Plan gospodarenja otpadom Grada Čazme Grada Čazme od …

Plan gospodarenja otpadomPlan gospodarenja otpadomPlan gospodarenja otpadomPlan gospodarenja otpadom Grada ČazmeGrada ČazmeGrada ČazmeGrada Čazme

od 20od 20od 20od 2010101010. . . . –––– 2015. godine2015. godine2015. godine2015. godine

Čazma, ožujak 2010.

Plan gospodarenja otpadom Grada Čazme

2

Naručitelj:Naručitelj:Naručitelj:Naručitelj: Grad Čazma Trg Čazmanskog kaptola 13 43240 Čazma Izvoditelj:Izvoditelj:Izvoditelj:Izvoditelj: Upravni odjel za proračun i komunalno

gospodarstvo, Pododjel za komunalno gospodarstvo, prostorno planiranje, stambene poslove i zaštitu okoliša - Grad Čazma

Naziv projekta:Naziv projekta:Naziv projekta:Naziv projekta: Plan gospodarenja otpadom Grada Čazme od

2010. – 2015. godine Suradnici:Suradnici:Suradnici:Suradnici: „Komunalije“ d.o.o. Sv. Andrije 14 43240 Čazma Klasa:Klasa:Klasa:Klasa: 351-04/10-01/1 Ur.bUr.bUr.bUr.broj:roj:roj:roj: 2110-01-01/10-1 Datum:Datum:Datum:Datum: Čazma, ožujak 2010.


3

Sadržaj:Sadržaj:Sadržaj:Sadržaj:

Sadržaj: ________________________________________________________________________________ 3

Uvod i osnovne odredbe ___________________________________________________________________ 4

Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom __________________________________________________ 5

Zakonodavni okvir ______________________________________________________________________ 6

Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative ___________________________________________ 7

EU okvir ______________________________________________________________________________ 8

Grad Čazma ____________________________________________________________________________ 9

Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada ___________________________________________ 17

Program odvojenog sakupljanja otpada ____________________________________________________ 20

Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada ____________________________________________ 30

Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada ____________________________ 32

Otpadom onečišćen okoliš i neuređena odlagališta otpada ______________________________________ 34

Sanacija divljeg odlagališta "Lipovčani" ____________________________________________________ 35

Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije odlagališta otpada Grada Čazma ___________ 36

Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom ____________________________________________________ 38

Prijelazne i završne odredbe ______________________________________________________________ 43


4

Uvod i Uvod i Uvod i Uvod i osnovne odredbeosnovne odredbeosnovne odredbeosnovne odredbe

Plan gospodarenja otpadom Grada Čazme je planski dokument gospodarenja otpadom koji je izrađen u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Planom gospodarenja otpadom Bjelovarsko – bilogorske županije za razdoblje od 2010. – 2015. godine (Županijski glasnik, br. 16a /07), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. -2015. (NN 85/07), te Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05). Donosi ga Gradsko vijeće na razdoblje od osam godina, a objavljuje se u Službenom glasilu grada.

Temelji politike zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) dok je gospodarenje otpadom određeno Zakonom o otpadu (NN 178/04, 158/05 111/06, 87/09) i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) te Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. -2015. (NN 85/07), koji su sastavni dio Strategije zaštite okoliša RH (NN 46/02).

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Strategijom gospodarenja otpadom RH zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.

Zakonom o otpadu uređuje se način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti,

odluka i mjera usmjerenih na:

� sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

� obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

� skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjeglo:

� rizik onečišćenja mora i voda, tla i zraka

� nastajanje eksplozije ili požara

� pojava buke

� pojava neugodnih mirisa

� ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta

� štetan utjecaj na područja kulturno -povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijedeće:

- Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta;


5

- Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopno;

- Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnih prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina;

- Sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; - Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; - Kontrolirane prioritetne tokove otpada; - Visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja

otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko - trgovinske bilance; - Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu

zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC-BAT tehnologije;

- Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada;

- Edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

Prema odluci Vijeća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine, najvažnije zadaće Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su: - kratkoročno:

� u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom; - srednjeročno:

� u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja;

� nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvoću zraka i voda;

� povećanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadomSvrha i opseg Plana gospodarenja otpadomSvrha i opseg Plana gospodarenja otpadomSvrha i opseg Plana gospodarenja otpadom

Svrha donošenja Plana, u skladu sa načelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti.

Člankom 4. Zakona o otpadu (NN178/04) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom. Člankom 11. navedenog Zakona utvrđen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijedeća poglavlja:

� mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada; � mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad; � popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta; � redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša; � izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije.


6

Zakonodavni okvirZakonodavni okvirZakonodavni okvirZakonodavni okvir

Pregled propisa kojima se Republici Hrvatskoj uređuje gospodarenje otpadom:

� Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

� Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. (NN 85/07) � Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) � Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 87/09) � Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju (NN - Međunarodni ugovori 3/1994) � Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05) � Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07) � Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) � Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04) � Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07) � Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07) � Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) � Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) � Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07)

� Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05) � Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06) � Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06) � Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06) � Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06) � Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN

74/07) � Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) � Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na

opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) � Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

� Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)

� Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom (NN 95/04)

� Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06) � Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2006. (NN 64/06) � Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2007. (NN 37/07). Indirektno se navedena materija uređuje slijedećim:

� Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003 - pročišćeni tekst, 178/04, 178/07)


7

� Zakon o kemikalijama (NN 150/05)

� Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 151/03), itd.

Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulativeObveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulativeObveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulativeObveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i građevinskim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela »onečišćivač plaća«.

Utvrđivanje kriterija naplate odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada određuje se na bazi jedinice mase ili volumena ili broja članova kućanstva.

Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim

prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje

građevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumenata prostornog uređenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata.

Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do 2009. uspostave odgovarajuće registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj način osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, među ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugrađeni elementi koji osiguravaju da, načelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, još je potrebno riješiti.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uređene su slijedeće stavke:

- načela zaštite okoliša i održivog razvitka, - zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša - dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša,


8

- instrumenti provedbe zaštite okoliša, - praćenje stanja u okolišu, - informacijski sustav, - odgovornost za štetu, - financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, - nadzor nad primjenom Zakona, - prekršaji i prekršajne kazne.

Zakon propisuje uključivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu 2006. godine.

EU okvirEU okvirEU okvirEU okvir

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom.

Postoje tri ključna europska načela:

- prevencija nastajanja otpada,

- reciklaža i ponovna uporaba, te

- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.

U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, 2007. - 2013., zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru.

U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada.

Ostale važne europske direktive u području gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima (2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003).


9

Grad ČazmaGrad ČazmaGrad ČazmaGrad Čazma

Grad Čazma nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

(Slika 1). Područje Grada Čazme (kao područje čitave Bjelovarsko-bilogorske županije) prema

krajobraznoj regionalizaciji pripada području Panonske Hrvatske. Zauzima prostor dviju različitih

geografskih cjelina, Bjelovarsko-moslavački prostor i prostor Panonskog gorja. Udaljen je svega 60

km od Zagreba i 30-ak km od središta regije Bjelovara. U njemu, na 238 četvornih kilometara, živi

oko 9000 stanovnika, većina u 36 prigradskih naselja. Čazma se smjestila na obroncima Moslavačke gore koji, prema rijeci Česmi prelaze u plodne ravnice.

Slika Slika Slika Slika 1111: Polažaj Grada Čazme unutar BBŽ: Polažaj Grada Čazme unutar BBŽ: Polažaj Grada Čazme unutar BBŽ: Polažaj Grada Čazme unutar BBŽ

Grad Čazma obuhvaća ukupno 36 naselja: Andigola, Bojana , Bosiljevo , Cerina, Čazma, Dapci,

Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec (Slika 2).


10

Slika Slika Slika Slika 2222: Područje Grada Čazme : Područje Grada Čazme : Područje Grada Čazme : Područje Grada Čazme

Područje Grada Čazme zaprema površinu od 238,70 km², ubraja se u veća gradska područja i čini 9,03% sveukupne površine Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo

Na području Grada je 1991. godine u 36 naselja živjelo 8.862 stalnih stanovnika, tako da je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 37,22 st/km2. Prema prvim rezultatima Popisa 2001., na području Grada je 8.933 stalnih stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti je 37,52 st/km².

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa odatle određena sporost demografskih procesa. Samo pozitivnim mijenjanjem brojnih čimbenika moguće je utjecati na zaustavljanje negativnih demografskih tijekova i ostvariti uvjete za postizavanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovništva.


11

Grad Čazma je slabo naseljen prostor, jer je relativna gustoća 37,52 stanovnika na km2. Udio stanovnika područja (Grada Čazme i cijele Županije) u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjuje se već gotovo 50 godina. Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u gradovima i naseljima najbližim gradovima i značajnijim prometnicama dovelo je do smanjenja prosječne veličine naselja, a porast broja stanovnika usmjeren je uglavnom u povećanje velikih naselja.

Područje Grada Čazme je (kao i područje cijele Županije) dugo vremena emigracijsko područje. Posebno nepovoljna okolnost je da je velik dio emigracije usmjeren van područja (djelom u inozemstvo, a većim u propulzivnija područja Hrvatske, što je u pravilu nepovratno). Kvalifikacijska struktura stanovništvaKvalifikacijska struktura stanovništvaKvalifikacijska struktura stanovništvaKvalifikacijska struktura stanovništva

Izvor: DZS popis stanovništva 2001

Klima

Područje Grada Čazme pripada, klimi umjerenog kišnog tipa u kojem srednja temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi između -3°C i 18°C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C. Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine. Tijekom godine izražena su dva maksimuma padalina; rano ljeto i kasna jesen. Za područje se koriste usporedni podaci prikupljeni u meteorološkoj postaji Čazma (161 m.n.n., 45°36’ geografske širine, 17°14’ geografske dužine, kategorije postaje- obična) i ostalim postajama na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Temperature zraka

Srednja godišnja temperatura zraka je oko 10 C. Temperaturni pragovi su: Temperaturni prag Počinje Završava Trajanje u danima od 5 C 9. – 12 . ožujak 22. rujna 255-259 od 10 C 10. travnja 18. listopada 192 od 15 C 15. svibnja 15.-19. studenog 123-127 Temperaturni prag – temperature kod kojih se događaju određene promjene na vegetaciji

UkuUkuUkuUkupnopnopnopno Bez školeBez školeBez školeBez škole Osnovna Osnovna Osnovna Osnovna

školaškolaškolaškola Srednje Srednje Srednje Srednje školeškoleškoleškole

viša škola, viša škola, viša škola, viša škola, (VI.)(VI.)(VI.)(VI.)

Fakulteti, Fakulteti, Fakulteti, Fakulteti, umjetničke umjetničke umjetničke umjetničke akademijeakademijeakademijeakademije M

agis

teri

jM

agis

teri

jM

agis

teri

jM

agis

teri

j

Dok

tora

tD

okto

rat

Dok

tora

tD

okto

rat

Nep

ozn

atN

epoz

nat

Nep

ozn

atN

epoz

nat

oo oo

Bjelovarsko-bilogorska županija 110.279 3.928 29.587 42.207 2.919 4.169 131 30 661ČazmaČazmaČazmaČazma 7.4507.4507.4507.450 197197197197 2.1542.1542.1542.154 2.7692.7692.7692.769 183183183183 226226226226 7777 3333 60606060


12

Padaline

Srednja godišnja količina padalina je između 863 i 976 Godišnje doba Količina padalina (mm) Zima (prosinac-veljača) 160-191 Proljeće (ožujak-svibanj) 203-235 Ljeto (lipanj-kolovoz) 277-290 Jesen (rujan –studeni) 223-260 Vegetacijsko razdoblje (travanj – rujan) 503-550

Prvi snijeg na tlu može se očekivati 25. studenog, a posljednji 24. ožujka. Prosječna godišnja pokrivenost tla snijegom većim od jednog centimetra traje 44 dana.

Strujanje zraka

Vjetrovi na području uglavnom su slabi. Prevladavaju vjetrovi sjevernog kvadrante (zastupljeni su sa 24 do 50 %), a zatim južnog kvadranta (zastupljenost 17 do 36%). Olujni vjetrovi veći od 8 B (19 m/s) javljaju se ponekad, najčešće u ljetnim mjesecima 8uglavnom srpanj i kolovoz).

Vlaga

Područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječna godišnja vlaga zraka je oko 74 %.

Naoblaka sunčanost

Prosječna količina sunčanih sati po mjesecima: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sunčani sati

19 144 185 184 291 261 236 262 267 124 43 29

Česta prisutnost magle i niskih slojeva oblaka najveća je u kasnoj jeseni i zimi (više od 7 desetina).

Osnovne kategorije korištenja zemljištaOsnovne kategorije korištenja zemljištaOsnovne kategorije korištenja zemljištaOsnovne kategorije korištenja zemljišta

Pregled površina-usporedni pokazatelji Županija/Grad Pokazatelji Bjelovarsko-bilogorska

županija Grad Čazma Udio grada

u Županiji km2 % km2 % %

UKUPNA POVRŠINA 2638 100 238 100 9 1. POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠE 1527 57,9 119 50 7,8

a) Obradive površine 1432 53,9 107 44,9 7,5 intenzivne površine 1055 40 85 35,7 8 livade 386 13,9 22 9,2 6

b) Intenzivne površine 1055 53,9 85 35,7 8 oranice i vrtovi 998 37,8 80 33,6 8


13

voćnjaci 39 1,5 2 0,8 5,1 vinogradi 18 0,7 3 1,3 16,7

c) Livade 386 13,9 22 9,2 6 d) Pašnjaci 83 3,2 8 3,4 9,6 e) Ribnjaci, bare, trstici 21 0,8 4 1,7 19 2. ŠUME I ŠUMSKO

ZEMLJIŠTE 966 36,6 104 43,7 10,7

3. NEPLODNO 145 5,5 15 6,3 10,3

Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredno zemljište na području Grada Čazme obuhvaća 119 km², od čega je 107 km² obradivih površina. Struktura obradivih površina razmjerno je stabilna, odnosno vrlo se sporo mijenjala u proteklom razdoblju. U ukupnim obradivim površinama Županije Grad Čazma sudjeluje 7,5%, od čega je najveći udio vinograda16,7% od ukupno vinograda u Županiji, potom oranica i vrtova 8,0% te livada 6% i voćnjaka 5,10%. U strukturi poljoprivrednih površina na području Grada najveći je udio oranica i vrtova sa 33,6 % zemljišta, potom livadnih površina 9,2%, te vinograda 1,3 % i voćnjaka 0,8%.

Ostala poljoprivredna tla obuhvaćaju uvjetno dobra tla u širim riječnim dolinama i nepogodna tla koja u

postojećim uvjetima obuhvaćaju tla na nagibima većim od 15%. Zahtijevaju značajnije mjere uređenja radi korištenja kao obradive površine. Većinom se koriste kao šume i travnjaci.

Šume i šumsko zemljište

Područje grada Čazme kao i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije uravnoteženo je odnosom površine, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta, pa čak i njihovim ravnomjernim prostornim rasporedom. Na šume i šumsko zemljište otpada cca 40% (43,7%) ukupne površine područja Grada Čazme. U ukupnim šumskim površinama Županije Grad Čazma sudjeluje sa 10,7% .

Prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda šumarstvo na području predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost. Državnim šumama na području gospodare Hrvatske šume putem šumarije Čazma. Šume u privatnom vlasništvu usitnjene su i devastirane.

Površinske vode

Na području Grada Čazme rasprostire se sliv rijeka Česme i Glogovnice. Te rijeke kao glavni tokovi su lijeve pritoke Save, regulacijskim radovima spojene u jedinstven sliv.

Izvorišni dio rijeke Glogovnice je na Kalničkom gorju, sa pravcem toka od sjevera prema jugu i ulijeva se u rijeku Česmu u blizini Čazme. Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i čini ga mnoštvo tokova koji izviru na padinama Bilogore i Moslavačke gore. U slivu Česme i Glogovnice izgrađena je i manja akumulacija kod naselja Miklouš. Rijeka Česma regulirana je cijelim tokom (cca 100 km), ali neujednačenim stupnjem izgrađenosti.


14

Prometna infrastruktura

Kroz područje Grada Čazme prolaze trase i dijelovi postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta. Kao jedini veći zahvat (imajući u vidu značaj poteza Ivanić Grad-Čazma-Bjelovar) planirana je izgradnja pravca zaobilaznice naselja Čazma (izmještanje trase državne ceste D43).

Popis državnih cesta

Broj ceste

Opis ceste

Ukupna duljina (km)

D 26 Sv. Ivan Zelina (D3) - Vrbovec - Čazma - Garešnica - Badljevina (D 5) 111,9

D 43 Đurđevac (D2) - Bjelovar - Čazma - Ivanić Grad (D 4) 78,5

Županijske ceste Popis županijskih cesta

Broj ceste Opis ceste

Uk. Duljina

(km) Ž 2231 Kenđelovac (D28) - Cirkvena - Farkaševac - Sišćani - D43 20,8 Ž 3128 Čazma (D26) - Rečica Kriška - Ž 3124 17,7 Ž 3082 Ž 3081 - D.Šušnjara - Martinec - D.Miklouš - D 26 14,3 Ž 3283 Sišćani (Ž 2231) - Ždenčec - Štefanje (D 43) 5,6 Ž 3284 Cerina (d 26) - D. Lipovčani - Marčani Sovari - G.Prnjarovac (Ž 3126) 13,7

Lokalne ceste Popis lokalnih cesta

Broj ceste Opis ceste

Uk. Duljina

(km) L 37048 L 31124 - Gornji Dragičevci (D26) 2,5 L 37051 Cerina (Ž 3284) - Bosiljevo (D43) 3,9 L 37052 Dereza - D26 1,1 L 37053 D. Draganec - Komuševac - D43 3,1 L 37054 L 37053 - G. Draganec (D 43) 1,1 L 37055 D 43 - Milaševac (L 37056) 1,2 L 37056 L 37057 - Milaševac - D 26 4,7 L 37057 Vagovina (D 43) - Bojana - Grabovnica (D26) 6,8 L 37058 L 37057 - Bosiljevačko Brdo 1,3

L 37095 Ž 3128 - Pavličani 1,8

L 37096 Vrtlonska (Ž 3128) - Andigole - D 26 12,7 L 37097 D 26- Ž 3128 1,3 L 37098 Donji Miklouš (Ž 3082) - Novo Selo 2,6 L 31124 Dubrava (Ž 3041) - Zetkan - Graberec - Prnjarovac 7,3 L 31126 Mostari (Ž 3041) - G.Lipovčani - D. Lipovčani (L 3750) 5,1

L 31117 Varoški Lug - G. Marinkovac - Prnjarovac - Grabik - Cerina (D26) 9,7


15

Elektroopskrba

Područje grada Čazme opskrbljeno je električnom energijom koju distribuira DP Elektra Križ. Na području Grada izgrađena je transformatorska stanica TS35/10 kV Čazma, inst. snage 2x2,5 MVA, iz koje se vrši napajanje. TS Čazma spojena je dalekovodom 35 kV na TS 110/35 kV Ivanić Grad.

Područjem prolazi elektoprijenosni uređaj DKV 110 kV.

Plinoopskrba

Područje Grada (i cijele županije) prirodnim plinom opskrbljuje Prirodni plin d.d. Zagreb. Područjem Grada prolazi dio sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (trasa Budrovec-Ivanić Grad). Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama, gdje se reducira pritisak dolaznih plinovoda i mjeri predana količina plina.

Sustav plinoopskrbe na gradskom području sastoji se od plinovoda i mjerno redukcijske stanice Draganec preko koje se se obavlja opskrba prirodnim plinom grada Čazme i industrije (MRS Čazma je demontirana).

Kondenzatovod Šandrovac-Ivanić Grad pretvoren je u distributivni plinovod i predan na korištenje

Komunalnom poduzeću Čazma. Na plinsku mrežu (sukladno rezultatima Popisa stanovništva 2001.) može se priključiti 80% žitelja sa područja Grada Čazme.

Naftni sustavi

Područjem Grada prolazi trasa jadranskog naftovoda JANAF-a za međunarodni transport u oba smjera i naftovod Budrovac- Ivanić Grad.

Produktovodi

U infrastrukturnom koridoru magistralnog plinovoda i naftovoda Budrovec- Ivanić Grad nalaze se dva produktovoda DN 250 i Dn 80, kojim se transportira ukapljeni naftni plin.

Vodoopskrba

Vodoopskrbom je rješavano naselje Čazma, Dereza, G. Draganec, Vagovina, Grabovnica, Suhaja (51% žitelja) baziranom na lokalnim izvorištima. Vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju podzemne vode lokaliteta "Milaševac", a lokaliteti vodocrpilišta "Čazma" i "Vrtlinska" nisu još u korištenju.

Oba izvorišta spojena su na vodotoranj u centru Čazme iz kojeg se vrši distribucija. Vodocrpilište "Čazma" treba spojiti sa tvornicom vode u Milaševcu kako bi se moglo koristiti u vodoopskrbi. Voda iz izvora "Milaševac" (pet aktivnih bunara) nakon filtracije doprema se tlačnim cjevovodom u vodotoranj "Čazma", dok ogranak prema Dragancu opskrbljujemo tlačno frekventnim pumpama. treba dovesti u funkciju.

Ostala naselja nemaju javni vodovod, već su izvedeni pojedini bunari s hidroforima.


16

Odvodnja

Samo grad Čazma, bez okolnih naselja ima sistem odvodnje otpadnih voda, uz nedovoljno efikasan sistem pročišćavanja otpadnih voda. Izgrađena je kanalizacijska mreža mješovitog tipa (sanitarne, oborinske i tehnološke otpadne vode). Kanalizacijska mreža ima dva ispusta s kontrolnim revizionim oknima. Vode se ispuštaju u recipijent Česmu i Bukovinu.

Ostala naselja imaju riješen sustav putem septičkih jama, koje su često nepropisno izvedene, dok se

oborinske i otpadne vode odvode uglavnom u otvorenim kanalima u obližnje vodotoke.

Groblja

Pokrivenost grobljima manja je od 50%. Groblje s mrtvačnicom (hladnjačom) ima samo grad Čazma. Ostala groblja; Prnjarovac, Donji Lipovčani, Cerina, Dapci, Gornji Draganec, Grabovnica, Martinac, Gornji Miklouš, Pobjenik, Vrtlinska i Bosiljevo.


17

Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpadaMjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpadaMjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpadaMjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada

Odlukom o komunalnom redu ("Službeni vjesnik" Grada Čazme 27/05, 6/08) određeno je da se na području Grada Čazme komunalni otpad sakuplja i odvozi organizirano, te da je svako kućanstvo dužno sklopiti ugovor o odvozu otpada s ovlaštenim koncesionarom, te odlagati otpad u za to određene posude, odnosno tipske vreće ovlaštenog koncesionara.

Na temelju Zakona o otpadu (NN 178/49, odredbi Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Gradu Čazmi ("Službeni vjesnik" Grada Čazme 27/05) i Odluke o dodjeli koncesije za skupljanje i odvoz komunalnog otpada sa područja Grada Čazme (Klasa:363-02/06-01/1, Urbroj 2110-01-02/06-3 od 03.04.2006.) dodjeljuje se koncesija "Komunalijama" d.o.o. za komunalno gospodarstvo Čazma. sklapanjem je Ugovora o koncesiji (Klasa:363-02/06-01/1, Urbroj 2110-01-02/06-4 od 08.05.2006.) na rok od pet (5) godina.

Zbrinjavanje otpadnih sekundarnih sirovina na području grada Ugovorom (br.05-005) je povjereno Društvu Sirovina – Trgoprerada d.o.o. Bjelovar u trajanju od 01.03.2005. do 01.03.2015. Ovo zbrinjavanje podrazumijeva organizaciju sustava, pražnjenje kontejnera i odvoz sa područja, te daljnje zbrinjavanje (recikliranje) otpadnih sekundarnih sirovina.

Sakupljanje se obavlja specijalnim kontejnerima koji su postavljeni na četiri različite lokacije u samom gradu. Radi se o tri vrste kontejnera za PET, staklo i papir, koji se prazne jednom mjesečno, po potrebi i češće. Tvrtka Sirovina – Trgoprerada d.o.o. dostavlja Gradu Čazmi tromjesečno izvješće o količinama zbrinutog otpada po pojedinim lokacijama.

Na području Grada Čazme uslugom odvoza komunalnog otpada obuhvaćena su sva prigradska naselja (35) i sam Grad Čazma.

Korisnik koncesije odvozi komunalni otpad jednom tjedno u prigradskom naseljima (35), a dva puta tjedno u samom gradu.

Glomazni otpad sakuplja se i odvozi organizirano svake treće subote u mjesecu (sve ono što

nije kućni otpad), sortira se u reciklažnom dvorištu i predaje ovlaštenom koncesionaru koji posjeduje dozvolu za gospodarenje pojedinim otpadom. Osim glomaznog otpada odvozi se i sakupljeni papir, najlon i folije koji je pripremljen u vrećicama ili svežnju.

Sav prikupljeni komunalni otpad odvozi se na neuređeno gradsko odlagalište otpada "Bukovina", koje je u postupku sanacije.

Tablica Tablica Tablica Tablica 1111: : : : Cijene usluga sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpadaCijene usluga sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpadaCijene usluga sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpadaCijene usluga sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

Vrsta posudeVrsta posudeVrsta posudeVrsta posude CijenaCijenaCijenaCijena

fizi

čke

osob

e

posuda 120 l 36,00 kn

Pra

vne os

obe

posuda 120 l 72,00 kn


18

kontejner 1000 l 280,00 kn

odvoz po m3 67,00 kn

indi

vidu

aln

o st

anov

anje

i po

slov

ni

pros

tor

tipska vreća 70 l (jednokratna za dodatnu količinu)

10,00 kn

U cijene je uračunat PDV.

Tablica Tablica Tablica Tablica 2222: : : : Cijene usluga sakupljanja, odvozCijene usluga sakupljanja, odvozCijene usluga sakupljanja, odvozCijene usluga sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpadaa i zbrinjavanja komunalnog otpadaa i zbrinjavanja komunalnog otpadaa i zbrinjavanja komunalnog otpada

KoličinaKoličinaKoličinaKoličina CijenaCijenaCijenaCijena

1. od 1 -3 m3 67,00 kn

2. od 3 - 10 m3 53,00 kn

3. više od 10 m3 45,00 kn

4. deponiranje otpada od samih trgovački društava na deponij po m3

70,00 kn

U cijene je uračunat PDV.

Uporabom korekcijskih faktora korisnicima usluga cijena odvoza komunalnog otpada smanjit

će se cijena, na način;

Tijekom 2004. godine komunalno poduzeće kupilo je 1.000 posuda od 120 l za građane, te 30

kontejnera od 1100 l za potrebe stambenih zgrada i poduzeća.

Tijekom 2006. godine uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (60%) i Grad Čazme koja učestvovala sa 40 % iznosa kupljeno je 1.600 posuda za prikupljanje komunalnog otpada. To su PVC posude od 120 litara, zelenog tijela za žutim poklopcem.

Broj domaćinstava - 2.982 (podatak iz 2001. godine) Korisnici usluge odvoza otpada - 2.323 (podatak iz 2010.godine)

1. Korisnicima usluge s najviše dva člana kućanstva, starosti oba člana kućanstva s najmanje navršenih 65 godina života

k=0,90

2. Korisniku usluge samačko domaćinstvo

k=0,80

3. Korisniku usluge odvoza otpada koji prima socijalnu pomoć od Centra za socijalnu skrb (ne starije od 6 mjeseci) i korisniku usluge s navršenih 65 godina života – samačko domaćinstvo

k=0,50


19

Obuhvaćenost domaćinstava odvozom otpada iznosi realno oko 90% (Graf 1). To se ne bi

moglo reći analizom podataka po broju domaćinstava i korisnicima usluga (77,9% obuhvaćenost domaćinstava odvozom otpada). Razlog tome je što se kod popisa stanovništva generacije mladih i starih naraštaja deklariraju kao odvojeno domaćinstvo, a u troškovima odvoza kao zajedničko domaćinstvo. Tablica Tablica Tablica Tablica 3333: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme

godinagodinagodinagodina za domaćinstvaza domaćinstvaza domaćinstvaza domaćinstva za poduzećza poduzećza poduzećza poduzećaaaa

2004. (31.03.) 1084 71

2004. 1396 105

2005. 1648 109

2006. 1716 122

2007. 2319 128

2010. 2323 130

Graf Graf Graf Graf 1111: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme: Broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada Grada Čazme

0

500

1000

1500

2000

2500B

roj

ko

risn

ika

Bro

j k

ori

snik

aB

roj

ko

risn

ika

Bro

j k

ori

snik

a

2004.(31.03.)

2004. 2005. 2006. 2007. 2010.

GodinaGodinaGodinaGodina

za poduzeća

za domaćinstva

Zbrinute količine komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2009. godine na području Grada Čazme. Vidljiv je porast proizvodnje komunalnog otpada odnosno količina iz godine u godinu (Graf 2).


20

Tablica Tablica Tablica Tablica 4444: Količine komunalnog : Količine komunalnog : Količine komunalnog : Količine komunalnog

otpada od 1997.otpada od 1997.otpada od 1997.otpada od 1997.----2009. godine2009. godine2009. godine2009. godine

Graf Graf Graf Graf 2222: Količine komunalnog otpada od 1997.: Količine komunalnog otpada od 1997.: Količine komunalnog otpada od 1997.: Količine komunalnog otpada od 1997.----2009. godine2009. godine2009. godine2009. godine

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000k

olič

ina

(t)

kol

ičin

a (t

)k

olič

ina

(t)

kol

ičin

a (t

)

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

godinagodinagodinagodina

Temeljem priloženih podataka (Tablica 4) na području Grada Čazme uočava se

konstantno povećanje količine proizvedenog komunalnog otpada. Analizom iz priloženih podataka možemo zaključiti da svaki stanovnik Grada Čazme

proizvodi 1 kilogram komunalnog otpada dnevno.

Program odvoProgram odvoProgram odvoProgram odvojenog sakupljanja otpada jenog sakupljanja otpada jenog sakupljanja otpada jenog sakupljanja otpada

Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Bjelovarsko–bilogorske županije, temeljem istraživanja IPZ Unijaprojekt MCF d.o.o. (Tablica 5).

godinagodinagodinagodina količina (t)količina (t)količina (t)količina (t)

1997. 1670

1998. 1670

1999. 1670

2000. 1670

2001. 1700

2002. 1700

2003. 1800

2004. 1900

2005. 2300

2006. 2600

2007. 2808

2008. 3192

2009. 3600


21

Tablica Tablica Tablica Tablica 5555: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području BBŽotpada na području BBŽotpada na području BBŽotpada na području BBŽ

Komponente komunalnog otpada Komponente komunalnog otpada Komponente komunalnog otpada Komponente komunalnog otpada ( vrste materijala) ( vrste materijala) ( vrste materijala) ( vrste materijala)

Maseni udio Maseni udio Maseni udio Maseni udio (%)(%)(%)(%)

1. guma 1,5

2. papir (novine i časopisi) 8,8

3. karton 6,6

4. staklo 2,3

5. plastika 10,3

6. metali 3,7

7. drvo 2,1

8. kuhinjski otpad 11,7

9. odjeća i obuća 1,1

10. tekstil 3,2

11. boje, tinta, ljepila i smole 0,4

12. elektronska oprema 0,2

13. biootpad 6,2

14. zemlja i kamenje 2,8

15. koža i kosti 2,5

16. PET 1,9

17. pelene 4,8

18. prosijani ostatak do 40mm 28,3

19. ostatak 1,6

Graf Graf Graf Graf 3333: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području BBŽ: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području BBŽ: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području BBŽ: Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području BBŽ

Maseni udio (%)

papir (novine i časopisi)

karton

staklo

plastika

drvo

kuhinjski otpad

koža i kosti

PET

pelene

boje, tinta, ljepila i

smole

odjeća i obućabiootpad

ostatak guma

metali

tekstil

elektronska oprema

zemlja i kamenje

prosijani ostatak do

40mm

guma papir (novine i časopisi) karton staklo

plastika metali drvo kuhinjski otpad

odjeća i obuća tekstil boje, tinta, ljepila i smole elektronska oprema

biootpad zemlja i kamenje koža i kosti PET

pelene prosijani ostatak do 40mm ostatak


22

S obzirom na navedene rezultate istraživanja, Grad Čazma treba osigurati dovoljan broj

odgovarajućih spremnika za prikupljanje papira, stakla i plastike, tj. zelenih otoka i postaviti ih određene lokacije na svom području

Sukladno planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko – bilogorske županije potrebno je postaviti

odgovarajuće spremnike za odvojeno prikupljanje otpada – zelenih otoka na 18 lokacija. Postojeće lokacije:

1. Ulica F. Vidovića - kod stambenih zgrada KS4 i KS5 2. Livadarska ulica – parkiralište pokraj Sportske dvorane 3. Ulica A.G.Matoša – prije Osnovne škole 4. Ulica Bana Jelačića – kod Šumarije

Planirane lokacije:

1. Ulica Hrvatskih branitelja - kod županijske zgrade 2. Dapci, 3. Bosiljevo, 4. Marčani 5. Cerina, 6. G.Lipovčani 7. Vagovina, 8. Draganec, 9. Sišćani 10. Grabovnica, 11. D.Miklouš, 12. Martinac 13. Pobijenik,

14. Vrtlinska,

Do kraja 2008. godine korišteni su odvojeni kontejneri sa pokretnim dnom za pojedinačno skupljanje otpadnih sirovina. Zbog prevrtanja i otuđivanja sortiranog otpada iz postojećih kontejnera te onečišćavanja javnih površina oko kontejnera na zahtjev Grada Čazme koncesionar je promijenio oblik istih. Sada se koriste kompaktni kontejneri, sa tri pregrade (Slika 3), koje služi za sakupljanje pojedine vrste otpada (PET, staklo, papir). Kontejneri su teži i veći od do tada korištenih i ne mogu se prazniti bez korištenja vozila za prijevoz i transport.


23

Slika Slika Slika Slika 3333: : : : Kontejner za odvojeno prikupljanje PET ambalaže, stakla i papiraKontejner za odvojeno prikupljanje PET ambalaže, stakla i papiraKontejner za odvojeno prikupljanje PET ambalaže, stakla i papiraKontejner za odvojeno prikupljanje PET ambalaže, stakla i papira

Da bi se uspješno riješio problem odvojenog sakupljanja otpada jedna od važnih mjera je edukacija stanovništva odnosno ekološka svijest stanovništva Grada. Ukoliko ekološka svijest nije na odgovarajućoj dolazit će dolazi do miješanja pojedinih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine, što u konačnici troškove izdvajanja ostalih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine čini toliko visokim da sustav više nije održiv.

Prema Zakonu o otpadu (NN 60/08) grad je dužan na svom području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom, te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Uvođenje reciklažnih dvorišta, u kojima stanovnici mogu besplatno odložiti sve sortirane komponente otpada pokazalo se ekonomsko i ekološki isplativo, jer se na taj način iskorištavaju vrijedna svojstva određenih komponenti otpada, a ujedno i očuvanje prirodnih resursa.

Trenutno se privremeno reciklažno dvorište s pretovarnom stanicom nalazi u krugu poduzeća

"Komunalije" d.o.o. u Čazmi, Svetog Andrije 14, na površini od oko 1000 m2. Na samoj lokaciji osigurano je dovoljno prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom

prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad.

Privremeno reciklažno dvorište s pretovarnom stanicom je ograđeno te su postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje papira, stakla i plastike (zapremina 5 m3), kao i otvoreni spremnici volumena 7 m3 za odvojeno prikupljanje guma, drvenog biorazgradivog otpada, građevinskog otpada, metala i električnog i elektroničkog otpada., te otvoreni spremnik volumena 7 m3.

Otvoreni, veliki spremnici rješavaju problem sakupljanja ravnog stakla, plastike većih dimenzija i kartonskih kutija koje je jednostavnije odlagati u veliki kontejner, ali uz obaveznu mrežu koja onemogućava raznošenje papira po reciklažnom dvorištu i okolnim površinama.

S obzirom da je člankom 26. Zakona o otpadu određena obveza odvojenog sakupljanja opasnih komponenata komunalnog otpada iz domaćinstva, u reciklažnom dvorištu predviđa se postaviti odgovarajuće spremnike od 640 litara za odvojeno sakupljanje mineralnih i biljnih ulja, spremnik za sakupljanje olovnih baterija, spremnik za sakupljanje alkalnih baterija, spremnik za sakupljanje


24

otpadnih lijekova, spremnik za sakupljanje ambalaže od boja i lakova, te spremnik za sakupljanje ambalaže od sredstava za zaštitu bilja. Navedeni spremnici za sakupljanje opasnog otpada mogu biti plastični ili metalni, volumena najmanje 640 litara, a preuzimanje sakupljenog otpada, sukladno zakonskim odredbama i organiziranim sustavima zbrinjavanja, uz napomenu da otpad mogu odložiti samo fizičke osobe, odnosno stanovnici Grada Čazme, dok pravne osobe s područja grada otpad moraju zbrinjavati na svoj trošak, sklapanjem ugovora sa ovlaštenim sakupljačima za pojedinu vrstu otpada.

U prostorno planskoj dokumentaciji Bjelovarsko - bilogorske županije ("Županijski glasnik" broj 02/10, 13/04, 7/09 ) predviđena lokacija za reciklažno dvorište na odlagalištu Bukovina.

Reciklažno dvorište će se nalaziti na jugozapadnom dijelu asfaltnog platoa na ulazno izlaznoj zoni. Razvrstavanjem i odvajanjem metalnog otpada (auto olupina, bijele tehnike), elektroničkog otpada, guma i sl. bitno će se smanjiti količina otpada za odlaganje a ujedno se ostvaruje adekvatan prijem i manipulacija ovakvog otpada. Na prostoru reciklažnog dvorišta iz auto olupina izdvajat će se sve tvari koje mogu ugroziti okoliš (ulja, akumulatori, tekućine rashladnih sustava i sl.). Ovo reciklažno dvorište je manjeg kapaciteta tako da se samo ostvaruje privremeno skladištenje izdvojenog otpada do odvoza na konačno zbrinjavanje ovlaštenih tvrtki na druge lokacije. Dimenzionirano je za primitak pet međusobno odvojenih tipskih kontejnera najveće zapremnine 10m3. Slika Slika Slika Slika 4444: : : : Planirane lokacije Planirane lokacije Planirane lokacije Planirane lokacije opreme i objekata opreme i objekata opreme i objekata opreme i objekata prema Prostornom planu uređenja BBŽ („prema Prostornom planu uređenja BBŽ („prema Prostornom planu uređenja BBŽ („prema Prostornom planu uređenja BBŽ („Županijski glŽupanijski glŽupanijski glŽupanijski glasnik“ asnik“ asnik“ asnik“

broj 02/10, 13/04, 7/09)broj 02/10, 13/04, 7/09)broj 02/10, 13/04, 7/09)broj 02/10, 13/04, 7/09)

Prema prostornom Planu BBŽ određena je lokacija županijskog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) na lokaciji postojećeg odlagališta „Doline“ na području Grada Bjelovara.


25

Sukladno zakonskim propisima Bjelovarsko-bilogorska županija osnovala je trgovačko društvo Centar za gospodarenje otpadom „Doline“ s osnovnom djelatnošću društva – zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja BBŽ.

Sustav učinkovitog gospodarenja otpadom zasniva se na osnovnim načelima izbjegavanja

nastajanja otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći te odlaganjem otpada koji se ne može drugačije iskoristiti tj. zbrinuti.

Obzirom da je potrebno uskladiti mjere postupanja s otpadom na području Grada Čazma sa mjerama koje poduzima Županija osnove su:

- sprječavanje nekontroliranog postupanja s otpadom, - iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada, - kontrolirano odlaganje ostatnog otpada te saniranje otpadom onečišćenog tla.

Navedeni koraci u potpunosti su sukladni konceptu „I V O" (izbjegavanje, vrednovanje,

odlaganje) koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH.

Slika Slika Slika Slika 5555: Shematski prikaz : Shematski prikaz : Shematski prikaz : Shematski prikaz gospodarenja otpadomgospodarenja otpadomgospodarenja otpadomgospodarenja otpadom

IzbjegavanjeIzbjegavanjeIzbjegavanjeIzbjegavanje

Neizbjegnuti otpadNeizbjegnuti otpadNeizbjegnuti otpadNeizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad

- prizvod s manje otpada

- uporaba primjerenije ambalaže

Vrednovanje otpadaVrednovanje otpadaVrednovanje otpadaVrednovanje otpada

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba

Kontrolirana odlagalištaKontrolirana odlagalištaKontrolirana odlagalištaKontrolirana odlagališta - biološka reciklaža i ponovna uporaba

- energetska reciklaža i ponovna uporaba

preporuke za pojedine vrste otpada koji pretpostavljeno nastaje na području Grada Čazme:

Poljoprivredni i šumarsko drvni otpad

Nastaje u značajnim količinama, pa je stoga prioritetno isti iskoristiti na mjestu nastanka.

Prema Planu gospodarenja otpadom BBŽ planira se realizacija 5 lokacija na području županije opreme i objekata potrebnih za obradu biorazgradivog otpada – kompostane. Istim planom predviđena je jedna (1) lokacija na području Grada Čazme.

Prostorno planskom dokumentacijom Bjelovarsko – bilogorske županije ("Županijski glasnik" broj 02/10, 13/04, 7/09 ) kompostana se planira na mjestu Prevalje (Slika 4).

Većina drvenog otpada nastaje u drvnoj industriji DI Čazma koji se koristi preko kotlovnice za

grijanje vlastitog pogona.


26

Obzirom da se prvenstveno radi o ruralnim naseljima na području Grada Čazme potrebno je planirati izgradnju kompostane, kako bi se spriječilo da stanovnici pale isti otpad što je za sada najčešće slučaj.

Stanovništvo edukativnim akcijama treba poticati da u svojim vrtovima uređuju mala kompostišta za potrebe domaćinstva.

Ambalažni otpad

Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05) uređuje se način postupanja sa svom ambalažom i ambalažnim otpadom, osim za gospodarenje ambalažnim otpadom onečišćenim opasnim tvarima.

Ambalažni otpad se u cijeloj Republici Hrvatskoj zbrinjava na način da se staklena, plastična i

metalna ambalaža od pića i dr. proizvoda otkupljuje, što omogućava najveći mogući postotak povrata. Na području grada takav se otpad zbrinjava povratom u trgovačke centre i veće trgovine.

Kao što je već navedeno na području Grada Čazme postavit će se odgovarajući spremnici na

osamnaest (18) lokacija, te će na taj način stanovništvu biti osigurani uvjeti za odvojeno sakupljanje svih vrsta stakla i papira.

Vlasnik spremnika će biti Grad, a korisnik koncesionar za sakupljanje stakla, plastike odnosno papira koji će s istima raspolagati prema vlastitom nahođenju, a sukladno koncesijskom ugovoru.

Značajne mjere koje se mogu postići, a vezane su za promjenu navike potrošača i povećanje ekološke svijesti stanovništva.

Osim zbrinjavanja ambalaže putem planiranih zelenih otoka planira se odlaganje u spremnike u reciklažnim dvorištima.

Otpadne gume

Pravilnikom o otpadnim gumama (NN 40/06) određeno je da je posjednik otpadnih guma dužan predati otpadne gume ovlaštenom skupljaču i osigurati uvjete ovlaštenom skupljaču za nesmetano preuzimanje otpadnih guma, te mu predati popunjeni prateći list, odnosno da ih može i samostalno predati u privremeno skladište ovlaštenog skupljača uz predaju popunjenog pratećeg lista.

Očekivano odlagat će se gume osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih

strojeva, radnih vozila i traktora, koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti.

Postavljanjem spremnika u reciklažnom dvorištu bi se osiguralo zbrinjavanje otpadnih guma na području grada. Takav otpad nerijetko se odlaže u okoliš stoga treba poticati uključivanje stanovništva u organizirano zbrinjavanje otpadnih guma, te educirati i informirati stanovnike o mogućnostima i vrijednostima ponovnog korištenja otpadnih guma kao sirovine za druge namjene ili termičku obradu.

Ambalaža od zaštitnih sredstava

U dogovoru sa prodajnim mjestima potrebno je osigurati da kupci mogu onečišćenu ambalažu vratiti u trgovinu u kojoj su je kupili.


27

Sukladno zakonskim odredbama navedeni opasni otpad dužni su bez naknade zbrinuti proizvođači koji su pustili u prodaju zaštitno sredstvo u navedenoj ambalaži.

Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08) određeno je da se ambalažni otpad skuplja, ovisno o vrstama ambalaže, u spremnike ili drugu adekvatnu opremu koja mora imati oznaku vrste i naziva ambalažnog otpada koji se u njima sprema, uputu potrošaču o načinu spremanja, osnovne informacije o pravnoj ili fizičkoj osobi odgovornoj za pražnjenje spremnika (telefonski broj, adresa, e-mail i sl.).

Električni i elektronički otpad

Radi se o EE otpadu iz kućanstva - otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi nastaloj u kućanstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstva.

Ovim Planom predviđa se skupljanje EE otpada (električni i elektronički otpad) odnosno skupljanje, skladištenje, razvrstavanje i prijevoz do mjesta obrade i oporabe.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07) određena je dužnost posjedniku EE otpada da isti mora odvajati od komunalnog i ostalih vrsta otpada, a opremanjem reciklažnog dvorišta njemu će to biti i omogućeno.

Za područje grada koncesiju za prikupljanje EE otpada ima poduzeće Flora-vtc iz Virovitice.

Građani pozivom na besplatni broj telefona mogu dogovoriti odvoz koji je za njih besplatan, a za poduzeća se naplaćuje.

I dalje treba poticati stanovnike kako bi tu vrstu otpada izdvajati u posebne spremnike reciklažnog dvorišta, koji se trenutno nalazi u reciklažnom dvorištu komunalnog poduzeća volumena od 7m3.

Otpadna ulja

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN124/06) propisan je način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknade, vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade za otpadna ulja, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima.

U otpadana ulja spadaju otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje. Posebno je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (Nar. nov. br. 124/06) (članak 8.)

određeno da spremnici za sakupljanje otpadnog mazivog ulja moraju biti nepropusni i zatvoreni i uz propisanu oznaku ključnog broja otpadnog ulja moraju nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja.

U reciklažnom dvorištu potrebno je osigurati jedan spremnik za otpadna maziva (mineralna) ulja te jedan za otpadna jestiva ulja koja nastaju u domaćinstvima.

Svjetski trendovi u zbrinjavanju otpadnih ulja predlažu zbrinjavanje otpadnih ulja spaljivanjem u energetske svrhe preradom ili doradom odgovarajuće kotlovnice na području grada, te upotreba otpadnih jestivih ulja za proizvodnju biodizela.

Otpad životinjskog porijekla

Grad Čazma treba se uključiti u sustav sakupljanja navedenog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Sukladno zakonskim odredbama isti se sakuplja u rashladne komore i odvozi na zbrinjavanje kod ovlaštenog obrađivača Agroproteinka d.o.o. u Sesvete-Zagreb. Potrebno je predvidjeti postavljanje jednog rashladnog kontejnera za privremeno odlaganje ove vrste otpada do preuzimanja od strane ovlaštenog koncesionara i odvoza na daljnju obradu ili zbrinjavanje.


28

Predviđena lokacija za postavljanje rashladnog kontejnera su Prevalje (Slika 4), na koju bi ovlašteni sakupljač postavio isti ukoliko se dogodi situacija koja bi rezultirala proizvodnjom veće količine otpada životinjskog porijekla..

Način postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, te veterinarsko-zdravstvene uvjete za skupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje, preradu, oporabu i uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, te puštanje u promet, uvoz, izvoz i provoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih prerađevina, uređeni su Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06).

Otpadne baterije i akumulatori

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06) propisan je način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornosti proizvođača baterija i akumulatora, proizvođača uređaja čiji su sastavni dijelovi baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva propisanih predmetnim Pravilnikom.

Treba poticati građane i posjednike otpadnih baterija da tu vrstu otpada izdvajaju u posebne

spremnike, a kojih u gradu ima na tri lokacije, zapremine 20 litara. Otpadne baterije i akomulatori mogu se odložiti i u privremenom reciklažnom dvorištu u krugu tvrtke "Komunalije" .

Medicinski otpad

Medicinski otpad je prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) svaki otpad koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih istraživačkih djelatnosti.

Obzirom da je gospodarenje tim otpadom dano u dužnost proizvođačima medicinskog otpada, medicinskim djelatnicima i ljekarnama, potrebno je u reciklažnom dvorištu predvidjeti samo jedan spremnik u koji bi se sakupljali stari lijekovi.

Smatra se da i dalje treba poticati stanovnike kako bi tu vrstu otpada izdvajali u posebne

spremnike, pa će trebati posebno oglasiti da postoji takva vrsta spremnika na reciklažnom dvorištu. U sklopu zdravstvenih ustanova na području grada postoje posude u koje se odlaže medicinski

otpad, kojeg odvoze i zbrinjavaju ovlaštene tvrtke.

Otpadna vozila

Na području Bjelovarsko bilogorske županije ovlašteni koncesionar za skupljanje i obradu otpadnih vozila obavlja poslove skupljanja otpadnih vozila i na području Grada Čazme.

Pozivom ovlaštenom koncesionaru građani mogu na ekološki prihvatljiv način zbrinuti otpadno vozilo i za to dobiti određenu naknadu (trenutno 0,50 kuna po kilogramu težine otpadnog vozila).

Otpadana vozila mogu se preuzeti prilikom odvoza glomaznog otpada kojega jednom mjesečno organizira komunalno poduzeće.


29

Uloga Grada Čazme je da upućuju posjednike vozila i ako se pojave odbačene auto olupine da reagiraju i dojavljuju tvrtki kako bi reagirala i zbrinula navedeni otpad u skladu sa zakonom u cilju unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom.

Sve je propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima (NN136/06) koji je donesen u

prosincu 2006. godine. Mjere koje je potrebno poduzeti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim vozilima temelje se na savjesnom postupanju stanovnika grada sa vozilom kojem je istekao životni vijek te poticanje vlasnika i posjednika otpadnih vozila na odlaganje istih na predviđena mjesta.

Građevinski otpad i otpad od rušenja

Sukladno zakonskim odredbama i preporukama iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao privremeno rješenje prihvaća se sanacija depresija inertnim građevinskim materijalom, a kao sustavno rješenje za zbrinjavanje građevinskog otpada predviđa se obrada istoga u županijskom ili regionalnom centru za obradu otpada.

Prema Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije planira se realizacija 6 lokacija na području županije za sakupljanje i obradu građevinskog otpada.

Istim Planom predviđeno je da se jedna od lokacija objekta za obradu građevinskog otpada nalazi na području Grada Čazme. Prema prostorno planskoj dokumentaciji Bjelovarsko Bilogorske županije ista bi se nalazila na lokaciji Prevalje (Slika 4).

Razbijen i usitnjen građevinski otpad koristi se kao materijal za nasipavanje nerazvrstanih cesta i poljskih puteva na području grada.

Mjere unapređenja sustava gospodarenja građevinskim otpadom su:

- edukacija i pravovremena kvalitetna informiranost svih sudionika u procesu nastajanja građevinskog otpada,

- sprječavanje nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada na komunalnim odlagalištima odnosno nelegalnog odbacivanja istog u prirodu,

- potpuno kontroliranje tokova građevinskog otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja,

- uvođenje odnosno uključivanje u sustav oporabe svih vrsta građevinskog otpada, - osiguravanje oporabe i/ili reciklaže maksimalne količine građevinskog otpada.

Opasni otpad

Državni plan o postupanja s opasnim otpadom je u fazi izrade. Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstva pobliže će se definirati tek onda kad se stvore preduvjeti za njegovo zbrinjavanje na razini Republike Hrvatske.

Smjernice za unapređenje sustava gospodarenja opasnim otpadom su:

- uspostava i organizacija mreže sabirališta opasnog otpada; - uspostava sustava sakupljanja i prijevoza opasnog otpada; - poticanje gradnje građevina za predobradu, obradu i recikliranje opasnog otpada; - zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage veće od 3 MW, - zbrinjavanje određenih vrsta opasnog otpada u cementarama i sl.


30

Tvrtka "Komunalije" d.o.o za komunalno gospodarstvo zbrinjava pojedine vrste korisnog komunalnog i drugog otpada u suradnji sa koncesionarima koji za to imaju dozvole ili rješenja (Tablica 6). Tablica Tablica Tablica Tablica 6666: : : : Ovlašteni koncesionari za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpadaOvlašteni koncesionari za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpadaOvlašteni koncesionari za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpadaOvlašteni koncesionari za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada

VrsVrsVrsVrsta otpadata otpadata otpadata otpada Ovlašteni koncesionariOvlašteni koncesionariOvlašteni koncesionariOvlašteni koncesionari

1. papir Belišće d.d., Belišće

2. karton, tetrapak Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

3. staklo Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

4. plastična ambalaža Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

5. folije i najloni Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

6. gume Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

7. metal Sirovina - Trgoprerada d.o.o., Bjelovar

8. e-otpad FloraVtc. d.o.o. Virovitica

9. baterije i akumulatori STR Akumulator, Đurđevac

10. rabljena ulja Nacional d.o.o., Bjelovar

Tablica Tablica Tablica Tablica 7777: Količina zbrinutog korisnog otpada u suradnji sa koncesionarima: Količina zbrinutog korisnog otpada u suradnji sa koncesionarima: Količina zbrinutog korisnog otpada u suradnji sa koncesionarima: Količina zbrinutog korisnog otpada u suradnji sa koncesionarima

količine u 2008. količine u 2008. količine u 2008. količine u 2008.

godini (tona)godini (tona)godini (tona)godini (tona) količine u 2009. količine u 2009. količine u 2009. količine u 2009.

godini (tona)godini (tona)godini (tona)godini (tona) predviđene godišnje predviđene godišnje predviđene godišnje predviđene godišnje

količine (tona)količine (tona)količine (tona)količine (tona)

Papir, tetrapak, folija, najlon 40 50 700

Metalni otpad 38 40 70

Gume 8 10 12 Drveni otpad ( od namještaja) 7 8 10

Elektronički otpad 8 6 10

Staklo 19 23 30

PET ambalaža 30 36 600

Limenke 0,6 0,8 1

Baterije 0,09 0,11 0,2

ukupno:ukupno:ukupno:ukupno: 150,69150,69150,69150,69 173,91173,91173,91173,91 1433,21433,21433,21433,2

Mjere izbjegavanjMjere izbjegavanjMjere izbjegavanjMjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpadaa i smanjenja nastajanja otpadaa i smanjenja nastajanja otpadaa i smanjenja nastajanja otpada

Obzirom da je izuzetno teško postići visoku razinu svijesti građana koja bi rezultirala izbjegavanjem i smanjenjem količina otpada, u planu je donošenje dodatnih zakonskih provedbenih akata.


31

Smanjenje količine otpada, kao i opasnih svojstava otpada postiže se:

- sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada, - sprječavanje ugradnje štetnih sastojaka u tržišni proizvod, - sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji

onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.

Kako bi se započelo sa učinkovitim mjerama izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada početni koraci su:

- izbjegavanje nastajanja proizvodnog otpada (mjere obuhvaćaju ulaganja u nove tehnologije koje stvaraju manje količine otpada, iskorištavanje otpada u proizvodnom procesu, reciklažu otpada, plasiranje proizvoda na tržište u najnužnijoj ambalaži;

- svjesno ponašanje potrošača (preferiranje kupovine proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavanje kupovine robe u jednokratnoj ambalaži, smanjenje uporabe plastičnih vrećica i slične jednokratne ambalaže;

- edukacija stanovnika grad (korištenje medija i obrazovnih institucija za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastajanja otpada i mogućnostima njegove reciklaže.

Jedna od bitnih mjera u budućnosti je odvojeno prikupljanje papira, tetrapaka, najlona te stakla

jer se trenutno na području grada zbrine svega 7% od ukupno stvorenog otpada, tako da nažalost ostatak završi zajedno sa ostalim komunalnim otpadom na odlagalištu.

Cilj nam je probuditi svijest ljudi i stvoriti preduvjete za što jednostavnije, jeftinije i brže

zbrinjavanje korisnog otpada. Zbog navedenog uvest će se nove dodatne kante volumena 120l samo za određenu vrstu korisnog otpada za domaćinstva. Na taj način smanjili bi 40% odvoza komunalnog otpada na deponij.


32

Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpadaMjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpadaMjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpadaMjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada

Komunalni otpad Grada Čazme i okolnih naselja odlaže se na području Bjelovarsko-bilogorske županije, na lokaciji Široke livade - "BUKOVINA", u blizini Grada Čazme i u neposrednoj blizini rijeke Česme.

Na lokaciji se odlaže komunalni i neopasni proizvodni otpad. Odložene količine na površini

od oko 20.000 m2 procjenjuje se sa 3.600 tona godišnje. Odlagalište se koristi za odlaganje otpada

iz Grada Čazme i prigradskih naselja. Prema raspoloživim podacima odlaganje otpada započelo je 1970. godine. Odlagalištem upravlja tvrtka "Komunalije" d.o.o. za komunalno gospodarstvo iz Čazme. Mjesečno se na odlagalište dopremi oko 300 tona komunalnog otpada. Odlagalište se koristi pretežito za komunalni otpad kojeg čini otpad iz kućanstva, otpad koji

nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji nastaje u gospodarstvu. Godišnje se na postojeće odlagalište doveze oko 3.600 tona komunalnog otpada, ustanovama i uslužnim djelatnostima.

Otpad se dovozi u rastresitom stanju, prosječnog koeficijenta zbijenosti od 0,3 t/m3 do 0,4 t/m3.

Sanacijom postojećeg odlagališta povećava se visina odlaganja do krajnje visine na najviši koti

od 113,40 mn.m, tako da ukupno visina od prosječne kote okolnog terena (102,56 mn.m) iznosi oko 11,0 m. Ova visina ostvaruje se ugradnjom otpada u etažama pojedinačne visine 3,5 m koje se prekrivaju internim materijalom (zemljanim materijalom, građevinskim otpadom ili sl.) debljine 15-20 cm. Ukupno je predviđeno formiranje tijela odlagališta s tri etaže koje može primiti ukupno oko 39.110 m3 otpada (ne računajući prekrivni sloj), što obuhvaća 32.150 m3 dosada odloženog otpada i novih 6.960 m3 otpada.

Odlagalište može prihvatiti postojeći otpad te zadovoljiti potrebe zbrinjavanja otpada još kroz razdoblje od 3,5 do 4,0 godina uz aktiviranje reciklažnog dvorišta, kao suvremenog pristupa u postupku zbrinjavanja otpada.

Budući se otpad odlagao dugi niz godina na neuređenom temeljnom tlu, bez sustava prikupljanja i kontrole procjednih, oborinskih i gravitirajućih površinskih voda, te bez otplinjavanja ili obrade odlagališnog plina, pristupa se sanaciji koja podrazumijeva zahvate dovođenja ovog odlagališta u stanje prihvatljivosti sukladno suvremenim sigurnosnim zahtjevima.

Zahvat sanacije predviđen je unutar granica postojećeg odlagališta, na smanjenoj tlocrtnoj

površini, radi odmicanja tijela odlagališta od zaštitnih nasipa izgrađenih uz rijeku Česmu i obližnji kanal Bukovina s kojima graniči.

U cilju definiranja ispravnih tehničkih rješenja sanacije postojećeg odlagališta, provedeni su

nužni istražni radovi, temeljem kojih su utvrđene značajke terena i tla u neposrednoj okolini odlagališta.

Grad Čazma kao vlasnik i investitor neuređenog odlagališta neopasnog otpada "Bukovina"

ishodio je građevinsku dozvolu (KLASA: UP/I-361-03/08-01/16, URBROJ: 2103-09/1-08-12) od 18.06.2008.

Posao sanacije dodijeljen je ovlaštenom koncesionaru grada Čazme – trgovačkom društvu

"Komunalije" d.o.o. Čazma, Sv. Andrije 14. Za vrijeme sanacije i nastavka rada do konačnog zatvaranja odlagališta neopasnog otpada


33

"Bukovina", tvrtka "Komunalije" sukladno vlastitom planu gospodarenja otpadom trajno će se na ovo odlagalište odložiti još 10.000 do 12.000 tona miješanog komunalnog otpada.

Sanacija odlagališta Bukovina je u tijeku, a plan sanacije u cijelosti će se završiti do konca

2011. godine.


34

OOOOtpadom onečišćentpadom onečišćentpadom onečišćentpadom onečišćen okolišokolišokolišokoliš i neuređeni neuređeni neuređeni neuređenaaaa odlagališta otpadaodlagališta otpadaodlagališta otpadaodlagališta otpada

Grad Čazma je poduzela već niz aktivnosti sa ciljem saniranja onečišćenih lokacija otpadom, pa je tako 2006. godine započela sa provedbom projekta sanacije divljih odlagališta otpada kojeg je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Grad je sklopio Ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (KLASA: 351-

04/05-02/2012, URBROJ: 563-02-DO-06-8) o sufinanciranju programa sanacije divljih odlagališta komunalnog otpada na području Grada Čazme. Plan sanacije divljih odlagališta Grada Čazme izradila je tvrtka "Ekonerg" Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. Zagreb, lipanj 2006. godine.

Radovi na sanaciji divljih odlagališta izvedeni su prema projektnoj dokumentaciji – Plana

sanacije divljih odlagališta Grada Čazme izrađen po "Ekonerg"-u d.o.o. Zagreb od lipnja 2006. godine.

Sanirano je 11 (jedanaest) divljih odlagališta na način predviđen Planom sanacije. Tablica Tablica Tablica Tablica 8888: Popis saniranih divljih odlagališta : Popis saniranih divljih odlagališta : Popis saniranih divljih odlagališta : Popis saniranih divljih odlagališta

Naziv odlagališta, Naziv odlagališta, Naziv odlagališta, Naziv odlagališta, tj.tj.tj.tj. obližnjeg naseljaobližnjeg naseljaobližnjeg naseljaobližnjeg naselja

Površina Površina Površina Površina odlagališta, modlagališta, modlagališta, modlagališta, m2222

1. Sišćani II 3.000

2. Milaševac – Bukovina 2.000

3. Vrtlinska 15.000

4. Pobijenik 10.000

5. Palančani 2.000

6. Milaševac – Aerodrom 2.500

7. Komuševac Lug 1 9.000

8. Komuševac Lug 2 18.000

9. Gornji Draganec – Sišćani I 5.000

10. Martinac 500

11. Dragičevac 1.000

Posao je povjeren "Komunalijama" d.o.o. Čazma prema Ugovoru o sanaciji divljih odlagališta (KLASA: 350-04/06-01/1) od 31.08.2006.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao je u sufinanciranju Programa sanacije divljih odlagališta komunalnog otpada na području Grada Čazme.

Od ukupno predviđenih 8260m3 otpada za odvoz i zbrinjavanje na legalno odlagalište,

odvezeno je i zbrinuto 8304m3. Pri izradi pristupne ceste do divljih odlagališta radovi su izvođeni na iskopu humusa, planiranju posteljice, valjanju posteljice, krčenju granja i šiblja i sječenju stabala, čime su pristupne ceste do divljih odlagališta zadovoljile potrebe za izvlačenje otpada, dok je ugradnja kamena bila potrebna samo na pristupnim cestama do divljih odlagališta u Dragičevcu i Vrtlinskoj.


35

Na navedenim lokacijama danas se više ne odlaže otpad. Redovnim odvozom glomaznog otpada (svaka 3. subota u mjesecu) stvoreni su preduvjeti za prestanak odlaganja otpada u okoliš.

Sanacija divljeg odlagališta "Lipovčani"Sanacija divljeg odlagališta "Lipovčani"Sanacija divljeg odlagališta "Lipovčani"Sanacija divljeg odlagališta "Lipovčani"

Sanacija divljih odlagališta otpada provodi se sukladno izrađenim planovima sanacije (Tablica 9), a aktivnosti koje se provode najčešće su slijedeće:

- Sortiranje otpada po vrstama: glomazni, drvo, metali, ambalažni otpad, ostali otpad; - Utovar u vozila; - Prijevoz otpada namjenjenog oporabi do ovlaštenog oporabitelja; - Odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje; - Revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave; - Postavljanje znaka zabrane odlaganja otpada, uz jasno navođenje propisanih kazni za

nedozvoljeno odlaganje otpada; - Uspostava učinkovitog nadzora lokacije od strane komunalnog redarstva. Tablica Tablica Tablica Tablica 9999: Procjena sanacije divljeg odlagališta Lipovčani: Procjena sanacije divljeg odlagališta Lipovčani: Procjena sanacije divljeg odlagališta Lipovčani: Procjena sanacije divljeg odlagališta Lipovčani

llllokacija: LIPOVČANIokacija: LIPOVČANIokacija: LIPOVČANIokacija: LIPOVČANI Količina Količina Količina Količina

odloženog otpadaodloženog otpadaodloženog otpadaodloženog otpada Jedinica Jedinica Jedinica Jedinica mjeremjeremjeremjere

CijenaCijenaCijenaCijena UkupnoUkupnoUkupnoUkupno

A) Odvoz otpada na

legalno odlagalište

5.500 m3 1 kamion =

10m3

600 kn 330.000 kn

B) Zbrinjavanje otpada

na legalnom odlagalištu

150 kn 82.500 kn

C) Priprema terena i njegovo uređenje

10% ukupnih A +

B 41.250 kn

D) Ostali dodatni

radovi

10% ukupnih A +

B 41.250 kn

UkupnoUkupnoUkupnoUkupno 495.000 kn495.000 kn495.000 kn495.000 kn

Ovo je odlagalište na granici sa općinom Dubrava, tako da su pretpostavke da i stanovnici tog područja odlažu otpad na odlagalištu Lipovčani. Naši građani su dobili dobre preduvjete za prestanak odvoza otpada na divlje odlagalište, iz već spomenutih razloga konstantan odvoz glomaznog otpada.


36

Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije odlagališta otpada Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije odlagališta otpada Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije odlagališta otpada Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije odlagališta otpada Grada ČazmaGrada ČazmaGrada ČazmaGrada Čazma

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunima jedinica lokalno samouprave i uprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša regionalne i lokalne samouprave.

Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste ili će se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

- Sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – zatražena su i dobivena sredstva ovog Fonda za sanaciju većine postojećih smetlišta

- Županijski proračun

- Gradski proračun.

Drugi izvori:

- Osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz povećane naknade za komunalne usluge

- Vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom (onečišćivač plaća)

- Koncesije ili druga javno/privatna partnerstva

- Donacije

- Predpristupni i strukturni fondovi EU-a.

Sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključen je ugovor o sufinanciranju projekta sanacije odlagališta otpada Bukovina u od 11.000.000,00 (Studija utjecaja na okoliš, Izvedbeni projekt, Glavni projekt) gdje je udio Fonda 45%, tj. iznos 427.000,00 kuna.

Ukupan trošak sanacije divljeg odlagališta Lipovčani procijenjen je na 500.000,00 kuna.

U proračunu jedinice lokalne samouprave biti će osigurana sredstva sukladno potrebnom ugovorenom udjelu Grada.

Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana su procijenjena prema procjenama u Planu

gospodarenja otpadom u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji (Tablica 10). Tablica Tablica Tablica Tablica 10101010: Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju od 2009.: Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju od 2009.: Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju od 2009.: Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju od 2009.----2015. 2015. 2015. 2015.

godine na području Grada Čazme godine na području Grada Čazme godine na području Grada Čazme godine na području Grada Čazme (prema PGO BBŽ)(prema PGO BBŽ)(prema PGO BBŽ)(prema PGO BBŽ)

Izdvojeno skupljanje pojedinih Izdvojeno skupljanje pojedinih Izdvojeno skupljanje pojedinih Izdvojeno skupljanje pojedinih komponenti otpadakomponenti otpadakomponenti otpadakomponenti otpada

Iznos (kn)Iznos (kn)Iznos (kn)Iznos (kn)

Kompostana "windrow" 2.500.000,00 Zeleni otoci 270.000,00 Reciklažna dvorišta 1.800.000,00

Rashladni kontejner 70.000,00 Objekt za građevinski otpad 5.000.000,00


37

Pretovarna stanica 4.000.000,00

ukupnoukupnoukupnoukupno 13.640.000,0013.640.000,0013.640.000,0013.640.000,00

Sanacija odlagalištaSanacija odlagalištaSanacija odlagalištaSanacija odlagališta Iznos (kn)Iznos (kn)Iznos (kn)Iznos (kn)

Službeno odlagalište "Bukovina" 8.000.000,00

Divlje odlagalište 4.400.000,00

ukupnoukupnoukupnoukupno 12121212.400.000,00.400.000,00.400.000,00.400.000,00 SveukupnoSveukupnoSveukupnoSveukupno 22226666.040.000,00.040.000,00.040.000,00.040.000,00


38

Pojmovi u Planu gospodarenja otpadomPojmovi u Planu gospodarenja otpadomPojmovi u Planu gospodarenja otpadomPojmovi u Planu gospodarenja otpadom

U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem:

Ambalažni otpad Ambalažni otpad Ambalažni otpad Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje. Biološki razgradiv Biološki razgradiv Biološki razgradiv Biološki razgradiv otpadotpadotpadotpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton), Centar za gospodarenje otpadom Centar za gospodarenje otpadom Centar za gospodarenje otpadom Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. Cjelovito gospodarenje otpadom Cjelovito gospodarenje otpadom Cjelovito gospodarenje otpadom Cjelovito gospodarenje otpadom - izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada. Čistija proizvodnja Čistija proizvodnja Čistija proizvodnja Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a). Glomazni otpad Glomazni otpad Glomazni otpad Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl. GospodarGospodarGospodarGospodarenje otpadom enje otpadom enje otpadom enje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena, Građevine za zbrinjavanje otpada Građevine za zbrinjavanje otpada Građevine za zbrinjavanje otpada Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada. Inertni otpad Inertni otpad Inertni otpad Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode.

Integralni koncept gospodarenja otpadom Integralni koncept gospodarenja otpadom Integralni koncept gospodarenja otpadom Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne može drugačije iskoristiti. Izdvajanje Izdvajanje Izdvajanje Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Također to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno. Kakvoća okoliša Kakvoća okoliša Kakvoća okoliša Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima, Katastar onečišćenja okoliša Katastar onečišćenja okoliša Katastar onečišćenja okoliša Katastar onečišćenja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.


39

Komunalni otpad Komunalni otpad Komunalni otpad Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Monitoring Monitoring Monitoring Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Neopasni otpad Neopasni otpad Neopasni otpad Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2. Zakona o otpadu određen kao neopasni. Obrada otpada Obrada otpada Obrada otpada Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada. Obrađivač otpada Obrađivač otpada Obrađivač otpada Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada. Odlagalište Odlagalište Odlagalište Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti:

- lokacije internih odlagališta (proizvođač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje),

- lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana),

Odlagalištima se ne smatraju:ne smatraju:ne smatraju:ne smatraju:

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te

- skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana.

Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti.

Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija: Legalna odlagališta otpadaLegalna odlagališta otpadaLegalna odlagališta otpadaLegalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim / općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola - lokacijske, građevinske i uporabne. Odlagališta otpada u postupku legalizacijeOdlagališta otpada u postupku legalizacijeOdlagališta otpada u postupku legalizacijeOdlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola -lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole. Službena odlagališta otpadaSlužbena odlagališta otpadaSlužbena odlagališta otpadaSlužbena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća. Dogovorna odlagališta otpadaDogovorna odlagališta otpadaDogovorna odlagališta otpadaDogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja


40

na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba. """"Divlja" odlagališta otpadaDivlja" odlagališta otpadaDivlja" odlagališta otpadaDivlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

Okoliš Okoliš Okoliš Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Onečišćavanje okoliša Onečišćavanje okoliša Onečišćavanje okoliša Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, OnečišćivaOnečišćivaOnečišćivaOnečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša. Opasni otpad Opasni otpad Opasni otpad Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom određen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari. Oporaba otpada Oporaba otpada Oporaba otpada Oporaba otpada znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i metalnih spojeva. Otpad Otpad Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa. Podzemno odlagalište Podzemno odlagalište Podzemno odlagalište Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija. Ponovna uporaba Ponovna uporaba Ponovna uporaba Ponovna uporaba (prema članku 3(5) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu br. 94/62/EC) znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za određeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, s ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti. Posebno skupljene frakcije otpada Posebno skupljene frakcije otpada Posebno skupljene frakcije otpada Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema članku 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002). Posjednik otpada Posjednik otpada Posjednik otpada Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Pretovarna stanica Pretovarna stanica Pretovarna stanica Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Proizvodni otpad Proizvodni otpad Proizvodni otpad Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,


41

Proizvođač otpada Proizvođač otpada Proizvođač otpada Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Reciklažno dvorište Reciklažno dvorište Reciklažno dvorište Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Recikliranje Recikliranje Recikliranje Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagađenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi načini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada predviđenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja). Skupljač Skupljač Skupljač Skupljač ototototpadapadapadapada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad. Skupljanje otpada Skupljanje otpada Skupljanje otpada Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza, Skladištenje otpada Skladištenje otpada Skladištenje otpada Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Šteta u okolišu Šteta u okolišu Šteta u okolišu Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja. Štetna tvar Štetna tvar Štetna tvar Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Termička obrada Termička obrada Termička obrada Termička obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje, Tokovi otpada Tokovi otpada Tokovi otpada Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava. Upravno tijelo Upravno tijelo Upravno tijelo Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave - županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Zahvat u okZahvat u okZahvat u okZahvat u okolišu olišu olišu olišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš. Zbrinjavanje otpada Zbrinjavanje otpada Zbrinjavanje otpada Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su:

- Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), - Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili muljeva

ispuštenih na tlo itd.), - Duboko injektiranje, - Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili

lagune itd.), - Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane

podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i međusobno i od prirodnog okoliša), - Ispuštanje u vodene sredine - Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje

konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja

daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Spaljivanje na kopnu, - Trajno skladištenje, - Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih

postupaka,


42

- Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, - Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim

privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja). Zeleni (reciklažni) otoci Zeleni (reciklažni) otoci Zeleni (reciklažni) otoci Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).

Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadomKratice korištene u Planu gospodarenja otpadomKratice korištene u Planu gospodarenja otpadomKratice korištene u Planu gospodarenja otpadom

BBŽ BBŽ BBŽ BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija CGO CGO CGO CGO centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) eeee----otpad otpad otpad otpad električna i elektronička oprema ES ES ES ES ekvivalent stanovnika EU EU EU EU Europska Unija (European Union) GIS GIS GIS GIS geografski informacijski sustav (geographical information system) GrO GrO GrO GrO građevinski otpad IPPC IPPC IPPC IPPC integrirano sprječavanje i nadzor onečišćenja (Integrated prevention pollution control) KEO KEO KEO KEO Katastar emisija u okoliš KO KO KO KO komunalni otpad MMMMBO BO BO BO postrojenje za mehaničko-biološku obradu NPO NPO NPO NPO neopasni proizvodni otpad PET PET PET PET poli(etilen-tereftalat) PGO PGO PGO PGO Plan gospodarenja otpadom POOPSS POOPSS POOPSS POOPSS poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama RD RD RD RD reciklažno dvorište SUO SUO SUO SUO studija utjecaja na okoliš


43

Prijelazne i završne odredbePrijelazne i završne odredbePrijelazne i završne odredbePrijelazne i završne odredbe

Ovim planom reguliran je postojeći sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Čazmi. Svakom poboljšanju sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan.

U slučaju da ovim planom nije utvrđen neki oda načina primjene sustava postupanja s otpadom neposredno će se primjenjivati uputstvo gradonačelnika Grada Čazme. Sukladno članku 11. Zakona o otpadu gradonačelnik je dužan jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu podnositi Gradskom vijeću Izvješće o izvršenju plana gospodarenja komunalnim otpadom, a poglavito o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Izmjene i dopune ovog Plana vrše na način propisan za njegovo donošenje.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom vjesniku" Grada Čazme.

PREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA:

Andrea Prugovečki Klepac, prof.


44

Documents

Plan gospodarenja otpadom Grada Čazme Grada Čazme od …