Slobodna Bosna [broj 936, 16.10.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 936, 16.10.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-936-16102014 1/68

EMIR SULJAGI]: FRONTALNI KOKUZ

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.

IZBORNI POBJEDNICI ZA SB

Bakir Izetbegovi}, Mladen Ivani}, @eljko Kom{i}

MO@EMO!





POBJEDNICI IZBORAGOVORE ZA“SLOBODNU BOSNU”BAKIR IZETBEGOVI], NOVI STARI

^LAN PREDSJEDNI[TVA BiHAktuelni ~lan Predsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi} nadmo}no je osvojio jo{ jedan

mandat u najvi{em predstavni~kom organuBiH; Za Slobodnu Bosnu Izetbegovi} govo-ri o mogu}im postizbornim koalicijama iprioritetima nove vlasti u kojoj }e najvjero-vatnije sudjelovati pet stranaka

MLADEN IVANI], SRPSKI ^LANPREDSJEDNI[TVA BiHKandidat Saveza sa promjene i lider Partijedemokratskog progresa MLADEN IVANI]sasvim izvjesno je novi ~lanPredsjedni{tva BiH iz Republike Srpske;on za na{ list govori kojim malverzacijamase MILORAD DODIK koristio tokom kam-panje, Dodikovim poku{ajima da kupibo{nja~ke glasove, te koji su mu glavnizadaci koje je sebi postavio kao ~lanuPredsjedni{tva BiH

@ELJKO KOM[I],

DEMOKRATSKI FRONTMENPredsjednik Demokratske fronte @ELJKOKOM[I] tvrdi u razgovoru za „SB“ da }eta stranka uvaàvati volju bira~a i da ih nezanimaju neprincipijelne koalicije, otkriva

na ~emu }e inzistirati ukoliko dobijeponudu da bude dio nove vladaju}egarniture i odgovara na optu`be biv{egstrana~kog {efa Zlatka Lagumdìje,priznaju}i da ga je odluka o napu{tanjuSDP-a skupo ko{tala

OBAVJE[TAJNO-POSLOVNIPROSTORRED, RAD, DISCIPLINAPoslovni prostor beogradskog izdava~kogpreduze}a „Rad“ najprije je bio AID-ovilegalni punkt za prislu{kivanje, a kasnijega je „naslijedio“ kontroverzni biznismenKaba{ Krasni}i, poslovni partner Bakira

Alispahi}a, biv{eg ministra policije idirektora AID-a. Trenutno, navodni vlasnikposlovnog prostora je Sead ]udi}, (biv{i)obavje{tajac KOS-a, koji je u Sarajevo izBeograda stigao u pratnji kolege EnveraMujezinovi}a. Sead ]udi} poslovni prostoru Kolodvorskoj ulici iznajmljuje svojojk}erci Sabini ]udi}, vlasnici „StudijaKolektiva“ i potpredsjednici Na{e stranke

ULAGANJE U BUDU]NOSTSLUÂJ EMIRA SULJAGI]APoliti~ko pute{estvije kandidata zaPredsjedni{tvo BiH EMIRA SULJAGI]Apratila je i privatna drama, odnosno razvodbraka sa sada ve} biv{om suprugomBELMOM SELIMOVI]. Na{ novinarrazgovarao je s akterima nemilih doga|ajai izvorima koji su dobro upu}eni u pri~ubiv{eg bra~nog para Suljagi}-Selimovi}

IZBORI U BiH

PROBLEMI SA DEMOKRATIJOMPoraàvaju}e je ~uti ocjenuME\UNARODNE IZBORNEPROMATRA^KE MISIJE da nakondvadeset godina demokratizacije, koju jepredvodila me|unarodna zajednica, uBosni i Hercegovini nije mogu}eorganizovati demokratske izbore koji bidoveli do stvarnih promjena

EBOLA PRED VRATIMABALKANASTRAH OD SMRTONOSNOG VIRUSAVirus ebole, koji se prvi put pojavio u Africdavne 1976. godine, od marta ove godineodnio je preko ~etiri hiljade ìvota, a podnadzorom je trenutno vi{e od osam hiljadljudi za koje se sumnja da su zaraèni;

premda je u Evropi ebola jo{ na nivouizolovanih incidenata, kontinentom se svevi{e {iri strah od mogu}e pojave epidemij

16.10.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

28

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

40


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-936-16102014 4/68SLOBODN BOSN I 16.10.2014

DA LI DA ILI NE

Dalida Burzi}jo{ u dilemiho}e li se

prijaviti nakonkurs za {efaKantonalnogtuìla{tvaSarajevoNakon {to su ~lanovi Visokog sudskog ituìteljskog vije}a BiH raspisali drugi poredu konkurs za izbor novog {efaKantonalnog tuìteljstva u Sarajevu,zna~ajno je smanjen broj potencijalnihkandidata. Budu}i da je prvi konkursponi{ten uz zvani~no obja{njenje danijedan od devet prijavljenih kandidata,uklju~uju}i i dosada{nju glavnusarajevsku tuìteljicu Nives Kanev~ev(?), nije zadovoljio uvjete za tu poziciju,te{ko je povjerovati da }e oni ponovnokonkurirati. No, uveliko se spekulirakako bi se za nasljednicu NivesKanev~ev, i to s velikim izgledima,mogla prijaviti sada{nja sutkinjaKantonalnog suda u Sarajevu DalidaBurzi}. Sutkinja Burzi} je prethodnihgodina konkurirala na mjesto dràvnetuìteljice, ali bez uspjeha.

(S.M.)

Mada se jo{ uvijek broje glasovi koje sustranke osvojile na parlamentarnimizborima odrànim 12. oktobra, na temelju

ne{to vi{e od 90 posto prebrojanih glasova,vrlo jasno se naziru konture budu}ezakonodavne i izvr{ne vlasti. Nju }evjerovatno ~initi simetri~na koaliciona

petorka, i to na svim razinama vlasti, odkantona, preko entiteta do centralnihinstitucija dràve.

Dvije stranke - SDA i HDZ -nezaobilazne su u svim postizbornimkombinacijama, ne samo zbog najve}egnacionalnog legitimiteta dva konstitutivnanaroda, nego i zbog ~injenice da }e SDA iHDZ imati najve}i broj zastupnika i

delegata u oba doma federalnog i dràvnogParlamenta i da bi eliminacija jedne od ovihstranaka bila ne samo ozbiljan politi~kinego i izvedbeno-tehni~ki problem.

Njihov partner iz Republike Srpskemoè biti bilo koji od dva politi~ka taboraokupljena oko SNSD-a i SDS-a. Oba taboraimaju podjednak legitimitet srpskog narodai oba }e imati dovoljan broj zastupnika zaformiranje parlamentarne ve}ine na razinidràve. No, u golemoj prednosti je Dodikov

SNSD, koji }e po svoj prilici zadràti vlastu Republici Srpskoj, pa }e po logicisimetrije biti predodre|en za sudjelovanje i

u vlasti na razini dràve. Uz to, DodikovSNSD uìva i bezrezervnu podr{kuôvi}evog HDZ-a, koji }e, prema

pouzdanim informacijama, insistirati nasudjelovanju SNSD-a u vlasti na dràvnojrazini, jednako kao {to je u prethodnommandatu Dodik insistirao na sudjelovanjuHDZ-a.

Neupitno je i sudjelovanje DF-a @eljka

Kom{i}a u novoj parlamentarnoj ve}ini, budu}i da je ova stranka, nakon SDA,dobila najve}i broj glasova za izbor zastupnika u dràvnom Parlamentu izFederacije BiH. No, vi{e glasova od DF-a

za federalni Parlament osvojio je SBB

Fahrudina Radon~i}a, pa se i ova strankkvalificirala za ulazak u pobjedni~k

petorku. Novu vlast, po svemu sude}i, ~init

pet stranaka - SDA, HDZ, SNSD, DFSBB, koja vjerovatno ne}e biti pretjeranefikasna, ali }e nesumnjivo imati vrkomotnu, skoro dvotre}insku ve}inu.

(E. Hod i

VLAST PREUZIMA NOVA PETORKA

MINI MARKET

Novu zakonodavnu i izvršnu

vlast na svim razinama formiratće pet stranaka s najvećimbrojem osvojenih glasova:

SDA, HDZ, SNSD, DF i SBB

DalidaBurzi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SLABO, BABO

LaburistiFikreta Abdi}aBabe osvojili

samo jedanmandat ufederalnomParlamentuRazlaz Fikreta Abdi}a i njegovih biv{ihkolega iz DNZ-a skupo je ko{tao~lanove te stranke, koji su na posljed-njim izborima doìvjeli debakl. Sude}i,naime, prema izbornim rezultatima,

DNZ vi{e ne}e biti parlamentarna stran-ka na federalnoj razini, dok }e uSkup{tini Unsko-sanskog kantona imatisamo jednog zastupnika. U pore|enju snjima, Laburisti~ka stranka BiH (formi-rana koncem pro{le godine), ~ija jepredsjednica Fikretova k}i ElviraAbdi}-Jelenovi}, osvojila je jedanmandat u Zastupni~kom domuParlamenta FBiH i tri mjesta uKantonalnoj skup{tini u Biha}u. Premda

je na ~elu stranke njegova k}erka, bh.laburiste vodi Fikret Abdi}, istina, sasigurne udaljenosti iz Hrvatske.

(S.M.)

MINI MARKET

Izbor za bošnjačkog predstavnikau Predsjedništvu BiH

Fikret Abdi}

Bakir Izetbegovi}

Fahrudin Radon~i} Emir Suljagi}

Bakir Hadìomerovi} Mustafa Ceri}



ČETVRTAK,9. OKTOBAR

OGNJEN TADI] u eksplozivnom predsjedni~kom su~eljavanju svoga protiv-nika MILORADA DODIKA zove Baja, aovome to ni{ta ne smeta dapa~e. „Dok sam

ja glavni Baja u Republici Srpskoj...“, ~esto

ponavlja Dodik. Kandidati SNSD-a zanajvi{e funkcije, Baja Mile Dodik i MalaKnindà-@eljka Cvijanovi}.

PETAK,10. OKTOBAR

Formalno, ni{ta nas ne spre~ava nitilimitira da u ove mubarek predizborne dane

pi{emo o svakome {ta god nam se }efne i{ta god nam se u~ini zanimljivim. Su{tinski,nema smisla uplitanje u strana~ko-politi~keobra~une. Nijedna aktualna tema, ni jedanvaàn dru{tveni ni ekonomski proces ne}e

prestati biti vaàn i relevantan nakon izbo-ra. Dakle, po{tovat }emo izbornu {utnju ineutralnost, korektnost; mo`da se pokaèda je {utnja na{ prirodni saveznik i da jeva`nija i u~inkovitija od gromoglasnih

pozivanja, prozivanja... “Dobro ste pogu-rali SDA, pecka me dobar prijatelj. Kako,ro|a~e? Pa dva mjeseca niste ni{ta o njima

pisali.” Mogao bi to biti idealan recept - nerade}i ni{ta, ne pi{u}i ni o ~emu, ne zamjer-aju}i se nikome, graditi profesionalniimid`.

SUBOTA,11. OKTOBAR

Zna~ajan, nezanemariv broj sudaca tuìtelja, odvjetnika poznajem i svi mi ~udom ~ude {to sam objavio demantglavnog dràvnog tuìtelja GORANSALIHOVI]A. „Pa, ~ovjek laè a{i}ar

kad zine slaè.“

To {to dràvni tuìtelj javno laè, bivtrebao bi biti moj problem, a ne njegovesnafa unutar kojeg se godinama suverenosuperiorno kre}e.

NEDJELJA,12. OKTOBAR

„A sada }emo pogledati prilog u koje

gra|ani Slavonskog Broda govore {ta mis

o izborima u Bosni i Hercegovini

najavljuje urednica Press kluba nHrvatskoj televiziji JASMINA POPOVI]

Naravno, gra|ani Slavonskog Broda ni{ne misle o izborima u BiH, imaju odovoljno svojih problema i tegoba. Prilootprilike, ima smisla kao kada bi gra|anGora`da anketirali na temu dana{njvanrednih izbora u Sisa~ko-moslova~kùpaniji.

Eksploziju povr{nosti na hrvatsko javnom servisu ovoga dana potpalju„kultni voditelj“ emisije „Nedjeljom u 2ACA STANKOVI] koji pateti~no,

pretenciozno, brblja sa glumcem JOSIPO

PEJAKOVI]EM o svemu, smislu ìvot

SLOBODN BOSN I 16.10.2016

...„ A sada ćemo pogledati prilogu kojem građani SlavonskogBroda govore šta misle oizborima u Bosni i Hercegovini“,najavljuje urednica Press klubana Hrvatskoj televiziji JASMINAPOPOVIĆ, Naravno, građaniSlavonskog Broda ništa ne misleo izborima u BiH, imaju onidovoljno svojih problema itegoba. Prilog, otprilike, imasmisla, kao kada bi građaneGoražda anketirali na temudanašnjih vanrednih i izbora uSisačko-Moslovačkoj županiji.Eksploziju površnosti nahrvatskom javnom servisu ovoga

dana potpaljuje „kultni voditelj“emisije „Nedjeljom u 2“ ACASTANKOVIĆ koji patetično, apretenciozno, brblja sa glumcemJOSIPOM PEJAKOVIĆEM osvemu, smislu života, apsolutu,pa zaboravio sitnu banalnost- da„barda glumišta“ Pejakovićapita kako komentira produženjepritvora trojici braće Lijanovića,osumnjičenih sa višemilijunskeprevare i krađe; Pejaković je,naime, bio aktivan član tenavodno zločinačke organizacije

NO@, @ICA MITROVICA

Balkanski pakaou suda~koj nadoknadi



apsolutu, pa zaboravio sitnu banalnost - da„barda glumi{ta“ Pejakovi}a pita kakokomentira produènje pritvora trojici bra}eLijanovi}a, osumnji~enih za vi{emilionske

prevare i kra|e; Pejakovi} je, naime, bioaktivan ~lan te navodno zlo~ina~keorganizacije.

PONEDJELJAK,

13. OKTOBARDvije sigurne, lagane pobjede imajunogometa{i Hrvatske prije ve~era{njeutakmice protiv Azerbejdàna, me|utimstruka, novinari ne prestaju re{etatiizbornika NIKU KOVAÂ. Nakongostoju}e pobjede protiv Bugarske, Kova~u

je zamjereno sva{ta: kukavi~luk, defanziva,kalkulantstvo, bezrazlo`ni oprez. „Hrvatska

mora igrati sa dva napada~a, a jedan od njih

ultimativno mora biti Andrej Kramari}“, javno je poru~io ROBERT PROSINE^KI,trenerski free lancer, svom prijatelju inekada{njem reprezentativnom kolegi.

Sve je kritike hrvatski izbornik shvatiodobronamjernim, dapa~e poèljnim ive~eras postupio u skladu sa preporukamastruke: po~eo je sa dvojicom napada~a, odkojih je jedan, spominjani Kramari}, dao

prvi brzopotezni gol.Selekcija Bosne i Hercegovine iz tri je

dosada{nje kvalifikacijske utakmice, na jedvite jade, sakupila pi{ljiva dva boda.

Kada bi ovdje u nas bilo kakve stru~ne javnosti, nisam siguran da bi je selektor Safet Su{i} uop}e recipirao, uvaìo. Nanjegovu sre}u, a na op}u {tetu, ta javnost,

korektiv ne postoji. Recimo, mene privatno

zanima kako se Su{i} tek prije dvijesedmice sjetio Anela Hadì}a, de~ka kojive} dvije godine vi{e nego solidno igra uAustriji a koji je presjedio na klupi ve}inureprezentativnog staà.

UTORAK,14. OKTOBAR

Vi{e dobrih i veselih nego lo{ih i

tegobnih sje}anja me veè za gospo|uLIDIJU KORA]. Ostala je mitska pri~a,

pored ostalog, iz Neuma, o tome bi se dalodanima raspredati, kako smo njen tata,dobri i ~estiti ~ovjek i komunista ANTEBUDIMIR i ja pretresali zaklju~ke brojnihkomunisti~ko-sindikalnih plenuma, pa ja,vidno potresen i jo{ vidnije trijezan,

priupitao pokojnog Antu Budimira: „Ali,

druè Branko, da li je drug Tito odobrio

takav sindikalni stav?“

Elem, nimalo nije dèntlmenski odstrane njenih strana~kih kolega {to su u no}ikada su se izborni rezultati obijali o glavuSDP-a Lidiju isturiti da komunicira s

javno{}u, ublaàva, relativizira katastrofal-ne rezultate. Zna to Lidija raditi, nije sporno,ali SDP-ovski alfa mu`jaci, od Lagumdìje

pa naniè, trebali su se isprsiti, „umrijetimu{ki“, a ne kriti se iza Lidije Kora}.

SRIJEDA,15. OKTOBAR

U ponedjeljak ujutro, na dan igranjautakmice izme|u na{e nogometne

reprezentacije i selekcije Belgije, u gradu

sam naletio na pove}u grupu belgijsknavija~a - momci se se moma~ki nal„vatrene vode“, {to sam solidarno razumi

pivo koje u Sarajevu pla}aju jedan eurdoma, u Briselu ili Antverpenu, ih ko{

pet-{est puta vi{e i skuplje. Ima me|u ti belgijskim „fanaticosima“ i crnaca bijelaca, i Flamanaca i Valonaca, a svi podjednako agresivni, destruktivni, iritant po javni red i mir. Divljaju, vrije|aj

„i{tu/i{}u degeneka“, pa opet ih niko krivokom nije pogledao, ni ~voke im nije nikopalio, mada su davali otvorenog povoda zozbiljnu odmazdu. Kada su takvi-nikakv

belgijski navija~i bili u deset ujutro Sarajevu, kakvi li su tek bili desetak sakasnije u Zenici na utakmici, brinem sstrepim. Prijatelj-kolega mi kaè da je

belgijska vesela druìna u Zenici do~ekani ispra}ena toplo, predusretljivdoma}inski; mijenjali su {alove, rekvizitzapijali se sa po bagatelnim nabavnicijenima. Ho}u re}i, ako se i~im moèm

pohvaliti, to bi trebala biti kultura navijanjkoja je mukorpno ste~ena i na koju moram biti ponosni.

Srbija je sino}, po hiljaditi purasisti~kom odlukom da su Albannepoèljni na utakmici svoje zemlje protsrpskih doma}ina „Orlova“, pokrenula stihij

proizvela problem koji }e se morati dugme|unarodnim arbitriranjem raspetljatAlbanski odgovor na srpski ksenofobi~nkonvervativno rigidni ultimatim bio

precizan, inteligentan, duhovit. Ne ulaze}itehni~ki aspekt skandala, koji to nije, idejobrazac koji su upotrijebili Albanci

besprijekoran perfomerski ~in. Zastava VelikAlbanije koja je odnekud sa nebesa sletjela n beogradski stadion dokaz je albanskkreativne nadmo}i.

Sukob „vje~itih rivala“, Srba Albanaca, trajat }e dugo, kraj je te{k

predvidjeti.Uàsno te{ku utakmicu prije sedam

osam godina odigrala je i izgubila selekciBiH protiv Srbije - na beogradskostadionu je centralno mjesto zauzetransparent „No`, ìca, Srebrenica“. Ni

problem u tome {to je BiH izgubila problem je {to se uop}e pristalo igrati

takvom zlo~ina~kom ozra~ju. Nogometna selekcija Albanije je pri

tri-~etiri nedjelje pobijedila Portugal gostima i nikakvih ru`nih tragova niostalo; stotine Beligijanaca se u SarajevuZenici valjalo po ulicama i nikom dlakaglave nije falila; niko, generalno, relativno ure|enom UEFA-inom poretku s kim nema „otvorenih poblema“- osim {svi, ali ba{ svi, imaju problem sa Srbijomrecimo Italijani jer su im srpski huligasprìli stadion, u Napulju, ~ini mi se. Nij

ba{ da je sve do drugih, mora da je ne{to

do nas Srba, jel’ tako, sinov~e?


MALA, VELIKA MOJA Albanija do Zemuna, Srbija do Prijedora







BAKIJE KAO I PRIJE

Novi direktorJP „Bakije“Redàd ]ati}

vra}a ovuustanovupod skuteSDARedàd ]ati}, penzionisani direktorJavne ustanove Apoteke Sarajevo, koji

je svoju funkciju obavljao profesionalnoi po{teno, nedavno je imenovan namjesto direktora pokopnog dru{tva

Bakije . Naime, Bakije su dugo vremenavaìle za neformalni politi~ki centarmo}i u Sarajevu, ali kada je u ljeto2012. godine na~elnik Op}ine StariGrad Ibrahim Hadìbajri} napustioSDA i pre{ao u SBB FahrudinaRadon~i}a, njegovim stopama krenuo

je i Fuad [ehbajraktarevi},doskora{nji direktor Bakija, sa svojimnajbliìm suradnicima. No, harizmati~ni[ehbajraktarevi} je umro a uposlenici’Bakija’ vjeruju da }e ]ati} to pokopnodru{tvo vratiti pod skute SDA.

(M.F.)

MINI MARKET

Su|enje Darku Elezu i njegovim

kriminalnim ortacima Branimiru Mini}u,

Vladimiru Pandurevi}u, Vasi Ljubibrati}u iMilanu Miti}u, koje Tuìteljstvo BiH teretiza najteà kaznena djela - ubojstva, plja~ke,razbojni{tva, po~et }e najkasnije za dvamjeseca. Nakon {to je sarajevska optu`nica,

posredstvom Ministarstva pravde BiH, proslije|ena srbijanskom pravosu|u,Specijalnom tuìteljstvu za organiziranikriminal u Beogradu ostalo je da samoformalno dovr{i istragu protiv Eleza i~lanova njegove zlo~ina~ke organizacije,koji se ve} nalaze u zatvoru. Darko Elez je,

podsjetimo, presudom Specijalnog suda u

Beogradu ranije osu|en na devetogodi{nj

zatvorsku kaznu. Ukoliko, me|utimsrbijanski sud prihvati dokaze koje je protEleza i njegovih kriminalaca dostaviTuìteljstvo BiH, mogao bi biti osu|en n40 godina robije?! Dodajmo tome da najva`niji svjedok protiv Darka Eleznjegov biv{i najbliì suradnik An|elk

Veljan~i}, koji se tako|er nalazi nizdràvanju zatvorske kazne, ali u BiHVeljan~i} bi, kako je najavljeno, na su|enoptuènima u „predmetu Lutka“ u SudBiH trebao svjedo~iti narednog tjedn

budu}i da je u me|uvremenu dob

imunitet od kaznenog progona. (S.M

ORTAČKA (G)RUPA

Najvažniji svjedok protivDarka Eleza biće njegovbivši najbliži suradnik

Anđelko Veljančić

DarkoElez

An|elkVeljan~i

Redàd]ati}



PRO ET CONTRA


BOSS PO TRNJU

SimpatizeriBOSS-a,umjesto

prvoplasiranogRadelja{a,izabralitre}eplasiranogHarisa Plehu@ivopisni poslanik BOSS-a u Skup{tiniKantona Sarajevo Esed Radelja{ nijeuspio obnoviti mandat mada je i ovogputa, kao i ranije, bio prvoplasirani nakantonalnoj listi BOSS-a. Zahvaljuju}i~injenici da su izborne liste “otvorene”,malobrojni simpatizeri BOSS-a najvi{eglasova dali su tre}eplasiranom kandi-datu na listi Harisu Plehi, koji je nakonprebrojanih glasova izbio na prvo, dok

je prvoplasirani Redelja{ potonuo nadrugu poziciju. A kako je BOSS osvojiosamo jedan mandat u novom sazivuKantonalne skup{tine, Radelja{ jedefinitivno ispao iz igre. Naravno, poduvjetom da se kandidat Pleho ume|uvremenu ne odlu~i iz nekog razlo-ga povu}i i osvojenu poziciju prepustiRadelja{u, o ~emu se ina~e posljednjihdana {u{ka u politi~kim kuloarima.

(S.B.)

MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

NEPromjena moè biti samoako se promijeni Dejtonskiustav, ali u ovakvoj kon-stelaciji politi~kih partijasmatram da je tonemogu}e.

ASIM MUJKI]

Profesor naFPN-u

NEVlasti koje svoju politikutemelje na nacionalnoj pri~ise ve} decenijama nalaze u

pat poziciji i mogufunkcionirati samo uzpomo} opstrukcija iizmi{ljanja neprijatelja.Potez je sada na EU i jedi-no ona moè nacionalistepritiscima potjerati prema

integracijama kao uHrvatskoj i u Srbiji.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Urednikportala“Buka”

NEMi{ljenja sam da ovi izbornirezultati ne mogu osiguratineophodne promjene jer oviizbori su samo potvrdili da

je BiH beskona~na privre-menost.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

NESmatram da rezultat ovihizbora ne moè osiguratipromjene jer u pitanju jenajcrnja radikalizacija, sli~naonome {to smo doìvjelidevedesetih. Narod jeizabrao nacionalno pred

ekonomskim i predpoku{ajem da neki ljudi kojido sada nisu bili na politi~kojsceni poku{aju rije{itiekonomske probleme.

EROL MUJANOVI]

Ekonomskianaliti~ar

DAEkonomska situacija je tolikolo{a da neophodne promjenei pobolj{anja moè napravitisvako, uz minimum politi~kevolje. Kvalitet i ozbiljnosttimova koji se moraju formi-rati }e biti presudni.

[EFKO BAJI]Projektmenadèr“Care Inter-nationala”

NEKako stvari stoje, koalicijese ne}e formirati oko pro-grama neophodnih za boljiìvot gra|ana ve} oko poli-ti~kih agendi i ciljeva.

Smatrate li da ovi izborni

rezultati mogu osiguratineophodne promjene?

Priredila: Ma{a ]osi}

EsedRadelja{

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



Ukonkurenciji deset kandidata za

bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH, uvjerljivu pobjedu odnio jeaktuelni ~lan kolektivnog {efadràve Bakir Izetbegovi}, koji je

u pore|enju s rezultatom od prije ~etirigodine dobio 30 posto glasova vi{e. Mnogisu mu zamjerili {to se tokom izbornekampanje nije pojavljivao u televizijskim

debatama, no Izetbegovi} kaè da su mu odtelevizijskih debata bili puno va`niji ikorisniji svakodnevni kontakti i razgovori sglasa~ima „na terenu“.

Kaè da je izborna kampanja ve}inestranaka bila na niskoj razini, da se premalorazgovaralo o stvarnim problemima dru{tvai rje{enjima za izlazak iz vi{egodi{nje

politi~ke krize, i da se izborna strategijaSDA razlikovala od ve}ine drugih stranakaupravo po tome {to je bila pozitivnoorijentirana i {to se ~elnici SDA nisuupu{tali u politikantsku diskvalifikacijuizbornih rivala.

Izetbegovi} je uvjeren da }e SDA unarednom ~etverogodi{njem mandatusudjelovati na svim razinama zakonodavnei izvr{ne vlasti, i da su posve nerealnenajave o uspostavi vlasti bez SDA.

„To bi bila opasna avantura i grubanegacija izborne volje naroda“, kaèIzetbegovi} u svom prvom intervjuu nakonizbornog trijumfa 12. oktobra.

Gospodine Izetbegovi}u, {ta je

presudno utjecalo na tako snaàn rast

podr{ke glasa~a Va{oj stranci i Vama

li~no? Jeste li o~ekivali toliki broj glasova,

s obzirom da se za funkciju bo{nja~kog

~lana Predsjedni{tva BiH natjecao rekordan

broj kandidata?

SDA je temeljna, prvoosnovana poli ti~ka stranka u BiH, nosi lac svihistorijskih procesa bitnih za BiH. Ona jeuto~i{te, njoj se glasa~i vra}aju kada nisuzadovoljni alternativnim poku{ajima. A u

posljednja dva mandata se poku{alo saalternativama, prvo su glasa~i dali

povjerenje dr. Harisu Silajdì}u i SBiH prije osam godina, a zatim ZlatkuLagumdìji i SDP-u prije ~etiri godine. I

nije bilo dobro, imali smo zastoj ureformskom procesu i nazadak uekonomskoj sferi. SDA je sve vrijeme bilau vladaju}im koalicijama, ali samo u dijeludràvne strukture i ve}inom na drugoj ilitre}oj poziciji. S tih pozicija smozaustavljali {tetne procese i negativnetrendove, borili se za BiH, i narod je to

prepoznao. I vratio se SDA. I ja sam ulagaotrud i imao rezultate, mjerljive i uporediveu odnosu na prethodnike i na kolege izovog sastava.

A {to se ti~e broja glasova, pa njega smozacrtali - 300.000 za SDA na nivou BiH, ine{to manje za mene jer RS ne glasa za

bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva. I postiglismo pribli`no te brojke kroz jednu sna`nukampanju, intenzivnu i pozitivnu, kampanjukoja moè posluìti za primjer onima kojise u budu}nosti kane baviti politikom iizlaziti na izbore.

„NIKOME NE]EMO ZATVORITI VRATA“ Koja Vam se stranka ~ini kao

najpoèljniji koalicioni partner, mislim

prije svega na stranke koje su predomi-

nantno osvojile bo{nja~ke glasove DF,

SBB, SDP, Stranka za BiH...) Odnosno,

koja je stranka od ove ~etiri najman

poèljan partner?

Bila bi to SBiH, ali je postigla slarezultat na izborima. S ovom strankom, pasa Harisom Silajdì}em smo bili saglasnisvim strate{kim ciljevima, razilazili smo u politi~koj taktici, na~inu postizanja tciljeva. Preostaju DF, SDP i SBB. Nikomne}emo zatvoriti vrata u samom star

pregovora o koalicijama, ali jasno je dSDP i SBB imaju ozbiljne problem

Naravno, dolazi u obzir i kombinacijnjihovog udruìvanja protiv SDA

eliminisanja SDA iz budu}e vlasti, ali nikom ne bih preporu~io. Takvo ignorisannarodne volje ne bi nas vodilo ni u {dobro.

SDA }e vjerovatno kandidira

mandatara budu}eg saziva Vije}a minista

BiH. Ho}ete li se dràti prinicipa d

mandatar iz SDA dolazi iz kantona koji

na izborima bio najuspje{niji? U koje

kantonu je SDA napravila najbolji rezulta

Drà}emo se principa da premijerministri, direktori moraju biti najsposobnme|u nama. Naravno, i teritorijalni princ

je bitan, ali sposobnost je daleko bitnija.A {to se ti~e rezultata SDA po kanton

ma i op{tinama, to su te{ko uporedivstvari. Teè je u Sarajevu i Tuzli pove}arezultat za 5% nego posti}i dvotre}insk

pobjedu u nekim drugim sredinama. A Sarajevu je SDA pove}ala rezultat za 50%a ja za 100% u odnosu na prethodne izbor

PERSONALNA VEZA ÔVI]-DODIK

Odnos snaga u RS-u skoro

izjedna~en izme|u partija okupljenih ok

SNSD-a i partija okupljenih oko SDS-

Koji }e od ova dva bloka sudjelovati


POBJEDNICI GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

Razgovarao: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Aktuelni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nadmoćno je osvojio još jedanmandat u najvišem predstavničkom organu BiH; Za Slobodnu Bosnu Izetbegovićgovori o mogućim postizbornim koalicijama i prioritetima nove vlasti u kojoj će

najvjerovatnije sudjelovati pet stranaka

“Moguće je formirati vlast i bezSDA, ali to bi značilo gruboprekrajanje volje naroda”

Kontinuitet na ~elu dràveB A K I R I Z E T B E G O V I ]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-936-16102014 13/6816.10.2014. I SLOBODN BOSN

BAKIR IZETBEGOVI] NOVI STARI ^LAN PREDSJEDNI[TVA Bi

UVJERLJIV IZBORNI TRIJUMFBakir Izetbegovi} dobio je 30% glasova

vi{e nego ~etiri godine ranije



parlamentarnoj ve}ini na razini dràve?

Vjerovatno }e personalna povezanostDragana ôvi}a i Milorada Dodika sna`nogurati u smjeru SNSD-a, ali vidje}emo.PDP i SDS, kao i HDZ i SDA pripadajugrupi EPP, Evropskih narodnih stranaka,

bloku koji trenuta~no vlada u ve}inievropskih zemalja i koji nam moè jako

pomo}i u obnovi ekonomije i pribliàvanjuBiH Evropskoj uniji.

Koji su prioriteti nove vlasti u oblasti

ekonomije, politike i vanjske politike?

SDA }e insistirati na hitnom rje{avanju presude Sejdi}-Finci i uknjiàvanju vojneimovine, kako bismo se pokrenuli u

pregovorima sa EU-om i NATO-om. Zatimna setu mjera koje trebaju privu}i stranikapital i investicije, ubrzati zapo{ljavanje.Me|u njima je najbitnija efikasna borba

protiv kriminala i korupcije.U me|unarodnim odnosima najbitnija

je regionalna saradnja, kom{ije snajva`nije, s njima i uz njih ìvimo, beobzira na te{ko breme novije istorije kojne}emo gurati pod tepih.

Kako }e se rezultati izbora reflektira

na funkcioniranje SDA? Ho}ete li s

kandidirati za predsjednika Stranke n

Kongresu naredne godine?

SDA je dobila novo samopouzdanjnovu energiju i entuzijazam. I novo bremodgovornosti. Imamo {ansu da napravimkombinovane timove starijih i iskusnih, usna`nu komponentu mla|ih, ambicioznih

dobro obrazovanih. Osje}am obavezu dupravo u ovom smjeru povedem SDA, smjeru obnavljanja, stvaranja jedne novSDA, u isto vrijeme sna`ne i tradicionalnali i podmla|ene, moderne. Dakle, kanim kandidirati za predsjednika SDA.

pobijediti.


POBJEDNICI GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

PROSLAVA POBJEDEIzetbegovi} je izbornu pobjedu proslavio udru{tvu supruge Sebije i najbliìh strana~kihsuradnika

BEZ ZATVORENIH VRATA SDA je spremna pregovarati sa svim parlamentarnim strankama o formiranju vlasti



Ni ~etvrtog dana nakon izlaskagra|ana na birali{ta, sedmo-~lana Centralna izbornakomisija i njen brojni~inovni~ki aparat opremljen

najsavremenijim ra~unarima i skenerima neuspijeva prebrojati pristigle glasove i

utvrditi izbornog pobjednika. Za 24 sata, odutorka do srijede, tvrde da su prebrojali jo{oko 4.000 glasova za predsjednika RS-a i~lanove Predsjedni{tva BiH, {to je

prvorazredni skandal i nedopustiva birokratska tromost ~ak i za niske standardeCIK-a. U izbornoj no}i, ~etiri sata nakonzatvaranja glasa~kih kutija, CIK je iza{ao sizbornim rezultatima s oko 70 posto

bira~kih mjesta, pa ostaje posve nejasnokako za cijeli dan i no} nije uspio prebrojativi{e od 4.000 glasova!?

U svim dràvama najblièg okruènja,izborni rezultati su poznati ve} do kraja

izborne no}i, najkasnije u ranim jutarnjimsatima narednog dana nakon izbora i, u

pravilu, broj~ani podaci ilustrirani sugrafi~kim prikazima radi bolje

preglednosti. Istina, izborni sistem u BiHneuporedivo je sloèniji zbog entitetskog ikantonalnog ustavnog ure|enja, ali barem

je CIK do sada mogao izbrojati glasove snajjednostavnijih lista - za predsjednikaRepublike Srpske i ~lanove Predsjedni{tvaBiH, jer se bar u tom segmentu izbornisistem ne razlikuje puno od izbornog

sistema u najblièm susjedstvu.Generalni sekretar PDP-a Igor Crnadak

ve} je do kraja izborne no}i iza{ao u javnost s podatkom da kandidat Saveza za promjene Mladen Ivani} vodi ispredkandidatkinje SNSD-a @eljke Cvijanovi},no CIK je puna dva dana nakon izboratvrdio suprotno! Kasniji razvoj doga|ajadao je za pravo generalnom sekretaru PDP-a,CIK je priznao vodstvo Ivani}a, uz va`nuogradu da ~etvrtog dana nakon odrànihizbora jo{ treba prebrojati nekih desetak

posto preostalih glasova! Neshvatl jiva je ~injenica da se

sedmo~lana odli~no pla}ena ekipa CIK-anije dosjetila banalne ~injenice da na

glasa~kim mjestima postavi vi{e razli~itkutija - po jednu za svaku razinu vlastikako ne bi satima nakon izbora morarazvrstavati glasa~ke listi}e i tek poto

po~eti s brojanjem.Odsustvo bilo kakve kreativnosti

inicijative CIK-a vidljivo je na svakokoraku. CIK je nadleàn za provo|endemokratskih i fer izbora i po{tivanizbornih pravila, no reagira samo

slu~ajevima kada se neko poàli na kr{enjizbornih pravila, kao u slu~aju kandidaPDP-a iz Trebinja Slavka Vu~urevi}a, ko

je po hitnom postupku skinut s izborne lis„zbog jezika mr`nje“. No, CIK je ostanijem na skandalozno kr{enje izborn

pravila („pravilo izborne {utnje“) u re`lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji dan pred izbore mitingovao u Hercegovini premijerke RS-a @eljke Cvijanovi}, ko

je nekoliko sati pred po~etak glasan~lanovima bora~kih porodica dijeliklju~eve novoizgra|enih stanova.

O~igledna je ~injenica da CIK

postoje}em sastavu nije dorasta povjerenom zadatku.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

CIK najslabija karika parlamentarnih izbora

Ni četiri dana nakon održavanja parlamentarnih izbora,Centralna izborna komisija BiH nije u stanju saopćiti

rezultate izbora, čak ni one najjednostavnije kao što jeizbor predsjednika RS-a i članova Predsjedništva BiH

PRESPORO BROJANJE GLASOVA

CIK je u sada{njem sastavu nedorastao povjerenom zadatku



Mladen Ivani}, lider PDP-a koji

je u Republici Srpskoj pobije-dio u utrci za srpskog ~lanaPredsjedni{tvu BiH, kaè da je

pobjedu o~ekivao, i to mnogouvjerljiviju i ubjedljiviju, da nije bilo mahi-nacija i malverzacija Milorada Dodika u

predizbornoj kampanji uzurpiranjem javnog servisa i javnih preduze}a RS-a. Zana{ list ocjenjuje da je Dodik daleko slabijinego prethodnih godina i obja{njava na koji

na~in }e sa Bakirom Izetbegovi}em iDraganom ôvi}em Bosnu i Hercegovinunapraviti perspektivnijom i atraktivnom zastrane investitore.

Gospodine Ivani}u, {ta su, po Vama,

pokazali protekli izbori u Republici

Srpskoj?

U Republici Srpskoj je o~ito do{lo dovelike podjele unutar bira~kog tijela na onekoji su za i protiv vlasti SNSD-a. Evidentnigubitnik vlasti je ipak SNSD, ~iji jeautoritet zna~ajno pao, kao i Dodiku li~no,

jer je razlika, dok vam dajem intervju,

izme|u Dodika i Ognjena Tadi}a vrlo mala.Evidentno je da je do{lo do svojevrsnedetronizacije Milorada Dodika u RS-u.Me|utim, o~ito je da nije sve bilo spremnoza potpune promjene, ali smatram da je to

proces koji je po~eo i koji se ne}e zaustavi-ti.

DODIK JE RASISTA I LA@OV

Ono {to fascinira je koli~ina

Dodikove politi~ke ostra{}enosti i primi-

tivizma u poku{aju pronalaènja razloga za

poraz SNSD-a. Dodik kaè da je Va{a pob-

jeda izvojevana bo{nja~kim glasovima

navode}i primjere Janje, Novog Grada…

Po njemu Bo{njaci kao da nemaju pravo

glasati za Srbe. Kako ocjenjujte ovakve

Dodikove istupe?

Mene su izglasali gra|ani RS-a, domi-nantno Srbi, ali za mene su sasvim sigurnoglasali i Bo{njaci i Hrvati. Ja se svimanjima zahvaljujem. Za mene su svi ljudi

jednaki, ja ih nikada ne}u dijeliti, a mislimda je Dodikovo licemjerstvo ogromno kada

poku{ava da proda takvu vrstu pri~e. Iz vi{erazloga. Prije svega svi su ljudi jednaki.Dakle i Bo{njaci imaju pravo, posebno onikoji ìve u RS-u, da se izjasne ko }e ih

predstavljati. Dodik tim stavom potcjenjuje barem 285 hiljada gra|ana srpskenacionalnosti koji su tako|e glasali.

Poznato je da je Dodik ~ovjek koji ne govo-ri istinu. On je javno iza{ao i rekaoBo{njacima da ukoliko ne budu glasali zanjega i @eljku Cvijanovi}, zajednice u koji-ma ìve ne}e dobiti pomo}. Dakle, Dodik je

jedan licemjer koji uvodi opasnu filozofijurasizma koja je potpuno neprimjerena. Pritome pouzdano znam da je Dodik kupovaodio tih glasova.

Gdje ih je kupovao, u kojim op{tina-

ma?

Raspitajte se malo u Vrbanji pa }ete vidjeti da su neke osobe Bo{njacima nudile od

50 do sto maraka za glas Dodiku, alimno{tvo ljudi je to odbilo. Jedan broj tihljudi nam je to posvjedo~io. Bilo je toga nadosta mjesta. Bilo je i direktnih kontakatasa uglednim ljudima iz reda Bo{njaka i

politi~arima kojima je to predlagano. Onisu nam to tako|e rekli.

Ovo je bila krajnje nekorektna kam-

panja, naro~ito sa stanovi{ta upotrebe

javnih resursa RS-a u predizborne svrhe

SNSD-a. Imali smo Dodikovo la`no

otvaranje bolnica u vrijeme predizborne

{utnje, zatim zloupotrebu patrijrha, a ~ujem

da su i tone uglja iz RITE Gacko dijeljene

bira~ima…

Ovo je bila jedna potpuno neravnopra

na bitka izme|u Saveza za promjene SNSD-a. Dodik je zaista koristio svmogu}e javne resurse. Prvo javni medijsservis. Takva zloupotreba emisija koje nisizborne, od gostovanje Emira Kusturicslikanja sa patrijarhom u Banjoj Lucupotreba takozvanih analiti~ara i javnradnika… Da ne govorim o upotrebi resusa, prakti~no sva Elektroprivreda RS-a materijalna i finansijska sredstva i zapo{ljvanje, bila je u funkciji SNSD-a. S drugstrane stajao je Savez za promjene koni{ta od toga nije imao, niti bi da je ima

koristio u tom smislu. Tako da su narezultati koji smo ostvarili izuzetni kada uzme u obzir {ta je sve i na koji na~ira|eno. Javni servis RS-a emitovao je pri~o incidentu u Trebinju koju smo mi osudiali nikada nije emitovao kako je Dodik psovao novinara koji je analizirao rezultanjegovog rada. Do{lo se do apsurda da PDP, koja je koristila najumjerenije rije~ka`njena zbog jezika mr`nje na bazi prijav

partije koja je poznata po tome da najvikoristi primitivizam i rje~nik mr`nje.

Odluka CIK-a da se Slavk

Vu~urevi} kazni skidanjem sa liste p

zahtjevu Milorada Dodika mnoge je izn

nadila…

Na CIK zaista imam primjedbu. Ako sve} mislili da to zasluùje skidanje sa listmogli su to uraditi nakon izbora kada to n

bi imalo uticaja na bira~e. Ta odluka CIKdefinitivno je bila u funkciji SNSD-a. Msmo tim povodim podnijeli àlbu SudBiH, ali {ta god sada da se desi, to je uticlo na rezultate. Zaista ne razumijem CIkoji je u vrlo nezgodnu poziciju stavVu~urevi}a, a time i partiju. [ta }emo sadako Sud prihvati àlbu? Ho}emo li ponov

ti izbore?


POBJEDNICI IZBORA GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Kandidat Saveza sa promjene i lider Partije demokratskog progresaMLADEN IVANIĆ sasvim izvjesno je novi član Predsjedništva BiH iz Republike

Srpske; on za naš list govori kojim malverzacijama se MILORAD DODIK koristiotokom kampanje, Dodikovim pokušajima da kupi bošnjačke glasove, te koji su mu

glavni zadaci koje je sebi postavio kao članu Predsjedništva BiH

Nikoga neću slušati!Povratnik u Predsjedni{tvo BiH

M L A D E N I V A N I ]



MLADEN IVANI] SRPSKI ^LAN PREDSJEDNI[TV

“Sa BakiromIzetbegovi}em i

Draganom ovi}em

promijeni}u slikuBosne i Hercegovine“



Koliko je Milorad Dodik oslabio u

odnosu na izbore odràne prije ~etiri

godine?

Zna~ajno. To je sjena sjene. Ni blizuminimuma nekada{nje snage. To je potpunovidljivo, zna on to i sam. Razlika s kojom jesada pobijedio, ukoliko bude uop{te pobije-dio, je minimalna. I, uvjeren sam, da nije

bilo izbornih manipulacija, neke smodokazali a za neke pripremamo argumente,i da je bilo fer kampanje i iole fer pristupaizborima, opozicija i Ognjen Tadi} bi sigur-no pobjedili.

Rekli ste da imate puno argumenata

da su Vas vrije|ali tokom kampanje i da

}ete o tome pri~ati nakon izbora?

Poznate su izjave lidera SNSD-a. Nikola [piri} je govorio da politi~ari izopozicije vi{e vole vlast nego krma~e napo-

ja, da ne govorim o tome kako je ismijavaovisinu Milanka Mihajlice, da ne pominjemizjavu — kada digne{ svako g…, ispod njega

isko~i neko od na{ih politi~ara iz opozicije, pa su ih imenovali. Optuìvali su nas dasmo izdajnici, da smo pla}enici. Me|utim,

po slu`benoj du`nosti CIK nije reagovaoiako je u slu~aju Vu~urevi}a po slu`benojdu`nosti reagovao, iako je SNSD kasnodostavio prijavu, odnosno bio je istekao rok za njeno podno{enje.

BEZ BO[NJAKA NE MO@E SE

FORMIRATI VLAST U RS-u

Uprkos dosada{njim uvredama

tokom kampanje, da li ste spremni da

sara|ujete sa koalicijom SNSD-DNS-SP

ukoliko formiraju vlast u RS-u?

Ja po{tujem Ustav i uvaàva}u realnostkakva god bude. Mislim da je jo{ ranogovoriti ko }e formirati vlast. Trebasa~ekati kona~ne rezultate. Mislim da }e sedesiti ono {to sam rekao na po~etku kam-

panje - da ni jedna koalicija ne}e imati 42 poslanika u Narodnoj Skup{tini RS-a.Vjerovatno }e tako biti. Ni jedna od koali-cija ne}e mo}i sama bez poslanikaBo{njaka, pa i Hrvata, formirati ve}inu.Oni }e imati zna~ajnu ulogu u formiranjuvlasti, a Dodik to sada jako potcjenjuje. Uovom trenutku rano je re}i kako }e se vlastformirati, ali ja sigurno ne}u biti problem.Ja }u se samostalno pona{ati, nikoga odnjih ne}u slu{ati, ali }u uvaàvati ~injenicuda postoji predsjednik RS-a i Vlada RS-a.

Koje promjene namjeravate uvesti u

rad Predsjedni{tva BiH i po ~emu }ete se

razlikovate od Neboj{e Radmanovi}a,

aktuelnog ~lana Predsjedni{tva BiH?

Poku{a}u da budem puno aktivniji name|unarodnom planu nego {to je on bio.Mislim da svijet o~ekuje aktivniju BiH,

pozitivniju, okrenutu regionalnoj saradnji i

regionalnim inicijativama. Poku{a}u da u

Predsjedni{tvu BiH uvedemo logiku dastvari oko kojih se ne slaèmo, a ima ih

jako puno, drìmo po strani. Da njima netrujemo i ne optere}ujemo javnost. Da u

javnost idemo sa pozitivnim pri~ama.Mislim da nam je svima zajedni~ko neko-liko stvari. Prije svega potreba da se prib-liìmo Evropskoj uniji. Hrvatska je tamo,Srbija je prvi slijede}i ~lan EU. Potrebno jeda i BiH u tome ne zaostaje i ja sam natome jako spreman da radim. Uz tomoramo se baviti ekonomijom, a to jevezano jedno s drugim. Pozitivniji politi~kiimid`. Vijesti o tome da su mogu}idogovori oko nekih stvari }e odmah promi-

jeniti sliku o BiH i garantujem da }e ona biti u toj mjeri druga~ija da moèmo o~eki-vati neke investicije. Obaveza ~lanova

Predsjedni{tva BiH je da idu po svijetu, da

se maksimalno angaùju da ozbiljainvestitor do|e u BiH. Dva-tri ozbiljninvestitora u BiH automatski mijenjaju cijesliku i otvaraju puno bolju perspektivu na

zemlje. Vi imate veliko politi~ko iskustvo

znanje, koliko ste spremni angaòvati se

izradi strategija koja }e kona~no da zau

tave dalje propadanje BiH?

To zavisi od spremnosti ne samo mennego i ostalih ~lanova Predsjedni{tva BiHJa vjerujem da su ôvi} i Izetbegovi} zre

politi~ari koji u ovaj mandat èle da obi jeè nekim pozitivnim pomacima i uvjeresam da }emo zajedno uspjeti te stvanapraviti. Ja imam iskustvo i namjeru, vjerujem i oni, da poku{am u maksimalno

smislu rije~i to koristiti.


POBJEDNICI IZBORA GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

Ukoliko Dodikov SNSD formiraVladu RS-a, da li mislite da }e

me|unarodna zajednica izvr{iti pritisak na njega da promijeni destruktivnupolitiku koju je do sada vodio?

Ja sam protiv pritisaka me|unarodnezajednice. Mislim da od nje nema nekekoristi i da oni na koje se taj pritisak vr{inakon nekog vremena postanu jo{ popu-larniji. Mislim da klju~na bitka za politi~kustabilnost treba da se vodi unutar BiH, u

gra|anima, a ne me|unarodnim institucija-ma. Me|unarodna zajednica moè

pomo}i, ali nikako ne moè raditi na{posao. Oni ne mogu vje{ta~ki kreiratatmosferu me|u nama, ona mora do}iznutra. Vjerujem da }e ovi izbori biti prvpomak u tom pravcu. Smatram da seDodik, ukoliko ostane na vlasti, u nekimelementima moè promijeniti, mo`da nepotpuno i idealno, ali sam potpuno uvjerenda }e se mijenjati.

KO ]E PROMIJENITI DODIKA

Milorad Dodik će brzo mijenjatisvoju destruktivnu politiku

DODIKOVE PREDIZBORNE MANIPULACIJETokom kampanje Dodik je kupovao bo{nja~ke glasove





Izborni rezultat Demokratske fronte,najmla|e politi~ke stranke u BiH, koja

je osnovana prije samo godinu i poldana, predstavljao je, bez premca,najve}e iznena|enje u no}i 12.

oktobra. Nakon {to je 2012. istupio iz SDP-a,@eljko Kom{i} je u kratkom roku uspiookupiti golemi broj pristalica i do nogu

potu}i svoje nekada{nje strana~ke kolege,ostvariv{i zavidan izborni rezultat na svim

razinama. Prema broju osvojenih glasovaDemokratska fronta }e biti druga, odnosnotre}a stranka u dràvnom i ParlamentuFederacije BiH, u Sarajevskom kantonu su,

poslije SDA, dobili najve}e povjerenje bira~a, a ra~una se da }e imati zastupnike u jo{ najmanje pet kantona.

Jeste li, iskreno, o~ekivali tako dobar

izborni rezultat?

Rezultat je za nas bio o~ekivan, baremsu tako pokazivale interne ankete, iako sam

ja uvijek bio protiv toga da se oistraìvanjima puno govori, ~ak i kada su

nam i{la u prilog. Za mene su od procenata bili puno va`niji trendovi, raspoloènje io~ekivanja ljudi. Ipak, prezadovoljan samkada se uzme u obzir kada smo i kakokrenuli, da je za relativno kratko vrijemetrebalo okupiti ljude, izgraditi strana~kuinfrastrukturu, provesti unutarstrana~keizbore, proces kandidiranja ~lanova strankena liste...

MATEMATI^KE KOALICIJE

SU NAS SKUPO KO[TALE

Pretpostavljam da }ete kazati kako je

o postizbornim koalicijama jo{ rano

govoriti, ali vjerujem da ozbiljno razma-

trate opcije da u naredne ~etiri godine

budete dio vlasti. Budu}i da je najve}i

uspjeh u Federaciji BiH ostvarila SDA,

ho}e li ta stranka biti politi~ki partner

Demokratske fronte?

Jeste prerano govoriti, jer jo{ nisu poznati kona~ni rezultati, recimo, ne zna seho}emo li u Zastupni~kom domuParlamenta BiH imati pet ili {est mandata.Predstoji nam, pored toga, komplikovana

procedura konstituiranja domova naroda,od kojih ovisi formiranje izvr{ne vlasti. Da

budem iskren, nas jo{ niko nije kontaktiraokada je u pitanju saradnja bilo koje vrste.Treba, naravno, po{tovati izborni rezultat,~estitati pobjednicima, bez obzira {ta

privatno neko o tome misli, da li je ovo povratak u pro{lost, ili ne{to sasvim novo.Rezultat koji su ostvarili SDA, HDZ istranke iz Republike Srpske se morarespektovati, oni }e predstavljati nezao-

bilazan faktor u formiranju i funkcionisanjuvlasti. Bilo bi pogre{no poku{avati izigratirezultat koji su oni ostvarili, pravitinekakve koalicije koje su matemati~kimogu}e, ali su protiv volje naroda.

Da li to zna~i da Vi isklju~ujete

mogu}nost koalicije koju bi, matemati~ki,

mogli formirati Demokratska fronta, SBB i

SDP, nasuprot SDA?

Nisam ni za kakve matemati~kekoalicije, jer su se pokazale kao lo{a

praksa, vidjeli smo gdje nas je to odvelo u prethodne ~etiri godine. Ponavljam, morase po{tovati izborna volja naroda. Mi jesmoostvarili odli~an rezultat, ali nismo dobilinajve}i broj glasova. Ne}emo ru{itinikakve politi~ke dogovore, ne}emoopstruirati brzo formiranje vlasti, bezobzira ho}emo li biti dio te pri~e ili ne. Zanas je najva`niji euroatlantski put BiH i

ispunjavanje obaveza, i mi }emo u tom

smislu glasati s obje ruke. Na federalno

nivou na na{u podr{ku mogu ra~unati skoji su spremni na ekonomske reformotvaranje novih radnih mjesta... Sada je svna izbornim pobjednicima.

Jo{ niste odgovorili ho}ete

prihvatiti eventualnu ponudu SDA z

ulazak u vlast?

Mi ne èlimo ulaziti po svaku cijenu vlast, boriti se samo za pozicije, bez obzi{to vjerovatno ima i ljudi koji smatraju d

je to dobra prilika da se oja~a infrastruktustranke. Moèmo razgovarati, ali ako }em

prekinuti dosada{nju praksu - ja tetelekom, ti meni elektroprivredu, i svdogovore svesti na raspodjelu dràvnonovca. Ako se politi~ka praksa koja

prisutna u posljednjih dvadeset godinnastavi, ja ne vidim na{e mjesto u takvvlasti. Mi bismo tada izdali sebe i sigurn

bi se, na kraju, pretvorili u privjesastranaka koje su dobile povjerenje narodali se narod ne bi razo~aro u njih, nego nas. Moè se jedno vrijeme gospodarDirekcijom Autocesta , BH TelecomomElektroprivredom BiH , ali {ta poslije? Daza dvije ili za ~etiri godine, nama bi

desilo isto {to se desilo SDP-u.SASTANAK S DRAGANOM ÔVI]EM

Samo {to SDP nije u proteklih ~eti

godine bio privjesak SDA, nego su vla

formirali kao pobjednici pro{lih izbora...

Da, ali je na kraju SDP umro u zagrljajSDA.

Moè li se, uop}e, i}i odlu~no

promjene sa SDA, ako znamo da je

stranka na vlasti vi{e od 20 godina?

Ne èlim komentarisati druge strankako oni odgovaraju narodu, to se mo

prihvatiti, takva je BiH. Ne}emo se valjd


DEMOKRATSKA FRONTA @ELJKA KOM[I]A

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predsjednik Demokratske fronte ŽELJKO KOMŠIĆ tvrdi u razgovoru za „SB“da će ta stranka uvažavati volju birača i da ih ne zanimaju neprincipijelne

koalicije, otkriva na čemu će inzistirati ukoliko dobije ponudu da bude dio novevladajuće garniture i odgovara na optužbe bivšeg stranačkog šefa ZlatkaLagumdžije, priznajući da ga je odluka o napuštanju SDP-a skupo koštala

Kako smo uspjeliDemokratski frontmen

@ E L J K O K O M [ I ]



IZBORNI TRIJUMF POLITI^KIH DEBITANAT

“SDP je umro u zagrljajuSDA, Zlatko Lagumd ija

priprema BakiraHadìomerovi}a za svog

nasljednika“



ljutiti na narod, kao {to su sada neki ljuti. Narod uvijek ima svoju logiku, pitanje je dali je neko razumije ili ne.

Kakav }e biti Va{ odnos prema HDZ-u,

koji je dobio najve}e povjerenje hrvatskih

glasa~a, jeste li spremni da i sa njima idete

u koaliciju?

Kada kaèm da po{tujem volju naroda,isto vrijedi i za HDZ. Pretpostavljao sam da}e raspoloènje bira~kog tijela i}i u ovom

pravcu i zato sam stalno govorio da serezultati izbora moraju uvaàvati, bezobzira {to se kod nas sve svodilo na to ko }ekoga prevariti.

Da li ste o tome razgovarali s

Draganom ôvi}em, na sastanku u

[irokom Brijegu?

Najprije }u re}i da taj sastanak nije biou [irokom Brijegu, nego u blizini Mostara,i jedino o ~emu smo razgovarali jeste

potreba da se, nakon izbora, {to prijeformira vlast i da se prizna izborni rezultat.Mi se ne slaèmo oko mogu}ih ustavnihrje{enja, ja mislim da svaki ~ovjek u BiHvrijedi isto bez obzira gdje ìvi, ali smosaglasni da se ekonomski problemi morajuhitno rje{avati. Draganu ôvi}u samtako|er rekao da mi ne moramo biti dio tevlasti, ali da ne}emo ulaziti u kombinacije snamjerom da se neka stranka izgura. Namasu dvije kandidature za ~lana Predsjed-ni{tva BiH bile bitne zbog na{ih principa,

bez obzira na rizik.

Ali priznat }ete da je va{ kandidat za

bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Emir

Suljagi} ipak bio puno „ja~i“ od hrvatskog

kandidata Ante Popovi}a?

Sve se promijenilo nakon {to su prebili profesora Slavu Kuki}a. On je batine dobiosamo zbog najave svoje kandidature zahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH...

Da li to zna~i da bi Slavo Kuki} bio

kandidat Demokratske fronte?

O kandidaturi se tek trebalo odlu~ivatina sjednici Predsjedni{tva stranke, ali bivjerovatno bio Kuki}. Nemojte me

pogre{no shvatiti, da ne zvu~im demago{ki,

ali je velika ~ast kada grupa ljudi u strancistane iza nekoga i ka e - hajde ti budi na{kandidat. Gubitak na izborima nije krajsvijeta, ìvot se nastavlja.

IZDAJNIK ILI POBJEDNIK

Emir Suljagi} nije pobijedio u utrci

za ~lana Predsjedni{tva BiH, ali je dobio

veliki broj glasova. Ho}e li Suljagi}, ako

Demokratska fronta bude dio vladaju}e

koalicije, biti nagra|en nekom mini-

starskom funkcijom?

Emir Suljagi} nema takvih ambicija.Razgovarali smo nakon izbora i on jedèntlmenski podnio poraz.

Kaète da Demokratska fronta ne}e

sudjelovati u pregovorima oko raspodjele

strana~ke kontrole nad profitabilnim

javnim poduze}ima i da je takva praksa za

Vas neprihvatljiva. No, biv{i Vas je

strana~ki {ef Zlatko Lagumdìja optuìo da

ste ranije bili glavni kadrovik kada se

odlu~ivalo o imenovanjima direktora u

javnim poduze}ima.

Da je Zlatko Lagumdìja samo diovremena i novca koji je potro{io da mene

diskredituje iskoristio u druge svrhe,vjerovatno bi bolje pro{ao. Nije nikakvatajna kako je Lagumdìja vodiokadrovsku politiku, direktor je bio onaj zakojeg je {ef kazao da }e biti. Ko se drugi

pitao osim Lagumdìje, pa on je vodiora~una koji je direktor {kole koju~ista~icu zaposlio. Zlatko Lagumdìja jetakav tip da je samo ra~unao koga jerasporedio u koji upravni odbor, koje jedirektore postavio... Elvedin Grabovica iEnsad Kari} su bili potpuno izvaninfrastrukture SDP-a, a postavljeni su davode dva najve}a resursa kojima se tadaraspolagalo. Da li mislite da je Zlatko

Lagumdìja nekoga pitao prije nego {to

je imenovao?

Zlatko Lagumdìja je u predizborn

kampanji izjavio da ste Vi izdali 300.00

glasa~a SDP-a. Osje}ate li se danas ka

izdajnik ili pobjednik?

Ako se to moè nazvati izdajom ponosan sam {to sam izdao njegov na~ politi~kog razmi{ljanja. SDP nikada nisaizdao, niti iko od mene treba o~ekivati dle{inarim nad SDP-om, ali Lagumdìjin

pona{anje jesam. Ja nisam mogao ìvjetako, a njegova je logika da nema ni vjere Boga, da mu je jedina vjera - mo}, a nov

- Bog. Mene je ta odluka skupo ko{tal prije svega zdravlja, brige, jer kada nekomudarite na novac i mo}, moète o~ekivasva{ta. Jo{ se ta pri~a nije zavr{ila.

Kako mislite da nije zavr{ena?

Nemojte potcjenjivati Zlatka Lagumdìju, on nikada ne}e stati. Ve} je krenuo

pripremama za Kongres stranke, imkandidata kojeg priprema da mu gristolicu dvije ili ~etiri godine i ve}zapo~ela pri~a kako kompletno rukvodstvo SDP-a treba podnijeti ostavk

Kao da se rukovodstvo stranke ikada ne{ pitalo!

Ko bi mogao biti Lagumdìji

nasljednik u SDP-u?

Bakir Hadìomerovi}, koji je prvi izjavio da cijelo rukovodstvo SDP-a treb

podnijeti ostavku. To su sheme koje smsvi mi ve} gledali, na taj je na~in „skinuglava“ Nijazu Durakovi}u, Miri Lazovi}

Ivi Kom{i}u... Zlatko Lagumdìja nikada ne predaje, on }e se boriti da pomesve svoje oponente u SDP-u, a sada mu jcijelo rukovodstvo oponent, jer s pravo

njemu ispostavljaju fakture.


DEMOKRATSKA FRONTA @ELJKA KOM[I]A

SDP-ova KADROVSKA

POLITIKA: ElvedinGrabovica i Ensad Karićsu bili izvan infrastruk-ture SDP-a, a postavljenisu da vode dva najvećaresursa. Da li mislite da je Lagumdžija nekogapitao prije nego što ih je

imenovao?

D@ENTLMENSKDOGOVOR

Iako nije izabran za ~lanaPredsjedni{tva BiH, EmiSuljagi} nema politi~kih

ambicij





Izdava~ko preduze}e Rad a.d. izBeograda godinama bezuspje{no

poku{ava da u|e u posjed svog poslovnog prostora u Kolodvorskojulici u Sarajevu. Beogradski advokat,

koji je svojevremeno radio na tom predmetu, svom sarajevskom kolegi kojem je ustupio predmet doslovno je rekao: „Bilo

bi lak{e 1993. godine iz nekog prostora u

Beogradu deloìrati @eljka Ra`natovi}a

Arkana nego ove koji su u{li u poslovni

prostor Rada u Sarajevu.“ A u posjed poslovnog prostora u Kolodvorskoj ulici(i)legalno je u{la nekada{nja bo{nja~kaobavje{tajna slu`ba AID, nakon izlaskaAID-a prostor je naslijedio bh. biznismenkosovskog porijekla K aba{ Krasni}i,

poslovni partner Bakira Alisapahi}a, biv{egministra policije i direktora AID-a, da bi ukona~nici „vlasnik“ spornog poslovnog

prostora posao Sead ]udi}, (biv{i)obavje{tajac KOS-a koji je u Sarajevo

polovinom aprila 1992. godine stigao izBeograda u pratnji kolege Envera

Mujezinovi}a. Poslovni prostor uKolodvorskoj ulici ]udi} je iznajmio svojojk}erci Sabini ]udi}, vlasnici Studija Kolektiva i potpredsjednici Na{e stranke.


OBAVJE[TAJNO-POSLOVNI PROSTOR

Poslovni prostor beogradskog izdavačkog preduzeća „Rad“ najprije je bioAID-ov ilegalni punkt za prisluškivanje, a kasnije ga je „naslijedio“ kontroverznbiznismen Kabaš Krasnići, poslovni partner Bakira Alisapahića, bivšeg ministrapolicije i direktora AID-a. Trenutno, navodni vlasnik poslovnog prostora je SeadĆudić, (bivši) obavještajac KOS-a, koji je u Sarajevo iz Beograda stigao u pratnji

kolege Envera Mujezinovića. Sead Ćudić poslovni prostor u Kolodvorskoj uliciiznajmljuje svojoj kćerci Sabini Ćudić, vlasnici „Studija Kolektiva“ ipotpredsjednici Naše stranke

STUDIO “OBAVJE[TAJNOG“KOLEKTIVA

Beogradski advokat: “Bilo bi lak{e 1993. godine iznekog prostora u Beogradu deloìrati @eljka Ra`natovi}a

Arkana nego ove koji su u{li u poslovni

prostor Rada u Sarajevu“

Pi{e: MIRSAD FAZLI] KOSOVKA DJEVOJKASabina ]udi}, vlasnica StudijaKolektiva i potpredsjednica Na{e stranke



Iako je beogradska izdava~ka firmavlasnik poslovnog prostora, on je biokori{ten u razli~ite svrhe i namjene, me|ukojima, definitivno, nije bila prodajaknjiga. Naime, nakon osnivanja Federalneobavje{tajno-sigurnosne agencije (FOSS)2001. godine AID je prestao da postoji, ali

prema nalazu interne komisije koji jena~injen poslije provjere zate~enedokumentacije i obavljenih razgovora s

vi{e uposlenika nekada{nje bo{nja~ke tajneslu`be, u razdoblju od 1993. do 2001.godine, dok su na~elnici Sarajevskogsektora bili Enver Mujezinovi} i Fuad

Godinjak, na podru~ju Sarajeva AID jeimao nekoliko izdvojenih (ilegalnih)

punktova za prislu{kivanje.

IMA NEKA TAJNA VEZA

Ovi punktovi s kojih su Mujezinovi} injegov nasljednik Godinjak pratili i

prislu{kivali “bezbjednosno interesantneosobe” bili su locirani na podru~ju tri

sarajevske op}ine; Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo. Navodno, AID-ov ilegalni punkt za prislu{kivanje u Op}ini NovoSarajevo bio je smje{ten upravo uKolodvorskoj ulici u poslovnom prostoru

beogradskog Rada. Dakle, oprema,dokumentacija i agenti AID-a su iz tog

poslovnog prostora „deloìrani“ premainstrukciji posljednjeg na~elnika Sarajev-skog sektora AID-a Fuada Godinjaka, aagenti i inspektori FOSS-a u prostoru nisuzatekli ni{ta osim gomile kablova.

Nedugo potom, Op}inski sud uSarajevu 2002. godine donio je rje{enje po

kojem je poslovni prostor u Kolodvorskojulici u vlasni{tvu IP Rad iz Beograda, a natemelju kupoprodajnih ugovorasklopljenih u septembru 1975. i februaru1979. godine. Na rje{enje Op}inskog sudau Sarajevu àlila se izvjesna Besima

Gligori}, koja je traìla uknji`bu pravavlasni{tva nad spornim poslovnim

prostorom. Njena àlba je odbijena, a poslovni prostor je ostao u vlasni{tvu IPRad iz Beograda. Me|utim, tosamozvanim vlasnicima nije smetalo da

poslovni prostor beogradskog Rada podijele na ~etiri (ne)jednaka djela. U

jedan od poslovnih prostora uselila sefirma Dardanija , vlasni{tvo Kaba{aKrasni}ija. Podsje}anja radi Krasni}i,ro|en u Pe}i, u BiH je stigao osamdesetihgodina pro{loga vijeka kao oficir biv{eJNA, a radio je u Rajlovcu. Sasvimslu~ajno, „biznismen“ Krasni}i se nakonrata iz Njema~ke vratio u BiH na nagovor obavje{tajca Bakira Alispahi}a s kojim jeosnovao i zajedni~ku firmu BHPOL.Krasni}i je sporni poslovni prostor od 36metara kvadratnih 2005. godine „prodao“Seadu ]udi}u, opet obavje{tajcu, koji se u

BiH pojavio u aprilu 1992. godine u

pratnji kolege Envera Mujezinovi}a.Sarajevski advokat beogradske firmeRad, kojem je povjeren posao ulaska u

posjed poslovnog prostora, podnio je tu`be protiv ilegalnih korisnika - caffe bar Leone, Camelija osiguranje, Ferba International i Studio Kolektiva. Uslijed~injenice da formalno-pravno nije mogaoustanoviti ko je vlasnik firme Studio Kolektiva,advokat je radi ubrzanja

postupka podnio jednutu`bu protiv caffe baraLeone, Camelija osigura-

nja i Ferbe International,a drugu protiv StudioKolektiva.

NESIGURNO OSIGURAN

STUDIO

Kao odgovor na tu`buFerba International dosta-vila je ugovor o najmu

poslovnog prostora potpi-san sa navodnim vlas-nikom Mustafom Hrus a-

novi}em, a Camilia osigu-ranje i caffe Leone ugovor o najmu potpisan sanavodnom vlasnicom

poslovnog prostora Ami-

rom Hadìzulfi}. AdvokatStudio Kolektiva dostavio

je dokumentaciju u kojoj je navedeno da je vlasnik poslovnog prostora Sead]udi}, koji je prostor iznajmio svojoj k}erciSabini, potpredsjednici

Na{e stranke i vlasniciStudija Kolektiva koja je

(ne)uspje{no poku{ala

pokrenuti biznis agaùju}i doma}e dizajnei zanatlije. Kako smo ve} naveli, ]udi} poslovni prostor od 36 kvadratnih meta2005. godine kupio od Krasni}ijevDardanije za 35 hiljada maraka. ]udi}

prostor iznajmio k}erci Sabini, koja izgleda pomalo bavi biznisom, a previ

politikom.

16.10.2014. I SLOBODN BOSN 2

RED RAD DISCIPLIN

PROSTOR TI, PROSTOR MIRaspar~ani poslovni prostor beogradskogRada s par~etom u kojem je Studio Kolektiva



Potjernica koju je pro{le nedjeljeraspisao Sud BiH za generalomNovakom \uki}em, osu|enim zaratni zlo~in protiv civilnogstanovni{tva na 20 godina zatvo-

ra, u narednih nekoliko dana posta}e - crve-na. Naime, Sud BiH je 6. oktobra izdao

naredbu nadle`nim policijskim agencijamau BiH za raspisivanje centralne potjernice,

jer je prilikom poku{aja uru~enja drugoste- pene presude putem Osnovnog suda uBanjoj Luci i Sudske policije Suda BiHutvr|eno da se ne nalazi na prijavljenojadresi. Sud je poslao i zahtjev CJB BanjaLuka za dostavu uvjerenja o dràvljanstvu idaktiloskopskog materijala za \uki}a,nakon ~ega }e biti ispunjeni svi uslovi zaraspisivanje me|unarodne potjernice.

Me|unarodnu potjenicu primi}e i InterpolSrbije i po njoj je obavezan postupiti.

Bruno Vekari}, zamjenik srbijanskogglavnog tuìoca za ratne zlo~ine, za“Slobodnu Bosnu” kaè da Interpolova

potjernica za \uki}em jo{ nije stigla uTuìla{tvo za ratne zlo~ine, ali da \uki} ponjegovom mi{ljenju ni u kom slu~aju ne}e

biti izru~en pravosudnim organima BiH.“Ne bih prejudicirao stvari, kada

dobijemo poternicu vidje}emo kako }emo

odlu~iti, ali ako \uki} ima dràvljanstvo

Srbije, onda se ne moè izru~iti BiH, jer jo{

uvek nemamo potpisan sporazum za ratne

zlo~ine izme|u Srbije i BiH. U tom slu~aju

nadle`ni organi iz BiH }e ustupiti dokaze

Srbiji u skladu sa protokolom dva

tuìla{tva. Potom ga krivi~no goni ona

zemlja na ~ijoj se teritoriji nalazi. Ukoliko

bi nam Bosna ustupila dokaze, mi bismo

protiv njega poveli krivi~ni postupak.

Tako|e postoji mogu}nost, s obzirom da je


POTJERNICA ZA NOVAKOM \UKI]EM

Pi{e: MIRHA DEDI]

Centralna potjernica raspisana za osuđenim generalom NOVAKOM ÐUKIĆEMsvakog trenutka mogla bi da postane i međunarodna. Sud BiH pokrenuo je

proceduru jer smatra da je Ðukić u bjekstvu i najavio da će potjernicu uskorodobiti i Interpol Srbije. BRUNO VEKARIĆ, zamjenik glavnog tužioca za ratnezločine Srbije, za naš list objašnjava zbog čega Ðukić više neće biti dostupan

pravosudnim organima BiHBORBA ZA GENERALA: Ubica tuzlanske mladosti

Bruno Vekari}: “Srbija sigurno ne}e izru~iti Novaka

\uki}a Bosni i Hercegovini”!

BEOGRADSKIPROCES ZAGENERALA

Novak \uki}prièljkuje ponovno

su|enje za zlo~in naTuzlanskoj kapiji u

Srbij



drugostepeno osu|en, da ide na priznanje

sudske odluke i kaznu izdràva u na{em

zatvoru. Me|utim, to tek istraga mora da

utvrdi. U svakom slu~aju, nema izru~enja

Bosni”, kaè Vekari}. Na pitanje koje su sve pravne opcije

mogu}e u slu~aju privo|enja\uki}a,Vekari} kaè: “Jedna mogu}nost je

da to ide preko me|unarodne pravne

pomo}i, zna~i preko suda, {to }e se

verovatno i desiti, i to onda nema veze sa

na{im Tuìla{tvom. Postoji nekoliko

mogu}nosti koje mogu da se dogode, a

jedna od njih je priznanje stare sudske

odluke. Druga je odluka vezana za novu

istragu. Ukoliko nam daju nove materijale i

dokaze, onda moèmo mi da vodimo novo

su|enje. Tre}a varijanta je u slu~aju ako je

zaista bolestan i nesposoban za su|enje.

Me|utim, najbolje je da vidimo koji }e

zahtev iz BiH do}i do nas, jer te{ko je

unapred govoriti o takvim stvarima”, kaèVekari}.

I beogradski advokat \or|e Dozet, kojiu Beogradu zastupa Iliju Juri{i}a, za na{ listkaè da pitanje izru~enja nije vezano zadjelo zbog kojeg je neko osu|en, ve} zadvojno dràvljanstvo.

“Pravilo koje svaka dràva na Balkanu

ima je da se dràvljani mati~ne dràve ne

izru~uju bilo kome. U Srbiji Ustav ne

dozvoljava izru~enje bilo kojoj dràvi za

bilo koje delo. Sve ostalo je pitanje propisa

i zakona o izdràvanju kazne u Srbiji ili

ponovljenog su|enja. I pored toga {to je

\uki} u BiH osu|en drugostepeno,

formalno-pravno mogu}e je da mu se

ponovo sudi u Srbiji. Mogu}e je da se sudi

i deset puta ukoliko su zadovoljeni

zakonski uslovi za ponavljanje postupka.

Tako|e, u njegovom slu~aju i bolest moè

biti razlog za odlaganje izvr{enja kazne”,kaè Domazet.

NA

“LIJEÊNJU

”U BEOGRADU \UKI]

PRIPREMIO NOVE DOKAZE

Novak \uki} je navodno zbog lo{egzdravstvenog stanja oti{ao na lije~enje uBeograd, jo{ u junu ove godine. Teritoriju

BiH napustio je prije nego {to mu je kaznasa 25 preina~ena na dvadeset godina zatvo-ra, a nijedna mjera Suda BiH u to vrijemenije propisivala zabranu izlaska u druguzemlju.

Posljednje informacije u vezi s lije~e-njem Novaka \uki}a Sud BiH primio je 9.

jula, a drugostepena presuda Suda BiHdostavljena je braniocu osu|enog, advokatuMiloradu Ivo{evi}u 21. jula.

Dok je bio na navodnom lije~enju naVojnoj medicinskoj akademiji (VMA)general Novak \uki} i njegova odbrananisu sjedili skr{tenih ruku. Uz pomo} kole-ga iz Srbije, uglavnom pripadnika Kontra-obavje{tajne slu`be, prikupljali su novedokaze kako bi se obnovio sudski proces

protiv osu|enog generala. Na vojnom poligonu u Nikincima nadomak Rumenapravljena je rekonstrukciju zlo~ina naTuzlanskoj kapiji. Na autenti~no izgra|enojsceni Tuzlanske kapije srbijanski ekspertisu 4. septembra poku{ali da obore mi{ljen-

je i nalaze vje{taka Berka Ze~evi}a imi{ljenja zajedni~ke istra`ne komisije, naosnovu kojih je Sud BiH osudio Novaka

\uki}a na dvadeset godina zatvora.\uki}eva odbrana tvrdi da ~itav slu~aj nijevo|en na osnovu nau~nih i materijalnihdokaza, zbog ~ega on vi{e godina traìobnovu postupka. \uki}ev stru~ni tim jena poligonu u Nikincima utvrdio da naTuzlanskoj kapiji nije eksplodirala granata.Zlo~in u kojem je smrtno stradala 71, a ran-

jeno 150 osoba, navodno je nastao odeksplozije druge vrste. Generalovistru~njaci o~ekuju da se ovaj nalazzvani~no verifikuje. Sa nalazom sa javnog inavodno nau~nog eksperimenta \uki}eviadvokati i}i }e pred Sud BiH kome su ve}

uloìli apelaciju sa zahtjevom da se presuda

ukine i proces obnovi. Novac za ovaj eksperiment koji do sad

nije ura|en na ovim prostorima tvrde “Fondaciji pravda za generala \uki}a” ni

bilo lako prikupiti. \uki}u je zna~ajnifinansijskim sredstvima u pomo} pritekaoaktuelni na~elnik Trebinja Slavko Vu~urevi

a u~e{}e u timu je, kako saznajemo, uzevi{e od 60 beogradskih vojnih stru~njaka.

SVI ZNAJU

GDJE JE \UKI]

Raspisivanje crvene potjernice zgeneralom \uki}em, njegova odbrana, ali

porodica, nazivaju jo{ jednim sudskiapsurdom. Milorad Ivo{evi}, {ef timodbrane Novaka \uki}a, tvrdi da je SuBiH raspisivanjem potjernice prekr{zakon i pita se kako u bjekstvu moè d

bude ~ovjek za kojeg svi znaju gdje nalazi. Pri tome tvrdi da ni \uki} niti njgova odbrana nisu dobili poziv za javljanju zatvor, ~ime je Sud ugrozio njegova ljudska prava. Advokat tvrdi da uputni akt da \uki} 22. septembra morao javiti u zatvnisu dobili ~lanove \uki}eve porodice, a

on. Interesantno mu je, kaè, i to {to potjenica sti e ba{ uo~i objavljivanja izvje{tavje{taka o rekonstrukciji zlo~ina nTuzlanskoj kapiji.

“Osu|eni general \uki} nigdje se n

krije, ne sakriva, niti vr{i opstrukci

pravde”, tvrdi \uki}ev advokat Ivo{evi}.Me|utim, po svemu sude}i \uki}

njegov pravni tim ra~unaju na to da mdvojno dràvljanstvo garantuje za{tiRepublike Srbije i da }e prilikoobnovljenog sudskog procesa pre

beogradskim sudovima kazna izre~en pred Sudom BiH biti ukinuta ili zna~ajn

smanjena.


GENERALOV BIJEG U SRBIJ

BRUNO VEKARI]“Postoji nekoliko pravnih opcija

za generala \uki}a, jedna odnjih je novo su|enje”

GRANATAMA PO TUZLACIMA@rtve sa Tuzlanske kapije



T

re}eplasirani kandidat za mjesto~lana Predsjedni{tva BiH iz reda

Bo{njaka Emir Suljagi} naglasio je da ni jedna stranka nakonDejtonskog mirovnog sporazuma

u BiH, nakon godinu i po dana, nije postigla ono {to je uspjela Demokratskafronta - @eljko Kom{i}. „Demokratska

fronta - @eljko Kom{i} je postigla

historijski uspjeh“, rekao je Suljagi} zakojeg je glasalo preko 100 hiljada bira~a.Me|utim, ono o ~emu Emir Suljagi} ne èli

pri~ati jeste njegovo politi~ko pute{estvijeod vo|e SDP-ove predizborne kampanje2010. godine, obna{anje funkcije ministrakulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo,

preko osnivanja nevladine organizacije Prvimart, do kandidature za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH u ime Demokratskefronte. Politi~ko pute{estvije Suljagi}a

pratila je i privatna drama, odnosno razvod braka sa sada ve} biv{om suprugomBelmom Selimovi}.

PROPALA INVESTICIJA

Emir Suljagi} je desetak dana prijeodràvanja op}ih izbora svojoj biv{ojsupruzi Belmi Selimovi}, preko advokatskekancelarije E{refa Graci}a, isplatio 10.500eura, iako joj je navodno ostao duàn oko

400 hiljada eura. Naime, u pismu koje posjeduje Slobodna Bosna, BelmaSelimovi} advokatskoj kancelariji Graci}{alje posljednju opomenu pred tu`bu u

kojoj je, izme|u ostalog, navedeno: “U

vremenskom razdoblju od 29. jula 2005. do

30. juna 2012. godine, a na osnovu uvida u

ra~une, Va{ klijent Emir Suljagi} je mene,

izravno i neizravno, ko{tao oko 400 hiljada

eura. Unato~ tome, simboli~an iznos duga

od 10.500 eura zasniva se isklju~ivo na

direktnim molbama Emira Suljagi}a za

pozajmice i tvrdnjama da }e mi novac

vratiti. Ostatak sume, oko 390 hiljada eura,

Va{ klijent moè, {to se mene ti~e, mirno

tuma~iti kao velikodu{nu pomo} `rtvi

genocida, ili `rtvi uop}e”, napisala je

Belma Selimovi} u opomeni pred tu`bu.“Molim te, dok ne po~nem raditi ko

Adnana Terzi}a (Suljagi} je prije 10-godina bio savjetnik Adnana Terzi}tada{njeg predsjedavaju}eg Vije}ministara BiH, op.a.) pozajmi mi 500 eu

— vratit }u ti”, jedna je od dvadesetak ta~aknavedenih u pismu kojim Belma Selimovtraì povrat sredstava “investiranih” u svo

biv{eg supruga Suljagi}a. Jedna od ta~ak je i restoran Danielli , „ru~ak Alija Behme

i delegati 155 eura“ - „Plati ti, molim t

vratit }u ti od dnevnica.“ Tako|er, Belm


ULAGANJE U BUDU]NOST

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Političko putešestvije kandidata za Predsjedništvo BiH EMIRA SULJAGIĆA pratila je i privatna drama, odnosno razvod braka sa sada već bivšom suprugom

BELMOM SELIMOVIĆ. Naš novinar razgovarao je s akterima nemilih događaja iizvorima koji su dobro upućeni u priču bivšeg bračnog para Suljagić-Selimović

SPONZORSKI UGOVORIEMIRA SULJAGI]A

Iako tvrdi da je u svog biv{eg supruga Suljagi}a“investirala“ 400 hiljada eura, Belma Selimovi} je

potraìvala i dobila samo 10,5 hiljada eura, koliko mu

je tokom braka posudila“na ruke

“

BRA^NI PAREmir Suljagi} iBelma Selimovi}nakon fizi~kogincidenta koji se(ni)je desio



Selimovi} traìla je i povrat sredstava pla}ene aviokarte Suljagi}u, zubnimplantate 1.000 eura, sre|ivanje ku}e Doglodima oko 4.000 eura... Jedan u niz

performansa, napisala je Selimovi}ka, kadokaz da nad suprugom nije izvr{io nasilj

bio je ru~ak u restoranu Kibe konzumentima R eufom Bajrovi}em, Darko

Brkanom i Farukom Bori}em, koji je ko{ta150 eura. Neplanirana ve~era u stan

Belme Selimovi} za Suljagi}eve svjedoknakon policijskog uvi|aja (prijetnja - metau koverti) od 55 eura. “Suljagi} }

razumjeti da mi princip ne dozvoljava tovi

nadobudne, ionako debele NGO-vce

napisala je Belma Selimovi} u pismupozorenja upu}enom na adresu advokasvog biv{eg supruga Suljagi}a. Nakon {

je ispred Demokratske fronte kandidova

za mjesto ~lana Predsjedni{tva BiH iz red

Bo{njaka, Emir Suljagi} je advokaGraci}u dao 10.500 eura kao povrsredstava svojoj biv{oj supruzi. Me|utimzauzvrat Suljagi} je od svoje biv{e suprugtraìo da “pod punom krivi~nom

materijalnom i moralnom odgovorno{}u

potpi{e izjavu po kojoj se odri~e bikakvih imovinskih i drugih, sada{njih

budu}ih, potraìvanja iz zajedni~k pokretne i nepokretne imovine koju su oni biv{i supru`nik Emir Suljagi} stekli zvrijeme trajanja bra~ne zajednice. Od nje tako|er traìlo da demantuje navode fizi~kom zlostavljanju. Biv{a suprug

Emira Suljagi}a je takvu izjavu odbila d potpi{e, ali novac je uzela.

NESTALI U „60 MINUTA“Brak izme|u Belme Selimovi}, ko

nikada nije uzela prezime svog supruga,Emira Suljagi}a, zvani~no je zaklju~en Be~u 16. decembra 2008. godine, a suds

je okon~an 13. novembra pro{le godine Srebrenici, bez prisustva tuène SelimoviTu`bu za raskid braka sudu u Srebreni

polovinom 2012. godine podnio Suljagi}ev advokat, ujedno i predsjedn

Na{e stranke Dennis Gratz. U podno{enj


SLUÂJ EMIRA SULJAGI]

PISMO ADVOKATU:“U vremenskom razdoblju

od 29. jula 2005. do 30. juna 2012. godine, a naosnovu uvida u račune,Vaš klijent Emir Suljagić je mene, izravno ineizravno, koštaooko 400 hiljada eura”

BORBA SA BOLE[]UBelma Selimovi} nakon boravka u bolici

Lenox Hill Hospital u New Yorku



tu`be za razvod braka mo`da ne bi biloni{ta sporno da u to vrijeme supruga EmiraSuljagi}a nije vodila te{ku bitku sa

karcinomom u Lenox Hill Hospital u NewYorku, gdje je primljena na insistiranjesvoje prijateljice Amre Kapetanovi}, kojaìvi i radi u toj ameri~koj metropoli. IakoBelma Selimovi} nije bila spremna javnogovoriti o tome kako i za{to je do{lo doraspada braka izme|u nje i Suljagi}a, njena

prijateljica Amra Kapetanovi} bila je vi{enego voljna uputiti otvorene kritike nara~un biv{eg supruga svoje prijateljice:

“Prvo moram re}i da Emir Suljagi} nije,

niti je mogao zlostavljati, bilo mentalno,

bilo fizi~ki, moju prijateljicu Belmu. On je

specijalizovan za zlostavljanje slabijih od

sebe, a pogotovo ~lanova svoje uè

familije. Suljagi}u bi bilo bolje da svoje

probleme poku{a rije{iti uz pomo}

profesionalaca, s obzirom da pretenduje na

funkcije koje su u potpunoj koliziji sa

njegovim psiholo{kim profilom. Mi{ljenja

sam da takav sociopata treba biti sprije~en

da se pribliì bilo kojoj dràvnoj ustanovi.

Ukoliko nije zdravstvena“, navodi Kape-tanovi}ka koja je do u detalje upu}ena unemila zbivanja izme|u biv{ih supru`nika.Zapravo, po~etak kraja bra~nog paraSuljagi}-Selimovi} bilo je imenovanjeSuljagi}a na mjesto ministra obrazovanja inauke u Vladi Kantona Sarajevo i otvaranje

pri~e o predmetu vjeronauka. “O tome se

danas ne pri~a, ali svi ‘glavni‘ akteri pri~e o

vjeronauci, bili su kandidati za mjesto

bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH.

Dakle, biv{i ministar Emir Suljagi}, biv{i

reis Mustafa Ceri} i biv{i urednik tv

magazina ‘60 minuta‘ Bakir Had` omerov }.

Moglo bi se razmotriti ko je kome i iz kojih

razloga nabacivao loptu u tom slu~aju”,tvrdi na{a sagovornica i dodaje kako jezapravo Suljagi}ev odbrambeni refleks“pozivanje” na kosti i ulogu `rtve. Dakle, u

pri~i o vjeronauci jedan od najè{}ih

kriti~ara odluke ministra Suljagi}a daocjena iz predmeta vjeronauka ne ulazi uop}i prosjek ocjena u~enika bio je tada{nji

reis Ceri}. Na jednom od vjerskih skupovau Blagaju u prolje}e 2011. godine Ceri} jeiskoristio prisustvo velikog brojamuslimana da uputi niz prijetnji i uvreda nara~un Suljagi}a, a izme|u ostalog je rekao:“Ministre, {kole nisu tvoja privatna

babovina”, najavljuju}i “sarajevsko ljeto”na ulicama glavnog grada. Ovaj “detalj” je,

prema rije~ima Amre Kapetanovi},Suljagi} iskoristio da napadne reisa Ceri}akoji ga je, po Suljagi}evom tuma~enju,

“ga|ao” kostima njegovog ubijenog oca jo{ 12 ubijenih Suljagi}a. “Odgovor n

javni istup Ceri}a Suljagi} je spremao

novinarima magazina ‘60 minuta’ Bakiro

Hadìomerovi}em i Damirom Kaletovi}e

u jednoj kafani kod @eljinog stadiona. T

su dogovorili pitanja koja }e mu Bak

postaviti, egzaktno minutu u kojoj }e s

spomenuti Suljagi}ev otac, nakon ~ega

‘scenarijem’ bilo predvi|eno da Suljag

zapla~e pred kamerama, {to bi bio povod z

prekid intervjua u najdramati~nije

trenutku”, kaè na{a sagovornica. Ona kaì da ministru Suljagi}u zapravo nik


ULAGANJE U BUDU]NOST

PLAČ UŽIVO: “Odgovor na javniistup Cerića Suljagić je spremao sa

novinarima magazina ‘60 minuta’ BakiromHadžiomerovićem i Damirom Kaletovićem

u jednoj kafani kod Željinog stadiona.Tu su dogovorili pitanja koja će mu Bakir

postaviti, egzaktno minutu u kojoj će sespomenuti Suljagićev otac, nakon čega je‘scenarijem’ bilo predviđeno da Suljagić

zaplače pred kamerama, što bibio povod za prekid intervjua u

najdramatičnijem trenutku”

PLANIRANI INTERVJUVoditelj i urednik magazina 60 minuta BakirHadìmerovi} i gost, ministar Emir Suljagi}

DAN IZBORA Emir Suljagi} u pratnji

nove dame izlazi na glasa~ko mjesto



nikada nije prijetio, te da su sve kreirali ispinovali sam Suljagi} i njegov strana~kikolega Reuf Bajrovi}, odnosno da je sve

bila izmi{ljotina „Loleka i Boleka“, kako su

u SDP-u oslovljavali spomenuti dvojac.“S obzirom na tolike prijetnje, famozni

metak koji je dobio u koverti... bilo bi dobro

provjeriti dokle je stigla policijska istraga

po tom pitanju i da li na njenom provo|enju

i okon~anju insistira onaj kome su prijetnje

bile upu}ene, odnosno sam Suljagi}”, pitase Kapetanovi}ka kojoj su poznati i detaljinemilog incidenta od 29. decembra 2011.godine kada je Emir Suljagi} navodno

pretukao svoju suprugu Belmu. “Znam da

su se posva|ali, da je Suljagi} divljao, a

onda joj je, prema Belminim tvrdnjama,

Suljagi} rekao - ja sam branio Bosnu, a gdje

si ti bila dok su ti klali oca”, kaè na{asagovornica prepri~avaju}i ono {to je ~ulaod svoje prijateljice Belme Selimovi}.

U NE[TO SE UDARATI MORA

U naguravanju koje je uslijedilo „nje`nisuprug“ je Belmu gurnuo i ona je pri paduizgubila svijest. Kada je do{la k svijesti,Belma je navodno u pratnji Suljagi}anapustila stan da bi oti{la kod svoje majke,a Suljagi} je u me|uvremenu nazvao svogvoza~a da do|e po njega. Me|utim, ispredzgrade su ih zaustavila dva policajca koja

su na lice mjesta iza{la na poziv zabrinutih

kom{ija. “Ostalo se manje-vi{e zna. Belm

nije nikog zvala niti je traìla bilo ~i

pomo}”, kaè na{a sagovornica i dodaje dse jedan od policajaca koji je intervenisa

prezivao ]osi} i navodno je ro|a policijskog komesara Kantona SarajevVahida ]osi}a, a nakon incidenta Belma

primila i telefonski poziv od Sadik

Ahmetovi}a, tada{njeg ministra sigurnosBiH. Me|utim, kada su informacije incidentu koji se desio u stanu BelmSelimovi} u sarajevskom naselju Studospjele u javnost, Suljagi} je u~inio svkako bi dokazao da on nije nasilnik kofizi~ki maltretira svoju ènu.

„Beskrupulozni Suljagi} nije bira

metode kako bi se nakon tog skanda

rehabilitovao. Dapa~e, tih dana je insistira

da zbunjenu i {okiranu Belmu, zajedno s

SDP-ovcima, voda okolo kao cirkusko

medvjeda, dokazuju}i tako da ni

premla}ena“, dodaje na{a sugovornic podsje}aju}i da su novinari bra~ni pSuljagi}-Selimovi}, po dojavi Suljagi}

prvo „presreli“ u {opingu u BBI Centru,zatim na Bjela{nici. Tako|e, prema rije~imna{e sagovornice, postoji makompromitiraju}ih dokaza protiv Suljagikoje je spremna predo~iti sudu ukoliko Suljagi} tuì za klevetu na osnovu onog{to je izjavila za na{ list.


SLUÂJ EMIRA SULJAGI]

U kratkom telefonskom razgovoruBelma Selimovi} nam je prije odlaska uNew York odgovorila na nekolikopostavljenih pitanja.

Da li je ta~no da ste podigli tu`buprotiv svog biv{eg supruga, traè}ipovrat materijalnih sredstava koje ste“uloìli u njegovu karijeru”?

Nije ta~no. Povrat zahtijevanihsredstava sam ostvarila vansudskomnagodbom. Ukoliko vam treba vi{epodataka, obratite se advokatskoj

kancelariji Graci}, njegovim pravnimzastupnicima u tom slu~aju.

Va{a navodni fizi~ki obra~un izdecembra 2011. je bio popra}enpolicijskim izvje{tajem, kao i brojnimnovinskim ~lancima, ali nikada nijedobio sudski epilog. Da li nam sada,

nakon razvoda, moète re}i {ta seta~no dogodilo te no}i?

[ta god da se dogodilo, dogodilo seizme|u dvoje odraslih ljudi koji se bili ubraku, a brak je intimna zajednica. Nekana toj intimi i ostane. Ako vas zanimajuEmirovi napadi bijesa, sklonost nasilju,koju redovno ispoljava prema slabijima odsebe, onda }e vam njegovi bliski ro|aci,naro~ito majka Sabaheta, biti mnogo boljii upu}eniji sagovornik od mene. Za razlikuod njih, ja nikada nisam dopustila dabudem `rtva u na{oj vezi.

[ta mislite o kandidaturi svogabiv{eg supruga za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH?

Malo me je iznenadilo kada sam ~ulada je sada postao Bo{njak. [to se ostalogti~e, lijepo je biti ambiciozan. No, nijelijepo biti beskrupulozan.

BELMA SELIMOVI] BIV[A SUPRUGA EMIRA SULJAGI]A:

„Ako vas zanimaju Emirovi napadi bijesa i sklonostnasilju, onda će vam njegova majka Sabaheta bitimnogo bolji i upućeniji sagovornik od mene“

B(M)RA^NA IDILA Emir Suljagi} i Belma

Selimovi} na Bjela{nici

B(M)RA^NA IDILA Emir Suljagi} i Belma

Selimovi} na Bjela{nici



Moète li nam re}i kakvo je

generalno stanje u bankarskom sektoru

FBiH?

Bankarski sektor je stabilan i siguran,njegova likvidnost, profitabilnost ikapitaliziranost se ocjenjuju

zadovoljavaju}im. Na{e banke su dostadobro podnijele udarce globalne krize injene posljedice, te su sve svoje obveze,

prvenstveno prema {tedi{ama i ostalimdeponentima, uredno i pravovremenoizvr{avale i izvr{avaju.

Sa regulatornog pogleda na bankarskisustav, zadovoljan sam u~injenim, jer je

bankarski sektor Federacije BiH u periodu provo|enja reformi dostigao zavidnu razinui predstavlja najrazvijeniji i najsna`niji diofinancijskog i ukupnog ekonomskogsustava FBiH. Me|utim, vidljivo je da se

poslovanje bankarskog sektora i u ovoj

godini odvija u nepovoljnom okruènju i jo{ uvijek pod utjecajem posljedicaglobalne, ali i doma}im faktorima dodatno

produbljene, financijske krize. înjenica jeda se neznatan ekonomski rast, te{ko stanjeu realnom sektoru, elementarne nepogodekoje su zadesile na{u zemlju i brojniunutarnji problemi uzrokovani politi~kimstanjem u zemlji, uz ograni~eni pristupnovim stabilnim izvorima financiranja,negativno odraàvaju na stanje i perspek-tive bankarskog sektora.

Izvje{taj o radu FBA za 2013. godinu

nije usvojen u Zastupni~kom domu

Parlamenta FBiH. Kako to komentirate?

Moram odmah ista}i da smatram ne daizvje{taj nije usvojen, nego da nije dobiodovoljan broj glasova. To govorim zato {to

je sjednici Zastupni~kog doma na kojoj jerazmatran prisustvovalo 56 zastupnika, {to

je tek ne{to iznad kvoruma potrebnog zarad. Ali, kad posmatramo rezultateglasovanja, vidljivo je da je oko 80 posto

prisutnih zastupnika glasovalo za izvje{taj,ali, naàlost, skoro polovina zastupnika nije

prisustvovala sjednici. Ne mogu se bez ikakve odgovornosti i

posljedica braniti du`nici, odnosno njihovi

jamci ~ije probleme zaista razumijem, posebno u ovim kriznim ili postkriznimvremenima, ali posljedice propasti

pojedinih banaka bi bile daleko ve}e iskuplje. U kona~nici bi platili svi - igra|ani, i firme, i dràva!

Izvje{taj o radu Agencije pokazujerezultate poslovanja ove institucije i~injenica je da iza Agencije stoje velikiostvareni rezultati i da je ova institucijazna~ajno utjecala na stabilnost i odr ivost

bankarskog sektora u na{oj zemlji.Parlament bi trebao prilikom razmatranjaIzvje{taja da po{tuje institucionalnunezavisnost Agencije, zakonska ovla{tenja irje{enja i objektivno sagleda ostvarenerezultate. Izvje{taj je bio pravovremen,

precizan, to~an i sadrìnom je u potpunosti prikazivao rezultate rada Agencijeostvarene u izvje{tajnom razdoblju, te

to~no i objektivno stanje bankarskog,mikrokreditnog i lizing sektora u FBiH imislim da je nekonstruktivno da pojedinizastupnici Predstavni~kog doma Parlamen-ta FBiH ne usvajaju Izvje{taj zbogneutemeljenih diskusija i, za sam Izvje{taj,nebitnih stvari.

Me|utim, na zadnjem mom izlaganjuIzvje{taja, pred uvaènom institucijom, bilo

je prozivki i zbog mog mandata na ~eluAgencije. Za Va{e ~itatelje kratko }u i to

prokomentirati. Dakle, sve moje dosada{njeaktivnosti na ~elu Agencije su uvijek bileusmjerene na ispunjavanje zakonskih

ovla{tenja, odgovornosti i programiranihzadataka, te nastojanju da svaki od zadataka bude prije svega izvr{en u skladu szakonom, s dobrom namjerom, za dobrobitdràve, gra|ana i naposljetku Agencije, te

prozivke zbog mog mandata na ~eluAgencije ne stoje.

Dokaz dobrog rada ove institucijekojom rukovodim je upravo zdrav, dobrokapitaliziran i stabilan bankarski sustav,kao najve}i dio financijskog sustava (vi{eod 80%). Naàlost, pa`nju zastupnika suzauzimale i negativne percepcije, zbogrekao bih povr{nih i neprofesionalnih

pristupa pojedinih predstavnika sredstava

informiranja, a u èlji da se privu~e pa`nj javnost i bez ikakvog utemeljenja stvarnim ~injenicama.

Na Parlamentu su Vas, pore

problema s jemcima, prozivali i z

Postbanku. Moète li nam re}i prem

posljednjim izvje{tajima, kakvo je stanje s

jemcima u bankama u FBiH, da li se br

jemaca pove}ao ili smanjio i {to s

dogodilo sa potencijalnim investitorima

Postbanku?

Prema izvje{tajima banaka u FBiH prvim polugodi{tem teku}e (ove) godin1.931 jamac je otpla}ivao kredit umjesdu`nika, {to je 0,37% i 0,15% od ukupno

broja kredita, odnosno kreditnih partijPromatraju}i pokazatelje iz prethodn

perioda moè se zaklju~iti da je u prv polovici 2014. godine smanjen izno

kredita koje otpla}uju jamci i u~e{}e iznokredita i broja kreditnih partija kojotpla}uju jamci. Pojedini mediji, naàlone prenesu stvarne podatke o broju jamacnego ~esto neto~no informiraju javnost{pekuliraju brojkama od oko 200.00

jamaca i to, kako istaknu, “prevarenih jamaca. Udruènje „prevarenih jamaca“ zapo~elo sa tvrdnjom da je „prevarenih120.000, pa zatim 200.000, sve do 400.00

pa onda ponovo 300.000, te 200.000 itd. Agencija objavljuje drasti~no man

podatak, ali se niko na njega ne osvr}euporno se navode stotine tisu}a. Pa da li }

netko da provjeri tko od nas laè? Da li jikom stalo do istinite informacije? îni da nije, a ~ini se da i „istraìva~ima“ takodgovara. Uz to, ja uvijek postavljam

pitanje da li su, i naro~ito od koga, te osob prevarene. Uvjeren sam da je sigurno bitakvih slu~ajeva, ali onda je jako bitno tkih je u prevario. Banka ili „prijatelji“ rodbina za koje su garantirali? Znam da odgovor na ovakvo pitanje nalazi

postupku koji je u nadle`nosti suda, jAgencija je supervizor i nadzire zakonsk

poslovanje banaka u smislu stabilnossustava i svake banke pojedina~n

Kriminal, a prevara je kriminalna radnja,

ZLATKO BAR[, DIREKTOR AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH:

«Bankarski sektor Federacije BiHpredstavlja najrazvijeniji i najsna`niji

dio financijskog i ukupnogekonomskog sustava FBiH»




nadle`nosti je istra`nih i sudskih organa.Osobe koje smatraju da su prevarene i da sene po{tuju odredbe ugovora Agencijaupu}uje da svoja prava ostvaruju preko

jedinih nadle`nih institucija, tj. sudova.Agencija kao supervizor i regulator nemazakonskog osnova, niti mo}i i ekspertize, da

ulazi u ugovorne odnose.Ponavljam da nitko iz institucija jamce

nije smio, niti mogao, natjerati da jam~e zanekoga. To su ve}inom, a {to je razumljivo,normalno i ljudski, uradili zbog svojihrodbinskih, prijateljskih, poslovnih ili nekihdrugih interesa. Pa se ispostavilo da su nasvoju {tetu pogrije{ili. A mnogi to zasigurnonisu uradili samo iz altruisti~kih razloga. Ito bi se moglo ozbiljno istraìti. Jamci su

prvenstveno, a {to je i normalno, bolje poznavali klijente i garantirali za njihovo po{tenje. Isto tako, ve} sam rekao darazumijem i probleme klijenata-du`nikakoji su zapali u te{ko}e da izmiruju svojeobveze, ali su oni potpisali ugovore i uzelite novce i potro{ili ih. A novce su uzeli od

banaka kojima ih je povjerio daleko ve}i broj gra|ana i preduze}a. I to novce koje suzaradili i ~uvaju ih i koriste ih za svojeìvotne, poslovne i privatne potrebe.

[to se ti~e zakonske regulative oveoblasti, upoznati ste da je Agencija

podràvala i podràva svako zakonskorje{enje koje vodi ka rje{avanju uo~enog

problema. Dobro je {to se kona~no zakonski preciziralo i rije{ilo to pitanje. Agencija je,u èlji da pomogne, prije njegovog

dono{enja izdala preporuku da se prijenaplate od jamaca poduzmu sve raspoloìvemjere prema du`niku.

Vezano za Va{ drugi dio pitanja, okoPostbanke, ponovit }u isto {to sam ve}ranije rekao i pred parlamentarnimOdborom za financijsku politiku i prora~un.

Tu postoje dvije su{tinske stvari. Prvo, pristup i odgovornost postoje}ih vlasnika i,drugo, mogu}nost ulaska pojedinih osoba uvlasni{tvo banaka.

Kao {to sam ve} istakao da du`niciimaju odgovornost za svoje odluke, istotako, ali jo{ i ve}u odgovornost, imaju idioni~ari. Vlasnici nekih banaka

poku{avaju svoju odgovornost za pogre{ne poslovne odluke da prebace na regulatora.Investiranje donosi rizike, to je jedno.Drugo, vlasnici, bilo veliki ili mali,odlu~uju o onima koji }e upravljatinjihovom imovinom i to je njihovaodgovornost, a posljedice svoga nerada i

propusta ne trebaju prebacivati na druge.Agencija je ta koja prvenstveno {titistabilnost bankarskog sustava i povjerioce,dakle {tedi{e, deponente i na{e firmedeponente banaka, a ne vlasnike i na tajna~in }e osigurati da deponenti u svakommomentu raspolaù svojim sredstvima.

Bankarski sustav se {titi i na na~in da seinvestiranje u banku ne dozvoli onima kojinemaju dobru poslovnu povijest i koji bimogli novac deponenata zloupotrijebiti iliotu|iti. To je bio slu~aj sa potencijalniminvestitorom u Postbanku, koji je mnogo

„obe}avao“, ali nije ispunio temeljne uvjeda investira u banku koji su u nas jasno

precizno propisani, a to je jedan oosnovnih standarda i svugdje u svijetu. Uto je i davao neto~ne informacije.

U bankarskom svijetu se zna da banka moè uvijek lak{e oplja~kati iznut

nego izvana. I zbog toga su uvjeti zstjecanje vlasni{tva nad bankama striktnstandardizirani i propisani. I po Bazelskokomitetu (svijet) i po Europskidirektivama (Europska unija). A i kod nas

Zato svi trebamo biti svjesni toga da i po dru{tvo mnogo gore i vrlo lak

pogubne posljedice bile da se ispreinstitucija skupljaju {tedi{e koje su svnovac povjerile bankama. Svi svjets

principi i standardi, a po uzoru na njih i svregulativa i postupanje Agencije susmjereni na to da banke oprezno posluj

procjenjuju rizike i poduzimaju mjere da ne bi naru{ila njihova stabilnost i ugrozinovci deponenata.

êsto se u medijima spominje kak

Agencija ne {titi gra|ane i kako radi sam

na korist banaka. Da li Agencija ne{to ra

po ovome pitanju?

Kako i sami kaète, “~esto se spominu medijima”. Naàlost, veliki problem upravo taj {to pojedini mediji prenoneto~ne, neprovjerene i neistinite informcije o radu Agencije i time {iru javnodovode u zabludu. Ali Agencija nije sam

predmet napada medija, nego veoma ~esto




institucija koje nadzire, {to je znak njenenepristrasnosti i nezavisnosti. Vi{e putasam kao ~elni ~ovjek ove institucije

poku{ao nastupima u medijima gra|aneupoznati sa stvarnom zada}om i misijomAgencije i da javnosti objasnim na{enadle`nosti. Iskoristit }u ovu priliku pa }u

ponoviti i va{im cijenjenim ~itateljima daova institucija, kao regulator i supervizor,radi po zakonu na dobrobit gra|ana,

poduze}a i dràve u cjelini, {to je vidljivo izdosada{njih aktivnosti i rezultata. Isto tako,Agencija mora i uvijek }e ispunjavati svojuulogu i {tititi prvenstveno {tedi{e i drugedeponente. Iz tog razloga }e nalagati da

banke povjerenim novcima upravljaju nana~in kako je to propisano zakonom i

podzakonskom regulativom da se ne bidoga|alo da gra|ani {tedi{e i na{e firmedeponenti koje hrane brojne porodice ifinanciraju na{u dràvu ostanu bez svoganovca i da propadaju, ili da se novac ne biispla}ivao na teret svih poreskih obveznika.Jer, samo na takav na~in se moè osiguratistabilnost sustava, stabilnost i prosperitetekonomije i dràve i da {tedi{e i deponentidobiju svoj novac natrag. Dioni~ari trebajunositi rizik svog investiranja. Suprotno vodika kaosu i èlim da kaèm da bankarskisustavi u svijetu po~ivaju na povjerenjugra|ana i investitora. Isti~em da sam

ponosan {to sam na ~elu takve institucijekoja je zajedno sa drugim institucijama, tu

prije svega mislim na Centralnu banku, ikroz vrijeme najve}e krize, osigurala da{tedi{e i deponenti pro|u bez ikakvih

posljedica i da {tednja, {to je odraz povjerenja, iz godine u godinu raste. Da li postoji sli~an slu~aj u okruènju i {ire? Kadse u obzir uzmu izoliranost i usamljenostna{e bankovne supervizije, te{ko.

Na kraju }u re}i da je Agencija za bankarstvo Federacije BiH prije svegadru{tveno odgovorna institucija, osnovanakao samostalna, nezavisna i neprofitna ~iji

je rad usmjeren na stvaranje jakog istabilnog bankarskog, mikrokreditnog ilizing sustava, omogu}avaju}i gra|animada sigurno i slobodno koriste financijskeusluge nabrojanih subjekata pod nadzoromAgencije. Sve dok sam na ~elu Agencije,odgovorno tvrdim da je i da }e Agencija i u

narednom razdoblju nastaviti se pridràvati propisanih zakonskih okvira i sukladnonadle`nostima nadzirati poslovanje svihfinancijskih subjekata pod njenim nadzo-rom a sve na korist svih gra|ana na{ezemlje.

U saradnji sa Udruènjem banaka

BiH donijeli ste mjere privremenog

karaktera vezano za gra|ane koji su

pogo|eni poplavama. Po Va{em mi{ljenju,

ho}e li takve mjere pomo}i gra|anima i

imati efekta?

Mi{ljenja sam da mjere koje smo

donijeli u suradnji sa Udruènjem banaka

BiH mogu biti od velike koristi svimfizi~kim i pravnim osobama pogo|enim uelementarnim nepogodama. Iako sudonesene mjere privremenog karaktera,smatram to vrlo humanim ~inom, jer kao{to i sami kaète, poplave su ostavilenegativne posljedice i na poslovanje

banaka. Naravno da ove mjere, iako }e pripomo}i i imati efekta, nisu i ne}e bitidovoljne da rije{e mno{tvo pote{ko}a

pogo|enog stanovni{tva. Mi kao regulatorismo u~inili sve {to je bilo u na{ojnadle`nosti da barem ovim i sli~nimmjerama pomognemo tim gra|anima.

Me|utim, da bismo prevazi{li nastalusituaciju, du`ni smo biti socijalnoosjetljiviji prema onim gra|anima kojima jeugroèna egzistencija. Sve institucije i

pojedinci gra|anskom solidarno{}u trebajudati ugroènima sigurnost i poslati porukuda smo osjetljivi na ovakva de{avanja i daèlimo graditi kvalitetno dru{tvo. Nadam seda }e se za {to brì oporavak odelementarnih nepogoda koje su zadesilena{u zemlju, gra|anima nastaviti pomagati,osim kroz financijske i kroz mnoge drugeinstitucije, prije svega kroz sustav socijalneza{tite, kroz nedavno osnovane fondovesolidarnosti, te dodatnim dobrotvornimaktivnostima.

înjenica je da se iz godine u godinu

pove}ava iznos nekvalitetnih kredita.

Kakvo je trenutno stanje i koje mjere na

rje{avanju ovoga problema poduzima

Agencija?

Prema na{im podacima, ukupninekvalitetni krediti sa 30.06.2014. godineiznose 1,7 milijardi KM i ve}i su za 6,5% ili103 milijuna KM u odnosu na kraj 2013.godine. U~e{}e nekvalitetnih kredita uukupnim kreditima je sa 14,6%, koliko jeiznosilo na kraju 2013. godine, poraslo na15,2% na kraju prve polovine ove godine.Radi male uporedbe, napomenut }u da sunekvalitetni krediti na kraju 2008. godine,kada je po~ela ekonomska kriza, iznosilioko 308 milijuna KM i njihovo u~e{}e uodnosu na ukupne kredite bilo je svega 2,9%. Naàlost, globalna ekonomska kriza, uz„asistenciju“ nekih drugih, ~isto doma}ihrazloga, u~inila je da poduze}a u na{oj

zemlji nisu vi{e samo nelikvidna, nego su postala nesolventna, dakle nisu umogu}nosti servisirati svoje obveze niti nakratak niti na dugi rok. Tako|er, problem je{to su mnogi ulazili u zaduènja, iako suve} u startu znali da ne}e mo}i uredno, a

ponekad i nikako ispunjavati svoje obveze.Sve u cilju privremenog odlaganjaneèljenog kraja. Tu, u svakom slu~aju, imai gre{aka banaka u procjeni kreditnog rizikai èlje za prolongiranjem iskazivanja

posljedica lo{ih poslovnih odluka, ali ponekad i iz uzaludne èlje da nekomdu`niku omogu}e da „do|e do daha“ i nove

{anse za oporavak, na {to smo mi reagirali

nalozima i sankcioniranjem svih uo~ennepravilnosti.

Zbog rastu}eg kreditnog rizika, kadominantnog rizika u bankarskom sektora prvenstveno rasta nekvalitetnih kreditnegativan utjecaj se posljedi~no reflektirana odrìvost zarade, a kod pojedinih banaki na rastu}i rizik kapitala, zbog ~ega snavedeni rizici u fokusu kontrola nsupervizora. Sa ciljem unapre|enfinancijskog stanja i poslovanja banaka u BiH, jo{ pro{le godine otpo~eli smo aktivnosti na uspostavi sustava ranoupozorenja, koji treba rezultirati pravovrmenom identifikacijom problema rizi~nim segmentima poslovanja banaka,

preventivnom poduzimanju supervizorskmjera, kako bi se sprije~ili negativtrendovi. Agencija je aktima i kontrolamutjecala na banke da mnogo pa`ljiviupravljaju rizicima i, kada su u pitanju nokrediti, da sigurnije analiziraju {to je dobrza zdravlje bankarskog sektora, jer svakredit treba biti vra}en i svaki depozsiguran. Me|utim, mjere koje donosimo mregulatori, jednostavno nisu dovoljne drije{e ovaj problem. One, da tako kaèmmogu ublaìti problem, ali ga ne mogotkloniti, jer uzrok ovog problema ne vidiu bankarskom sektoru, nego prije svega na{em cjelokupnom gospodarstvu. Stoga nadam da }e do}i do pobolj{ancjelokupne ekonomske i politi~ke situaciu na{oj zemlji i privla~enja straninvesticija, jer samo tako se moè utjecana smanjenje nekvalitetnih kreditn

plasmana.

Za kraj recite nam, kakva }e, prem

Va{em mi{ljenju, biti 2015. godina vezan

za bankarski sektor u BiH?

Iskreno, nadam se da }e 2015. godin biti bolja nego proteklih pet godina i to nsamo za bankarski sektor nego za ukupngospodarstvo. Generalno, i u 2015. godisve napore treba usmjeravati na zna~ajn

poja~anje zahtjeva kvaliteta i kvantitekapitala i likvidnosti banaka, na bolupravljanje rizicima, prvenstvenkreditnim, ali i na ja~anje „reìmasupervizije, kako pojedina~nih bankarskinstitucija, tako i bankarskog sustava

cjelini. U narednom periodu je veomva`no da se uspostavi ponovni rasveukupnih gospodarskih aktivnosti, samim tim i potra`nja za kreditima za koj

bi banke trebale osigurati neophodn podr{ku. Na ovom putu, regulatorna tijelnosioci vlasti i banke trebaju prona}i pra

balans izme|u regulatornih za{titnih mjeranapora da se poja~a kreditni rast jer dosda{nji nije bio dovoljan za efikasniji opravak realnog sektora i stanovni{tvTako|er, za nadati se da }e na{a zemlja ovoj godini biti i politi~ki stabilnija, {to imati pozitivne utjecaje na ekonomske

financijske tokove.






“Op}i izbori u Bosni i Hercegovini odràni su u konkurentskom okruènju.Me|uetni~ka podjela je bila klju~ni faktor.Nedostatak vizije o budu}nosti i saradnje izme|u tri konstitutivna naroda nastavlja ko~iti reforme neophodne da se u

potpunosti osiguraju demokratki izbori.

Rastu}e nepovjerenje gra|ana u funkcioni- sanje demokratskih institucija dovodi stabilnost u opasnost.” Ovi pesimisti~nizaklju~ci samo su dio preliminarnogizvje{taja misije me|unarodnih promatra~au BiH. [efica misije Cornelia Jonker urazgovoru za Slobodnu Bosnu konstatujekako je {okantno da svi gra|ani u ovojdràvi ne mogu jednako glasati i biti birani.“Mo`da za vas vi{e nije neobi~no, ali za

mene jeste da postoji troglavo

Predsjedni{tvo koje predstavlja Hrvate,

Bo{njake i Srbe, a oni koji ne èle da se

identifikuju s jednom od tih grupa bivaju

isklju~eni iz glasanja ili kandidiranja. To je

daleko od normalnog”, kaè Jonker tedodaje da je ovakva praksa daleko odeuropske: “Sigurna sam da gra|ani vide da

nema napretka ka EU. I to je u redu ako oni

i ne èle ~lanstvo. Ali ako èle, e onda neko

stvarno mora uraditi ne{to.”

USTAVNE PROMJENE

Me|unarodna posmatra~ka misija, koju~ine predstavnici Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE ,Parlamentarne skup{tine OSCE i

Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe ,kona~ni izvje{taj }e, sa preporukama, prezentovati po~etkom decembra. No,konstatacije iznesene u preliminarnomizvje{taju itekako ostavljaju prostora zazabrinutost. Jonker kaè da }e se jedna odnajva`nijih preporuka u kona~nom

izvje{taju odnositi na potrebu za ustavnim promjenama koje }e osigurati jednaka prava za sve gra|ane. Jonker kaè i da sudemokratskiji izbori mogu}i samo uz vi{e

politi~ke volje i zrelosti, ali “ako oni koji su

izabrani ponovo rade isto kao zadnje ~etiri

godine, nakon novih izbora koji }e biti za

dvije godine, }emo imati iste zaklju~ke kao

i do sada. Ali, ne trebamo gubiti nadu da

ne{to ipak moè biti druga~ije i da }e vlast

biti formirana brzo jer treba po~eti

raspravljati o va`nim pitanjima”.^lanovi Misije su tako|er ukazali na

nepostojanje politi~ke volje za odmicanjeod Mirovnog sporazuma, {to bi izabranilideri mogli pokazati provedbom odlukeSejdi}-Finci. Misija tako|er primje}uje daove godine oko 40.000 gra|ana koji ìve uBr~ko Distriktu nije moglo iza}i na izbore

jer su odbili izabrati entitetsko dràvljan-stvo. “Da imate druga~iji ustav, to se ne bi

desilo”, pojednostavljuje Jonker. Tokom predizborne kampanje, smatraju proma-tra~i, kandidati su se usmjerili na isticanjerazlika izme|u stranaka i kandidata,usmjeravaju}i svoje poruke vi{e premaetni~kim zajednicama nego gra|anima.“Iako su izborni kandidati prenosili

promotivne poruke o potrebi dru{tveno- ekonomskih reformi, stvaranju radnihmjesta, borbi protiv korupcije i europskih i euroatlantskim integracijama, njihove kampanje su uglavnom bile negativne, uz okrivljivanje protivnika za nedostatak napretka”, navodi se u izvje{taju: “Oni su isticali vlastita dostignu}a umjesto konstatovanja razlika u politikama... Stran- ke iz sva tri konstitutivna naroda su vodile

kampanje na osnovi svojih nacionalnihinteresa.” Iako su izborni promatra~i ve} prije

preporu~ivali kako sistem finansiranjakampanja mora biti vi{e transparentan, ~inise da te preporuke nisu provedene.Promatra~i tako|er ukazuju kako bi i

Centralna izborna komisija morala vodvi{e ra~una o transparentnosti, naro~ito pdono{enju odluka o àlbama koje su iupu}ene. “Oni su uradili sve {to treba kak


IZBORI U BiH

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Poražavajuće je čuti ocjenu MEÐUNARODNE IZBORNE PROMATRAČKE MISIJEda nakon dvadeset godina demokratizacije, koju je predvodila međunarodna

zajednica, u Bosni i Hercegovini nije moguće organizovati demokratske izbore kojbi doveli do stvarnih promjena

DALEKO OD NORMALNOG

Cornelia Jonker: “U Bosni nepostoje uslovi za demokratske

izbore“



bi izbori bili organizovani efikasno, ali ima

puno toga {to nisu radili kako bi bili

transparentni, otvoreni i vi{e nego samo

efikasni, a ~ime bi gra|anima i partijama

dali utisak da }e sve biti kako treba.

Naprimjer, na~in kako su se odnosili prema

àlbama, na zatvorenim sastancima

poja{njava Jonker. Promatra~i su tako|ukazali na ~injenicu da postoje}i Izborzakon ne zabranjuje zloupotreb“administrativnih resursa” . [tavi{e, nedane izmjene zakona omogu}ile su dràvnii lokalnim vlastima i institucijama dkandidatima osiguraju besplatno kori{ten

prostora, “~esto bez osiguravanja jednkosti u provo|enju” , a {to su ove godin

stranke uveliko koristile smje{taju}i svoizborne {tabove u zgrade op}ina ili javnustanove.

[efica posmatra~ke misije kaè da bili iznena|eni izlazno{}u bira~a poplavljenim podru~jima, gdje kampan


PROBLEMI SA DEMOKRATIJOM

Cornelia Jonker nada se da ipak moèdo}i do promjena i nakon ovih i ovakvihizbora, mada i sama konstatuje kako imamalo politi~ke volje za tim: “îni me

tu`nom slu{ati ljude koji govore da suetni~ke razlike prisutnije nego prije

rata. To nije lako ni izgovoriti. Pitalasam se kada sam po~ela rad da li su tepodjele politi~ka realnost, ili postojerazlike me|u ljudima? Ali, sada vidim

da je i jedno i drugo. I to se ogleda i urezultatima izbora.”

TU@NO JE...

Podjele i politička volja

PREBROJAVANJEBrojanje glasova u Zetri odvija se 24 sata, a

listi}i niti u jednom trenutku nisu bez nadzora



skoro pa nije bilo. Preliminarni izvje{taji saterena ukazivali da su da gra|ani u timkrajevima ogor~eni na politi~are i sistem,no na kraju to nije uticalo na izlaznost. “Mi

smo se pitali kako }e sve to uticati na

izlaznost, ali smo ostali iznena|eni da se

ni{ta nije desilo”, kaè Jonker i jo{ velikako nije bilo - izuzev u jednom slu~aju -izmje{tanja glasa~kih mjesta zbog poplava.Tako|er kaè da je Misija svjesna da suvlasti sponzorirale obnovu {kola, u kojimase naj~e{}e nalaze bira~ka mjesta, te da

postoji mogu}nost da èlja da po~ne{kolska godina na vrijeme nije jedini razlogza to, no ne postoje dokazi.

VE]A TRANSPARENTNOST

Posebnu pa`nju Misija je posvetilamedijima od kojih su mnogi, ponovo, bili

pristrasni i neprofesionalni. Primijetili suda je bilo kori{tenja “zapaljive retorike” ,

posebno u posljednjoj sedmici kampanje inaro~ito putem dru{tvenih medija i u

komentarima na tekstove u tim medijima.Ono {to posebno zabrinjava su javni emiterikoji jesu pruìli dosta prostora politi~kim

partijama, ali pri tome nisu uspjeli otvoriti prostor za “istinsku debatu o su{tinskim pitanjima i konkretnim prijedlozima o tome kako rje{avati klju~ne probleme u dràvi” .

Rad Regulatorne agencije za komunikacije(RAK), koja ima mo} da ka`njava medijekoju ne po{tuju propisana pravila, nije biood velike koristi. Oni naime nemajumonitoring timove za medije, nego seoslanjaju isklju~ivo na prijave, a proces

dono{enja odluka im traje prili~no dugo. „U kombinaciji s nedostatkom preventivog

pristupa RAK-a na utvr|ivanju prekr{aja,to je u su{tini rezultiralo neprovedenim

propisima o kampanji.“ [efica promatra~ke misije napominje i

kako je tokom predizborne kampanje bilo

vidljivo da su odre|eni medijizvje{tavaju}i o vladinim slu`benicima njihovim aktivnostima, davali besplata

prostor kandidatima. “Pored toga, ne

emiteri pu{taju informacije dobijene o

politi~kih partija bez bilo kakvo

novinarskog rada, ure|ivanja, refleksija,

to nije profesionalno i tako se ne bi treba

raditi”, napominje Jonker. Na kraju, Jonkkaè da je svjesna da dio javnosti postavl

pitanje legitimnosti izbora na koje je iza{oko pedeset posto bira~a, te ponavlja dovakvi izbori nisu u potpunosdemokrati~ni. “Iako znamo da sve ov

dolazi iz Dejtonskog sporazuma, to n

moè biti isprika. Da je bilo politi~ke volj

sve se moglo promijeniti”, isti~e ona. Jovi{e brine gubitak povjerenja gra|ana izbore i mogu}nost promjena, {to je mo`dnajteè promijeniti i uveliko zavisi o

pona{anja novoizabranih lidera.


IZBORI U BiH

Izborna promatra~ka misija je po~elaraditi 3. septembra, uspostavljaju}i uredsa jedanaest eksperata u Sarajevu i jo{dvadeset u terenskim uredima. Na samdan izbora, raspore|ena su 294posmatra~a iz 38 zemalja. Pored njih,izbore su promatrali i posmatra~i iz

udruènja gra|ana, brojnih ambasada,stranih organizacija. Koalicija Pod lupom, koju ~ini sedam organizacija,angaòvala je 3.000 posmatra~a,politi~ke stranke su imale oko 60.000posmatra~a, dok je ukupan broj stranihposmatra~a bio 552.

IZBORNI DAN

Posmatrač po glavi glasača

38

POLITIČKA ZRELOST:Za potpuno demokratskeizbore je potrebna

politička zrelostkako bi se prevazišliproblemi i krenulonaprijed, u interesugrađana

CORNELIA JONKERNekoliko stotinapromatra~a, iz vi{e od30 zemalja, boravi u BiHkako bi nadgledali izbore





E pidemija smrtonosnog virusa ebo-la, koji je prema posljednjem izvje-{taju Svjetske zdravstveneorganizacije (WHO) do sadaodnio vi{e od ~etiri hiljade ìvota,

i dalje ne jenjava. Novi slu~ajevi zaraènih

osoba izvan Afrike pojavljuju se iz dana udan, a sve vi{e raste zabrinutost i zbog{irenja virusa na tlu Evrope.

Ebolom je do sada najteè pogo|enaLiberija, gdje je umrlo 2.316 ljudi. U SijeraLeoneu umrlo je 930, a u Gvineji 778osoba. Me|u `rtvama je i vi{e od 200medicinskih radnika koji su bili u kontaktu

s oboljelima i pomagali u njihovom

lije~enju. Prema podacima WHO-a, oebole je umrlo devet osoba u drugidràvama, uklju~uju}i SAD, [panijSenegal i Nigeriju. Pod nadzorom trenutno vi{e od osam hiljada ljudi u Afriza koje se sumnja da su zaraèni virusomZvani~nici Svjetske zdravstvene organizcije kaù da je „nemogu}e kontrolisati“ sv

osobe sa kojima su zaraèni bili


EBOLA PRED VRATIMA BALKANA

Pi{e: MAJA RADEVI]

E B O L AMITOVI IČINJENICE

Virus ebole, koji se prvi put pojavio u Africi davne 1976. godine, od marta ovegodine odnio je preko četiri hiljade života, a pod nadzorom je trenutno više od

osam hiljada ljudi za koje se sumnja da su zaraženi; premda je u Evropi ebola jošna nivou izolovanih incidenata, kontinentom se sve više širi strah od moguće

pojave epidemije



kontaktu, pogotovo ne u afri~kimzemljama sa slabo razvijenomzdravstvenom slu`bom.

NEKONTROLISANO [IRENJE

Najnoviji slu~aj ebole izvan Afrike prijavljen je proteklog vikenda, kada jeobjavljeno da je bolni~ki radnik u Dallasu udràvi Teksas zaraèn opakim virusom.Radi se o istoj bolnici u kojoj se lije~io


STRAH OD SMRTONOSNOG VIRUS

U na{oj zemlji ne postoji tzv.biosigurnosni nivo 4 koji je neophodan zadijagnostiku i lije~enje pacijenata zaraènihebolom. Iz nadle`nih institucija ipak isti~uda pa`ljivo prate instrukcije WHO-a uslu~aju eventualne pojave ebole u BiH.Na aerodromima i svim grani~nimprijelazima u zemlji provodi se poja~annadzor nad prometom putnika i roba kojidolaze sa podru~ja u kojima se registriraebola. Svi putnici koji dolaze iz podru~jagdje se bolest javlja (zemlje ZapadneAfrike) popunjavaju epidemiolo{ku anketuu kojoj se traè podaci o mogu}ojizloènosti virusu ebole u kontaktima saoboljelim, te podaci o subjektivnimtegobama (groznica, op}a slabost...).„Jo{ uvijek smo zemlja sa niskim rizikomza pojavu ove bolesti., ali zbog veza sazemljama u kojima je bolest identificirana,te putovanja, moraju se poduzimati mjereopreza, pri ~emu je glavni fokus na{ihaktivnosti brza detekcija slu~aja mogu}eizloènosti ebola infekciji“, kaè za „SB“ dr.Mirsada Mulaomerovi} iz Slu`be zaepidemiologiju ZZJZ FBiH. „înjenice dana{ me|unarodni aerodrom nema

direktne veze sa zemljama gdje se bolestpojavila, te da putnici koji dolaze izugroènih podru~ja prolaze kontrole vi{e

me|unarodnih aerodroma, idu nam uprilog“, dodaje dr. Mulaomerovi} te navodda se radi na ja~anju kapaciteta zaupravljanje slu~ajevima osoba eventualnooboljelih od ebole, nabavci za{titne opremeosiguranju izolacijskih uvjeta i svega ostalogneophodnog po preporu~enim procedurama

Premda jo{ nisu uvedene sigurnosnemjere poput onih u Srbiji, AerodromSarajevo ima Plan djelovanja u kriznimzdravstvenim situacijama.

Kako nam je re~eno na ovom aerodromuplan se aktivira nakon {to Centar kontrolezra~nog prometa primi dojavu od kapetanazrakoplova, a u skladu sa objavljenimprocedurama Me|unarodne asocijacije zazra~ni transport (ICAO). Po prijemu dojave,Centar kontrole zra~nog prometa informacijuo potencijalno oboljelom putniku proslje|ujeostalim odgovornim licima. Po slijetanjuzrakoplova kapetan }e parkirati zrakoplov naizolovanu parking poziciju, a putnik se odvodu sobu za izolaciju koja se nalazi naMe|unarodnom aerodromu Sarajevo, speci-

jalno namijenjenu za krizne zdravstvenesituacije. Ukoliko se pojavi sumnja na ebolupacijenti se upu}uju u jedan od klini~kih

centara u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Infektivnaklinika u Sarajevu odre|ena je zahospitalizaciju prvih slu~ajeva.

SIGURNOSNE MJERE NA BH. AERODROMIMA

Aerodrom Sarajevo ima sobu zaizolaciju putnika koji se potomupućuju na infektivne klinike

[to je vi{e ljudi zaraèno, ve}a je {ansa da virus mutira;u BiH ne postoji odgovaraju}i karantin, a mjere

prevencije su gotovo nikakve

ME\UNARODNI AERODROM SARAJEVOInstrukcije za uposlenike u slu~aju pojave virusa



Thomas Eric Duncan, prva osoba u Americikojoj je dijagnosticirana ebola. Duncan je u

Ameriku doputovao krajem septembra izLiberije, gdje je ìvio. Iako je pokazivaosimptome bolesti i sam upozoriomedicinsko osoblje u Dallasu namogu}nost zaraze, oni su ga poslali ku}i uzupute da se lije~i antibioticima. Naknadno

je stavljen u izolaciju i pod terapijueksperimentalnim lijekom, ali naàlost, nije

preìvio.Strah od nekontrolisanog {irenja virusa

doveo je do uvo|enja posebnih sigurnosnihmjera za putnike na ameri~kim aerodro-mima koji dolaze iz podru~ja zahva}enihebolom. Prvi je mjere sigurnosti uveo

aerodrom „JFK“ u New Yorku, gdje su od11. oktobra ljekarski timovi po~eli

provjeravati putnike iz Gvineje, Liberije iSierra Leonea, traè}i od njih da ispuneupitnik o eboli i mjere}i im tjelesnutemperaturu. Kako je najavljeno, mjere

provjere putnika po~et }e se od 16. oktobra provoditi i na aerodromima Newark Liberty, Washington Dulles, Chicago O’Hare i Hartsfield-Jackson Atlanta , gdjedolaze gotovo svi putnici iz pomenutihzemalja. Iste mjere na svojim aerodromima

poduzela je i susjedna Srbija, gdje su 702osobe stavljene pod zdravstveni nadzor zbog sumnje na pojavu ebole.

„Pridràvamo se svih preporuka Svjet-

ske zdravstvene organizacije”, rekao srbijanski ministar zdravlja Zlatib

Lon~ar. „Budu}i da je ebola u{la u Evrop

idemo na vi{i nivo. Danas 11. oktobaop.a.) je na beogradskom aerodrom

Nikola Tesla

od 17 sati po~elo mjeren

temperature putnicima”, rekao je Lon~ar zRTS, dodav{i da se hitno nabavlja za{titnoprema u slu~aju pojave virusZdravstvene vlasti Srbije odredile su dkarantin, ukoliko se ebola pojavi u Srbij

bude u hotelu Nacional uz autoput Beogra- Zagreb.

Jedini potvr|eni slu~aj zaraze ebolomEvropi do sada pojavio se u [paniji. Radi o medicinskoj sestri Teresi Romero koj


EBOLA PRED VRATIMA BALKANA

Ebola (Morbus viralis Ebola, poznata ikao afri~ka hemoragijska groznica) jerijetka ali te{ka, ~esto smrtonosna virusnazarazna bolest u ljudi i primata (majmuni,~impanze i gorile) izazvana infekcijomebola virusom. Prvi put je opisana 1976.godine, nakon istovremene pojave uJu`nom Zairu i Sjevernom Sudanu, sapreko 600 oboljelih. Tipi~no, ebola se

javlja u ograni~enim epidemijama naafri~kom kontinentu, u zemljama gdje se

javlja autohtono: Kongo, Gabon, Sudan,

Uganda...U ostalim regionima, s obzirom naintenzivne me|unarodne komunikacije,mogu}a je importovana ebola, kada seinfekcija moè prenijeti bliskim kontaktomsa krvlju i drugim tjelesnim teku}inamaoboljelih/umrlih, ali i kao bolni~ka infekcija(preko kontaminiranih instrumenata).Trenutno su pogo|ene Gvineja, Liberija,Sijera Leone i Nigerija.

KAKO SE [IRI?Prirodni rezervoar virusa je nepoznat.

Obi~no se prva osoba (index slu~aj) zarazikroz kontakt sa zaraènom ìvotinjom.Ljudi mogu biti izloèni virusu ebole putemizravnog, bliskog fizi~kog kontakta stjelesnim teku}inama (krv, slina, stolica,urin, znoj i sl.) oboljele i/ili od ebole umrleosobe kao i kontaminirane odje}eoboljelog/umrlog, zatim predmeta kao {tosu igle kontaminirane zaraènim sekretima(bolni~ka infekcija). Vrijeme inkubacije se

kre}e od dva do 21 dan, naj~e{}e ~etiri dodevet dana.

KOJI SU ZNAKOVII SIMPTOMI BOLESTI?

Bolest po~inje naglo, visokomtemperaturom (vi{om od 38 C) pra}enomglavoboljom, bolovima u mi{i}ima,kostima, grloboljom, povra}anjem, prolje-vom. Nakon 3-4 dana javlja se

gastrointestinalno, plu}no krvarenje, krvnipodlivi konjunktiva, zatim u koì. Uzepidemiolo{ki podatak o boravku osobe(unazad 21 dan) na podru~ju na kojem suregistrirani oboljeli od ebole i pojavuvisoke temperature, potrebno je odmah se

javiti najbliòj zdravstvenoj ustanovi.Zaraèna osoba (njene tjelesne teku}ine)postaje zarazna za druge sa pojavomprvih simptoma; nelije~ena - smrtnozavr{i u roku od 10 dana. Dijagnoza sepostavlja na temelju klini~ke slike,epidemiolo{ke ankete i laboratorijskihparametara, potvrda dijagnoze izolacijomuzro~nika.

KAKO SE MO@E SPRIJEÎTI? Izbjegavati izravan, neza{ti}-

en kontakt s krvlju i tjelesnim teku}inamaosobe oboljele/umrle od ebole, odnosnomogu}im kontaminiranim/zaga|enim pred-metima; Izbjegavati bliski kontakt s divljim

ìvotinjama i ne jesti meso divljih ìvotinja;- Primjena higijenskih mjera za{tite

tijekom rada sa oboljelim i njihovim biolo{-kim materijalima; Osobe za koje se sumnja da su bile

izloène infekciji virusom ebole trebaju se

odmah javiti u najbliù zdravstvenuustanovu radi savjeta/medicinske pomo}i; Nadzor kontakata (osobe koje su

bile u bliskom, izravnom kontaktu satjelesnim teku}inama oboljelog), mjerititjelesnu temperaturu dva puta dnevno, uslu~aju pojave groznice – hitna, strogabolni~ka izolacija.

(Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH )

PREPORUKE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Ako sumnjate na infekciju, odmah se javite u najbližuzdravstvenu ustanovu



prema navodima ljekara, pokazuje znakove pobolj{anja zdravstvenog stanja nakoneksperimentalnog tretmana. Ipak, stru~njacinisu optimisti~ni u pogledu toga da }e ebolau Evropi ostati samo na nivou izolovanihincidenata. „Vidjet }emo i druge slu~ajeve

ebole u Evropi, to je neizbje`no. Ljudi

putuju u zapadnu Afriku i vra}aju se.

Trebamo biti spremni za vi{e slu~ajeva

poput ovoga“, upozorio je na BBC-u dr.

Peter Piot, belgijski nau~nik koji je jo{davne 1976. godine otkrio virus ebole.Ina~e, od 1976. do danas ebola se uafri~kim zemljama pojavljivala u nekolikonavrata, ali nikada u ovolikom obimu. Piotisti~e kako je najve}em riziku od zarazeizloèno medicinsko osoblje - sestre, ljekarii laboratorijski djelatnici u bolnicama gdjese primaju zaraèni pacijenti. I najmanjagre{ka moè biti fatalna. A ono {to je

posebno zabrinjavaju}e je da virus stalnomijenja svoj genetski sastav, kaè dr. Piot:„[to je vi{e ljudi zaraèno, ve}a je {ansa da

virus mutira. To ubrzava njegovo {irenje,

{to bi moglo imati apokalipti~ni scenarij.“

Zamjenik {efa WHO-a Bruce Aylward

tako|er isti~e da se situacija pogor{ava izdana u dan, te da i do 90 posto zaraènihumire od bolesti.

TESTIRANJA SERUMA I

TEORIJE ZAVJERE

I dok se u svijetu {iri panika zbog sveve}ih razmjera epidemije, i dalje nemaodobrenog lijeka ili vakcine protiv ebole.Jo{ u avgustu objavljena je ohrabruju}avijest da su ameri~ki ljekar K ent Brantly i

misionarka Nancy Writebol izlije~eni odebole zahvaljuju}i ZMapp serumu -eksperimentalnoj terapiji protiv virusa.

„Kada sam se s porodicom preselio u

Liberiju u oktobru pro{le godine kako bih

po~eo dvogodi{nju misiju kao volonter,

ebola nije bila rizik ni na radaru“, kaè dr.Brantly. „Prvog pacijenta zaraènog

ebolom nismo imali sve do juna ove

godine, ali kada je stigao, bili smo spremni.

Kasnije se broj pacijenata pove}avao, a na{

tim se pa`ljivo brinuo za svakog od njih.

Poduzeli smo sve mjere da se za{tititimo od

te bolesti“, dodaje ovaj ljekar.Po~etkom ovog mjeseca senegalski

epidemiolog koji radi za WHO izlije~en jeod ebole u Hamburgu. „On je dobro i vi{enije zarazan“, naveli su u saop}enju izuniverzitetske bolnice Hamburg-Eppendorf u koju je ovaj pacijent primljen krajemavgusta. Upravo zbog ~injenice da je serumZMapp koji, ~ini se, veoma uspje{noeliminira virus, jo{ uvijek navodno u fazieksperimenta, pojavile su se brojne teorijezavjere o namjernom {irenju ebole u

svijetu. U fokusu javnosti i medija, ali i brojnih medicinskih stru~njaka i nau~nikana{ao se ameri~ki predsjednik Barack

Obama koji je u avgustu odbio zahtjevnigerijskih vlasti da im se dostavi ZMapp .Obama je tada izjavio da je jo{ uvijek

prerano da se lije~enje ovim serumomodobri i distribuira pacijentima izvan SAD-a.„Mislim da moramo dopustiti da nas nauka

vodi. Kao {to znate, jo{ nemamo sve

informacije o tome da li ovaj lijek pomaè“,

rekao je predsjednik Obama.Dva mjeseca kasnije ZMapp jo{ uvijenije odobren za lije~enje, a paralelno {irenjem virusa, {ire se i razli~ite teorije eboli. Virus je kreiran u laboratorijamCIA-e, bijelci su ga namjerno donijeli Afriku kako bi doveli do smanjen

populacije i izvodili medicinskeksperimente, ebola je biolo{ko oru`je kose {iri putem vode, organi se vade iz tije

bolesnih i preminulih i prodaju na crnotrì{tu... - neke su od najpopularnij„teorija zavjere“ o kojima se raspravlja medijima, na internetu i dru{tveni

mreàma. Jedna je ~injenica: ukolikepidemija ebole zaista preraste u globalnzdravstvenu krizu, ameri~ke farmaceutskkompanije mogle bi na serumu zaradmilijarde dolara. U me|uvremenu, Rusija saop}ila da }e usavr{iti tri cjepiva protebole u roku od {est mjeseci. Premnavodima ruske ministrice zdravstvVeronike Skvorcove, jedno cjepivo je vespremno za klini~ka testiranja. WHO navoda postoje dva „obe}avaju}a“ cjepiva: jedn

britanske kompanije GlaxoSmithKlin(GSK) i drugo kanadske agencije Winnipegu, ~iju komercijalnu licencu im

ameri~ka New Link Genetics . Klini~ktestiranja cjepiva GSK-a su nedavno po~eu Maliju, zemlji koja grani~i s Gvinejom. Svjetske zdravstvene organizacije o~eku

prve rezultate testiranja tih cjepiva novembru i decembru, dok bi druga faztestiranja, koja omogu}uje procjenu~inkovitosti vakcina, trebala po~eti

januaru i februaru 2015. u zemljama koje najvi{e zahva}ene virusom.

[ef misije UN-a za borbu protiv eboAnthony Banbury nagla{ava da se moreagovati {to hitnije. „Vrijeme je protiv na

Virus se brzo {iri, a stanje se pogor{ava

dana u dan“, kaè Banbury.


STRAH OD SMRTONOSNOG VIRUS

SUVI[NA PANIKAILI REALNAOPASNOST

Epidemija eboleposljednjih mjesec

glavna je temasvjetskih

medija

POSAO VISOKOG

RIZIKA Do sada je

od ebole umrlooko 200 medicinskih

radnika koji supomagali

zaraènimau Africi



Dok se 1914. godine svijet eufor-i~no spremao za Veliki rat,

jednog mladi}a su morile sasvimdruga~ije brige. Franz Kafka

imao je trideset i jednu godinu i po prvi put po~injao samostalni ìvot. Dotada je ìvio sa roditeljima a njegova sobasluìla je cijeloj porodici kao prostorijakroz koju se prolazi na putu iz jednog dijelastana u drugi. Tanko}utna du{a nije imala

previ{e uslova za rad. Do tada je bioobjavio dvije kra}e proze i jedan roman, {tomu unutar porodice nije davalo povla{tenomjesto. Uskoro }e mu u roditeljskoj ku}i

postati pretijesno i mladi pisac }e iznajmitisobu u neposrednoj blizini. U Franzovusobu kod roditelja }e doseliti njegova sestrasa muèm i djecom.

PLODNI RASKID SA VJERENICOM

Mo`da zvu~i pomalo nategnuto da su jedno preseljenje i po~etak samostalnogodraslog ìvota za vje~nost obiljeìlisvjetsku historiju knjièvnosti, ali susvakako mladom knjièvniku omogu}ili

prostor i vrijeme da se bavi sobom i da„oslobodi taj svijet koji nosi u glavi“ kako

je sam govorio. Jo{ jedna okolnost je pripremila Kafku za rad na Procesu . Togljeta ga je napustila njegova vjerenicaFelice Bauer. Ova Berlinka je do tada biladvije godine zaru~ena sa Kafkom, a fizi~kurazdvojenost par je nadokna|ivao brojnim

pismima. Kafka je u dopisivanju prednja-

~io, pisao je svakodnevno, nekad i po vi{e puta dnevno. Opisivao je detalje svogìvota u Pragu, traìo od Felice da i ona osvom ìvotu pi{e {to iscrpnije. Napisao joj

je preko 350 pisama, razglednica itelegrama iz kojih je vidljivo kako se pisacisklju~ivo svojom autosugestijom skoromanijakalno zalju bljuje u ènu koju

prili~no slabo poznaje. Pri tome ulaè velikitrud da se uìvo nikad i ne sretnu.Korespondencija izme|u Franza i Felice }ekasnije biti objavljena pod nazivom Pisma za Felice, a posebno mjesto u njoj zauzima

pismo dugo 18 stranica u kojem se Kafka

kona~no natjerao da zaprosi Felice. Od po~etka se moglo vidjeti da njegovenamjere nisu do kraja ozbiljne, jer je svojuvoljenu uvjeravao da do|e u Prag sljede}imrije~ima: „Osta}e{ bez svog Berlina, svoje

kancelarije, prijateljica, raznih malih

ìvotnih zadovoljstava i bez izgleda da }e{

se udati za pristojnog, veselog, zdravog

mu{karca i roditi mu zdravu djecu.“

Krajem ljeta 1914. kada Franc i Felic prvi put prekidaju vezu, ostavljeni Kafkneo~ekivano sti~e uslove za pisanje a u isvrijeme shvata da nema kome da pi{e. tim danima nastaje jedan od najpoznatij

po~etaka romana svih vremena: „Nek

mora da je oklevetao Jozefa K., jer je, iak

nije u~inio nikakvo zlo, jednog jutra b

uhap{en.“

Neki stranac dolazi u sobu netorazbu|enog Jozefa K. Bez ustru~avanja

predstavljanja stranac ulazi u njegovnajdublju intimu: pona{a se bahato, kao d

je taj dolazak prirodna stvar, sa kolegom susjednoj sobi se smije doma}inovzbunjenosti. Uljezi znaju ne{to {to Jozef Kne zna, {tavi{e znaju o njemu temeljnstvari koje su njemu samom nepoznatZnaju i u ~emu je njegova velika krivicnjegov zlo~in. Franz Kafka je prije stotingodina predvidio i opisao situacijdana{njeg ~ovjeka: na{a intima postala

javni prostor u koji svako moè nahrup po svom naho|enju, a za razl iku o

Kafkinog junaka mi se danas osudama samizlaèmo dijele}i previ{e velikodu{ndetalje iz svog ìvota. Osuda na{

postupaka de{ava se u nekom nepoznatonezvani~nom prostoru koji ima legitimit

pravog suda. Na nekim tavanima i u neki budàcima kroji se na{a sudbina, a granicizme|u stvarne opasnosti i sumanu

paranoje je nejasna, zamu}ena. ôvjek ve} kod Kafke svjesna meta nadziranjnemo}na da se odupre. Jozef K. dobiv


SU\ENJE KOJE NE PRESTAJE

Pi{e: ADISA BA[I]

Krajem ljeta 1914. Franz Kafka je odselio od kuće i prekinuo zaruke: po prvi put je imao uslove za pisanje, ali nije imao kome da piše; u tim danima nastaje jedan

od najpoznatijih početaka romana svih vremena: „Neko mora da je oklevetaoJozefa K., jer je, iako nije učinio nikakvo zlo, jednog jutra bio uhapšen“

AKO NAS ODVEDU...

Iako je bio ljubitelj dopisivanja ikomuniciranja uz pomo} novih raspoloìvihtehnologija (~ak je i izmi{ljao novotarijepoput automatske telefonske sekretarice),Franz Kafka je ipak smatrao da poslanipoljupci ne mogu zamijeniti prave. U

jednom pismu ljubavnici Mileni Jesenskoj je 1922. napisao: “Kako li su samo ljudido{li na ideju da se moè komuniciratipismima. Napisani poljupci ne stiù nasvoja odredi{ta ve} ih isisaju utvare.”

Knjièvnik na {aljiv na~in obja{njavavoljenoj i koja su to sredstva komunikacije iprevoza dozvoljena da bi se dvoje ljudispojilo, a koja pak pripadaju utvarama. Ponjegovom uvjerenju dozvoljeni su voz, autoi aeroplan , a u domen utvara koje su{tinskine spajaju ljude nego im samo odràvajuvezu na ìvotu spadaju po{ta, telegraf itelefon. Na osnovu ove podjele moèmopretpostaviti kamo bi Kafka svrstaoInternet.

KAFKA O INTERNETU

Papirni poljupci ne vrijede

ZLO BIROKRATIJEOružje Kafkinog zločinca

su olovka, papir iravnodušnost, a ljudiodrođeni od suštinesvog posla i svog životapotencijalni susaučesnici u zločinu


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-936-16102014 45/6816.10.2014. I SLOBODN BOSN 4

100. GODI[NJICA „PROCESA

Prije punih 100 godina Kafka je opisao na{e dana{nje strahove

ZA VJE^NOSTFranz Kafka i dalje

intrigira svijet



poziv na saslu{anje i odlazi u neku bizarnuku}u: iako ne zna ni ta~no vrijeme, on se

pozivu odaziva zbog osje}aja du`nosti iuvjerenja da neko zna bolje od njega, daneko ima vi{e informacija o njegovim

postupcima od njega samoga. Narednesedmice i kada ne dobije poziv, on odlazi ponovo htiju}i da na ~istac izvede situacijuu koju je upleten. Ali jasnog i povoljnogrje{enja za njega nema. „Kafkina

proro~anska ironija mo`da nije temeljna

karakteristika njegovog djela, ali ona sve

ove godine ne prestaje da nas uvijek iznova

zbunjuje“, rekao je ameri~ki knjièvnik Philip Roth.

Kafkino djelo, a posebno roman Proces ,obi~no se ~ita kao alegorija zastra{uju}egìvota u totalitarizmu u kojem anonimna ineumoljiva vlast donosi odluke o pojedincu

bez njegovog znanja ili zasluge. Ta vlastnije ~ak ni neko osmi{ljeno inteligentnozlo, ona je tek glupa, su{tinski nesposobna iuskogruda birokratija koja „samo radi svoj

posao“. Banalno zlo koje }e Hannah Arendt

povodom su|enja Eichmannu opisati tek decenijama kasnije, vrlo je blisko ovomKafkinom zlu. Oru`je Kafkinog zlo~inca su

olovka, papir i ravnodu{nost. Ljudiodro|eni od su{tine svog posla i svogìvota, potencijalni su sau~esnici u zlo~inu.Pisac koji je i sam bio birokrata, prvi je u

bezli~nom ispraznom obavljanju posla

prepoznao opasno zatupljivanje ~ovjeko-vog uma i savjesti. Be{}utnost anonimnog

birokrate je u razli~itim stupnjevima svakood nas iskusio na svojoj koì: blijedi pogledslu`benika koji ne èli da se unosi u

problem je ulaz u kafkijanski pakao, afascinantno je koliko je precizno tuuniverzalnu pojavu prepoznao i opisao

~ovjek koji je i sam bio birokrata.

BIROKRATA SA LJUDSKIM LICEM

U dana{njem pra{kom hotelu Centunekada se nalazio Zavod za osiguravanradnika od nesre}a u kojem je Kafka radod 1908. do 1922. godine. Vrlo ~esto je

pismima svojoj vjerenici Felice Kafk jadikovao kako u toj odvratnoj kacelarsamo gubi vrijeme, umjesto da se ba

pravim, knjièvnim poslom. „Jama u koj

sjedim“, „uàs“, „talog jadikovki“ tirije~ima je pisac opisivao svoj kancelarijs

posao. Na vi{e mjesta je Kafka jasno isticada su njegova dva ìvota, slu`beni~ki knjièvni~ki, sasvim odvojena. Me|utimKafkin biograf R einer Stach smatra dKafka nipo{to nije bio ravnodu{an premljudima koji su se pred njim smjenjivagovore}i o te{kim nesre}ama i bolestimzbog kojih su izgubili radnu sposobnos„Kafkin svjetonazor je vjerovatno u velik

mjeri bio oblikovan upravo njegovi

zanimanjem. Svakodnevna izloèno

takvim pri~ama ga nije ostavlja

ravnodu{nim. Ne samo da su ga te pri~

doticale i govorile mu o nepredvidivos

ìvota, nego se on ~ak zalagao z

pobolj{anje uslova rada, obilazio firm

predlagao nove mjere za za{titu radnika

obja{njava Stach, jedan od najve}eksperata za Kafku. Ovaj ~ovjek dvadeset godina ìvota uloìo u pi{~evtrotomnu biografiju ~iji je posljednji dobjavljen ove godine. Kada je svojedobnkao doktorant po~injao sa istraìvanjeKafkinog ìvota, Stach je nailazio na raznobeshrabrivanja, a ~ak i dobronamjerljudi su mu govorili da je to prevelik posai da }e trajati cijelog njegovog ìvota. „N

znam {ta je problem u tome da zapo~ne


SU\ENJE KOJE NE PRESTAJE

„Dragi gospodine“, napisao je 1917.godine nezadovoljni ~italac Franzu Kafki,„unesre}ili ste me. Kupio sam rodici zapoklon Va{ Preobraàj i ona pri~u ni{tanije razumjela. Dala ju je svojoj majci,koja je tako|er nije razumjela. Njenamajka je knjigu dala mojoj drugojrodici, ali ni ona ni{ta ne shvata. Nakraju su pisale meni.“ Da bi za{titio svojugled pametnog na~itanog ~ovjeka, kupac

knjige koji je ni sam ne razumije, obra}ase piscu i traì obja{njenje: „Samo mi Vimoète pomo}i.“

Kafkin odgovor naàlost nije sa~uvanu pi{~evoj arhivi. îtav vijek nakon ovogpisma su armije knjièvnih kriti~ara,istraìva~a, studenata i |aka propitivaleKafkinu tjeskobnu i za~udnu prozu, amnogi od njih ostali su u svom tuma~enjuna razini autora citiranog pisma.

NEZADOVOLJNA MU[TERIJA

O čemu uopšte govori ova Vašaknjiga?

NEOBIÂN UKUSKafka je volio prostitutke i intelektualke, anjegove dvije najve}e ljubavi su Felice Baui Milena Jesenska



ìvotni projekat koji }ete raditi

decenijama“, odgovarao je marljivi biograf od samog po~etka i uspio dazavr{i svoje opse`no djelo. „ûdno

je“, smatra Stach, „da Kafka nije imao

sistematski uvid u usku povezanost

svog zanimanja i pisanja. Njegova

psihodinamika je bila takva da je

morao ta dva svijeta odvajati da bi bio

produktivan, a oni su zapravo bili

neodvojivi.“

Iako je deklarativno èlio odvojitiisprazni posao na kojem zara|ujesvakodnevni hljeb i svoj kreativniknjièvni rad, Kafka to nije uspijevao.Iza njegovog slu`beni~kog lica krio seintenzivni interes za ~ovjeka i~ovjekovu komplikovanu sudbinu.Jedna od glavnih tema kojim seProces bavi je upravo proizvoljnostìvota i ìvotnih neda}a koje se na~ovjeka obru{avaju. Moderni ~ovjek koji je ostao bez vjerske utjehe te{ko

moè na}i smisao u nasumi~nimdoga|ajima koji se niù pred njim. Toizaziva ogromnu tjeskobu, a velikekognitivne napore valja uloìti da se sa~uvakakva-takva cjelovita slika svijeta i kakvo-takvo uvjerenje o njegovoj svrsishodnosti.

Proces je razorno otre`njuju}i upravo po tome {to govori o proizvoljnosti

ìvotnih okolnosti. Jedno jutro smo probudili uhap{eni, bez stvarne krivicA i ta uhap{enost nije logi~na razumljiva, zatvoreniku je dozvoljenda ode na posao. Na saslu{anje mo`da mora do}i, a mo`da i ne. Sud j

pravi, a zapravo se mo`da ipak rasamo o nekoj {ali. Granica izme|stvarne opasnosti i paranoje nije jasnProces je knjièvna kritika u proteklo

stolje}u ~itala na bezbroj mogu}na~ina. Politi~ka represija, bolesgubitak ~ovjeka ili Boga, samo su nekod mogu}ih tuma~enja misterioznzapo~etog procesa. Ali kako god da gtuma~imo, u nama ostaje nesigurno jer izostaju logika i smisao. Kazna be jasnog zlo~ina je teror, ali krenemo dokazivati svoju apsolutnu nevinoopet smo na klizavom terenuArbitrarnost ìvota je zapravo izvnajve}eg straha i taj veliki strah teme

je neuroti~nosti savremenog ~ovjek

Sve igra~ke kojima raspolaèmo, svmaterijalna dobra i svi luksuzi slu`tome da zastra{uju}u nasumi~nost ìvo

barem nakratko zaboravimo. Ali nazapravo ni{ta ne {titi od toga da se vesutra probudimo bolesni, zate~eni u ratu iuhap{eni.


100. GODI[NJICA „PROCESA

PISMO NEZADOVOLJNOG ÎTAOCA îtav vijek propituje se Kafkina tjeskobna iza~udna proza



BEZ IMITACIJE

W I L L E M D A F O E

NEKADA ISUS, DANAS PASOLINI“Pier Paolo Pasolini bio je voljen i po{tovan,

gotovo sveta figura, ikona”



Velikog ameri~kog pozori{nog ifilmskog glumca Willema

Dafoea pamtimo po debitantskojfilmskoj ulozi u filmu Vrata

pakla (1980), kao T.S. Eliota ufilmu Tom i Viv , kao Isusa u PosljednjemHristovom isku{enju , Elijasa u Platoonu , poulogama u filmovima Wima Wendersa,Olivera Stonea, Paula Schradera, Waltera

Hilla, Anthonyja Minghelle, a bez sumnje

upozna}e ga mnogi i kao Piera Paola

Pasolinija, u najnovijem filmu Abela

Ferrare - Pasolini . Poslije svjetske premijere na 71. venecijanskom festivalu Ferrarin Pasolini ispra}en je sa ovacijama uTeatru Victoria Eugenia , u kojem su se

prikazivali filmovi iz sekcije Biseri ,kultnog programa Otvorena zona (Zabaltegi). Zasluge su ogromnim dijelomna strani Dafoea, koji je lik Pasolinijaodigrao svedeno, a maestralno. Kao cjelina,Ferrarin film je emotivan i snaànhommage velikom italijanskom umjetniku,filmskom reditelju, piscu, poeti, kriti~aru imisliocu, njegovom britkom umu istvarala~koj hrabrosti.

NESVAKIDA[NJI SPOJ

Film koji prati posljednji dan u ìvotuovog vanserijskog intelektualca, filmskogstvaraoca i homoseksualca, li~nosti ~iji su

poli ti~ki stavovi bazirani na nesvaki-da{njem spoju katolicizma, marksizma ierosa izazivali kontroverze i ùstre raspraveu italijanskom i evropskom dru{tvu, anjegova iznenadna i brutalna smrt(Pasolinija je u zoru 2. novembra 1975.

ubila mu{ka prostitutka u blizini staniceTermini u Rimu) i danas je jo{ uvijek zamotana u veo misterije. Iz razgovora saglumcem Willemom Dafoeom biljeìmo:‘Mislim da je Pasolini bio veoma hrabar iodvaàn i da je imao neke svoje razloge dai u vezi sa svojom homoseksualno{}u budeotvoren. Za{to je bio toliko otvoren neznam ta~no, ali mislim da je on kao ~ovjek

bio cijeli paket. U vezi s njim ne mogu serastaviti neke stvari od drugih, jedan dionjegovog ìvota od onog drugog. Ne moèse rastaviti njegova poezija od njegovogfilmskog stvarala{tva. Jednostavno, sve su

to dijelovi jednog istog organizma, a

Pasolini jeste bio organska osoba.’Glumac kaè da su pripreme za ovajfilm trajale dugo, da su bile detaljne, jer sui on i Ferrara insistirali na detaljima urekonstrukciji posljednja 24 sata u ìvotuvelikog filmskog umjetnika. [to je vi{eistraìvao, kaè, vi{e je o Pasoliniju u~io.‘Kada u~ite stvari bivaju}i nadahnuti iobrazovani od strane tako vizionarskogmislioca i umjetnika, to onda otvara velikeizazove i mijenja vam misli. Upravo je tosrce li~ne transformacije koja pospje{uje iunutra{nji ivot gluma~ke izvedbe’, kaèDafoe. Upoznaju}i detalje iz Pasolinijevog

privatnog, dru{tvenog, umjetni~ko-polit-

i~kog ìvota i aktivnosti, Dafoe kaè da spoznao da je Pasolinijevo politi~kdjelovanje bilo vi{e sa filozofskostanovi{ta: ‘Sa stanovi{ta nekog ko je imaizuzetno otvoreni um. On je odrastao okruènju u kojem je politika udarasvakog u lice. Odrastao je u vrijemfa{izma, njegov brat je tada bio ubijen. T

je bio njegov stvarni ìvot, a ne pitannjegovih stavova, ili odluka da se prikljuizvjesnim (komunisti~kim, ljevi~arskimkrugovima. On je predvidio antropolo{kevoluciju italijanske kulture, koja je jouvijek u toku. Neka od njegovih tada{njzapaànja jo{ uvijek su primjenjiva z


STVARNO I SKROMN

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]

Slavni američki glumac WILLEM DAFOE je u San Sebastijanu našoj saradnicipriznao da mu je teže bilo igrati lik Piera Paola Pasolinija nego Isusa; film oslavnom italijanskom reditelju, koji je režirao Abel Ferrara, prikazan je i na

nedavno završenom ‘Filmskom festivalu’ u tom baskijskom gradu

FILMSKI I STVARNI PASOLINIScena iz filma o velikom autoru (gore) i fenomenalni umjetnik u akciji (dolje)



Italiju, ali i za sve nas. Umrtvljavanjekonformizma, homogenizacija, impotencijaljudi koji donose la`ne slobode i napredak,krivica televizije, la`na tolerancija,korupcija, konzumerizam. Sve je toaktuelno i danas, samo {to se tome moèsada dodati i globalizacija, internet,multinacionalne korporativne kulture. Pier Paolo Pasolini se u svojoj umjetnosti i usvom ìvotu borio da sa~uva ono {to jeljudsko i lijepo. Vidimo danas da ta borba

jo{ uvijek traje.’Glumac otkriva i da je u pripremi i filma

i njegovog lika od izuzetno velike koristi bilo to {to su mu Pasolinijevi prijatelji injegova porodica dali u ruke mnogenjegove li~ne stvari. ‘Bile su to prakti~nestvari. Pasolinijev prijatelj Minato imao jeneke dijelove njegove odje}e, ko`nu jaknu,

porodica mi je dala njegov prsten, njegovefarmerke, privezak koji mu je poklonilaMaria Callas, ali ono {to je najva`nije dalisu mi Paolov dnevnik, njegov planer. Na

osnovu njegovih bilje{ki jasno je da on nijemogao znati kako }e skon~ati te kobneno}i. Imao je mnogo zakazanih sastanaka iza naredne dane’, obja{njava Dafoe.

RAD OD NULE

Na osnovu tog dnevnika i planera AbelFerrara i Willem Dafoe poku{ali su dado~araju ono {to su oni mislili da bi mogloda bude njegovo stanje svijesti i duha u tih

posljednjih 24 sata. ‘@eljeli smo da prikaèmo ono {to ga je zanimalo, o ~emu jerazmi{ljao i govorio, s kim se tog dana svesusretao. Moj performans zato nije bio

imitacija, ili tuma~enje toga ko je on bio,ve} vi{e snimak mene koji nastanjujemdjelovanje i misli ~ovjeka za koga se desiloda je bio Pier Paolo Pasolini’, veli Dafoe,koji ne krije da je u po~etku osje}ao veliki

pritisak odgovornosti {to igra stvarnu

li~nost: ‘U slu~aju lika Piera PaolaPasolinija, ta unutra{nja presija koju samosje}ao, poticala je od ~injenice koliko je on

bio voljen i po{tovan. Gotovo sveta figura.Ikona. Imao sam i svijest o tome koliko je tuizazova, jer je sje}anje na Paola jo{ svjeè,ali i svijest o tome da sa ovom ulogom ne}uuspjeti ukoliko ne otklonim presiju. Moraosam da se o~istim od o~ekivanja, slika ilimisli koje sam prethodno imao i da krenemsa radom, zaista, od nule.’

Odgovaraju}i na pitanje o nevjerovatnojfizi~koj sli~nosti sa slavnim rediteljem,Dafoe odgovara: ‘Nisam èlio da budemimitator, ali istovremeno on je bio tolikodobro poznat i toliko puno analiziranafigura, da sam znao {ta se sve moè

dogoditi, jer nisam ba{ italijanska figura.Znao sam da }e tamne nao~are i tamna kosafizi~ki veoma pomo}i, ali ono najva`nije je

bilo da mu budem sli~an u gestovima,kretnjama. Zato sam gledao mnogonjegovih televizijskih nastupa i intervjua,

ali ne da bih ga kopirao, ve} da bih usvojkompletnu sliku o takvom ~ovjeku. ~ovjeku koji je bio inspirativan u svoradu, hrabar u svom ìvotu i vizionars

mislilac. Veliki filmski umjetnik i poetaUpitan za gotovo neo~ekivano visokemotivnost ovog Ferrarinog filma, Dafospremno govori: ‘Ovo je na{ Pasolini i ovom filmu vjerujem. U njemu smo Ferrai ja jasno pokazali koliko ga volim

po{tujemo i oboàvamo. Rukovodili smo ~injenicama, bili smo zavisni od informcija, sje}anja, pri~a i mi{ljenja njegov

preìvjelih prijatelja i porodice, i bili sm blagoslovljeni njihovom velikodu{no{} Nadgradnja ili fikcija dolazila je nesvjesnizme|u ~injenica, poezije i razmi{ljanja ìvotu. Koliko god smo mogli, koristili smstvarne lokacije na kojima smo snima

Njegova ku}a, taverne u kojima je jeo, ili sretao sa prijateljima. Sve je tu.’

Tu su, konstatujemo, i ekstremn podjele izme|u razli~itih aspekaPasolinijevog ìvota. Glumac se slaè, aliisti~e da ti ekstremi u Pasolinijevom ìvouop{te nisu bili tajna, ve} odvojeni diskretni. ‘înilo se da je jedan dnjegovog ìvota hranio sve one druge i sv

je to bilo povezano. On je bio u stanju dsluì toliko gospodara svog srca i tijela, ~ai ako ga je to ~inilo kontradiktornim. Ja sa

samo poku{ao da budem njegovo tijelnjegov glas i njegovo prisustvo posljednjem danu ìvota’, isti~e nsagovornik. A na konstataciju da ni Ferrarfilm nije otkrio misteriju iznenadn

brutalne smrti velikog stvaraoca, WilleDafoe kaè: ‘U filmu smo sve {to smmogli uradili iskustveno a ne faktografskali u jedno smo potpuno sigurni - Pasolininije ubila samo jedna osoba! Giusepp

Pelosi (osu|en kao ubica) te kobne ve~enije bio sam. Ono {to je u svemu tomnajva`nije i najstra{nije jeste: Pier PaoPasolini je te ve~eri brutalno ubijen! U teori

zavjere nije bilo potrebe da ulazimo.’


BEZ IMITACIJE

Willem Dafoe na sve komplimente zasvoj gluma~ki rad odgovara suzdràno iskromno. On je u su{tini veoma

jednostavan, leèran i, naravno, veomaprofesionalan u svom gluma~kom poslu.Sada ivi na relaciji New York - Rim (u NewYorku je jo{ uvijek ~lan avangardnogpozori{ta Vusterova grupa). Da li se,poslije toliko gluma~kog iskustva,pribojava opasnosti od gluma~kih kli{eja,pitamo ga: ’To nije moj model. Nedoìvljavam ja to tako. Jedino ~ega se

pla{im jeste da me se ljudi ne zasite, makoliko mo`da to konvencionalno bilo. @eliobih da stalno evoluiram, ne samo zbogsebe ve} i zbog publike. Volio bih da moguda budem bilo ko i to ne zato {to samprepotentan i {to bih rekao da mogu daglumim svakoga koga poèlim. To {to vamgovorim jeste vi{e u domenu mojih èlja,mo`da manje realnih mogu}nosti. Ali, ono{to mene ~vrsto drì za moju profesiju

jeste mogu}nost stalnog osje}aja - kako jeto biti u tu|oj koì.’

GLUMA^KI KLI[EJI

‘Jedino čega se plašim jeste da me

se ljudi ne zasite’

IZNAD PLA@Willem Dafoe uìvao

u San Sebastijan



U pri~ama o “ludim” {ezdesetimhippie pokretu, otporu prema raVijetnamu, Woodstocku , Jan

Joplin, mjuziklu Kosa , filmu EaRider , Bobu Dylanu koji

stihovima mijenjao svijet, LSD-u opijatima koji su izazivali te{khalucinacije i na kojima su snimljennajbolje plo~e toga vremena - od Stonedo Jefferson Airplanea - kao da uvije

postoji neka nevidljiva ruka. Nekapsolutan ko bi se uvijek na{ao na pravommjestu u pravo vrijeme, i bez velike pompi galame svojim darom “posolio” ne

projekt kojem je su|eno da bude genijalaFascinacije raznim mitovima - od onog Andyju Warholu do pri~e o Ahme

Ertegunu, koji je za ìvota stigao biutemeljitelj Atlantic Recordsa i osnivaameri~ke profesionalne fudbalske MSlige, sastavni su dio (popularne) kultureoblikuju jedan svijet, bolje re~ensvjetonazor, koji polako, ali sigurn

prekriva pra{ina.

ENO HANIF SYD BARRETT

No, za razumijevanje svakog vremen postoje neki trenuci za koje se kasniispostavi da su odredili povijest, kakumjetnosti, tako i dru{tvenih proces“Nisam imao problema s tim da saistovremeno i politi~ka i muzi~ka li~nos

Nikada nisam odvajao te dvije stvarOduvijek sam muziku posmatrao kasocijalnu i kulturnu snagu, jer je snimanjenekog albuma ili koncerta mo`da mogu}sa~uvati odre|eni moment, ali u bocu nmoète zatvoriti duh nekog vremena

pokreta”, pri~a nam Joe Boyd. Kad takvstvar kaè ~ovjek koji je cijeli ìvot proverade}i neke fantasti~ne stvari, ne preostani{ta drugo nego slu{ati. U toku na{erazgovora, va{ se novinar nekoliko puu{tinuo, da slu~ajno ne sanja jer sjedi prek

puta ~ovjeka koji je, izme|u ostalog, nevropsku turneju vodio “o~eve” i “majke


Za “Slobodnu Bosnu” govori JOE BOYD, jedan od najvažnijih muzičkih produce-nata iz vremena kad je muzika bila ne samo pogled na svijet, nego

potreba i stav; čovjek je to koji je snimio prvi singl “Pink Floyda”, radio sClaptonom i Winwoodom u ranoj fazi, pomagao Stanleyju Kubricku na “Paklenoj

pomorandži”, snimio onaj legendarni banjo duet u Deliverance, remek-djelu

Johna Boormana, sarađivao je sa kraljem klavira u New Orleansu, ludim genijemJamesom Bookerom, i Dylanu “uključio” električnu gitaru na festivalu uNewportu, što se se smatra rođenjem rocka kao globalnog fenomena

PINK BOYD

O JEDNOJ POLITI^KOJ I MUZI^KOJ LI^NOST

Pi{e: AHMED BURI]

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

FASCINIRAN BOSNOMJoe Boyd, klasik, producent, avanturista



bluesa: Muddyja Watersa, Otisa Spanna,

Sister Rosettu Thorpe, Brownie Mc Gheeai Sonnyja Terryja, kao i jazz ikoneColemana Hawkinsa i Stana Getza.

Zaljubljenik u muziku, koji je slu{ao bendove i ugovarao im gaè sanjaju}i jednom da }e dobiti priliku kao producent,na{ao se na derneku na kojem je bilo punozvijezda toga vremena. Svi su, valjda, bilitu: Dylan, Joan Baez, Paul Butterfield skojim }e Dylan odsvirati svoj prvi “elektro”set u ìvotu, neki pisci, majstori zvuka, sav

bitan svijet toga doba. “Ve} sam negdje bio~uo Dylana, i nisam bio odu{evljen: Hej, o~emu govorimo? To je tip koji nja~e te

svoje pjesme, koje, pritom, i ne svira, nego je za svoj prvi album izabrao neke covere ito sve skupa ne zvu~i nimalo revolucion-arno. I nekako u tom trenutku, izme|u svihsoba i ljudi u njima, u{ao sam u prostoriju ukojoj su sjedile dvije cure koje sam

poznavao. Malo zatim, u dugom kaputu navratima sobe, stajao je tip koji je sjeo porednas, u rukama mu se na{la gitara, i odsviraoi otpjevao Hard rains gonna fall . Nakontoga, odsvirao je Masters of war i ja nisammogao vjerovati. Bilo je to ne{to {to ‘udara’direktno u grudi, nisam ni znao {ta me jestrefilo, ali sam odmah promijenio stav onjemu. Negdje u to doba po~eo samdobivati poslove u muzi~kom biznisu, i ve}se tu i tamo znalo za mene, pa sam pri{aonekoj djevojci koja mi se jako dopadala, alidotad nisam imao {anse. No, malo pomalo,

jer ve} sam tad znao neke velike face, u{lismo u razgovor i ona me je pozvala kodsebe, u Boston, po onom ‘sistemu’: Do|i,

provedi kod mene par dana . I do|em tako iz

New Yorka, javim se, uve~e ulazim u

dnevnu sobu kad na stolu, pismo: ‘DragiJoe, molim te promijeni plan, objasni}u tisve sutra.’“, govori Boyd.

Nije imao gdje oti}i, bilo je kasno, iodlu~io je prespavati u dnevnoj sobi, onakou pantalonama. “Ujutro sam, pri bu|enju,osjetio miris kafe i pe~enih jaja, pogledao

prema kuhinji, a tamo je u ku}nom ogrta~ustajala cura koja me je pozvala, sleglaramenima i rekla: ‘Zna{ li ko je podtu{em?’ ûo se mlaz vode iz kupatila, aispod je meketavi glas pjevu{io ne{to. Bio

je to, naravno, Dylan. Nepunu godinukasnije zaposlili su me kao inènjera zvuka,

{efa na Newport Festivalu.” Sve ostalo jelegenda: Joe Boyd je na tom koncertu“otpipio” Dylana, koji je imao spremljenesamo tri pjesme s bendom PaulaButterfielda. To se ra~una danom kad jeDylan napustio folk i pre{ao u rock. Bilo jeto 25. jula 1964. godine.

Joeova knjiga Bijeli bicikli je sjajna

slika toga vremena, a evo {ta su o nj

napisali neki od “ma~aka”: Hanif Kureish pisac - “sjajno, ugodno, pri~anje tra~evaMichael Faber u Guardianu - “jedna onajlucidnijih i najprepoznatljivijih muzikih autobiografija” . Na naslovnici, re~enicgenijalnog Briana Enoa: “Najbolja knjigamuzici koju sam pro~itao godinamunazad.” “Brian je divna, otvorena li~noson ima obi~aj da kad sretne poznate ljudeLondonu, okupi ih u krug, i onda pjevajMeni nikad nije dao da stanem u krug, n

pjevam dovoljno dobro. Ali, volimo seveli Joe. On nije pjevao, niti svirao neinstrument, ali je imao uho za sv

Harvardski student sklon blues i fomuzici, znao je ~uti ono esencijalno osjetio da se u Londonu (gdje drugo?) ra|scena inspirirana knjigama beat-pjesnikradovima Timothyja Learyja, Alieste

Crowleyja, koja se bavi oslobo|enjem kako svijesti tako i ostalih ljudskih energijKlub UFO, koji je osnovao, posta}e jednod najva`nijih ta~aka scene toga doba, j}e se me|u raznim sastavima koji }e se

pojaviti, isprva malom broju fanova, a ondsve ve}em broju ljudi koji }e i platiti karza bend koji se izdvajao velikim nivooimprovizacije, ukusom u svirci i pjeva~ekoji je bio The Thing , kako Joe Boyd danzove pokojnog Syda Barretta, prvog (onajvjerniji kaù i jedinog) frontmena grupPink Floyd . “Nema tu previ{e pri~e”, ka`skromno Joe: “To je zvu~alo toliko dobrotoliko druga~ije da nije trebala velika pamda se to ~uje i pretvori u plo~u. Kasnije soni potpisali za EMI, dobili ku}no

producenta i ja sam opet bio ono {to i prijmenadèr kluba UFO, koji je Londoupoznao sa njegovim najva`nijim bendovma toga doba.”

NEK

‘

WINWOOD OTPJEVA Nakon {to su Floydi postali svjetskatrakcija, Joe se uputio u potragu z“svojim” bendom koji bi svirao iz Ameriktada nadolaze}i folk i blues, ali na ne{tdruk~iji na~in. Susret s mladim gitaristoEricom Claptonom stvorio je iznimn

prijateljstvo: “Tih dana smo, uglavnom, i{u kino, gledali filmove, manje smrazmi{ljali o muzici, a ja sam insistirao d

pjeva momak koji je svirao, izme|ostalog, u Spencer Davis Groupu , Stev

Winwood. Clapton tada nije doìvljavasebe kao pjeva~a, onda smo do{li do jedn

ta~ke u kojoj smo neke od tih session


DRAGI JOE...

Joeov interes i poznavanje muzikeprevazilazi i naj{ire okvire. Nije onda ni~udo da vas svako malo iznenadi pitanjemtipa: “U Jugoslaviji je u sedamdesetim bila

jaka folk scena akusti~nih gitar istainspirirana Dylanom, je li tako da ta muzikanema nikakve veze sa onim {to zovemoturbofolk?”

Naravno da je tako , odgovaram, oni su bili rockeri, a ovo je ’izraslo’ iz novokomponovanih narodnjaka, pa je ’oboga}eno’ novim drogama. “Da. A

momak koji je napravio Time of Gypsies ?”Bregovi}? [ta s njim? “On je bio rocker,imao je band White Button , a onda jeorganizirao Rome i prakti~no stvorio noviànr.” Moè se i tako posmatrati. Madaima ne{to prije ansambl Ju`ni... “Vetar”,nastavlja Joe, “rockeri Srbi koji svirajutursku muziku. A pjeva muslimanka.”Drìm usta otvorena, i procijedim: [emsa? Suljakovi}!!!!!? “Da”, kaè Joe Boyd, “zarto nije zanimljivo?” Kako nije, Joe!? Ali, jo{

je zanimljivije da ti zna{ (za) [emsu.

[EMSOLOGIJA VS. BREGOLOGIJA

Što me pitaš, kako živim ja...

Kako je Boyd “priklju~io“ Dylana na struju, “ostavio“Claptona, za{to mu Brian Eno ne da pjevati i za{to je

va`na [emsa Suljakovi}

Syd Barrett



trebali snimiti, ali nam produkcijska ku}akojom smo se obratili nije htjela dati 400funti, {to su i tada bile mizerne pare, pa smokrenuli svaki svojim putem: ja sam vodioklub, a Eric je s dijelom benda koji smotada okupili - Jackom Bruceom i Gingerom

Bakerom osnovao grupu koju su nazvaliThe Cream. Nakon toga, nastavio samvoditi klub UFO i zanimalo me za{toEnglezi mrze engleski folk, pa sam radio sa

grupom Fairport Connection, i moè se re}ida ta saradnja traje do dana{njih dana”,obja{njava na{ sagovornik. U sedamdes-etim je radio s K ubrickom, snimio zaWarner onaj legendarni banjo duet iz filmaDeliverance Johna Boormana i uglavnomgledao da radi ono {to ga raduje. Na tom

putu je sreo veliki broj majstora od kojih sulegendarni Dr. John i njegov u~itelj, ludi,genijalni pijanist James Booker, me|unajzanimljivijima: “Jednom smo snimaline{to u Los Angelesu i ja sam bio uzeo Dr.Johna da ne{to odsvira. Ulazi on u studio i

vodi nekog mr{avog, jednookog tipa zakojeg kaè da }e svirati klavir, a da }e on,Dr. John, svirati orgulje. Ja se uznemirim,kaèm Johnu da sam htio da on svira klavir,me|utim tip je ve} bio sjeo za tipke i bilo je

jasno za{to ga je John doveo. Svirao je kao bog.”

U osamdesetima Joe se krenuo zanimatiza folk muziku ostalih dijelova svijeta, bio

je pomalo i umoran jer je muzi~kaindustrija pred producente postavljala svevi{e ograni~avaju}ih faktora za snimanje i

produciranje, i odlu~io je staviti ruku uneizvjesnu torbu Balkana. “Do Balkana

sam do{ao preko Marte Sebastyan, koja jena festivalu Fairport u New Yorku svirala snekom panevropskom grupom: pjevala jeneku bugarsku pjesmu, otvorenog grla. To

je zvu~alo fantasti~no, pri{ao sam joj, a ona je rekla: ‘Ako vam se svi|a, do|ite u Budimpe{tu sljede}e godine, pa }emo skupa u Sofiju.’ Re~eno - u~injeno.Spakovao sam se, prvo u Ma|arsku, onda uBugarsku, koja je tada ìvjela (pre)bogatmuzi~ki ìvot, izme|u ‘dràvne’ politike iromskog ‘undergrounda’“, isti~e Boyd.

“‘Muzi~ka’ politika u Bugarskoj togadoba je bila takva da je vlast Todora

@ivkova ‘zabranjivala’ sve {to nije‘bugarsko’. Bio je to onaj sovjetski strah,vje{ta~ko dràvno treba postati novakultura, a ono autenti~no iz sela i

predgra|a - zaboraviti. Nisu se, naime,smjele svirati ‘turske’ melodije, muzika sezapravo koristila za veli~anje tipasocijalizma i bila je grozna. S druge strane,na ulicama nije bilo ni{ta za kupiti,automobil, ve{ ma{ina ili {poret ~ekali suse godinama, i jedino gdje se mogla

pokazati kakva-takva rasko{, bile susvadbe. Sve ono {to bi se u{tedilomukotrpnim socijalisti~kim kulukom

pokazalo bi se na vjen~anjima, gdje sunajve}e zvijezde bili Romi, koji su dobijaliogromne honorare i svirali muziku kojatada nije bila mainstream, negoeklekticizam sastavljen od raznih balkan-skih stilova, rumunskog melosa, turskog,makedonskog... Sve zvani~ne institucije su

bile protiv toga, studentima muzi~kih

akademija profesori su govorili da su jezive stvari, da se nikako ne smiju tim baviti, ali pojavio se ‘problem’ da su Romimali vi{e posla nego su mogli osvojiti, za dobre svadbe valjalo je imati i dobozvu~enja - poja~ala, bubnjevklavijature, koje je nerijetko iz struj~upala policija. Paradoks je bio u tome {su i profesori koji su branili svojistudentima slu{anje i sviranje te muzik

potajno odlazili na takve zabave i veselili uz muziku klarinetista Ive Papasova, saksofonosta Yurija Yunakova (koji sro|eni kao kao Ibrahim Hapasov i HuseJunakov). Oni su svirali crossover, mje{avinsvega i sva~ega, a Partija je htjela slavensk(bugarsko) ~istunstvo”, prisje}a je Joe.

I onda je stvar “pukla”: Festival Stambolovu, mjestu pored Haskova, odaksu najbolji “dribleri”, 1986. bio je u jednosmislu za world music ono {to je Newpo

bio za rock and roll. “Umjesto ‘dràvnofestivala koji treba slaviti ~isto bugarsknaslije|e, dobili ste veliki party, odsvirana bubnjevima, poja~alima, sintisajzerim

neku vrstu muzi~ko-plesnog oslobo|enjKasnije je dràva odmah namirisala bizn pa su se kasete Stambolova prodavale ‘redovnim’ trgovinama. Tu negdje je do{ao kraj socrealisti~kog folklora

bugarskog socijalizma.”“To zna~i da nije slu~ajno da su imen

za narod u njema~kom i ime za narodnmuziku - folk, volk - ista”, pitam ga. “To jzapravo proiza{lo iz Herderove ideje nacionalnom duhu i karakteru, za koju rekao da je pangermanska, a da }e ga jedinnadìvjeti panslavenska. O tome }e{ ~itatimojoj sljede}oj knjizi.” Nema sumnj

dragi Joe...


5

O JEDNOJ POLITI^KOJ I MUZI^KOJ LI^NOST

Joe, jesi li malo ljubomoran naGabriela koji je u jednom smislu naplatio ono {to si ti ìvio – brand world music? “Za{to bih bio?” Zato {to ovo tvoje smatram autenti~nom filozofijom. “Kad mineko u muzici kaè da je ne{to fusion, tonajvi{e mrzim. Gabriel je prakti~no ’ubio’Yousuu N’ Doura, radio je skupe plo~ekoje se nisu mogle slu{ati. I sebi je na

Steam napravio zvuk koji nije dobar, jer sene oslanja na zakon da muzika ìvi uritmu. Ako mene pitate, dosta {tete jepo~inio i Joe Zawinul, no o tome sedanas previ{e glasno i ne govori. Draèmi je ne{to {to narasta iz ne~egautenti~nog pa postaje ne{to tre}e, negonasilno spajanje ne~ega {to moè, ali i nemora biti spojeno.”

FUZIJA VS. FISIJA

Gabriel i Zawinul su počinili štetu

MLADI I LIJEPIVrhunski umjetnici:Joan Baez i Bob Dylan



Naprosto se tako dogodilo...Reporterska ekipa Slobodne Bosne posjetila je Franjeva~kisamostan i crkvu sv. Ante naBistrku u Sarajevu, u ponedjeljak

13. oktobra, povodom stotinu i dvadesetgodina od izgradnje samostana i stotinugodina od otvorenja crkve, ali je imala

priliku i zajedno sa bosanskim franjevcima,

u njihovom dnevnom boravku, gledatidrugo ogla{avanje ~lanova CIK-a, gledenepotpunih i preliminarnih rezultatanedjeljnih Izbora . Pa smo i katastrofalnerezultate, dodu{e nepotpune, ali izgledne,malo lak{e svarili, zato {to tamo ne moè{

biti nesretan i tuàn. No, bavimo se mina{om temom.

“IZME\U NEBA I GRANATA

”“U subotu 11. i u nedjelju 12. listopada

imali smo proslavu 100. obljetnice sada{njecrkve i 120. samostana. Nagla{avamo vi{egodi{njicu crkve, iako je ona i arhitektonski

i zna~enjski usko vezana za Samostan. Usubotu smo imali akademiju i izlo`bu a unedjelju misu. Htjeli smo skromnom

proslavom zahvaliti Bogu, mnogimzna~ajnim franjevcima i onim fratrima kojisu u javnosti manje poznati, kao {to su

bra}a na porti, ili oni koji su {ivali habite,na{e redovni~ko odijelo, i mnogim drugimakoji su kroz vi{e od sto godina bila nausluzi vjernicima i mnogim Sarajlijama unjihovim potrebama, i onim materijalnim,ali i kada je u pitanju bila ljudska i duhovnaokrepa. Ipak, o~ekivali smo vi{e ljudi, jer

smo i pozvali mnoge. O~ekivali smo vi{e

franjevaca, makar iz okolnih mjesta, kao iSarajlija. Pozvali smo i mnoge na{e

prijatel je. Dodu{e, bila je subota ivjerojatno su franjevci bili zauzeti

pastoralnim poslovima, a i dan je bio lijep,mo`da su pozvani oti{li nekamo na izlet sobitelji. A mo`da su ljudi prezasi}eniovakvim priredbama. U nedjelju, na misi,

bilo je vi{e svijeta. Mediji su, me|utim,vrlo dobro popratili ovu proslavu”, veli fraIvan [ar~evi}, gvardijan Franjeva~kogsamostana sv. Ante i profesor naFranjeva~koj teologiji.

“Uz pomo} dobro~initelja, naro~ito Antuna Vranyzanyja -Dobrinovi}a, novu crkvu Sv. Ante Padovanskoga franjevci

po~inju graditi 1853., a zavr{avaju je 1856.godine. Carica E ugenija, èna N apoleona

II I, bogato obdaruje crkvu sakralnim predmetima i ruhom. I ova je crkva,naàlost, izgorjela u velikom poàru 1879.godine. Godine 1881./82., na dana{njemmjestu na Bistriku, franjevci grade novu crkvu od drveta i nepe~ene cigle - duga 18,a {iroka 9 metara - a 1882. daju crkvu u

posjed vrhbosanskom nadbiskupu J osipu

Stadleru

sve do 1889., kada je dovr{ena Katedrala. Zbog tro{nosti crkve franjevci se odlu~uju na gradnju nove, {to }e potrajati

petnaestak godina. Godine 1912./13.izgra|ena je dana{nja crkva u neogoti~komslogu po projektu J osipa Vanca{a.Blagoslovljena je istom 20. rujna 1914.godine. Duga je 31,2 i {iroka 18,5 m.Visina srednje la|e je prosje~no 14,5 m.Ima blizu 50 m visoki toranj, u kojem je pet zvona (najteè 4.015 kg). Imala je ~etiri oltara tirolske radionice Stuflesser , vitraje i kip sv. Ante, na koru Rieger orgulje iz 1925. godine.

[ezdesetih godina pro{log stolje}a

zapo~inje unutarnje preure|enje crkve traje dva desetlje}a. Sedamnaest vitrajaPovijest Isusova ìvota i Stvaranjeizra|enih prema nacrtima I ve Du l~i}a ~inumjetni~ku okosnicu crkve. Dul~i}eva jefreska Sv. Ivan Zlatousti” , oficijelni

podaci, ~isto za bolje razumijevanje.Crkva, posljednje arhitektonsko rje{en

Josipa Vanca{a u Sarajevu i jedna osedamdeset koje je projektovao, otvoren

je 20. septembra 1914. godine. Rat je veodnio ko zna koliko ìvota na onaj svijeSamostan i crkva sv. Ante preìvjeli sKako Prvi , tako i Drugi svjetski rat , paovaj posljednji, koji je, i po imovinu i pstanovnike Sarajeva bio najbrutalniji. “Zvrijeme posljednjeg rata desetak granata


U TI[INI CRKVE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Bosanski franjevci proslavljaju stotinu i dvadesetgodina postojanja SAMOSTANA SV. ANTE na Bistrikuu Sarajevu i stotinu godina od kada je CRKVA, koja

pripada Samostanu, blagoslovljena; dr. fra IVANŠARČEVIĆ za “Slobodnu Bosnu” govori o Samostanu

čiji je gvardijan, o bogatoj povijesti bosanskihfranjevaca, fra Ljubi Luciću i crkvi Sv. Ante,u koju se dolazi, moli i zahvaljuje Bogu

HAJDE, BOŽE,

BUDI DRUG...



palo na Samostan, i na crkvu su i{le, anijedna izravno. Od gelera su ne{to o{te}eDul~i}evi vitraji i fasada, poslije je

popravljeno, a Samostan je bio dosta ga|a Naravno, svijet govori kako je Sveti Ansa~uvao svoju crkvu. O tome pi{e fra L jub

Luci}, Izme|u neba i granata . To sarajevski dnevnik, koji neki ubrajaju najbolje ratne dnevnike u nas. Fra Ljubo aktivni sudionik svih doga|anja u Sarajev

bio je sa fra Pericom Vidi}em na Bistriku pomagali su puno svima. Fra Ljubo poginuo krajem 1995. u prometnoj nezgou Zagrebu, nakon Daytona, kada je dolaz

predavati u Samobor, gdje je bila smje{tenFranjeva~ka teologija protjerana u jun1992. od Vojske RS-a iz svoje zgrade


MIR SPOKOJ I MILOS

Fra Ivan [ar~evi}: “SvetiAnto je mjesto molitve i milosti

za mnoge Sarajlije“

SARAJEVO, 11. OKTOBRA Sa Sve~ane akademije u crkvi Sv. Ante



Nedàri}ima”, isti~e fra Ivan [ar~evi}.Crkva sv. Ante Padovanskog na

Bistriku jedan je od tri vjerska objekta, uztekiju i turbe Sedam bra}e tako|e naBistriku i Staru pravoslavnu crkvu naBa{~ar{iji, u koju ljudi dolaze kada im je

potrebna pomo} i pritom ne vide nijedandrugi izlaz.

TRA@E]I UTJEHU“Da, Sv. Anto je mjesto molitve imilosti za mnoge Sarajlije. I ovdje do|uljudi, naravno, najvi{e katolici, mole se usvojim nevoljama, ili zahvaljuju Bogu akosu usli{ani. Dolaze i ljudi drugih vjera imole na svoj na~in. Te{ko je dovinuti se usr` ljudskih ~e nji, u ljudske pro{nje imolitve koje ostaju neispunjene od straneljudi. U mnogim nevoljama i nesre}ama, a

prepuno ih je, od onih obiteljskih dodru{tvenih, od bra~nih do studijskih i

poslovnih, ljudi se upu}uju u sveto mjestotraè}i utjehu. U svojim samo}ama i

problemima, kada je te{ko, do|u. Ovdjestalno dolaze ljudi, pojedina~no, stariji imla|i. Upale svije}u, ili se u ti{ini crkve, ili

pred kipom sv. Ante sabiru i mole. Ako {toova mjesta svjedo~e, onda je to iskustvosvetoga. A sveto se pokazuje u ljudskoj

patnji, i to ponajvi{e onoj neskrivljenoj,nedu`noj i onoj, recimo tako, metafizi~koj,koja traì odgovor, koja traì utjehu. Sveto

je i u priznanju ljudske kona~nosti, u ~e`njiza smislom, za sre}om, za rado{}uljudskoga zajedni{tva i ìvota u miru iljubavi s drugima. Mnogim ljudima su

upravo ova mjesta sveta. Malo skrajnuta odgradske vreve, a u srcu grada. Nose tragovemisti~noga. îni mi se da Pravoslavnacrkva ima posebno notu otajstvenoga,meditativnoga, crkva sv. Ante odi{egoti~kom uzvi{eno{}u, i u kojoj umjetni~kadjela, posebno Dul~i}evi centralni vitraji nedopu{taju patetiku i samosaàljenje nego

pozivaju na dostojanstvo i samopo{tovanjei u najteìm trenucima ìvota, dok mezarjesedmorice bra}e, opet po mom razumije-vanju, svjedo~i o sedmorici hrabri ljudi kojisu, ne krvna bra}a, nego ljudi koji su izsvoje humanosti i vjere krivo optuèni, i

koji su nastradali od reìma, i vlastitoga,naravno”, obja{njava na{ sagovornik.U Galeriji Samostana u subotu je

otvorena izlo`ba slika, a najinteresantnija jeona koju je naslikao Gabrijel Jurki}, premafotografiji: nadvojvotkinja Sofija i franjevciupoznali su se 27. juna 1914., poslijepodne.Zna~i, dan prije atentata. A franjevci su i

prvi stigli u Konak , gdje je par odvezennakon atentata, i obavili obred. “Na{a crkvai samostan posjeduju iznimna umjetni~kadjela, djela renomiranih umjetnika, ali idobar susret lijepoga i svetoga. Mislim da

bi vrijedilo, osobito za teologe i povjesni~are umjetnosti, da se netko

pozabavi pitanjima kao {to su odnos vjereumjetnosti, ili {ire, religije i suvremenkulturnih formi, jer u nas prevladava punki~a i zarobljuju}eg duhovnog primitivizmu posredovanju vjere. Kao {to se ~ovjeobrazuje u eti~nosti ako ne èli ostati ronagona, kolektivnih prisila ili svoj

paranoja, tako se i u vjeri, da je znadnizraziti, treba upustiti u dijalog umjetnicima rije~i i likovnim umjetnicimod arhitekata i slikara do glazbenika. Trebih gledati, slu{ati. I onda kada oni nismo`da, izravno religiozni, a nisu li{enajva`nijega ljudskoga iskustva - iskustvtranscendencije, numinoznoga, kada i samtraè kako oblikovati svoje pitanje, ili svodgovor na pitanje smisla obitavanja nzemlji”, kaè fra Ivan.

U Sarajevu, osim Samostana sv. Antfranjevci su prisutni na Franjeva~kteologiji (Nedàri}i), gdje je filozofskteolo{ko u~ili{te Bosne Srebrene, i gdstudij poha|aju i studenti franjevci

studenti civili. Zatim, prisutni su

56

U TI[INI CRKVE

Dr. fra Ivan [ar~evi} je ~lanfranjeva~ke provincije Bosne Srebrene -Sarajevo. Ro|en je 1963. u Rumbocima,op}ina Prozor-Rama. Osnovnu {koluzavr{io je u hrvatskoj Pleternici, aFranjeva~ku klasi~nu gimnaziju u Visokom1981. godine. Studirao je na filozofsko-

teolo{kom studiju na Franjeva~koj teologijiu Sarajevu, a diplomirao je na KBF-u uZagrebu, na temu: Drugi kao istina i dar .Bio je odgojitelj i predava~ u Franjeva~kojklasi~noj gimnaziji u Visokom, u {kolskoj1988./89. godini. Postdiplomski studij izteologije sa specijalizacijom pastoralne

teologije i katehetike zavr{io naSalesianumu u Rimu. Magistrirao je 1992.a doktorirao 1995. godine. Od tada predajepredmete iz pastoralne teologije katehetike na Franjeva~koj teologiji uSarajevu. Bio je i pro~elnik Katehetskogureda Vrhbosanske nadbiskupije (1998. -

2000.), tajnik Teologije (1997. - 2000.)dekan Teologije (2003. - 2006.)kolumnista Oslobo|enja (2007. - 2010.)glavni urednik mjese~nika Bosne SrebreneSvjetlo rije~i (2006. - 2012.), a i ~lan jePEN-a BiH. Gvardijan u Samostanu naBistriku je od 2012. godine.

BO@JI DAR


Zlatni član Bosne Srebrene

PO[TENO I SAVJESNOFra Ivan [ar~evi} du`nost

gvardijana Franjeva~kogsamostana sv. Ante obavlja

od 2012. godine



Samostanu sv. Nikole u Kova~i}ima, uzgradi koja je nacionalizovana 1947. a dorata je tu bio smje{ten Poljoprivrednifakultet. Sada je na tom mjestu Uprava Provincije, izdava~ka ku}a Svjetlo rije~i ,karitativno-humanitarna organizacija Kruhsv. Ante s pu~kom kuhinjom i studentskidom. “Osim toga, franjevci upravljajuùpom Sv. Franje na Dobrinji, gdje se ufinancijsko te{kim vremenima, s velikim

zalaganjem ùpnika fra Pere Karajice,gradi najljep{a moderna crkva u Sarajevu,

po nacrtu renomiranog arhitekta Ivana

[trausa. U tim prostorima na Dobrinji imai pu~ka kuhinja. A bistri~ki franjevciangaìrani su na ~etiri podru~ja. Naime,zgrade su va`ne, ali jo{ su va`niji ljudi.

Nastavljamo tradiciju Divkovi}a, Marti}a,Miha~evi}a, Jeleni}a, Marku{i}a, Misila,Ilova~e, K arlovi}a, K arina, Pervana,Luci}a, An|elovi}a, Marke{i}a... i mnogihdrugih koji su ìvjeli i radili ovdje. Dakle...1. Redovni pastoralni rad (mise,

sakramenti, ispovijedi, razgovori sljudima). Gostoljubivost. 2. Rad sasiroma{nima. Posebno na porti. Pomaèmoi materijalno i nov~ano: hrana, odje}a inovca koliko moèmo. A i ljudi nam dajuda mi proslijedimo dalje potrebitima, kao{to nam mnogi i pomaù. Oko toga senajvi{e bavi brat fra Bari{a, koji je prvi ‘na

udaru‘. On je prva osoba s kojom ljukomuniciraju kada do|u i ne{to traè. njim i fra Perica, osim {to slika i angaìra

je na dosta mjesta pomaè siroma{nima.Rad sa studentima. Od ‘60-ih godina Xstolje}a na Bistriku se organizirajstudentske tribine. Danas je to svakogutorka u akademskoj godini u 19 saDolaze studenti raznih sarajevskfakulteta. 4. Kulturno sredi{te. U crkvi

orgulje, odràvaju se koncerti. I Muzi~kakademija ima svoje koncerte. Ovdje je fIvo Markovi} osnovao zbor Pontanima.samostanskoj Galeriji sv. Ante odràvaju izlo`be, predstavljaju knjige, organizirajsastanci, razni seminari. Mnoge ‘manjine

poput êha (ê{ka beseda ), ili drugorganizacija i zajednica imaju svoje duhovni druge susrete. Turisti ili hodo~asnici ovdrado navra}aju, imaju mise na svome jezika posebno ljudi iz Hrvatske, ali i KorejcFilipinci...”, nagla{ava gvardijan Franjva~kog samostana sv. Ante u Sarajevu. Ko

su nekada neki, iz jedne druge Provincijzvali Kremlj . Ali, ne zbog njegove ljepotve} zbog navodne saradnje sa pro{limkomunisti~kim reìmom. [to je, naravn“monumentalna” glupost. Golema ba{ kaSamostan sv. Ante. Jer, Bosna Srebrena sama, svoja, jedna i jedina. Kadomovina!


MIR SPOKOJ I MILOS

SLIKA GABRIJELA JURKI]A Nadvojvotkinja Sofija srela se sabosanskim franjevcima dan prije atentatana nju i njenog supruga Franju Ferdinanda

SLIKA GABRIJELA JURKI]A Nadvojvotkinja Sofija srela se sabosanskim franjevcima dan prije atentatana nju i njenog supruga Franju Ferdinanda



KULT MARKETKYLIE MINOGUE

Kiss Me OnceJedna odnajcjenjenijihi najprodava-nijih glazbe-

nica, KylieMinogue,objavila jenovi album.Impresivan

je podatakkako je Kylie u dosada{njoj karijeriprodala ~etrdeset milijuna singlova ivi{e od 25 milijuna studijskih nosa~azvuka. Ona je upravo objavila dvanaestistudijski album, Kiss Me Once .

MEL CAMINO

Avion bezuzletne pisteNa slu`benim stranicama benda Mel

Camino stojikako se’grupasastoji odpetsisavaca...’.Bend jeosnovan uVelikoj Gorici

2008., podprvotnim imenom El Camino . Nakon’kadrovskih promjena’ velikogori~kirockeri objavili su tre}i album podnazivom Avion bez uzletne piste , kojisadrì deset pjesama.

THE LAWRENCE ARMS

Metropoleîka{ka punk-rock trojka The Lawrence

Arms kona~no jeobjaviladugo-o~ekivanistudijskialbum, kojise zoveMetropole .Pro{lo je

osam godina od promocije njihovogpetog studijskog albuma Oh! Calcutta!,te stoga i ne ~udi nestrpljenje njihovihfanova. Na {estom studijskom albumunalazi se dvanaest kompozicija.

Britanska pop glazbenica Jessie J nasebe je skrenula pozornost hitom Domino ,sa prvijenca Who You Are objavljenog2011. godine. Upravo s tim singlom ukratkom vremenskom razdoblju stigla je nadrugu poziciju britanske top ljestvice,ekspresno se ‘ugurav{i’ me|u ve}etablirane pop glazbenice: Pink, Nicki

Minaj, K aty Perry...Jessica Ellen Cornish, ili kra}e Jessie J,

dvadeset{estogodi{nja je londonskaglazbenica koja je i prije objavljivanjavlastitih albuma pisala i skladala za

poznatije kolege, poput Chrisa Browna, ili pak, Miley Cyrus. U me|uvremenu jeBrown dobio zabranu prilaska biv{ojdjevojci R ihanni, a Miley Cyrus, popularnaHannah Montana iz istoimene Disneyjeve dje~je serije, promijenila je imid`, postav{iamoralna razuzdana djevojka.

Jessie je strpljivo gradila vlastitukarijeru. Nakon uspje{nog prvog albuma,uz koji je paralelno objavljivala ivideouratke za pjesme Do It Like Dude i

Domino , pro{le je godine uslijedio novialbum, pod nazivom Alive , i jo{ jedan singlhit It‘s My Party , koji je u kratko vrijeme naYouTubeu pogledalo gotovo petnaestmilijuna ljudi. U glazbenim prodavnicamau Europi ovih dana trebao bi se na}i i njezintre}i studijski album, Sweet Talker , nakojem se nalazi dvanaest kompozicija.Jessie je za potrebe snimanja albumaangaìrala ~ak trinaest producenata, me|ukojima su i zvu~na imena, poput Josh

Alexandera, Maxa Martina, Pharella...Gosti na albumu Sweet Talker na pjesmi

Bang Bang , koja pretendira postati hitom,

su tamnoputa reperka sa Trinidada Nicki

Minaj i nova ameri~ka R&B nada Arian

Grande. Drugi singl sa tre}eg albuma Jess

J

je pjesma Burnin‘ Up , na kojem gostovao ameri~ki reper 2 Chainz, poznatkao Tity Boi. Za pjesmu Burnin‘ Utako|er je snimljen i nedavno objavljvideouradak. Novi album Jessie J, ba{ kaonjezina dosada{nja glazbena ostvarenj

prepun je energije, a videospotovi prepuni ìvahnih plesnih koreografijJessie se, zapravo, trudi izbalansira

pjevljive pop fraze, moderne R&aran`mane, uz minimalnu dozu repa.

Upravo takvoga je sadràja i uvodnkompozicija, Ain‘t Been Done , kojom Jessie obra}a raznovrsnom auditoriju. Nalbumu se jo{ nalaze i balade Fire , Personi Get Away , ali i ne{to dinami~nije pjesmkao {to su Keep Us Together, You Loss I‘Find i Strip , koje su dio deluxe izdanalbuma Sweet Talker . (M. Ili~i

MUZIKA

Album ‘Sweet Talker’; Jessie

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)1. Morrissey: Earth is the loneliest

planet 2. Selwyn Birchwood: Don’t call no

ambulance 3. Prince ft. Lianne La Havas: Clouds 4. ZHU: Faded 5. Nero: Satisfy 6. Lilly Wood & the Prick and Robin

Shulz: Prayer in C 7. Monarchy: Living without you 8. Yip Deceiver: Get strict 9. Mapei: Don’t wait 10. La Roux: Kiss and not tell

Slatkorječiva

Jessie JPO

ZVIJEZDU USPON

Jessiobjavila

tre}i studijalb

Sweet Tal



Sin City 2 - A Dame to Kill nastavak jekultnog filma Sin City iz 2005. godine. Ufilmu «nastupaju» glumci poput Mickeyja

Rourkea, Brucea Willisa, Jessice Albe,Josha Brolina i Eva Green.

Ovaj film je neo noir triler. Pri~a senastavlja na radnju filma Sin City . R obert

Rodriguez potpisuje reìju, a Frank Miller,autor kultnog predlo{ka, scenarist je ovog

filma. Pri~a ovog nastavka temelji se nadrugoj knjizi iz njegove serije stripova SinCity . Stanovnici «grada grijeha» bore se sasvojim demonima, a neki i sa tu|im.

Brolin u ovom filmu glumi «izvornog»Dwighta, odnosno Dwighta prije nego jepodvrgnut obuhvatnoj rekonstrukciji lica. Uprvom filmu tu je ulogu igrao Clive

Owen. Ava Lord je ona na koju je on slab.Ulogu Ave Lord tuma~i Eva Green, kojautjelovljuje tipi~nu Millerovu fatalnu ènu.Sin City bio je prvi u nizu velikih filmskihadaptacija poznatih stripova koji su stvoreniu posljednjih nekoliko godina. Do sada su

najve}i uspjeh (po pitanju kinoulaznica)imali uratci DC Comicsa i Marvela ,primjerice X-Men, Spider-Man i Batman.Prema mi{ljenju Franka Millera, filmovi osuperjunacima, kao {to su Iron Man teKapetan Amerika i Osvetnici , temeljeni nastripovima Jacka Kirbyja iz 1960-ih,nemaju potrebnu teìnu, jer umnogomeodudaraju od originala.

Frank Miller je za potrebe ovog filmanapisao dvije nove pri~e. U onoj nazvanojThe Long, Bad Night Joseph Gordon-Levitt

glumi mladog pokera{a, koji poku{avaostvariti uspjeh u Sin Cityju. Druga je pri~a

Nancy’s Last Dance , u kojoj je Jessica Albareprizirala ulogu striptizete NancyCallahan, koja je u ovom nastavkuslomljena tugom zbog toga {to je (u prvomfilmu) ostala bez ljubavi ìvota, JohnaHartigana, kojeg je utjelovio Bruce Willis.

Sin City 2 je igrano-animirani, akcijskitriler. Bilo bi lijepo kad bi pri~a o korupciji,grijesima, zlo~inima, nasilju, izdaji,

osveti... ostala samo na velikom platnu, umraku bioskopa, a ne dio mra~nesvakodnevnice.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film «Sin City 2 - A Dame to Kill For» (SAD, 2014.),scenariste Franka Millera i reditelja Roberta Rodrigueza


KULT MARKETTVR\AVA NASILNIKA

Joè Poga~nik Tvr|avanasilnika igrani

je crno-bijelifilm iz 1967.

godine.Scenario jenapisao Primo`Kozak , a autor

reìje je Joè Poga~nik . Ovaj film opobuni ratne siro~adi protiv svojihu~itelja te ostalih autoriteta jedan je odnajboljih filmova slovena~kog crnogvala. Nakon toga, naàlost, Poga~nikvi{e nije dobio priliku da snimadugometra`ni film. Ovakve stvari senisu samo tada de{avale, ve} i sada suprisutne. Ma koliko mi {utjeli o tome.

Ocjena: 4

UBOJICA KRIJE LICE

Petr SchulhoffUbojica krije lice ~ehoslov-a~ki je crno-bijeli film iz1966. godine.Scenarij za filmnapisali suLubomi Mozny

te autor reìje Petr Schulhoff.@anrovski, ovaj film je kriminalisti~kadrama. Traga se za nepoznatimserijskim ubicom. A u na{em dru{tvumnoge ubice slobodno hodaju...

Ocjena: 4

TRIO ANGELOS

StanislavBaraba{

Trio Angelosigrani jecrno-bijelifilm iz 1963.godine.Scenarij zafilm napisalisu autorreìjeStanislav

Baraba{, skupa uz scenariste kao {tosu Jan Kako{ i J. A. Novotny. Ovo jedrama o klaunu Baxiju i njegova tri sinaOni pripremaju glavnu to~ku zapredstavu, no kada se mla|i sin ozlijedinastup biva ugroèn.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Equalizer (Antoine Fuqua)2. Gone Girl (David Fincher)3. The Boxtrolls (Graham Annable i

Anthony Stacchi)4. The Maze Runner (Wes Ball)5. Annabelle (John R. Leonetti)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Despicable Me 2 (Pierre Coffin iChris Renaud, Universal)

2. Iron Man 3 (Shane Black , Buena Vista)

3. Monsters University (Dan Scanion, Buena Vista)

4. Fast & Furious 6 (Justin Lin, Universal)

5. Man of Steel

(Zack Snyder, Warner Bros.)

Grad grijeha

AKCIJSKI TRILERPri~a o korupciji, grijesima, zlo~inima...



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU srijedu, 15. oktobra, obiljeìli smotrinaest godina od smrti DarijaDàmonje, velikog bosanskoherce-gova~kog pisca kratke pri~e i na{egkolege, stalnog saradnika Slobodne

Bosne . Sve {to je imao re}i - rekao je,odnosno, napisao je, a mi ga se uvijekrado sje}amo. Spavaj mirno, dragi Daco!

Uposlenici Radio Bugojna su, 13.oktobra, obiljeìli ~etrdeset i pet godinapostojanja. I rade u kontinuitetu. Jedna jeto od najstarijih radio stanica u na{ojdràvi, a u ratu je, 1992., osnovana iTelevizija Bugojno. Od tada djeluju pod

jedinstvenim nazivom: RTV Bugojno.Imaju oni problema, kao i svi, ali, ipak,opstaju.

Ovu informaciju proslijedili su nam izSarajevskog ratnog teatra: “U ~etvrtak,16. oktobra, u 19.30 sati, na sceniNarodnog pozori{ta Tuzla izvodi segostuju}a predstava Bolero .Eksperimentalnu predstavu Bolero surazvili i u njoj igraju: MichaelPinchabeck (Nottingham), Vera Molitor(Berlin), Ollie Smith (Nottingham),Benjamin Bajramovi}, Jasenko Pa{i} iAmila Terzimehi} (Sarajevo).”

“Tradicionalni me|unarodni znanstveno-stru~ni skup ôvjek i kr{ bit }e odràn od

16. do 19. listopada ove godine u Ku}i miraFranjeva~kog samostana Rama - [}it naRamskom jezeru, u organizaciji Centra zakr{ i speleologiju iz Sarajeva”, obavje{tavajunas. Skupu }e prisustvovati pedesetsudionika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije,Crne Gore i BiH.

Tako|e do 19. oktobra, u Sarajevu traje4. internacionalni festival Muzika na ìci .Ovaj festival je pokrenula na{aviolinistica Violeta Smailovi}-Huart.Dvije koncertne ve~eri imaju nazive:Ruska romansa i Francuski klju~ , a

predstavi}e se, izme|u ostalih, priznatiruski muzi~ari: Vasilij Shcherbakov iRustam Komachkov.

I dalje najavljujemo novembarski Jazz Fest u Sarajevu. “Jazz diva DianneReeves osvojila je publiku na otvaranjuJazz Festa Sarajevo 2008., nastupomkoji je svjedo~io o jedinstvenompjeva~kom umije}u, izuzetnoj karizmi izadivljuju}oj energiji koje ne}enedostajati ni 7. novembra, kada }e usarajevskom BKC-u predstaviti svojaktuelni projekat Beautiful Life ”.

U subotu, 11. oktobra, pod pokrov-iteljstvom bosanskohercegova~kogKulturnog centra Cultus BH e.V , uMünchenu je organizovano druènje

prijatelja kulture i umjetnosti iz Bosne i

Hercegovine, zemalja regiona i naravno- zemlje doma}ina.

“Susret je odràn pod nazivom

Cultus NIGHT

, u ugodnom ambijentu

ateljea Milana Mihajlovi}a, gdje su

zvanice imale ~ast vidjeti najnovije

radove renomiranog slikara. Muzi~ki

program je otvoren tonovima jazz-trija

sarajevskog basiste sa njema~kom

adresom Igora Kljuji}a i njegovih

kolega - pijaniste Konstantina Kostova

i perkusioniste Nevyana Lenkova iz

Bugarske”, obavje{tava nas ~lanicaUprave Kulturnog centra Cultus BH e.V u Münchenu Sanela âu{evi}:

“Vanserijski muzi~ari su se predstavili

vatrenim jazzom sa nagla{enim

balkanskim motivima, a tokom no}i

kombinirali sa modern jazzom i

funkom.”

Cilj Kulturnog centra Cultus BH e.V je uvezati umjetnike svih pravaca -slikare, muzi~are, pisce, glumce... kakosa prostora Bosne i Hercegovine izemalja regije, tako i iz ostatka Evrope,sa posebnim naglaskom na Njema~ku.

SANELA ČAUŠEVI , članica Uprave bh.kulturnog centra “Cultus BH e.V” u Münchenu

Cilj opravdava sredstva

JASMINKO HALILOVI ,

autor knjige “Djetinjstvo u ratu”JASMINKO HALILOVI]“U Be~u je knjiga Djetinjstvo u ratu

promovirana u jednoj od najljep{ihgradskih dvorana”



Slu{am Vas i Lamiju

Terzimehi} na radiju, ~ujem i

da imate najslu{aniji jutarnji

show u Bosni i Hercegovini, a

znam i da proslavljate drugi

ro|endan. îme ste to

animirali {iroke narodne

mase?

Vjerovatno time {to se ne pretvaramo, {to nismo ‘fake’,ako nam je smije{no - smijemose. Ako smo pospani, slu{ateljito znaju.Ako smo nervozni i tose osjeti. Slu{atelji se mogu

poistovjetiti s nama. Nisu sesvi naspavali, neki suneraspoloèni, tu`ni... Zato seni mi ne pretvaramo da smone{to {to nismo.

U {est, svakog radnog

dana kaète dobro jutro i u

deset do slu{anja. [ta se

de{eva u me|uvremenu?

Jutarnji show , dakle, po~inje u {est, a traje do deset.

Nikad nam nije dosadno,uvijek imamo {ta raditi, ha, ha,ha... Vrlo vaàn alat u radu sunam i dru{tvene mreè, pakonstantno komuniciramo saslu{ateljima i putem Facebooka i Twittera . Izme|u javljanjauglavnom pijemo kafu, jer namoboma treba vremena da se‘probudimo’.

Je li jutro, zaista,

pametnije od ve~eri?

Ma, nije. Ja sam uvijek bio

“no}na ptica”. Uvijek samnajraspoloèniji uve~e, tako dai sada te{ko da zaspim prije

pono}i, a realno, pet sati sna mi je malo. Vi{e volim no}, madasam se navikao na jutro.

Pa, naspavate li se ikad?

Rijetko! Popodne obaveznospavam sat ili dva i uvijek mifali sna. Ali ne àlim se. Volimsvoj ìvot. Volim svoj posao.

U Be~u je 1. oktobra odràna promocija knjige Jasminka Halilovi}a

Djetinjstvo u ratu na njema~kom jeziku. “Knjiga je na njema~kom

jeziku objavljena pod naslovom

Kindheit im Krieg

i to je prvo izdanje

objavljeno nakon bosanskog. U Be~u

je promovirana u jednoj od najljep{ih

gradskih dvorana, unutar

Austrijske

industrijske komore

. Promocija je

odràna u sklopu obiljeàvanja dvade-

set godina djelovanja organizacije

Mirno more

, koja je i inicijator

objavljivanja njema~kog izdanja.

Knjiga je zaista dobila mnogo pa`nje, a to mo`da najbolje

ilustrira ~injenica da su uz predstavnike austrijskog Ministarstva

vanjskih poslova, prisutni bili i ambasadori Hrvatske i Slovenije,

te predstavnici bosanskohercegova~ke i srbijanske ambasade”,kaè Jasminko Halilovi}.

Promocija knjige u Sarajevu, podsje}amo, odràna je ufebruaru pro{le godine... “Uslijedile su promocije projekta u

Kulturnom centru Beograda

, zatim u Evropskom parlamentu u

Bruxellesu, te u Ku}i knjièvnosti Graza. Sada je, evo, odràna i

promocija u Be~u. Interes za knjigu u

BiH je zaista bio neobi~no veliki, ~ak i

u odnosu na moja o~ekivanja. Sada

smo fokusirani na me|unarodnu

promociju. Osim njema~kog, pokre-

nuto je jo{ nekoliko prevoda knjige.

Recimo, uskoro se o~ekuje da japansko

izdanje objavi jedan od najve}ih

svjetskih i najve}i japanski izdava~,

Sueisha Inc

Predgovor za to izdanje

napisao je Ivica Osim. Nedavno se u

promociju projekta uklju~io i

Aleksandar Hemon, koji je napisao

predgovor za englesko izdanje.”

Jasminkovo u~e{}e u ovom projektu je volontersko: “Pa,

naàlost, nemam vremena raditi na promociji koliko bih èlio.

Tema ratnog djetinjstva je uvijek aktuelna, a pogotovo sada,

zbog trenutnih konflikta {irom svijeta, tako da je ova knjiga

uvijek zanimljiva i iskoristiva na vi{e na~ina. U posljednje ~etiri

godine uloìo sam vi{e od 2.000 volonterskih sati u rad na

projektu, i sada se moram posvetiti drugim stvarima. Kako god,

ostat }u prisutan dok se ne realizira jo{ nekoliko stranih izdanja,

a mo`da i poneka nadogradnja projekta.”

Tema ratnog djetinjstva je uvijek aktuelna

AJDIN KULENOVI , urednik i voditelj emisije “Jutarnji show saLamijom Terzimehić i Ajdinom Kulenovićem” na RSG radiju

Ja sam “no}na ptica”, a radim jutarnji program


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-936-16102014 62/68SLOBODN BOSN I 16.1020162

1. Koja je razlika izme|u komedije s nogu i komedije s ruku?

Kod ove druge se krv sjuri u glavu.

19. Tange ili badi}?

Neka se vidi.

21. Poruka ~itaocima

na{eg magazina?

îtajte vi{e i ve}e stvari odovakvog teksta.

5. Koga biste poveli

na pusto ostrvo?

Robinzona Krusoa.Zbog iskustva.

o {to nisam.

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

P re te no ved ro s h lad ni m j u t ri ma.

2

J

e

l

i

V

a

m

d

r

a

`

e

k

a

d

a

V

a

m

n

a

“

p

e

r

f

o

r

m

a

n

s

”

d

o

|

e

e

k

o

i

l

i

k

a

d

n

e

d

o

|

e

n

i

k

o

?N ek a plat e ulaz nicu, pa nek a d o| e k og od ho}e. I li ne}e.

4. [ta ne morate

imati u friìderu?

Kockice leda.Precijenjeno.

10. Koliko ima istine u narodnoj

mudrosti upu}enoj novinarima: “Pi{i

{ta god ho}e{ samo mi metni sliku”?

Blago novinarima s takvim narodom.

18. Os

koja V

ide na

ganglij

PredraBajovi

20. A, begova ili

{kembe ~orba?

Jesam iz raje, ali begovsko je begovsko!

6. [ta obavezno nosite na plaù?

Sve {to mi èna kaè, jer jeobavezno.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

N eo` en jen.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Izme|u ostalih patnji i to.

14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?

Potro{io.

16. S kim

biste voljeli

otplesati

tango?

U~im, pa }u s

mojom Idom.

11. Da li je

{utnja zlato?

Vi{e je platina.

13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?

Bolje je.

15. Opi{ite pokojnog Miodraga

Petrovi}a ^kalju u tri rije~i?

Bio i ostao.

17. Je li

politika

kurva?

I to dobro pla}ena.

[

t

a

a

~

i

t

e

k

a

d

a

i

t

e

l

e

d

a

t

i

d

e

r

n

o

?

e { to { to se

re n u t no

na la z i u

d u}a n u.

P

E

D

J

A

B

A

J

O

V

I

,

regionalni s tand-up komičar,

s trenu tnom adresom u Sara je vu:

“ U prošlom ži vo tu bio sam neožen jen”



KLIN ÔRBA

Blagonaravna jesen u sarajevskoj Pionirskoj dolini,

jedinom bosanskohercegova~kom zoolo{kom vrtu,na{oj djeci odnedavno nudi susret s nekim novim,

druga~ijim ivotinjama od ve} vi|enih, kao {to su lemuri,merkati i prvi put ovdje ro|eni lavi}. Dje~ji duh nema

problem s granicama koje razme|uju na{e ìvotinje odnjihovih i nipo{to ne ùdi iznova i iznova gledati samona{e krave, koze, konje, lisice i vukove. Djeca se ne pla{eni jedne ìvotinje sve dok ih mi ne nau~imo {ta je tostra{no i ko sve moè biti stra{an. Za mene, zmije sustra{ne otkad znam za sebe. Mojoj k}eri Iris, me|utim,zelena krpena zmija, s ljupkim okicama i trepavicama,

bila je omiljena igra~ka u djetinjstvu.

Ikad ve} pri~am o djeci, pamtim zgodu kad sam sinuBenjaminu obe}ala kupiti igra~ku koju sam izaberenakon {to mu ~ika zubar popravi bolni zub. Izdrào je

bez pla~a tu epizodu ve} poznatog bolnog iskustva, nakon~ega smo u{li u specijaliziranu prodavnicu dje~jihigra~aka u kojoj je mogao izabrati od igle do lokomotive.Sve je izloène igra~ke pa`ljivo razgledao, uklju~uju}i ione nenormalno skupe, a onda je njegov izbor pao naminijaturnu gumenu gicu koja, dana{njim cijenamamjereno, nije ko{tala vi{e od jednog eura. O~ito, nikad ganiko nije nau~io da je Miss Piggy stra{na niti da vrijedisamo ono {to je skupo. Sve se to, me|utim, de{avalo prije

prvih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini, prije

nego {to smo ne samo sebe nego i vlastitu djecu po~elisistematski uvoditi u kolektivnu anksioznost, koju psiholozi u najkra}em definiraju kao slobodno lebde}estrahove; iracionalne i neidentificirane, koji nerijetkona|u «izlaz» u koliko-toliko sno{ljivim fobijama, a kojese prividno daju kontrolirati, uklju~uju}i i strah od straha.

Usada{njem vremenu, jedan ~etverogodi{nji dje~ak ispri~ao mi je stra{an san koji je sanjao. âk je izamuckivao, gr~io se i stresao pri evociranju te

grozomore od sna. Desilo mu se u snu, kaè, da je spavaokod nane i da su ga probudili neki stra{ni zvuci lomljaveu stanu, a onda je ugledao ogromnu i prestra{nu svinjukoja pravi sav taj haos. Uko~io se od straha, a onda se

probudio i vidio da se upi{kio. Tako to u nas danas hoda.

Bo{nja~ka djeca preko fobije od stra{ne krvolo~ne svinjhrane i njeguju svoj nacionalni identitet kao jedimehanizam koji bi im mogao pomo}i da prestanu pi{kiu snu i da uspostave kontrolu nad refleksivnireakcijama. Moraju se pouzdati u nekog ja~eg, u onogkoji }e opaku svinju naprosto isklju~iti iz njegovosvijeta. Oh, kakvo olak{anje! Kako je divno znati dnikad vi{e ne mora{ imati posla sa najstra{nijom od svstrava. Za pretpostaviti je da sli~ne snove, od kojih naprosto moraju upi{kiti, sanjaju i srpska i hrvatskdje~ica u Bosni i Hercegovini, s tim {to je njihovrhunaravni simbol zla nekakav kurbanski ovan. Taj imone svrnute debele rogove iz kojih, kad se jednom u nji

upetlja{, kao u najzamr{enijem labirintu, nikad n prona|e{ izlaz. [ta sanjaju djeca Ostalih, koga briga Nek’ sanjaju {ta ho}e: lemure, merkate, olimpijskoVu~ka ili tasmanijskog |avola. Svejedno }e se upi{ati. Jenema ti, sine nekonstitutivni, sile koja te moè sa~uvamakar i od onog pospanog novoro|enog lavi}a Pionirskoj dolini. Ima da i dan i no}, na javi i u snustrepi{ od njegovog zubala koje tek ima da nikne. Ti vezna{ da odgovor na pitanje: kakav lav?, glasi: stra{an la

Dobro, dakle, strahujte od ~eg ho}ete, kad ve} ne}eod ~ega bi stvarno morali: od siroma{tva duha, ogranica svijeta u koje su vas zarobili novope~eni

novoste~eni strahovi. Stvarno je tako: sve moè biti stra{n

svakome ko je fasovao strah od straha. Slabo da ima lijekonome ko se vi{e boji kurbanskog ovna nego Dodika gice nego vehabije Nusreta Imamovi}a. Najmla|

postdejtonska generacija glasa~a u Bosni i Hercegovini znda su Tri pra{~i}a antibo{nja~ki crti}, koji bi muslimanmogao odvesti u rat i nestanak. Rat; to znamo, ~uli smo. {ta je to nestanak iliti istrebljenje? To vam je kad nvlastitoj farmi, u va{em vlastitom umu, koji je zaprav

jedini va{ stvarni svijet, smaknete sve ìvotinje iz roda okojeg strahujete, zaboravljaju}i da je Noa svijet spasio tak{to je, po Bo`joj zapovijedi, na svoju arku ukrcao po par osvake stvorene ìvotinje. [ta bi ostalo od svijeta da srecimo kao ja, bojao zmija? Odgovor znate: nakotilo bi toliko pacova da nikad ne bismo stigli saznati kakav j

ìvot u Sarajevu kojim vladaju uli~ni psi.

U sadašnjem vremenu, jedan četverogodišnji dječak ispričao mi jestrašan san koji je sanjao. Čak je i zamuckivao, grčio se i stresao prievociranju te grozomore od sna. Desilo mu se u snu, kaže, da jespavao kod nane i da su ga probudili neki strašni zvuci lomljave ustanu, a onda je ugledao ogromnu i prestrašnu svinju koja pravi savtaj haos...

SIROTINJSKA FARMAPi{e: FADILA NURA HAVER




NOVA MAZDA MX-5: Evolucija legendarnog Roadstera

Legendarni japanski roadster MazdaMX-5 ove godine imat }e dvostukirazlog za slavlje. Pro{lo je dvadeset i

pet godina od premijere prvog modela naChicago Auto Showu 1989., a sa pokretnihtraka japanske tvornice si{la je ~etvrtageneracija tog kultnog automobila. Rije~ je o

dugo najavljivanoj ina~ici najprodavanijegroadstera na svijetu, ~ije karakteristike vamovoga puta predstavljamo. Glavne zna~ajkenove Mazde MX-5 svakako su stra`njipogon i savr{ena raspodjela teìne u omjeru50:50, kao i karoserija 100 kg lak{a odprethodnog modela. Sve navedeno jam~iuzbudljivu vo nju, osobito u o{trim zavojimai naglim skretanjima. Veza izme|uautomobila i voza~a pobolj{ana je novimMazdinim tehnologijama. Inovativne tehno-logije poput MZD Connecta ili SKYACTIVtehnologije omogu}uju konstantnu sigurnosti povezanost voza~a sa automobilom.

Nagra|ivana SKYACTIV tehnologija obuhv-a}a motore, mjenja~e, podvozje i karoseriju,{to Mazdi MX-5 daje uravnoteènukombinaciju performansi, {tedljivosti i

zabavne vo`nje. Iako je rije~ o potpunonovom modelu Mazde MX-5, vozilo jezadràlo osnovne zna~ajke po kojima jeovaj kultni roadster prepoznatljiv. Vanjskimizgledom nove Mazde MX-5 dominirajusportski {tih automobila, oblik karoserije,nisko teì{te, ali i veliki aluminijski naplatci i

dvostruki auspuh. No, sve nabrojanonekako pada u drugi plan pred rasko{nimtvrdim rasklopivim krovom koji taj automobil

jednostavno izdvaja iz gomile. I unutra{njostMazdinog dvosjeda luksuzna je i prefinjena.Od instrument plo~e od bru{enog aluminijado rafinirane sredi{nje konzole i ko`nihsjedala s grijanjem u pet stupnjeva. Doza jeto luksuza u sveukupnom sportskom {tihukoji krasi taj automobil. Kratka ru~icamjenja~a omogu}uje ugla|eno i preciznomijenjanje stupnjeva prijenosa, a ustandardnoj opremi je i tempomat, idealanpomo}nik na duga~kim i dosadnim

putovanjima. Osnovna oprema nove Mazde

MX-5 omogu}ava reprodukciju MP3, CDWMA datoteka na {est zvu~nika. Dostupa

je, u opciji, i vrhunski Bose audio sustaposebno razvijen za Mazdu MX-5. Ouklju~uje digitalno poja~alo, {esterostruCD izmjenjiva~, sedam zvu~nika ssurround zvukom, MP3 i WMA reprodukcij

U standardnoj opremi su jo{ i: dinami~kkontrola stabilnosti s regulacijoproklizavanja, dvostruki prednji zra~

jastuci, sustav sprje~avanja blokirankota~a pri ko~enju s elektroni~koraspodjelom sile ko~enja, automatski klimure|aj, elektri~ni podiza~i stakas automatskim spu{tanjem, grijana prednsjedala s pet stupnjeva pode{avanjdeflektor za vjetar, komande audio sustavna upravlja~u, putno ra~unalo s prikazovanjske temperature i jo{ gomila korisnopreme. U novu Mazdu MX-5 ugra|en ~etverocilindarski benzinski agregat radno

obujma 1798 cm3 sa 126 konjskih snag~ija je prosje~na potro{nja 7 litara/100 kmCijena najjeftinije izvedbe nove Mazde MX5 iznosit }e oko pedeset tisu}a KM.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Po{tovani, u pro{lom broju magazina,objavili ste tekst o Tuìteljstvu BiH i glavnom

tuìtelju, u kojem ste iznijeli ve}i brojkonstrukcija i neistinitih informacija. Utekstu je izneseno najmanje 8 konstrukcija ineistina, koje navodimo u reagiranju.

Tuìteljstvo Bosne i Hercegovine i glavnituìtelj nikada nisu bili izloèni bilo kakvimkritikama od strane otpravnika poslovaVeleposlanstva SAD njegove ekselencijeNicholasa Hilla. Naprotiv, uvijek su upozitivnom kontekstu komentirani napori iaktivnosti Tuìteljstva, {to se moè provjeritiu Veleposlanstvu SAD u na{oj zemlji.Nadalje, rezultati rada i aktivnosti TuìteljstvaBiH prepoznati su kao pozitivni koraci uizvje{}u Europske komisije o napretku BiH:

Izme|u ostalog , suradnja i zajedni~kitimovi Tuìteljstva BiH i UIO BiH doveli sudo pove}anja finansijske discipline i uplateporeza i ova je suradnja prepoznata i uizvije{}u Europske komisije, dakle, izravnoiz diplomatskih krugova.

Broj podignutih optu`nica u predmetimaratnih zlo~ina najve}i je u povijesti oveinstitucije. Rezultati rada na predmetimaratnih zlo~ina, ve} sada je izvjesno, bit }enajbolji otkako postoji Tuìteljstvo BiH. Za 9mjeseci, podignuto je 30 optu`nica za ratnezlo~ine, protiv 60 osoba i niti jednaoptu`nica nije odbijena.

Kada su u pitanju drugi vidovi kriminala,

me|u vi{e od 300, za sada optuènih u ovojgodini, nisu sitni prijestupnici kako navodite, ve}imena najve}ih nositelja organiziranog kriminalakoji je potresao BiH i regiju u protekloj godini.

Optu`nica protiv Andrije Bjelo{evi}a i dr.nije “naprasno podignuta” uo~i Brammert-zovog dolaska u BiH, ona jo{ nije podignuta,predmet je u fazi istrage i Tuìteljstvo BiHulaè maksimalne napore da osumnji~eni zavrlo ozbiljne zlo~ine budu u pritvoru.

Apsolutna je neistina, da glavni tuìteljnije odbio niti jedan poziv za putovanje uinozemstvo. Naime, Goran Salihovi} jeodbio vi{e desetina poziva za konferencije uinozemstvu. Na konferencije ide isklju~ivo

kada je u pitanju predstavljanje institucijeTuìteljstva BiH, radi razvijanja pravosudnesuradnje i me|unarodnog ugleda na{einstitucije. Glavni tuìtelj nositelj jediplomatskog paso{a BiH koji mu je daladràva upravo da bi mogao putovati ipredstavljati instituciju u svijetu.

Glavni tuìtelj nikada, ali ba{ nikada, nijebio u Hong-Kongu.

U Tuìteljstvu BiH je za vrijeme mandatag. Salihovi}a, podignuta, ne jedna, negovi{e optu`nica protiv visokopozicioniranihoptuènika za ratne zlo~ine. Me|u njima je iaktivni oficir OS BiH, zaduèn za suradnjusa NATO, ve}i broj policijskih slu`benika,

kao i optuèni koji su bili na politi~kim

funkcijama.Glavni tuìtelj nije oti{ao na “bolovanje”

kako navodite. Ne èlimo iznositi detaljeradi privatnosti osobe, ali ovu gre{kuostavljamo Va{oj ljudskosti.

Sredstva iz IPA projekta i jesunamijenjena ja~anju kapaciteta institucija injihova realizacija u skladu sa planom ikoordinacijom s institucijama EU i u tomprocesu nema nikakvih problema nitipote{ko}a.

Za va{u informaciju, a u svjetlu ispravnogobjavljivanja informacija, donatorskim sred-stvima Europske unije, kupovat }e se ne samovozila, ve} i mehanizacija i specijalna opremaza procese ekshumacije i identifikacije (bager,terenska vozila, hladnja~a, mobilni rentgen). U

ovom procesu uposlenici Tuìteljstva BiH,upravo ovih dana u stalnom su kontaktu sapredstavnicima EU u BiH.

Zahvalni smo institucijama EU i EK napomo}i koju su nam dali.

Glavni tuìtelj ima povjerenje u svojesuradnike jer radi sa timom istinskihprofesionalaca i stoji iza njihovog rada, a to{to se za njih interesiraju i druge institucije,ili apliciraju na druge pozicije, samo govori oo njihovom kvalitetu.

Tuìteljstvo BiH, nakon jedanaestgodina postojanja, u ovom trenutku imanajja~e kadrovske i tehni~ke kapacitete usvojoj povijesti. Rade}i u interesu gra|ana,

nastojat }emo da rezultati budu {to bolji.U izvije{}u Europske komisije, pozitivno

je ocijenjena regionalna suradnjatuìteljstava, a to je proces u kojemzna~ajnu, gotovo lidersku i inicijatorskuulogu ima Tuìteljstvo BiH.

U izvije{}u Europske komisije,prepoznati su pomaci u borbi protivorganiziranog kriminala, terorizma, trgovineljudima, u ~emu zna~ajnu ulogu imaTuìteljstvo BiH.

O na{im rezultatima, govore i zdruènepolicijske akcije po nalogu Tuìteljstva BiH ukojima sudjeluje i po nekoliko stotina policijskihdjelatnika iz policijskih struktura iz cijele Bosne

i Hercegovine, a brojne su i me|unarodneakcije u borbi protiv organiziranog kriminala ukojima smo sudjelovali.

I na kraju, glavni tuìtelj i Tuìteljstvo BiHzbilja nisu krivi novinarima i uredniku SlobodneBosne, {to zbog izno{enja neistinitihinformacija, a ~esto i laì i konstrukcija, gubesudske postupke i pla}aju od{tete zbogiznesenih uvreda i neistina, za takvu situacijukrivi su novinari i njihovi navodni “izvori”.

I ovaj }e ~lanak dobiti i svoj sudskiepilog.

S po{tovanjem,Boris Grube{i}

Rukovodilac Odjela za odnose s

javno{}u Tuìteljstva BiH


Boris Grube{i} - Uredni{tvu

Glavni tužitelj Goran Salihović nikada nije bio uHong Kongu, a rezultati Tužiteljstva BiH u ovojgodini najbolji su u povijesti Tužiteljstva BiH(“Goran Salihovi}, menadèr me|u tuìteljima”, SB, br. 935)

Senad Pe}anin - Uredni{tvu

Gospodin Zdravko Grebonije imao nikakve veze saorganiziranjem mitingapodrške NenaduKecmanoviću

(“Tjedna heftarica; Biraj ne{to narodnopona{aj se prigodno”, SB, br. 935)

Po{tovani gospodine Avdi}u,U izdanju „Slobodne Bosne“ od 8. okt

bra 2014. godine objavili ste i osobno popisali tekst u kojem se navodi da Vam „stari komunisti~ki vuk, dràvnik i pri

svega policajac“, kojem ne navodite imrekao da su miting podr{ke NenadKecmanovi}u, povodom izbora za ~lanPredsjedni{tva SFRJ, organizovali potpisnci podr{ke Emiru Suljagi}u Zdravko GreboSenad Pe}anin.

Da ste provjerili navode izvopomenute informacije, ne biste bili obmanti i ne biste objavili la`. Kao jedan od orgnizatora navedenog skupa u sarajevskoDomu mladih, informiram Vas i ~itatel„Slobodne Bosne“ da gospodin ZdravkGrebo nije imao nikakve veze sa orgniziranjem tog skupa.

Senad Pe}an

REAGIRANJA







Documents

Slobodna Bosna [broj 936, 16.10.2014]