SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

SVEUILITE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET

SLOBODNA DJECA SUMMERHILLA

Seminarski rad iz kolegija Pedagogija 1

Profesorice: dr.sc. DARIA TOT prof. GIOVANNA KIRINI

SADRAJ :1. UVOD .......................................................................................... 12. ALEXANDER SUTHERLAND NEILL & Summerhill ...........................23. SUMMERHILL -DRUGAIJI NAIN OBRAZOVANJA ....................6 3. 1. Ope sjednice i Samoupravljanje ................................................... 8 3. 2. Igra i rad kod summerhillske djece ...............................................9 3. 3. Stavovi o seksu, religiji i moralu ...................................................9 3. 4. Uitelji i pouavanje .......................................................................104. SUMMERHILL (Za i protiv) ......................................................................115. ZAKLJUAK .............................................................................................136. LITERATURA ...........................................................................................141. UVOD

Cilj ovoga seminarskog rada je prikazati ideje Neillove kole Summerhill. Prije svega, vano je istaknuti neke bitnije injenice iz Neillovog ivota, a zatim se usredotoiti na znaajke Summerhilla, te detaljnije obraditi neke specifinosti kole kao to su ope sjednice, samoupravljanje te rad i igra djece u Summerhillu. Osim toga bit e spomenuti i Neillovi stavovi o seksu, religiji i moralu.Summerhill je kola koja podrazumijeva slobodu djece koja imaju pravo sama birati to ele raditi i uiti te potie djeju nezavisnost od autoriteta, a odbacuje svaku vrstu kanjavanja i potiskivanja samoostvarenja. kola poiva na demokratinosti i djeca u njoj razvijaju osjeaj za druge ljude.

U standardnom obrazovanju knjige su najvaniji izvor znanja. U Sumerhillu se ne podrava to miljenje jer se smatra da knjige nude mnoga znanja koja su beskorisna te koja djecu ne zanimaju i koju e djeca kasnije u ivotu teko moi iskoristiti. Udbenici nude objektivnost te zanemaruju emocije, a u Summerhillu se emocijama uvijek daje prednost pred intelektom. Standardno obrazovanje inzistira na mnotvu predmeta, dok se u Summerhillu vode za tim da djeca trebaju uiti ono to ih zanima i ono to im ide jer e u tome u konanici biti najuspjeniji. Pitanja koja profesori postavljaju uenicima u standardnoj nastavi odnose se iskljuivo na njihov predmet. Neill ne vidi smisao u tome jer ta pitanja ne razvijaju kritiki stav i smatra da pitanja koja treba djeci postavljati trebaju biti pitanja o srei, smislu te ispunjenju ivota. Smatra da su ispiti, ocjene i nagrade, koji su sastavni dio standardnoga obrazovanja, suvini te da ometaju ispravan razvoj linosti. Jedna od moda najznaajnijih obiljeja Summerhilla koje ga vrlo dobro oslikava je to da se uenje shvaa kao igra, dok u standardnom obrazovanju uenje doivljavamo kao obavezu.

2. ALEXANDER SUTHERLAND NEILL & Summerhill

Alexander Sutherland Neill (17. listopada 1883. - 23. rujna 1973) poznati je kotski pedagog, kao i utemeljitelj Summerhill kole. Na Edinburkom sveuilitu magistrirao je engleski jezik, a svoju prvu knjigu A dominie's log objavio je 1915. U to vrijeme bio je privremeni ravnatelj kole. Zaeci ideje o Summerhillu oituju se osnivanjem kole u blizini Dresdena 1921, a tri godine poslije premjetena je u Sonntagberg, Austrija. Ubrzo je zabranjena zbog nekonvencionalnog programa nastave. Neill je 1924. preselio kolu u Englesku, u Lyme Regis, Dorset i nazvao je Summerhill. Kasnije se kola za stalno seli u Leiston, Suffolk, gdje se nalazi i danas.Objavio je 21 knjigu, a najprodavanija je bila Summerhill, a Radical Approach to Child Rearing iz 1960. Njome je ostvario veliki uspjeh u SAD-u to mu je osiguralo priljev djece iz SAD-a.Nakon Neillove smrti 1973. kolu je 12 godina vodila njegova supruga Ena Neill, a od 1985. do danas ju vodi njegova ker Zoe Readhead

Nastava je usklaena s djejom dobi, ali ponekad i s njihovim interesima. Nemamo neke nove metode poduavanja, jer smatramo da ono samo po sebi i nije jako vano. Posve je nevano poduava li kola dijelenje velikih brojeva na neki poseban nain, jer je i dijeljenje velikih brojeva nevano, osim za one koji to ele nauiti. A dijete koje eli nauiti dijeliti velike brojeve, nauit e to ma kako ga poduavali. (Neill, 1999., 29)Summerhill postaje internacionalno poznat po svom samo-vladajuem, uenik-uitelj drutvu i njegov fleksibilni plan nastave daje poseban znaaj uenikoj samo-motivaciji prema uenju. Rad u koli Summerhill smatra se jednim od najznaajnijih pedagokih eksperimenata 20. stoljea. Posljednjih godina, rad A.S. Neilla i njegove ideje bili su predmet estoke kritike i osporavanja ali su dobili i velika priznanja ugledih pedagoga, psihologa i antropologa. (Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila.)U Summerhillu nikada ne pitam svoje uitelje kako poduavaju. Znam da ima novih nastavnih metoda, recimo iz matematike, i da su neke sjajne, osobito u poetnoj fazi. Ali zbilja ne mogu zamisliti neki moderni nain poduavanja kvadratnih jednadbi ili faktora; ako i postoji neka nova metoda povlaenja tangente na krunicu kroz vanjsku toku, meni nije poznata. (Neill, 1999., 136-137)A.S. Neill takoer je bio zagovornik radikalnih promjena u obrazovanju kao i zastupnik osobne slobode djeteta. On je smatrao da kole zapravo tete prirodnom razvoju djece, koja se raaju dobrima, i koja bi bez ikakvih izvanjskih prinuda izrasla u sretne, slobodne i dobre osobe s osjeajem potovanja i ljubavi prema svim ljudima. No zahvaljujui roditeljskom i nastavnikom poduavanju djece moralnim vrijednostima i normama drutva djeca se zapravo kvare. Ovdje on misli ak i na ideje koje smatra pozitivnima, jer smatra da e djeca sama do njih doi (na primjer, roditelji pacifisti ne bi smjeli svojoj djeci zabranjivati da se igraju s plastinim pukama i pitoljima, jer je igra normalan proces razvoja djeteta koje e samostalno postati pacifist, ne zato to ga roditelji tako ue, ve zato to mu je takva priroda). Osim toga, Neill se protivi i obveznom znanstvenom obrazovanju djece jer smatra da se djeca trebaju igrati i raditi ono to ih veseli, pri emu se dijete (naravno, ako je bez psihikih problema i kompleksa koje su mu mogli usaditi roditelji i drutvo) samostalno, bez ikakvih vanjskih utjecaja u pravilu odluuje za uenje znanosti i zanata koji ga zanimaju kad osjeti da je za to vrijeme i da je razdoblje intenzivne igre zavreno.Zbog sasvim novog pristupa odgajanju i pouavanju djece, mnogi su Neillu zamjerali

da e na takav nain odgojiti "rasputenu" i lijenu djecu, potpuno neprilagoenu za ivot u zajednici. No Neill to osporava, kao i njegovi sljedbenici i tvrdi kako nije rije o potpunoj slobodi koja bi vodila rasputenosti, ve o slobodi koja je ograniena tuom slobodom. Oni teoretiari koji ga podravaju smatraju kako su kritiari prestrogi prema njegovom pristupu ili kako nisu dobro protumaili ono to je Neill zapravo govorio. Kao prvo, rije je o samoj slobodi. Treba uzeti u obzir kako Neill ne podrava potpuno neprihvatljiva ponaanja, pod kojima smatra sva ona ponaanja koja bi ugrozila neiju tuu slobodu.Neill govori o pravu na slobodno odluivanje djece o onim pitanjima koja se njih neposredno tiu. Smatra da lo odgoj djece lei upravo u tome to su djeca u vjeitoj "nedoumici" "...da li da uinim ono to mi majka, otac, nastavnik ili neki drugi autoritet kae ili ne?" Upravo je sloboda koju im Neill prua sloboda da odluuju o vlastitim postupcima. (Montague Ashley i Holt, John u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 36,82))Veliina Neillova djela je u tome to je u prvoj polovici 20. stoljea bio prvi prosvjetni djelatnik koji je uoio da su djeca odvie sputana razliitim seksualnim zabranama, nametanjem vjerskoga odgoja, strogim odvajanjem muke i enske djece u edukaciji, iskoritavanjem djece za rad i tako dalje. Veina ovih zabrana je prevladana u posljednjih pedesetak godina, a time samo moemo naglasiti koliko je Neill bio ispred svoga vremena. Naravno, sloboda putem direktne demokracije kakva se ostvaruje na opim sjedicama je vrlo upitna. Jedan od Neillovih najveih uzora, Wilhelm Reich, bio je strunjak za masovnu psihologiju. Pri direktnoj demokraciji glasanje pojedinca je podlonije utjecaju mase, pa je pitanje koliko je takav oblik glasanja pod direktnom vlasti pojedinca. Pristupi pouavanju se novim teorijama sve vie usavravaju (primjerice konstruktivistika teorija), odnosno sve se vie naglaava samostalno dolaenje do znanja i prilagodba nastave razliitim potrebama i sposobnostima djece (primjerice primjena teorije multiplih inteligencija u nastavi), to postupno mijenja naine pouavanja. Pokazalo se da je Neillova ideja preekstremna, ali ipak sadri konstruktivne elemente koji se mogu iskoristiti ukonvencionalnoj nastavi, primjerice prilagoavanje djetetu i stavljanje djeteta u sredite nastavnoga procesa. Iako Neill u potpunosti stavlja naglasak na slobodi i igri, injenica je da novi pristupi pouavanju se polako sve vie pribliavaju djeci kao zasebnim individuama. ak se i u visokokolskom obrazovanju (bolonjski proces), kao i u amerikom kolskom sustavu ide prema ideji da se naglasak stavlja na usmjerenje interesa djece to povlai da treba posvetiti vie vremena i panje otkrivanju djejih interesa i sposobnosti u odreenim podrujima. Naravno da e mnogi teoretiari rei da su djeci potrebni autoriteti i da su nastava i znanje neophodni u dananjem drutvu, ali i summerhillska djeca zavravaju fakultete ili

postaju radnici, kao to je to sluaj i kod djece koja idu u konvencionalne kole. Neke Neillove postavke danas vie uope nisu upitne (primjerice da djeca ne trebaju raditi, da ih se ne treba fiziki kanjavati, da je koedukativna nastava prikladna i slino). Ono to je Neill ostvario u svojoj koli bismo danas mogli povezati sa autoritativnim roditeljskim stilom, koji je u njegovo vrijeme bio skoro nepostojei, dok se danas naglaava vanost da se pravila dogovaraju u suradnji sa djetetom, da se djeci pruaju ljubav, potpora i sloboda. Prema tome veliki doprinos Neillove ideje je u samom procesu odgoja, a ne toliko u obrazovnim postignuima. (olovi (1982) Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta)Bez obzira na brojne neloginosti u njegovim stavovima kao to su neobavezna

nastava, odnos prema seksu i moralu, kao i prema knjigama, a za koje nije ba uvijek

najjasnije na koji nain pomau razvoju djece, smatram da ne treba u potpunosti odbaciti cjelokupnu Neillovu ideju Summerhila. Treba uzeti u obzir da se Neill pribliio djeci i njihovim linostima moda i vie nego to se ijedan teoretiar pribliio prije i poslije njega. Neill zapravo lijei djecu od pretjeranog potiskivanja osjeaja i elja. Moda to ne radi na najbolji mogui nain davanje potpune slobode, ali sigurno je da to ini uz najbolje namjere. Ono za to mu se mora dati priznanje jest da u svakom djetetu, a tako mu i pristupa, vidi jedinstveno ljudsko bie koje zasluuje panju i uvaavanje kao i bilo koja odrasla osoba. Prema Neillu, to je jedini nain da se dostigne vrhunac razvoja u potenu, iskrenu i, najvanije od svega, sretnu odraslu osobu. 3. SUMMERHILL -DRUGAIJI NAIN OBRAZOVANJA (Ueniki raj na Zemlji) Iako nastala 1921. godine kola Summerhill, Alexandera Neilla, jo je uvijek, naalost, jedinstvena po cilju koji je nastojala ostvariti. Dok su, naime, druge kole bile - a i danas su to jednako tako - prvenstveno zaokupljene oblikovanjem djece za obavljanje ovih ili onih privrednih i drugih drutvenih funkcija, Neillova je kola prije svega imala za cilj pomoi djetetu da izraste u sretnu osobu, neovisno o tome kojim e se poslom baviti.

Oslanjajui se u poetku na Freudeovu psihoanalizu, a zatim na nauk Wilhelma Reicha, te ponajvie na vlastito pedagoko iskustvo Neill je izgradio originalan i za filozofiju odgoja nezaobilazan pristup odgoju, ali Summerhill nije bio samo matovita vizija, ve odgojna utopija koja je postajala stvarnost. Po prvi je puta netko stvarno i sustavno pokuao prilagoditi kolu djetetu, a ne dijete koli. Iako ne bez mana Neillov je pedagoki pristup bio znatno ispred doba u kojem je djelovao. Stoga ne udi da je Summerhill malo koga ostavio ravnodunim. Jedni su njime bili oduevljeni, drugi zgroeni, ali jedva da je itko bio nezainteresiran.

Okreui se djetetovoj osobnosti, potujui njegovo pravo na slobodu i samooblikovanje, na igru i sreu, na zadovoljenje vlastitih potreba, Neill je okrenuo novi list u pedagokoj praksi. Pretpostavke od kojih je krenuo zaista su pretpostavke odgoja, a ne manipulacije. No, upravo zato valja upozoriti i na odreene nedostatke njegova pristupa. Prije svega na njegov nepromiljen odnos prema obrazovanju. Jer, ma koliko bio u pravu da djecu ne treba silom privoditi znanju, njegovo je poimanje slobode - koje ne uvaava spoznaju da sloboda nije tek apstraktno pravo na neto ili odsustvo prisile, ve zbiljska mogunost za neto - bilo ispod tada ve filozofski domiljene razine. A bez valjanog obrazovanja, pitanje je za to ovjek moe biti slobodan?

Stoga, iako je Neill nesumnjivo bio talentirani odgajatelj ne smije se preutjeti njegova nezainteresiranost za obrazovne metode kojima bi se djeci znanje ne nametalo nego ponudilo primjereno njihovim mogunostima i potrebama. Ne uskraujui djetetu igru, naprotiv, znanje mu je mogue ponuditi kao poeljan izbor, ali za to je potreban stalni metodiki napor. Neill je, meutim, sasvim pogreno procijenio da nije potrebno nita uiniti da bi dijete shvatilo kada neto eli nauiti. Time je zapravo zanijekao razliitost djejih obrazovnih mogunosti i potreba koje svoje zadovoljenje ne moraju uvijek nai u onome to je ve dano, nego se uvjeti njihova zadovoljenja moraju tek stvoriti. Zar nije nenadoknadiva teta da dijete zanemari ili ak protrati svoj talent samo zato to mu nisu na vrijeme ponueni uvjeti njegova radosna razvitka?U toj osobitoj i jedinstvenoj koli ive djeca kojoj je apsolutno sve doputeno. Odijevaju se kako ele, jedu kada su gladni, spavaju kada ele i bude se kada im se prohtije - ne ive ni pod kakvim zabranama, zapravo sve se provodi svojom voljom. Profesorima ravno u lice kau ono to misle, a ako to ukljuuje i kakvu psovku, nije nikakav problem, niti e uitelji to primijetiti, a kamoli zamjeriti. Nema uprave, pa nema ni zadanih pravila, pa se ona svode na jedan zajedniki postulat - djeca rastu slobodna, ali moraju potovati kolege i uvaavati njihova miljenja, moraju biti iskreni i u dogovoru s drugima rjeavati sve svoje probleme.Od svih pravila samo su nastavnicima zadani rasporedi predavanja na poetku svakog tromjeseja.

Ravnopravnost je najvanija prije svega.

Sve u svemu to je nekonvencionalna kola u kojoj djeca imaju potpuna drugaija prava i odgovornosti i u kojoj im se doputa da samostalno stvaraju jedan drugaiji pogled na svijet. Summerhill je primjer koji, iako i sam unutar postojeeg obrazovnog i drutvenog sistema, pokazuje da je drugaije obrazovanje i drugaiji nain ivota mogu. Standardno obrazovanje koje se sa manjim meusobnim razlikama danas provodi u gotovo cijelom svijetu ima ogromne nedostatke, u znanstvenom i odgojnom smislu. Unato tome to je kola Summerhill imala uglavnom pozitivne efekte na svoje polaznike, jasno je da ona ne moe sama po sebi promijeniti cjelokupni nain razmiljanja i ivota zapadne civilizacije. Ipak, ona moe biti jedan od pokazatelja smjera u kojem bismo trebali krenuti.

3. 1. Ope sjednice i Samoupravljanje"Summerhill je samoupravna kola demokratskog oblika."

Demokratinost se ostvaruje na opim sjednicama na kojima svatko ima pravo glasa, a uglavnom se glasuje o pitanjima vezanim uz kolska pravila. Nastavnik djeci ne predstavlja autoritet i njima je ravnopravan, pa samom tom injenicom, djeca ne osjeaju strah prema odraslima.Dakle, Neillov glas nije vaniji od glasa nekog djeteta.

Predsjednici sjednica se mijenjaju od sjednice do sjednice, a na kraju tjedna, za

vrijeme tribunala glasa se za sljedeeg predsjednika i svatko moe iznijeti svoje miljenje to pridonosi stjecanju vjetine javnoga govorenja. Iako se moe initi da je na ovaj nain samoupravljanje narueno, usporedimo li ovu kolu sa konvencionalnim kolama uviamo da summerhillska djeca dobivaju puno vie toga jer na izravan nain ue o vanosti demokracije, zakona, ivota u zajednici i umijeu raspravljanja o drutvenim nazorima. U poecima rada Summerhill je primao djecu problematinoga ponaanja i prvenstveno je bio odreen kao kola koja dobiva ake izbaene iz drugih kola. Terapijom psihoanalize Neill je elio pomoi toj djeci, ali je shvatio da psihoanaliza nije ta koja pomae, ve sloboda i ljubav koja se djeci prua. Temeljna ideja je da se sva djeca raaju dobra, a zloin se javlja iz mrnje, odnosno rezultat je nedostatka (najee roditeljske) ljubavi.

U Summerhillu je zlostavljanje zabranjeno, ali se ponekad manifestira od novopridolih uenika koji ele ostvariti svoju pobunu protiv autoriteta, a kako njih nema u Summerhillu, iskaljuju se na mlaoj djeci. Samoupravljanje se ostvaruje na ve opisanim opim sjednicama. Time djeca stjeu

uvid u vanost direktne demokracije, a ne predstavnike koja vlada u politikim sistemima. Upravo samoupravljanje Neill smatra bitnijim od obrazovanja, jer ovime djeca dobivaju neprocjenjivo znanje o pravednosti. Glavni je problem kod samoupravljanja to zahtijeva odreeni broj djece koja su starija i odgojena u Summerhillu. Na taj nain se odrava ravnotea izmeu njih, djece, koja ele mir, vjeruju u samoupravljanje te su dosegla odreenu drutvenu zrelost i mlae djece te novopridolica koje ne zanima samoupravljanje, jer nisu jo dovoljno drutveno zreli ili prolaze kroz proces prilagoavanja na slobodu.3. 2. Igra i rad kod summerhillske djece

Igra je jedan od temeljnih pojmova kada se govori o Summerhillu, to je stvorilo teoriju da ukoliko se djecu jednostavno ostavi na miru kako bi se naigrala "do mile volje", kasnije e savladati sve to su moda propustila, ali i lake e se nositi sa ivotnim tekoama te biti, openito - sretnija. Lijenost kod djece zapravo ne postoji, ona imaju toliko energije da e, ukoliko im je doputeno raditi samo ono to ih zanima, po cijele dane biti zauzeta. U Summerhillu se djeci daje sloboda kroz koju mogu iiviti svoje prirodne interese, doputa im se da ostvare svoju prirodu da budu sebina, uvijek gledaju vlastiti interes i da on uvijek bude ispred drutvenoga interesa. Prezatienost djece nije poeljna jer ih ipak treba pripremiti na ivotne potekoe. Meutim, poto ih ima u ivotu i previe, nije potrebno proizvoditi umjetne. Konani cilj je sloboda koja se ostvaruje oslobaanjem ovjeka u seksualnom, ali i

svakom drugom smislu. Ukoliko je ovjek slobodan imat e dovoljno samodiscipline, odnosno potivat e i tuu slobodu. 3. 3. Stavovi o seksu, religiji i moralu

Ljubavne avanture u Summerhillu se ne potiu, ali ih se i ne nastoji suzbiti. Djeaci i djevojice se ne odvajaju po spavaonicama. Seks adolescenata nije moralno pogrean, ali je ekonomski nepovoljan za kolu. Neill ne zagovara seksualnu edukaciju, jer smatra da bi se svodila na fiziko, to ne obuhvaa bit seksa, a to je njegov emocionalni aspekt. Seksualni odgoj u koli nije potreban u sluaju da je djeja znatielja zadovoljena kod kue i to u vrlo ranoj dobi. Adolescenti u Summerhillu otvoreno raspravljaju o seksu, bez osjeaja da rade neto pogreno. Najbitniji zadatak u seksualnom razvoju je oslobaanje nametnutog osjeaja krivnje.U Summerhillu nema nijednog oblika vjerske naobrazbe. Neill nema nita protiv

religije po sebi, ali vidi neke nedostatke, a to su ograniavanje slobode, bijeg od odgovornosti i traenje opravdanja u neemu izvan sebe te smatra da pribjegavamo religiji iz straha. Takoer navodi da iz religije proizlazi misticizam kojim ne bismo smjeli optereivati djecu.Kazne u Summerhillu nemaju moralni aspekt, ve se njima eli nauiti djecu da

potuju tue vlasnitvo. Nikada se ne napada osobnost djeteta ve samo njegovi postupci. ak se i oni ne karakteriziraju kao dobri ili loi, ve se objanjava da neki postupak koji teti drugoj osobi (primjerice unitavanje tueg vlasnitva) utjee i vrijea tu drugu osobu, te zbog toga slijedi kazna. U Summerhillu se nitko ne zgraava nad psovkama i djeca ih koriste, ali kada su izvan granica kole opom sjednicom je zabranjeno ih koristiti kako kola ne bi imala problema.3. 4. Uitelji i pouavanje

Summerhillski uitelji su matoviti i kreativni, ali i potiu djeju kreativnost,

neprikosnoveno vie cijene djeje emocije od njihova intelektualnog napretka, doputaju, dapae, potiu igru, slobodu i zabavu. Dre do toga da uenici mogu znanje potrebno za prijemne ispite stei u dvije godine i da je nepotrebno djecu godinama terorizirati obaveznom nastavom, uenjem iz knjiga i napamet. Svoja predavanja moraju uiniti zanimljivima djeci jer su neobavezna za pohaanje i na taj nain privui djecu na nastavu.

Neill smatra da se dobri uitelji raaju i da ih dobrima ne moe uiniti nikakva naobrazba i posebna obuka. Djeca moraju osjetiti da su oni na njihovoj strani, ne smiju biti autoritet, ni moralisti, strah i trepet, nego ravni njima. Dobar uitelj mora imati smisao za humor jer je to djeci zanimljivo i shvaa ga kao znak blagonaklonosti, ali humor u smislu da se uitelj smije zajedno s djecom, a ne djeci. Uitelju se nije dobro uzrujavati jer to izaziva ruganje i podsmjeh uenika. 4. SUMMERHILL (Za i protiv)A. Neill nam daje na raspolaganje da sami prosudimo svia li nam se njegova ideja odgoja i pristupa djeci ili ne. Naglasak je jasno stavljen na drugaiji pristup obrazovanju , tj. svaka tema je dozvoljena i nema cenzure. Bez obzira na slian princip suivota uenika kao u ostalim internatima, on iskae po tome to zapravo nema rijei internat u pravom smislu, ve je to jedna velika komuna s svim slobodama njenih lanova. Smatra da djeca tako bre odrastaju i usvajaju odgovornost, a mi se pitamo je li to zaista tako. Pa vjerojatno sama injenica da ta kola postoji i dan danas, kroz koju su prola mnoga djeca, pa ak i iz inozemstva , pokazuje da je ipak netreba olako otpisati , ve da ima neku svrhu i samim time to je stvorila generacije ljudi koji imaju posao i uspjeni su u tome. Naravno nitko nije posebno znaajan da bi ga se isticalo i naglaavalo da je pohaao ba tu kolu, ali vano je da su ti ljudi svjesni svog obrazovanja i da mogu uvijek ponosno izjavit da su pohaali jednu drugaiju kolu. Vano je to da Summerhill odgaja sretne ljude, koji preuzimaju odgovornost u svojim zajednicama i aktivno sudjeluju u njima. To je ono to dravne kole ne ue nau djecu. Izabrati, preuzeti odgovornost za svoj izbor, snositi posljedice ako treba. Pod posljedicama ne mislim npr. ako odlui ne napisati DZ dobija jedinicu. Jer posljedica nepisanja DZ moe biti nesavladavanje gradiva u potpunosti, gomilanje zaostalih obveza vezanih uz gradivo i na kraju ne postizanje samozadanog cilja u djeteta. To je puno vei motivator od jedinice. Bar kod spomenutih uenika demokratskih kola. Moda nam je shvatljivo zato je taj princip kolovanja osuen od strane vanjskog svijeta, ali zato bi uope takvo kolovanje trebalo distancirat i proglasit progresivnim obrazovanjem. Zato to nebi postala stvarnost u zatrovanim oima naeg svijeta i njegovih primitivnih ljudi, zato tjerati djecu da vjeruju da su inferiorna i da su ovisni o pomoi drugih.

to je loe u promjenama i drugaijem nainu obrazovanja iako ne odudara sasvim od klasinog. Jer djeca u naim kolama nisu slobodna, ne mogu biti ono to zaista jesu, individue s vlastitim tempom usvajanja gradiva, jer oekuje se da svi uenici savladavaju kurikulum istovremeno. Sve demokratske kole doputaju tu slobodu, za razliku od dravnih kola. Autor naglaava tokom cijelog predstavljanja sustava kole Summerhill, kako ona prije svega , na neki svojstven nain, slui za oporavaka djece koja pristignu istraumatizirana iz drugih kola. Tada ovdje nailaze na odgovarajuu vrstu terapije i postepeno prolaze kroz detoksifikaciju osobnosti do trenutka kad primijete da su postupno postali opet svoji. Djeci je na raspolaganju da steknu svoje samopouzdanje, koje je velik problem kod mnogih ljudi, iako to ne elimo priznat. Sva ta djeca su jednako prihvaena i zato nema nesretnog pojedinca. Najvanije je osim ravnopravnosti to da nema STRAHA, jer se svjesno provodi njegova odsutnost, poto on u prirodi slui za ouvanje rase, pa tako postaje egoistian, a i lake se dri kontrola nad pojednicem. Prije svega vano je da taj strah ne treba mijeat s fobijama ili neim to nam je priroeno, ve se to odnosi na bezrazlono usaen strah od strane roditelja, koji izazivaju u djetetu neistu savjest ili kolskog sustava koji provodistriktno kanjavanje. Sasvim se slaem da bi trebalo razumno pristupat kod takvog odgoja djece i ne ih nepotrebno plait jer e ono na kraju probudit mrnju u njima, to postaje jo vei kontraprodukt. Takva djeca odmah prepoznaju sebi ravnog i otvorenog pojedinca, a preziru svako nepotrebno hvalisanje ili razmetanje teorijama i priama. Izuzev toga ona se veoma pohvalno ophode s nepoznatim ljudima i posjetiocima, s obzirom na englesku rezerviranost kojoj je to nerazumljivo.

Ta djeca osjeaju podrku koju im pruaju odrasli i sama trae da ih se uvede u ivot s kristalno jasnim stavovima o sebi i drugima. Svojim izborom da ue izlaze iz jednog oblika rutine u kojoj borave beskimenjaci i posluna bia koja odgovaraju drutvu.

A. Neill smatra da njegov nauk ini dobro za drutvo koje preplaeni mali ovjek tj. na smrt prepadnut konformist, nosi na svojim izlizanim pleima. Vjerojatno bi se nove generacije 21. stoljea sasvim sloile s njim, jer svaki oblik diktature i ideologije su toliko utjecali na svijet u posljednjih stotinjak godina, da su hitno potrebne promjene u sutavu i oko njega. Njegov sustav ne dozvoljava i ne tolerira teroriziranje ili koenje u nastavi veine od strane pojedinca, jer okrutnost prema pojednicu se raa iz neznanja i mrnje prema samom sebi i postaje zaarani krug. Jo jedna u nizu vanih stavki odgoja djeteta je strpljivost, jer djecu mogu ne zanimati predmeti sami po sebi , ve ih zanima cilj. 5. ZAKLJUAKKao to je ve napomenuto, Summerhill je kola u kojoj se odgajaju slobodna djeca, ali nitko nema za pravo rei da je zbog toga anarhina ili raspojasana kola. Naime, djeca su slobodna upravo zato to imaju pravo upravljati svojim drutvenim ivotom. U opisu Summerhilla esto stoji da je ispred svoga vremena, kako nekad, tako i sad. Neill smatra da se to postie upravo samoupravljanjem jer time djeca shvate koje su stvari bitne u ivotu te nastaje duh zajednice osloboen trivijalnosti dananjega svijeta. Pojam koji proizlazi iz doputanja djetetu da ivi u slobodi, bez pritisaka vanjskih autoriteta je samoregulacija koja se pojavljuje pod tim uvjetima, ali naravno uz puno ljubavi i zatite.Uenje je i mora biti igra, jer smatram da je ono to mladi rade u obinim kolama zapravo traenje vremena, energije i strpljenja. Ni jedan uenik Summerhilla nije postao antisocijalan, kako tvrdi Neill, jer ih je od delikvencije izlijeila upravo sredina kole koja prua povjerenje, sigurnost i suosjeanje bez predbacivanja i moraliziranja

Zapravo sve to nam je opisano u toj knjizi je neto s im se svakodnevno susreemo, a neznamo tome ispravno postupiti, pa inimo velike pogreke.6. LITERATURAKnjiga:

Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ.

Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo (priredio Albert Lamb), Zagreb: Pitija.

Knjiga predloak (usporedba):

olovi, Ivan. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (Louise Bates Ames, Sylvia Ashton-Warner, John Holt, Ashley Montague).

Elektroniki izvori: Summerhill School

Pribavljeno 07. 10. 2010. sa http://en.wikipedia.org/wiki/Summerhill_School, Alexander Sutherland Neill biografija Pribavljeno 07. 10. 2010. sa http://en.wikipedia.org/wiki/A._S._Neill Summerhill's fight with the UK government Pribavljeno 08. 10. 2010. sa http://www.summerhillschool.co.uk/pages/history_gov.html,

PAGE 14