SLUŽBENI GLASNIK - grad-vodice.hr · Pravilnik o radu za sluţbenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica 74 2.2. Poslovnik Gradonačelnika Grada Vodica

SLUŽBENI GLASNIK G R A D A V O D I C A

GODINA: 2015. Vodice, 06. listopada 2015. BROJ: 4

ISNN: 1849-7004

------------------- S A D R Ž A J ------------------

1. GRADSKO VIJEĆE .................................................................................................................... 2

1.1. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna za razdoblje od 01.01.2015. do

30.06.2015. godine .......................................................................................................................... 2 1.2. Zaključak o prihvaćanju Programa gradnje nove vodovodne mreţe u 2015. g. .................... 67 1.3. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o trošenju sredstava Proračunske pričuve Grada Vodica za

period od 01.07. do 31.08.2015. godine ........................................................................................ 70 1.4. Odluka o izmjeni Odluke o osinvanju Gradske knjiţnice Grada Vodica .............................. 70 1.5. Odluka o izmjeni Odluke o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Prvić Šepurine i

Prvić Luka ..................................................................................................................................... 71 1.6. Odluka o izmjeni Odluke o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Grabovci .............. 71 1.7. Odluka o izmjeni Odluke o socijalnoj skrbi ........................................................................... 72 1.8. Rješenje o produţenju mandata članovima Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe

GradaVodica ................................................................................................................................. 73

2. GRADONAĈELNIK .................................................................................................................. 74

2.1. Pravilnik o radu za sluţbenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica 74 2.2. Poslovnik Gradonačelnika Grada Vodica .............................................................................. 86 2.3. Pravilnik o stipendiranju studenata Grada Vodica ................................................................. 90 2.4. Odluka o oročavanju raspoloţivih sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. g. ............... 95 2.5. Odluka o oročavanju raspoloţivih sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. g. ............... 96 2.6. Rješenje o imenovanju zamjenika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Vodica 96 2.7. Zaključak o visini sufinanciranja cijene vrtića drugih osnivača ............................................ 97 2.8. Zaključak o utvrĎivanju konačnog prijedloga III. izmjena i dopuna Prostornog plana

ureĎenja Grada Vodica .................................................................................................................. 97

3. ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK I PROPISE ................................................................. 99

3.1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima .......................... 99

06. listopada 2015. SLUŢBENI GLASNIK GRADA VODICA Broj 4 - Stranica 2

__________________________________________________________________________________

1. GRADSKO VIJEĆE

1.1. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna za razdoblje od 01.01.2015. do 30.06.2015. godine

Na temelju članka 30. točke 6. Statuta Grada Vodica (“Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“,

broj 9/09, 9/11-Ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15), Gradsko vijeće Grada Vodica, na 17.

sjednici, od 28. rujna 2015. godine, donosi

ZAKLJUĈAK

o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proraĉuna za razdoblje

od 01.01.2015. do 30.06.2015. godine

1. Prihvaća se Izvješće o izvršenju Proračuna za razdoblje od 01.01.2015. do 30.06.2015. godine, koje

se prilaţe ovom Zaključku i čini njegov sastavni dio.

2. Ovaj Zaključak će se objaviti u „Sluţbenom glasniku Grada Vodica“.

KLASA: 400-01/15-01/05

URBROJ: 2182/04-02/01-15-1

Vodice, 28. rujna 2015. godine

GRADSKO VIJEĆE GRADA VODICA

PREDSJEDNIK

Danijel Lasan Zorobabel, v.r.


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

Grad Vodice OIB: 74633363090

Izvještaj o izvršenju proračuna

za razdoblje od: 01.01.2015 do: 30.06.2015

Izvršenje Izvorni plan Izvršenje Indeks Indeks

2014.(1) 2015.(2) 2015.(3) (3/1) (3/2)

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 19.273.616,50 47.705.500,00 16.407.113,56 85,13 34,39

Rashodi poslovanja 12.185.306,31 37.288.374,00 14.713.992,26 120,75 39,46

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.945.303,80 23.894.000,00 9.791.567,08 248,18 40,98

RAZLIKA – MANJAK 3.143.006,39 -13.476.874,00 -8.098.445,78 -257,67 0,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.120.574,43 2.262.000,00 1.120.007,89 99,95 49,51

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.120.574,43 -2.262.000,00 -1.120.007,89 0,00 0,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)

Vlastiti izvori 9.186.427,69 15.738.874,00 15.738.874,47 171,33 100,00

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOŽIVA

SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 11.208.859,65 0,00 6.520.420,80 58,17 0,00


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

Račun iz Opis Izvršenje Izvorni plan Izvršenje Indeks Indeks

rač. plana 2014.(1) 2015.(2) 2015.(3) (3/1) (3/2)

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

Prihodi poslovanja 19.273.616,50 47.705.500,00 16.407.113,56 85,13 34,39

61 Prihodi od poreza 7.440.627,88 18.194.500,00 7.133.879,50 95,88 39,21

611 Porez i prirez na dohodak 4.917.222,91 8.700.000,00 4.478.512,63 91,08 51,48

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 4.917.222,91

4.478.512,63 91,08 0,00

613 Porezi na imovinu 2.207.951,28 7.694.500,00 2.391.255,58 108,30 31,08

6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kude i ostalo) 602.919,01

516.437,63 85,66 0,00

6134 Povremeni porezi na imovinu 1.605.032,27

1.874.817,95 116,81 0,00

614 Porezi na robu i usluge 315.453,69 1.800.000,00 264.111,29 83,72 14,67

6142 Porez na promet 190.091,73

191.086,59 100,52 0,00

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 125.361,96

73.024,70 58,25 0,00

63 Pomodi iz inozemstva i od subjekata unutar opdeg proračuna 3.921.058,46 10.183.000,00 1.346.504,92 34,34 13,22

633 Pomodi proračunu iz drugih proračuna 3.131.103,68 2.628.000,00 527.387,92 16,84 20,07

6331 Tekude pomodi proračunu iz drugih proračuna 1.164.444,89

3.800,00 0,33 0,00

6332 Kapitalne pomodi proračunu iz drugih proračuna 1.966.658,79

523.587,92 26,62 0,00

635 Pomodi izravnanja za decentralizirane funkcije 789.954,78 1.600.000,00 819.117,00 103,69 51,19

6351 Tekude pomodi izravnanja za decentralizirane funkcije 789.954,78

819.117,00 103,69 0,00

638 Pomodi iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava 0,00 5.955.000,00 0,00 0,00 0,00

6382 Kapitalne pomodi iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava 0,00

0,00 0,00 0,00

64 Prihodi od imovine 747.308,52 2.050.000,00 887.443,91 118,75 43,29

641 Prihodi od financijske imovine 216.847,41 350.000,00 298.305,81 137,56 85,23

6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 216.847,41

253.722,41 117,01 0,00

6414 Prihodi od zateznih kamata 0,00

44.583,40 0,00 0,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 530.461,11 1.700.000,00 589.138,10 111,06 34,66

6421 Naknade za koncesije 347.645,77

428.658,98 123,30 0,00


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 178.652,44

159.329,97 89,18 0,00

6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine 4.162,90

1.149,15 27,60 0,00

65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 6.538.822,02 14.530.000,00 6.498.695,89 99,39 44,73

651 Upravne i administrativne pristojbe 76.411,63 1.200.000,00 148.707,21 194,61 12,39

6513 Ostale upravne pristojbe i naknade 35.880,18

60.505,62 168,63 0,00

6514 Ostale pristojbe i naknade 40.531,45

88.201,59 217,61 0,00

652 Prihodi po posebnim propisima 611.632,48 950.000,00 666.492,52 108,97 70,16

6526 Ostali nespomenuti prihodi 611.632,48

666.492,52 108,97 0,00

653 Komunalni doprinosi i naknade 5.850.777,91 12.380.000,00 5.683.496,16 97,14 45,91

6531 Komunalni doprinosi 3.058.026,77

2.578.437,88 84,32 0,00

6532 Komunalne naknade 2.792.751,14

3.105.058,28 111,18 0,00

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 294.430,56 2.398.000,00 23.685,84 8,04 0,99

661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 0,00 150.000,00 0,00 0,00 0,00

6615 Prihodi od pruženih usluga 0,00

0,00 0,00 0,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opdeg proračuna 294.430,56 2.248.000,00 23.685,84 8,04 1,05

6631 Tekude donacije 294.430,56

23.685,84 8,04 0,00

6632 Kapitalne donacije 0,00

0,00 0,00 0,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 331.369,06 350.000,00 516.903,50 155,99 147,69

681 Kazne i upravne mjere 41.336,51 150.000,00 50.920,05 123,18 33,95

6819 Ostale kazne 41.336,51

50.920,05 123,18 0,00

683 Ostali prihodi 290.032,55 200.000,00 465.983,45 160,67 232,99

6831 Ostali prihodi 290.032,55

465.983,45 160,67 0,00

Rashodi poslovanja 12.185.306,31 37.288.374,00 14.713.992,26 120,75 39,46

31 Rashodi za zaposlene 4.345.982,63 10.466.000,00 4.790.368,80 110,23 45,77

311 Plade (Bruto) 3.693.126,99 8.779.000,00 4.039.580,95 109,38 46,01

3111 Plade za redovan rad 3.693.126,99

4.039.580,95 109,38 0,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 1.500,00 20.000,00 3.500,00 233,33 17,50

3121 Ostali rashodi za zaposlene 1.500,00

3.500,00 233,33 0,00

313 Doprinosi na plade 651.355,64 1.667.000,00 747.287,85 114,73 44,83


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 56.936,47

58.728,75 103,15 0,00

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 530.272,54

620.299,16 116,98 0,00

3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 64.146,63

68.259,94 106,41 0,00

32 Materijalni rashodi 5.971.111,23 16.452.874,00 5.340.459,54 89,44 32,46

321 Naknade troškova zaposlenima 68.294,43 206.500,00 58.390,00 85,50 28,28

3211 Službena putovanja 21.531,90

20.582,00 95,59 0,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 17.023,00

19.884,00 116,81 0,00

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 29.151,53

15.224,00 52,22 0,00

3214 Ostale naknade troškova zaposlenima 588,00

2.700,00 459,18 0,00

322 Rashodi za materijal i energiju 751.538,80 1.892.000,00 697.215,27 92,77 36,85

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 77.474,59

80.151,26 103,45 0,00

3222 Materijal i sirovine 0,00

34,99 0,00 0,00

3223 Energija 646.510,16

561.875,03 86,91 0,00

3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 22.841,05

13.541,49 59,29 0,00

3225 Sitni inventar i auto gume 1.588,00

0,00 0,00 0,00

3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda 3.125,00

41.612,50 1.331,60 0,00

323 Rashodi za usluge 3.948.398,53 12.759.874,00 4.019.695,54 101,81 31,50

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 126.801,84

136.910,07 107,97 0,00

3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 1.520.235,27

1.274.184,33 83,81 0,00

3233 Usluge promidžbe i informiranja 542.189,08

167.782,32 30,95 0,00

3234 Komunalne usluge 1.101.575,86

1.206.090,00 109,49 0,00

3235 Zakupnine i najamnine 6.000,00

43.715,90 728,60 0,00

3237 Intelektualne i osobne usluge 183.324,01

307.983,09 168,00 0,00

3238 Računalne usluge 39.075,03

42.638,83 109,12 0,00

3239 Ostale usluge 429.197,44

840.391,00 195,81 0,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.202.879,47 1.594.500,00 565.158,73 46,98 35,44

3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 198.459,31

199.961,30 100,76 0,00

3292 Premije osiguranja 30.348,10

31.698,11 104,45 0,00

3293 Reprezentacija 30.893,45

48.436,64 156,79 0,00


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 943.178,61

285.062,68 30,22 0,00

34 Financijski rashodi 91.948,85 365.500,00 70.699,35 76,89 19,34

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 49.800,92 100.000,00 29.115,16 58,46 29,12

3423 Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog s 49.800,92

29.115,16 58,46 0,00

343 Ostali financijski rashodi 42.147,93 265.500,00 41.584,19 98,66 15,66

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 18.713,73

22.892,52 122,33 0,00

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 23.434,20

18.691,67 79,76 0,00

35 Subvencije 5.459,14 160.000,00 82.612,52 1.513,29 51,63

352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 5.459,14 160.000,00 82.612,52 1.513,29 51,63

3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 5.459,14

82.612,52 1.513,29 0,00

36 Pomodi dane u inozemstvo i unutar opdeg proračuna 34.515,57 190.000,00 57.324,16 166,08 30,17

363 Pomodi unutar opdeg proračuna 34.515,57 190.000,00 57.324,16 166,08 30,17

3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna 34.515,57

57.324,16 166,08 0,00

37 Naknade građanima i kudanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 262.911,72 1.365.000,00 390.386,26 148,49 28,60

372 Ostale naknade građanima i kudanstvima iz proračuna 262.911,72 1.365.000,00 390.386,26 148,49 28,60

3721 Naknade građanima i kudanstvima u novcu 174.866,72

251.593,51 143,88 0,00

3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi 88.045,00

138.792,75 157,64 0,00

38 Ostali rashodi 1.473.377,17 8.289.000,00 3.982.141,63 270,27 48,04

381 Tekude donacije 1.240.197,17 2.629.000,00 1.279.671,51 103,18 48,68

3811 Tekude donacije u novcu 1.240.197,17

1.279.671,51 103,18 0,00

382 Kapitalne donacije 30.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00

3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 30.000,00

0,00 0,00 0,00

386 Kapitalne pomodi 203.180,00 5.660.000,00 2.702.470,12 1.330,09 47,75

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 203.180,00

2.702.470,12 1.330,09 0,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.945.303,80 23.894.000,00 9.791.567,08 248,18 40,98

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 429.547,00 10.119.000,00 7.326.677,06 1.705,68 72,41


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 251.734,50 8.810.000,00 7.307.302,06 2.902,78 82,94

4111 Zemljište 251.734,50

7.307.302,06 2.902,78 0,00

412 Nematerijalna imovina 177.812,50 1.309.000,00 19.375,00 10,90 1,48

4126 Ostala nematerijalna imovina 177.812,50

19.375,00 10,90 0,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.606.180,30 6.000.000,00 1.448.318,02 90,17 24,14

421 Građevinski objekti 1.534.880,05 5.030.000,00 1.302.134,89 84,84 25,89

4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 424.350,05

650.400,00 153,27 0,00

4214 Ostali građevinski objekti 1.110.530,00

651.734,89 58,69 0,00

422 Postrojenja i oprema 71.300,25 930.000,00 124.120,21 174,08 13,35

4221 Uredska oprema i namještaj 50.761,50

48.196,87 94,95 0,00

4222 Komunikacijska oprema 0,00

0,00 0,00 0,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 20.538,75

9.798,34 47,71 0,00

4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 0,00

66.125,00 0,00 0,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 0,00 40.000,00 22.062,92 0,00 55,16

4241 Knjige 0,00

22.062,92 0,00 0,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 1.909.576,50 7.775.000,00 1.016.572,00 53,24 13,07

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.909.576,50 7.775.000,00 1.016.572,00 53,24 13,07

4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.909.576,50

1.016.572,00 53,24 0,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.120.574,43 2.262.000,00 1.120.007,89 99,95 49,51

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 1.120.574,43 2.262.000,00 1.120.007,89 99,95 49,51

544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan 1.120.574,43 2.262.000,00 1.120.007,89 99,95 49,51

5443 Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora 1.120.574,43

1.120.007,89 99,95 0,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)


_________________________________________________________________________________________________________________________________________

Vlastiti izvori 9.186.427,69 15.738.874,00 15.738.874,47 171,33 100,00

92 Rezultat poslovanja 9.186.427,69 15.738.874,00 15.738.874,47 171,33 100,00

922 Višak/manjak prihoda 9.186.427,69

15.738.874,47 171,33 100,00


_______________________________________________________________________________________________________________________________________________

Račun iz Opis Izvorni plan Izvršenje Indeks

rač. plana 2015.(1) 2015.(2) (2/1)

UKUPNO RASHODI / IZDACI 63.444.374,00 25.625.567,23 40,39

RAZDJEL 001 TAJNIŠTVO GRADA 13.678.000,00 5.636.728,73 41,21

GLAVA 00101 TAJNIŠTVO GRADA 5.534.000,00 2.073.768,90 37,47

GLAVA 00102 DJEČJI VRTIDI 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85

GLAVA 00103 USTANOVE U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32

GLAVA 00104 VATROGASNE POSTROJBE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66

RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

GLAVA 00201 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

RAZDJEL 003 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95

GLAVA 00301 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95

RAZDJEL 004 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80

GLAVA 00401 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Račun iz Opis Izvorni plan Izvršenje Indeks rač. plana 2015.(1) 2015.(2) (2/1) UKUPNO RASHODI / IZDACI 63.444.374,00 25.625.567,23 40,39 RAZDJEL 001 TAJNIŠTVO GRADA 13.678.000,00 5.636.728,73 41,21 GLAVA 00101 TAJNIŠTVO GRADA 5.534.000,00 2.073.768,90 37,47 322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 19.800,00 99,00 3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda

19.800,00 0,00

323 Rashodi za usluge 830.000,00 100.684,80 12,13 3233 Usluge promidžbe i informiranja

100.684,80 0,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 640.000,00 283.226,33 44,25

3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično

187.023,80 0,00 3293 Reprezentacija

47.022,74 0,00

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

49.179,79 0,00 372 Ostale naknade građanima i kudanstvima iz proračuna 1.365.000,00 390.386,26 28,60 3721 Naknade građanima i kudanstvima u novcu

251.593,51 0,00

3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi

138.792,75 0,00 381 Tekude donacije 2.629.000,00 1.279.671,51 48,68 3811 Tekude donacije u novcu

1.279.671,51 0,00

386 Kapitalne pomodi 50.000,00 0,00 0,00

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek

0,00 0,00

GLAVA 00102 DJEČJI VRTIDI 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 311 Plade (Bruto) 2.884.000,00 1.410.993,95 48,92 3111 Plade za redovan rad

1.410.993,95 0,00

313 Doprinosi na plade 501.500,00 242.918,02 48,44 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje

218.704,06 0,00

3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti

24.213,96 0,00 GLAVA 00103 USTANOVE U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32 311 Plade (Bruto) 995.000,00 484.563,69 48,70 3111 Plade za redovan rad

484.563,69 0,00


72.435,47 0,00


7.944,55 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

321 Naknade troškova zaposlenima 24.500,00 7.626,00 31,13 3211 Službena putovanja

1.206,00 0,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život

3.920,00 0,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika

2.500,00 0,00

322 Rashodi za materijal i energiju 205.000,00 84.250,28 41,10 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi

13.787,41 0,00

3222 Materijal i sirovine

34,99 0,00 3223 Energija

70.162,88 0,00

3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje

265,00 0,00 323 Rashodi za usluge 403.500,00 109.397,15 27,11 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza

10.187,45 0,00

3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja

12.992,20 0,00 3233 Usluge promidžbe i informiranja

4.057,52 0,00

3234 Komunalne usluge

3.361,93 0,00 3235 Zakupnine i najamnine

37.715,90 0,00

3237 Intelektualne i osobne usluge

22.406,21 0,00 3238 Računalne usluge

6.991,30 0,00

3239 Ostale usluge

11.684,64 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.500,00 11.996,37 39,33 3292 Premije osiguranja

6.465,52 0,00

3293 Reprezentacija

1.413,90 0,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

4.116,95 0,00

343 Ostali financijski rashodi 9.500,00 3.212,29 33,81 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa

3.212,29 0,00

422 Postrojenja i oprema 15.000,00 0,00 0,00 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

0,00 0,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 40.000,00 22.062,92 55,16 4241 Knjige

22.062,92 0,00

GLAVA 00104 VATROGASNE POSTROJBE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 311 Plade (Bruto) 1.840.000,00 749.090,98 40,71 3111 Plade za redovan rad

749.090,98 0,00

313 Doprinosi na plade 462.000,00 187.572,41 40,60 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje

58.728,75 0,00

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje

116.109,12 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________


12.734,54 0,00 321 Naknade troškova zaposlenima 62.000,00 10.580,00 17,06 3211 Službena putovanja

2.036,00 0,00



500,00 0,00

322 Rashodi za materijal i energiju 240.000,00 85.582,57 35,66 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi

5.175,59 0,00

3223 Energija

49.049,20 0,00 3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje

9.545,28 0,00

3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda

21.812,50 0,00 323 Rashodi za usluge 77.000,00 34.741,52 45,12 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza

4.773,25 0,00



2.585,00 0,00


1.270,83 0,00 3237 Intelektualne i osobne usluge

0,00 0,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 103.000,00 26.696,04 25,92 3292 Premije osiguranja

2.553,06 0,00


24.142,98 0,00 343 Ostali financijski rashodi 6.000,00 1.497,28 24,95 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa

1.497,28 0,00

422 Postrojenja i oprema 70.000,00 9.798,34 14,00 4223 Oprema za održavanje i zaštitu

9.798,34 0,00

RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12 GLAVA 00201 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12 311 Plade (Bruto) 3.060.000,00 1.394.932,33 45,59 3111 Plade za redovan rad

1.394.932,33 0,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 3.500,00 17,50 3121 Ostali rashodi za zaposlene

3.500,00 0,00


213.050,51 0,00


23.366,89 0,00 321 Naknade troškova zaposlenima 120.000,00 40.184,00 33,49 3211 Službena putovanja

17.340,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________



12.224,00 0,00

3214 Ostale naknade troškova zaposlenima

2.700,00 0,00 322 Rashodi za materijal i energiju 427.000,00 152.465,16 35,71 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi

61.188,26 0,00

3223 Energija

87.545,69 0,00 3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje

3.731,21 0,00

3225 Sitni inventar i auto gume

0,00 0,00 323 Rashodi za usluge 821.000,00 310.658,72 37,84 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza

121.949,37 0,00



60.455,00 0,00


5.559,44 0,00 3235 Zakupnine i najamnine

6.000,00 0,00

3237 Intelektualne i osobne usluge

31.810,32 0,00 3238 Računalne usluge

35.647,53 0,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 461.000,00 105.838,66 22,96 3292 Premije osiguranja

22.679,53 0,00


83.159,13 0,00 342 Kamate za primljene kredite i zajmove 100.000,00 29.115,16 29,12

3423 Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog s

29.115,16 0,00

343 Ostali financijski rashodi 250.000,00 36.874,62 14,75 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa

18.182,95 0,00

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi

18.691,67 0,00 363 Pomodi unutar opdeg proračuna 150.000,00 57.324,16 38,22 3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna

57.324,16 0,00

422 Postrojenja i oprema 195.000,00 48.196,87 24,72 4221 Uredska oprema i namještaj

48.196,87 0,00

4222 Komunikacijska oprema

0,00 0,00

544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51

5443 Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora

1.120.007,89 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

RAZDJEL 003 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95 GLAVA 00301 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95 323 Rashodi za usluge 2.051.500,00 414.586,56 20,21 3237 Intelektualne i osobne usluge

253.766,56 0,00

3239 Ostale usluge

160.820,00 0,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 300.000,00 124.463,83 41,49 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

124.463,83 0,00

352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 160.000,00 82.612,52 51,63

3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima

82.612,52 0,00 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 8.810.000,00 7.307.302,06 82,94 4111 Zemljište

7.307.302,06 0,00

412 Nematerijalna imovina 1.289.000,00 19.375,00 1,50 4126 Ostala nematerijalna imovina

19.375,00 0,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 220.000,00 0,00 0,00 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

0,00 0,00

RAZDJEL 004 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80 GLAVA 00401 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80 322 Rashodi za materijal i energiju 1.000.000,00 355.117,26 35,51 3223 Energija

355.117,26 0,00

323 Rashodi za usluge 8.576.874,00 3.049.626,79 35,56 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja

1.185.842,63 0,00


1.195.897,80 0,00 3239 Ostale usluge

667.886,36 0,00


3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično

12.937,50 0,00 363 Pomodi unutar opdeg proračuna 40.000,00 0,00 0,00 3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna

0,00 0,00

386 Kapitalne pomodi 5.610.000,00 2.702.470,12 48,17

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek

2.702.470,12 0,00

412 Nematerijalna imovina 20.000,00 0,00 0,00 4126 Ostala nematerijalna imovina

0,00 0,00

421 Građevinski objekti 5.030.000,00 1.302.134,89 25,89


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti

650.400,00 0,00 4214 Ostali građevinski objekti

651.734,89 0,00

422 Postrojenja i oprema 650.000,00 66.125,00 10,17 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

66.125,00 0,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 7.555.000,00 1.016.572,00 13,46 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

1.016.572,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Račun iz Opis Izvorni plan Izvršenje Indeks

rač. plana 2015.(1) 2015.(2) (2/1)

UKUPNO RASHODI / IZDACI 63.444.374,00 25.625.567,23 40,39

RAZDJEL 001 TAJNIŠTVO GRADA 13.678.000,00 5.636.728,73 41,21

GLAVA 00101 TAJNIŠTVO GRADA 5.534.000,00 2.073.768,90 37,47

Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 1.535.000,00 416.881,13 27,16

Program 1001 REDOVNA DJELATNOST GRADSKOG VIJEDA I UREDA GRADONAČELNIKA 1.490.000,00 391.881,13 26,30

Aktivnost A100001 Rashodi za redovnu djelatnost 540.000,00 227.048,23 42,05

323 Rashodi za usluge 100.000,00 33.265,00 33,27

3233 Usluge promidžbe i informiranja 100.000,00 33.265,00 33,27


3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 340.000,00 146.760,49 43,16

3293 Reprezentacija 100.000,00 47.022,74 47,02

Aktivnost A100002 Rashodi za izdavanje službenog lista 50.000,00 18.375,00 36,75



Aktivnost A100003 Rashodi za gradske nagrade i priznanja 10.000,00 4.591,25 45,91



Aktivnost A100004 Potpore političkim strankama 20.000,00 7.970,00 39,85

381 Tekude donacije 20.000,00 7.970,00 39,85

3811 Tekude donacije u novcu 20.000,00 7.970,00 39,85

Aktivnost A100005 Proračunska pričuva 150.000,00 44.588,54 29,73



Aktivnost A100006 Gradske i državne manifestacije 140.000,00 49.044,80 35,03




___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Aktivnost A100007 CMC Festival i ostale turističke manifestacije 500.000,00 0,00 0,00

323 Rashodi za usluge 500.000,00 0,00 0,00

3233 Usluge promidžbe i informiranja 500.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100008 Muzej grada Šibenika - arheološka istraživanja 40.000,00 0,00 0,00


3233 Usluge promidžbe i informiranja 40.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100009 Troškovi provođenja izbora za vijede i predstavnike nacionalnih manjina 40.000,00 40.263,31 100,66



Program 1002 MJESNA SAMOUPRAVA 35.000,00 20.000,00 57,14

Aktivnost A100001 Redovna djelatnost mjesnih odbora 35.000,00 20.000,00 57,14

381 Tekude donacije 35.000,00 20.000,00 57,14


Program 1003 ZAŠTITA PRAVA NACIONALNIH MANJINA 10.000,00 5.000,00 50,00

Aktivnost A100001 Redovna djelatnost vijeda nacionalnih manjina 10.000,00 5.000,00 50,00

381 Tekude donacije 10.000,00 5.000,00 50,00


Glavni program A02 PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 330.000,00 130.500,00 39,55

Program 1001 PREDŠKOLSKI ODGOJ 30.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100002 Sufinanciranje korištenja usluga predškolskog odgoja u drugim dječjim vrtidima 30.000,00 0,00 0,00

372 Ostale naknade građanima i kudanstvima iz proračuna 30.000,00 0,00 0,00

3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi 30.000,00 0,00 0,00

Program 1002 VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE 300.000,00 130.500,00 43,50

Aktivnost A100001 Rashodi za stipendije studentima 300.000,00 130.500,00 43,50

372 Ostale naknade građanima i kudanstvima iz proračuna 300.000,00 130.500,00 43,50

3721 Naknade građanima i kudanstvima u novcu 300.000,00 130.500,00 43,50

Glavni program A03 JAVNE POTREBE U KULTURI 299.000,00 187.951,00 62,86

Program 1002 PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI 299.000,00 187.951,00 62,86

Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata kulturnih udruga 299.000,00 187.951,00 62,86


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

381 Tekude donacije 299.000,00 187.951,00 62,86


Glavni program A04 JAVNE POTREBE U SPORTU 1.303.000,00 715.100,00 54,88

Program 1001 PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U SPORTU 1.253.000,00 715.100,00 57,07

Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti sportskih udruga 1.128.000,00 655.000,00 58,07

381 Tekude donacije 1.128.000,00 655.000,00 58,07

3811 Tekude donacije u novcu 1.128.000,00 655.000,00 58,07

Aktivnost A100002 Redovna djelatnost Zajednice sportova Grada Vodica 125.000,00 60.100,00 48,08

381 Tekude donacije 125.000,00 60.100,00 48,08


Program 1002 GOSPODARENJE I IZGRADNJA SPORTSKIH OBJEKATA 50.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100001 Tekude održavanje sportskih objekata 50.000,00 0,00 0,00


3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 50.000,00 0,00 0,00

Glavni program A05 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 1.643.000,00 431.036,77 26,23

Program 1001 SOCIJALNI PROGRAM GRADA 1.035.000,00 259.886,26 25,11

Aktivnost A100001 Naknada za novorođenu djecu 140.000,00 40.500,00 28,93



Aktivnost A100002 Pomod teže bolesnima i invalidnim osobama 110.000,00 53.500,00 48,64



Aktivnost A100003 Subvencija za autobusne karte učenika 200.000,00 116.715,00 58,36


3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi 200.000,00 116.715,00 58,36

Aktivnost A100004 Subvencija za autobusne karte umirovljenika 50.000,00 13.670,00 27,34



Aktivnost A100005 Subvencije za autobusne karte udovica,djece i roditelja poginulih hrvatskih 30.000,00 5.930,00 19,77


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

branitelja



Aktivnost A100006 Pomod u stambenom zbrinjavanju hrvatskih branitelja 100.000,00 1.493,75 1,49



Aktivnost A100007 Pomod u pokrivanju troškova stanovanja 100.000,00 23.293,51 23,29



Aktivnost A100008 Pomod u pokrivanju troškova za ogrjev 175.000,00 3.800,00 2,17



Aktivnost A100009 Pomod u pladanju participacije u dječjim vrtidima 90.000,00 984,00 1,09



Aktivnost A100010 Pomod u naravi kudanskih potrepština 40.000,00 0,00 0,00



Program 1002 ZDRAVSTVENI PROGRAM GRADA 360.000,00 35.061,00 9,74

Aktivnost A100001 Primarna zdravstvena zaštita 100.000,00 35.061,00 35,06

381 Tekude donacije 100.000,00 35.061,00 35,06


Aktivnost A100002 Turistički liječnički tim 70.000,00 0,00 0,00

381 Tekude donacije 70.000,00 0,00 0,00

3811 Tekude donacije u novcu 70.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100003 Timovi hitne medicinske pomodi u turističkoj sezoni 150.000,00 0,00 0,00

381 Tekude donacije 150.000,00 0,00 0,00


Aktivnost A100004 Zdravstvena zaštita sportaša 40.000,00 0,00 0,00

381 Tekude donacije 40.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________


Program 1003 PROGRAMSKA DJELATNOST HUMANITARNIH UDRUGA I ORGANIZACIJA 248.000,00 136.089,51 54,87

Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata humanitarnih udruga i organizacija 248.000,00 136.089,51 54,87

381 Tekude donacije 248.000,00 136.089,51 54,87


Glavni program A06 RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA 404.000,00 172.500,00 42,70

Program 1001 PROGRAMSKA DJELATNOST OSTALIH UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA 404.000,00 172.500,00 42,70

Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata ostalih udruga civilnog društva 404.000,00 172.500,00 42,70

381 Tekude donacije 404.000,00 172.500,00 42,70


Glavni program A07 JAVNA SIGURNOST 20.000,00 19.800,00 99,00

Program 1002 CIVILNA ZAŠTITA 20.000,00 19.800,00 99,00

Aktivnost A100001 Opremanje postrojbe civilne zaštite 20.000,00 19.800,00 99,00

322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 19.800,00 99,00

3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda 20.000,00 19.800,00 99,00

GLAVA 00102 DJEČJI VRTIDI 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85

Glavni program A02 PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85

Program 1001 PREDŠKOLSKI ODGOJ 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85

Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova predškolskog odgoja 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85

311 Plade (Bruto) 2.884.000,00 1.410.993,95 48,92

3111 Plade za redovan rad 2.884.000,00 1.410.993,95 48,92

313 Doprinosi na plade 501.500,00 242.918,02 48,44

3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 449.500,00 218.704,06 48,65

3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 52.000,00 24.213,96 46,57

GLAVA 00103 USTANOVE U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32

Glavni program A03 JAVNE POTREBE U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32

Program 1001 REDOVNA DJELATNOST USTANOVA U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32

Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova u kulturi 1.898.500,00 803.488,72 42,32

311 Plade (Bruto) 995.000,00 484.563,69 48,70

3111 Plade za redovan rad 995.000,00 484.563,69 48,70


___________________________________________________________________________________________________________________________________________




321 Naknade troškova zaposlenima 24.500,00 7.626,00 31,13

3211 Službena putovanja 10.500,00 1.206,00 11,49

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 11.000,00 3.920,00 35,64

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 3.000,00 2.500,00 83,33


3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 36.500,00 13.787,41 37,77

3222 Materijal i sirovine 8.000,00 34,99 0,44

3223 Energija 148.500,00 70.162,88 47,25

3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 12.000,00 265,00 2,21


3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 24.000,00 10.187,45 42,45

3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 69.000,00 12.992,20 18,83


3234 Komunalne usluge 31.500,00 3.361,93 10,67

3235 Zakupnine i najamnine 150.000,00 37.715,90 25,14

3237 Intelektualne i osobne usluge 50.000,00 22.406,21 44,81

3238 Računalne usluge 13.000,00 6.991,30 53,78

3239 Ostale usluge 43.500,00 11.684,64 26,86


3292 Premije osiguranja 20.000,00 6.465,52 32,33

3293 Reprezentacija 2.500,00 1.413,90 56,56


343 Ostali financijski rashodi 9.500,00 3.212,29 33,81

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 9.500,00 3.212,29 33,81

422 Postrojenja i oprema 15.000,00 0,00 0,00

4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 15.000,00 0,00 0,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 40.000,00 22.062,92 55,16


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

4241 Knjige 40.000,00 22.062,92 55,16

GLAVA 00104 VATROGASNE POSTROJBE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66

Glavni program A07 JAVNA SIGURNOST 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66

Program 1001 PROTUPOŽARNA ZAŠTITA 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66

Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti protupožarne zaštite 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66

311 Plade (Bruto) 1.840.000,00 749.090,98 40,71

3111 Plade za redovan rad 1.840.000,00 749.090,98 40,71


3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 145.000,00 58.728,75 40,50






3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 30.000,00 500,00 1,67



3223 Energija 110.000,00 49.049,20 44,59

3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 40.000,00 9.545,28 23,86

3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda 70.000,00 21.812,50 31,16






3237 Intelektualne i osobne usluge 5.000,00 0,00 0,00






___________________________________________________________________________________________________________________________________________


422 Postrojenja i oprema 70.000,00 9.798,34 14,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 70.000,00 9.798,34 14,00

RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

GLAVA 00201 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

Program 1004 ZAJEDNIČKI POSLOVI GRADSKE UPRAVE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12

Aktivnost A100001 Rashodi za zaposlene 3.608.000,00 1.634.849,73 45,31

311 Plade (Bruto) 3.060.000,00 1.394.932,33 45,59

3111 Plade za redovan rad 3.060.000,00 1.394.932,33 45,59

312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 3.500,00 17,50

3121 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 3.500,00 17,50




Aktivnost A100002 Materijalni i financijski rashodi 1.918.000,00 636.403,52 33,18




3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 40.000,00 12.224,00 30,56

3214 Ostale naknade troškova zaposlenima 5.000,00 2.700,00 54,00



3223 Energija 267.000,00 87.545,69 32,79

3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 10.000,00 3.731,21 37,31

3225 Sitni inventar i auto gume 10.000,00 0,00 0,00






___________________________________________________________________________________________________________________________________________


3235 Zakupnine i najamnine 6.000,00 6.000,00 100,00


3238 Računalne usluge 100.000,00 35.647,53 35,65




342 Kamate za primljene kredite i zajmove 100.000,00 29.115,16 29,12

3423 Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog s 100.000,00 29.115,16 29,12



3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 200.000,00 18.691,67 9,35

Aktivnost A100003 Financiranje Županijskog UO za prost.uređenje i gradnju 150.000,00 57.324,16 38,22

363 Pomodi unutar opdeg proračuna 150.000,00 57.324,16 38,22

3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna 150.000,00 57.324,16 38,22

Aktivnost A100004 Program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 261.000,00 38.732,80 14,84



Aktivnost A100005 Otplata glavnice primljenih dugoročnih zajmova 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51

544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51

5443 Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51

Tekudi projekt T100001 Opremanje gradske uprave 70.000,00 48.196,87 68,85


4221 Uredska oprema i namještaj 70.000,00 48.196,87 68,85

Tekudi projekt T100002 Nabava telefonske centrale 125.000,00 0,00 0,00


4222 Komunikacijska oprema 125.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

RAZDJEL 003 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95

GLAVA 00301 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95

Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 600.000,00 347.605,39 57,93

Program 1004 ZAJEDNIČKI POSLOVI GRADSKE UPRAVE 600.000,00 347.605,39 57,93

Aktivnost A100002 Materijalni i financijski rashodi 600.000,00 347.605,39 57,93





Glavni program A08 PROSTORNO PLANIRANJE 2.125.500,00 86.375,00 4,06

Program 1001 PROSTORNO UREĐENJE I UNAPREĐENJE STANOVANJA 2.125.500,00 86.375,00 4,06

Aktivnost A100001 Geodetsko katastarske usluge 235.000,00 30.625,00 13,03



Aktivnost A100002 Ishodovanje lokacijskih dozvola prometnica 100.000,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 100.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100003 Geodetsko katastarske usluge elaborata izvedenog stanja nerazvrstanih cesta 125.000,00 0,00 0,00



Aktivnost A100004 Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta luke u Prvid Luci 87.500,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 87.500,00 0,00 0,00

Aktivnost A100005 Izrada glavnog projekta luke u Prvid Luci 87.500,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 87.500,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100001 Izrada Izmjena UPU-a Vodice-Srima 20.000,00 19.375,00 96,88

412 Nematerijalna imovina 20.000,00 19.375,00 96,88

4126 Ostala nematerijalna imovina 20.000,00 19.375,00 96,88

Kapitalni projekt K100002 Izrada UPU-a otoka Prvida 87.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

412 Nematerijalna imovina 87.000,00 0,00 0,00

4126 Ostala nematerijalna imovina 87.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100003 Izrada UPU-a Čista - Stambena zona 87.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100004 Izrada ostale projektne,planske i tehničke dokumentacije 201.500,00 36.375,00 18,05


3239 Ostale usluge 201.500,00 36.375,00 18,05

Kapitalni projekt K100005 Izrada UPU-a Donja Srima 370.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100006 Izrada III. izmjena i dopuna i IV. izmjena PPU-a grada Vodica 100.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100007 Izrada UPU-a stambene zone Čista Velika 125.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100008 Izrada UPU-a stambene zone Čista Mala 125.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100009 Izrada UPU-a stambene zone Gadelezi 125.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100010 Izrada UPU-a stambene zone Grabovci 125.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100011 Izrada idejnog projekta trga kneza Branimira 125.000,00 0,00 0,00



Glavni program A09 KOMUNALNA DJELATNOST 9.945.000,00 7.431.747,06 74,73


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Program 1002 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96

Kapitalni projekt K100003 Uređaj za pročišdavanje otpadnih voda 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96

4111 Zemljište 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96

Program 1003 ULAGANJA U OSTALE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE I UREĐAJE 2.635.000,00 124.445,00 4,72

Aktivnost A100002 Izrada strategije razvoja Grada Vodica 45.000,00 0,00 0,00



Aktivnost A100003 Isplata naknade za služnost u svezi izgradnje I. faze sustava odvodnje 800.000,00 56.945,00 7,12


3239 Ostale usluge 800.000,00 56.945,00 7,12

Kapitalni projekt K100003 Izgradnja spomenika žrtvama jugoslavenskoga komunizma 220.000,00 0,00 0,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 220.000,00 0,00 0,00


Kapitalni projekt K100004 Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u svezi nerazvrstanih cesta 1.500.000,00 0,00 0,00

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.500.000,00 0,00 0,00

4111 Zemljište 1.500.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100014 Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta izgradnje vrtida u Dočinama 70.000,00 67.500,00 96,43


3239 Ostale usluge 70.000,00 67.500,00 96,43

Glavni program A10 GOSPODARSTVO 160.000,00 82.612,52 51,63

Program 1001 POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA 160.000,00 82.612,52 51,63

Aktivnost A100001 Subvencioniranje kamata na kredite 60.000,00 2.612,52 4,35


3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 60.000,00 2.612,52 4,35

Aktivnost A100002 Subvencioniranje tradicijskih obrta ,OPG-a i zadruga 100.000,00 80.000,00 80,00


3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 100.000,00 80.000,00 80,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

RAZDJEL 004 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80

GLAVA 00401 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80

Glavni program A03 JAVNE POTREBE U KULTURI 700.000,00 0,00 0,00

Program 1003 UREĐENJE PROSTORIJA GRADSKE KNJIŽNICE 700.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100001 Uređenje prostorija gradske knjižnice 700.000,00 0,00 0,00



Glavni program A04 JAVNE POTREBE U SPORTU 1.150.000,00 411.750,00 35,80

Program 1002 GOSPODARENJE I IZGRADNJA SPORTSKIH OBJEKATA 1.150.000,00 411.750,00 35,80

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja dvorane ( balona ) kod OŠ u Vodicama 700.000,00 143.975,00 20,57


3239 Ostale usluge 150.000,00 143.975,00 95,98



Kapitalni projekt K100002 Dovršetak uređenja i opremanja dvorane ( balona ) kod OŠ u Vodicama 100.000,00 6.950,00 6,95

386 Kapitalne pomodi 100.000,00 6.950,00 6,95

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 100.000,00 6.950,00 6,95

Kapitalni projekt K100003 Uređenje i opremanje ostalih sportskih objekata 100.000,00 18.500,00 18,50



Kapitalni projekt K100004 Nabava kontejnera za nogometno igralište u ŠRC Račice 250.000,00 242.325,00 96,93

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 250.000,00 242.325,00 96,93


Glavni program A09 KOMUNALNA DJELATNOST 26.691.874,00 8.093.233,56 30,32

Program 1001 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 5.785.000,00 2.674.907,69 46,24

Aktivnost A100001 Izvanredno - interventno održavanje javne površine 600.000,00 523.710,00 87,29




___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Aktivnost A100002 Održavanje bunara 50.000,00 0,00 0,00


3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 50.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100003 Održavanje oborinskih šahtova 50.000,00 0,00 0,00



Aktivnost A100004 Zaljevanje zelenih površina - potrošnja vode 300.000,00 50.814,62 16,94



Aktivnost A100005 Održavanje pilomata 50.000,00 5.775,00 11,55



Aktivnost A100006 Redovno održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta 200.000,00 0,00 0,00



Aktivnost A100007 Horizontalna i vertikalna signalizacija 200.000,00 55.687,50 27,84



Aktivnost A100008 Energija - potrošnja javne rasvjete 1.000.000,00 355.117,26 35,51

322 Rashodi za materijal i energiju 1.000.000,00 355.117,26 35,51

3223 Energija 1.000.000,00 355.117,26 35,51

Aktivnost A100009 Održavanje javne rasvjete 600.000,00 538.720,13 89,79



Aktivnost A100010 Usluge deratizacije i dezinsekcije 200.000,00 124.250,00 62,13



Aktivnost A100011 Božidno - novogodišnje kidenje grada 85.000,00 0,00 0,00




___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Aktivnost A100012 Čišdenje javno prom. površina i održavanje zelenih površina na otoku Prvidu 250.000,00 104.166,59 41,67



Aktivnost A100013 Održavanje zelenih površina u Srimi 60.000,00 25.000,00 41,67



Aktivnost A100014 Čišdenje javno prometnih površina u Srimi 100.000,00 41.666,64 41,67



Aktivnost A100015 Održavanje zelenih površina u Vodicama 940.000,00 391.666,64 41,67



Aktivnost A100016 Čišdenje javno prometnih površina u Vodicama 1.100.000,00 458.333,31 41,67

323 Rashodi za usluge 1.100.000,00 458.333,31 41,67

3234 Komunalne usluge 1.100.000,00 458.333,31 41,67

Program 1002 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 14.642.000,00 3.874.129,73 26,46

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja ulične javne rasvjete 1.950.000,00 651.734,89 33,42

421 Građevinski objekti 1.950.000,00 651.734,89 33,42

4214 Ostali građevinski objekti 1.950.000,00 651.734,89 33,42

Kapitalni projekt K100002 Uređenje novih asfaltnih površina 3.000.000,00 650.400,00 21,68

421 Građevinski objekti 3.000.000,00 650.400,00 21,68

4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 3.000.000,00 650.400,00 21,68

Kapitalni projekt K100004 Nabava komunalne opreme po programu KP Led 0,00 0,00 0,00

386 Kapitalne pomodi 0,00 0,00 0,00

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 0,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100005 Izgradnja kanalizacijskog sustava Vodice-Tribunj-Srima 1 2.000.000,00 0,00 0,00

386 Kapitalne pomodi 2.000.000,00 0,00 0,00

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 2.000.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________

Kapitalni projekt K100006 Uređenje tržnice u Vodicama 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98

386 Kapitalne pomodi 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98

3861 Kapitalne pomodi kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sek 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98

Kapitalni projekt K100007 Ostala ulaganja na objektima komunalne infrastrukture 880.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100008 Izgradnja malonogometnog igrališta u Čistoj Velikoj 360.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100009 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Gadelezima 250.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100010 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Prvid luci 180.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100011 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Prvid Šepurini 120.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100012 Izgradnja javne rasvjete u zaštidenoj kulturno-povijesnoj cjelini 80.000,00 0,00 0,00

421 Građevinski objekti 80.000,00 0,00 0,00

4214 Ostali građevinski objekti 80.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100013 Uređenje pristupnog puta - nerazvrstane ceste u predjelu Račice 0,00 0,00 0,00

421 Građevinski objekti 0,00 0,00 0,00

4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 0,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100014 Nabava nadstrešnica za autobusna stajališta 200.000,00 66.125,00 33,06


4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 200.000,00 66.125,00 33,06

Kapitalni projekt K100015 Sanacija rive u Vodicama 600.000,00 0,00 0,00



___________________________________________________________________________________________________________________________________________


Kapitalni projekt K100016 Ulaganja na objektima komunalne infrastrukture u Srimi 400.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100017 Izgradnja sustava oborinske odvodnje u ul. Ante Starčevida u Vodicama 1.800.000,00 0,00 0,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.800.000,00 0,00 0,00

4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.800.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100018 Izgradnja sustava oborinske odvodnje u ul. Blata - odvojak u Vodicama 200.000,00 184.296,55 92,15



Kapitalni projekt K100019 Uređenje groblja na području grada Vodica 300.000,00 0,00 0,00



Program 1003 ULAGANJA U OSTALE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE I UREĐAJE 3.869.874,00 1.331.846,98 34,42

Aktivnost A100001 Ostali objekti i uređaji 434.874,00 146.860,02 33,77


3239 Ostale usluge 434.874,00 146.860,02 33,77

Kapitalni projekt K100001 Ostali objekti i uređaji 400.000,00 5.562,50 1,39



Kapitalni projekt K100002 Nabava komunalne i urbane opreme 200.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100005 Primjena mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu 750.000,00 239.589,68 31,95


3239 Ostale usluge 750.000,00 239.589,68 31,95

Kapitalni projekt K100006 Prijevoz komunalnog otpada s otoka Prvida 352.000,00 0,00 0,00



___________________________________________________________________________________________________________________________________________


Kapitalni projekt K100007 Nabava komunalne opreme za potrebe sortiranja i prešanja korisnog otpada 356.000,00 355.446,83 99,84



Kapitalni projekt K100008 Nabava stroja za usitnjavanje granja 80.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100009 Uređenje fasade na objektu ex Stare škole 470.000,00 467.183,15 99,40



Kapitalni projekt K100010 Uređenje prostorija mjesnog odbora u Prvid Šepurini 120.000,00 117.204,80 97,67



Kapitalni projekt K100011 Energetski pregled i izrada energetskog certifikata objekata 57.000,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 57.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100012 Izrada projektne dokumentacije javne rasvjete 125.000,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 125.000,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100013 Izrada projekta uređenja stare gradske jezgre 0,00 0,00 0,00

323 Rashodi za usluge 0,00 0,00 0,00

3239 Ostale usluge 0,00 0,00 0,00

Kapitalni projekt K100015 Uređenje prostorija dječjeg vrtida Tamaris 275.000,00 0,00 0,00



Kapitalni projekt K100016 Dovršetak opremanja sustava grijanja u prostorijama Veleučilišta 250.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________



Program 1004 POSLOVI NADZORA I ZAŠTITE NA RADU 280.000,00 62.551,66 22,34

Aktivnost A100001 Obavljanje usluga stručnog i građevinskog nadzora 200.000,00 58.239,16 29,12


3239 Ostale usluge 200.000,00 58.239,16 29,12

Aktivnost A100002 Obavljanje usluga poslova zaštite na radu 80.000,00 4.312,50 5,39


3239 Ostale usluge 80.000,00 4.312,50 5,39

Program 1005 UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM NA PODRUČJU GRADA VODICA 1.815.000,00 129.847,50 7,15

Aktivnost A100001 Rad vijeda za davanje koncesijskih odobrenja 60.000,00 12.937,50 21,56



Aktivnost A100002 Sufinanciranje Fonda za sanaciju onečišdenja mora 40.000,00 0,00 0,00

363 Pomodi unutar opdeg proračuna 40.000,00 0,00 0,00

3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna 40.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100003 Trošak plave zastave u Vodicama 105.000,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 105.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100004 Trošak plave zastave u Srimi 80.000,00 0,00 0,00


3239 Ostale usluge 80.000,00 0,00 0,00

Aktivnost A100005 Ostale nespomenute usluge 265.000,00 74.910,00 28,27


3239 Ostale usluge 265.000,00 74.910,00 28,27

Kapitalni projekt K100001 Održavanje i sanacija objekata na pomorskom dobru 1.245.000,00 42.000,00 3,37

323 Rashodi za usluge 1.245.000,00 42.000,00 3,37

3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 1.245.000,00 42.000,00 3,37

Kapitalni projekt K100002 Izrada proj. dokumentacije kupališta Punta-Blata-Bristak 20.000,00 0,00 0,00


___________________________________________________________________________________________________________________________________________



Program 1006 POLJSKI I PROTUPOŽARNI PUTEVI 300.000,00 19.950,00 6,65

Kapitalni projekt K100001 Uređenje poljskih i protupožarnih puteva 300.000,00 19.950,00 6,65




_______________________________________________________________________________________

1. Izvještaj o korištenju proraĉunske priĉuve

U razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine iz sredstava Proračunske pričuve proračuna Grada

isplaćena su sredstva kako slijedi:

Donositelj odluke Namjene korištenja sredstava Iznos u kn Datum isplate

Gradonačelnik Društvo multiple skleroze škţ, pomoć za članove 1.000,00 kn 02.02.2015.

Gradonačelnik Klub navijača Torcida Vodice, donacija “Selo za Zrina“ 1.000,00 kn 24.02.2015.

Gradonačelnik Vaterpolo klub Adriatic, sponzor. natjecanja u Korčuli 3.000,00 kn 23.03.2015.

Gradonačelnik Udruga Ţene u domov. ratu, donacija za rad udruge 3.000,00 kn 01.04.2015.

Gradonačelnik Počasni Bleiburški vod, 70. obljetnica Bleibur .tragedije 3.000,00 kn 01.04.2015.

Gradonačelnik Verbum d.o.o., slikovnice za donaciju Nini Kneţević 1.125,00 kn 02.04.2015.

Gradonačelnik Robe i Mima d.o.o., uniforme za klapu Godimenti 6.000,00 kn 10.04.2015.

Gradonačelnik Eklata d.o.o., školski izlet za tri učenika OŠ Vodice 2.427,00 kn 27.04.2015.

Gradonačelnik Šime Skočić, donacija za odlazak na IGSM u Finsku 2.000,00 kn 13.05.2015

Gradonačelnik MNK Primošten, donacija za Rebeku Radić 3.000,00 kn 13.05.2015.

Gradonačelnik Hrvatski domobran, 70. Obljetnica Bleiburške tragedije 3.000,00 kn 15.05.2015.

Gradonačelnik Udruga osoba s invalidit.smţ, ureĎenje sobe za terapiju 2.000,00 kn 20.05.2015.

Gradonačelnik Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, XIII. sportske igre 2.000,00 kn 25.05.2015.

Gradonačelnik Zajednica Hrvata BiH, doček pape u Sarajevu 3.000,00 kn 29.05.2015.

Gradonačelnik IV Nakladništvo, „Nasilje i mladi 3.140,37 kn 29.05.2015.

Gradonačelnik Caritas Vodice, troškovi pogreba Ţ. Markunovića 1.896,17 kn 19.06.2015.

Gradonačelnik Franjevačka provincija Split, donacija za crkvu u Kninu 4.000,00 kn 30.06.2015.

2. Izvještaj o zaduţivanju na domaćem i stranom trţištu novca i kapitala

U svezi članka 87. i 90. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka

12. Pravilnika o postupku zaduţivanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju

jamstva („Narodne novine“, br. 55/09 i 139/10), u nastavku slijedi pregled podmirenja obveza po kreditima

za koji je dana suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

1. Ugovor o kreditu Zagrebačka banka d.d.

Ugovor o kreditu zaključen je dana 27. rujna 2006. godine na iznos od 21.829.642,82 kuna, za financiranje

kupnje nekretnine ex „Stare škole“.

Saldo kredita na dan 1. siječnja 2015. godine iznosio je 4.374.946,26 kuna. Po navedenom kreditu u 2015.

godini otplaćeno je na ime glavnice 1.120.007,89 kuna. Tako da saldo kredita na dan 30. lipnja 2015. godine

iznosi 3.254.938,37 kuna. Rok vraćanja kredita je 01. listopada 2016. godine.


_______________________________________________________________________________________

3. Izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jamstvima

U svezi članka 87. i 90. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 12.

Pravilnika o postupku zaduţivanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva

(„Narodne novine“, br. 55/09 i 139/10), trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojih je osnivač i

većinski vlasnik Grad, u izvještajnom razdoblju Grad nije davao jamstva. Grad ima iz prethodnog razdoblja

iskazana slijedeća aktivna jamstva u svojim poslovnim knjigama:

1.Trgovačko društvo „Leć“ d.o.o., za kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu od

1.863.805,56 kuna od 1. kolovoza 2002. godine, za nabavku opreme. Stanje jamstva na dan 30. lipnja 2015.

godine iznosi 479.646,25 kuna. Jamstvo u 2015. godini nije protestirano.

4. Obrazloţenje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka

Izvršenje proračuna za razdoblje 01.siječanj – 30.lipnja 2015. godine prikazano je kroz Račun prihoda i

rashoda i kroz Račun zaduţivanja/financiranja.

Ukupni prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 16.407.113,56 kn ili 34,39 % u odnosu na godišnji plan.

Ukupni rashodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 14.713.992,26 kn ili 39,46 % u odnosu na godišnji plan,

rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu od 9.791.567,08 kn ili 40,98 % u odnosu na

godišnji plan, dok su izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova ostvareni u iznosu od 1.120.007,89 kn

ili 49,51 % u odnosu na godišnji plan.

U obračunskom razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine iskazan je manjak prihoda nad

rashodima u iznosu od 9.218.453,67 kn, preneseni višak iz prethodnih godina iznosio je 15.738.874,47 kn,

odnosno na dan 30. lipnja 2015. godine iskazan je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.520.420,80 kn.

5. Izvješće o realizaciji namjenskih prihoda Grada Vodica u razdoblju od 01.01.2015. do 30.06.2015.

Od komunalne naknade u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine ostvareno je

3.116.057,11 kn prihoda, a utrošeno je 2.637.550,62 kn,od čega:

1. Javna vatrogasna postrojba Grada Vodica 394.129,93 kn

2. Interventno odrţavanje javne površine 397.603,75 kn

3. Zalijevanje zelenih površina 50.814,62 kn

4. Horizontalna i vertikalna signalizacija 55.687,50 kn

5. Energija – potrošnja javne rasvjete 355.117,26 kn

6. Odrţavanje javne rasvjete 357.589,38 kn

7. Čišćenje javno prometnih površina na Prviću 104.166,59 kn

8. Odrţavanje zelenih površina u Srimi 25.000,00 kn

9. Čišćenje javno prometnih površina u Srimi 41.666,64 kn

10. Odrţavanje zelenih površina u Vodicama 391.666,64 kn

11. Čišćenje javno prometnih površina u Vodicama 458.333,31 kn

12. Odrţavanje pilomata 5.775,00 kn

Od komunalnog doprinosa u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine ostvareno je

prihoda u visini od 2.578.437,88 kn, a utrošeno je 19.950,00 kn od čega:

1. UreĎenje poljskih i protupoţarnih putova 19.950,00 kn

Od naknade za zadrţavanje nezakonito izgraĊenih zgrada u prostoru u razdoblju od 01. siječnja

do 30. lipnja 2015. godine ostvareno je prihoda u visini od 568.960,15 kn, koja će do kraja 2015.godine u

cijelosti biti utrošena u ureĎenje novih asfaltnih površina na području grada Vodica.

Od kapitalnih pomoći iz drţavnog proraĉuna u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015.

godine ostvareno je prihoda u iznosu 523.587,92 kn, i to za:


_______________________________________________________________________________________

1. Nabava komunalne opreme ( sortirnica ) – 355.446,83 kn, Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost

2. Nabava komunalne opreme ( stroj za usitnjavanje granja ) – 65.400,00 kn, Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

3. Primjena mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu – 102.741,09 kn, Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Od donacija od pravnih i fiziĉkih osoba u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine

ostvareno je prihoda u iznosu od 23.685,84 kn, i to od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za realizaciju

programa stručnog osposobljavanja.


_______________________________________________________________________________________

REALIZACIJA PRORAČUNA

Od 01.01.2015 do 30.06.2015

BROJ

POZICIJA KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 63.444.374,00 32.145.988,03 50,67 %

RAZDJEL 000 GRAD VODICE PRIHODI 63.444.374,00 32.145.988,03 50,67 %

Izvor OPDI PRIHODI 19.394.500,00 8.168.924,40 42,12 %

P0001 6111 Porez i prirez na dohodak 8.700.000,00 4.478.512,63 51,48 %

P0002 6131 Porez na kude za odmor 2.250.000,00 229.832,92 10,21 %

P0003 6131 Porez na korištenje javnih površina 1.500.000,00 286.604,71 19,11 %

P0004 6134 Porez na promet nekretnina 3.944.500,00 1.874.817,95 47,53 %

P0005 6142 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pida 1.300.000,00 191.086,59 14,70 %

P0006 6145 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 500.000,00 73.024,70 14,60 %

P0007 6331 Tekude pomodi iz državnog proračuna 0,00 0,00 0,00 %

P0009 6413 Kamate na depozite po viđenju i oročena sredstva 300.000,00 253.722,41 84,57 %

P0034 6414 Prihodi od zateznih kamata 50.000,00 44.583,40 89,17 %

P0010 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 400.000,00 159.329,97 39,83 %

P0011 6513 Prihod od prodaje državnih biljega 100.000,00 60.505,62 60,51 %

P0012 6819 Ostale nespomenute kazne 150.000,00 50.920,05 33,95 %

P0013 6831 Ostali prihodi 200.000,00 465.983,45 232,99

%

Izvor VLASTITI PRIHODI 150.000,00 0,00 0,00 %

P0014 6615 Prihodi od pruženih usluga 150.000,00 0,00 0,00 %

Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 3.350.000,00 1.184.502,24 35,36 %

P0015 6421 Naknada za koncesiju na pomorskom dobru 1.150.000,00 425.200,41 36,97 %

P0016 6421 Naknade za ostale koncesije 120.000,00 3.458,57 2,88 %


_______________________________________________________________________________________

P0017 6423 Prihodi od spomeničke rente 30.000,00 1.149,15 3,83 %

P0018 6514 Boravišne pristojbe 1.100.000,00 88.201,59 8,02 %

P0019 6526 Ostali nespomenuti prihodi po posebnim propisima 0,00 0,00 0,00 %

P0020 6526 Vodni doprinos 150.000,00 97.532,37 65,02 %

P0021 6526 Naknade za zadržavanje nezakonito izgr.zgrada u prostoru 800.000,00 568.960,15 71,12 %

Izvor KOMUNALNA NAKNADA 6.300.000,00 3.105.058,28 49,29 %

P0022 6532 Komunalne naknade 6.300.000,00 3.105.058,28 49,29 %

Izvor KOMUNALNI DOPRINOS 6.080.000,00 2.578.437,88 42,41 %

P0023 6531 Komunalni doprinosi 6.080.000,00 2.578.437,88 42,41 %

Izvor TEKUDE POMODI 1.775.000,00 822.917,00 46,36 %

P0024 6331 Tekude pomodi iz županijskog proračuna 175.000,00 3.800,00 2,17 %

P0008 6351 Pomodi izravnanja za decentralizirane funkcije 1.600.000,00 819.117,00 51,19 %

Izvor KAPITALNE POMODI 8.408.000,00 523.587,92 6,23 %

P0026 6332 Kapitalne pomodi iz državnog proračuna 2.003.000,00 523.587,92 26,14 %

P0027 6332 Kapitalne pomodi iz županijskog proračuna 450.000,00 0,00 0,00 %

P0025 6382 Kapitalne pomodi iz državnog proračuna 5.955.000,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 2.248.000,00 23.685,84 1,05 %

P0028 6631 Tekude donacije 28.000,00 0,00 0,00 %

P0029 6631 Tekuda donacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 150.000,00 23.685,84 15,79 %

P0030 6632 Kapitalna donacija za izradu UPU-a Donja Srima 370.000,00 0,00 0,00 %

P0031 6632 Darovanje nekretnina za formiranje nerazvrstanih cesta 1.500.000,00 0,00 0,00 %

P0032 6632 Donacija za uređenje pristupnog puta u predjelu Račice 200.000,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 15.738.874,00 15.738.874,47 100,00

%

BROJ


_______________________________________________________________________________________

POZICIJA KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO OSTVARENO INDEKS

UKUPNO RASHODI / IZDACI 63.444.374,00 25.625.567,23 40,39 %

RAZDJEL 001 TAJNIŠTVO GRADA 13.678.000,00 5.636.728,73 41,21 %

GLAVA 01 TAJNIŠTVO GRADA 5.534.000,00 2.073.768,90 37,47 % Program 1001 REDOVNA DJELATNOST GRADSKOG VIJEDA I UREDA GRADONAČELNIKA 1.490.000,00 391.881,13 26,30 %

Aktivnost A100001 Rashodi za redovnu djelatnost 540.000,00 227.048,23 42,05 %

Izvor OPDI PRIHODI 540.000,00 227.048,23 42,05 %

R0001 3233 Usluge promidžbe i informiranja 100.000,00 33.265,00 33,27 %

R0002 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i sl. 340.000,00 146.760,49 43,16 %

R0003 3293 Reprezentacija 100.000,00 47.022,74 47,02 %

Aktivnost A100002 Rashodi za izdavanje službenog lista 50.000,00 18.375,00 36,75 %


R0004 3233 Tisak 50.000,00 18.375,00 36,75 %

Aktivnost A100003 Rashodi za gradske nagrade i priznanja 10.000,00 4.591,25 45,91 %


R0005 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 4.591,25 45,91 %

Aktivnost A100004 Potpore političkim strankama 20.000,00 7.970,00 39,85 %


R0006 3811 Tekude donacije u novcu 20.000,00 7.970,00 39,85 %

Aktivnost A100005 Proračunska pričuva 150.000,00 44.588,54 29,73 %



Aktivnost A100006 Gradske i državne manifestacije 140.000,00 49.044,80 35,03 %

Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 140.000,00 49.044,80 35,03 %

R0008 3233 Usluge promidžbe i informiranja 140.000,00 49.044,80 35,03 % Aktivnost A100007 CMC Festival i ostale turističke manifestacije 500.000,00 0,00 0,00 %

Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 400.000,00 0,00 0,00 %

R0009 3233 Usluge promidžbe i informiranja 400.000,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 100.000,00 0,00 0,00 %

R0009-1 3233 Usluge promidžbe i informiranja 100.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100008 Muzej grada Šibenika - arheološka istraživanja 40.000,00 0,00 0,00 %


R0010 3233 Usluge promidžbe i informiranja 40.000,00 0,00 0,00 %


_______________________________________________________________________________________

Aktivnost A100009 Troškovi provođenja izbora za vijede i predstavnike nacionalnih manjina 40.000,00 40.263,31

100,66 %

Izvor OPDI PRIHODI 40.000,00 40.263,31 100,66

%

R0288 3291

Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 40.000,00 40.263,31

100,66 %

Program 1002 MJESNA SAMOUPRAVA 35.000,00 20.000,00 57,14 %

Aktivnost A100001 Redovna djelatnost mjesnih odbora 35.000,00 20.000,00 57,14 %

Korisnik MJESNI ODBOR ČISTA VELIKA 5.000,00 0,00 0,00 %

Izvor OPDI PRIHODI 5.000,00 0,00 0,00 %

R0011 3811 Tekude donacije u novcu 5.000,00 0,00 0,00 %

Korisnik MJESNI ODBOR ČISTA MALA 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%

R0012 3811 Tekude donacije u novcu 5.000,00 5.000,00 100,00

%

Korisnik MJESNI ODBOR GADELEZE 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik MJESNI ODBOR GRABOVCI 5.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik MJESNI ODBOR SRIMA 5.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik MJESNI ODBOR PRVID LUKA 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik MJESNI ODBOR PRVID ŠEPURINE 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%


%

Program 1003 ZAŠTITA PRAVA NACIONALNIH MANJINA 10.000,00 5.000,00 50,00 % Aktivnost A100001 Redovna djelatnost vijeda nacionalnih manjina 10.000,00 5.000,00 50,00 %


_______________________________________________________________________________________

Korisnik VIJEDE SRPSKE NACIONALNE MANJINE 10.000,00 5.000,00 50,00 %



Program 1001 PREDŠKOLSKI ODGOJ 30.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100002 Sufinanciranje korištenja usluga predškolskog odgoja u drugim dječjim vrtidima 30.000,00 0,00 0,00 %


R0287 3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi 30.000,00 0,00 0,00 %

Program 1002 VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE 300.000,00 130.500,00 43,50 %

Aktivnost A100001 Rashodi za stipendije studentima 300.000,00 130.500,00 43,50 %


R0019 3721 Naknade građanima i kudanstvima u novcu 300.000,00 130.500,00 43,50 %

Program 1002 PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI 299.000,00 187.951,00 62,86 % Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata kulturnih udruga 299.000,00 187.951,00 62,86 %

Korisnik VODIČKA GLAZBA 100.000,00 56.560,00 56,56 %



Korisnik KGU LONGPLEJKA 5.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik PLESNA UDRUGA BOLLYWOOD 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik UDRUGA OTOK 5.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik PJEVAČKI ZBOR LIRA 50.000,00 32.000,00 64,00 %



Korisnik KLAPA ORŠULICE 25.000,00 22.891,00 91,56 %



Korisnik KLAPA BUNARI 25.000,00 13.000,00 52,00 %



_______________________________________________________________________________________


Korisnik KLAPA GODIMENTI 25.000,00 25.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik LIKOVNA UDRUGA MORE 25.000,00 15.000,00 60,00 %



Korisnik KULTURNA UDRUGA PERLICE 10.000,00 1.500,00 15,00 %



Korisnik VODIŠKE MAŽORETKINJE 20.000,00 13.000,00 65,00 %



Korisnik ŠEPURINSKE ŽUDIJE 4.000,00 4.000,00 100,00

%


%


% Program 1001 PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U SPORTU 1.253.000,00 715.100,00 57,07 % Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti sportskih udruga 1.128.000,00 655.000,00 58,07 %

Izvor OPDI PRIHODI 1.100.000,00 655.000,00 59,55 %

R0032 3811 Tekude donacije u novcu 1.100.000,00 655.000,00 59,55 %

Izvor DONACIJE 28.000,00 0,00 0,00 %

R0033 3811 Tekude donacije u novcu 28.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100002 Redovna djelatnost Zajednice sportova Grada Vodica 125.000,00 60.100,00 48,08 %

Korisnik ZAJEDNICA SPORTOVA GRADA VODICA 125.000,00 60.100,00 48,08 %


R0034 3811 Tekude donacije u novcu 125.000,00 60.100,00 48,08 % Program 1002 GOSPODARENJE I IZGRADNJA SPORTSKIH OBJEKATA 50.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100001 Tekude održavanje sportskih objekata 50.000,00 0,00 0,00 %



_______________________________________________________________________________________

R0035 3861 Kapitalne pomodi trgovačkim društvima u javnom sektoru 50.000,00 0,00 0,00 %

Program 1001 SOCIJALNI PROGRAM GRADA 1.035.000,00 259.886,26 25,11 %

Aktivnost A100001 Naknada za novorođenu djecu 140.000,00 40.500,00 28,93 %



Aktivnost A100002 Pomod teže bolesnima i invalidnim osobama 110.000,00 53.500,00 48,64 %



Aktivnost A100003 Subvencija za autobusne karte učenika 200.000,00 116.715,00 58,36 %


R0038 3722 Naknade građanima i kudanstvima u naravi 200.000,00 116.715,00 58,36 %

Aktivnost A100004 Subvencija za autobusne karte umirovljenika 50.000,00 13.670,00 27,34 %



Aktivnost A100005 Subvencije za autobusne karte udovica,djece i roditelja poginulih hrvatskih branit 30.000,00 5.930,00 19,77 %



Aktivnost A100006 Pomod u stambenom zbrinjavanju hrvatskih branitelja 100.000,00 1.493,75 1,49 %



Aktivnost A100007 Pomod u pokrivanju troškova stanovanja 100.000,00 23.293,51 23,29 %



Aktivnost A100008 Pomod u pokrivanju troškova za ogrjev 175.000,00 3.800,00 2,17 %

Izvor TEKUDE POMODI 175.000,00 3.800,00 2,17 %


Aktivnost A100009 Pomod u pladanju participacije u dječjim vrtidima 90.000,00 984,00 1,09 %



Aktivnost A100010 Pomod u naravi kudanskih potrepština 40.000,00 0,00 0,00 %



_______________________________________________________________________________________


Program 1002 ZDRAVSTVENI PROGRAM GRADA 360.000,00 35.061,00 9,74 %

Aktivnost A100001 Primarna zdravstvena zaštita 100.000,00 35.061,00 35,06 %



Aktivnost A100002 Turistički liječnički tim 70.000,00 0,00 0,00 %


R0047 3811 Tekude donacije u novcu 70.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100003 Timovi hitne medicinske pomodi u turističkoj sezoni 150.000,00 0,00 0,00 %



Aktivnost A100004 Zdravstvena zaštita sportaša 40.000,00 0,00 0,00 %


R0049 3811 Tekude donacije u novcu 40.000,00 0,00 0,00 % Program 1003 PROGRAMSKA DJELATNOST HUMANITARNIH UDRUGA I ORGANIZACIJA 248.000,00 136.089,51 54,87 % Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata humanitarnih udruga i organizacija 248.000,00 136.089,51 54,87 %

Korisnik KLUB DDK VODICE 70.000,00 50.535,51 72,19 %



Korisnik CARITAS VODICE 20.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik CRVENI KRIŽ 135.000,00 82.554,00 61,15 %



Korisnik KLUB DDK ČISTA VELIKA 10.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik UDRUGA DAJ 5 OD SRCA 10.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH 3.000,00 3.000,00 100,00

%


%


_______________________________________________________________________________________


% Program 1001 PROGRAMSKA DJELATNOST OSTALIH UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA 404.000,00 172.500,00 42,70 % Aktivnost A100001 Sufinanciranje djelatnosti i projekata ostalih udruga civilnog društva 404.000,00 172.500,00 42,70 %

Korisnik DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO VODICE 130.000,00 80.000,00 61,54 %



Korisnik GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA 10.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik HVIDR-A VODICE 30.000,00 14.000,00 46,67 %



Korisnik ZAJEDNICA HRVATA IZ BIH 15.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik ZAVIČAJNO DRUŠTVO VODIČANA U ZAGREBU 10.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik ŠIBENIK METEO 5.000,00 5.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik ZLATNA RIBICA PRVID 50.000,00 25.000,00 50,00 %



Korisnik KLUB POTROŠAČA VODICE 3.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik UDRUGA MASLINARA TRAULIK 10.000,00 5.000,00 50,00 %



Korisnik ŠRK MALI PORAT 15.000,00 0,00 0,00 %




_______________________________________________________________________________________

Korisnik MOTOCIKLISTIČKI KLUB OKIT 10.000,00 10.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik UHDDR VODICE 30.000,00 10.000,00 33,33 %



Korisnik FOTO VIDEO KLUB VODICE 1.000,00 1.000,00 100,00

%


%


%

Korisnik UHBDDR VODICE 30.000,00 12.500,00 41,67 %



Korisnik UDRUGA UMIROVLJENIKA VODICE 30.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN 10.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik LOVAČKO DRUŠTVO SOKOL 5.000,00 0,00 0,00 %



Korisnik UDRUGA TORCIDA 10.000,00 10.000,00 100,00

%


%


%

Program 1002 CIVILNA ZAŠTITA 20.000,00 19.800,00 99,00 %

Aktivnost A100001 Opremanje postrojbe civilne zaštite 20.000,00 19.800,00 99,00 %


R0074 3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda 20.000,00 19.800,00 99,00 %

GLAVA 02 DJEČJI VRTIDI 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 % PRORAČUNSKI KORISNIK 33290 DJEČJI VRTID TAMARIS VODICE 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 %

Program 1001 PREDŠKOLSKI ODGOJ 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 %


_______________________________________________________________________________________

Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova predškolskog odgoja 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 %

Korisnik DJEČJI VRTID TAMARIS VODICE 3.385.500,00 1.653.911,97 48,85 %


R0075 3111 Plade za redovan rad 2.884.000,00 1.410.993,95 48,92 %

R0076 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 449.500,00 218.704,06 48,65 %

R0077 3133 Doprinosi za zapošljavanje 52.000,00 24.213,96 46,57 %

GLAVA 03 USTANOVE U KULTURI 1.898.500,00 803.488,72 42,32 %

PRORAČUNSKI KORISNIK 37523 GRADSKA KNJIŽNICA 760.500,00 348.764,76 45,86 % Program 1001 REDOVNA DJELATNOST USTANOVA U KULTURI 760.500,00 348.764,76 45,86 % Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova u kulturi 760.500,00 348.764,76 45,86 %

Korisnik GRADSKA KNJIŽNICA 760.500,00 348.764,76 45,86 %


R0078 3111 Plade za redovan rad 525.000,00 254.269,67 48,43 %



R0081 3211 Službena putovanja 2.500,00 550,00 22,00 %

R0082 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 11.000,00 3.920,00 35,64 %

R0083 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 3.000,00 2.500,00 83,33 %

R0084 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 17.500,00 4.022,08 22,98 %

R0085 3223 Energija 2.500,00 0,00 0,00 %

R0086 3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 2.500,00 120,00 4,80 %

R0087 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 8.000,00 5.342,21 66,78 %

R0088 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 24.000,00 3.723,75 15,52 %

R0089 3234 Komunalne usluge 1.500,00 231,09 15,41 %

R0090 3238 Računalne usluge 13.000,00 6.991,30 53,78 %

R0091 3239 Ostale usluge 3.500,00 1.553,39 44,38 %

R0092 3292 Premije osiguranja 10.000,00 0,00 0,00 %

R0093 3293 Reprezentacija 2.500,00 1.413,90 56,56 %


_______________________________________________________________________________________

R0094 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 3.000,00 1.294,92 43,16 %

R0095 4241 Knjige 40.000,00 22.062,92 55,16 % PRORAČUNSKI KORISNIK 42580 PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 715.000,00 286.732,86 40,10 % Program 1001 REDOVNA DJELATNOST USTANOVA U KULTURI 715.000,00 286.732,86 40,10 % Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova u kulturi 715.000,00 286.732,86 40,10 %

Korisnik PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 715.000,00 286.732,86 40,10 %







R0101 3223 Energija 106.000,00 59.800,39 56,42 %





R0106 3234 Komunalne usluge 20.000,00 1.769,47 8,85 %

R0107 3235 Zakupnine i najamnine 150.000,00 37.715,90 25,14 %

R0108 3237 Intelektualne i osobne usluge 50.000,00 22.406,21 44,81 %

R0109 3239 Ostale usluge 20.000,00 6.006,25 30,03 %


R0111 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4.000,00 713,34 17,83 %

R0112 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 15.000,00 0,00 0,00 %


_______________________________________________________________________________________

PRORAČUNSKI KORISNIK 47981 MEMORIJALNI CENTAR FAUST VRANČID 423.000,00 167.991,10 39,71 % Program 1001 REDOVNA DJELATNOST USTANOVA U KULTURI 423.000,00 167.991,10 39,71 % Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti ustanova u kulturi 423.000,00 167.991,10 39,71 %

Korisnik MEMORIJALNI CENTAR FAUST VRANČID 423.000,00 167.991,10 39,71 %






R0117 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 5.000,00 948,62 18,97 %

R0118 3222 Materijal i sirovine 8.000,00 34,99 0,44 %

R0119 3223 Energija 40.000,00 10.362,49 25,91 %





R0124 3239 Ostale usluge 20.000,00 4.125,00 20,63 %

R0125 3292 Premije osiguranja 10.000,00 6.465,52 64,66 %


GLAVA 04 VATROGASNE POSTROJBE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 % PRORAČUNSKI KORISNIK 47498 JAVNA VATROGASNA POSTROJBA VODICE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 %

Program 1001 PROTUPOŽARNA ZAŠTITA 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 % Aktivnost A100001 Financiranje redovne djelatnosti protupožarne zaštite 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 %

Korisnik JAVNA VATROGASNA POSTROJBA VODICE 2.860.000,00 1.105.559,14 38,66 %



R0141-1 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 10.000,00 0,00 0,00 %

Izvor KOMUNALNA NAKNADA 1.015.000,00 394.129,93 38,83 %


R0129 3211 Službena putovanja 7.000,00 2.036,00 29,09 %


_______________________________________________________________________________________


R0131 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 30.000,00 500,00 1,67 %


R0133 3227 Službena, radna i zaštitna odjeda i obuda 70.000,00 21.812,50 31,16 %




R0137 3237 Intelektualne i osobne usluge 5.000,00 0,00 0,00 %




R0141 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 60.000,00 9.798,34 16,33 %

Izvor TEKUDE POMODI 1.600.000,00 558.479,71 34,90 %


R0143 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 145.000,00 58.728,75 40,50 %



R0146 3223 Energija 110.000,00 49.049,20 44,59 %

R0147 3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 40.000,00 9.545,28 23,86 %


RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12 %

GLAVA 01 UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I JAVNE PRIHODE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12 %

Program 1004 ZAJEDNIČKI POSLOVI GRADSKE UPRAVE 8.394.000,00 3.535.514,97 42,12 %


_______________________________________________________________________________________

Aktivnost A100001 Rashodi za zaposlene 3.608.000,00 1.634.849,73 45,31 %


R0149 3111 Plade za redovni rad 3.060.000,00 1.394.932,33 45,59 %

R0150 3121 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00 3.500,00 17,50 %



Aktivnost A100002 Materijalni i financijski rashodi 1.918.000,00 636.403,52 33,18 %

Izvor OPDI PRIHODI 1.918.000,00 636.403,52 33,18 %

R0153 3211 Službena putovanja 55.000,00 17.340,00 31,53 %


R0155 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 40.000,00 12.224,00 30,56 %

R0156 3214 Ostale naknade troškova zaposlenima 5.000,00 2.700,00 54,00 %


R0158 3223 Motorni benzin i dizel gorivo 55.000,00 23.756,17 43,19 %

R0159 3223 Energija 212.000,00 63.789,52 30,09 %

R0160 3224 Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 10.000,00 3.731,21 37,31 %

R0161 3225 Sitni inventar i auto gume 10.000,00 0,00 0,00 %





R0166 3235 Zakupnine i najamnine 6.000,00 6.000,00 100,00

%


R0168 3238 Računalne usluge 100.000,00 35.647,53 35,65 %




_______________________________________________________________________________________

R0171 3423

Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija 100.000,00 29.115,16 29,12 %


R0173 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 200.000,00 18.691,67 9,35 %

Aktivnost A100003 Financiranje Županijskog UO za prost.uređenje i gradnju 150.000,00 57.324,16 38,22 %


R0174 3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna 150.000,00 57.324,16 38,22 %

Aktivnost A100004 Program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 261.000,00 38.732,80 14,84 %


R0175 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 150.000,00 38.732,80 25,82 %



R0176-1 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 61.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100005 Otplata glavnice primljenih dugoročnih zajmova 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51 %


R0177 5443

Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora 2.262.000,00 1.120.007,89 49,51 %

Tekudi projekt T100001 Opremanje gradske uprave 70.000,00 48.196,87 68,85 %


R0178 4221 Uredska oprema i namještaj 70.000,00 48.196,87 68,85 %

Tekudi projekt T100002 Nabava telefonske centrale 125.000,00 0,00 0,00 %


R0179 4222 Komunikacijska oprema 125.000,00 0,00 0,00 % RAZDJEL 003 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95 % GLAVA 01 UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, IMOVINU I PROSTORNO PLANIRANJE 12.830.500,00 7.948.339,97 61,95 %

Program 1004 ZAJEDNIČKI POSLOVI GRADSKE UPRAVE 600.000,00 347.605,39 57,93 %

Aktivnost A100002 Materijalni i financijski rashodi 600.000,00 347.605,39 57,93 %


_______________________________________________________________________________________


R0180 3237 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 300.000,00 223.141,56 74,38 %

R0181 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100.000,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 200.000,00 124.463,83 62,23 %


Program 1001 PROSTORNO UREĐENJE I UNAPREĐENJE STANOVANJA 2.125.500,00 86.375,00 4,06 %

Aktivnost A100001 Geodetsko katastarske usluge 235.000,00 30.625,00 13,03 %




R0184 3237 Intelektualne i osobne usluge 160.000,00 27.125,00 16,95 % Aktivnost A100002 Ishodovanje lokacijskih dozvola prometnica 100.000,00 0,00 0,00 %


R0185 3239 Ostale usluge 100.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100003 Geodetsko katastarske usluge elaborata izvedenog stanja nerazvrstanih cesta 125.000,00 0,00 0,00 %


R0186 3237 Intelektualne i osobne usluge 125.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100004 Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta luke u Prvid Luci 87.500,00 0,00 0,00 %


R0187 3239 Ostale usluge 87.500,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100005 Izrada glavnog projekta luke u Prvid Luci 87.500,00 0,00 0,00 %


R0188 3239 Ostale usluge 87.500,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100001 Izrada Izmjena UPU-a Vodice-Srima 20.000,00 19.375,00 96,88 %


R0189 4126 Ostala nematerijalna imovina 20.000,00 19.375,00 96,88 %

Kapitalni projekt K100002 Izrada UPU-a otoka Prvida 87.000,00 0,00 0,00 %


R0190 4126 Ostala nematerijalna imovina 87.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100003 Izrada UPU-a Čista - Stambena zona 87.000,00 0,00 0,00 %


R0191 4126 Ostala nematerijalna imovina 87.000,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100004 Izrada ostale projektne,planske i 201.500,00 36.375,00 18,05 %


_______________________________________________________________________________________

tehničke dokumentacije


R0192 3239 Ostale usluge 121.500,00 30.500,00 25,10 %


R0192-1 3239 Ostale usluge 80.000,00 5.875,00 7,34 %

Kapitalni projekt K100005 Izrada UPU-a Donja Srima 370.000,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 370.000,00 0,00 0,00 %

R0193 4126 Ostala nematerijalna imovina 370.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100006 Izrada III. izmjena i dopuna i IV. izmjena PPU-a grada Vodica 100.000,00 0,00 0,00 %


R0194 4126 Ostala nematerijalna imovina 100.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100007 Izrada UPU-a stambene zone Čista Velika 125.000,00 0,00 0,00 %

Izvor KAPITALNE POMODI 125.000,00 0,00 0,00 %

R0195 4126 Ostala nematerijalna imovina 125.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100008 Izrada UPU-a stambene zone Čista Mala 125.000,00 0,00 0,00 %


R0196 4126 Ostala nematerijalna imovina 125.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100009 Izrada UPU-a stambene zone Gadelezi 125.000,00 0,00 0,00 %


R0197 4126 Ostala nematerijalna imovina 125.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100010 Izrada UPU-a stambene zone Grabovci 125.000,00 0,00 0,00 %


R0198 4126 Ostala nematerijalna imovina 125.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100011 Izrada idejnog projekta trga kneza Branimira 125.000,00 0,00 0,00 %


R0199 4126 Ostala nematerijalna imovina 125.000,00 0,00 0,00 % Program 1002 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96 % Kapitalni projekt K100003 Uređaj za pročišdavanje otpadnih voda 7.310.000,00 7.307.302,06 99,96 %

Izvor KAPITALNE POMODI 5.580.000,00 5.580.000,00 100,00

%

R0200 4111 Zemljište 5.580.000,00 5.580.000,00 100,00

%

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 1.730.000,00 1.727.302,06 99,84 %

R0201 4111 Zemljište 1.730.000,00 1.727.302,06 99,84 %


_______________________________________________________________________________________

Program 1003 ULAGANJA U OSTALE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE I UREĐAJE 2.635.000,00 124.445,00 4,72 %

Aktivnost A100002 Izrada strategije razvoja Grada Vodica 45.000,00 0,00 0,00 %


R0202 3237 Intelektualne i osobne usluge 45.000,00 0,00 0,00 % Aktivnost A100003 Isplata naknade za služnost u svezi izgradnje I. faze sustava odvodnje 800.000,00 56.945,00 7,12 %


R0203 3239 Ostale usluge 800.000,00 56.945,00 7,12 % Kapitalni projekt K100003 Izgradnja spomenika žrtvama jugoslavenskoga komunizma 220.000,00 0,00 0,00 %


R0204 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 220.000,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100004 Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u svezi nerazvrstanih cesta 1.500.000,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 1.500.000,00 0,00 0,00 %

R0205 4111 Zemljište 1.500.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100014 Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta izgradnje vrtida u Dočinama 70.000,00 67.500,00 96,43 %


R0206 3239 Ostale usluge 70.000,00 67.500,00 96,43 %

Program 1001 POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA 160.000,00 82.612,52 51,63 %

Aktivnost A100001 Subvencioniranje kamata na kredite 60.000,00 2.612,52 4,35 %


R0207 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 60.000,00 2.612,52 4,35 %

Aktivnost A100002 Subvencioniranje tradicijskih obrta ,OPG-a i zadruga 100.000,00 80.000,00 80,00 %


R0208 3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 100.000,00 80.000,00 80,00 %

RAZDJEL 004 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80 % GLAVA 01 UPRAVNI ODJEL ZA KOM.-VODNI SUSTAV, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADITELJSTVO 28.541.874,00 8.504.983,56 29,80 %

Program 1003 UREĐENJE PROSTORIJA GRADSKE KNJIŽNICE 700.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100001 Uređenje prostorija gradske knjižnice 700.000,00 0,00 0,00 %





_______________________________________________________________________________________


Program 1002 GOSPODARENJE I IZGRADNJA SPORTSKIH OBJEKATA 1.150.000,00 411.750,00 35,80 % Kapitalni projekt K100001 Izgradnja dvorane ( balona ) kod OŠ u Vodicama 700.000,00 143.975,00 20,57 %


R0211-1 3239 Ostale usluge 150.000,00 143.975,00 95,98 %


Kapitalni projekt K100002 Dovršetak uređenja i opremanja dvorane ( balona ) kod OŠ u Vodicama 100.000,00 6.950,00 6,95 %


R0212 3861 Kapitalne pomodi trgovačkim društvima u javnom sektoru 100.000,00 6.950,00 6,95 %

Kapitalni projekt K100003 Uređenje i opremanje ostalih sportskih objekata 100.000,00 18.500,00 18,50 %



Kapitalni projekt K100004 Nabava kontejnera za nogometno igralište u ŠRC Račice 250.000,00 242.325,00 96,93 %


R0283 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 250.000,00 242.325,00 96,93 %

Program 1001 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 5.785.000,00 2.674.907,69 46,24 % Aktivnost A100001 Izvanredno - interventno održavanje javne površine 600.000,00 523.710,00 87,29 %

Izvor KOMUNALNA NAKNADA 400.000,00 397.603,75 99,40 %



R0214-1 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 200.000,00 126.106,25 63,05 %

Aktivnost A100002 Održavanje bunara 50.000,00 0,00 0,00 %

Izvor KOMUNALNA NAKNADA 50.000,00 0,00 0,00 %

R0215 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 50.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100003 Održavanje oborinskih šahtova 50.000,00 0,00 0,00 %



_______________________________________________________________________________________


Aktivnost A100004 Zaljevanje zelenih površina - potrošnja vode 300.000,00 50.814,62 16,94 %



Aktivnost A100005 Održavanje pilomata 50.000,00 5.775,00 11,55 %



Aktivnost A100006 Redovno održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta 200.000,00 0,00 0,00 %



Aktivnost A100007 Horizontalna i vertikalna signalizacija 200.000,00 55.687,50 27,84 %



Aktivnost A100008 Energija - potrošnja javne rasvjete 1.000.000,00 355.117,26 35,51 %

Izvor KOMUNALNA NAKNADA 1.000.000,00 355.117,26 35,51 %

R0221 3223 Energija 1.000.000,00 355.117,26 35,51 %

Aktivnost A100009 Održavanje javne rasvjete 600.000,00 538.720,13 89,79 %




R0222-1 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 200.000,00 181.130,75 90,57 %

Aktivnost A100010 Usluge deratizacije i dezinsekcije 200.000,00 124.250,00 62,13 %

Izvor VLASTITI PRIHODI 150.000,00 74.250,00 49,50 %


Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 50.000,00 50.000,00 100,00

%

R0223-1 3234 Komunalne usluge 50.000,00 50.000,00 100,00

%

Aktivnost A100011 Božidno - novogodišnje kidenje grada 85.000,00 0,00 0,00 %



Aktivnost A100012 Čišdenje javno prom. površina i 250.000,00 104.166,59 41,67 %


_______________________________________________________________________________________

održavanje zelenih površina na otoku Prvidu



Aktivnost A100013 Održavanje zelenih površina u Srimi 60.000,00 25.000,00 41,67 %


R0226 3234 Komunalne usluge 60.000,00 25.000,00 41,67 % Aktivnost A100014 Čišdenje javno prometnih površina u Srimi 100.000,00 41.666,64 41,67 %



Aktivnost A100015 Održavanje zelenih površina u Vodicama 940.000,00 391.666,64 41,67 %


R0228 3234 Komunalne usluge 940.000,00 391.666,64 41,67 % Aktivnost A100016 Čišdenje javno prometnih površina u Vodicama 1.100.000,00 458.333,31 41,67 %


R0229 3234 Komunalne usluge 300.000,00 0,00 0,00 %


R0230 3234 Komunalne usluge 800.000,00 458.333,31 57,29 % Program 1002 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 14.642.000,00 3.874.129,73 26,46 %

Kapitalni projekt K100001 Izgradnja ulične javne rasvjete 1.950.000,00 651.734,89 33,42 %

Izvor KOMUNALNI DOPRINOS 1.000.000,00 0,00 0,00 %

R0231 4214 Ostali građevinski objekti 1.000.000,00 0,00 0,00 %


R0232 4214 Ostali građevinski objekti 950.000,00 651.734,89 68,60 %

Kapitalni projekt K100002 Uređenje novih asfaltnih površina 3.000.000,00 650.400,00 21,68 %


R0233 4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 800.000,00 0,00 0,00 %

Izvor KOMUNALNI DOPRINOS 750.000,00 0,00 0,00 %

R0234 4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 750.000,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 200.000,00 0,00 0,00 %

R0235-1 4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 200.000,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 1.250.000,00 650.400,00 52,03 %

R0235 4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 1.250.000,00 650.400,00 52,03 %

Kapitalni projekt K100004 Nabava komunalne opreme po programu KP Led 0,00 0,00 0,00 %

Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 0,00 0,00 0,00 %


_______________________________________________________________________________________

R0236 3861 Kapitalne pomodi trgovačkim društvima u javnom sektoru 0,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100005 Izgradnja kanalizacijskog sustava Vodice-Tribunj-Srima 1 2.000.000,00 0,00 0,00 %

Izvor KOMUNALNI DOPRINOS 2.000.000,00 0,00 0,00 %

R0237 3861 Kapitalne pomodi trgovačkim društvima u javnom sektoru 2.000.000,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100006 Uređenje tržnice u Vodicama 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98 %

R0238 3861 Kapitalne pomodi trgovačkim društvima u javnom sektoru 2.322.000,00 2.321.573,29 99,98 %

Kapitalni projekt K100007 Ostala ulaganja na objektima komunalne infrastrukture 880.000,00 0,00 0,00 %



Kapitalni projekt K100008 Izgradnja malonogometnog igrališta u Čistoj Velikoj 360.000,00 0,00 0,00 %



Kapitalni projekt K100009 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Gadelezima 250.000,00 0,00 0,00 %





Kapitalni projekt K100010 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Prvid luci 180.000,00 0,00 0,00 %



Kapitalni projekt K100011 Ulaganja na objektima kom.infrastrukture u Prvid Šepurini 120.000,00 0,00 0,00 %




_______________________________________________________________________________________

Kapitalni projekt K100012 Izgradnja javne rasvjete u zaštidenoj kulturno-povijesnoj cjelini 80.000,00 0,00 0,00 %


R0245 4214 Ostali građevinski objekti 30.000,00 0,00 0,00 %


R0246 4214 Ostali građevinski objekti 50.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100013 Uređenje pristupnog puta - nerazvrstane ceste u predjelu Račice 0,00 0,00 0,00 %

Izvor DONACIJE 0,00 0,00 0,00 %

R0247 4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 0,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100014 Nabava nadstrešnica za autobusna stajališta 200.000,00 66.125,00 33,06 %



R0249 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 100.000,00 66.125,00 66,13 %

Kapitalni projekt K100015 Sanacija rive u Vodicama 600.000,00 0,00 0,00 %




R0250-1 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100016 Ulaganja na objektima komunalne infrastrukture u Srimi 400.000,00 0,00 0,00 %





Kapitalni projekt K100017 Izgradnja sustava oborinske odvodnje u ul. Ante Starčevida u Vodicama 1.800.000,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 1.800.000,00 0,00 0,00 %

R0284 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.800.000,00 0,00 0,00 %


_______________________________________________________________________________________

Kapitalni projekt K100018 Izgradnja sustava oborinske odvodnje u ul. Blata - odvojak u Vodicama 200.000,00 184.296,55 92,15 %



Kapitalni projekt K100019 Uređenje groblja na području grada Vodica 300.000,00 0,00 0,00 %



Program 1003 ULAGANJA U OSTALE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE I UREĐAJE 3.869.874,00 1.331.846,98 34,42 %

Aktivnost A100001 Ostali objekti i uređaji 434.874,00 146.860,02 33,77 %


R0252 3239 Ostale usluge 100.000,00 17.935,78 17,94 %


R0253 3239 Ostale usluge 334.874,00 128.924,24 38,50 %

Kapitalni projekt K100001 Ostali objekti i uređaji 400.000,00 5.562,50 1,39 %







Kapitalni projekt K100002 Nabava komunalne i urbane opreme 200.000,00 0,00 0,00 %



Kapitalni projekt K100005 Primjena mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu 750.000,00 239.589,68 31,95 %

Izvor KAPITALNE POMODI 600.000,00 191.671,74 31,95 %

R0257 3239 Ostale usluge 600.000,00 191.671,74 31,95 %


R0258 3239 Ostale usluge 150.000,00 47.917,94 31,95 % Kapitalni projekt K100006 Prijevoz komunalnog otpada s otoka Prvida 352.000,00 0,00 0,00 %



_______________________________________________________________________________________


Kapitalni projekt K100007 Nabava komunalne opreme za potrebe sortiranja i prešanja korisnog otpada 356.000,00 355.446,83 99,84 %



Kapitalni projekt K100008 Nabava stroja za usitnjavanje granja 80.000,00 0,00 0,00 %



Kapitalni projekt K100009 Uređenje fasade na objektu ex Stare škole 470.000,00 467.183,15 99,40 %



Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 330.000,00 330.000,00 100,00

%

R0263 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 330.000,00 330.000,00

100,00 %

Kapitalni projekt K100010 Uređenje prostorija mjesnog odbora u Prvid Šepurini 120.000,00 117.204,80 97,67 %



Kapitalni projekt K100011 Energetski pregled i izrada energetskog certifikata objekata 57.000,00 0,00 0,00 %


R0265 3239 Ostale usluge 57.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100012 Izrada projektne dokumentacije javne rasvjete 125.000,00 0,00 0,00 %


R0266-1 3239 Ostale usluge 50.000,00 0,00 0,00 %


R0266 3239 Ostale usluge 75.000,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100013 Izrada projekta uređenja stare gradske jezgre 0,00 0,00 0,00 %

Izvor VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 0,00 %

R0267 3239 Ostale usluge 0,00 0,00 0,00 % Kapitalni projekt K100015 Uređenje prostorija dječjeg vrtida Tamaris 275.000,00 0,00 0,00 %



_______________________________________________________________________________________


Kapitalni projekt K100016 Dovršetak opremanja sustava grijanja u prostorijama Veleučilišta 250.000,00 0,00 0,00 %





Program 1004 POSLOVI NADZORA I ZAŠTITE NA RADU 280.000,00 62.551,66 22,34 % Aktivnost A100001 Obavljanje usluga stručnog i građevinskog nadzora 200.000,00 58.239,16 29,12 %


R0271 3239 Ostale usluge 200.000,00 58.239,16 29,12 %

Aktivnost A100002 Obavljanje usluga poslova zaštite na radu 80.000,00 4.312,50 5,39 %


R0272 3239 Ostale usluge 80.000,00 4.312,50 5,39 % Program 1005 UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM NA PODRUČJU GRADA VODICA 1.815.000,00 129.847,50 7,15 % Aktivnost A100001 Rad vijeda za davanje koncesijskih odobrenja 60.000,00 12.937,50 21,56 %


R0273 3291

Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 60.000,00 12.937,50 21,56 %

Aktivnost A100002 Sufinanciranje Fonda za sanaciju onečišdenja mora 40.000,00 0,00 0,00 %


R0274 3631 Tekude pomodi unutar opdeg proračuna 40.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100003 Trošak plave zastave u Vodicama 105.000,00 0,00 0,00 %


R0275 3239 Ostale usluge 105.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100004 Trošak plave zastave u Srimi 80.000,00 0,00 0,00 %


R0276 3239 Ostale usluge 80.000,00 0,00 0,00 %

Aktivnost A100005 Ostale nespomenute usluge 265.000,00 74.910,00 28,27 %


R0277 3239 Ostale usluge 100.000,00 19.910,00 19,91 %


R0277-1 3239 Ostale usluge 165.000,00 55.000,00 33,33 %

Kapitalni projekt K100001 Održavanje i sanacija objekata na 1.245.000,00 42.000,00 3,37 %


_______________________________________________________________________________________

pomorskom dobru






R0279-1 3232 Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 80.000,00 0,00 0,00 %

Kapitalni projekt K100002 Izrada proj. dokumentacije kupališta Punta-Blata-Bristak 20.000,00 0,00 0,00 %


R0280 4126 Ostala nematerijalna imovina 20.000,00 0,00 0,00 %

Program 1006 POLJSKI I PROTUPOŽARNI PUTEVI 300.000,00 19.950,00 6,65 % Kapitalni projekt K100001 Uređenje poljskih i protupožarnih puteva 300.000,00 19.950,00 6,65 %

Izvor KOMUNALNI DOPRINOS 250.000,00 19.950,00 7,98 %





_______________________________________________________________________________________

1.2. Zaključak o prihvaćanju Programa gradnje nove vodovodne mreţe u 2015. g.


broj 09/09, 09/11-Ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15), Gradsko vijeće Grada Vodica, na 17.


ZAKLJUĈAK

o prihvaćanju Programa gradnje nove vodovodne mreţe u 2015. g.

1. Prihvaća se Program gradnje nove vodovodne mreţe u 2015. godini, koji se prilaţe ovom Zaključku i

čini njegov sastavni dio.


KLASA: 363-01/15-01/128

URBROJ: 2182/04-03/03-15-2



PREDSJEDNIK

Danijel Lasan Zorobabel, v. r.


_______________________________________________________________________________________

PROGRAM GRADNJE NOVE VODOVODNE MREŽE U 2015-oj GODINI

I PRIHODI 1. Ostatak iz godine 2014 1.337.169,70 2. Očekivani prihodi 2015 1.600.000,00

Ukupno Prihodi: 2.937.169,70 II RASHODI 1. REALIZIRANE ULICE 1.1. Ulica RuĎera Boškovića 178.178,96 1.2. Ulica Polovina 165.802,19 1.3. Ulica Eugena Kumičića II 71.171,83 1.4. Ulica J.Š. Akabe 32.414,96 1.5. Prvić Luka (uvala Invest) 19.730,32 1.6. Ulica Eugena Kumičića I 73.285,38 1.7. Obala J.I. Cota 46.204,49 1.8. Put Gaćeleza 56.967,36 1.9. Zatonska ulica 84.867,63 1.10. Rekonstrukcija cjevovoda iza stare škole 53.082,59 1.11. Obrove i Lička ulica 88.528,68 1.12. Zatonska 3+4 (nije fakturirano) 95.000,00 1.13. Srima 15 (nije fakturirano) 15.000,00

Ukupno Realizirano: 980.234,39

2. PLANIRANO 2015 2.1. NEREALIZIRANE ULICE IZ 2013 2.1.1. Ulica Ante Starčevića 1 131.000,00 2.1.2. Ulica Stablinac XI 60.000,00

Ukupno Nerealizirano iz 2013: 191.000,00


_______________________________________________________________________________________

2.2. NEREALIZIRANE ULICE IZ 2014 2.2.1. Ulica Srima 15a i Srima 15b 180.000,00 2.2.2. Ulica Srima 15c, Srima 14 115.000,00 2.2.3. Ulica Srima 21 65.000,00

Ukupno Nerealizirano iz 2014: 360.000,00 2.3. PLANIRANE ULICE 2015 2.3.1. Ulica Bristak - Keţo 43.000,00 2.3.2. Skopska ulica 130.000,00 2.3.3. Ulica Ante Starčevića - Maganić 25.000,00 2.3.4. Zatonska - Meštrov 150.000,00 2.3.5. Ulica Srima I (Srima IV) - Topić Violeta 70.000,00 2.3.6. Ulica Prvić Luka - Lakoš Nedjeljko 32.000,00 2.3.7. Ulica Grgurev Ante Kukure - Hunjak 190.000,00 2.3.8. Predio Kujače - TIHO DRVO 110.000,00 2.3.9. Zatonska ulica - Gojević i Čato 153.000,00 2.3.10. Ulica Ante Starčevića - Bašić i Škrapić 69.000,00 2.3.11. Ulica RuĎera Boškovića - Baranović i Pintarić 150.000,00 2.3.12. Cesta do restorana Karmelski dvori 67.000,00 2.3.13. Ulica Srima I - Mačukat 58.000,00 2.3.14. Zatonska - Juričev Špririć Gracija 83.000,00 2.3.15. Darko Petričić 75.000,00

Ukupno Planirane ulice 2015: 1.405.000,00

I PRIHODI 2.937.169,70 II RASHODI 2.936.234,39

I - II 935,31


_______________________________________________________________________________________

1.3. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o trošenju sredstava Proračunske pričuve Grada Vodica za period od 01.07. do 31.08.2015. godine


broj 09/09, 09/11-ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15), Gradsko vijeće Grada Vodica, na 17.


ZAKLJUĈAK

o prihvaćanju Izvješća o trošenju sredstava Proraĉunske priĉuve Grada Vodica za

period od 01.07. do 31.08.2015. godine

1. Prihvaća se Izvješće o trošenju sredstava Proračunske pričuve Grada Vodica za period od 01.07.

do 31.08.2015. godine, koje se prilaţe ovom Zaključku i čini njegov sastavni dio.


KLASA: 402-08/15-01/158

URBROJ: 2182/04-04/01-15-2



PREDSJEDNIK


1.4. Odluka o izmjeni Odluke o osinvanju Gradske knjiţnice Grada Vodica

Na temelju članka 30. točka 11. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije“, broj 09/09, 09/11- ispravak, 04/13, 09/13- pročišćeni tekst i 05/15 ) Gradsko vijeće Grada Vodica,

na 17. sjednici od 28. rujna 2015. godine, donosi

ODLUKU

o izmjeni Odluke o osnivanju Gradske knjiţnice Grada Vodica

Ĉlanak 1.

U Odluci o osnivanju Gradske knjiţnice Grada Vodica ( „Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije“, broj 8/95, 18/98, 10/03, 16/10, 05/12 i 08/12) , točka IV. se mijenja i glasi:

„Gradska knjiţnica ima sljedeća tijela:

- Ravnatelja i

- Upravno vijeće knjiţnice ovisno o broju djelatnika sukladno Zakonu o knjiţnicama.

Odredbe o ravnatelju i upravnom vijeću regulirati će se Statutom odnosno drugim aktima Gradske

knjiţnice“.

Ĉlanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Sluţbenom glasniku Grada Vodica“.

KLASA:612-04/15-01/03

URBROJ:2182/04-03/03-15-1

Vodice,28. rujna 2015. godine


PREDSJEDNIK



_______________________________________________________________________________________

1.5. Odluka o izmjeni Odluke o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Prvić Šepurine i Prvić Luka

Na temelju članka 86. i 87. Zakona o prostornom ureĎenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka

30. Statuta GradaVodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, br. 09/09., 09/11.-ispravak, 04/13 i

09/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće GradaVodica, na 17. sjednici, od 28. rujna 2015. godine, donosi

ODLUKU o izmjeni

ODLUKE o izradi

Urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja Prvić Šepurine i Prvić Luka

Ĉlanak 1.

U Odluci o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Prvić Šepurine i Prvić Luka („Sluţbeni

vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, br.: 7/14), članak 8. se mijenja i isti glasi:

„Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim

prostornim pokazateljima i standard elaborate prostornih planova („NN“, br. 106/98, 39/04, 163/04 i 9/11),

Plan će se izraditi naodgovarajućoj topografsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2.000, a za isto će se kod

Drţavne geodetske uprave nabaviti odgovarajući digitalni orto-fotolistovi u boji s vremenom izrade 2009.g. i

početak 2010-te godine.“

Ĉlanak 2.

Odluka će se dostaviti tijelima i osobama odreĎenim posebnim propisima.

Ĉlanak 3.


KLASA: 350-02/14-01/43

URBROJ: 2182/04-05/01-15-2



PREDSJEDNIK


1.6. Odluka o izmjeni Odluke o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Grabovci Na temelju članka 86. i 87. Zakona o prostornom ureĎenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 30.

Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, br. 9/09., 9/11.-ispravak, 4/13 i 9/13-

pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Vodica, na 17. sjednici, od 28. rujna 2015. godine, donors

ODLUKU o izmjeni

ODLUKE o izradi Urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja Grabovci

Ĉlanak 1.

U Odluci o izradi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Grabovci („Sluţbeni vjesnik Šibensko-

kninske ţupanije“, br.: 5/15), u članku 7. stavak 2. se mijenja i isti glasi:

„Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim

prostornim pokazateljima i standard elaborate prostornih planova („NN“, br. 106/98, 39/04, 163/04 i 9/11),

Plan će se izraditi na odgovarajućoj topografsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2.000, a za isto će se kod


_______________________________________________________________________________________

Drţavne geodetske uprave nabaviti odgovarajući digitalni orto-foto listovi u boji s vremenom izrade 2009. i

početak 2010-te godine.“

Ĉlanak 2.

Odluka će se dostaviti tijelima i osobama odreĎenim posebnim propisima.

Ĉlanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Sluţbenom glasniku GradaVodica“.

KLASA: 350-02/15-01/27

URBROJ: 2182/04-05/01-15-2



PREDSJEDNIK


1.7. Odluka o izmjeni Odluke o socijalnoj skrbi

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj

33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), članka 117. Zakona o socijalnoj skrbi

(„Narodne novine“, broj 157/13 i 152/14) i članka 30. točke 30. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik

Šibensko-kninske ţupanije“, broj 09/09, 09/11-ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni teksti 05/15), Gradsko

vijeće GradaVodica na 17. sjednici od 28. rujna 2015. godine, donosi

ODLUKU

o izmjeni Odluke o socijalnoj skrbi

Ĉlanak 1.

U Odluci o socijalnoj skrbi („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, broj 08/12, 12/12, 09/13

i 04/14 i „ Sluţbeni glasnik GradaVodica“, broj 3/15) članak 18. mijenja se iglasi:

„Pomoć u pokrivanju troškova prijevoza u iznosu od 110,00 kn ostvaruju svi umirovljenici koji

imaju prebivalište na području GradaVodica i imaju mirovinu do 2.200,00 kn“.

Ĉlanak 2.


KLASA:550-01/15-01/02

URBROJ:2182/04-03/03-15-2



PREDSJEDNIK



_______________________________________________________________________________________

1.8. Rješenje o produţenju mandata članovima Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe GradaVodica

Na temelju članka 30. točke 17. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije“, broj 09/09, 09/11- ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni teksti 05/15) i članka 6. Odluke o osnivanju

javne ustanove Javnava trogasna postrojba Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“

09/11), Gradsko vijeće GradaVodicana 17. sjednici od 28. rujna 2015. godine, donosi

RJEŠENJE

o produţenju mandata ĉlanovima Upravnog vijeća

Javne vatrogasne postrojbe GradaVodica

1. Produţava se mandate članovima Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Grada Vodica, imenovanim

Rješenjima Gradskog vijeća GradaVodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, broj 10/11 i

08/12).

2. Petog člana Upravnog vijeća imenuju zaposlenici Javne vatrogasne postrojbe.

3. Mandat članovima Upravnog vijeća traje 4 godine.

4. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „ Sluţbenom glasniku GradaVodica“.

KLASA: 214-01/15-01/03

URBROJ: 2182/04-03/01-15-1



PREDSJEDNIK



_______________________________________________________________________________________

2. GRADONAČELNIK

2.1. Pravilnik o radu za sluţbenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica Na temelju članka 26. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14), u vezi sa člankom 3. Zakona o

sluţbenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj

86/08 i 61/11) i članka 42. točka 10. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“,

broj 09/09, 09/11, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst) Gradonačelnik Grada Vodica donosi

PRAVILNIK O RADU

za sluţbenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica

1. TEMELJNE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrĎuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada sluţbenika i namještenika

zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica (u daljnjem tekstu: sluţbenici i namještenici).

Ĉlanak 2.

Pod pojmom sluţbenici i namještenici u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se sluţbenici i

namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica na neodreĎeno ili na odreĎeno vrijeme, s

punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i vjeţbenici.

Ĉlanak 3.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sluţbenike i namještenike zaposlene u gradskim

upravnim tijelima Grada Vodica neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za sluţbenike i

namještenike povoljnije ureĎena drugim propisima ili općim aktom.

Na pitanja koja nisu ureĎena ovim Pravilnikom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti.

Ĉlanak 4.

Ako, zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku donošenja ovoga

Pravilnika pokrenut će se postupak izmjena i dopuna ovoga Pravilnika.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Ĉlanak 5.

Puno radno vrijeme sluţbenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada

Vodica je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme rasporeĎuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme ne moţe biti kraće od 8 niti duţe od 10 sati, osim u slučaju hitnoga

prekovremenog rada.

Iznimno, ako to priroda posla zahtijeva, za pojedina radna mjesta moţe se odrediti drugačiji raspored

i trajanje tjednog ili dnevnog radnog vremena, u kojem slučaju dnevno radno vrijeme ne moţe biti kraće od 8

niti duţe od 12 sati, a za poslove zaštite osoba i imovine kraće od 7 niti duţe od 12 sati.

Sluţbenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica moraju biti pismeno

obaviješteni o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, osim u

slučaju hitnoga prekovremenog rada.

Ĉlanak 6.

Sluţbenici i namještenici koji rade puno radno vrijeme imaju svakoga radnog dana pravo na odmor

(stanku) od 30 minuta, a koriste ga u skladu s rasporedom što ga utvrdi pročelnik upravnog tijela.


_______________________________________________________________________________________

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne moţe se odrediti na početku

niti na kraju radnog vremena.

IzmeĎu dva uzastopna radna dana sluţbenici i namještenici imaju pravo na odmor od najmanje 12

sati neprekidno.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da sluţbenici i namještenici rade na dan tjednog odmora, osigurava im se

korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako sluţbenici i namještenici zbog potrebe posla ne mogu koristiti tjedni odmor na način iz stavka 6.

ovoga članka, mogu ga koristiti naknadno, prema odluci pročelnika upravnog tijela.

Ĉlanak 7.

Ako priroda pojedinih poslova to zahtijeva, puno radno vrijeme moţe se raspodijeliti tako da tijekom

jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duţe, a u drugom razdoblju kraće od punoga radnog

vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duţe od punoga

radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duţe od punog ili nepunog radnog

vremena ne moţe trajati duţe od 6 mjeseci.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duţe od punoga radnog

vremena, ne smije biti duţe od 56 sati tjedno, pod uvjetom da sluţbenik, odnosno namještenik, potpiše izjavu

o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštivati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru.

Godišnji odmor

Ĉlanak 8.

Za svaku kalendarsku godinu sluţbenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima

Grada Vodica imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od, najmanje, 20 radnih dana.

Ĉlanak 9.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora sluţbenicima i namještenicima se isplaćuje naknada plaće u

visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Ĉlanak 10.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja

godišnjeg odmora.

Ĉlanak 11.

Prigodom utvrĎivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i

blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u

trajanje godišnjeg odmora.

Ĉlanak 12.

Sluţbenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica koji su se prvi put

zaposlili ili imaju prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duţi od osam dana, stječu pravo na godišnji odmor

nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vjeţbe ili drugoga zakonom odreĎenoga

opravdanog razloga ne ubraja se u rok odreĎen u stavku 1. ovoga članka.

Ĉlanak 13.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nisu stekli pravo na godišnji odmor jer

nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada;


_______________________________________________________________________________________

- ako im radni odnos prestane prije 1. srpnja;

- ako su tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sluţbenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima

pravo na puni godišnji odmor.

Ĉlanak 14.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno odreĎenim mjerilima:

1. s obzirom na sloţenost poslova:

- zaposleni VSS 4 dana

- zaposleni VŠS 3 dana

- zaposleni SSS 2 dana

- zaposleni NŢS 1 dan

2. s obzirom na duţinu radnog staţa:

- od 5 do 10 godina radnog staţa 2 dana






- od 35 i više godina radnog staţa 8 dana

3. s obzirom na uvjete rada:

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima

i neradnim danima odreĎenima zakonom 1 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno

- dijete još po 1 dan

- samohranom roditelju malodobnog djeteta 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira

- na drugu djecu 3 dana

- osobe s invaliditetom 3 dana

5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom odličan 2 dana

- zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom vrlo dobar 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora odreĎuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih

dodatnih dana utvrĎenih točkama od 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg

odmora ne moţe iznositi više od 30 radnih dana.

Ĉlanak 15.

Sluţbenici i namještenici invalidi imaju pravo na najmanje 25 radnih dana godišnjeg odmora, a

najviše do 30 radnih dana ako to pravo ne ostvaruju primjenom mjerila iz članka 14. ovog Pravilnika.

Ĉlanak 16.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrĎuje se planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi

pročelnik upravnog tijela.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 17.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora pročelnik upravnog tijela donosi, za svakog sluţbenika

i namještenika posebno, rješenje kojim utvrĎuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 14.

ovoga Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i

o pisanoj ţelji svakoga sluţbenika i namještenika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg

odmora.

Ĉlanak 18.

Sluţbenici i namještenici mogu koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s pročelnikom

upravnog tijela drugačije ne dogovore.

Ako sluţbenici i namještenici koriste godišnji odmor u dijelovima, moraju tijekom kalendarske

godine za koju ostvaruju pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje 10 radnih dana u neprekinutom

trajanju, pod uvjetom da su ostvarili pravo na godišnji odmor u trajanju duţem od 10 radnih dana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora sluţbenici i namještenici moraju iskoristiti najkasnije do 30.

lipnja sljedeće godine.

Sluţbenici i namještenici ne mogu prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz

stavka 2. ovoga članka, ako im je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

Ĉlanak 19.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj

godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, odnosno zbog vojne

vjeţbe ili drugoga opravdanog razloga, sluţbenici i namještenici imaju pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće

godine.

Ĉlanak 20.

U slučaju prestanka rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, sluţbenici i namještenici imaju

pravo iskoristiti godišnji odmor na koji su stekli pravo u upravnom tijelu u kojem im prestaje radni odnos, u

skladu sa člancima 14. i 15. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 21.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora

prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sami odrede, ali su o tome duţni pismeno obavijestiti neposredno

nadreĎenu osobu, najmanje jedan dan prije.

Ĉlanak 22.

Sluţbenicima i namještenicima se moţe odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora

radi izvršavanja vaţnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi

pročelnik upravnog tijela.

Sluţbenicima i namještenicima kojima je odgoĎeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora

se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Ĉlanak 23.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno

prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim se troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza koji su sluţbenici i namještenici koristili u

polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem su koristili godišnji odmor u trenutku prekida i

dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za sluţbena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su za sluţbenike i namještenike nastali zbog

odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.


_______________________________________________________________________________________

Plaćeni dopust

Ĉlanak 24.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj

kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka 5 radnih dana

- roĎenje djeteta 5 radnih dana

- smrt supruţnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja,

posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supruţnika 3 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje 2 radna dana

- teška bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

- nastup na kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za

sindikalne aktivnosti i dr. 1 radni dan

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1.

ovoga članka, neovisno o broju dana koje su, tijekom iste godine iskoristili prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon

davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će

se u dogovoru sa pročelnikom upravnog tijela.

Ĉlanak 25.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita, prvi put, u

trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje su tijekom iste godine, iskoristili prema drugim

osnovama.

Ĉlanak 26.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe

odnosno potrebe Grada, sluţbenicima i namještenicima se, za pripremanje i polaganje ispita, moţe odobriti

godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

Ĉlanak 27.

Sluţbenici i namještenici mogu koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na

osnovi kojih imaju pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnosti iz članaka 24., 25. i 26. ovoga Pravilnika nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg

odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), sluţbenici i

namještenici ne mogu ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada su koristili godišnji odmor ili su bili na

bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ĉlanak 28.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta

smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Ĉlanak 29.

Sluţbenicima i namještenicima se moţe odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30

dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u

obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana

uţe obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama,

osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

Ako to okolnosti zahtijevaju, sluţbenicima i namještenicima se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga

članka moţe odobriti i u trajanju duţem od 30 dana.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 30.

Za vrijeme neplaćenog dopusta sluţbenicima i namještenicima miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Ĉlanak 31.

Upravna su tijela duţna osigurati uvjete za zdravlje i sigurnost sluţbenika i namještenika na radu.

Upravna će tijela poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu ţivota te sigurnost i zdravlje sluţbenika i

namještenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pruţanje

informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Upravna su tijela duţna osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim

propisima.

Ĉlanak 32.

Duţnost je svakog sluţbenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i

zdravlju drugih sluţbenika i namještenika te osoba na koje utječu njihovi postupci tijekom rada, u skladu s

osposobljenošću i uputama koje im je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadleţno tijelo.

Sluţbenici ili namještenici koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbjeţne opasnosti napuste svoje

radno mjesto ili opasno područje, ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji poloţaj zbog takvoga svog postupka u

odnosu na druge sluţbenike i namještenike i moraju uţivati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica,

osim ako su, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bili duţni izloţiti se opasnosti radi spašavanja

ţivota i zdravlja ljudi i imovine.

4. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Ĉlanak 33.

Plaću sluţbenika i namještenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna plaća je umnoţak koeficijenta sloţenosti poslova radnog mjesta na koje je sluţbenik ili

namještenik rasporeĎen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staţa.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima

rada i druga uvećanja plaće.

Ĉlanak 34.

Osnovica za obračun plaće utvrĎuje posebnom Odlukom Gradonačelnik Grada Vodica.

Ĉlanak 35.

Sluţbenicima i namještenicima pripada dodatak za radni staţ za svaku navršenu godinu radnog staţa

u visini od 0,5% od 1. dana sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec stjecanja prava.

Dodatak za radni staţ izračunava se tako da se umnoţak osnovice i koeficijenta iz članka 33. stavka

2. ovog ugovora pomnoţi sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staţa.

Ĉlanak 36.

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Od jedne do druge isplate plaće ne moţe proći više od 30 dana.

Ĉlanak 37.

Sluţbenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima mogu primati plaću i druga

primanja preko tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Ĉlanak 38.

Poslodavac je duţan, na zahtjev sluţbenika ili namještenika, izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit,

uzdrţavanje i sl.).

Ĉlanak 39.

Osnovna plaća sluţbenika i namještenika uvećat će se:


_______________________________________________________________________________________

- za rad noću 40 %

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom duţim od jednog sata 10%

Ako sluţbenici i namještenici rade na blagdane, neradne dane utvrĎene zakonom i na Uskrs imaju

pravo na plaću uvećanu za 50%.

Ĉlanak 40.

Ako su sluţbenici i namještenici odsutni s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada im naknada plaće

u visini 95% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrĎuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a

čini je prosječni iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako su sluţbenici i namještenici na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada

im naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrĎuje prema propisima o zdravstvenom

osiguranju, a čini je prosječan iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je

nastupilo bolovanje.

5. DRUGA MATERIJALNA PRAVA SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Ĉlanak 41.

Sluţbenicima i namještenicima pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu

najviše do iznosa na koji se ne plaća porez.

Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka

korištenja godišnjeg odmora.

Sluţbenici i namještenici koji na temelju ovoga Pravilnika ostvaruju pravo na razmjerni dio

godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci

provedenih na radu u godini za koju ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

O visini i isplati/ne isplati regresa posebnom odlukom odlučuje gradonačelnik sukladno raspoloţivim

proračunskim sredstvima.

Ĉlanak 42.

Sluţbenicima i namještenicima se moţe jednom godišnje dati dar u naravi u neto iznosu u visini koja

ne prelazi iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.

Ĉlanak 43.

Sluţbenicima i namještenicima pripada pravo na jednokratni dodatak - boţićnicu u neto iznosu

najviše do iznosa na koji se ne plaća porez.

Boţićnica iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine.

O visini i isplati/ne isplati boţićnice posebnom odlukom odlučuje gradonačelnik sukladno

raspoloţivim novčanim sredstvima.

Ĉlanak 44.

Sluţbenicima i namještenicima koji odlaze u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od

tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u

prethodna tri mjeseca (u daljnjem tekstu: prosječna mjesečna neto plaća).

Ĉlanak 45.

Obitelj sluţbenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti sluţbenika i namještenika koji izgubi ţivot u obavljanju ili u povodu obavljanja rada u visini

od 3 prosječne mjesečne neto plaće

- smrti sluţbenika i namještenika u visini od 2 prosječne mjesečne neto plaće


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 46.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na pomoć u slučaju smrti supruţnika, djeteta ili roditelja,

očuha ili maćehe, u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće.

Ĉlanak 47.

Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece sluţbenika i namještenika koji je izgubio ţivot u

obavljanju sluţbe odnosno rada, mjesečno isplaćivati pomoć, i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće;

- za dijete do završenoga osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće;

- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosječne mjesečne

neto plaće.

Ĉlanak 48.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

Ĉlanak 49.

Sluţbenicima i namještenicima upućenima na sluţbeno putovanje u zemlji pripada dnevnica,

naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim

propisima, ne plaća porez.

Sluţbenicima i namještenicima upućenima na sluţbeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica,

naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrĎenima propisima o

izdacima za sluţbena putovanja u inozemstvo za korisnike drţavnog proračuna, a do visine iznosa na koji se,

prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Ĉlanak 50.

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, sluţbenik i

namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove ţivota zbog boravka

na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li sluţbeniku i namješteniku osigurani smještaj, prehrana

i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno je najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Terenski se dodatak sluţbeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu,

za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak meĎusobno se isključuju.

Ĉlanak 51.

Sluţbeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni ţivot kada je upućen na rad izvan sjedišta

upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta upravnog tijela.

Naknada za odvojeni ţivot od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća

porez.

Naknada za odvojeni ţivot od obitelji i terenski dodatak meĎusobno se isključuju.

Ĉlanak 52.

Sluţbenici i namještenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini

troškova javnoga mjesnog i meĎumjesnog prijevoza.

Naknada troškova prijevoza isplaćuje se pri isplati plaće sluţbenicima i namještenicima.

Ĉlanak 53.

Ako je sluţbenicima i namještenicima odobreno korištenje privatnog automobila u sluţbene svrhe,

imaju pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Ĉlanak 54.

Sluţbenicima i namještenicima se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad kako stoji:

- 10 godina 1.500,00 kn

- 15 godina 2.000,00 kn


_______________________________________________________________________________________

- 20 godina 2.500,00 kn

- 25 godina 3.000,00 kn

- 30 godina 3.500,00 kn

- 35 godina 4.000,00kn

- 40 godina 5.000,00 kn

Pravo na jubilarnu nagradu iz stavka 1. ovog Pravilnika sluţbenici i namještenici ostvaruju uz uvjet

da imaju najmanje 10 godina neprekidnog rada u Upravnim tijelima Grada Vodica.

Sluţbenicima i namještenicima isplatit će se jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom

godine u kojoj su stekli pravo na isplatu.

Ĉlanak 55.

Poslodavac će sluţbenicima i namještenicima za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine

navršava 15 godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti dar, najviše do iznosa na koji se, prema

propisima, ne plaća porez.

Ako su oba roditelja sluţbenici i/ili namještenici u upravnim tijelima Grada Vodica, sredstva iz

stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

O visini i isplati/ne isplati dara u prigodi Dana Svetog Nikole posebnom odlukom odlučuje

gradonačelnik, sukladno raspoloţivim novčanim sredstvima.

Ĉlanak 56.

Sluţbenicima i namještenicima pripada naknada za izum i tehničko unapreĎenje.

Posebnim ugovorom zaključenim izmeĎu sluţbenika i namještenika i poslodavca uredit će se

ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

6. ZAŠTITA PRAVA SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Ĉlanak 57.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti sluţbenika i namještenika obvezatno se, u

pisanom obliku i s obrazloţenjem, dostavljaju sluţbeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Ĉlanak 58.

O izjavljenoj ţalbi sluţbenika i namještenika na odluku iz članka 65. ovoga Pravilnika odlučuje

gradonačelnik.

Ĉlanak 59.

U slučaju kad sluţbenici i namještenici daju otkaz duţni su odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec

dana ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postignu sporazum o kraćem trajanju otkaznog

roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršavanja neodgodivih poslova ili iz

drugih opravdanih razloga, pročelnik upravnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti moţe u rješenju o

prestanku sluţbe, odnosno rada, otkazni rok produţiti najviše do tri mjeseca.

Ĉlanak 60.

Sluţbenicima i namještenicima kojima sluţba prestaje istekom roka u kojem su bili stavljeni na

raspolaganje imaju pravo na otpremninu u visini jedne trećine njihove prosječne neto mjesečne plaće

isplaćene u posljednja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staţa ostvarenoga

u upravnim tijelima Grada Vodica.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se sluţbenicima i namještenicima posljednjeg dana

sluţbe, odnosno rada.

Kao radni staţ ostvaren u upravnim tijelima Grada Vodica smatra se neprekidni radni staţ ostvaren u

svim upravnim tijelima.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 61.

Ako poslodavac namjerava zbog tehničkih ili organizacijskih razloga, u razdoblju od šest mjeseci

otkazati rad za najmanje petero namještenika, duţan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na izradu i donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka

odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

Namještenicima se moţe otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika

nije moguće osigurati zaposlenje u roku od mjesec dana od dana donošenja programa.

Ĉlanak 62.

Sluţbenici i namještenici kojima je prestala potreba za radom u upravnom tijelu Grada Vodica imaju

u roku od dvije godine, prednost prigodom prijma na rad u upravnim tijelima Grada Vodica, ako se u tom

razdoblju pokaţe potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je sluţbenik i namještenik bio

rasporeĎen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

Ĉlanak 63.

U slučaju otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli

neprekidno manje od godinu dana;

- mjesec dana, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli

neprekidno godinu dana;

- mjesec dana i dva tjedna, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim

tijelima proveli neprekidno dvije godine;

- dva mjeseca, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli

neprekidno pet godina;

- dva mjeseca i dva tjedna, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim

tijelima proveli neprekidno deset godina;

- tri mjeseca, ako su sluţbenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli

neprekidno dvadeset godina;

Ĉlanak 64.

Sluţbenicima i namještenicima kojima nedostaje najviše pet godina ţivota do ostvarenja uvjeta za

starosnu mirovinu ne moţe prestati radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili

zakona.

Ĉlanak 65.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija sluţbenika i namještenika na temelju rase, boje

koţe, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili

drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, roĎenja, društvenog poloţaja,

članstva ili ne članstva u političkoj stranci, članstva ili ne članstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih

poteškoća.

Ĉlanak 66.

Poslodavac je duţan zaštititi dostojanstvo sluţbenika i namještenika za vrijeme obavljanja posla tako

da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloţeni izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju

ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Ĉlanak 67.

Uznemiravanje je svako neţeljeno ponašanje prema sluţbenicima i namještenicima uzrokovano

nekim od temelja iz članka 66. ovoga Pravilnika, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva

sluţbenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj

ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva sluţbenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili

neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje.

Za izraze "uznemiravanje" i "spolno uznemiravanje" koristi se zajednički izraz "uznemiravanje".


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 68.

Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi;

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi;

- uznemiravajući telefonski pozivi;

- upotreba nepriličnih izraza i tona u ophoĎenju;

- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se sluţbenici i namještenici stavljaju u poniţavajući poloţaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi sluţbenici i namještenici od svojih nadreĎenih i

podreĎenih sluţbenika i namještenika, suradnika i svake treće osobe s kojom sluţbenici i namještenici doĎu

u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Ĉlanak 69.

Sluţbenici i namještenici su duţni, prigodom obavljanja poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i

postupati na način kojim ne uznemiruju druge sluţbenike i namještenike te, u granicama svojih ovlasti,

spriječiti uznemiravanje od drugih sluţbenika i namještenika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti

nadleţnu osobu.

Ĉlanak 70.

Postupak zaštite dostojanstva sluţbenika i namještenika koji je podnio prijavu zbog uznemiravanja

povjerljive je naravi.

Za primanje i rješavanje prituţaba u vezi s postupkom zaštite dostojanstva sluţbenika i namještenika

nadleţna je ovlaštena osoba koju imenuje gradonačelnik, odnosno pročelnik gradskog upravnog tijela.

Ĉlanak 71.

Sluţbenik i namještenik podnosi prijavu o uznemiravanju pisanom ili usmenom prituţbom

ovlaštenoj osobi iz članka 70. stavka 2. ovoga Pravilnika.

O usmenoj prituţbi sastavlja se bilješka koju potpisuje sluţbenik i namještenik koji je prituţbu

podnio.

Ovlaštena je osoba duţna, radi utvrĎivanja osnovanosti prituţbe i sprječavanja daljnjeg

uznemiravanja, najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja prituţbe, pozvati sluţbenika i

namještenika protiv kojega je prituţba podnesena da se o prituţbi očituje. O očitovanju sluţbenika i

namještenika sastavlja se bilješka koju taj sluţbenik i namještenik potpisuju.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja

sluţbenika i namještenika koji su podnijeli prituţbu i sluţbenika i namještenika na koje se prituţba odnosi,

saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama povezanim s uznemiravanjem i dr., kako bi na

dokazan način utvrdila navode iz prituţbe.

Ako se prituţba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u gradskom

upravnom tijelu, gradsko će upravno tijelo poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrĎivanja činjeničnog stanja

iz prituţbe, pritom vodeći računa o zaštiti dostojanstva sluţbenika i namještenika i interesima poslodavca.

Ĉlanak 72.

O postupku utvrĎivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlaštena osoba, ako

je utvrdila uznemiravanje, predlaţe mjere zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od dana primitka prituţbe o uznemiravanju.

Ako ovlaštena osoba, u tom roku, ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere

koje je poduzela očito neprimjerene, sluţbenik i namještenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad

dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana, zatraţio zaštitu pred

nadleţnim sudom.

Ĉlanak 73.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje

sluţbenika i namještenika postoji, predlaţe neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

- izmjenu rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanoga i sluţbenika i namještenika koji je

izvršio uznemiravanje;


_______________________________________________________________________________________

- razmještaj na način da se izbjegne meĎusobna fizička prisutnost uznemiravanoga sluţbenika i

namještenika i onoga koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;

- usmeno upozorenje sluţbeniku i namješteniku koji je izvršio uznemiravanje;

- pisano upozorenje sluţbeniku i namješteniku koji je izvršio uznemiravanje, uz najavu mogućnosti

pokretanja disciplinskog postupka;

- pokretanje disciplinskog postupka.

Ĉlanak 74.

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u gradskom

upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim sluţbenikom i namještenikom, ovlaštena

osoba moţe, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predloţiti gradonačelniku, odnosno

pročelniku gradskog upravnog tijela sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će, u slučaju ponovnog uznemiravanja, poduzeti sve

potrebne mjere za zaštitu sluţbenika i namještenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili

njegovim poslodavcem;

- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predloţiti poduzimanje konkretnih mjera

kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

Ĉlanak 75.

Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo ocijeni da kod sluţbenika i namještenika postoji smanjena radna

sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, pročelnik upravnog tijela duţan je, uzimajući u

obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi sluţbeniku ili

namješteniku drugo radno mjesto, koje poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju

odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio rasporeĎen.

Pročelnik upravnog tijela duţan je poslove radnog mjesta prilagoditi sluţbenicima i namještenicima

iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da im osigura povoljnije uvjete rada.

7. INFORMIRANJE

Ĉlanak 76.

Pročelnik upravnog tijela duţan je sluţbenicima i namještenicima osigurati informacije koje su bitne

za socijalni poloţaj sluţbenika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utječu na socijalni poloţaj sluţbenika i namještenika;

- o rezultatima rada sluţbenika i namještenika;

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim ugovorom, ureĎuju osnovna prava i

obveze iz sluţbe, odnosno rada;

- o mjesečnim obračunima plaća sluţbenika i namještenika, uz njihov pismeni pristanak.

8. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Ĉlanak 77.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja

utvrĎenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama MeĎunarodne organizacije rada, zakonima i ovim

Pravilnikom.

Ĉlanak 78.

Gradonačelnik i pročelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba obvezuju se da svojim

djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i

pravo sluţbenika i namještenika da postanu članovi Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak gradonačelnika i pročelnika

upravnog tijela ili druge ovlaštene osobe na sluţbenike i namještenike, članove sindikata da istupe iz

sindikalne organizacije.

Ĉlanak 79.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama MeĎunarodne

organizacije rada, zakonima i ovom Pravilniku.


_______________________________________________________________________________________

9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 80.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti:

- Odluka o pravima iz sluţbe sluţbenika i namještenika gradske uprave Grada Vodica

(„Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, broj 4/03, 1/04-ispravak, 8/06, 11/06 i

12/15),

Ĉlanak 81.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u „Sluţbenom glasniku Grada Vodica“

KLASA: 023-05/15-01/04

URBROJ: 2182/04-03/01-15-1

Vodice, 14. kolovoza 2015. godine

GRADONAČELNIK

Branka Juričev-Martinčev, dipl. oec., v.r.

2.2. Poslovnik Gradonačelnika Grada Vodica

Na temelju članka 42. točke 9. Statuta Grada Vodica (“Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“ 09/09,

09/11-ispravak, 04/13, 09/13 - pročišćeni tekst i 05/15), Gradonačelnik Grada Vodica, 29. lipnja 2015.

godine, donosi

POSLOVNIK

Gradonaĉelnika Grada Vodica

Ĉlanak 1.

Ovim se Poslovnikom ureĎuje postupak donošenja akata gradonačelnika, osnivanje i rad radnih

tijela, obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova, javnost rada te druga pitanja značajna

za rad gradonačelnika Grada Vodica (u nastavku teksta: gradonačelnik).

Ĉlanak 2.

Gradonačelnik donosi opće akte za izvršavanje odluka i drugih općih akata Gradskog vijeća Grada

Vodica, druge opće akte kada je za to ovlašten posebnim propisima, te pojedinačne akte u izvršavanju

pojedinih prava i obveza.

Gradonačelnik donosi opće akte: pravilnike, naredbe, naputke, zaključke, programe, planove i druge

akte odreĎene posebnim propisima.

Gradonačelnik donosi pojedinačne akte: zaključke, suglasnosti i rješenja.

U obavljanju nadzora nad zakonitošću rada, odnosno usmjeravanja gradskih upravnih tijela koja

obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i tijela mjesne samouprave, gradonačelnik moţe donositi

instrukcije, preporuke i druge akte odreĎene propisima.

Ĉlanak 3.

Pravilnikom se razraĎuju pojedine odredbe odluka i drugih općih akata radi njihovog izvršavanja ili

osiguravanja provoĎenja.

Naredbom se radi izvršavanja pojedinih odredbi odluka i drugih općih akata nareĎuje ili zabranjuje

postupanje u odreĎenoj situaciji koja ima opće značenje.

Naputkom se, radi izvršavanja pojedinih odredbi odluka i drugih općih akata, propisuje način rada

gradskih upravnih tijela, te pravnih osoba osnovanih radi obavljanja javnih sluţbi iz samoupravnog

djelokruga.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 4.

Zaključkom se utvrĎuju prijedlozi odluka i drugih općih akata što ih donosi Gradsko vijeće,

zauzimaju se stavovi, izraţavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća i odlučuje se o drugim pitanjima iz djelokruga

gradonačelnika za koja nije predviĎeno donošenje drugog akta.

Ĉlanak 5.

Instrukcijom se nalaţe gradskim upravnim tijelima način rada i primjena odluka i drugih općih akata

iz samoupravnog djelokruga.

Preporukom se ukazuje na odreĎene probleme iz samoupravnog djelokruga te upućuje na način

njihovog rješavanja.

Ĉlanak 6.

Kad rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, gradonačelnik

donosi zaključke, suglasnosti i rješenja.

Ĉlanak 7.

Predlagati akte i poticati razmatranje odreĎenog pitanja mogu gradska upravna tijela, tijela mjesne

samouprave u Gradu Vodice, pravne osobe kojih je osnivač Grad Vodice, te druge osobe utvrĎene posebnim

propisima.

U slučaju kada predlagatelji akta nisu osobe iz stavka 1. ovoga članka, takav se nacrt akta dostavlja

nadleţnom gradskom upravnom tijelu na obradu i očitovanje.

GraĎani se mogu obraćati gradonačelniku svojim prijedlozima, mišljenjima i primjedbama i poticati

razmatranje odreĎenog pitanja i donošenja akata iz djelokruga lokalne samouprave.

Ĉlanak 8.

Nacrti akata što se upućuju gradonačelniku moraju biti izraĎeni na način i u skladu s ovim

poslovnikom.

Uz nacrte akata koji se upućuju gradonačelniku, navodi se predlagatelj, stručni nositelj izrade

materijala i razlozi zbog kojih se nacrti akata upućuju.

Gradonačelnik moţe o nacrtu akta zatraţiti mišljenja i drugih upravnih tijela, ako ta tijela nisu

nositelji izrade akta.

Ĉlanak 9.

Pročelnici upravnih tijela (u daljnjem tekstu: pročelnici) duţni su osigurati obavljanje stručnih,

administrativnih, tehničkih i drugih poslova za gradonačelnika i Kolegij Gradonačelnika.

Pročelnici upravnih tijela-nositelji izrade nacrta akata odgovorni su za obradu i izvornik akta koji

potpisuje gradonačelnik.

Pročelnici upravnih tijela brinu se o provedbi ovog poslovnika.

Zaključke Kolegija izraĎuje Tajnik Grada.

Tajnik Grada daje ispravak pogrešaka u tekstu akta, utvrĎenih na osnovi usporeĎivanja s izvornikom.

Ĉlanak 10.

Opći akti koje donosi gradonačelnik moraju biti izraĎeni na način da sadrţavaju nacrt akta u obliku u

kojem se donosi i obrazloţenje akta.

Nacrti drugih akta izraĎuju se u obliku u kojem se donose, a obrazloţenje se daje ovisno o prirodi

akta.

Nacrti akata dostavljaju se u pisanom obliku na A4 formatu stranice, osim tabelarnih i sličnih prikaza

koji se mogu dostaviti u drugom odgovarajućem formatu.

Obvezni font je Times New Roman, veličina slova 11, obostrano poravnano.

Ako nacrt akta sadrţava više stranica, obvezna je numeracija stranica.

Ĉlanak 11.

Nacrti prijedloga akata o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma (ugovor, povelja,

memorandum i sl.) o meĎusobnoj suradnji Grada Vodice s odgovarajućim lokalnim jedinicama drugih

drţava, tekst sporazuma o suradnji, ugovori ili drugi odgovarajući akti sa stranim osobama, odnosno


_______________________________________________________________________________________

meĎunarodnim organizacijama ili udruţenjima, moraju biti na hrvatskom jeziku te na sluţbenom jeziku

druge sporazumne, odnosno ugovorne strane ili na drugom jeziku prema njihovu dogovoru.

Vjerodostojnim se smatra tekst akta iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku i jeziku druge

ugovorne strane, ako je u ovjerenom prijevodu i ako je tako propisano.

Ĉlanak 12.

Nacrti akata koji imaju više od petnaest stranica moraju imati i kratki saţetak.

Nacrti prijedloga odluka i drugih općih akata koje gradonačelnik predlaţe Gradskom vijeću, moraju

se izraditi na način propisan Poslovnikom Gradskog vijeća.

Ĉlanak 13.

Nacrti akata, odnosno izvornici i po jedan primjerak prijepisa akta dostavljaju se Tajništvu Grada

pisano i u digitalnom obliku.

Ĉlanak 14.

Prije donošenja akta, gradonačelnik ocjenjuje, ovisno o prirodi akta, potrebu razmatranja akta na

Kolegiju, koji čine gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika i pročelnici.

Ĉlanak 15.

Gradonačelnik potpisuje akte uz navoĎenje svoje sluţbene oznake:

Gradonačelnik Grada Vodica

(ime i prezime).

Akti gradonačelnika ovjeravaju se pečatom gradonačelnika.

Akte Gradonačelnika, ugovore i sporazume koji su sastavni dio odluka i drugih akata supotpisuje

osoba koja je izradila navedeni dokument kao znak da su u skladu sa zakonom, te pročelnik upravnog tijela u

čijoj su nadleţnosti navedeni akti.

Ukoliko se radi o ugovorima s financijskom obvezom Grada, takve ugovore supotpisuje pročelnik

Upravnog odjela za financije i javne prihode.

Ĉlanak 16.

Opći akti i akti o imenovanjima i razrješenjima te drugi akti za koje to odredi gradonačelnik,

objavljuju se u Sluţbenom glasniku Grada Vodica.

Ĉlanak 17.

Gradonačelnik osniva radna tijela radi stručne obrade pojedinih pitanja, davanja prijedloga i

mišljenja o pojedinim pitanjima i praćenja stanja u pojedinim područjima ili za pripremu odreĎenog

materijala.

Ĉlanak 18.

Radna tijela su: povjerenstva, odbori, savjeti, vijeća, radne skupine i druga tijela.

Članovi radnih tijela imenuju se iz redova stručnih, znanstvenih te drugih osoba koje mogu

pridonijeti radu radnog tijela.

Radna tijela djeluju prema aktima o njihovom osnivanju i odredbama ovog Poslovnika.

Članovi radnih tijela imenuju se do izvršenja posla radi kojega su osnovana, a najduţe do isteka

mandata gradonačelnika.

Predsjednici i drugi članovi radnih tijela mogu, na osobni zahtjev ili u drugim slučajevima, biti

razriješeni i prije isteka vremena na koje su imenovani.

Ĉlanak 19.

Radna tijela djeluju na sjednicama.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu, predlaţe dnevni red, predsjedava i rukovodi sjednicom, te

potpisuje akte što ih donosi radno tijelo.

Radno tijelo moţe odrţati sjednicu ako prisustvuje većina članova, a odlučuje javnim glasovanjem

većinom glasova.


_______________________________________________________________________________________

Ako je predsjednik radnog tijela spriječen ili odsutan, a nije imenovan zamjenik, zamjenjuje ga član

radnog tijela kojeg on za to ovlasti.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrţi osnovne podatke o radu na sjednici, o prijedlozima iznesenim na sjednici, o

provedenoj raspravi, te o donesenim aktima.

U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Sastavni dio zapisnika su i doneseni akti.

Ĉlanak 20.

Rad gradonačelnika je javan.

O svom radu gradonačelnik izvješćuje javnost preko sredstava javnog priopćavanja, konferencije za

tisak ili na drugi prikladan način.

Javnost rada gradonačelnika ostvaruje se i objavom akata što ih donosi gradonačelnik i informacija o

aktivnostima gradonačelnika na web stranici Grada Vodica.

Ĉlanak 21.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od objave u Sluţbenom glasniku Grada Vodice.

KLASA: 023-05/15-01/03

URBROJ: 2182/04-03/01-15-1

Vodice, 29. lipnja 2015.

GRADONAĈELNIK

Branka Juriĉev-Martinĉev dipl. oec. v.r.


_______________________________________________________________________________________

2.3. Pravilnik o stipendiranju studenata Grada Vodica

Na temelju članka 42. stavka 3. točke 32. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije „ broj 09/09, 09/11-Ispravak, 04/13 i 05/15), Gradonačelnica Grada Vodica dana 29. rujna 2015.g.

donosi

P R A V I L N I K

o stipendiranju studenata Grada Vodica

Ĉlanak 1.

Ovim se Pravilnikom ureĎuju opći uvjeti, postupak i kriteriji za dodjelu stipendije Grada Vodica, te

prava i obveze korisnika stipendije.

Ĉlanak 2.

Sredstva za stipendiju osiguravaju se u proračunu Grada Vodica.

Ĉlanak 3.

Iznos stipendije utvrĎuje se u visini 700,00 kn mjesečno, izuzev studenata koji studiraju u Šibensko-

kninskoj ţupaniji, kojima se stipendija utvrĎuje u visini mjesečne studentske autobusne karte.

Ĉlanak 4.

Broj stipendija za dodjelu utvrĎuje svake godine gradonačelnik Grada Vodica, sukladno planiranim i

osiguranim proračunskim sredstvima za tekuću godinu.

II. PRAVO NA DODJELU STIPENDIJE

Ĉlanak 5.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendije imaju studenti koji ispunjavaju sljedeće opće

uvjete:

- da nisu, osim iz zdravstvenih razloga, ponavljali godinu studija,

- da su redovni studenti studija u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu i da su završili prethodne godine

studija s ukupnim prosjekom ocjena najmanje 3,50, odnosno srednju školu sa prosjekom najmanje

4,00, a u socijalnoj kategoriji najmanje 3,50

- da imaju prebivalište na području Grada Vodica najmanje 4 (četiri) zadnje godine,

- da su drţavljani Republike Hrvatske,

- za studente na sveučilišnom i stručnom studiju razine preddiplomski i diplomski da nisu stariji od

25 godina

- za studente poslijediplomskog sveučilišnog studija da nisu stariji od 30 godina

- da ne primaju neku drugu stipendiju

Ĉlanak 6.

Stipendija se dodjeljuje na temelju provedenog postupka i kriterija propisanih ovim Pravilnikom.

Iznimno se stipendija dodjeljuje i onim studentima koji na meĎunarodnim natjecanjima iz bilo kojeg

područja (športa, kulture i sličnih) ostvare osvajanje prvog mjesta, ali isključivo za akademsku godinu u

kojoj je uspjeh i ostvaren.

III. DODJELA STIPENDIJE

Ĉlanak 7.

O dodjeli stipendije Grada Vodica odlučuje i donosi odnosne odluke gradonačelnik Grada Vodica.

Ĉlanak 8.

Gradonačelnik podnosi izvješće Gradskom vijeću Grada Vodica jednom godišnje, odnosno po

potrebi i odgovoran mu je za svoj rad.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 9.

Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo obavljaju stručne sluţbe Grada Vodica.

IV. POSTUPAK DODJELE STIPENDIJE

Ĉlanak 10.

Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja.

Natječaj raspisuje gradonačelnik Grada Vodica svake godine u četvrtom kvartalu tekuće godine.

Natječaj se objavljuje na oglasnim pločama i internet stranicama Grada Vodica.

Ĉlanak 11.

Natječaj sadrţi:

- naziv tijela-osobe koja objavljuje natječaj,

- trajanje natječaja,

- naziv tijela-osobe kojoj se zahtjevi podnose,

- opće uvjete i kriterije za dodjelu stipendije,

- dokaze o ispunjavanju uvjeta za dodjelu stipendije,

- trajanje stipendije,

- rok u kojem će biti objavljeni rezultati natječaja,

- iznos i broj stipendija za dodjelu,

- prava i obveze stipendista.

Ĉlanak 12.

Kriteriji po kategorijama za utvrĎivanje liste kandidata za dodjelu stipendije studentima su:

1) kriterij uspjeha u prethodnom školovanju i izvanškolskim aktivnostima u skladu odredbama u ovome

Pravilniku;

2) kriterij socijalnog statusa i drugih socijalnih prilika uz uvjet uspješnosti u dosadašnjem školovanju u

skladu sa odredbama u ovome Pravilniku.

3) kriterij uspjeha na meĎunarodnom natjecanju (osvajanje prvog mjesta na europskim i svjetskim

prvenstvima) - stipendije se dodjeljuju izravno zaključkom gradonačelnika uz uvjet dostavljanja

potvrde o redovnom studiranju.

4) kriterij upisa na preddiplomski sveučilišni studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora - 1

stipendija se dodjeljuje izravno zaključkom gradonačelnika stipendistu sa najvećim brojem bodova

ostvarenih prema kriterijima iz točke 1) i 2) ovog članka

Kriteriji iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se za svakog studenta u bodovima i u skladu s odredbama

ovog Pravilnika, te na osnovu toga izraĎuje rang lista.

Svaki natjecatelj-student moţe se natjecati isključivo i samo po jednom kriteriju koji izabere kao povoljniji.

Ĉlanak 13.

Prema kriteriju uspjeha postignutog u prethodnom školovanju status se utvrĎuje na način i to:

a) Studenti viših godina koji već koriste stipendiju Grada Vodica, ako su imali prosjek poloţenih ispita

u prethodnoj godini najmanje 3,50, stječu pravo na daljnje korištenje stipendije po priloţenom

prosjeku ocjena.

b) Studentima prve godine (brucošima) visokog učilišta uspjeh se utvrĎuje prosječnom ocjenom općih

uspjeha srednje škole i završnog ispita mature.

Ostvareni prosjek ocjena srednje škole boduje se:

Prosjek ocjena broj bodova

4,00-4,25 60

4,26-4,50 70

4,51-4,75 80

4,76-4,90 90

4,91-5,00 100


_______________________________________________________________________________________

c) Prema kriteriju u izvanškolskim aktivnostima-plasmanu na ţupanijskom, drţavnom ili

meĎunarodnom natjecanju iz bilo kojeg područja (športa, kulture i sličnih) nastavnih i

izvannastavnih aktivnosti, ali isključivo u periodu za koji se uzima prosjek ocjena, podnositelju

prijave za dodjelu stipendije dodjeljuje se sljedeći broj bodova:

- za osvojeno jedno od prvog do petog mjesta na ţupanijskom/regionalnom natjecanju

5 bodova,

- za osvojeno jedno od prvog do petog mjesta na drţavnom natjecanju

10 bodova i

- za osvojeno jedno od prvog do desetog mjesta na meĎunarodnom natjecanju

15 bodova

Ako je podnositelj prijave na natječaju stekao uvjete iz prethodnog stavka, priznaje mu se samo

jedan, najpovoljniji rezultat.

d) Za studente viših godina visokog učilišta uspjeh se utvrĎuje prosječnom ocjenom svih poloţenih

ispita prethodnih godina, uz uvjet da nisu ponavljali ni jednu godinu.

Ostvareni prosjek ocjena viših godina visokog učilišta boduje se na način:


3,50-3,99 70

4,00-4,49 80

4,50-5,00 90

e) Prema kriteriju godine studija odnosno školovanja dodjeljuje se sljedeći broj bodova:

- za upisanu drugu godinu studija 10 bodova

- za upisanu treću godinu studija 20 bodova

- za upisanu četvrtu godinu studija 30 bodova

- za upisanu petu godinu studija 40 bodova

- za upisanu šestu godinu studija 50 bodova

Ĉlanak 14.

Prema kriteriju socijalnog statusa i drugih socijalnih prilika uz (smanjeni) uvjet uspješnosti u dosadašnjem

školovanju status se utvrĎuje na način i to:

a) Prema kriteriju socijalnih uvjeta:

- podnositelj prijave-dijete bez oba roditelja 40 bodova

- podnositelj prijave-dijete poginulog hrvatskog branitelja 30 bodova

- korisnik zajamčene minimalne naknade 25 bodova

- podnositelj prijave-invalid, dijete invalida 25 bodova

- podnositelj prijave-dijete samohranog roditelja 20 bodova

- prihod po članu zajedničkog obiteljskog kućanstva od 500,00 do 800,00 kuna 20 bodova

- prihod po članu zajedničkog obiteljskog kućanstva od 800,00 do 1.100,00 kuna 15 bodova

- prihod po članu zajedničkog obiteljskog kućanstva od 1.100,00 do 1.400,00 kuna 10 bodova

- podnositelj prijave iz obitelji s troje i više malodobne djece 10 bodova

- za svakog člana obitelji-studenta koji se nalazi na studiranju, osim podnositelja

prijave, a ne prima stipendiju 10 bodova



Za studente viših godina koji već koriste stipendiju Grada Vodica, ako su imali prosjek poloţenih

ispita u prethodnoj godini najmanje 3,50, stječu pravo na daljnje korištenje stipendije prema kriteriju uspjeha

postignutog u prethodnom školovanju.

b) Za studente prve godine visokog učilišta uspjeh se utvrĎuje prosječnom ocjenom općih uspjeha

srednje škole i završnog ispita mature.

Ostvareni prosjek ocjena srednje škole boduje se:


_______________________________________________________________________________________


3,50-3,99 50

4,00-4,25 60

4,26-4,50 70

4,51-4,75 80

4,76-4,90 90

4,91-5,00 100

c) Za studente viših godina visokog učilišta uspjeh se utvrĎuje prosječnom ocjenom svih poloţenih

ispita prethodnih godina, uz uvjet da nisu ponavljali ni jednu godinu.

Ostvareni prosjek ocjena viših godina visokog učilišta boduje se:


3,50-3,99 70

4,00-4,49 80

4,50-5,00 90

d) Prema kriteriju godine studija odnosno školovanja dodjeljuje se sljedeći broj bodova:

- za upisanu drugu godinu studija 10 bodova

- za upisanu treću godinu studija 20 bodova

- za upisanu četvrtu godinu studija 30 bodova

- za upisanu petu godinu studija 40 bodova

- za upisanu šestu godinu studija 50 bodova

e) Prema kriteriju plasmana na ţupanijskom, drţavnom ili meĎunarodnom natjecanju iz bilo kojeg

područja (športa, kulture i sličnih) nastavnih i izvannastavnih aktivnosti podnositelju prijave za

dodjelu stipendije dodjeljuje se sljedeći broj bodova:

- za osvojeno jedno od prvog do petog mjesta na ţupanijskom/regionalnom natjecanju

- 5 bodova,

- za osvojeno jedno od prvog do petog mjesta na drţavnom natjecanju

- 10 bodova,

- za osvojeno jedno od prvog do desetog mjesta na meĎunarodnom natjecanju

- 15 bodova



Ĉlanak 15.

U trenutku raspisivanja natječaja dodatno će se bodovati sa 20 bodova deficitarna zanimanja na

području Šibensko-kninske ţupanije i to temeljem sluţbene statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

područne sluţbe Šibenik.

Ĉlanak 16

Ukoliko dva ili više kandidata imaju jednak broj bodova njihovo meĎusobno rangiranje obavlja se na

temelju uspješnosti iskazane na dvije decimale tj. za svaki traţeni razred izračunava se prosječna ocjena na

dva decimalna mjesta.

Ĉlanak 17.

Ako je u/po nekoj od navedenih kategorija/kriterija iz članka 13.-15. ovoga Pravilnika broj

dodijeljenih stipendija manji od broja stipendija raspisanih natječajem, bit će za utvrĎenu razliku proširen

broj stipendija u/po drugim kategorijama/kriterijima.

Ĉlanak 18.

Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendije objavljuje se na oglasnim pločama i Internet

stranicama Grada Vodica u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.


_______________________________________________________________________________________

U roku od 8 dana od dana objavljivanja prijedloga liste kandidata svaki kandidat moţe podnijeti

pismeni prigovor na prijedlog liste.

Gradonačelnik Grada Vodica je duţan donijeti odluku o prigovoru u roku od 15 dana od dana isteka

roka za prigovor.

Odluka o prigovoru je konačna.

V. NAĈIN I UVJETI KORIŠTENJA STIPENDIJE

Ĉlanak 19.

Na temelju odluke (rang liste) o dodjeli stipendije, gradonačelnik Grada Vodica i stipendist potpisuju

ugovor o korištenju stipendije.

Ugovor o korištenju stipendije sadrţi:

- ime, odnosno naziv ugovornih strana,

- naziv fakulteta za koji je odobrena stipendija,

- iznos stipendije,

- vrijeme za koje se stipendija dodjeljuje,

- obvezu zaposlenja,

- obvezu prijave studenta o završetku studija (najkasnije u roku 30 dana od završetka)

- način i uvjete vraćanja stipendije u slučaju neispunjavanja obveza iz ugovora,

- druga prava i obveze ugovornih strana.

Ĉlanak 20.

Stipendija se dodjeljuje na početku akademske godine za 9 1/2 mjeseci.

Ĉlanak 21.

Stipendija se isplaćuje korisnicima na početku tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Ĉlanak 22.

Korisnici stipendije mogu nastaviti s korištenjem stipendije do kraja redovnog studija pod uvjetom

da akademsku godinu za koju su stipendirani završe s prosjekom ocjena najmanje 3,50, uz predočenje

dokaza za svaku slijedeću godinu.

Ĉlanak 23.

Nakon završenog školovanja korisnici stipendije su obvezni zaposliti se na području Grada Vodica, u

skladu s ugovorom iz članka 19. ovoga Pravilnika.

Korisnik stipendije moţe prihvatiti zaposlenje i na području Šibensko-kninske ţupanije ili području

Republike Hrvatske, čime se oslobaĎa obveze iz stavka 1. ovoga članka jedino pod uvjetom da se iz

opravdanih razloga nije mogao zaposliti na području Grada Vodica.

Ĉlanak 24.

Stipendist je duţan vratiti primljen iznos stipendije ako:

odbije ponuĎeno zaposlenje sukladno članku 23. ovoga Pravilnika,

jednostrano raskine radni odnos prije proteka roka utvrĎenog ugovorom iz članka 19. ovoga Pravilnika,

bez opravdanog razloga i u roku ne dostavi podatke o tijeku školovanja i o zaposlenju.

Ĉlanak 25.

Obveza zaposlenja iz članka 23. ovoga Pravilnika odgaĎa se do završetka obrazovanja ako korisnik

stipendije, uz prethodno odobrenje davatelja stipendije, nastavlja obrazovanje u tuzemstvu ili inozemstvu

prema programu za koji je primao stipendiju.

Ĉlanak 26.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaţiti Pravilnik o o stipendiranju studenata Grada

Vodica (“Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije” broj: 2/14 ).


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 27.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u «Sluţbenom glasniku Grada Vodica».

KLASA: 604-02/15-01/01

UR.BROJ: 2182/04-03/01-15-1


GRADONAĈELNICA

Branka Juriĉev Martinĉev, dipl .oec., v.r.

2.4. Odluka o oročavanju raspoloţivih sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. g.

Na temelju članka 62. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 87/08 i 136/12) i članka 42.

točka 8. Statuta Grada Vodica (»Sluţbene vjesnik Šibensko-kninske ţupanije« broj 9/09, 9/10-ispravak i

4/13, 9/13- pročišćeni tekst i 05/15), Gradonačelnica Grada Vodica, donosi

ODLUKU

o oroĉavanju raspoloţivih sredstava

proraĉuna Grada Vodica za 2015. g.

Ĉlanak 1.

Slobodna novčana sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. godinu oročavaju se kod Partner

banke d.d. Zagreb u iznosu od 2.000,000.00 kn (slovima: dva milijuna kuna) sukladno prijedlogu Ugovora

o oročenom depozitu Broj: 885-48-001372 od 25. 08. 2015. godine na rok od 6 mjeseci od dana uplate na

račun banke, uz visinu kamatne stope od 3.25 % godišnje-promjenjiva.

Ĉlanak 2.

Ova Odluka će se objaviti u Sluţbenom glasniku Grada Vodica.

KLASA: 450-01/15-01/01

UR.BROJ: 2182/04-03/03-15-5

Vodice, 27. 08. 2015. godine

GRADONAĈELNIK

Branka Juriĉev Martinĉev, dipl. oec., v.r.


_______________________________________________________________________________________

2.5.

Odluka o oročavanju raspoloţivih sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. g. Na temelju članka 62. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 87/08 i 136/12) i članka 42.

točka 8. Statuta Grada Vodica (»Sluţbene vjesnik Šibensko-kninske ţupanije« broj 9/09, 9/10-ispravak i

4/13, 9/13- pročišćeni tekst i 05/15), Gradonačelnica Grada Vodica, donosi

ODLUKU

o oroĉavanju raspoloţivih sredstava

proraĉuna Grada Vodica za 2015. g.

Ĉlanak 1.

Slobodna novčana sredstava proračuna Grada Vodica za 2015. godinu oročavaju se kod Partner

banke d.d. Zagreb u iznosu od 3.000,000.00 kn (slovima: tri milijuna kuna) sukladno prijedlogu Ugovora o

oročenom depozitu Broj: 885-48-001388 od 21. 09. 2015. godine na rok od 6 mjeseci od dana uplate na

račun banke, uz visinu kamatne stope od 3.25 % godišnje.

Ĉlanak 2.

Ova Odluka će se objaviti u Sluţbenom glasniku Grada Vodica.

KLASA: 450-01/15-01/01

URBROJ: 2182/04-03/03-15-6


GRADONAĈELNIK

Branka Juriĉev Martinĉev, dipl. oec.,v.r.

2.6. Rješenje o imenovanju zamjenika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Vodica

Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o vatrogastvu („Narodne novine“, broj 106/99, 117/01,

36/02,96/03,174/04,38/09 i 80/10), članka 42. točka 13. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-

kninske ţupanije“, broj 09/09, 9/11-ispravak, 4/13, 9/13- pročišćeni tekst i 5/15) i članka 19. Statuta Javne

vatrogasne postrojbe Grada Vodica ( broj: 02/11 od dana 06. 10. 2011. godine i 3/11- ispravak od dana 03.

05. 2012. godine) na prijedlog Upravnog vijeća, Gradonačelnik Grada Vodica 13. 08. 2015. godine donors

RJEŠENJE

o imenovanju zamjenika zapovjednika

Javne vatrogasne postrojbe Grada Vodica

I.

ZDENKO JURIČEV – MARTINČEV, iz Vodica, Magistrala 45, imenuje se za zamjenika zapovjednika

Javne vatrogasne postrojbe Grada Vodica, na period od 4 godine.

II.

Ovo Rješenje objavit će se u „Sluţbenom glasniku Grada Vodica“

KLASA: 080-03/15-01/01

URBROJ: 2182/04-03/01-15-2


GRADONAĈELNIK

Branka Juriĉev Martinĉev, dipl. oec., v.r.


_______________________________________________________________________________________

2.7. Zaključak o visini sufinanciranja cijene vrtića drugih osnivača

Na temelju članka 42. točka 35. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije“ broj 9/09, 09/11-ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15) i članka 5. Odluke o uvjetima i

načinu sufinanciranja cijene programa predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima drugih osnivača

(„Sluţbeni glasnik Grada Vodica“ broj 03/15) Gradonačelnik Grada Vodica dana 15. rujna 2015. godine

donosi

Z A K L J U Ĉ A K

o visini sufinanciranja cijene vrtića drugih osnivaĉa

Grad Vodice sufinancira cijenu programa predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima

drugih osnivača u iznosu od 60% od ukupne cijene vrtića.

Sredstva iz točke 1. ovog Zaključka biti će isplaćena na teret sredstava Proračuna Grada Vodica –

Sufinanciranje korištenja usluga predškolskog odgoja u drugim dječjim vrtićima, proračunska pozicija

R0287.

Ovaj Zaključak će se objaviti u Sluţbenom glasniku Grada Vodica.

KLASA: 402-07/15-01/12

URBROJ: 2182/04-03/03-15-2


GRADONAĈELNIK

Branka Juriĉev-Martinĉev, dipl. oec., v.r.

2.8. Zaključak o utvrĎivanju konačnog prijedloga III. izmjena i dopuna Prostornog plana ureĎenja Grada Vodica

Na temelju članka 105. stavka 3. Zakona o prostornom ureĎenju (Narodne novine, br. 153/13) i

članka 42. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, br. 9/09., 9/11.-ispravak,

4/13 i 9/13-pročišćeni tekst), Gradonačelnica Grada Vodica donosi:

Z A K L J U Ĉ A K

O

UTVRĐIVANJU KONAĈNOG PRIJEDLOGA III. IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VODICA

I.

Usvaja se izvješće o javnoj raspravi i Nacrt konačnog prijedloga koji je izradilo TD-o „Geoprojekt“

d.d. iz Splita i utvrĎuje se Konačni prijedlog III. izmjena i dopuna Prostornog plana ureĎenja Grada Vodica

(dalje u tekstu: III. IDPPU Grada Vodica).

II.

Konačni prijedlog III. Izmjena i dopuna PPU Grada Vodica dostavit će se Ministarstvu graditeljstva i

prostornog ureĎenja radi pribavljanja odnosne Suglasnosti, kao i Javnoj ustanovi zavodu za prostorno

ureĎenje Šibensko-kninske ţupanije, radi pribavljanja odnosnog Mišljenja.

Nakon dobivene Suglasnosti iz stavka 1. ove glave Zaključka, Konačni prijedlog upućuje se

Gradskom vijeću Grada Vodica na donošenje.


_______________________________________________________________________________________

III.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Sluţbenom glasniku Grada

Vodica“.

KLASA: 350-02/15-01/26

URBROJ: 2182/04-04/01-15-25

Vodice, 23. rujna 2015. godine.

GRADONAĈELNICA

Branka Juriĉev Martinĉev, dipl. oec.,v. r.


_______________________________________________________________________________________

3. ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK I PROPISE

3.1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima

Na temelju članka 30. Statuta Grada Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, broj

09/09, 09/11-ispravak, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst i 05/15), članka 19. Poslovnika Gradskog vijeća Grada

Vodica („Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske ţupanije“, broj 12/09, 04/13, 09/13-pročišćeni tekst, 07/14 i

05/15), a u svezi s člankom 113. Zakona o prostornom ureĎenju („Narodne novine 153/13), Gradsko vijeće

Grada Vodica putem Odbora za Statut, Poslovnik i propise, na sjednici odrţanoj 01. listopada 2015. godine,

utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima, koja se

sastoji od tekstualnog (Odredbe za provoĎenje) i grafičkog dijela.

Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima obuhvaća:

1. Odluku o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima („Sluţbeni vjesnik

Šibensko-kninske ţupanije“, broj 10/08), koja se sastoji od tekstualnog (Odredbe za provoĎenje) i

grafičkog dijela,

2. Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima

(„Sluţbeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15), koja se sastoji od tekstualnog (Odredbe za

provoĎenje) i grafičkog dijela, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Slijedom odredbi članka 113. Zakona o prostornom ureĎenju („Narodne novine“, broj 153/13) utvrĎuje se da

se:

1. Pročišćeni tekst (Odredbe za provoĎenje) Odluke o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja

Vodice i Srima objavljuje jer se Odlukom o donošenju I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana

ureĎenja naselja Vodice i Srima mijenjaju provedbene odredbe.

2. Pročišćeni grafički dijelovi Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima sadrţani u elaboratu

I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima iz Odluke o donošenju I.

izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima, nisu predmet ove objave, te

je grafika uz/iz I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima sastavni dio

ovog pročišćenog teksta Odluke o donošenju Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima).

ODLUKA O DONOŠENJU

URBANISTIĈKOG PLANA

UREĐENJA NASELJA VODICE I SRIMA

(proĉišćeni tekst)

OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan ureĎenja naselja Vodice i Srima (u daljnjem tekstu: Plan) kojim su

obuhvaćena graĎevinska područja navedenih naselja s pripadajućim akvatorijem, graĎevinska područja

gospodarskih zona (proizvodna zona Mličevac, poslovna zona Kuljače, ugostiteljskoturističke zone Bristak-

dio, Punta, Olympia-Imperijal i Hacijenda), graĎevinska područja športsko-rekreacijskih zona Bristak, Blata

i Račice, te izdvojena graĎevinska područja naselja vjerske namjene u istočnoj Srimi i juţno od Hacijende.

Planom je obuhvaćena površina od oko 712 ha u koju je uračunat i pripadajući akvatorij.

Ĉlanak 2.

(1) Planom su iskazane sve zajedničke potrebe, razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice i

odredbe za ureĎivanje i zaštitu prostora naselja Vodica i Srime. Planom je dana ocjena stanja, temeljem koje

su utvrĎeni ciljevi prostornog ureĎenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja

prostorno-gospodarskih struktura naselja, te utvrĎena koncepcija njihovog budućeg prostornog ureĎenja.

Temeljem usvojene koncepcije, kroz program gradnje i ureĎenja prostora utvrĎeni su osnovni uvjeti


_______________________________________________________________________________________

korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja, te javna i komunalna infrastrukturna mreţa kao i

planski odnosi namjena prostora.

Ĉlanak 3.

(1) Predloţenim programom gradnje i ureĎenja prostora predviĎena je izgradnja dosad neizgraĎenih

površina, upotpunjavanje izgradnjom djelomično izgraĎenih zona, te sanacija, odrţavanje, ureĎivanje i

rekonstrukcija izgraĎenih dijelova naselja.

(2) Najveći dio planirane izgradnje namijenjen je stanovanju unutar mješovitih zona. Obzirom na veliki

značaj turističke djelatnosti na ovome prostoru unutar mješovitih zona planiran je smještaj pratećih sadrţaja

kako stalnom, tako i povremenom stanovanju. Stoga je osnovna stambena namjena nadopunjena

ugostiteljskim, manjim poslovnim (trgovine, uredi, usluge), športsko rekreacijskim, te javnim i društvenim

djelatnostima, kako bi se omogućila kvalitetnija organizacija ţivota i kvalitetnija turistička ponuda u

komplementarnom smještaju (apartmani). Prateće sadrţaje je predviĎeno realizirati u skladu s mjerama

zaštite okoliša u smislu zaštite od prekomjerne buke, zagaĎenja zraka, vibracija, opasnosti od eksplozija i

poţara i sl.

(3) Uz stambenu izgradnju u zonama mješovitih namjena, Planom su odreĎeni i prostori iskljuĉive

stambene namjene kao prostori mirnog stanovanja sa značajnijim zelenim površinama smještenim kako

unutar samih graĎevnih čestica velikih površina, tako i unutar javnih površina (ulični koridori – aleje, javni

park). Planom je odreĎeno više ovakvih zona. Najveća takva zona smještena je u sjevernom dijelu Vodica

izmeĎu Zatonske ulice i športskorekreacijske zone Račice, dok se jedna manja zona nalazi na području

Kuljača i druga u sjevernom dijelu Srime na Bamborovcima.

(4) Stambena izgradnja izvan područja povijesne graditeljske cjeline Vodica i njezine kontaktne zone

planirana je s najvećom dozvoljenom neto gustoćom stanovanja od 200 m2 površine graĎevne

čestice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za obiteljski način gradnje (1-4 SJ), odnosno 125 m2 površine

graĎevne čestice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za višestambeni način gradnje (5 i više SJ).

(5) Analizirajući neizgraĎene graĎevne čestice unutar dovršenih i preteţito dovršenih dijelova naselja

utvrĎeno je da je na tom zemljištu sukladno uvjetima i načinu gradnje odreĎenima ovim Planom moguće

izgraditi 2.600 SJ sa oko 6.500 korisnika. Na neizgraĎenim dijelovima naselja uz planirani obiteljski tip

izgradnje od 200 m2 / SJ, dobiva se mogućnost za izgradnju novih 5.400 SJ, dok uz višestambeni tip

izgradnje od 125 m2 / SJ, dobiva se mogućnost za izgradnju novih 8.640 SJ. Realno je očekivati mješoviti tip

izgradnje, iz čega proizlazi da je na neizgraĎenim dijelovima naselja moguće smjestiti pribliţno 7.000 SJ sa

17.500 korisnika. Dakle,uz postojećih 4.600 stambenih jedinica, na prostoru Vodica i Srime moguće je

smjestiti još 2.600 + 7.000 = 9.600 novih stambenih jedinica, što zajedno iznosi 14.200 SJ, odnosno 35.500

korisnika.

(6) Predloţenim programom stambene izgradnje potrebno je prvo popuniti Planom utvrĎene dovršene i

preteţito dovršene dijelove naselja, a tek onda krenuti sa planskom izgradnjom nedovršenih dijelova naselja.

Planska izgradnja će se temeljiti na prethodno ureĊenom i komunalno opremljenom graĊevinskom

zemljištu, što će značiti da neće biti izdavanja lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima gradnje za

stambenu izgradnju na novoplaniranim urbanim prostorima (prostori nove regulacije) bez prethodno

utvrĎene trase uličnog koridora utvrĎenog ovim Planom. Time će se spriječiti daljnje nekontrolirano širenje

naselja i preveliki troškovi na prometnom i komunalnom opremanju tako neracionalno upotrebljenog

graĎevinskog zemljišta. Na taj način, na prostorima nove regulacije jedinica lokalne samouprave će u

potpunosti kontrolirati tempo i smjerove daljnje izgradnje u ovisnosti o mogućnostima otkupa zemljišta za

prometnu i komunalnu infrastrukturu, te njegovog komunalnog opremanja.

(7) Gospodarski sadrţaji na području obuhvata ovoga Plana smješteni su kako u posebnim zonama, tako i

unutar površina mješovitih namjena uz preteţitu stambenu izgradnju. U središtima naselja odnosno

središtima pojedinih prostornih cjelina i duţ obale predviĎena je veća koncentracija poslovnih sadrţaja uz

prateće stanovanje. Unutar površina mješovitih namjena predviĎen je smještaj manjih gospodarskih

subjekata koji neće narušavati ţivot i turistčku djelatnost stambenog susjedstva, već će ga upotpunjavati


_______________________________________________________________________________________

(restorani, manje usluţne djelatnosti, hoteli, pansioni, prenočišta i kampovi - do 50, odnosno 80 leţaja i sl.).

Smještaj većih gospodarskih subjekata predviĎen je unutar za to posebno utvrĎenih zona gospodarskih

namjena. Tako su utvrĎene zone ugostiteljsko tursitičke, proizvodno-poslovne i poslovne namjene.

(8) Uz postojeće hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal planirana je nova hotelska zona na Bristaku.

Najveći dozvoljeni kapacitet ove zone iznosi 900 leţaja. Planom je omogućena realizacija zone kao dvije

odvojene cjeline. Unutar postojećih hotelskih zona omogućava se rekonstrukcija postojećih hotelskih

graĎevina kako bi se postigla njihova veća kategorija, ali bez mogućnosti povećanja broja leţaja. Postojeći

kamp u zoni Olympia-Imperijal, predviĎen je za prenamjenu u prateće športsko-rekreacijske i sl. sadrţaje

postojećem hotelskom kompleksu.

(9) Kao posebna zona izdvojena od ostalog dijela naselja utvrĎena je zona zabavnog centra, gdje je

predviĎen smještaj disco kluba i sličnih sadrţaja. Ova je zona obrubljena zelenilom i nalazi se neposredno uz

sjeveroistočni ulaz u Vodice. Uz ovu zonu predviĎeno je veće javno parkiralište.

(10) Najznačajnije gospodarske zone smještene su uz tranzitnu prometnicu uz buduća čvorišta ulične mreţe

sa tom prometnicom. Tako je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Vodica smještena gospodarska zona

Mličevac, a na drugom sjeveroistočnom dijelu Vodica zona Kuljače. Ovako smještene zone omogućuju

teretnom prometu olakšani pristup, bez da se taj promet uvlači dublje u naselje i opterećuje u najvećem dijelu

neadekvatnu uličnu mreţu.

(11) Zona Mliĉevac je najveća gospodarska zona planirana za smještaj proizvodnih i poslovnih sadrţaja na

način da se proizvodni sadrţaji smještaju zapadnije od ulice Put Gaćeleza i planirane tzv. zapadne obilaznice

Vodica, a poslovni sadrţaji unutar cijele zone. Tako poslovni sadrţaji odvajaju proizvodne sadrţaje od

dijelova naselja namijenjenih preteţito stambenoj izgradnji. Neposredno uz stambenu namjenu, smještaju se

poslovni sadrţaji usluţnih i trgovačkih dijelatnosti, dok se komunalno-servisne djelatnosti smještaju po

dubini zone, prema proizvodnim i uz proizvodne sadrţaje. Uz postojećih 20-ak gospodarskih subjekata u

zoni Mličevac je moguće smjestiti još takvih 158 manjih subjekata s prosječnom veličinom graĎevne čestice

jednakom ili nešto većom od 2.000 m2 ili 15-ak većih subjekata s prosječnom veličinom graĎevne čestice

jednakoj kazeti.

(12) Zona Kuljaĉe do sada u potpunosti neizgraĎena, predviĎena je za smještaj svih vrsta poslovnih

djelatnosti. Kapacitet zone iznosi 29 manjih subjekata s prosječnom veličinom graĎevne čestice jednakom ili

nešto većom od 2.000 m2 ili 4 veća subjekta s prosječnom veličinom graĎevne čestice jednakoj kazeti.

(13) Uz ove dvije gospodarske zone značajnija je poslovna zona Raĉice smještena na glavnoj mjesnoj ulici s

kapacitetom od 12-ak manjih subjekata s prosječnom veličinom graĎevne čestice jednakom ili nešto većom

od 2.000 m2 ili od 1 većeg subjekta s veličinom graĎevne čestice jednakoj kazeti/zoni.

(14) Unutar površina s preteţito stambenom izgradnjom nalazi se još nekoliko manjih poslovnih zona s

trgovačkim i usluţnim djelatnostima. Unutar tih zona smještene su već postojeće poslovne graĎevine koje je

moguće rekonstruirati.

(15) Uz postojeće javne i društvene sadrţaje koji su najvećim dijelom smješteni u središnjem dijelu

naselja, Planom su predviĎeni takvi sadrţaji kako unutar mješovitih namjena, tako i unutar posebnih zona.

Obzirom na predviĎeni porast broja stanovnika Planom je bilo potrebno rezervirati prostore za smještaj

budućih graĎevina osnovnih (područnih) škola, srednje škole i dječjih ustanova. Tako su rezervirane dvije

lokacije za smještaj novih škola sa dječjim ustanovama, te dvije lokacije za smještaj dječjih ustanova. Jedna

škola sa dječjom ustanovom se nalazi u sjevernom dijelu Vodica (P=19.860 m2 ), a druga sa dječjom

ustanovom u Srimi (P=16.030 m2 ). Prva pokriva područje sjevernog dijela i dijela istočnog dijela Vodica,

druga istočni dio Vodica i Srimu, a postojeća škola (P=12.230 m2 ) bi pokrivala zapadno i središnje područje

Vodica. Na području Dočina planiran je smještaj graĎevine srednje škole. Planom su takoĎer odreĎene tri

lokacije za smještaj novih pastoralnih centara i crkava. Dvije su u području Stablinci-Kuljače, a jedna je na

krajnjem jugoistočnom dijelu Srime.


_______________________________________________________________________________________

(16) Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu i drugih uvjeta za razvijanje športskih aktivnosti,

rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stalnog i povremenog stanovništva predviĎene su športsko

rekreacijske površine. Izgradnjom novih športskih i rekreativnih objekata (igrališta i graĎevina) uz one

postojeće obuhvatila bi se djelatnost športskih udruga, organiziranje i odrţavanje športskih natjecanja i

priredbi, te obavljanje stručnih poslova u športu. Najveći dio ovih površina koristit će se najintenzivnije

tijekom turističke sezone, te je prema turističkim potrebama i odreĎen smještaj i površina športsko

rekreacijskih zona. Osim predviĎenih športskorekreacijskih sadrţaja kao pratećih sadrţaja hotelskih

kompleksa i stambene izgradnje, Planom je predviĎen smještaj značajnijih športsko rekreacijskih sadrţaja u

dva veća športsko rekreacijska centra. Jedan je na području Bristaka, a drugi u području Račica. Uz sve vrste

športskih graĎevina i igrališta unutar ovih zona omogućen je i smještaj po jednog hotela-lječilišta sa

najvećim mogućim kapacitetom od 80 leţaja.

(17) Uz već ureĎene kupališne zone, marine i luke, predviĎeno je ureĎenje obale kao ureĎenih kupališta

(plaţa) na način da će se odabrati rješenje ureĎenja plaţa kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri zadrţati

prirodno stanje morskog dna u kontaktu s obalom, tako da se nasipavanje obale i morskog dna ograniči samo

na one prostore, gdje je to nuţno u odnosu na potrebe korisnika prostora i prirodne karakteristike terena.

TakoĎer, je predviĎeno ureĎenje morskih luka za plovila stalnog i povremenog stanovništva, športskih,

turističkih i ribarskih brodica lociranih u Srimi, Lovetovu i u akvatoriju Vodica.

(18) Unutar izgraĎene strukture naselja predviĎene su javne zelene površine kao javni parkovi. Planirana je

jedna značajnija javna parkovna površina uz lokaciju buduće osnovne (područne) škole i dječje ustanove u

sjevernom dijelu naselja Vodica, gdje tvori zajedno s tim javnim društvenim funkcijama središte tog dijela

naselja. TakoĎer, značajne slobodne površine (negradive) odreĎene su za zaštitno zelenilo, a to se

prvenstveno odnosi na zaštitu mješovitih preteţito stambenih zona prema sjevernoj obilaznici. U zaštitno

zelenilo ubrajaju se i negradive površine (površine izvan graĎevinskog područja) koje se zadrţavaju kao dio

prirodnog krajobraza u naselju, a nalaze se u krajnjem istočnom dijelu Vodica, te krajnjem jugoistočnom

dijelu Srime. Za napomenuti je da se unutar športsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih zona predviĎaju

znatne zelene površine koje će se hortikulturno urediti kao javne parkovne površine. No, sam raspored

zelenih površina je neujednačen iz razloga što je vrlo teško bilo ostvariti takve površine unutar dovršenih i

preteţito dovršenih dijelova naselja.

(19) Na prostoru Pudarica smješteno je Vodičko groblje, kome je namjenjena uloga središnjeg gradskog

groblja. Ovim Planom obuhvaćeno je samo ovo groblje obzirom da se Srimsko groblje nalazi izvan obuhvata

Plana. Ukupna potrebna površina groblja za područje obuhvata odreĎena je prema normativu od 0,4 ha na

1.000 stanovnika i iznosi od 3,4 do 3,6 ha. Obzirom da će se u buduće koristiti i groblja u Tribunju i Srimi,

predviĎeno proširenje groblja u Vodicama zadovoljavat će potrebe ukopa i za postplansko razdoblje.

(20) Prostornim planovima širih područja utvrĎena je obveza izmještanja dijela drţavne ceste br. 8 -

Jadranske magistrale iz naselja Vodica, tako da planirana dionica te ceste tvori buduću obilaznicu Vodica.

Ovim Planom je to prihvaćeno na način da je prometnica prikazana načelno najvećim dijelom izvan

obuhvata Plana. Naime, konačna trasa obilaznice bit će utvrĎena idejnim projektom, te je ovim Planom

utvrĎena juţna granica njezinog planskog koridora, koja ujedno predstavlja i samu granicu obuhvata Plana.

U sagledavanju kopnenog promnetnog sustava naselja, ova cesta ima tranzitni karakter, te samo tangira

prostor obuhvata Plana. Dio drţavne ceste kroz naselje time će postati cestom niţeg ranga (ţupanijska cesta).

(21) Osnovna uliĉna mreţa naselja povezana je na gradski, ţupanijski i drţavni prometni sustav preko

navedene tranzitne prometnice u tri točke. Prva je na krajnjem sjeverozapadu od strane Zadra, druga je na

pravcu «autocesta-čvorište Pirovac – Okit – Vodice» i treća u zoni Kujača od strane Šibenika. Obzirom na

značaj, uličnu mreţu naselja čine glavne mjesne ulice, glavne sabirnice, sabirnice, servisne i stambene ulice,

kolno-pješačke ulice, te kolno-pješačke i pješačke površine. Ulična mreţa naselja utvrĎena je uličnim

koridorima unutar kojih je uz smještaj ulica i pratećih prometnih objekata predviĎen i smještaj parkirališta,

autobusnih stajališta, pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih površina i sl. Širine uličnih koridora

odreĎene su karakterističnim poprečnim profilima na način da se u neizgraĎenim dijelovima naselja

najmanja obvezatno poštuje utvrĎena najmanja dozvoljena širina. U dovršenim i preteţito dovršenim


_______________________________________________________________________________________

dijelovima naselja, prikazane širine uličnih koridora bilo bi poţeljno ostvariti prilikom njihove

rekonstrukcije.

(22) UreĊenje duţobalne šetnice predviĎeno je duţ cijele obale unutar područja obuhvata čime bi se

povezali svi sadrţaji uz obalu i neposredno u zaleĎu (kupališta, športsko-rekreacijske, ugostiteljsko turističke

i javne zelene površine, povijesna graditeljska cjelina Vodica). Uz pješake, predviĎeno je da obalnu šetnicu

koriste turistička (el. vlak), dostavna i interventna vozila, te biciklisti.

(23) Obzirom na problem prometa u mirovanju u turističkoj sezoni, javne parkirališne površine su mahom

locirane u blizini kupališta i središta naselja, gdje je iskazana njihova najveća potreba.

(24) Javni gradski prijevoz odvija se autobusnim linijama. Razmještaj autobusnih stajališta meĎumjesnih

autobusnih linija (Šibenik-SrimaVodice-Tribunj-Murter) predviĎen je na sabirnim i glavnim mjesnim

ulicama na lokacijama koje imaju dobru vezu sa središtima naselja, te ugostiteljsko turističkim zonama.

Planom je predviĎeno izmještanje autobusnog kolodvora iz uţeg središnjeg dijela Vodica na lokaciju uz

glavnu mjesnu ulicu, sadašnju jadransku magistralu.

(25) Površine unutar kojih se omogućuje smještaj planiranih benzinskih postaja utvrĎene su u zoni

istočnog planiranog raskriţja glavne mjesne ulice i tranzitne prometnice unutar zaštitnih zelenih površina, te

površina infrastrukturnih sustava i poslovne namjene.

(26) Sukladno predviĎenom porastu ukupnog broja korisnika ovoga prostora, stvara se i potreba za

smještajem većeg broja vezova za plovila. Kako bi se u akvatoriju Vodica (potez izmeĎu zona Punte i

Olympia-Imperijal) omogućio smještaj luke otvorene za javni promet, luke nautičkog turizma – marine i

privezišta, planirano je prestrukturiranje akvatorija na slijedeći način:

- Luka nautičkog turizma se djelomično izmješta tako da ostaje unutar postojećih kapaciteta od 415

vezova, dok će se njezin zapadni dio uz obalu prenamjeniti u športsku luku predviĎenu za smještaj

športskih plovila.

- Postojeća lučica u uvali V. Vrulje planirana je kao športska luka koja se proširuje duţ Šetališta I.

Maţuranića.

- Akvatorij središnjeg dijela luke Vodice ispred Obale Matice hrvatske prenamjenjuje se u športsku

luku.

- Akvatorij ispred Obale V. Nazora predviĎen je za smještaj luke otvorene za javni promet, te za

smještaj javnog parkirališta koje će se realizirati nasipavanjem mora.

(27) Osim lučkog područja u akvatoriju Vodica, predviĎena su i dva luĉka podruĉja u akvatoriju Srime. U

uvali Lovetovo planirana je športska luka, tako da se postojeća lučica rekonstruira i proširi. U uvali Vrulje u

središtu Srime, predviĎeno je lučko područje unutar kojeg će biti smještena luka nautičkog turizma - marina

kapaciteta od najviše 40 vezova, te športska luka.

(28) U razvoju javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja,

povećanja kapaciteta mreţa i uvoĎenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U

skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, na području

Plana, predviĎena je izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja smještanjem antena na antenske

stupove i/ili na krovne prihvate.

(29) Planirana plinopskrba Vodica i Srime temelji se na Studiji i idejnom projektu plinskog sustava grada

Vodica u kojem su razmatrana priobalna naselja Tribunj, Vodice i Srima. Plinski distributivni sustav Vodica

i Srime napajat će se iz mješališta, odnosno planirane mjerno-regulacijske stanice smještene na samom ulazu

u Vodice iz smjera Okita ili u gospodarskoj zoni Mličevac. Osnovu distribucijske plinopskrbne mreţe naselja

činio bi plinovod poloţen u koridoru ulice Put Gaćeleza, a od Magistrale bi se dalje račvao na dvije strane.

Jedan plinovod bi išao u koridoru ulice 1. primorske čete i G.A.Kukure prema Tribunju sa odvojkom prema

središtu Vodica, a drugi u koridoru Magistrale i dalje ulicama L.A.Kabalera-Put V.Lisinskog-Srima I. sa


_______________________________________________________________________________________

odvojkom prema Artini. Na ove značajnije plinovode veţu se ostali cjevovodi plinoopskrbne distribucijske

mreţe.

(30) Sukladno predviĎenoj izgradnji, proizlazi potreba za realizacijom novog transformatorskog

postrojenja 30/20(10) kV u dvije etape. Lokacija planirane trafostanice predviĎena je u istočnom dijelu

Srime uz prometnicu Srima - Jadranska magistrala. TS “Srima” koja bi bila spojena na elektroopskrbni

sustav ţupanije putem 30 kV kabela s TS “Vodice” u Mličevcu, te 30 kV dalekovodom s TS 220/110/30

Bilice. TakoĎer je predviĎena potreba rekonstrukcije trafostanice 30/10(20) kV “Vodice” smještene u

Mličevcu u trafostanicu 110/30/10(20) kV, te kabliranja postojećih 30 kV dalekovoda.

(31) Sukladno potrebama konzuma dograĎivat će se postojeća vodoopskrbna mreţa naselja. U Srimi je

planiran spoj budućeg magistralnog cjevovoda sa postojećim, putem kojeg će se vodom opskrbljivati otoci

Zmajan, Kaprije i Ţirje. Kako bi se ovo realiziralo planirana je izgradnja crpne stanice na obalnom prostoru

Srime.

(32) U skladu sa Studijom zaštite voda Šibenskokninske ţupanije izraĎeno je Idejno rješenje

kanalizacijskog sustava koje je ugraĎeno u ovaj Plan. Planiranim sustavom odvodnje otpadnih voda bit će

obuhvaćen i prostor izvan obuhvata ovoga Plana, a to su: naselje Tribunj, planirana ugostiteljsko turistička

zona Srima – Jadrija, planirana športsko rekreacijska zona Rastovci, svetište Okit, te kroz alternativno

rješenje i otok Prvić. Stoga su u predviĎene kapacitete uračunati i oni zone Srima – Jadrija, Rastovaca, Okita

i otoka Prvića. Iz toga proizlazi da se cjelokupni sustav za odvodnju otpadnih voda proračunava na broj

ekvivalentnih stanovnika u turističkoj sezoni od najmanje 40.000. Odabran je razdjelni kanalizacijski sustav

koji podrazumijeva zaseban zatvoreni kanalizacijski sustav za sanitarnofeklane vode, te odvojeni sustav

odvodnje oborinskih voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mreţom).

Ĉlanak 3.a

(1) U cijelom tekstu Odredbi za provoĎenje Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima riječ

„parcela“ mijenjaju se s riječju „čestica“ u odgovarajućem rodu, broju i padeţu.

(2) U cijelom tekstu Odredbi za provoĎenje Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima riječi

„graĎevinska parcela“ mijenjaju se s riječima „graĎevna čestica“ u odgovarajućem rodu, broju i padeţu.


„javna prometna površina “ mijenjaju se s riječima „prometna površina“ u odgovarajućem rodu, broju i

padeţu.


„lokacijska dozvola“, „rješenje o uvjetima gradnje“, „graĎevinska dozvola“ mijenjaju se s riječima

„odgovarajući akt o graĎenju“ u odgovarajućem rodu, broju i padeţu.

( „Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 4., stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.)

Ĉlanak 4.

(1) Plan je sadrţan u elaboratu “Urbanistički plan ureĎenja naselja Vodice i Srima” izraĎenom po stručnom

izraĎivaču “Urbing d.o.o” iz Zagreba.

(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela kako slijedi:

A TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloţenje

Uvod

1. POLAZIŠTA

1.1. Poloţaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru Grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke


_______________________________________________________________________________________

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke, te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog ureĎenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja odnosno dijelova naselja

2.2. Ciljevi prostornog ureĎenja naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĎene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza,

prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. UnaprjeĎenje ureĎenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i ureĎenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureĎenje površina

3.4. Prometna i ulična mreţa

3.4.1. Kopneni promet

3.4.2. Pomorski promet

3.5. Infrastrukturna mreţa

3.5.1. Javne telekomunikacije

3.5.2. Plinoopskrba

3.5.3. Elektroopskrba

3.5.4. Vodoopskrba

3.5.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

3.5.6. Odvodnja otpadnih voda

3.6. Uvjeti korištenja, ureĎenja i zaštite prostora

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provoĎenje

Pojmovnik

1. Opći uvjeti ureĎenja prostora

1.1. Oblik, veličina i izgraĎenost graĎevne čestice

1.2. Smještaj graĎevina na graĎevnoj čestici

1.3. Visina i oblikovanje graĎevina

1.4. UreĎenje ograda i graĎevne čestice

1.5. Priključak graĎevne čestice i graĎevine na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu

infrastrukturu

2. Uvjeti odreĎivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.1. Stambena namjena

2.2. Mješovita namjena

2.3. Javna i društvena namjena

2.4. Gospodarske namjene

2.5. Športsko rekreacijska namjena

2.6. Zelene površine

2.7. Groblje


_______________________________________________________________________________________

2.8. Površine infrastrukturnih sustava

2.9. Morske luke

2.10. Vodne površine

3. Uvjeti smještaja i način gradnje graĎevina gospodarskih djelatnosti

3.1. Proizvodne graĎevine

3.2. Poslovne graĎevine

3.3. Ugostiteljsko turističke graĎevine

4. Uvjeti smještaja i način gradnje graĎevina javnih i društvenih djelatnosti

5. Uvjeti smještaja i način gradnje športsko rekreacijskih graĎevina

6. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih graĎevina

6.1. Obiteljske graĎevine

6.2. Višestambene graĎevine

7. Uvjeti ureĎenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske

i komunalne mreţe s pripadajućim objektima i površinama

7.1. Uvjeti gradnje prometne mreţe

7.1.1. Ulični koridori

7.1.2. Javna parkirališta i garaţe

7.1.3. Javne pješačke i biciklističke površine

7.1.4. Lučka područja morskih luka

7.1.5. Javne telekomunikacije

7.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreţe

7.3. Uvjeti gradnje mreţe komunalne infrastrukture

7.3.1. Plinoopskrba

7.3.2. Vodoopskrba


7.3.4. Groblje

8. Uvjeti ureĎenja javnih zelenih površina

9. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graĎevina i ambijentalnih

vrijednosti

9.1. Područja posebnih uvjeta korištenja

9.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju

10. Postupanje s otpadom

11. Mjere sprječavanja nepovljna utjecaja na okoliš

12. Mjere provedbe plana

12.1. Obveza izrade detaljnih planova ureĎenja

12.2. Obveza izrade urbanističko-arhitektonskih natječaja

GRAFIČKI PRILOZI:

1. Poloţaj naselja Vodica i Srime u širem prostoru

2. Izvadak iz PPUG Vodica: Korištenje i namjena površina

3. Izvadak iz PPUG Vodica: Infrastrukturni sustavi

4. Izvadak iz PPUG Vodica: Uvjeti za korištenje, ureĎenje i zaštitu prostora

5. Izvadak iz PPUG Vodica: GraĎevinsko područje Srime

6. Izvadak iz PPUG Vodica: GraĎevinsko područje Vodica

7. Prikaz raspona površina neizgraĎenih katastarskih čestica sukladno kriterijima PPUG

Vodica

PRILOG:

1. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

2. SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR

3. POTVRDA O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ODGOVORNE

OSOBE U PRAVNOJ OSOBI

4. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA KOORDINATORA

PLANA


_______________________________________________________________________________________

5. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA

I GRADITELJSTVA

6. PRETHODNA SUGLASNOST UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE

MINISTARSTVA KULTURE

7. SUGLASNOST DRŢAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

8. PRETHODNO MIŠLJENJE HRVATSKIH VODA

9. MIŠLJENJE ŢUPANIJSKOG ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE

ŠIBENSKOKNINSKE ŢUPANIJE

10. SUGLASNOST LUČKE KAPATANIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŢUPANIJE

B GRAFIĈKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŢA

2.2. INFRASTRUKTURNA MREŢA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

I. TEMELJNE ODREDBE

Odluke o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja Vodice i Srima

(„Sluţbeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.

Ĉlanak 1.

(1) Donose se I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima koje je izradio

ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Ĉlanak 2.

(1) Plan predstavlja elaborat pod naslovom „I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureĎenja naselja

Vodice i Srima“, a sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela (Odredbe za provoĎenje)

Grafičkog dijela koji sadrţi kartografske prikaze u mjerilu M 1:5000 i to:

1.

2.

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŢA

2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŢA

2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŢA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1. OBLICI KORIŠTENJA

4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE

III. Obveznih priloga Urbanističkog plana ureĎenja:

Obrazloţenje

Popis dokumenata i propisa

Zahtjevi iz članka 79. Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji

Izvješća s prethodne rasprave

Izvješća s javne rasprave

Saţetak za javnost

(2) Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Gradskog vijeća

Grada Vodica i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vodica.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 3.

(1) I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima izraĎene su u skladu s Odlukom

o izradi I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima („Sluţbeni vjesnik

Šibensko-kninske ţupanije“ 02/10 i 03/12).

(2) Uvid u I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima moţe se obaviti u

Upravnom odjelu za gospodarstvo, imovinu i prostorno planiranje Grada Vodica.

_______________

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Ĉlanak 5.

(1) U smislu ovih odredbi za provoĎenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedeće značenje i to za:

GraĎevine:

Osnovna graĊevina je graĎevina namjene koja je osnovna ili preteţita unutar površine

odreĎene namjene. Preteţitost namjene osnovne graĎevine odreĎuje se natpolovičnim

udjelom odreĎene namjene u njezinoj ukupnoj GBP.

Pomoćna graĊevina je graĎevina koju je moguće smjestiti na istoj graĎevnoj čestici s

osnovnom graĎevinom, a namijenjena je smještaju njezinih dopunskih sadrţaja koji sluţe

njezinoj redovnoj uporabi. Pomoćne graĎevine su: garaţe za osobna vozila, drvarnice,

spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici

goriva za grijanje, ljetne kuhinje, bazeni tlocrtne površine do 100 m2 (bruto razvijena

površina otvorenih bazena do 100 m2 ne ulaze u obračun kig-a) i sl.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 5.,stupila na snagu 04. kolovoza

2015.g.)

Prateća graĊevina je graĎevina čija namjena nije preteţita unutar površine odreĎene

namjene, a smješta se na istoj graĎevnoj čestici s osnovnom graĎevinom. (brisan zadnji dio

rečenice)


2015.g.)

GraĊevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih

dijelova (etaţa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreĎenih prema vanjskim mjerama obodnih

zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaţe svijetle

visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina loĎa, vanjskih stubišta, balkona, terasa,

prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade.“


2015.g.)

Stambena jedinica (SJ) predstavlja funkcionalni skup prostorija namijenjenih za stalno ili

povremeno stanovanje smještenih unutar stambene ili stambeno-poslovne graĎevine.

Prosječni broj korisnika stambene jedince iznosi 2,5.

Najveća etaţna visina graĊevine (u nastavku: Emax.) označuje najveći dozvoljeni broj etaţa

graĎevine.

Visina (u nastavku: Vmax.) označuje najveću dozvoljenu visinu graĎevine u metrima,

mjerena od konačno zaravnanog i ureĎenog terena uz pročelje graĎevine na njegovom

najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja ili zadnjeg kata, odnosno

vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne moţe biti veća od 1,2 m.

Ukupna visina graĊevine označuje visinu graĎevine izmjerenu od konačno zaravnanog i

ureĎenog terena na njegovom najniţem dijelu uz pročelje graĎevine do najviše točke krova

(sljemena).

Interpolacija je u smislu ovog Plana gradnja graĎevine na neizgraĎenoj graĎevnoj čestici

unutar dovršenog i preteţito dovršenog dijela naselja pri čemu su okolnim postojećim

graĎevinama odreĎeni regulacijski i graĎevinski pravci i ne podrazumijeva nuţno

interpolaciju graĎevine izmeĎu dvije susjedne graĎevine.


_______________________________________________________________________________________

Samostojeći naĉin gradnje (u nastavku: SS) predstavlja smještaj graĎevine na graĎevnoj

čestici na način da je udaljena od granica graĎevne čestice za udaljenost propisanu ovim

Planom.

Dvojni naĉin gradnje (u nastavku: D) predstavlja smještaj graĎevine na graĎevnoj čestici

na način da se jednom svojom stranom prislanja na graĎevnu meĎu susjedne graĎevne

čestice, odnosno uz susjednu graĎevinu s kojom tvori dvojnu graĎevinu.

Skupni naĉin gradnje (u nastavku: S) predstavlja smještaj graĎevine na graĎevnoj čestici

na način da se s dvije strane prislanja na graĎevne meĎe susjednih graĎevnih čestica,

odnosno uz susjedne graĎevine s kojima tvori skupnu graĎevinu. Krajnja graĎevina u sklopu

skupne graĎevine predstavlja graĎevinu graĎenu na dvojni način.

UreĎenje dijelova graĎevina:

Etaţa označuje nadzemne dijelove graĎevine (u nastavku: za prizemlje-Pr, a za katove-1,

2..., za potkrovlje-Pk), ali ne podrum, suteren i tavan. Najveća visina etaţe za obračun visine

graĎevine, mjerena izmeĎu gornjih kota podnih konstrukcija, iznosi:

- za stambene etaţe do 4,0 m,

- za poslovne etaţe do 5,0 m,

- iznimno, za osiguranje neposrednog kolnog pristupa za intervencijska i dostavna

vozila, najveća visina prizemne etaţe iznosi 5,0 m.

Broj etaţa na kosom terenu odreĎuje se na nepovoljnijoj strani.


2015.g.)

Podrum (Po) je dio graĎevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga

volumena u konačno ureĎeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,

odnosno suterena. Podrum (Po) se ne obračunava u koeficijent iskorištenosti (kis).


2015.g.)

Suteren (S) je dio graĎevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%

svoga volumena u konačno ureĎeni i zaravnani teren uz pročelje graĎevine, odnosno da je

najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.


2015.g.)

Prizemlje (Pr) je dio graĎevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno

najviše 1,5 m iznad konačno zaravnanog i ureĎenog terena mjereno na najniţoj točki uz

pročelje graĎevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili

krova).

Kat (1, 2 ...) je dio graĎevine čiji se prostor nalazi izmeĎu dva stropa iznad prizemlja.


2015.g.)

Potkrovlje (Pk) je dio graĎevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod

kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja odreĎen je visinom nadozida

maksimalno 120 cm mjereno u ravnini pročelja graĎevine, nagibom krova do maksimalno

50% mjereno u visini nadozida.


2015.g.)

Krovna kućica i tradicionalni luminar su dijelovi krovne konstrukcije u potkrovlju iznad

ravnine kose krovne plohe.

Tavanom se smatra dio graĎevine isključivo ispod kosog krovišta, a iznad stropne

konstrukcije posljednje etaţe graĎevine s nadozidom najveće visine 30 cm i s minimalnim

otvorima za svjetlo i prozračivanje.


2015.g.)

Balkoni i loĎe su dijelovi graĎevine u nadzemnim etaţama, konzolno izbačeni izvan gabarita

prizemne etaţe ili podruma, s time da;

- balkoni predstavljaju otvorene dijelove graĎevine, a


_______________________________________________________________________________________

- loĎe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove graĎevine.

UreĎenje graĎevne čestice i površina:

Kazeta je prostorna cjelina istovjetne namjene i uvjeta smještaja i načina gradnje omeĎena

uličnim koridorima utvrĎenim ovim Planom.

Najmanja ili najveća površina graĊevne ĉestice (u nastavku: Pmin. ili Pmax.) je površina

odreĎena uvjetima smještaja i načinom graĎenja utvrĎenim ovim Planom.

Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (u nastavku: kig) je odnos izgraĎene površine

zemljišta pod graĎevinama i ukupne površine graĎevne čestice, s time da se pod izgraĎenom

površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i

natkrivenih konstruktivnih dijelova graĎevina osim balkona i krovnih istaka (streha), na

graĎevnu česticu, uključivši terase, odnosno dijelove terasa u prizemlju graĎevine kada su

iste, odnosno isti konstruktivni dio podzemne etaţe. Uvjetima smještaja i načinom gradnje

odreĎenim ovim Planom utvrĎeni su najveći i najmanji kig (u nastavku: max.kig i min.kig).

Koeficijent iskorištenosti graĊevne ĉestice (u nastavku: kis) je odnos ukupne (bruto)

izgraĎene površine graĎevine i površine graĎevne čestice. Uvjetima smještaja i načinom

gradnje odreĎenim ovim Planom utvrĎen je najveći kis (u nastavku: max.kis).


2015.g.)

Gradivi dio graĊevne ĉestice je površina graĎevne čestice predviĎena za smještaj

graĎevina, a odreĎena je općim i posebnim uvjetima za ureĎenje prostora u pogledu

najmanjih udaljenosti graĎevina od granica graĎevne čestice.

Širina graĊevne ĉestice jest udaljenost izmeĎu granica graĎevne čestice okomitih na javnu

prometnu površinu na koju se graĎevna čestica priključuje, odnosno na regulacijski pravac, a

mjerena je na graĎevnom pravcu.

Dubina graĊevne ĉestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbliţeg dijela

suprotne granice graĎevne čestice.

MeĊa jest granica susjednih graĎevnih čestica uz koje se smještaju graĎevine na udaljenosti

prema odredbama ovog Plana.


2015.g.)

GraĊevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio osnovne

graĎevine ili najmanje dvije najistaknutije točke pročelja osnovne graĎevine, a odreĎen je u

odnosu na regulacijski pravac.

Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg

prometnog koridora/trase (javne prometne površine) u dovršenim i preteţito dovršenim

dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne

površine) u nedovršenim dijelovima naselja od površina graĎevnih čestica.

Neto gustoća stanovanja (Gst.) je odnos broja stanovnika i zbroja površina graĎevnih

čestica za stambene graĎevine.


2015.g.)

Planirana granica pomorskog dobra (u nastavku: PGPD) je crta koja razgraničuje

površinu lučkih područja i kupališta od ostalih površina na kopnu utvrĎenih ovim Planom.

Zakonske i podzakonske propise:

Zakon je vaţeći zakonski propis iz područja prostornog ureĎenja i planiranja.

Posebni propis je vaţeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje

pojedine djelatnosti iz konteksta odredbi.

Brisana.


2015.g.)

(2) Izrazi koji se u ovom Planu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ţenske

osobe.


_______________________________________________________________________________________

1. Opći uvjeti ureĊenja prostora

Ĉlanak 6.

(1) UreĎivanje prostora, bilo izgradnjom graĎevina ili ureĎenjem zemljišta, te obavljanjem drugih radova na

površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojima se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u

skladu s općim i posebnim uvjetima, te mjerama; zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graĎevina i

ambijentalnih vrijednosti, sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i provedbe Plana.

(2) Posebnim uvjetima ureĎenja prostora smatraju se uvjeti;

odreĎivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

smještaja i načina gradnje graĎevina gospodarskih djelatnosti,

smještaja i načina gradnje graĎevina javnih i društvenih djelatnosti,

smještaja i načina gradnje športsko rekreacijskih graĎevina,

smještaja i načina gradnje stambenih graĎevina,

ureĎenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne

mreţe s pripadajućim objektima i površinama, te

ureĎenja javnih zelenih površina.

(3) Opći i posebni uvjeti za ureĎenje prostora odreĎuju se:

oblikom, veličinom i izgraĎenošću graĎevne čestice,

smještajem graĎevina na graĎevnoj čestici,

visinom i oblikovanjem graĎevina,

ureĎenjem ograda i graĎevne čestice i

priključkom graĎevne čestice i graĎevina na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu

infrastrukturu, te

drugim elementima vaţnim za zahvat u prostoru.

1.1. Oblik, veliĉina i izgraĊenost graĊevne ĉestice

Ĉlanak 7.

(1) GraĎevna čestica mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje

i izgradnju u skladu s odredbama za provoĎenje Plana.

(2) U dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja, na lokacijama, gdje ne postoji mogućnost

formiranja najmanje propisane graĎevne čestice (interpolacije), kada su susjedne graĎevne čestice u uličnom

potezu već izgraĎene, dozvoljava se smještaj graĎevina i na graĎevnoj čestici površine i/ili širine do 20%

manje od najmanje propisane posebnim uvjetima uz poštivanje ostalih posebnih uvjeta za ureĎenje prostora.

(3) GBP na graĎevnim česticama izvan područja graditeljske povijesne cjeline i njezinog kontaktnog

područja ne moţe biti manja od 60,0 m2.

(4) Površina graĎevne čestice moţe biti i manja od minimalne propisane ukoliko se za realizaciju javne

prometne površine oduzima dio graĎevne čestice, te time ona gubi minimalnu potrebnu površinu za

izgradnju. Pri tome se, kao obračunska jedinica prilikom izračuna koeficijenta izgraĎenosti i iskorištenosti,

uzima ukupna izvorna veličina graĎevne čestice.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 6.,stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.)

(5) Kod zamjene postojeće graĎevine novom, nova se graĎevina moţe graditi i na postojećoj graĎevnoj

čestici manje veličine od propisane na način da se mogu zadrţati postojeći gabariti graĎevine ili da se

primjenjuju odredbe Plana izuzev odredbe o najmanjim dimenzijama graĎevne čestice (širina i površina).


(6) Postojeće graĎevine koje se nalaze unutar graĎevinskog područja naselja, odnosno u zonama u kojima je

moguća gradnja tih graĎevina, a koje imaju graĎevnu dozvolu ili su izgraĎene temeljem vaţećih propisa

omogućava se rekonstrukcija u skladu sa ovim Odredbama.


_______________________________________________________________________________________


(7) GraĎevine iz prethodnog stavka mogu se nadograditi do visine odreĎene ovim odredbama i u slučaju

kada drugi uvjeti izgradnje nisu u skladu s ovim odredbama (veličina i oblik graĎevne čestice, koeficijent

izgraĎenosti i iskorištenosti, udaljenost od javno prometne površine i meĎe). Ukoliko se graĎevina

nadograĎuje na udaljenosti manjoj od 2,0 m od susjedne meĎe, tada se na tako nadograĎenom dijelu ne mogu

postavljati otvori prema toj meĎi.


1.2. Smještaj graĊevina na graĊevnoj ĉestici

Ĉlanak 8.

(1) GraĎevine se na graĎevnoj čestici u odnosu na graĎevine na susjednim graĎevnim česticama ili u odnosu

na druge graĎevine na istoj graĎevnoj čestici mogu smjestiti na SS, D ili S način.

Ĉlanak 9.

(1) GraĎevina se postavlja na udaljenosti od najmanje 5,0 m od regulacijske linije. Udaljenost graĎevine od

regulacijske linije moţe biti i manja u slučaju interpolacije nove graĎevine, u već izgraĎenom uličnom

potezu. Postojeći ulični potez smatra se graĎevinskim pravcem interpolirane graĎevine. Ukoliko se na

prednjem pročelju graĎevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubišta i sl.) graĎevinski pravac definiran je

njom. Udaljenost graĎevine od granice susjedne čestice iznosi najmanje 3,0 m. GraĎevine koje se na

graĎevnoj čestici izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog područja smještaju na SS način,

ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od meĎe, dok se spremnici goriva i sabirne jame, kao i

graĎevine koje se smještaju na SS način unutar povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog područja

mogu smjestiti na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 1,0 m od meĎe.


(2) Iznimno od prethodnog stavka, na manjoj udaljenosti od 3,0 m (do na meĎu) dozvoljava se rekonstrukcija

postojeće graĎevine tako da se dogradnjom moţe zadrţati postojeća udaljenost od susjedne meĎe uz uvjet da

se poštuje odreĎeni najveći koeficijent izgraĎenosti.


(3) Na dijelu graĎevine koja je smještena na graĎevnoj čestici izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog

kontaktnog područja na udaljenosti manjoj od 3,0 m od meĎe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori,

osim ako se na susjednoj graĎevnoj čestici nalazi javna površina (javni put, zelenilo i sl.).

(4) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60

x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg promjera 20 cm, odnosno stranice 15

cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Ĉlanak 10.

(1) GraĎevina koja se izgraĎuje kao dio dvojne graĎevine, jednom svojom stranom se prislanja na graĎevnu

meĎu susjedne graĎevne čestice, odnosno uz susjednu graĎevinu.


Ĉlanak 11.

(1) GraĎevina koja se izgraĎuje kao dio skupne graĎevine, s dvije strane se prislanja na graĎevne meĎe

susjednih graĎevnih čestica, odnosno uz susjedne graĎevine. Smještaj krajnje graĎevine u sklopu skupne

graĎevine jednak je smještaju graĎevine iz članka 10. ovih Odredbi.


Ĉlanak 12.

(1) Udaljenost graĊevine od vanjskog ruba uliĉne ograde (regulacijskog pravca) ne moţe biti manja od

5,0 m.


_______________________________________________________________________________________

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, u dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja, ako su postojeće

legalno izgraĎene graĎevine na susjednim graĎevnim česticama smještene na regulacijskom pravcu ili na

manjoj udaljenosti od propisane u prethodnom stavku, moţe se za gradnju nove graĎevine dozvoliti

izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane.


Ĉlanak 13.

(1) U slučaju izgradnje graĎevina na meĎi ili na meĎusobnoj udaljenosti manjoj od 4,0 m potrebno je

tehničkom dokumentacijom dokazati:

- da je konstrukcija prema susjednoj graĎevnoj čestici, odnosno graĎevini izvedena od vatrootpornog

materijala i da se poţar neće prenijeti na susjednu graĎevinu,

- da konstrukcija graĎevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja elementarnih

nepogoda i ratnih razaranja,

- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje graĎevine neće u većem opsegu ugroziti ţivote ljudi,

niti izazvati oštećenja na susjednim graĎevinama.

(2) MeĎusobna udaljenost graĎevina na susjednim graĎevnim česticama mjeri se u odnosu prema visini “V”

(do vijenca) ili ukupnoj visini graĎevina (do sljemena) ovisno o meĎusobnoj orijentaciji graĎevina.

Ĉlanak 13.a

(1) Uz osnovnu graĎevinu, na istoj graĎevnoj čestici, pomoćne, manje poslovne i gospodarske graĎevine

mogu se graditi:

- prislonjene uz osnovnu graĎevinu na dvojni način,

- odvojeno od osnovne graĎevine,

- na zajedničkoj meĎi, samo na toj meĎi, kao dvojne graĎevine uz uvjet da je zid prema susjednoj

graĎevnoj čestici izveden od vatrootpornog materijala.

(2) Pomoćne graĎevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom na granici sa susjednom graĎevnom

česticom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj graĎevnoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

- da se odvod krovne vode i snijega riješi na pripadajuću graĎevnu česticu,

- da se dobije suglasnost susjeda.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 11., stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.)

Ĉlanak 13.b.

(1) Za jednostavne i druge graĎevine koje se mogu graditi, radove koji se izvode bez graĎevinske dozvole u

skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta te graĎevine koje se mogu uklanjati bez projekta

uklanjanja propisuje se obveza prijave početka graĎenja i stručni nadzor graĎenja tih graĎevina, odnosno

izvoĎenja radova.

(2) U projektiranju i graĎenju graĎevina iz stavka (1) ovog članka investitor, projektant i izvoĎač duţni su

pridrţavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graĎenje te se iste ne smiju projektirati,

graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno ovim Planom.

(3) Zabranjeno je graditi antenske stupove elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku

komunikacijsku opremu bez odgovarajućeg akta o graĎenju.


1.3. Visina i oblikovanje graĊevina

Ĉlanak 14.

(1) Visina graĊevina označuje najveću dozvoljenu visinu graĎevine u metrima, mjerena od konačno

zaravnanog i ureĎenog terena uz pročelje graĎevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne


_______________________________________________________________________________________

konstrukcije prizemlja ili zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne moţe biti veća od

1,2m.


(2) Visine dijelova graĎevina (silosi, dimnjaci kotlovnica, zvonici, strojarnice dizala, instalacije rashladnih

ureĎaja i sl.) mogu biti i više od propisanih najvećih dozvoljenih visina, ukoliko to funkcija graĎevina ili

tehnološki proces koji se u njima obavlja iziskuje.

(3) Najveća etaţna visina dvorišnih gospodarskih, pomoćnih i poslovnih graĎevina uz osnovne graĎevine

moţe biti dvije nadzemne etaţe i to; prizemlje i potkrovlje uz mogućnost izgradnje podruma ili suterena

(Pr+Pk).


(4) Visina graĎevina iz prethodnog stavka mora biti usklaĎena sa visinom osnovne graĎevine s kojom se

nalaze na istoj graĎevnoj čestici i čine s njom funkcionalnu cjelinu, tj. ne smiju ju nadvisiti.

Ĉlanak 15.

(1) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova kao krovna kućica ili tradicionalni luminar ili na

zabatnom zidu ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine, s time da krovne površine krovnih kućica, te

površine luminara iznose najviše 1/3 pripadajuće krovne plohe (strehe), odnosno najviše 1/3 duţine

pripadajućeg pročelja.

(2) Krovišta graĎevina se izvode kao kosi nagibi do 50% s preferiranim pokrovom od kupe kanalice ili

mediteran crijepa ili kao ravna ili u kombinaciji. Isključuje se uporaba pokrova od valovitih ploča. Pokrov

limom je dozvoljen isključivo izvan povijesne jezgre i kontaktnog područja. Najveći dozvoljeni istak

krovišta na zabatnoj strani moţe iznositi 20 cm, a na strani strehe 50 cm.

(3) Iznimno od prethodnog stavka, nagibi krovišta u povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja mogu biti i veći

kada se radi o krovovima na lastavicu, te krovovima graĎevina izgraĎenih na skupni način, malih širina, sa

zabatima na uličnoj strani.

(4) U slučajevima kada je krovište oblikovano kao ravan ili mješoviti krov, dozvoljava se izgradnja „krovne

kućice/kućice za lift“ za izlaz na krovnu terasu i kada je već konzumirana dozvoljena etaţna visina

graĎevine, površine najviše 20 m2 GBP i maksimalne visine 3,5 metara.

(5) Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih

izvora energije, sve u okviru gradivog dijela graĎevne čestice, bez obzira na njihov nagib. Navedeni zahvati

nisu dozvoljeni u povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja.


1.4. UreĊenje ograda i graĊevne ĉestice

Ĉlanak 16.

(1) Granica graĎevne čestice u odnosu na javnu prometnu površinu je regulacijski pravac. Regulacijski

pravac na neizgraĎenim graĎevnim česticama u dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja,

utvrĎuje se temeljem zatečenog stanja (na susjednim graĎevnim česticama na kojima su smještene postojeće

graĎevine) u tom uličnom potezu, a u nedovršenim dijelovima utvrĎuje se od osi uličnog koridora, tako da ta

udaljenost iznosi ½ širine koridora.

(2) Uliĉna ograda graĎevne čestice podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu

površinu.

(3) Ograda se moţe podizati prema ulici i na granicama prema susjednim česticama najveće visine 1,5 m, s

time da kameno ili betonsko (obloţeno kamenom) podnoţje ulične ograde ne moţe biti više od 100 cm.


_______________________________________________________________________________________

Dio ulične ograde iznad punog podnoţja mora biti providno. Ogradu je moguće izvesti i kao zeleni nasad

(ţivica) do visine od 100 cm.

(4) Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne

ugroţavaju prometovanje na javnoj površini.

(5) Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave ţice i drugog što bi moglo ugroziti

ljudski ţivot.

(6) Brisan.


Ĉlanak 17.

(1) Nije dozvoljeno postavljanje ţičanih, zidanih, kamenih, ţivih i drugih ograda i potpornih zidova kojima

bi se sprječavao slobodan prolaz uz more i bujice, te koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način

ugrozili pomorsko i vodno dobro.

(2) Izvan gradivog dijela graĎevne čestice mogu se graditi prilazne stube i terase u razini terena ili do najviše

60 cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podruma, potporni zidovi i sl., ali na način da se na

jednoj strani graĎevne čestice osigura nesmetan prilaz na njen straţnji dio najmanje širine 3,0 m.

(3) Teren oko graĊevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled

naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih

graĎevina.

(4) Najveća visina potpornog zida ne moţe biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid

veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a

teren svake terase ozeleniti.

(5) GraĎevna čestica izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog područja mora biti ureĎena

tako da najmanje 20% njezine površine bude ureĎeno kao zelena površina.

1.5. Prikljuĉak graĊevne ĉestice i graĊevine na prometnu,

elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu

Ĉlanak 18.

(1) GraĎevna čestica mora imati osigurani kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 3,0 m.

(2) U slučaju pristupa graĎevne čestice na javnu cestu u postupku utvrĎivanja uvjeta ureĎenja graĎevne

čestice potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadleţne uprave koja tim cestama upravlja,

sukladno posebnom propisu.


(3) U slučaju kada se graĎevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu

površinu obavezno se ostvaruje preko ulice niţeg značaja.

(4) Sluţnost za kolni prilaz na graĎevnu česticu moţe se utvrĎivati u slučajevima već izgraĎenih graĎevnih

čestica koje nemaju neposredan prilaz na javnu prometnu površinu, a isti se ne moţe ishoditi.

(5) Sluţnost za kolni prilaz na graĎevnu česticu moţe se utvrĎivati i u slučajevima neizgraĎenih graĎevnih

čestica koje nemaju neposredan prilaz na javnu prometnu površinu, ali najviše preko jedne čestice. Ova

odredba se primjenjuje samo za izgraĎene dijelove graĎevinskog područja naselja i graĎenje obiteljskih

graĎevina. Sluţnost ne utječe na parametre minimalne veličine čestice, te kig-a i kis-a posluţne nekretnine.



_______________________________________________________________________________________

(6) Ne dozvoljava se neposredni priključak pojedine graĎevne čestice na glavnu gradski prometnicu

poprečnog karakterističnog profila oznake „A“, odnosno drţavnu cestu D8.

Ĉlanak 19.

(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih/garaţnih mjesta (u nastavku: PM) za potrebe korištenja

graĎevine obvezatan je na pripadajućoj joj graĎevnoj čestici. Najmanji dozvoljeni broj PM-a (PMmin.) na

graĎevnoj čestici utvrĎuje se primjenom normativa odreĎenih posebnim uvjetima uz zaokruţivanje ukupnog

broja PM-a na slijedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju. Ukoliko drugačije nije rečeno, pod

PM-om se podrazumijeva parkirališno mjesto za osobni automobil.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka za graĎevine javne i društvene namjene, te graĎevine smještene u

povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom području, kao i za postojeće graĎevine - hotele potrebni

broj PM-a moguće je predvidjeti i izvan pripadajućih graĎevnih čestica na javnim parkiralištima ili na

drugim javnim prometnim površinama u neposrednoj blizini graĎevnih čestica.

(3) Ukoliko je na graĎevnoj čestici koja ima neposredan pristup na ulice karakterističnog poprečnog profila

označenih oznakama od „B“ do „H“ potrebno smjestiti više od jednog PM-a, ne dozvoljava se neposredan

pristup pojedinačnog PM-a na te ulice, već je parkirališni prostor na graĎevnoj čestici potrebno riješiti

jednim ulazno/izlaznim neposrednim kolnim pristupom ili odvojenim ulaznim i izlaznim neposrednim

kolnim pristupima, tako da su PM-ovi fizički odvojeni od ulice, a kolni pristupi meĎusobno udaljeni

najmanje 5,0 m.


(4) Pri odreĎivanju parkirališnih potreba za graĎevine ili grupe graĎevina s različitim sadrţajima moţe se

predvidjeti isto PM za različite vrste i namjene graĎevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(5) Za dijelove graĎevina namijenjenih ugostiteljskim djelatnostima zatvorenog tipa (kantine i sl.) koje se

nalaze u sklopu graĎevina drugih osnovnih namjena, izuzev stambene i stambeno-poslovne, a koriste se

istovremeno, propisuju se uvjeti za parkirališta u cijelosti za osnovnu namjenu.

(6) Unutar parkirališta na graĎevnim česticama višestambene graĎevine, te graĎevnim česticama javne i

društvene, športsko rekreativne, ugostiteljsko turističke i poslovne (osim komunalno-servisne) namjene

potrebno je osigurati 5% PM-a za osobe s invaliditetom dimenzija i smještaja propisanih prema posebnom

propisu.

Ĉlanak 20.

(1) GraĎevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti vaţeće standarde vezano na površinu,

vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

(2) Priključivanje graĎevina na vodovodnu i elektroopskrbnu mreţu obvezatno je unutar obuhvata Plana.

Ukoliko na području ne postoji izgraĎena elektroenergetska i vodoopskrbna mreţa, opskrbu vodom i

električnom energijom moguće je riješiti na drugi načine (u skladu sa posebnim propisima), uz obavezno

priključenje na elektroenergetski i vodoopskrbni sustav po izgradnji istog.


(2a) Ako na prostorima izvan graĎevinskih područja iz prethodnog stavka postoji vodovodna mreţa i ako za

to postoje tehnički uvjeti, graĎevine se obvezatno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima

opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehničkim

uvjetima.


(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, moguće je graĎevine kapaciteta do najviše 10

ekvivalentnih stanovnika (što je jednako 4 SJ) smještenih unutar izgraĎenog dijela graĎevinskog područja

naselja, priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreţe

obvezatno priključe na istu.


_______________________________________________________________________________________


(4) Izgradnja graĎevina smještenih u neizgraĎenom dijelu graĎevinskog područja i graĎevina kapaciteta

većeg od 10 ekvivalentnih stanovnika smještenih u izgraĎenom dijelu graĎevinskog područja uvjetovana je

realizacijom javnog sustava odvodnje sanitarno-fekalnih otpadnih voda u fazi u kojoj se osigurava

zahtijevani nivo pročišćavanja i dispozicije tih voda ili samostalnim rješavanjem pročišćavanja vlastitih

sanitarno-fekalnih otpadnih voda na adekvatnom ureĎaju za pročišćavanje u okviru vlastite graĎevne čestice

prije ispuštanja istih u recipjent, tlo ili priobalno more uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreţe

obvezatno priključe na istu.

(5) Način predobrade, odnosno obrade sanitarnofekalnih otpadnih voda i potencijalno onečišćenih oborinskih

voda prije ispuštanja u prijemnik bit će propisan vodopravnim aktima, ovisno o sastavu i kakvoći sanitarno-

fekalnih i potencijalno onečišćenih oborinskih voda.

(6) Priključivanje graĎevina na prometne, elektroenergetske i komunalne infrastrukturne mreţe

(telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) obavlja

se na način i uz uvjete propisane od strane nadleţnih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno propisanih

posebnim propisima.

2. Uvjeti odreĊivanja i razgraniĉavanja

površina javnih i drugih namjena

Ĉlanak 21.

(1) Razmještaj i veličina, te razgraničenje površina javnih i drugih namjena prikazani su na kartografskom

prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina“.

(2) Detaljno razgraniĉavanje površina javnih i drugih namjena, granice kojih se kartografskim prikazom

ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se odgovarajućim aktom o graĎenju. U razgraničavanju površina,

granice se odreĎuju u korist zaštite javnih površina, kao i rekonstrukcija prometnica (potrebe proširenja

uličnih koridora).


(3) Brisan.


(4) Kada se katastarska čestica svojim većim dijelom nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima

neposredan pristup s javne prometne površine, moţe se osnovati graĎevna čestica iz dijela katastarske čestice

koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini

na kojoj gradnja nije dopuštena (zaštitne zelene površine), do veličine najmanje graĎevne čestice propisane

ovim odredbama. U tom slučaju uvjeti za gradnju odreĎuju se u skladu s ovim odredbama i odnose se na

cijelu graĎevnu česticu, a graĎevina na tako osnovanoj graĎevnoj čestici smjestit će se na dijelu graĎevne

čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena.

(5) Pravilo iz prethodnog stavka ne odnosi se na katastarske čestice čiju površinu na kojoj je dopuštena

gradnja od površine na kojoj gradnja nije dopuštena dijeli granica graĎevinskog područja utvrĎena

prostornim planom šireg područja.

Ĉlanak 22.

(1) OdreĎene su slijedeće površine javnih i drugih namjena:

brisana,


mješovita namjena (M),


javna i društvena namjena (D, D1 - upravna, D3 - zdravstvena, D4 - predškolska, D5 - školska, D7 -

kulturna, D8 - vjerska),


_______________________________________________________________________________________

gospodarska proizvodna namjena (I),

gospodarska poslovna namjena (K, K1 - preteţito usluţna, K2 - preteţito trgovačka, K3-komunalno

servisna, K4- benzinska postaja),


gospodarska ugostiteljsko turistička namjena (T1 – hotel, T3 –kamp, T4 – zabavni centar),


športsko rekreacijska namjena (R1 - šport, R2 - rekreacija, R3 – kupalište, R5 -bazen),


javne zelene površine (Z1 - javni park),

zaštitne zelene površine (Z),

površine infrastrukturnih sustava (IS),

Morske luke (L1 – luka otvorena za javni promet, L2 – športska luka, L3 – luka nautičkog turizma –

marina),

groblje (G),

vodne površine (V),

ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište (PŠ).


Ĉlanak 23.

(1) Brisan.


2.2. Mješovita namjena

Ĉlanak 24.

(1) Pod površinama mješovite namjene (oznaka M) podrazumijevaju se površine unutar kojih je stanovanje

primarna namjena, a na jednoj graĎevnoj čestici moguće je smjestiti zajedno s pomoćnim i pratećim

graĎevinama:

stambenu graĎevinu

stambeno-poslovnu graĎevinu

poslovno-stambenu graĎevinu

graĎevinu javne i društvene namjene

graĎevine športsko rekreacijske namjene

poslovnu graĎevinu

graĎevinu ugostiteljsko turističke namjene.

(2) Uz stambenu graĎevinu u zoni mješovite namjene moguće je graditi i zasebnu graĎevinu druge namjene

iz stavka (1) ovog članka ukoliko su zadovoljeni parametri u smislu izgraĎenosti i iskoristivosti graĎevne

čestice te udaljenosti graĎevine od regulacijske linije i granica susjednih čestica.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 23., stupila na snagu 04.kolovoza 2015.g.)

2.3. Javna i društvena namjena

Ĉlanak 25.

(1) Pod površinama javne i društvene namjene (oznake D i D1 do D8) podrazumijevaju se površine unutar

kojih je moguće na jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti graĎevinu javne i

društvene namjene.

(2) Površine na kojima se omogućuje smještaj svih graĎevina javne i društvene namjene označene su

oznakom D, a na površinama s oznakama od D1 do D8 dozvoljava se smještaj graĎevine isključivo tom

oznakom odreĎene javne i društvene namjene.


_______________________________________________________________________________________

2.4. Gospodarske namjene

Ĉlanak 26.

(1) Površine predviĎene za gospodarsku namjenu podijeljene su u slijedeće osnovne kategorije; proizvodnu,

poslovnu, ugostiteljsko turističku i turističku namjenu.

Ĉlanak 27.

(1) Pod površinama proizvodne namjene (oznaka I) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na

jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti graĎevinu proizvodne ili poslovne

namjene.

Ĉlanak 28.

(1) Pod površinama poslovne namjene (oznaka K) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na

jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti graĎevinu poslovne namjene.

(2) Pod površinama poslovne usluţno-trgovačke namjene (oznaka K1-K2) podrazumijevaju se površine

unutar kojih je moguće na jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti graĎevinu

poslovne preteţito usluţne ili preteţito trgovačke namjene.

(3) Pod površinama poslovne namjene (oznaka K3-K4) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće

na jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti graĎevinu poslovne komunalno

servisne namjene (K3) i benzinsku postaju (K4).


Ĉlanak 29.

(1) Površine predviĎene za ugostiteljsko turističku namjenu podijeljene su u tri kategorije; hotel, kamp i

zabavni centar.


(2) Pod površinama ugostiteljsko turističke namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na

jednoj graĎevnoj čestici zajedno s pomoćnim graĎevinama smjestiti hotel (oznaka T1), kamp (oznaka T3),

odnosno ugostiteljsku graĎevinu – zabavni centar (oznaka T4).


(3) Unutar površina iz prethodnog stavka, na graĎevnoj čestici uz osnovnu graĎevinu ili na zasebnoj

graĎevnoj čestici moguć je smještaj graĎevina športsko rekreacijske namjene.

2.5. Športsko rekreacijska namjena

Ĉlanak 30.

(1) Površine predviĎene za športsko rekreacijsku namjenu podijeljene su u tri osnovne kategorije; šport,

rekreacija i kupalište.

(2) Pod površinama (oznaka R1) podrazumijevaju se površine namijenjene za smještaj športskih igrališta

svih tipova, veličina i kategorija sa pratećim graĎevinama

(3) Površine predviĎene za športsko rekreacijsku namjenu podijeljene su u tri osnovne kategorije; šport,

rekreacija, kupalište i bazen.


(4) Unutar površina iz prethodnog stavka uz obalnu šetnicu omogućen je smještaj ugostiteljskih i pomoćnih

graĎevina (javne sanitarije, tuševi, garderobe, skladišta plaţnih rekvizita i sl.).

(5) Pod površinama (oznaka R3) podrazumijevaju se kupališta sa ureĎenim plaţama.


_______________________________________________________________________________________

(6) Pod površinom (oznaka R5) podrazumijeva se gradnja bazena.


2.6. Zelene površine

Ĉlanak 31.

(1) Zelene površine podijeljene su u dvije osnovne kategorije; javne i zaštitne.

(2) Javne zelene površine (oznaka Z1) su hortikulturno ureĎene parkovne površine unutar kojih nije

omogućena izgradnja izuzev graĎevina za potrebe zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda

(zakloni i skloništa), linijskih podzemnih infrastrukturnih graĎevina, te dječjih igrališta i parkovnih

paviljona.

(3) Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su negradive površine koje tvore izvorni prirodni ili kultivirani

krajobraz unutar kojih je moguća sadnja autohtonog bilja, te izgradnja infrastrukturnih (dalekovodi,

cjevovodi, trafostanice, crpne stanice i sl.) i rekreacijskih (pješačke, biciklističke i trim staze i sl.) graĎevina,

te javnih parkirališnih površina. Zaštitne zelene površine nisu javne zelene površine, već to mogu postati

ukoliko ih ureĎuje i o njima se brine jedinica lokalne samouprave.

Ĉlanak 31.a.

(1) Ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište (oznaka PŠ) su površine namijenjene isključivo osnovnoj

namjeni te se dozvoljava izgradnja graĎevina sukladno posebnim propisima.


2.7. Groblje

Ĉlanak 32.

(1) Unutar površina groblja (oznaka G) omogućen je smještaj graĎevina propisanih posebnim propisima, te

kapela i arkada sa pratećim sadrţajima (javne sanitarije i sl.).

2.8. Površine infrastrukturnih sustava

Ĉlanak 33.

(1) Pod površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS) podrazumijevaju se površine uličnih koridora,

javnih parkirališta/garaţa, benzinskih postaja i transformatorskog postrojenja 110/30/10(20) kV “Vodice”.


(2) Unutar uličnog koridora omogućen je uz osnovnu graĎevinu (ulica sa prometnim trakama, pješačkim i

biciklističkim stazama i zelenim pojasom) smještaj autobusnih stajališta, javnih parkirališnih površina i

prometnih pomoćnih objekata i ureĎaja sukladno posebnim propisima, te smještaj linijskih graĎevina

telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture (telekomunikacijski i elektroenergetski vodovi,

plinoopskrbni i vodoopskrbni cjevovodi, te kanali odvodnje otpadnih voda).

(3) Površine infrastrukturnih sustava koje su predviĎene za smještaj benzinskih postaja, javnih parkirališta ili

garaţa i autobusnog kolodvora posebno su označene na kartografskom prikazu, br. 2.1. “Prometna i ulična

infrastruktura“.

2.9. Morske luke

Ĉlanak 34.

(1) Morske luke su morski i s morem neposredno povezani kopneni prostori utvrĎeni sukladno posebnim

propisom.

(2) OdreĎeni su prostori za smještaj: luke otvorene za javni promet ţupanijskog značaja(oznaka L1), luka

otvorena za javni promet lokalnog značaja (oznaka L2), športskih luka (oznaka L3) i marine (oznaka L4).



_______________________________________________________________________________________

2.10. Vodne površine

Ĉlanak 35.

(1) Vodne površine (oznaka V) predstavljaju koridore javnog vodnog dobra - bujičnih tokova na području

Bristaka.

3. Uvjeti smještaja i naĉin gradnje graĊevina gospodarskih djelatnosti

Ĉlanak 36.

(1) Pod graĎevinama gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se proizvodne, poslovne i ugostiteljsko

turističke graĎevine.

3.1. Proizvodne graĊevine

Ĉlanak 37.

(1) Proizvodnim graĎevinama smatraju se graĎevine industrijske (proizvodni pogoni) i zanatske proizvodnje

(malo i srednje poduzetništvo), te ostalih sličnih djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne oteţavaju i

ugroţavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.


Ĉlanak 38.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje proizvodnih graĎevina (oznaka 2.2) u sklopu

površina gospodarske proizvodne namjene (oznaka I):

- Pmin.= 1.000 m2

za smještaj graĎevine zanatske proizvodnje,


- Pmin.= 2.000 m2

za smještaj graĎevine industrijske proizvodnje,


- brisana,


- način gradnje: SS,

- Emax.= Po+Su+Pr+2,


- Vmax.= 15,0 m, a iznimno i više za pojedine graĎevine ili dijelove graĎevine u kojima proizvodno-

tehnološki proces to zahtijeva,


- max.kig= 0,4; min.kig= 0,1,


- max.kisN= 0,8. U izračun nadzemnog koeficijenta iskorištenosti (kisN) ne obračunavaju se podzemne

etaţe te suteren ukoliko se koristi isključivo za smještaj vozila unutar objekta ili ukoliko su ti

dijelovi graĎevine u parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu,


- najmanja udaljenost graĎevine od susjednih graĎevnih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj

visini (V), ali ne manja od 6,0 m,

- udaljenost graĎevina proizvodne namjene od graĎevinskih čestica unutar površina mješovite

namjene iznosi najmanje 30,0 m,


- najmanje 20% od ukupne površine graĎevne čestice mora biti ureĎeno kao parkovno zelenilo,

- graĎevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje

širine kolnika od 5,5 m,

- PMmin.= 0,45 / zaposleniku.

3.2. Poslovne graĊevine

Ĉlanak 39.

(1) Poslovnim graĎevinama i prostorima smatraju se:


_______________________________________________________________________________________

- unutar površina mješovitih namjena (oznake M):


- graĎevine i prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, usluţne, trgovačke i

ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka

(catering) kod kojih se prema kriterijima odreĎenim posebnim propisima ne javljaju

posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi,

vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije i sl.), a svojom veličinom,

smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu, energetsku i komunalnu

infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadrţaja.

- unutar površina gospodarskih proizvodnih i poslovnih namjena (oznake I/K):

- graĎevine trgovačkih, usluţnih i komunalno-servisnih djelatnosti.

- unutar površina gospodarskih poslovnih namjena (oznake K1/K2):

- graĎevine trgovačkih i usluţnih djelatnosti.

- unutar površina gospodarskih poslovnih namjena (oznake K3/K4):

- graĎevine komunalno servisnih djelatnosti i benzinska postaja.


- unutar površina športsko rekreacijskih namjena (oznake R1 i R3):

- graĎevine i sadrţaji trgovačke namjene isključivo vezani uz prodaju športskih artikala, te

ugostiteljske graĎevine i prostori iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka

(catering).

Ĉlanak 40.

(1) Uvjeti smještaja i načina gradnje poslovnih graĎevina unutar površina mješovitih namjena (oznake M)

odreĎeni su uvjetima smještaja i načina gradnje stambenih graĎevina (oznake 1.1 do 1.5), te uvjetom da ih je

izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaktnog područja moguće smjestiti, ako im pripadajuća

graĎevna čestica ima neposredni pristup na ulicu čiji karakteristični poprečni profil nije manji od 5,0 m.


Ĉlanak 41.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje poslovnih graĎevina (oznaka 2.1) u sklopu

površina poslovnih namjena (oznake K1/K2):

- Pmin.= 1.000 m2,




- Vmax.= 13,0 m,


- brisana,


- max.kig= 0,3,




dijelovi graĎevine u parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu.



visini (V),



- PMmin.= 20 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili graĎevine ureda, banke, pošte i sl.,

- PMmin.= 40 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili graĎevine usluţne namjene,

- PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene,

- PMmin.= 7 / od 50-100 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene,


- PMmin.= 1 / svakih daljnih 30 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene,


_______________________________________________________________________________________

- najmanje 20% od ukupne površine graĎevne čestice mora biti ureĎeno kao parkovno zelenilo.


(2) Najmanje odreĎene veličine graĎevnih čestica iz prethodnog stavka ne odnose se na graĎevine za koje se

vrši rekonstrukcija.


Ĉlanak 42.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje poslovnih graĎevina (oznaka 2.2) u sklopu

površina gospodarskih proizvodnih (oznaka I) i poslovnih namjena (oznake K, K3 i K4):


- Pmin.= 1.000 m2,


- brisana,


- brisana,



- Emax.= Po+Su +Pr+2,


- Vmax.= 13,0 m,

- brisana,


- min.kig= 0,3,



dijelovi graĎevine u parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu,



visini (V),




- najmanje 20% od ukupne površine graĎevne čestice mora biti ureĎeno kao parkovno zelenilo, -

graĎevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje


- PMmin.= 20 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili graĎevine ureda, banke, pošte i sl.,

- PMmin.= 40 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili graĎevine usluţne namjene,

- PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene,

- PMmin.= 7 / od 50-100 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene,


- PMmin.= 1 / svakih daljnih 30 m2 GBP-a prostora ili graĎevine trgovačke namjene.

- (2) Najmanje odreĎene veličine graĎevnih čestica iz prethodnog stavka ne odnose se na graĎevine za

koje se vrši rekonstrukcija.


Ĉlanak 42.a.

(1) Direktnom provedbom Prostornog plana ureĎenja Grada Vodica (Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije 14/06, 02/13, 05/14) omogućava se gradnja benzinske postaje uz ţupanijsku cestu Ţ6086 na

katastarskoj čestici 2584 k.o. Vodice (označena planskom oznakom K4, odnosno oznakom 6.2a ) na

kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:5000), a prema uvjetima odreĎenim u članku

63. Prostornog plana ureĎenja Grada Vodica.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 44., stupila na snagu 04. kolovoza 2015. g.)


_______________________________________________________________________________________

3.3. Ugostiteljsko turistiĉke graĊevine

Ĉlanak 43.

(1) Ugostiteljsko turističkim graĎevinama i prostorima smatraju se:

- unutar površina mješovitih namjena (oznake M):


- hoteli, prenočišta, pansioni i kampovi (auto-kampovi).

- unutar površina športsko rekreacijske namjene (oznaka R1) na području zona “Račice” i “Bristak”:

- jedna smještajna graĎevina vrste hotellječilište ili depadansa hotela-lječilišta po zoni.

- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene (oznaka T1):

- smještajne graĎevine vrste hoteli i depadanse hotela.


- smještajne jedinice kampa, prateći i drugi sadrţaji



- ugostiteljski – zabavni centar za pruţanje ugostiteljskih usluga bez smještajnih kapaciteta sa

naglaskom na pruţanje zabavnih usluga tipa disco i sl.

(2) Pod zonom “Bristak” u smislu prethodnog stavka podrazumijeva se područje športsko rekreacijske

namjene.


Ĉlanak 44.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje hotela, prenočišta i pansiona (oznaka 1.1) u sklopu

površina mješovitih namjena (oznake M) u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline. Za gradnju

navedenih graĎevina unutar povijesne jezgre naselja Vodica koja je zaštićena kao kulturno dobro, vrijede

isključivo Posebni uvjeti koje izdaje nadleţni Konzervatorski odjel za svaku pojedinu lokaciju.


- Pmin.= postojeća katastarska čestica,

- način gradnje: SS, D ili S,

- najveći dozvoljeni kapacitet je 50 kreveta,

- Emax.= Po+Su+Pr+2 ili Po+Su+Pr+1+Pk,


- Vmax.= 9,0 m,


- max.kig= 1,0

(2) Uvjeti smještaja i načina gradnje hotela, prenočišta i pansiona (oznake 1.2 do 1.5) u sklopu površina

mješovite namjene (oznake M) izvan povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog područja:


- najveći dozvoljeni kapacitet je 80 kreveta

- maksimalna visina graĎevine iznosi 13m

- maksimalna katnost graĎevine Po+Su+P+3

- udaljenost graĎevine od granice graĎevne čestice h/2

- maksimalni kig=0,3

- maksimalni kis=1,2

- najmanje 20% od ukupne površine graĎevne čestice mora biti ozelenjeno, osim ako nije

- smještena u povijesnoj graditeljskoj cjelini.

- graĎevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup najmanje širine kolnika od 5,0 m,

- PMmin.= 20/1.000 m2 GBP-a.


(3) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje kampova (auto-kampova) (oznake 1.2 do 1.5) u

sklopu površina mješovitih namjena (oznake M):



_______________________________________________________________________________________

- kamp (auto-kamp) se planira izvan povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaktnog područja uz

poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- Pmin.= jedno kamp mjesto/ najmanje 100 m2,




- Emax.= Pr,

- Vmax.= 4,5 m,

- max.kig= 0,05. U izračun max.kig se uračunavaju tlocrtne projekcije pratećih graĎevina (pomoćne

graĎevine – sanitarije i sl.),


- brisana,


- u kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice se ne mogu planirati u pojasu najmanje 25 m od

obalne crte.


- u kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom, na čvrsti način, a

prateći sanitarni i drugi sadrţaji moraju biti izgraĎeni najmanje 50 m od obalne crte,


- PMmin.= 1 / 3 leţaja.

Ĉlanak 44.a.

(1) Uvjeti ureĎenja zone ugostiteljsko-turističke namjene – autokamp Imperial (oznake 5.4 ) su:

- pojas do min. 31 m od obalne crte mora se planirati kao ureĎenu plaţu otvorenog tipa,

- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje od 31 m od obalne crte,

- smještajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadrţaji

moraju biti izgraĎeni najmanje 50 m od obalne crte,

- poštivati zatečenu prirodnu vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 47., stupila na snagu 04. kolovoza 2015. g.)

Ĉlanak 45.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje hotela-lječilišta i depadanse hotela-lječilišta

(oznaka 4.1) u sklopu površina športsko rekreacijske namjene (oznaka R1) na području zona “Račice” i

“Bristak”:

- Pmax.= 15% površine zone,



- Emax.= Po+Su+Pr+2+Pk,

- Vmax.= 12,0 m,

- max.kig= 0,3

- max.kis= 0,8




odnosno 60% unutar zone Bristak.

- graĎevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup najmanje širine kolnika od 5,5 m na javnu

prometnu površinu,

- PMmin.= 30 / 1.000 m2 GBP-a,

- potrebno je osigurati najmanje 1 PM za autobus,

- potrebni broj PM-a moguće je osigurati kako unutar graĎevne čestice, tako i na najbliţem javnom

parkiralištu unutar športskorekreacijske zone.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 46.


ţupanije 14/06, 02/13, 05/14) omogućava se izgradnja u zonama ugostiteljsko turističke namjene unutar

obuhvata Plana za sljedeće zone (oznake 5.1):

- zona „Lilet“ (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000 označena

planskom oznakom T1-1), površine cca 1,00 ha

- zona „Ville Matilde“ na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000

označena planskom oznakom T1-2), površine cca 2,84ha

- zona „Hotel Miramare“ (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000

označena planskom oznakom T1-3), površine cca 0,38 ha

- zona „Hotel Olympia“ (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000


- zona „Hotel Imperial“ ((na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000


- „Ex depadanse Arausana i Antonina“ (unutar zone Hotela Punta i Hotela Bili Kamen, na

kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000 označena planskom oznakom

T1-6), površine cca 4,00ha

- zona „Hotel Villa Radin“ (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:

5000 označena planskom oznakom T1-7), površine cca 0,32 ha

- zona „Hotel Dalmatino“ ((na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina 4.5.

GraĎevinska područja naselja Vodice u mj. 1: 5000 označena planskom oznakom T1-8), površine

cca 0,36ha.

- zona „Hotel Kristina“ (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 5000

označena planskom oznakom T1-9), površine cca 0,38ha.


(2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje ugostiteljsko-turističkih graĎevina(oznaka 5.2) u

sklopu površina ugostiteljsko turističke namjene - hotel (oznaka T1):

- u nedovršenim dijelovima naselja, Pmin.= kazeta,


- najveći dozvoljeni kapacitet u nedovršenim dijelovima naselja iznosi 100 kreveta/ha,


- u dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja nije moguće povećanje kapaciteta,


- Vmax.= 13,0 m,

- max.kig= 0,3,

- max.kis= 0,8,

- najmanja udaljenost graĎevine od susjednih čestica iznosi 10,0 m,


- smještajna graĎevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se izvan pojasa najmanje 100 m od

obalne crte,


- graĎevine pratećih sadrţaja planiraju se izvan pojasa najmanje 50 m od obalne crte i taj dio ne moţe

biti izgraĎen više od 10%,


- za potrebe zona ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je osigurati najmanje 6 m2 površine plaţe

po korisniku na kopnu,


- pojas do 100 m od obalne crte mora se planirati kao ureĎenu plaţu,


- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti priključkom na javnu kanalizaciju ili vlastitim zatvorenim

kanalizacijskim sustavom s ureĎajem za pročišćavanje, zavisno od lokalnih uvjeta,


- u zoni Bristak moguće je planirati samo privez tipa pristana. Privez u funkciji ugostiteljsko

turističkih zona ne moţe zauzeti više od 10% obalne crte zone te se ne mogu planirati nikakvi objekti


_______________________________________________________________________________________

tehničko tehnološke funkcije: servisi, radionice, sanitarije, lukobrani i sl., osim potrebne opreme za

prihvat plovila pontonskog tipa i na način da meĎusobno nisu ugroţeni načini korištenja zone te da

se maksimalno zadrţi prirodna struktura obale. Pošto se radi o privezu izvan područja luke otvorene

za javni promet čime je odreĎen zahvat u prostoru, potrebno je ishoditi akt o graĎenju, a u skladu s

vaţećim Pomorskim zakonikom. U postupku dodjele koncesije primjenjuju se odredbe vaţećeg

Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.




širine kolnika 5,5 m,

- PMmin.= 30/1000 m2 GBP-a,

- potrebno je osigurati najmanje 1 PM za autobus/150 leţaja.

Ĉlanak 47.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevine zabavnog centra (oznaka 5.3) u

sklopu površine ugostiteljsko turističke namjene – zabavni centar (oznaka T4):

- Pmin.= kazeta,


- Emax.= Po+Su+Pr+Pk,

- Vmax.= 5,5 m,

- max.kig= 0,3,

- max.kis= 0,6,




- smještaj potrebnog broja PM-a se omogućuje na javnom parkiralištu smještenom u neposrednoj

blizini sjeverno od zabavnog centra.

4. Uvjeti smještaja i naĉin gradnje

graĊevina javnih i društvenih djelatnosti

Ĉlanak 48.

(1) Pod graĎevinama javnih i društvenih djelatnosti smatraju se:

- graĎevine predškolske i školske namjene (dječja ustanova /jaslice, dječji vrtić/, osnovna škola –

matična/ područna odjeljenja, srednja škola, visokoškolska ustanova i sl.),

- graĎevine zdravstvene i socijalne namjene (ambulanta, dom zdravlja, depo ljekova, dom

umirovljenika, dom za starije osobe, dom za osobe s poteškoćama u razvoju i sl.),

- graĎevine kulturne namjene (knjiţnica, čitaonica, muzej, galerija, kazalište, kino dvorana i sl.),

- graĎevine javne i upravne namjene (gradska uprava, mjesni odbor, sudstvo, vatrogasna i policijska

postaja, udruge i sl.),

- graĎevine vjerske namjene (crkva, samostan, pastoralni centar, kapelica i sl.).

(2) Smještaj javnih i društvenih djelatnosti omogućuje se i unutar graĎevina drugih namjena.

Ĉlanak 49.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina upravne, zdravstvene, kulturne i vjerske

namjene (oznaka 3.1) u sklopu površina javnih i društvenih namjena (oznake D1, D3, D7 i D8):

- način gradnje: SS, te D i S u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline


- Emax.= Po+Su+Pr+2 ili Emax.= Po+Su+Pr+1+Pk


- Vmax.= 9,0 m,


-


_______________________________________________________________________________________

(2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina javne i društvene namjene (oznaka 3.2)

u sklopu površina javnih i društvenih namjena (oznaka D), te u nedovršenim dijelovima naselja u sklopu

mješovitih namjena (oznake M1 i M2):

- Pmin.= 10 m2 / djetetu za graĎevine predškolske namjene (dječje ustanove),

- Pmin.= 25 m2 / korisniku-štićeniku za centar za socijalni rad,

- brisana,


- Pmin.= 1.000 m2 za graĎevine upravne, kulturne i vjerske namjene,


- najveća katnost iznosi Emax.=Po+Su+Pr+2,


- min.GBP= 3 m2 / djetetu za graĎevine predškolske namjene,

- min.GBP= 15 m2 / korisniku za domove za starije osobe,

- brisana,


- brisana,


- maksimalna visina graĎevine iznosi Vmax.=13,0 m,


- max.kig= 0,4,

- („Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 49., stupila na snagu 04.kolovoza 2015.g.)

- max.kis= 1,2,


- najmanja udaljenost osnovne graĎevine od susjednih graĎevnih čestica mora biti veća ili jednaka

njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m,

- ako se graĎevine predškolske djelatnosti grade sjeverno od postojeće graĎevine, njihova udaljenost

od te graĎevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, odnosno ako se ispred navedenih graĎevina

gradi nova graĎevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadrţaja ne moţe biti manja

od tri visine,


- najmanje 25% od ukupne površine graĎevne čestice za graĎevine predškolske, školske, zdravstvene

i socijalne namjene mora biti ureĎeno kao parkovno zelenilo,

- graĎevine zdravstvene, školske i vjerske namjene moguće je smjestiti unutar površina mješovite

namjene pod uvjetom da im pripadajuća graĎevna čestica ima neposredni pristup na ulicu čiji

karakteristični poprečni profil nije manji od poprečnog profila oznake “H”,




- PMmin.= 2 / zaposleniku za graĎevinu predškolske namjene,

- PMmin.= 0,05 / korisniku ili sjedaćem mjestu za graĎevinu vjerske namjene,


- PMmin.= 20 / 1.000 m2 GBP-a za graĎevinu zdravstvene i socijalne (dom umirovljenika) namjene,

- brisana.


(2a) Direktnom provedbom Prostornog plana ureĎenja Grada Vodica (Sluţbeni vjesnik Šibensko-kninske

ţupanije 14/06, 02/13, 05/14) omogućava se gradnja dječjeg vrtića (na č.zgr. 675, 2243, 676 sve k.o.Vodice,

te dijelovi čest. zem. 1295/12 i 1292/1 sve k.o. Vodice) (oznake 3.3a) prema uvjetima iz Prostornog plana

ureĎenja Grada Vodica.


(3) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina predškolske i školske namjene (oznaka

3.3.) u sklopu površina javne i društvene namjene (oznake D4 i D4/D5):


- Pmin.= 20 m2/ djetetu za graĎevine predškolske namjene (dječje ustanove),

- Pmin.= 15.000 m2 ili 30 m

2/ učeniku za graĎevine osnovne škole,


_______________________________________________________________________________________

- Pmin.= 2.000 m2 ili 30 m

2/ učeniku za graĎevine srednje škole.”

- max.kig= 0,4 za osnovne škole, max.kig= 0,5 za srednje škole

- max.kis=1,2 za osnovne škole, max.kis=2,0 za srednje škole,

- najveća katnost iznosi Emax=Po+Su+Pr+2, najveća katnost za graĎevinu manje srednje škole na k.č.

br. 675 k.o. Vodice iznosi Emax.=Po+Su+Pr+3

- maksimalna visina graĎevine iznosi Vmax.=13,0 m, a za graĎevinu manje srednje škole na k.č. br. 675

k.o. Vodice Vmax.=17,0 m

- min.GBP= 3 m2/ djetetu za graĎevine predškolske namjene,

- min.GBP= 5 m2/ učeniku za graĎevine školske namjene (osnovna škola) ,

- min.GBP= 6,5m2/ učeniku za graĎevine školske namjene (srednja škola) ,

- najmanja udaljenost osnovne graĎevine od susjednih graĎevnih čestica mora biti veća ili jednaka

njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m,

- Ako se graĎevine školske i predškolske djelatnosti grade sjeverno od postojeće graĎevine, njihova

udaljenost od te graĎevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, odnosno ako se ispred

navedenih graĎevina gradi nova graĎevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih

sadrţaja ne moţe biti manja od tri visine.




- PMmin.= 2 / zaposleniku


(4) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina vjerske namjene (oznaka 3.4) u sklopu

površina javne i društvene namjene (oznaka D8):

- Pmin.= 1.000 m2,


- Emax.= Po+Su+Pr+2. Iznimno, visine dijelova graĎevina (zvonik) mogu biti veće.

- maksimalna visina graĎevine iznosi Vmax=13,0 m,

- max.kig= 0,4,

- max.kis= 1.2,


- širine kolnika od 5,5 m,

- PMmin.= 0,05 / korisniku ili sjedaćem mjestu.


(5) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina javne i društvene namjene (oznake 1.1

do 1.4) na zasebnim graĎevnim česticama u dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja u sklopu

mješovitih namjena (oznake M):


- Pmin.= 10 m2 / djetetu za graĎevinu predškolske namjene,

- Pmin.= 25 m2 / korisniku-štićeniku za centar za socijalni rad,

- Pmin.= 30 m2 / učeniku za graĎevinu osnovne škole,

- brisana,


- Pmin.= 1.000 m2 za graĎevine upravne, kulturne i vjerske namjene,

- način gradnje: SS, te D i S u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline,


- najveća katnost iznosi Emax.=Po+Su+Pr+2, a za graĎevinu stare općine na k.č.br.22/3 k.o. Vodice

Emax.=Po+Su+Pr+2+Pk


- min.GBP= 3 m2 / djetetu za graĎevine ili prostore predškolske namjene,

- min.GBP= 15 m2 / korisniku za domove za starije osobe,

- brisana,


- maksimalna visina graĎevine iznosi Vmax.=13,0 m.


_______________________________________________________________________________________


- max.kig= 1,0 u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline.


- (6) Za povijesnu jezgru naselja Vodica koja je zaštićena kao kulturno dobro, za gradnju i

rekonstrukciju graĎevina javne i društvene namjene vrijede isključivo Posebni uvjeti koje izdaje

nadleţni Konzervatorski odjel za svaku pojedinu lokaciju.


Ĉlanak 49.a.

(1) Površina graĎevne čestice postojećih graĎevina društvenih djelatnosti utvrĎuje se shodno potrebama tih

graĎevina i u pravilu obuhvaća zemljište ispod graĎevina i zemljište potrebno za redovitu uporabu graĎevina.

(2) Za potrebe rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje Doma za smještaj starijih osoba, na čestici zgrade

*862, k.o. Vodice (oznake 1.2), primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- minimalna veličina graĎevne čestice iznosi 400 m2,

- maksimalni koeficijent izgraĎenosti kig=0,6,

- maksimalni koeficijent iskorištenosti kis=2,0,

- najveća katnost iznosi Emax.=Po+Su+Pr+2, a najveća visina graĎevine 10,0 m. Visine okna za dizala i

izlaza na terase mogu biti i viši za onoliko koliko je minimalno potrebno u tehničkom i oblikovnom

smislu,

- dozvoljava se smještaj graĎevine na meĎu uz suglasnost susjeda i dokaz vatrootpornosti i stabilnosti,

- najmanje 20% graĎevne čestice treba biti ureĎeno kao parkovno zelenilo,

- minimalni normativ za projektiranje iznosi 15 m2 BRP/korisniku,

- potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto za invalide i 1 parkirno mjesto za vozilo hitne

pomoći/dostavno vozilo.


Ĉlanak 49.b.


ţupanije 14/06, 02/13, 05/14) omogućava se gradnja/rekonstrukcija spomenika na javnim površinama, kao i

na pomorskom dobru, sve prema idejnim projektima usvojenim od nadleţnih tijela Grada Vodica prema

vaţećem Pravilniku o jednostavnim graĎevinama i radovima, izuzev prostora zaštićene kulturno – povijesne

cjeline (Grad Vodice, otok Prvić) gdje se traţe Posebni uvjeti i Prethodno odobrenje nadleţnog

Konzervatorskog odjela.


5. Uvjeti smještaja i naĉin gradnje

športsko rekreacijskih graĊevina

Ĉlanak 50.

(1) Športsko rekreacijskim graĎevinama i prostorima smatraju se:

- unutar mješovite namjene (oznake M):


- športski tereni do 200 m2 površine, tenis tereni, bazeni za plivanje vodene površine do 320

m2 sa pratećim graĎevinama.

- unutar površina športsko rekreacijske namjene (oznaka R1):

- sve vrste i kategorije športskih graĎevina.

- unutar površina rekreacijske namjene (oznaka R2):

- trim staze, mini golf, stolni tenis, bočališta, viseće kuglane, travnata igrališta, odbojka na

pijesku i sl.


- ureĎena kupališta.


- bazen


_______________________________________________________________________________________

(„Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 52., stupila na snagu 04.kolovoza

2015.g.)

- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene (oznaka T1 i T4):

- športski tereni i bazeni za plivanje sa pomoćnim graĎevinama.

Ĉlanak 51.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina (oznake 1.1 do 1.5) u sklopu mješovite

namjene (oznake M). Za povijesnu jezgru naselja Vodica koja je zaštićena kao kulturno dobro, za gradnju i

rekonstrukciju graĎevina sportsko-rekreacijske namjene vrijede isključivo Posebni uvjeti koje izdaje

nadleţni Konzervatorski odjel za svaku pojedinu lokaciju.


- Pmin.= 1.200 m,

- način gradnje pratećih graĎevina: SS, te D u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline,


- na jednoj graĎevnoj čestici moguće je izgraditi športske terene ili jedan tenis teren ili jedan bazen sa

pratećim graĎevinama,

- Emax.= Po+Pr,

- Vmax.= 3,0 m,

- max.kig= 0,2 u kojeg se uračunavaju tlocrtne projekcije pratećih graĎevina: garderobe, sanitarije, uredi,

priručno skladište, trgovina športskim artiklima, ugostiteljski sadrţaji,pogonske prostorije bazena i

sl.,

- najmanja udaljenost prateće graĎevine graĎene na SS način od susjednih graĎevnih čestica ne moţe

biti manja od 1,0 m,

- PMmin.= 0,2 / korisniku, s time da se u ukupni broj korisnika obračunava broj osoba koje istovremeno

mogu koristiti športske graĎevine, tako da tenis teren mogu koristiti 4 osobe, športski teren 10 osoba,

a bazen 1 osoba na 10 m2 vodene površine.


(2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina (oznake 4.1) u sklopu površina športsko

rekreacijske namjene – šport (oznaka R1):

- u neizgraĎenim dijelovima naselja i područjima rekonstrukcije (promjena korištenja radi poboljšanja

funkcionalnosti dijelova naselja) kazete treba rješavati kao cjeline koje se mogu realizirati etapno,


- Emax.= Pr za prateće graĎevine, a Emax.= Po+Pr za ugostiteljske i trgovačke graĎevine,


- Vmax.= 4,0 m za ugostiteljske i trgovačke (trgovine športskim artiklima) graĎevine, Vmax.= 3,0 m za

prateće graĎevine,


- max.kig kazete= 0,1,

- PMmin.= 3 / do 30 m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- PMmin.= 7 / od 30 - 50m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- PMmin.= 1 / svakih daljnjih 20 m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a za prostor ili graĎevinu trgovačke namjene,


- PMmin.= 7 / od 50 - 100 m2 GBP-a za prostor ili graĎevinu trgovačke namjene,


- PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m2 GBP-a za prostor ili graĎevinu trgovačke namjene,


- PMmin.= 0,2 / posjetitelju za športske graĎevine sa gledalištem,

- PMmin.= 0,5 / korisniku za športske graĎevine,

- najmanje 60% nedovršenog dijela površine sportsko-rekreacijske namjene mora biti ureĎeno kao

parkovni nasadi i prirodno zelenilo.


_______________________________________________________________________________________

- za pojedinu graĎevinu kao što je gradska športska dvorana (dvoranski športovi, bazen isl.) i stadione,

potrebno je osigurati najmanje 2 PM-a za autobuse,

- potrebni broj PM-a moguće je osigurati kako unutar pojedine graĎevne čestice, tako i na najbliţem

javnom parkiralištu unutar športsko-rekreacijske zone.

-

(3) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje graĎevina (oznake 4.2) u sklopu površina športsko

rekreacijske namjene – rekreacija (oznaka R2):

- kazete treba rješavati kao cjeline koje se mogu realizirati etapno,

- u svakoj kazeti, uz športsko rekracijske graĎevine omogućuje se smještaj po dvije ugostiteljske

graĎevine, te smještaj pratećih graĎevina kupališta kao što su: javne sanitarije, svlačionice, skladišta

plaţnih rekvizita i sl.

- ugostiteljska graĎevina mora biti smještena tako da joj se obvezatni graĎevni pravci nalaze na

udaljenosti od 3,0 do 5,0 m od koridora šetnice i kolnopješačkog prilaza (min.poprečnog

karakterističnog profila oznake „H“ i „G”) koji su utvrĎeni ovim Planom,


- izuzetno od prethodne alineje ovoga stavka, ukoliko se uz kolno-pješački prilaz nalazi zatečeno

visoko zelenilo, ugostiteljska graĎevina moţe biti smještena i na drugačijoj udaljenosti od

kolnopješačkog prilaza, ali na propisanoj udaljenosti od šetnice,


- Emax.= Pr za prateće graĎevine, a Emax.= Po+Pr+Pk za ugostiteljske i trgovačke graĎevine,


- Vmax.= 6,0 m za ugostiteljske i trgovačke (trgovine športskim artiklima) graĎevine, Vmax.= 3,0 m za

prateće graĎevine,


- max.GBP= 200 m2 jedne ugostiteljske graĎevine,

- najmanje 60% nedovršenog dijela površine sportsko rekreacijske namjene mora biti ureĎeno kao

parkovni nasadi i prirodno zelenilo,


- zabranjuje se uklanjanje zatečenog visokog zelenila u svrhu smještaja graĎevina,

- PMmin.= 3 / do 30 m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- PMmin.= 7 / od 30 - 50m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- PMmin.= 1 / svakih daljnjih 20 m2 GBP-a za graĎevinu ugostiteljske namjene,


- Potrebni broj PM-a moguće je osigurati unutar najbliţeg javnog parkirališta.


(4) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja plaţa (oznake 4.3) u sklopu površina športsko rekreacijske namjene

– kupališta (oznaka R3):

- potrebno je odabrati rješenje ureĎenja plaţa kojim će se u najvećoj mogućoj mjeri zadrţati prirodno

stanje morskog dna u kontaktu s obalom, tako da se nasipavanje obale i morskog dna ograniči samo

na one prostore, gdje je to nuţno u odnosu na potrebe korisnika prostora i prirodne karakteristike

terena,

- graĎevine javnih sanitarija, svlačionica, skladišta plaţnih rekvizita i sl. moguće je smjestiti uz glavnu

gradsku plaţu na području Bristaka i Blata sjeverno od šetnice na površinama športsko rekreacijske

namjene (oznaka R1 i R2),

- potrebni broj PM-a od 1/ 25 m2 površine plaţe osigurava se unutar javnih parkirališta i na javnim

prometnim površinama uz ulice najbliţe kupalištu.

(5) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja plaţa (oznake 4.4) u sklopu površina športsko rekreacijske namjene

– kupališta (oznaka R5):

- Unutar zone R5 moguće je ureĎenje otvorenog bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama

(strojarnica, instalacijska etaţa i sl.).


_______________________________________________________________________________________

- Površina otvorenog bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaţa i

sl.) koje se izvode u terenu (suteren, podrum) obračunavaju se u koeficijent izgraĎenosti zone.

- Bazeni s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaţa i sl.) moraju biti

udaljeni najmanje 3,0 m od granice graĎevne čestice.

- Prostori otvorenih bazena s pripadajućim pomoćnim prostorima (strojarnica, instalacijska etaţa i sl.)

uračunavaju se u iskorištenost zone.

- Površina otvorenog bazena ne ulazi u ukupnu tlocrtnu bruto površinu zatvorenih i natkrivenih

graĎevina unutar zone.


(6) Planom je dozvoljava ureĎenje i izgradnja ureĎenih morskih plaţa unutar naselja uz obavezno poštivanje

sljedećih uvjeta:

- obavezno treba osigurati prohodnost javnog duţobalnog pojasa

- urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u slučajevima

kada morfologija prirodne obale to uvjetuje

- predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno vaţećim

standardima

- urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m

- respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu organizaciju prostora

- osmisliti zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu.


(7) Radi ureĎenja akvatorija uz ureĎenu morsku plaţu-R3 unutar graĎevinskog područja naselja moţe se

provoditi nasipavanje šljunka ili pijeska radi prilagoĎavanja konfiguracije morskog dna ali ne šire od 20 m

od obalne linije, i graditi zaštitne graĎevine - valobrani (radi zadrţavanja šljunka i pijeska ili postavu plaţne

opreme). Područje ureĎene morske plaţe treba opremiti potrebnim komunikacijskim površinama povezanim

sa sustavom urbane zone, te odgovarajućom infrastrukturom (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda,

elektroopskrba).


(8) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje športsko rekreacijskih graĎevina (oznake 5.1 do

5.3) u sklopu površina ugostiteljsko turističkih namjena (oznake T1 i T4):

- smještaj unutar graĎevne čestice osnovne ugostiteljsko turističke graĎevine,


- Vmax.= ne smije nadvisiti visinu osnovne graĎevine.

6. Uvjeti smještaja i naĉin gradnje stambenih graĊevina

Ĉlanak 52.

(1) Stambenim graĎevinama smatraju se graĎevine obiteljskog i višestambenog tipa gradnje, te

stambenoposlovne graĎevine.

(2) Obiteljskim graĎevinama smatraju se graĎevine sa najviše 4 stambene jedinice.

Razlikujemo jednoobiteljske graĎevine s najvećom ukupnom GBP do 400 m2 i višeobiteljske graĎevine s

najvećom ukupnom GBP do 600 m2. Za višeobiteljske graĎevine odreĎuje se minimalna udaljenost h/2 od

meĎe.

Za obiteljske graĎevine s najvećom ukupnom GBP većom od 600 m2 primjenjuju se odredbe za

višestambene graĎevine, osim u pogledu broja stambenih jedinica.

Najveća dopuštena Gst obiteljskog tipa gradnje izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog

kontaktnog područja iznosi 175 st./ha što znači da na 1 SJ otpada najmanje 143 m2 površine graĎevne

čestice.“



_______________________________________________________________________________________

(3) Višestambenim graĎevinama smatraju se graĎevine stambeno poslovne, poslovno stambene ili stambene

namjene s pet ili više odvojenih stambenih jedinica (stana). Uz stambene jedinice u višestambenim

graĎevinama mogu se graditi i različiti poslovni prostori za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i

eksplozije, prostori javne i društvene namjene te smještajne jedinice turističke izgradnje.

Za višestambene graĎevine odreĎuje se minimalna udaljenost h/2 od meĎe.

Najveća dopuštena Gst višestambenog tipa gradnje izvan prostora povijesne graditeljske cjeline i njenog

kontaktnog područja iznosi 200 st./ha što znači da na 1 SJ otpada najmanje 125 m2 površine graĎevne

čestice.


(4) Brisan.


6.1. Obiteljske graĊevine

Ĉlanak 53.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje obiteljskih graĎevina (oznaka 1.1) u sklopu

površina mješovitih namjena (oznake M) u kontaktnom područnu povijesne graditeljske cjeline. Za

povijesnu jezgru naselja Vodica koja je zaštićena kao kulturno dobro, vrijede isključivo Posebni uvjeti koje

izdaje nadleţni Konzervatorski odjel za svaku pojedinu lokaciju.


- način gradnje: SS, D i S,

- Pmin.= 200 m2 za SS način gradnje,


- Pmax.= 600 m2 za SS način gradnje,

- Pmin.= postojeća katastarska čestica za D i S način gradnje

- Pmax.= 420 m2 za D način gradnje,

- Pmax.= 300 m2 za S način gradnje,

- Emax.= Po+Su+Pr+2 ili Emax.=Po+Su+Pr+1+Pk,


- Vmax.= 9,0 m,

- max.kig= 1,0,

- max.kis= 4,0,


- potrebni broj PM-a od 1 / 1 SJ ukoliko za to nema uvjeta, moţe se osigurati i izvan graĎevne čestice

u sklopu zelenog pojasa, ili na drugim javnim površinama najbliţim graĎevnoj čestici, te privatnim

česticama.



površina mješovitih namjena (oznake M):


- način gradnje: SS i D,

- Pmin.= 350 m2 za SS način gradnje,

- Pmax.= 1.000 m2 za SS način gradnje,

- min. širina graĎevne čestice za SS način gradnje: 12 m,


- Pmin.= 250 m2 za D način gradnje,

- Pmax.= 420 m2 za D način gradnje,

- Min. širina graĎevne čestice za D način gradnje: 9 m,


- Max. širina graĎevne čestice za D način gradnje: 16 m,

- Min. 10% površine graĎevne čestice mora biti ozelenjeno,




_______________________________________________________________________________________

- Vmax.= 10,0 m,


- max.kig= 0,45 za D način gradnje,


- max.kig= 0,45 za SS način gradnje na graĎevnim česticama površina do 400 m2

- max.kig za SS način gradnje na graĎevnim česticama površina većih od 400 m2 = 180 m

2 +0,3 (koji se

obračunava samo za dio površine iznad 400 m2 ),

- max.kisN*= 1,2


- u izračun nadzemnog koeficijenta iskorištenosti (kisN) ne obračunavaju se podzemne etaţe te suteren

ukoliko se koristi isključivo za smještaj vozila unutar objekta ili ukoliko su ti dijelovi graĎevine u

parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu,


- PMmin.= 1,5 / 1 SJ.


površina mješovite namjene (oznake M):



- Pmin.= 400 m2,

- Pmax.= 1.200 m2,

- Min. širina graĎevne čestice: 14 m,




- Vmax.= 10,0 m,


- max.kig= 0,3,

- max.kisN*= 0,6,


- U izračun nadzemnog koeficijenta iskorištenosti (kisN) ne obračunavaju se podzemne etaţe te

suteren ukoliko se koristi isključivo za smještaj vozila unutar objekta ili ukoliko su ti dijelovi

graĎevine u parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu,


- PMmin.= 1,5 / 1 SJ.





- Pmin.= 600 m2,

- Pmax.= 1.400 m2,





- Vmax.= 10,0 m,


- min.kig= 0,1, za graĎevne čestice veličine do 1.000 m2,

- najmanja površina tlocrtnih projekcija graĎevina za graĎevne čestice površine veće od 1.000 m2

moţe iznositi 100 m2,

- max.kig= 0,3 za graĎevne čestice površine do 1.000 m2 ,

- max.kig za graĎevne čestice površine veće od 1.000 m2 = 300 m

2 +0,2 (koji se obračunava samo za dio

površine iznad 1.000 m2 ),

- max.kisN*= 0,6,


_______________________________________________________________________________________


- * U izračun nadzemnog koeficijenta iskorištenosti (kisN) ne obračunavaju se podzemne etaţe te




- PMmin.= 1,5 / 1 SJ.





- Pmin.= 800 m2 ,

- Pmax.= 1.600 m2 ,





- Vmax.= 10,0 m,


- min.kig= 0,1, za graĎevne čestice površine do 1.000 m2,

- najmanja površina tlocrtnih projekcija graĎevina za graĎevne čestice površine veće od 1.000 m2

moţe iznositi 100 m2,

- max.kig= 0,3 za graĎevne čestice površine do 1.000 m2,

- max.kig za graĎevne čestice površine veće od 1.000 m2

= 300 m2 +0,2 (koji se obračunava samo za dio

površine iznad 1.000 m2 ),

- max.kisN*= 0,6


- *U izračun nadzemnog koeficijenta iskorištenosti (kisN) ne obračunavaju se podzemne etaţe te




- PMmin= 1,5 / 1 SJ.



- Pmin.=800 m2

- Pmax.=1.600 m2

- Min. širina graĎevne čestice:20 m,


- Emax.=Po+Su+Pr

- Vmax=4,5 m do vijenca, mjereno od konačno zaravnatog i ureĎenog terena uz pročelje graĎevine na

njegovom najniţem dijelu

- maxkig=0,2

- maxkisN*=0,4.



graĎevine u parteru ozelenjeni ili imaju javnu namjenu.


6.2. Višestambene zgrade

Ĉlanak 54.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje višestambenih graĎevina (oznake 1.2 i 1.3) u

sklopu površina mješovite namjene (oznake M):



_______________________________________________________________________________________


- Pmin.= 700 m2,

- Pmax= 2.500 m2,

- Min. širina graĎevne čestice: 20m,



- Vmax.= 13,0 m,


- Max. duţina pročelja graĎevine: 30 m,

- Najmanja udaljenost graĎevine od susjednih graĎevnih čestica mora biti veća ili jednaka polovici

njezine visine,

- max.kig= 0,4 za graĎevne čestice površine do 1.000 m2,

- max.kig= 0,35 za graĎevne čestice površine od 1.000 do 2.000 m2,

- max.kig= 0,3 za graĎevne čestice površine veće od 2.000 m2,

- max.kisN*= 1,2 za graĎevne čestice površine do 1.000 m2,


- max.kisN*= 1,05 za graĎevne čestice površine od 1.000 do 2.000 m2.


- max.kisN*= 0,9 za graĎevne čestice površine veće od 2.000 m2,






- PMmin.= 1,5 / 1 SJ,

- graĎevna čestica mora imati neposredan pristup sa ulice čiji karakteristični poprečni profil nije

manji od 5m.


(2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje višestambenih graĎevina (oznake 1.4 i 1.5) u

sklopu površina mješovite namjene (oznake M):



- Pmin.= 1.000 m2 ,

- Pmax.= 2.500 m2 ,


- Min. 25% površine graĎevne čestice mora biti ozelenjeno



- Vmax.= 13,0 m,


- Max. duţina pročelja graĎevine: 30 m,

- Najmanja udaljenost graĎevine od susjednih graĎevnih čestica mora biti veća ili jednaka polovici

njezine visine,

- max.kig= 0,3,

- max.kisN*= 0,9,






- PMmin.= 1,5 / 1 SJ,

- graĎevna čestica mora imati neposredan pristup sa ulice čiji karakteristični poprečni profil nije

manji od 5m.



_______________________________________________________________________________________

(3) Brisan.


7. Uvjeti ureĊenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije

i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mreţe s

pripadajućim objektima i površinama

7.1.Uvjeti gradnje prometne površine

Ĉlanak 55.

(1) Prometnu mreţu naselja čine: kopnena i pomorska mreţa, te mreţa javnih telekomunikacija.

(2) Kopnenu prometnu mreţu čine ulični koridori, javna parkirališta/garaţe, autobusni kolodvor, benzinske

postaje, te ostale javne prometne površine.

(3) Pomorsku prometnu mreţu čine morske luke smještene unutar lučkih područja.

(4) Mreţu javnih telekomunikacija čine objekti, ureĎaji, kabeli i dr. nepokretne ili pokretne javne

telekomunikacijske mreţe koji se upotrebljavaju za javnu telekomunikaciju.

7.1.1. Uliĉni koridori

Ĉlanak 56.

(1) Uličnu mreţu naselja čine ulični koridori koji se ovisno o karakterističnom poprečnom profilu sastoje od:

kolnika s prometnim trakama, autobusnih stajališta, parkirališta, te pješačkih i zelenih površina.

(2) Obzirom na značaj, ulični koridori su podijeljeni kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana na slijedeći

način:

- koridor glavne gradske prometnice,

- koridori gradske prometnice,

- koridori sabirnih prometnica,

- koridori pristupnih prometnica,

- koridori kolno-pješačkih prometnica,

- koridori pješačkih prometnica.


(3) Najmanje širine uliĉnih koridora u nedovršenim dijelovima naselja odreĎene su poprečnim

karakterističnim profilima koji su prikazani u grafičkom dijelu Plana u dodatku kartografskog prikaza, br.

2.1., “Prometna i ulična mreţa”.

(4) Širine uliĉnih koridora u dovršenim i preteţito dovršenim dijelovima naselja odreĎene su

regulacijskim pravcima graĎevnih čestica na kojima su smještene postojeće graĎevine. Prilikom

rekonstrukcija uličnih koridora ili izgradnje elektroenergetske i komunalne infrastrukture unutar njih,

potrebno ih je prema mogućnostima proširiti na širine utvrĎene poprečnim karakterističnim profilima iz

prethodnog stavka, odnosno obvezatno na širine vatrogasnih prolaza utvrĎenih posebnim propisom.

(5) Karakteristični poprečni profili uličnih koridora prikazuju prevladavajuće profile uličnih koridora koji u

pojedinim svojim dijelovima mogu biti i drugačije koncipirani. Tako umjesto prikazanog zelenog pojasa,

mogu biti smještena parkirališna mjesta, prometne trake desnih skretača ili autobusna stajališta.

(6) Trase planiranih uličnih koridora moguće je projektnom dokumentacijom za ishoĎenje lokacijske dozvole

utvrditi s manjim odmakom (najviše za 50% širine koridora) od onih utvrĎenih ovim Planom, te većeg

poprečnog profila od najmanje propisanog.

(7) Brisan.


_______________________________________________________________________________________


(8) Brisan.


Ĉlanak 57.

(1) Javne prometne površine izuzev onih u povijesnoj graditeljskoj cjelini na koje postoji neposredan pristup

s graĎevnih čestica ili su uvjet za formiranje graĎevne čestice, moraju se projektirati, graditi, ureĎivati i

rekonstruirati na način da se njima omogućuje; voĎenje elektroenergetske i komunalne infrastrukture, prolaz

vatrogasnim vozilima, te moraju biti vezane na uličnu mreţu.

(2) Omogućavaju se manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih trasa i koridora, poloţaja pojedinih

infrastrukturnih graĎevina kao posljedica detaljnije izmjere i razrade predmetnog sustava i neće se smatrati

izmjenom ovog Plana.


(3) U neizgraĎenom dijelu graĎevinskog područja samo jedna prometna traka moţe se izgraĎivati iznimno na

preglednom dijelu kolnika do najviše 500 m, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u

slijepim ulicama čija duţina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.


(4) Ulica koja je na granici izmeĎu izgraĎenih i preteţno izgraĎenih dijelova naselja sa neizgraĎenim

područjem formirati će se na način da se na strani do izgraĎenog dijela zadrţava zatečena regulacijska linija,

a na strani do neizgraĎenog dijela regulacijska linija mora biti udaljena od zatečene osovine puta za 1/2

propisanog profila ulice.


(5) U postupku ishoĎenja rješenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za zahvate u prostoru

unutar zaštitnih pojaseva javnih cesta koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja,

ureĎenja i zaštite”, obvezatno se moraju zatraţiti uvjeti nadleţne uprave za ceste sukladno posebnom

propisu.

Ĉlanak 58.

(1) Na raskriţjima ulica potrebno je osigurati dovoljno mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehničko

rješenje raskriţja s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima. Pod kvalitetnim

tehničkim rješenjem podrazumijeva se rješenje raskriţja na način da ono najbolje funkcionira, bilo izvedbom

u nivou, u dva nivoa ili kao kruţni tok.

(2) Do izgradnje obilaznice Vodica, ne dozvoljava se izvoĎenje novih raskriţja na postojećoj cesti D8 osim

raskriţja sa planiranom mjesnom ulicom na smjeru Okit – Tribunj i sa planiranom glavnom sabirnicom na

smjeru Ulaz u zonu Račice – Stablinci.

(3) Minimalna udaljenost za smještaj graĎevina na graĎevnim česticama od linije izvlaštenja drţavne ceste

ne smije biti manja od 10 m. Infrastrukturne vodove potrebno je planirati izvan cestovnog zemljišta osim na

mjestima gdje to nije moguće, te će se isto urediti putem posebnih uvjeta javnopravnog tijela koje upravlja

drţavnim cestama. Odvodnju oborinskih voda sa površina graĎevnih čestica kao i sa površina priključaka

mora se riješiti na način da se iste ne slijevaju na drţavnu cestu.


Ĉlanak 59.

(1) Brisan.


(2) Stajališta javnog gradskog prijevoza - autobusna stajališta, smještavaju se unutar uličnih koridora u

skladu s posebnim propisom.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 60.

(1) Planom je utvrĎena površina za smještaj postojeće benzinske postaje, te su utvrĎene i površine unutar

kojih se omogućuje smještaj novih benzinskih postaja (oznaka BP). Unutar navedenih površina propisuju se

slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje benzinskih postaja (oznaka 6.2):

- Pmin.= kazeta (za postojeću benzinsku postaju),


- Emax.= Pr,

- najveća visina je 5 m, krov moţe biti izveden kao kosi ili ravni,


- najveća visina tjemena nadstrešnice na benzinskoj postaji je 7,0 m,


- graĎevinska bruto razvijena površina graĎevina moţe iznositi najviše 500 m2 uključivo i prateće

sadrţaje; u površinu graĎevina se ne uračunavaju površine za smještaj agregata, skladišta boca za

plin, podzemnih tankova, te površine ispod nadstrešnica,


- udaljenost graĎevine od regulacijskog pravca iznosi min. 5m, a udaljenost graĎevine odgranice

graĎevne čestice min. 3m,



širine kolnika od 5,5 m, s time da su priključci udaljeni najmanje 250 m od osi raskriţja obilaznice

Vodica i glavne mjesne ulice (postojeća cesta D8),

- PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a prostora ugostiteljske i trgovačke namjene,

- PMmin.= 7 / od 50 - 100 m2 GBP-a prostora ugostiteljske i trgovačke namjene,

- PMmin.= 1 / svakih daljnjih 30 m2 GBP-a prostora ugostiteljske i trgovačke namjene.

7.1.2.Javna parkirališta i garaţe

Ĉlanak 61.

Planom su utvrĎene površine za smještaj javnih parkirališta i garaţa (oznaka P) unutar kojih se propisuju

slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje, ako se garaţe grade kao zasebne graĎevine, a ne u sklopu drugih

graĎevina (oznaka 6.3):


- garaţe koje se smještaju unutar prostora do 100 m od PGPD-a ili se smještaju izvan tog prostora, a

unutar prvog graĎevnog reda prema PGPD-u u površinama mješovitih, športsko rekreacijskih i

ugostiteljsko turističkih namjena, izvode se samo kao podzemne graĎevine s mogućnošću izgradnje

više podruma, te izgradnjom nadzemnih dijelova kao što su: natkrivene ulazne i izlazne kolne

rampe, te pješački ulazi i izlazi (stubišta), kao i postrojenja dizala, s time da im je Vmax.= 2,5 m,

- za garaţe smještene izvan područja navedenih u prethodnoj alineji Emax.= Pr+1 s mogućnošću

izgradnje više podruma, a Vmax.= 5,0 m,

- krovovi garaţa se mogu koristiti za smještaj PM-ova,

- potrebno je osigurati 5% PM-ova za osobe s invaliditetom dimenzija i smještaja propisanih prema

posebnom propisu,

- na svakih 50 PM-ova javnog parkirališta potrebno je osigurati 1 PM za autobus,

- mora biti osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m.

7.1.3. Javne pješaĉke i biciklistiĉke površine

Ĉlanak 62.

(1) Uz mjesne ulice potrebno je predvidjeti ureĎenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o

pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,50 m.


(2) Unutar već izgraĎene strukture naselja, tamo gdje nije moguće ostvariti zasebne pješačke površine

moguće je za potrebe kolnog, pješačko i biciklističkog prometa koristiti zajedničke prometne površine.


_______________________________________________________________________________________

(3) Javna prometna površina koja razdvaja kupališne komplekse i lučka područja od ostalog dijela naselja je

obalna šetnica. Obalna šetnica je utvrĎena karakterističnim poprečnim profilom najmanje širine 7,0 m i

označena je u grafičkom dijelu Plana kao pješačka površina. Od ukupne širine koridora obalne šetnice, 2,0 m

je predviĎeno za smještaj zelenila, a ostatak za ureĎenje pješačke ili pješačko-biciklističke površine. Na

potezu obalne šetnice, gdje postaje sastavni dio uličnog koridora, zelenilo je moguće djelomično ili u

cijelosti zamijeniti parkirališnim mjestima.


(4) Unutar uličnih koridora i obalne šetnice moguća je gradnja i ureĎivanje biciklističkih staza i traka, tako

da im širina bude najmanje 1,2 m za jedan smjer, a uzduţni nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i

ureĎivanje biciklističkih traka moguće je izvesti odvojeno od kolnika ili pješačke staze u drugom nivou, ta

kao fizički odvojeni dio (staza) od kolnika ili pješačke staze i prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili

pješačke staze.

(5) Javne prometne pješačke i biciklističke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da

na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

7.1.4. Luĉka podruĉja morskih luka

Ĉlanak 63.

(1) U akvatoriju i rubnom kopnenom dijelu naselja Vodica i Srime osiguravaju se prostorni uvjeti za

organizaciju pomorskog prometa putem utvrĎenih slijedećih lučkih područja:

- lučko područje luke “Vodice”,

- lučko područje luke ”Male Vrulje”,

- lučko područje luke “Vele Vrulje”,


- lučko područje luke “Lovetovo”,


- lučko područje luke “Srima”.

(2) Lučka područja iz prethodnog stavka prikazana u grafičkom dijelu Plana predstavljaju površine unutar

kojih je moguć smještaj pomorskih luka, odnosno lučkih područja.

(3) Granicu luka u moru utvrĎenu na kartografskim prikazima graĎevinskih područja naselja moguće je

mijenjati minimalno u odnosu na razinu točnosti mjerila razrade.


Ĉlanak 64.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja unutar lučkog područja luke “Vodice” (oznaka 6.4):

- predvidjeti smještaj luke otvorene za javni promet ţupanijskog značaja,


- brisana,


- brisana,


- unutar lučkog područja potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova,

- dio lučkog područja pojedine luke mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu

površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m.

(2) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja unutar lučkog područja luke “Male Vrulje” (oznaka 6.5):

- omogućuje se rekonstrukcija lučkog područja, na način da se njegov manji zapadni dio renamjenjuje

iz marine u športsku luku, dok se luka nautičkog turizma - marina proširuje prema jugoistoku,


- postojeći broj od 415 vezova luke nautičkog turizma nije moguće povećati,


_______________________________________________________________________________________

- potrebni broj PM-ova odreĎuje se sukladno posebnom propisu ovisno o kategoriji marine, unutar

dijela lučkog područja športske luke potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova,


- Emax.= Pr,

- Vmax.= 3,0 m,

- max.GBP= 1.200 m2 ,

- dio pojedinog lučkog područja mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m.

(3) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja unutar lučkog područja luke “Vele Vrulje” i lučkog područja

luke “Lovetovo” (oznaka 6.6):


- Unutar lučkog područja luke „Vele Vrulje“ predvidjeti smještaj luke otvorene za javni promet

lokalnog značaja,


- Unutar lučkog područja luke „Lovetovo“ u zapadnom dijelu predvidjeti luku otvorenu za javni

promet lokalnog značaja, a u istočnom dijelu športsku luku,


- potrebno je unutar lučkog područja osigurati 1 PM / 20 vezova,

- najveći dozvoljeni kapaciteti luka iznose; 750 vezova za luku “Vele Vrulje”, te 250 vezova za luku

“Lovetovo”,

- lučko područje mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine

kolnika od 5,5 m.

(4) Propisuju se slijedeći uvjeti ureĎenja unutar lučkog područja luke “Srima” (oznaka 6.7):

- predvidjeti smještaj luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, športske luke i luke nautičkog

turizma – marine, na način da svaka ima nesmetan prilaz u morski akvatorij,


- površinu eventualnog zajedničkog dijela lučkog područja potrebno je odrediti na način da se

omogući nesmetani manevar plovila (ulaz/izlaz iz pojedinih luka) sukladno predviĎenim veličinama

plovila koja će koristiti pojedinu luku,

- najveći dozvoljeni kapacitet marine iznosi 40 vezova, s time da je jedan vez ekvivalent plovila

duljine 12 m i širine na vezu 5 m,

- najveći dozvoljeni kapacitet luke otvorene za javni promet lokalnog značaja sa športskom lukom

iznosi 750 vezova,


- potrebni broj PM-ova unutar dijela lučkog područja marine odreĎuje se sukladno posebnom propisu

ovisno o kategoriji marine,

- unutar dijela lučkog područja športske luke potrebno je osigurati 1 PM / 20 vezova,

- način gradnje za graĎevine marine: SS,

- Emax.= Pr za graĎevine marine,

- Vmax.= 3,0 m za graĎevine marine,

- max.GBP= 400 m2 za graĎevine marine,

- dio lučkog područja pojedine luke mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu

površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m.

7.1.51 Javne telekomunikacije

Ĉlanak 64.a

(1) Novu TK infrastrukturu za pruţanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih

vodova unutar naselja potrebno je osigurati podzemno unutar koridora postojećih odnosno planiranih

prometnica i pješačkih staza ili zelenih površina. Za meĎumjesno povezivanje koristiti koridore prometnica,

iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se moţe planirati nadzemno i izvan

koridora prometnica.


_______________________________________________________________________________________

(2) Za izgraĎenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pruţanje telekomunikacijskih usluga putem

telekomunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje

izgradnjom novih graĎevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih

operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu

dozvolu za pruţanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.


Ĉlanak 65.

(1) Za telekomunikacijske kablove koji su poloţeni izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u

širini od najmanje 1,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj graĎevina visokogradnje do njihovog

izmještanja. U postupku ishoĎenja rješenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graĎevinu

visokogradnje na graĎevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim

potrebno je zatraţiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim kabelom gospodari.


(2) Zaštitni koridor telekomunikacijskog kabla utvrĎen ovim Planom smatra se ukinutim po njegovom

izmještanju, te se u tom slučaju više ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku.

Ĉlanak 66.

(1) Smještaj graĎevina visokogradnje, te ureĎenje zemljišta ispod radijskih koridora utvrĎenih u grafičkom

dijelu Plana uvjetovano je ograničenjima u pogledu visine sukladno posebnim propisima.

(2) Za graĎevine koje se nalaze izvan radijskih koridora, a više su od 35 m (zvonici, dimnjaci i sl.) mora se

ishoditi suglasnost za njihov smještaj u odnosu na radijske koridore.

Ĉlanak 66.a

(1) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pruţanje javne komunikacijske usluge putem

elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom

svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih

antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgraĎenim graĎevinama, bez detaljnog definiranja (točkastog

označavanja) lokacija vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se

emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade) uz načelo zajedničkog korištenja

od strane svih operatora gdje god je to moguće.

Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture

odreĎivati moguće lokacije za postavljanje mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena (obojenih bojom

kao podloga na koju se učvršćuje tako da bude što manje uočljiva) u cilju pokrivanja takovih područja

signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrĎajučeg čelika ili vruće

pocinčanog čelika i vijke od nehrĎajučeg čelika.


Ĉlanak 67.

(1) Osnovna postaja pokretnih komunikacijskih mreţa (antenski stup za osnovnu postaju) moţe se smjestiti

na postojećoj graĎevini, ali ne na dječjoj ustanovi, školi, domu zdravlja, domu umirovljenika, domu za starije

osobe i crkvi, uz slijedeće uvjete:

- da se u cilju zaštite zdravlja ljudi ne prekoračuju temeljna ograničenja i granične razine propisane

posebnim propisom u pogledu zaštite od elektromagnetskih polja,

- te da se nalazi izvan granica utvrĎenih zona zaštite nepokretnih kulturnih dobra, odnosno povijesne

graditeljske cjeline, te izvan uličnih koridora i površina vodnog dobra.

(2) U grafičkom dijelu Plana prikazane su postojeće bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreţa, te

one koje su bile planirane prostornim planom šireg područja.

(3) Kod detaljnog utvrĎivanja lokacija za nove osnovne postaje pokretnih komunikacijskih mreţa utvrĎuje se

princip da jednu lokaciju koristi više korisnika – operatora pokretnih komunikacija.


_______________________________________________________________________________________

7.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreţe

Ĉlanak 68.

(1) Planom je utvrĎena rekonstrukcija i dogradnja elektroenergetske mreţe naselja Vodica i Srime i to:

- izgradnjom nove trafostanice 110/10(20) kV “Vodice“,


- izgradnjom trafostanice 30/20(10) kV “Srima” snage 8 MVA (2x4),

- polaganjem elektroenergetskih visokonaponskih i niskonaponskih podzemnih kablova u pravilu

unutar uličnih koridora,

- zamjenom 30 kV dalekovoda podzemnim kablovima,

- interpolacijom novih trafostanica naponskog nivoa 10(20)/04 kV u područjima planiranog rasta

konzuma.

(2) Prikazani smještaj podzemnih kablova u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene

su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja (prolaz kabla drugim

uličnim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan).

(3) Zaštitni koridor postojećih 110kV nadzemnih vodova je 40,0 m, a planiranih 110kV nadzemnih vodova

je 50,0 m. Do zamjene 30 kV dalekovoda odgovarajućim podzemnim kablovima poloţenih u koridorima

ulica propisuju se njihovi zaštitni koridori u širini od najmanje 30,0 m. Unutar zaštitnih koridora ne

dozvoljava se smještaj graĎevina visokogradnje. U postupku ishoĎenja rješenja o uvjetima gradnje, odnosno

lokacijske dozvole za graĎevinu visokogradnje na graĎevnoj čestici preko koje prolazi navedeni

koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatraţiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim

ovlastima koja tim dalekovodom gospodari.


(4) Zaštitni koridor dalekovoda utvrĎen ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni dalekovoda

odgovarajućim kabelom, te se u tom slučaju više ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku.

(5) Zaštitni koridor postojećeg 2x110 kV kabela iznosi 6 m, a planiranog 2x110 kV kabela iznosi 12 m. U

prometnicama u koje se polaţu instalacije potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija, u pravilu jednu

stranu prometnice za energetiku, a drugu stranu za telekomunikacije i vodoopskrbu, a sredinu ceste za

kanalizaciju i oborinske vode.


(6) Kod pribliţavanja vodova drugim objektima ili pri prelasku prometnica, te kod (meĎusobnih) kriţanja

vodova i drugih instalacija, obvezno je pridrţavati se sigurnosnih visina i udaljenosti prema tehničkom

normativima odreĎenim Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih

vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV ("Narodne novine' br. 53/91 i 24/97).


(7) Širina kondora planiranih 110 kV kabela biće odreĎena idejnim projektom u fazi ishoĎenju lokacijske

dozvole.


(8) U zaštitnom pojasu podzemnog kabela nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata odnosno

infrastrukturnih graĎevina bez prethodne suglasnosti nadleţnog tijela Hrvatske elektroprivrede, HEP -

Operatora prijenosnog sustava d.o.o, a u fazi ishoĎenja dokumentacija za graĎenje, za iste.


(9) Najmanja veličina graĎevne čestice za smještaj 10(20)/0,4 kV TS iznosi 30 m2 , dok najmanja udaljenost

graĎevine TS od susjednih čestica i regulacijskog pravca iznosi 2,0 m.


_______________________________________________________________________________________

7.3. Uvjeti gradnje mreţe komunalne infrastrukture

Ĉlanak 69.

(1) Komunlanu infrastrukturnu mreţu Vodica i Srime čine mreţe plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje

otpadnih voda, te mjesna groblja, od kojih je Planom obuhvaćeno samo ono u Vodicama.

(2) Prikazani smještaj, te tehnički opis (kapaciteti, nazivne snage i sl.) graĎevina i ureĎaja plinoopskrbne i

vodoopskrbne mreţe, te mreţe odvodnje otpadnih voda u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su

značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne i tehničke prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije

rješenja (prolaz opskrbnih cjevovoda i kolektora drugim uličnim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan

i sl.).

(3) Smještaj površinskih infrastrukturnih graĎevina (crpnih i regulacijskih stanica i sl.) utvrdit će se sukladno

tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu graĎevinu.

(4) Linijske graĎevine komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima.

7.3.1.Plinoopskrba

Ĉlanak 70.

(1) Planom je utvrĎena mogućnost izgradnje plinoopskrbne distribucijske mreţe naselja Vodica i Srime

izgradnjom graĎevina plinoopskrbne mreţe, tako da se distribucijski plinovodi u pravilu smjeste unutar

uličnih koridora.

(2) Plinoopskrbnu mreţu na području naselja Vodica i Srime činit će distribucijski sustav sa regulacijskim

stanicama.

(3) Širina koridora/trase distribucijskih plinovoda, te najmanja potrebna veličina graĎevne čestice

regulacijske stanice odreĎena je posebnim propisima.

(4) Prilikom izgradnje plinovoda potrebno je primijeniti Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za

siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima

i plinovodima za meĎunarodni transport („Sluţbeni list“ broj 26/85) koji se primjenjuje

temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjene sukladnosti (NN 158/03), te

Upute za projektiranje srednjetlačnih plinovoda i Upute za projektiranje niskotlačnih plinovoda, izdanim od

Gradske plinare Zagreb – Odjel investicija.


7.3.2. Vodoopskrba

Ĉlanak 71.

(1) Planom je utvrĎena rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbne mreţe naselja Vodica i Srime i to:

- zamjenom dotrajalih cjevovoda, opreme i ureĎaja novima,

- izgradnjom crpne stanice u Srimi s podzemnim magistralnim cjevovodom za potrebe vodoopskrbe

udaljenih otoka,

- izgradnjom novih cjevovoda,

- ukidanjem trasa dotrajalih cjevovoda izgradnjom zamjenskih novih cjevovoda u koridoru ulice.

(2) Za vodoopskrbne cjevovode koji su poloţeni izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u širini

od najmanje 10,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj graĎevina visokogradnje. U postupku ishoĎenja

rješenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graĎevinu visokogradnje na graĎevnoj čestici

preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatraţiti posebne uvjete od

strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari.


_______________________________________________________________________________________

(3) Zaštitni koridor vodoopskrbnog cjevovoda utvrĎen ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni

cjevovoda odgovarajućim cjevovodom poloţenim u koridor ulice, te se u tom slučaju više ne primjenjuju

uvjeti navedeni u prethodnom stavku.


Ĉlanak 72.

(1) Kanalizacijska mreţa naselja Vodica i Srime planirana je kao dio zajedničkog kanalizacijskog sustava

Vodice-Tribunj-Srima i otok Prvić koji razdjelnim sustavom odvodi otpadne sanitarno-fekalne vode

odvojeno od oborinskih voda do središnjeg ureĎaja za pročišćavanje na planiranoj lokaciji na području

Mrzanaca, te dalje podmorskim ispustom u more.


(2) Zajednički kanalizacijski sustav Vodice–Tribunj–Srima i otok Prvić obuhvaća sva priobalna naselja,

gospodarske (ugostiteljsko-turističke, poslovne, proizvodne) i športsko-rekreacijske zone te otok Prvić, kao

koncentrirani dotok u zajednički sustav Vodice – Tribunj – Srima. Glavni objekt ovog sustava je središnji

biološki ureĎaj za pročišćavanje otpadnih voda koji će se izgraditi na području izmeĎu Vodica i Tribunja.

PredviĎa se izgraditi podmorski ispust u Zmajanski kanal, duţine 1.900 m. Za ovo područje predviĎa se u

planskom vršnom razdoblju najmanje 40.000 E.S. (ekvivalentnih stanovnika). Zbog velike razlike

priključenih korisnika ljeti i zimi pretpostavka je da će se ureĎaj graditi za dva razdoblja razvitka i to

veličine: 20.000 ES. Realizacija sustava provoditi će se u dvije faze.


(3) Kanalizacijska mreţa će se razvijati kao razdjelni sustav tako da će na ureĎaj dolaziti samo fekalne

otpadne vode, dok će se oborinske vode ispuštati preko preljeva. Prikupljene otpadne vode sa ovog područja

putem precrpnih stanica će se dizati na ureĎaj.


(4) Veći zagaĎivači kao što su marine, te turističko ugostiteljski sadrţaji koji se imaju graditi na području

Bristaka kao i svi manji zagaĎivači koji rade sa smanjenim kapacitetom u odnosu na ranije razdoblje, moći

će se priključiti na kanalizacijski sustav nakon što svoje otpadne vode putem predtretmana dovedu na razinu

standardnih kućanskih otpadnih voda.


(5) Planom je utvrĎena rekonstrukcija i dogradnja kanalizacijske mreţe naselja Vodica i Srime i to:

- zamjenom dotrajalih cjevovoda, opreme i ureĎaja novima,

- rekonstrukcijom i izgradnjom crpnih stanica,

- izgradnjom kanalizacijskih kolektora poloţenih u pravilu unutar uličnih koridora,

- sanacijom zatečenih pojedinačnih sustava odvodnje s ispustima u more (ugostiteljsko turističke zone

Punta i Olympia-Imperijal, te gradska jezgra Vodica), te sabirnih jama pojedinačnih graĎevina,

- realizacija ureĎaja za pročišćavanje u dvije etape, odnosno veličine (2 x 20.000 ES), s time da se već

u prvoj etapi realizira prvi stupanj pročišćavanja i podmorski ispust.

(6) Za kolektore koji su poloţeni izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u širini od najmanje

10,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj graĎevina visokogradnje. U postupku ishoĎenja rješenja o

uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole za graĎevinu visokogradnje na graĎevnoj čestici preko koje

prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatraţiti posebne uvjete od strane pravne

osobe s javnim ovlastima koja tim kolektorom gospodari.

Ĉlanak 72.a

(1) Rješenja odvodnje treba rješavati na način da je graĎevine kapaciteta do najviše 10 E.S. moguće

priključiti na septičku jamu, dok je graĎevine većeg kapaciteta moguće priključiti na isti način uz obvezu

izgradnje zasebnog ureĎaja za biološko pročišćavanje.


_______________________________________________________________________________________

(2) Za realizaciju kanalizacijskih sustava potrebno je izraditi idejna rješenja (sa varijantama) u skladu s ovim

Planom i detaljnom dokumentacijom prostora koja se izraĎuje za pojedina područja, kako bi se utvrdile

prostorne dispozicije graĎevina kanalizacijskog sustava (veličine, poloţaj i vrsta kolektora, poloţaj i veličine

crpnih stanica, ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda kao i poloţaj i duţina podmorskog ispusta).

(3) Nepropusne septičke jame moguće je koristiti samo privremeno do realizacije cjelovitog kanalizacijskog

sustava sa ureĎajem za pročišćavanje i podmorskog ispusta. Po realizaciji cjelovitog kanalizacijskog sustava

sa ureĎajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom svi korisnici prostora moraju se priključiti na taj

sustav.

(4) Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva trebaju imati svoje

predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

(5) Odvodnju otpadnih voda treba projektirati sukladno odredbama vaţećih zakona i smjernicama Hrvatskih

voda. Tehnološke otpadne vode prije priključka na javni sustav odvodnje treba svesti na kvalitetu kućanskih

otpadnih voda u skladu s vaţećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama.

(“Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 71., stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.)

Ĉlanak 72.b.

(1) Oborinske vode se uglavnom rigolima i površinskim kanalima odvode do mjesta na kojima se infiltriraju

bez posljedica u more.

(2) Oborinske vode s parkirališta većih od 50 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina

prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na

separatorima ulja i masti.

(3) Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste,

oblikovanjem čestica i izgradnjom osigurati što manji koeficijent otjecanja sa graĎevne čestice uz mogućnost

da se vlastite oborinske vode sa „čistih“ površina upuštaju u teren na samoj graĎevnoj čestici putem upojnih

bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog

zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površina (10PM) na

čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

(4) Mreţa odvodnje oborinskih voda izvodi se sukladno vaţećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke, te

slijedećim uvjetima:

- Priključni vodovi odvodne mreţe moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine, odnosno

uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih

voda, na dubini prema vaţećim uvjetima nadleţnih tijela

- Upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovnih površina u recipijent (podzemlje/more) moguće je

preko upojnog bunara na pripadajućoj čestici

- Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje

sanitarnih otpadnih voda

- Prikupljanje oborinskih voda s prometnica i parkirališta vršiti putem slivnika i linijskih prihvatnih

kanala opremljenih taloţnikom; taloţnik mora biti dostupan za čišćenje nadleţnim sluţbama

- U slučajevima kad je to opravdano iz sanitarnih te tehničko-tehnoloških razloga, moţe se omogućiti

upuštanje oborinskih voda s krovnih površina u sustav oborinske odvodnje u sklopu prometnica ili u

ureĎene povremene površinske tokove.

(“Službeni glasnik Grada Vodica“, broj 03/15, članak 72., stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g.)


_______________________________________________________________________________________

7.3.4. Groblje

Ĉlanak 73.

(1) Ukop na području naselja Vodica i Srime planiran je na prostoru dosadašnjih mjesnih groblja. Obzirom

da je groblje naselja Srime izvan obuhvata ovoga Plana, ovim Planom se uz uvjete propisane posebnim

propisom propisuju slijedeći uvjeti ureĎenja groblja «Vodice» (oznaka 6.8):

- način gradnje: SS (graĎevine pratećih funkcija),

- Emax.= Pr (graĎevine pratećih funkcija),

- Vmax.= 4,0 m (graĎevine pratećih funkcija osim kapelice koja moţe biti i viša),

nedovršeni dio groblja obvezatno mora imati zaštitni pojas zelenila od najmanje 10,0 m uz rub,

- PMmin.= 10 / 1 ha površine ureĎenog (dovršenog) dijela groblja,


- groblje mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika

od 5,0 m.


Ĉlanak 74.

(1) Javne parkovne površine potrebno je hortikulturno urediti na način da se uz postojeće kvalitetno zelenilo

sadi novo autohtono zelenilo, te postavlja urbana oprema prikladna ambijentu naselja (oznaka 7.1).

Parkovnim paviljonom - odmorištem smatra se natkrivena otvorena montaţno-demontaţna drvena graĎevina

najveće tlocrtne površine od 25,0 m2.

(2) Ozelenjavanje će se provoditi na zaštitnim zelenim površinama koje su u razdjelnoj funkciji izmeĎu

neusklaĎenih namjena.

(3) Zemljište uz infrastrukturne graĎevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih graĎevina

ureĎivat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturnokrajobraznim tehnikama.

9. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graĊevina

i ambijentalnih vrijednosti

9.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja

Ĉlanak 75.

Nepokretna kulturna dobra navedena ovim Planom smatraju se zaštićenima i podlijeţu posebnoj skrbi.

Status njihove zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:

R - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara,

E - evidentirane kulturno povijesne vrijednosti koje se zaštićuju Planom.

(2) Zaštićenim graĎevinama, kod kojih su utvrĎena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno

primjenjuju sve odredbe posebnog propisa, smatraju se sve graĎevine koje imaju status zaštite R.

(3) Za sve evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti (oznaka E), preporuka je ovog Plana daljnja

valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadleţnih sluţbi i utvrĎivanje prijedloga za zaštitu sukladno

posebnom propisu, koji omogućuje predstavničkom tijelu grada da proglasi zaštićeno kulturno dobro

lokalnog značaja na svome području, a način zaštite će se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadleţne Uprave

za zaštitu kulturne baštine.

(4) Planom su utvrĎena slijedeća nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti:

- Povijesna graditeljska cjelina gradskog naselja Vodica (status: R),

- Povijesna vojno-civilna graĎevina Čorića kula iz 16. st. (status: R),

- Povijesna sakralna graĎevina – crkva sv. Kriţa iz 15. st. na Punti (status: E),

- Povijesna sakralna graĎevina – ţupska crkva sv. Kriţa u Vodicama (status: R),

- Spomen (memorijalni) objekt na Obali V. Nazora u Vodicama (status: E) i

- Kriţina – vojno-civilna graĎevina (bunkeri i podzemni tuneli) (status: E).


_______________________________________________________________________________________


Ĉlanak 76.

(1) Povijesna graditeljska cjelina obuhvaća osobito vrijedna područja urbane strukture sa povećanom

koncentracijom kulturno-povijesnih elemenata u kojima je dosegnut najviši stupanj arhitektonsko-

urbanističke kvalitete i stilskog oblikovanja na području naselja Vodice.

(2) U povijesnoj graditeljskoj cjelini obvezna je potpuna zaštita povijesne matrice, graĎevinske strukture i

supstance, te arhitektonsko stilskih oblika, te su u skladu s time propisane slijedeće smjernice i uvjeti:

- odrţavanje, popravci i obnova graĎevina,

- restitucija i rekonstrukcija graĎevine ili dijelova graĎevine čije je povijesno stanje (izgled i obrada

pročelja, pokrov, gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima,

- adaptacije i prenamjene povijesnih graĎevina ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne narušavaju

postojeći arhitektonskourbanistički integritet graĎevine i graĎevne čestice, te osiguravaju bolje

odrţavanje graĎevine,

- obvezatno preoblikovanje graĎevina prikazanih u grafičkom dijelu Plana, koje bitno narušavaju

arhitektonsko-urbanistički sklad povijesne jezgre,

- interpolacija novom izgradnjom na lokacijama prikazanim u grafičkom dijelu Plana, radi

upotpunjavanja prostorne slike, ulične fronte i sl. Uvjet je poštivanje bitnih odrednica povijesno-

urbanog i graditeljskog okruţenja, te kvalitetno arhitektonsko rješenje. Novaizgradnja moguća je,

ako pri tom ne ugroţava integritet bliskih povijesnih graĎevina ili urbani ambijent,

- iznimno se dopušta rekonstrukcija postojećih ili izgradnja zamjenskih osnovnih graĎevina, te

pomoćnih graĎevina u duhu organizacije i prostornih mogućnosti pojedine graĎevne čestice,

- ureĎenje i odrţavanje javnih, osobito hortikulturno ureĎenih površina u skladu sa karakterom

povijesno stilskog okruţenja.

(3) Posebnim propisom propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, mišljenja, suglasnosti) podlijeţu:

- svi graĎevinski i obrtnički zahvati na graĎevinama i njihovom okruţenju - urbana oprema (javna

rasvjeta, reklame, ograde i sl.),

- namjena ili prenamjena prostora unutar i oko graĎevina,

- ureĎenje javnih površina,

- ureĎenje graĎevnih čestica i dvorišta (hortikulturno ili parterno) i

- zahvati na komunalnoj infrastrukturi.

Ĉlanak 77.

(1) Kontaktno podruĉje povijesne graditeljske cjeline uspostavljeno je za dijelove grada koji su

graĎevnim intervencijama izgubili svoju povijesnu i arhitektonsko-ambijentalnu vrijednost, meĎutim čine

kontakt povijesne graditeljske cjeline sa novim dijelovima grada ili su vaţni prilazni pravci prema povijesnoj

jezgri. U ovim zonama je potrebno očuvati mjerilo i oblikovno ih ujednačiti kako bi bile u funkciji prilaza

najvrednijoj gradskoj strukturi.

Ĉlanak 78.

(1) Kao najmanja granica zaštite pojedinaĉne povijesne graĊevine (objekta) utvrĎene ovim

Planom odreĎuje se pripadna graĎevna čestica ili njen povijesni vrijedni dio kako je prikazano u grafičkom

dijelu Plana.

(2) Sve graĎevinske i druge intervencije na nepokretnom kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini

podlijeţu upravnom postupku, tj. potrebno je temeljem odgovarajuće tehničke dokumentacije kojoj će

po potrebi prethoditi konzervatorsko-restauratorski istraţni radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku

izdavanja rješenja o uvjetima gradnje, odnosno lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku

izdavanja graĎevinske dozvole) nadleţnog konzervatorskog odjela.

Ĉlanak 79.

(1) U područjima kojim se ovim Planom, predviĎa izgradnja graĎevina, a prostor nije izgraĎen i priveden

namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istraţnih


_______________________________________________________________________________________

radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraţivanje, rezultat kojeg mora biti

detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija, odnosno da investitor izgradnje

na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraţivanja ili sondiranja prema uputama

konzervatorskog odjela i da u slučaju veoma vaţnog arheološkog nalaza moţe doći do izmjene projekta ili

njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), ako se istraţeni prostori obvezno prezentiraju in situ, a projekti

konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje graĎevina i objekata i

ureĎivanja zemljišta.

9.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju

Ĉlanak 80.

(1) Najugroţenija područja izloţena prekomjernom emisijom buke su preteţito stambena područja, te

površine športsko rekreacijske namjene u Račicama, koja se nalaze neposredno uz trasu planirane sjeverne

obilaznice i u blizini zabavnog centra. Po izgradnji navedene prometnice i korištenju zabavnog centra,

ukoliko se mjerenjima dokaţe prekomjerna razina buke u vremenu najvećeg godišnjeg prometnog inteziteta i

korištenja zabavnog centra, bit će potrebno sanirati podruĉje ugroţeno bukom akustičnim zaštitnim

mjerama na dopuštenu razinu predviĎenu posebnim propisom.

Ĉlanak 81.

(1) Brisan.


Ĉlanak 82.

(1) U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih graĎevina planiranih za

izgradnju na području inteziteta potresa VII i više stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima

za navedene seizmičke zone.

Ĉlanak 83.

(1) Zaštitni vodni i infrastrukturni pojasevi su kontaktni prostori javnog vodnog dobra i infrastrukturnih

graĎevina, utvrĎeni posebnim propisima, unutar kojih su zabranjeni odreĎeni zahvati u prostoru ili je

potrebno u postupku utvrĎivanja lokacijskih uvjeta pribaviti prethodne suglasnosti ili posebne uvjete od

strane nadleţnih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Ĉlanak 84.

(1) Izdavanje lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima gradnje na graĎevnim česticama u

nedovršenim dijelovima naselja naznačenim na kartografskom prikazu 4.1. Oblici korištenja, uvjetuje se

prethodnim izdavanjem lokacijske dozvole za planiranu dionicu uličnog koridora uz te čestice.


10. Postupanje s otpadom

Ĉlanak 85.

(1) Komunalni otpad u naseljima potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne

kontejnere s poklopcem.

(2) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene

baterije i sl.), odnosno putem oporabišta (plastika, metal, drvo).

(3) Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1. i 2. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući

prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograĎen tamponom zelenila, ogradom ili

sl.


_______________________________________________________________________________________

11. Mjere sprjeĉavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Ĉlanak 86.

(1) U svrhu sprječavanja širenja poţara na susjedne graĎevine, graĎevina mora biti udaljena od susjednih

graĎevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaţe, uzimajući u obzir poţarno opterećenje, brzinu širenja

poţara, poţarne karakteristike materijala graĎevina, veličine otvora na vanjskim zidovima graĎevine i drugo,

da se poţar neće prenijeti na susjedne graĎevine ili mora biti odvojena od susjednih graĎevina poţarnim

zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da graĎevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi

se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov graĎevine najmanje 0,5 m ili završava

dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, duţine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od

negorivog materijala najmanje u duţini konzole.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, graĎevine i postrojenja u kojima se obavlja proizvodnja ili skladištenje ili

promet zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i streljivom moraju biti

udaljene od ostalih susjednih graĎevina sukladno posebnom propisu.

(3) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĎevine i gašenja poţara na graĎevini i otvorenom prostoru,

graĎevina mora imati vatrogasni prilaz odreĎen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili

rekonstrukcije vodoopskrbnih mreţa mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantsku mreţu sukladno

posebnom propisu.

(4) Dosljedno se pridrţavati vaţeće zakonske regulative i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz

Procjene ugroţenosti od poţara grada Vodica;


(5) Kod projektiranja graĎevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant moţe odrediti

potrebnu klasu otpornosti na poţar nosive konstrukcije (a takoĎer ni druge zahtjeve u vezi graĎevinske

zaštite od poţara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke prakse.


Ĉlanak 87.

(1) U cilju rješavanja problematika zaštite i sklanjanja ljudi i tvarnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće

mjere:

- Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite;

- dopunske zaštite otpornosti 50- 100 kPa,

- osnovne zaštite otpornosti 100- 300 kPa.

- Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s posebnim propisom;

- skloništa planirati ispod graĎevina kao najniţe etaţe (podrumske etaţe),

- osigurati potreban opseg zaštite (50–300 kPa),

- osigurati pričuvne izlaze iz skloništa,

- odrediti seizmičnost.

(2) Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s nadleţnim tijelom drţavne

uprave koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda

trebaju se u najbrţem roku osposobiti za osnovnu namjenu. Namjena javnih skloništa osnovne namjene u

mirnodopske svrhe moţe biti javna (kulturne manifestacije i sl.).

(3) Broj sklonišnih mjesta u skloništima potrebno je odrediti za:

- obiteljska skloništa u obiteljskim graĎevinama za najmanje 3 osobe,

- stambena skloništa prema veličini stambene graĎevine, odnosno skupini stambenih graĎevina,

računajući da se na 50 m2 GBP stambene graĎevine osigura sklonišni prostor najmanje za jednog

stanovnika/korisnika,

- skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja

djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- javna skloništa osnovne zaštite s maksimalnim gravitacijskim područjem radijusa 250 m najmanje

100 i najviše do 300 osoba.


_______________________________________________________________________________________

(4) Smještaj javnih skloništa osnovne namjene prikazan je načelno na kartografskom prikazu br. 3. «Uvjeti

korištenja, ureĎenja i zaštite prostora», što znači da je točnu lokaciju potrebno utvrditi rješenjem o uvjetima

gradnje, odnosno lokacijskom dozvolom unutar površine odreĎene namjene na kojoj je oznaka skloništa

ucrtana.

Ĉlanak 87.a.

(1) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti opisane su u zasebnom elaboratu pod imenom

„Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ koji je sastavni dio ovog

Plana.“


Ĉlanak 88.

(1) Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš je obveza provedbe procjene utjecaja

na okoliš za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoliš.

Obveza procjene utjecaja na okoliš utvrĎena je za graĎevine, odnosno zahvate u prostoru koji su odreĎeni

posebnim propisom, te prostornim planom Ţupanije.

12. Mjere provedbe Plana

12.1. Obveza izrade detaljnijih planova ureĊenja

Ĉlanaka 89.

Brisan.


12.2. Obveza izrade urbanistiĉko-arhitektonskih natjeĉaja

Ĉlanak 90.

Brisan.


III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 91.

(1) Ovom Odlukom utvrĎuje se 5 (pet) istovjetnih izvornika elaborata: “Urbanistički plan ureĎenja naselja

Vodice i Srima”, te se po jedan primjerak čuva u:

- pismohrani grada Vodica,

- Ţupanijskom zavodu za prostorno ureĎenje Šibensko-kninske ţupanije,

- Upravnom odjelu za prostorno ureĎenje i gradnju Šibensko-kninske ţupanije,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj i

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva.

(2) Uvid u elaborat iz prethodnog stavka, moţe se obaviti u prostorijama Upravnog odjela za prostorno

ureĎenje i gradnju Šibensko-kninske ţupanije na adresi Kralja Zvonimira 16, 22000 Šibenik i Upravnog

odjela za komunalnu djelatnost, ureĎenje prostora i imovinsko-pravne poslove grada Vodica na adresi Ive

Čače 8, 22211 Vodice, kao i na sluţbenoj internet stranici grada Vodica.

(3) Svaku presliku izvornika u odnosu na istovjetnost s njima ovjerava djelatnik koji upravlja tijelom

nadleţnim za poslove prostornog ureĎenja grada Vodica.

Ĉlanak 92.

(1) Postupci započeti po odredbama Odluke o donošenju Prostornog plana ureĎenja grada Vodica (Sluţbeni

vjesnik Šibensko-kninske ţupanije, br. 14/06) do stupanja na snagu ove Odluke dovršit će se po odredbama

Odluke o donošenju Prostornog plana ureĎenja grada Vodica, ukoliko su povoljnije po stranku, te ukoliko

nisu u suprotnosti s Zakonom i posebnim propisima.


_______________________________________________________________________________________

Ĉlanak 93.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Sluţbenom vjesniku Šibensko-kninske ţupanije.

KLASA: 350-01/06-01/1

URBROJ: 2182/04-01/07-08/48

Vodice, 09. listopada 2008.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Odluke o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja Vodice i Srima

(„Sluţbeni glasnik Grada Vodica“ broj 03/15), ĉlanak 81. i 82., stupila na snagu 04. kolovoza 2015.g..

Ĉlanak 81.

(1) Ove I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana ureĎenja naselja Vodice i Srima izraĎene su u 5 izvornika

ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Vodica i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vodica.

Predmetni izvornici čuvaju se u:

- Gradu Vodice,

- Upravnom odjelu za prostorno ureĎenje i gradnju Šibensko-kninske ţupanije,

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno ureĎenje Šibensko-kninske ţupanije,

- Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ureĎenja,

- TD-u „Arheo“ d.o.o. iz Zagreba.

Ĉlanak 82.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u „Sluţbenom glasniku Grada Vodica“.

KLASA: 350-02/15-01/38

URBROJ: 2182/04-05/01-15-1

Vodice, 21. srpnja 2015.g.

______________________

KLASA: 350-02/15-01/38

URBROJ: 2182/04-05/06-15-3

Vodice, 01. listopada 2015.g.

ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK I PROPISE

PREDSJEDNIK

Marija Ferara, dipl. oec., v. r.


_______________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________ Izdavač: Grad Vodice, Ive Čače 8

Glavni urednik: Branka Juričev-Martinčev, dipl. oec.,

tel: 022/444-900, fax: 022/444-920

www.grad-vodice.hr

Tisak: Grad Vodice


_______________________________________________________________________________________

Documents

SLUŽBENI GLASNIK - grad-vodice.hr · Pravilnik o radu za sluţbenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Vodica 74 2.2. Poslovnik Gradonačelnika Grada Vodica