diskoninuiteta BiH odvija se i na matrici Dejtonskog Mirovnog ugovora iz 1995. godine. Dejtonom je izvrseno 'legaliziranje' brutalno stecenog 'ratnog plijena', nakon sto je na najsvirepiji nacin vise od polovine stanovnistva pomjereno sa svojih vjekovnih ognjista,a da se ne pominju starvicne cifre o broju ubijenih ljudi, unistenih kulturnih spomenika, skralnih objekata... Kroz sva ta iskusenja bosanskohercegovacko drustvo je proslo, ali je uspjelo sacuvati svoju multilateralnost i otvorenost spram drugog i drugacijeg.

54. Nerazumjevanje i predrasude u interpretacijama bosanskohercegovackog drustva

i drzave! Mulitkulturalnost bosanskog drustva je 'golim' okom vidljiva gotovo na svakom koraku. Rusitelji bosanskog drustva i 'progonitelji Bosne iz Bosne i Hercegovine', nastoje 'ubijediti' sve oko sebe kako bosanska multilateralnost nije ni postojala, niti funkcionisala. Na bazi predrasuda i podrzavanju stava da su odnosi medu narodima BiH 'predodredjeni mrznjom' formiran je posve pogresan i zasigurno poguban stav medunarodne zajednice prema onome sto se desavalo u ovoj zemlji. Iako je bosna jos u srednjem vijeku imala 3 vjere, njihovi pripadnici su tolerisali jedni druge. Ovdje je tradicionalno njegovan odnos dobrosusjedstva i tolerancije. Oruzani sukobi, etnicko ciscenje, bombardiranje gradova i zlocini protiv civila u Bosni nisu bili predodredeni kao posljedice etno-nacionalnih podjela u bosanskom drustvu,oni su se razvili kao rezultat transformacije JNA u instrument srpskih ekstremista, aneksionistickih ambicija srpske i hrvatske vlade, te revnost nacionalnih ekstremista da povedu kampanju etnickog ciscenja uz podrsku i pomoc organizovane vojske u regiji. Mulitkulturalnost Bosne i Hercegovine se uporno zeli svesti na kategoriju 'ne-europskog', umjesto da se tretira kao jedna od europskih posebnosti. I krscanstvo i islam nisu autenticno europski. Obje religije u Eurpou su pristigle sa Bliskog istoka. Rusitelji bosanskog drustva se zeljeli sve pretvoriti u 'nista' a onda ti proizvedeno 'NISTA' proglasiti 'svojim'. Npr., kako Focu proglasiti Srbinjem ako ce u njoj i dalj eostati starogradska cetvrt sa prepoznatljivom islamskog arhitekturom i stilom zivota, sa cuvenim dzamijama Aladzom,Carevom i dr. Ili, kako Banja Luku 'posvojiti' ekskluzivno za Srbe ako ce u njoj ostati 16 dzamija kao i ne mali broj katolickih sakralnih objekata. Predmet velikohrvatskih pretenzija su bili Stolac,Capljina, Pocitelj, Mostar, Prozor, i na tim podrucjima je unistavano sve nehrvatsko. Sa unistenjem bosanskog naroda smatralo se da se definitivno nestati i drzava Bosna i Hercegovina, tj. da ce se, jednom za svagda podijeliti izmedju dvaju velikodrzavnih aspiranata.

55. Bosanskohercegovacko drustvo i globalizacijski procesi! Koliko god u fizickom smislu mala,BiH je izuzetno vazna za novo globaliziranje odnosa u svijetu. Bosna je zivi dokument koji svjedoci o bjelodanom gazenju svih temeljnih principa ljudskosti, ukljucujuci i elementarno pravo na zivot, ravnopravnosti,imetak i sl. Ovdje se dozvolilo i nevjerovatno ponizenje autoriteta Ujedinjenih nacija i njihovog Savjeta bezbjednosti. Uvazavajuci multietnicki karakter ove zemlje, njen geostrateski polozaj, ona bi se, bez sumnje, zahvaljujuci prisustvu islamske komponente, naprimjer, mogla naci, kako se to obicno kaze, u ulozi 'mosta suradnje' izmedju zapadno-europskih i blisko-istocnih zemalja, pa i nekih zemalja s dalekog jugoistoka. A takva regionalna, odnosno kontinentalna 'premoscavanja' svijetu su nuzna, pogotovo kada je rijec o susretanju razlicitih civilizacija, kultura, religija, sto doprinosi porastu opceg povjerenja madju narodima i njihovoj svakosvrsnoj saradnji. Pozicioniranje Bosne i Hercegovine u novoj globalizaciji odnosa u svijetu mora biti korespodentno sa karakterologijom njenog povijesnog duha, a to znaci da se odbaci logika 'sukoba civilizacija', kako na unutrasnjem, tako i na vanjskom planu, u smislu pristajanja na takav 'cod' buduceg ustroja svijeta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Da bi se uspostavio moguci produktivno odnos, recim Zapada i islamskog svijeta, bolje receno svijeta opcenito, u cemu bi i BiH mogla imati aktivnu ulogu, valja, prije svega, okloniti predrasude koji su dugo vremena agrerirane. Nuzna je neka vrsta 'pomirenja' sa vlastitom prosloscu. Recimo, negativno iskustvo koje je Europa dozivjela s apsolutnom dominacijom crkve u srednjovjekovnom dobu ne bi se smjello uzimati kao 'univerzalno nacelo' odnosa svake vjere i drzave, pogotovo kada je o islamu rijec. Ako pod globalizacijom podrazumjevamo proces ustanovljavanja novog svjetskog poretka, onda valja biti svjestan toga da ce, unutar nje, samo najuspjesniji moci nametati i efikasno stititi vlastite interese, dok je za ostale, one interne, rezervisano pasivno saputnistvo i svakosvrsno marginiziranje.

Documents

Sociologija I - Pomoćni materijal za pripremu ispita.pdf