Slobodna Bosna - 936 - 16.10.2014

EMIR SULJAGI]: FRONTALNI KOKUZ

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

IZBORNI POBJEDNICI ZA SBBakir Izetbegovi}, Mladen Ivani}, @eljko Kom{i}

MO@EMO!

ISPRAVNA-oglasi sedmica-936:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2014 14:34 Page 1

POBJEDNICI IZBORA GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”BAKIR IZETBEGOVI], NOVI STARI^LAN PREDSJEDNI[TVA BiHAktuelni ~lan Predsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi} nadmo}no je osvojio jo{ jedanmandat u najvi{em predstavni~kom organuBiH; Za Slobodnu Bosnu Izetbegovi} govo -ri o mogu}im postizbornim koalicijama ipriorite tima nove vlasti u kojoj }e najvjero -vat nije sudjelovati pet stranaka

MLADEN IVANI], SRPSKI ^LANPREDSJEDNI[TVA BiHKandidat Saveza sa promjene i lider Partijedemokratskog progresa MLADEN IVANI]sasvim izvjesno je novi ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske;on za na{ list govori kojim malverzacijamase MILORAD DODIK koristio tokom kam-panje, Dodikovim poku{ajima da kupibo{nja~ke glasove, te koji su mu glavnizadaci koje je sebi postavio kao ~lanuPredsjedni{tva BiH

@ELJKO KOM[I], DEMOKRATSKI FRONTMENPredsjednik Demokratske fronte @ELJKOKOM[I] tvrdi u razgovoru za „SB“ da }eta stranka uvaàvati volju bira~a i da ih nezanimaju neprincipijelne koalicije, otkrivana ~emu }e inzistirati ukoliko dobijeponudu da bude dio nove vladaju}egarniture i odgovara na optu`be biv{egstrana~kog {efa Zlatka Lagumdìje,priznaju}i da ga je odluka o napu{tanjuSDP-a skupo ko{tala

OBAVJE[TAJNO-POSLOVNIPROSTORRED, RAD, DISCIPLINA Poslovni prostor beogradskog izdava~kogpreduze}a „Rad“ najprije je bio AID-ovilegalni punkt za prislu{kivanje, a kasnijega je „naslijedio“ kontroverzni biznismenKaba{ Krasni}i, poslovni partner BakiraAlispahi}a, biv{eg ministra policije idirektora AID-a. Trenutno, navodni vlasnikposlovnog prostora je Sead ]udi}, (biv{i)obavje{tajac KOS-a, koji je u Sarajevo izBeograda stigao u pratnji kolege EnveraMujezinovi}a. Sead ]udi} poslovni prostoru Kolodvorskoj ulici iznajmljuje svojojk}erci Sabini ]udi}, vlasnici „StudijaKolektiva“ i potpredsjednici Na{e stranke

ULAGANJE U BUDU]NOST SLUÂJ EMIRA SULJAGI]A Politi~ko pute{estvije kandidata zaPredsjedni{tvo BiH EMIRA SULJAGI]Apratila je i privatna drama, odnosno razvodbraka sa sada ve} biv{om suprugomBELMOM SELIMOVI]. Na{ novinarrazgovarao je s akterima nemilih doga|ajai izvorima koji su dobro upu}eni u pri~ubiv{eg bra~nog para Suljagi}-Selimovi}

IZBORI U BiHPROBLEMI SA DEMOKRATIJOM Poraàvaju}e je ~uti ocjenuME\UNARODNE IZBORNEPROMATRA^KE MISIJE da nakondvadeset godina demokratizacije, koju jepredvodila me|unarodna zajednica, uBosni i Hercegovini nije mogu}eorganizovati demokratske izbore koji bidoveli do stvarnih promjena

EBOLA PRED VRATIMABALKANASTRAH OD SMRTONOSNOG VIRUSAVirus ebole, koji se prvi put pojavio u Africidavne 1976. godine, od marta ove godineodnio je preko ~etiri hiljade ìvota, a podnadzorom je trenutno vi{e od osam hiljadaljudi za koje se sumnja da su zaraèni;premda je u Evropi ebola jo{ na nivouizolovanih incidenata, kontinentom se svevi{e {iri strah od mogu}e pojave epidemije

16.10.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

28

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

40

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 15.10.2014 23:38 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 16.10.2014.4

DA LI DA ILI NE

Dalida Burzi}jo{ u dilemiho}e li se prijaviti nakonkurs za {efaKantonalnogtuìla{tvaSarajevo Nakon {to su ~lanovi Visokog sudskog ituìteljskog vije}a BiH raspisali drugi poredu konkurs za izbor novog {efaKantonalnog tuìteljstva u Sarajevu,zna~ajno je smanjen broj potencijalnihkandidata. Budu}i da je prvi konkursponi{ten uz zvani~no obja{njenje danijedan od devet prijavljenih kandidata,uklju~uju}i i dosada{nju glavnusarajevsku tuìteljicu Nives Kanev~ev(?), nije zadovoljio uvjete za tu poziciju,te{ko je povjerovati da }e oni ponovnokonkurirati. No, uveliko se spekulirakako bi se za nasljednicu NivesKanev~ev, i to s velikim izgledima,mogla prijaviti sada{nja sutkinjaKantonalnog suda u Sarajevu DalidaBurzi}. Sutkinja Burzi} je prethodnihgodina konkurirala na mjesto dràvnetuìteljice, ali bez uspjeha.

(S.M.)

Mada se jo{ uvijek broje glasovi koje sustranke osvojile na parlamentarnimizborima odrànim 12. oktobra, na temeljune{to vi{e od 90 posto prebrojanih glasova,vrlo jasno se naziru konture budu}ezakonodavne i izvr{ne vlasti. Nju }evjerovatno ~initi simetri~na koalicionapetorka, i to na svim razinama vlasti, odkantona, preko entiteta do centralnihinstitucija dràve.

Dvije stranke - SDA i HDZ -nezaobilazne su u svim postizbornimkombinacijama, ne samo zbog najve}egnacionalnog legitimiteta dva konstitutivnanaroda, nego i zbog ~injenice da }e SDA iHDZ imati najve}i broj zastupnika idelegata u oba doma federalnog i dràvnogParlamenta i da bi eliminacija jedne od ovihstranaka bila ne samo ozbiljan politi~kinego i izvedbeno-tehni~ki problem.

Njihov partner iz Republike Srpskemoè biti bilo koji od dva politi~ka taboraokupljena oko SNSD-a i SDS-a. Oba taboraimaju podjednak legitimitet srpskog narodai oba }e imati dovoljan broj zastupnika zaformiranje parlamentarne ve}ine na razinidràve. No, u golemoj prednosti je DDodikovSNSD, koji }e po svoj prilici zadràti vlastu Republici Srpskoj, pa }e po logicisimetrije biti predodre|en za sudjelovanje iu vlasti na razini dràve. Uz to, DodikovSNSD uìva i bezrezervnu podr{kuôvi}evog HDZ-a, koji }e, premapouzdanim informacijama, insistirati nasudjelovanju SNSD-a u vlasti na dràvnojrazini, jednako kao {to je u prethodnommandatu Dodik insistirao na sudjelovanjuHDZ-a.

Neupitno je i sudjelovanje DF-a @@eljkaKom{i}a u novoj parlamentarnoj ve}ini,budu}i da je ova stranka, nakon SDA,dobila najve}i broj glasova za izborzastupnika u dràvnom Parlamentu izFederacije BiH. No, vi{e glasova od DF-aza federalni Parlament osvojio je SBB

Fahrudina Radon~i}a, pa se i ova strankakvalificirala za ulazak u pobjedni~kupetorku.

Novu vlast, po svemu sude}i, ~init }epet stranaka - SDA, HDZ, SNSD, DF iSBB, koja vjerovatno ne}e biti pretjeranoefikasna, ali }e nesumnjivo imati vrlokomotnu, skoro dvotre}insku ve}inu.

(E. Hodì})

VLAST PREUZIMA NOVA PETORKA

MINI MARKET

Novu zakonodavnu i izvršnuvlast na svim razinama formirat

će pet stranaka s najvećim brojem osvojenih glasova:

SDA, HDZ, SNSD, DF i SBB

DalidaBurzi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 15.10.2014 23:31 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SLABO, BABO

Laburisti Fikreta Abdi}aBabe osvojilisamo jedanmandat u federalnomParlamentuRazlaz Fikreta Abdi}a i njegovih biv{ihkolega iz DNZ-a skupo je ko{tao~lanove te stranke, koji su na posljed-njim izborima doìvjeli debakl. Sude}i,naime, prema izbornim rezultatima,DNZ vi{e ne}e biti parlamentarna stran-ka na federalnoj razini, dok }e uSkup{tini Unsko-sanskog kantona imatisamo jednog zastupnika. U pore|enju snjima, Laburisti~ka stranka BiH (formi-rana koncem pro{le godine), ~ija jepredsjednica Fikretova k}i ElviraAbdi}-Jelenovi}, osvojila je jedanmandat u Zastupni~kom domuParlamenta FBiH i tri mjesta uKantonalnoj skup{tini u Biha}u. Premdaje na ~elu stranke njegova k}erka, bh.laburiste vodi Fikret Abdi}, istina, sasigurne udaljenosti iz Hrvatske.

(S.M.)

MINI MARKET

Izbor za bošnjačkog predstavnikau Predsjedništvu BiH

Fikret Abdi}

Bakir Izetbegovi}

Fahrudin Radon~i} Emir Suljagi}

Bakir Hadìomerovi} Mustafa Ceri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 15.10.2014 23:32 Page 5

ČETVRTAK,9. OKTOBAR

OGNJEN TADI] u eksplozivnompredsjedni~kom su~eljavanju svoga protiv -nika MILORADA DODIKA zove Baja, aovome to ni{ta ne smeta dapa~e. „„Dok samja glavni Baja u Republici Srpskoj...“, ~estoponavlja Dodik. Kandidati SNSD-a zanajvi{e funkcije, Baja Mile Dodik i MalaKnindà-@@eljka Cvijanovi}.

PETAK, 10. OKTOBAR

Formalno, ni{ta nas ne spre~ava nitilimitira da u ove mubarek predizborne danepi{emo o svakome {ta god nam se }efne i{ta god nam se u~ini zanimljivim. Su{tinski,nema smisla uplitanje u strana~ko-politi~keobra~une. Nijedna aktualna tema, ni jedanvaàn dru{tveni ni ekonomski proces ne}eprestati biti vaàn i relevantan nakon izbo-ra. Dakle, po{tovat }emo izbornu {utnju ineutralnost, korektnost; mo`da se pokaèda je {utnja na{ prirodni saveznik i da jeva`nija i u~inkovitija od gromoglasnihpozivanja, prozivanja... “Dobro ste pogu-rali SDA, pecka me dobar prijatelj. Kako,ro|a~e? Pa dva mjeseca niste ni{ta o njimapisali.” Mogao bi to biti idealan recept - nerade}i ni{ta, ne pi{u}i ni o ~emu, ne zamjer-aju}i se nikome, graditi profesionalniimid`.

SUBOTA, 11. OKTOBAR

Zna~ajan, nezanemariv broj sudaca ituìtelja, odvjetnika poznajem i svi mi se~udom ~ude {to sam objavio demantijglavnog dràvnog tuìtelja GORANASALIHOVI]A. „„Pa, ~ovjek laè a{i}are,kad zine slaè.“

To {to dràvni tuìtelj javno laè, biva,trebao bi biti moj problem, a ne njegov iesnafa unutar kojeg se godinama suvereno isuperiorno kre}e.

NEDJELJA, 12. OKTOBAR

„A sada }emo pogledati prilog u kojemgra|ani Slavonskog Broda govore {ta misleo izborima u Bosni i Hercegovini“,najavljuje urednica Press kluba naHrvatskoj televiziji JASMINA POPOVI].Naravno, gra|ani Slavonskog Broda ni{tane misle o izborima u BiH, imaju onidovoljno svojih problema i tegoba. Prilog,otprilike, ima smisla kao kada bi gra|aneGora`da anketirali na temu dana{njihvanrednih izbora u Sisa~ko-moslova~kojùpaniji.

Eksploziju povr{nosti na hrvatskomjavnom servisu ovoga dana potpaljuje„kultni voditelj“ emisije „Nedjeljom u 2“ACA STANKOVI] koji pateti~no, apretenciozno, brblja sa glumcem JOSIPOMPEJAKOVI]EM o svemu, smislu ìvota,


...„ A sada ćemo pogledati prilogu kojem građani SlavonskogBroda govore šta misle oizborima u Bosni i Hercegovini“,najavljuje urednica Press klubana Hrvatskoj televiziji JASMINAPOPOVIĆ, Naravno, građaniSlavonskog Broda ništa ne misleo izborima u BiH, imaju onidovoljno svojih problema i tegoba. Prilog, otprilike, imasmisla, kao kada bi građaneGoražda anketirali na temudanašnjih vanrednih i izbora uSisačko-Moslovačkoj županiji.Eksploziju površnosti nahrvatskom javnom servisu ovogadana potpaljuje „kultni voditelj“emisije „Nedjeljom u 2“ ACASTANKOVIĆ koji patetično, apretenciozno, brblja sa glumcemJOSIPOM PEJAKOVIĆEM osvemu, smislu života, apsolutu,pa zaboravio sitnu banalnost- da„barda glumišta“ Pejakovićapita kako komentira produženjepritvora trojici braće Lijanovića,osumnjičenih sa višemilijunskeprevare i krađe; Pejaković je,naime, bio aktivan član tenavodno zločinačke organizacije

NO@, @ICA MITROVICABalkanski pakao

u suda~koj nadoknadi

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 16.10.2014 7:08 Page 6

apsolutu, pa zaboravio sitnu banalnost - da„barda glumi{ta“ Pejakovi}a pita kakokomentira produènje pritvora trojici bra}eLijanovi}a, osumnji~enih za vi{emilionskeprevare i kra|e; Pejakovi} je, naime, bioaktivan ~lan te navodno zlo~ina~keorganizacije.

PONEDJELJAK, 13. OKTOBAR

Dvije sigurne, lagane pobjede imajunogometa{i Hrvatske prije ve~era{njeutakmice protiv Azerbejdàna, me|utimstruka, novinari ne prestaju re{etatiizbornika NIKU KOVAÂ. Nakongostoju}e pobjede protiv Bugarske, Kova~uje zamjereno sva{ta: kukavi~luk, defanziva,kalkulantstvo, bezrazlo`ni oprez. „„Hrvatskamora igrati sa dva napada~a, a jedan od njihultimativno mora biti Andrej Kramari}“,javno je poru~io ROBERT PROSINE^KI,trenerski free lancer, svom prijatelju inekada{njem reprezentativnom kolegi.

Sve je kritike hrvatski izbornik shvatiodobronamjernim, dapa~e poèljnim ive~eras postupio u skladu sa preporukamastruke: po~eo je sa dvojicom napada~a, odkojih je jedan, spominjani Kramari}, daoprvi brzopotezni gol.

Selekcija Bosne i Hercegovine iz tri jedosada{nje kvalifikacijske utakmice, najedvite jade, sakupila pi{ljiva dva boda.

Kada bi ovdje u nas bilo kakve stru~nejavnosti, nisam siguran da bi je selektorSafet Su{i} uop}e recipirao, uvaìo. Nanjegovu sre}u, a na op}u {tetu, ta javnost,korektiv ne postoji. Recimo, mene privatno

zanima kako se Su{i} tek prije dvijesedmice sjetio AAnela Hadì}a, de~ka kojive} dvije godine vi{e nego solidno igra uAustriji a koji je presjedio na klupi ve}inureprezentativnog staà.

UTORAK, 14. OKTOBAR

Vi{e dobrih i veselih nego lo{ih itegobnih sje}anja me veè za gospo|uLIDIJU KORA]. Ostala je mitska pri~a,pored ostalog, iz Neuma, o tome bi se dalodanima raspredati, kako smo njen tata,dobri i ~estiti ~ovjek i komunista ANTEBUDIMIR i ja pretresali zaklju~ke brojnihkomunisti~ko-sindikalnih plenuma, pa ja,vidno potresen i jo{ vidnije trijezan,priupitao pokojnog Antu Budimira: „„Ali,druè Branko, da li je drug Tito odobriotakav sindikalni stav?“

Elem, nimalo nije dèntlmenski odstrane njenih strana~kih kolega {to su u no}ikada su se izborni rezultati obijali o glavuSDP-a Lidiju isturiti da komunicira sjavno{}u, ublaàva, relativizira katastro fal -ne rezultate. Zna to Lidija raditi, nije sporno,ali SDP-ovski alfa mu`jaci, od Lagumdìjepa naniè, trebali su se isprsiti, „umrijetimu{ki“, a ne kriti se iza Lidije Kora}.

SRIJEDA, 15. OKTOBAR

U ponedjeljak ujutro, na dan igranjautakmice izme|u na{e nogometnereprezentacije i selekcije Belgije, u gradu

sam naletio na pove}u grupu belgijskihnavija~a - momci se se moma~ki nalili„vatrene vode“, {to sam solidarno razumio:pivo koje u Sarajevu pla}aju jedan euro,doma, u Briselu ili Antverpenu, ih ko{tapet-{est puta vi{e i skuplje. Ima me|u timbelgijskim „fanaticosima“ i crnaca ibijelaca, i Flamanaca i Valonaca, a svi supodjednako agresivni, destruktivni, iritantnipo javni red i mir. Divljaju, vrije|aju,„i{tu/i{}u degeneka“, pa opet ih niko krivookom nije pogledao, ni ~voke im nije nikoopalio, mada su davali otvorenog povoda zaozbiljnu odmazdu. Kada su takvi-nikakvi,belgijski navija~i bili u deset ujutro uSarajevu, kakvi li su tek bili desetak satikasnije u Zenici na utakmici, brinem se,strepim. Prijatelj-kolega mi kaè da je tabelgijska vesela druìna u Zenici do~ekanai ispra}ena toplo, predusretljivodoma}inski; mijenjali su {alove, rekvizite,zapijali se sa po bagatelnim nabavnimcijenima. Ho}u re}i, ako se i~im moèmopohvaliti, to bi trebala biti kultura navijanjakoja je mukorpno ste~ena i na koju moramobiti ponosni.

Srbija je sino}, po hiljaditi put,rasisti~kom odlukom da su Albancinepoèljni na utakmici svoje zemlje protivsrpskih doma}ina „Orlova“, pokrenula stihiju,proizvela problem koji }e se morati dugome|unarodnim arbitriranjem raspe t ljati.Albanski odgovor na srpski ksenofobi~ni,konvervativno rigidni ultimatim bio jeprecizan, inteligentan, duhovit. Ne ulaze}i utehni~ki aspekt skandala, koji to nije, idejniobrazac koji su upotrijebili Albanci jebesprijekoran perfomerski ~in. Zastava VelikeAlbanije koja je odnekud sa nebesa sletjela nabeogradski stadion dokaz je albanskekreativne nadmo}i.

Sukob „vje~itih rivala“, Srba iAlbanaca, trajat }e dugo, kraj je te{kopredvidjeti.

Uàsno te{ku utakmicu prije sedam-osam godina odigrala je i izgubila selekcijaBiH protiv Srbije - na beogradskomstadionu je centralno mjesto zauzeotransparent „No`, ìca, Srebrenica“. Nijeproblem u tome {to je BiH izgubila -problem je {to se uop}e pristalo igrati utakvom zlo~ina~kom ozra~ju.

Nogometna selekcija Albanije je prijetri-~etiri nedjelje pobijedila Portugal ugostima i nikakvih ru`nih tragova nijeostalo; stotine Beligijanaca se u Sarajevu iZenici valjalo po ulicama i nikom dlaka sglave nije falila; niko, generalno, urelativno ure|enom UEFA-inom poretku nis kim nema „otvorenih poblema“- osim {tosvi, ali ba{ svi, imaju problem sa Srbijom,recimo Italijani jer su im srpski huliganisprìli stadion, u Napulju, ~ini mi se. Nijeba{ da je sve do drugih, mora da je ne{to ido nas Srba, jel’ tako, sinov~e? �


MALA, VELIKA MOJAAlbanija do Zemuna, Srbija do Prijedora

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 16.10.2014 7:09 Page 7




BAKIJE KAO I PRIJE

Novi direktor JP „Bakije“Redàd ]ati}vra}a ovuustanovu pod skute SDA Redàd ]ati}, penzionisani direktorJavne ustanove Apoteke Sarajevo, kojije svoju funkciju obavljao profesionalnoi po{teno, nedavno je imenovan namjesto direktora pokopnog dru{tvaBakije. Naime, Bakije su dugo vremenavaìle za neformalni politi~ki centarmo}i u Sarajevu, ali kada je u ljeto2012. godine na~elnik Op}ine StariGrad Ibrahim Hadìbajri} napustioSDA i pre{ao u SBB FahrudinaRadon~i}a, njegovim stopama krenuoje i Fuad [ehbajraktarevi},doskora{nji direktor Bakija, sa svojimnajbliìm suradnicima. No, harizmati~ni[ehbajraktarevi} je umro a uposlenici’Bakija’ vjeruju da }e ]ati} to pokopnodru{tvo vratiti pod skute SDA.

(M.F.)

MINI MARKET

Su|enje DDarku Elezu i njegovimkriminalnim ortacima BBranimiru Mini}u,Vladimiru Pandurevi}u, Vasi Ljubibrati}u iMilanu Miti}u, koje Tuìteljstvo BiH teretiza najteà kaznena djela - ubojstva, plja~ke,razbojni{tva, po~et }e najkasnije za dvamjeseca. Nakon {to je sarajevska optu`nica,posredstvom Ministarstva pravde BiH,proslije|ena srbijanskom pravosu|u,Specijalnom tuìteljstvu za organiziranikriminal u Beogradu ostalo je da samoformalno dovr{i istragu protiv Eleza i~lanova njegove zlo~ina~ke organizacije,koji se ve} nalaze u zatvoru. Darko Elez je,podsjetimo, presudom Specijalnog suda u

Beogradu ranije osu|en na devetogodi{njuzatvorsku kaznu. Ukoliko, me|utim,srbijanski sud prihvati dokaze koje je protivEleza i njegovih kriminalaca dostaviloTuìteljstvo BiH, mogao bi biti osu|en na40 godina robije?! Dodajmo tome da jenajva`niji svjedok protiv Darka Elezanjegov biv{i najbliì suradnik AAn|elkoVeljan~i}, koji se tako|er nalazi naizdràvanju zatvorske kazne, ali u BiH.Veljan~i} bi, kako je najavljeno, na su|enjuoptuènima u „predmetu Lutka“ u SuduBiH trebao svjedo~iti narednog tjedna,budu}i da je u me|uvremenu dobioimunitet od kaznenog progona. (S.M.)

ORTAČKA (G)RUPA

Najvažniji svjedok protivDarka Eleza biće njegovbivši najbliži suradnik

Anđelko Veljančić

Darko Elez

An|elkoVeljan~i}

Redàd]ati}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 15.10.2014 23:13 Page 10

PRO ET CONTRA


BOSS PO TRNJU

SimpatizeriBOSS-a,umjesto prvoplasiranogRadelja{a,izabralitre}eplasiranogHarisa Plehu@ivopisni poslanik BOSS-a u Skup{tiniKantona Sarajevo Esed Radelja{ nijeuspio obnoviti mandat mada je i ovogputa, kao i ranije, bio prvoplasirani nakantonalnoj listi BOSS-a. Zahvaljuju}i~injenici da su izborne liste “otvorene”,malobrojni simpatizeri BOSS-a najvi{eglasova dali su tre}eplasiranom kandi-datu na listi Harisu Plehi, koji je nakonprebrojanih glasova izbio na prvo, dokje prvoplasirani Redelja{ potonuo nadrugu poziciju. A kako je BOSS osvojiosamo jedan mandat u novom sazivuKantonalne skup{tine, Radelja{ jedefinitivno ispao iz igre. Naravno, poduvjetom da se kandidat Pleho ume|uvremenu ne odlu~i iz nekog razlo-ga povu}i i osvojenu poziciju prepustiRadelja{u, o ~emu se ina~e posljednjihdana {u{ka u politi~kim kuloarima.

(S.B.)

MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroène narode

NEPromjena moè biti samoako se promijeni Dejtonskiustav, ali u ovakvoj kon-stelaciji politi~kih partijasmatram da je tonemogu}e.

ASIM MUJKI]

Profesor naFPN-u

NEVlasti koje svoju politikutemelje na nacionalnoj pri~ise ve} decenijama nalaze upat poziciji i mogufunkcionirati samo uzpomo} opstrukcija iizmi{ljanja neprijatelja.Potez je sada na EU i jedi-no ona moè nacionalistepritiscima potjerati prema

integracijama kao uHrvatskoj i u Srbiji.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

Urednik portala“Buka”

NEMi{ljenja sam da ovi izbornirezultati ne mogu osiguratineophodne promjene jer oviizbori su samo potvrdili daje BiH beskona~na privre-menost.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

NESmatram da rezultat ovihizbora ne moè osiguratipromjene jer u pitanju jenajcrnja radikalizacija, sli~naonome {to smo doìvjelidevedesetih. Narod jeizabrao nacionalno pred

ekonomskim i predpoku{ajem da neki ljudi kojido sada nisu bili na politi~kojsceni poku{aju rije{itiekonomske probleme.

EROL MUJANOVI]

Ekonomskianaliti~ar

DAEkonomska situacija je tolikolo{a da neophodne promjenei pobolj{anja moè napravitisvako, uz minimum politi~kevolje. Kvalitet i ozbiljnosttimo va koji se moraju formi-rati }e biti presudni.

[EFKO BAJI]Projektmenadèr“Care Inter -nationala”

NEKako stvari stoje, koalicijese ne}e formirati oko pro-grama neophodnih za boljiìvot gra|ana ve} oko poli-ti~kih agendi i ciljeva.

Smatrate li da ovi izbornirezultati mogu osiguratineophodne promjene?

Priredila: Ma{a ]osi}

Esed Radelja{ SE

DMIc

NI P

OGLE

D U

KRIV

O OG

LEDA

LOV

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 15.10.2014 23:14 Page 11

Ukonkurenciji deset kandidata zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH, uvjerljivu pobjedu odnio jeaktuelni ~lan kolektivnog {efadràve BBakir Izetbegovi}, koji je

u pore|enju s rezultatom od prije ~etirigodine dobio 30 posto glasova vi{e. Mnogisu mu zamjerili {to se tokom izbornekampanje nije pojavljivao u televizijskimdebatama, no Izetbegovi} kaè da su mu odtelevizijskih debata bili puno va`niji ikorisniji svakodnevni kontakti i razgovori sglasa~ima „na terenu“.

Kaè da je izborna kampanja ve}inestranaka bila na niskoj razini, da se premalorazgovaralo o stvarnim problemima dru{tvai rje{enjima za izlazak iz vi{egodi{njepoliti~ke krize, i da se izborna strategijaSDA razlikovala od ve}ine drugih stranakaupravo po tome {to je bila pozitivnoorijentirana i {to se ~elnici SDA nisuupu{tali u politikantsku diskvalifikacijuizbornih rivala.

Izetbegovi} je uvjeren da }e SDA unarednom ~etverogodi{njem mandatusudjelovati na svim razinama zakonodavnei izvr{ne vlasti, i da su posve nerealnenajave o uspostavi vlasti bez SDA.

„To bi bila opasna avantura i grubanegacija izborne volje naroda“, kaèIzetbegovi} u svom prvom intervjuu nakonizbornog trijumfa 12. oktobra.

� Gospodine Izetbegovi}u, {ta jepresudno utjecalo na tako snaàn rastpodr{ke glasa~a Va{oj stranci i Vamali~no? Jeste li o~ekivali toliki broj glasova,

s obzirom da se za funkciju bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH natjecao rekordanbroj kandidata?

SDA je temeljna, prvoosnovanapoliti~ka stranka u BiH, nosilac svihistorijskih procesa bitnih za BiH. Ona jeuto~i{te, njoj se glasa~i vra}aju kada nisuzadovoljni alternativnim poku{ajima. A uposljednja dva mandata se poku{alo saalternativama, prvo su glasa~i dalipovjerenje dr. Harisu Silajdì}u i SBiHprije osam godina, a zatim ZlatkuLagumdìji i SDP-u prije ~etiri godine. Inije bilo dobro, imali smo zastoj ureformskom procesu i nazadak uekonomskoj sferi. SDA je sve vrijeme bilau vladaju}im koalicijama, ali samo u dijeludràvne strukture i ve}inom na drugoj ilitre}oj poziciji. S tih pozicija smozaustavljali {tetne procese i negativnetrendove, borili se za BiH, i narod je toprepoznao. I vratio se SDA. I ja sam ulagaotrud i imao rezultate, mjerljive i uporediveu odnosu na prethodnike i na kolege izovog sastava.

A {to se ti~e broja glasova, pa njega smozacrtali - 300.000 za SDA na nivou BiH, ine{to manje za mene jer RS ne glasa zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva. I postiglismo pribli`no te brojke kroz jednu sna`nukampanju, intenzivnu i pozitivnu, kampanjukoja moè posluìti za primjer onima kojise u budu}nosti kane baviti politikom iizlaziti na izbore.

„NIKOME NE]EMO ZATVORITI VRATA“� Koja Vam se stranka ~ini kao

najpoèljniji koalicioni partner, mislimprije svega na stranke koje su pre domi -nantno osvojile bo{nja~ke glasove (DF,SBB, SDP, Stranka za BiH...) Odnosno,

koja je stranka od ove ~etiri najmanjepoèljan partner?

Bila bi to SBiH, ali je postigla slabrezultat na izborima. S ovom strankom, pa isa Harisom Silajdì}em smo bili saglasni usvim strate{kim ciljevima, razilazili smo seu politi~koj taktici, na~inu postizanja tihciljeva. Preostaju DF, SDP i SBB. Nikomene}emo zatvoriti vrata u samom startupregovora o koalicijama, ali jasno je daSDP i SBB imaju ozbiljne probleme.Naravno, dolazi u obzir i kombinacijanjihovog udruìvanja protiv SDA,eliminisanja SDA iz budu}e vlasti, ali tonikom ne bih preporu~io. Takvo ignorisanjenarodne volje ne bi nas vodilo ni u {tadobro.

� SDA }e vjerovatno kandidiratimandatara budu}eg saziva Vije}a ministaraBiH. Ho}ete li se dràti prinicipa damandatar iz SDA dolazi iz kantona koji jena izborima bio najuspje{niji? U kojemkantonu je SDA napravila najbolji rezultat?

Drà}emo se principa da premijeri,ministri, direktori moraju biti najsposobnijime|u nama. Naravno, i teritorijalni principje bitan, ali sposobnost je daleko bitnija.

A {to se ti~e rezultata SDA po kantoni-ma i op{tinama, to su te{ko uporedivestvari. Teè je u Sarajevu i Tuzli pove}atirezultat za 5% nego posti}i dvotre}inskupobjedu u nekim drugim sredinama. A uSarajevu je SDA pove}ala rezultat za 50%,a ja za 100% u odnosu na prethodne izbore.

PERSONALNA VEZA ÔVI]-DODIK� Odnos snaga u RS-u skoro je

izjedna~en izme|u partija okupljenih okoSNSD-a i partija okupljenih oko SDS-a.Koji }e od ova dva bloka sudjelovati u


POBJEDNICI GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

Razgovarao: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Aktuelni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nadmoćno je osvojio još jedanmandat u najvišem predstavničkom organu BiH; Za Slobodnu Bosnu Izetbegovićgovori o mogućim postizbornim koalicijama i prioritetima nove vlasti u kojoj će

najvjerovatnije sudjelovati pet stranaka

“Moguće je formirati vlast i bezSDA, ali to bi značilo gruboprekrajanje volje naroda”

Kontinuitet na ~elu dràveB A K I R I Z E T B E G O V I ]

asim intervju:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 20:57 Page 12


BAKIR IZETBEGOVI], NOVI STARI ^LAN PREDSJEDNI[TVA BiH

UVJERLJIV IZBORNI TRIJUMFBakir Izetbegovi} dobio je 30% glasovavi{e nego ~etiri godine ranije


parlamentarnoj ve}ini na razini dràve?Vjerovatno }e personalna povezanost

Dragana ôvi}a i Milorada Dodika sna`nogurati u smjeru SNSD-a, ali vidje}emo.PDP i SDS, kao i HDZ i SDA pripadajugrupi EPP, Evropskih narodnih stranaka,bloku koji trenuta~no vlada u ve}inievropskih zemalja i koji nam moè jakopomo}i u obnovi ekonomije i pribliàvanjuBiH Evropskoj uniji.

� Koji su prioriteti nove vlasti u oblastiekonomije, politike i vanjske politike?

SDA }e insistirati na hitnom rje{avanjupresude Sejdi}-Finci i uknjiàvanju vojneimovine, kako bismo se pokrenuli upregovorima sa EU-om i NATO-om. Zatimna setu mjera koje trebaju privu}i stranikapital i investicije, ubrzati zapo{ljavanje.Me|u njima je najbitnija efikasna borbaprotiv kriminala i korupcije.

U me|unarodnim odnosima najbitnija

je regionalna saradnja, kom{ije sunajva`nije, s njima i uz njih ìvimo, bezobzira na te{ko breme novije istorije kojene}emo gurati pod tepih.

� Kako }e se rezultati izbora reflektiratina funkcioniranje SDA? Ho}ete li sekandidirati za predsjednika Stranke naKongresu naredne godine?

SDA je dobila novo samopouzdanje,novu energiju i entuzijazam. I novo bremeodgovornosti. Imamo {ansu da napravimokombinovane timove starijih i iskusnih, uzsna`nu komponentu mla|ih, ambicioznih idobro obrazovanih. Osje}am obavezu daupravo u ovom smjeru povedem SDA, usmjeru obnavljanja, stvaranja jedne noveSDA, u isto vrijeme sna`ne i tradicionalne,ali i podmla|ene, moderne. Dakle, kanim sekandidirati za predsjednika SDA. Ipobijediti. �


POBJEDNICI GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

�

PROSLAVA POBJEDEIzetbegovi} je izbornu pobjedu proslavio udru{tvu supruge Sebije i najbliìh strana~kihsuradnika

BEZ ZATVORENIH VRATASDA je spremna pregovarati sa svim parlamentarnim strankama o formiranju vlasti


Ni ~etvrtog dana nakon izlaskagra|ana na birali{ta, sedmo -~lana Centralna izbornakomi sija i njen brojni~inovni~ki aparat opremljen

najsavremenijim ra~unarima i skenerima neuspijeva prebrojati pristigle glasove iutvrditi izbornog pobjednika. Za 24 sata, odutorka do srijede, tvrde da su prebrojali jo{oko 4.000 glasova za predsjednika RS-a i~lanove Predsjedni{tva BiH, {to jeprvorazredni skandal i nedopustivabirokratska tromost ~ak i za niske standardeCIK-a. U izbornoj no}i, ~etiri sata nakonzatvaranja glasa~kih kutija, CIK je iza{ao sizbornim rezultatima s oko 70 postobira~kih mjesta, pa ostaje posve nejasnokako za cijeli dan i no} nije uspio prebrojativi{e od 4.000 glasova!?

U svim dràvama najblièg okruènja,izborni rezultati su poznati ve} do krajaizborne no}i, najkasnije u ranim jutarnjimsatima narednog dana nakon izbora i, u

pravilu, broj~ani podaci ilustrirani sugrafi~kim prikazima radi boljepreglednosti. Istina, izborni sistem u BiHneuporedivo je sloèniji zbog entitetskog ikantonalnog ustavnog ure|enja, ali baremje CIK do sada mogao izbrojati glasove snajjednostavnijih lista - za predsjednikaRepublike Srpske i ~lanove Predsjedni{tvaBiH, jer se bar u tom segmentu izbornisistem ne razlikuje puno od izbornogsistema u najblièm susjedstvu.

Generalni sekretar PDP-a IIgor Crnadakve} je do kraja izborne no}i iza{ao ujavnost s podatkom da kandidat Saveza zapromjene MMladen Ivani} vodi ispredkandidatkinje SNSD-a @@eljke Cvijanovi},no CIK je puna dva dana nakon izboratvrdio suprotno! Kasniji razvoj doga|ajadao je za pravo generalnom sekretaru PDP-a,CIK je priznao vodstvo Ivani}a, uz va`nuogradu da ~etvrtog dana nakon odrànihizbora jo{ treba prebrojati nekih desetakposto preostalih glasova!

Neshvatljiva je ~injenica da sesedmo~lana odli~no pla}ena ekipa CIK-anije dosjetila banalne ~injenice da na

glasa~kim mjestima postavi vi{e razli~itihkutija - po jednu za svaku razinu vlasti -kako ne bi satima nakon izbora moralirazvrstavati glasa~ke listi}e i tek potompo~eti s brojanjem.

Odsustvo bilo kakve kreativnosti iinicijative CIK-a vidljivo je na svakomkoraku. CIK je nadleàn za provo|enjedemokratskih i fer izbora i po{tivanjeizbornih pravila, no reagira samo uslu~ajevima kada se neko poàli na kr{enjeizbornih pravila, kao u slu~aju kandidataPDP-a iz Trebinja SSlavka Vu~urevi}a, kojije po hitnom postupku skinut s izborne liste„zbog jezika mr`nje“. No, CIK je ostaonijem na skandalozno kr{enje izbornihpravila („pravilo izborne {utnje“) u reìjilidera SNSD-a MMilorada Dodika, koji jedan pred izbore mitingovao u Hercegovini,i premijerke RS-a @@eljke Cvijanovi}, kojaje nekoliko sati pred po~etak glasanja~lanovima bora~kih porodica dijelilaklju~eve novoizgra|enih stanova.

O~igledna je ~injenica da CIK upostoje}em sastavu nije dorastaopovjerenom zadatku. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

CIK najslabija karika parlamentarnih izbora

Ni četiri dana nakon održavanja parlamentarnih izbora,Centralna izborna komisija BiH nije u stanju saopćiti

rezultate izbora, čak ni one najjednostavnije kao što jeizbor predsjednika RS-a i članova Predsjedništva BiH

PRESPORO BROJANJE GLASOVA CIK je u sada{njem sastavu nedorastao povjerenom zadatku

Skandal:Skandal.qxd 15.10.2014 21:29 Page 15

Mladen Ivani}, lider PDP-a kojije u Republici Srpskoj pobije-dio u utrci za srpskog ~lanaPredsjedni{tvu BiH, kaè da jepobjedu o~ekivao, i to mnogo

uvjerljiviju i ubjedljiviju, da nije bilo mahi-nacija i malverzacija MMilorada Dodika upredizbornoj kampanji uzurpiranjemjavnog servisa i javnih preduze}a RS-a. Zana{ list ocjenjuje da je Dodik daleko slabijinego prethodnih godina i obja{njava na kojina~in }e sa BBakirom Izetbegovi}em iDraganom ôvi}em Bosnu i Hercegovinunapraviti perspektivnijom i atraktivnom zastrane investitore.

� Gospodine Ivani}u, {ta su, po Vama,pokazali protekli izbori u RepubliciSrpskoj?

U Republici Srpskoj je o~ito do{lo dovelike podjele unutar bira~kog tijela na onekoji su za i protiv vlasti SNSD-a. Evidentnigubitnik vlasti je ipak SNSD, ~iji jeautoritet zna~ajno pao, kao i Dodiku li~no,jer je razlika, dok vam dajem intervju,izme|u Dodika i Ognjena Tadi}a vrlo mala.Evidentno je da je do{lo do svojevrsnedetronizacije Milorada Dodika u RS-u.Me|utim, o~ito je da nije sve bilo spremnoza potpune promjene, ali smatram da je toproces koji je po~eo i koji se ne}e zaustavi-ti.

DODIK JE RASISTA I LA@OV� Ono {to fascinira je koli~ina

Dodikove politi~ke ostra{}enosti i primi-tivizma u poku{aju pronalaènja razloga zaporaz SNSD-a. Dodik kaè da je Va{a pob-jeda izvojevana bo{nja~kim glasovimanavode}i primjere Janje, Novog Grada…Po njemu Bo{njaci kao da nemaju pravo

glasati za Srbe. Kako ocjenjujte ovakveDodikove istupe?

Mene su izglasali gra|ani RS-a, domi-nantno Srbi, ali za mene su sasvim sigurnoglasali i Bo{njaci i Hrvati. Ja se svimanjima zahvaljujem. Za mene su svi ljudijednaki, ja ih nikada ne}u dijeliti, a mislimda je Dodikovo licemjerstvo ogromno kadapoku{ava da proda takvu vrstu pri~e. Iz vi{erazloga. Prije svega svi su ljudi jednaki.Dakle i Bo{njaci imaju pravo, posebno onikoji ìve u RS-u, da se izjasne ko }e ihpredstavljati. Dodik tim stavom potcjenju-je barem 285 hiljada gra|ana srpskenacionalnosti koji su tako|e glasali.Poznato je da je Dodik ~ovjek koji ne govo -ri istinu. On je javno iza{ao i rekaoBo{njacima da ukoliko ne budu glasali zanjega i @eljku Cvijanovi}, zajednice u koji-ma ìve ne}e dobiti pomo}. Dakle, Dodik jejedan licemjer koji uvodi opasnu filozofijurasizma koja je potpuno neprimjerena. Pritome pouzdano znam da je Dodik kupovaodio tih glasova.

� Gdje ih je kupovao, u kojim op{tina-ma?

Raspitajte se malo u Vrbanji pa }ete vid-jeti da su neke osobe Bo{njacima nudile od50 do sto maraka za glas Dodiku, alimno{tvo ljudi je to odbilo. Jedan broj tihljudi nam je to posvjedo~io. Bilo je toga nadosta mjesta. Bilo je i direktnih kontakatasa uglednim ljudima iz reda Bo{njaka ipoliti~arima kojima je to predlagano. Onisu nam to tako|e rekli.

� Ovo je bila krajnje nekorektna kam-panja, naro~ito sa stanovi{ta upotrebejavnih resursa RS-a u predizborne svrheSNSD-a. Imali smo Dodikovo la`nootvaranje bolnica u vrijeme predizborne{utnje, zatim zloupotrebu patrijrha, a ~ujemda su i tone uglja iz RITE Gacko dijeljene

bira~ima…Ovo je bila jedna potpuno neravnoprav-

na bitka izme|u Saveza za promjene iSNSD-a. Dodik je zaista koristio svemogu}e javne resurse. Prvo javni medijskiservis. Takva zloupotreba emisija koje nisuizborne, od gostovanje Emira Kusturice,slikanja sa patrijarhom u Banjoj Luci,upotreba takozvanih analiti~ara i javnihradnika… Da ne govorim o upotrebi resur-sa, prakti~no sva Elektroprivreda RS-a -materijalna i finansijska sredstva i zapo{lja-vanje, bila je u funkciji SNSD-a. S drugestrane stajao je Savez za promjene kojini{ta od toga nije imao, niti bi da je imaokoristio u tom smislu. Tako da su na{irezultati koji smo ostvarili izuzetni kada seuzme u obzir {ta je sve i na koji na~inra|eno. Javni servis RS-a emitovao je pri~uo incidentu u Trebinju koju smo mi osudili,ali nikada nije emitovao kako je Dodik pso-vao novinara koji je analizirao rezultatenjegovog rada. Do{lo se do apsurda da jePDP, koja je koristila najumjerenije rije~i,ka`njena zbog jezika mr`nje na bazi prijavepartije koja je poznata po tome da najvi{ekoristi primitivizam i rje~nik mr`nje.

� Odluka CIK-a da se SlavkoVu~urevi} kazni skidanjem sa liste pozahtje vu Milorada Dodika mnoge je izne-nadila…

Na CIK zaista imam primjedbu. Ako suve} mislili da to zasluùje skidanje sa liste,mogli su to uraditi nakon izbora kada to nebi imalo uticaja na bira~e. Ta odluka CIK-adefinitivno je bila u funkciji SNSD-a. Mismo tim povodim podnijeli àlbu SuduBiH, ali {ta god sada da se desi, to je utica-lo na rezultate. Zaista ne razumijem CIKkoji je u vrlo nezgodnu poziciju stavioVu~urevi}a, a time i partiju. [ta }emo sadaako Sud prihvati àlbu? Ho}emo li ponovi-ti izbore?


POBJEDNICI IZBORA GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Kandidat Saveza sa promjene i lider Partije demokratskog progresa MLADEN IVANIĆ sasvim izvjesno je novi član Predsjedništva BiH iz Republike

Srpske; on za naš list govori kojim malverzacijama se MILORAD DODIK koristiotokom kampanje, Dodikovim pokušajima da kupi bošnjačke glasove, te koji su mu

glavni zadaci koje je sebi postavio kao članu Predsjedništva BiH

Nikoga neću slušati!Povratnik u Predsjedni{tvo BiH

M L A D E N I V A N I ]

mladen ivanic:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 21:03 Page 16


MLADEN IVANI], SRPSKI ^LAN PREDSJEDNI[TVA

“Sa BakiromIzetbegovi}em i

Draganom ôvi}em promijeni}u sliku

Bosne i Hercegovine“


� Koliko je Milorad Dodik oslabio uodnosu na izbore odràne prije ~etirigodine?

Zna~ajno. To je sjena sjene. Ni blizuminimuma nekada{nje snage. To je potpunovidljivo, zna on to i sam. Razlika s kojom jesada pobijedio, ukoliko bude uop{te pobije-dio, je minimalna. I, uvjeren sam, da nijebilo izbornih manipulacija, neke smodokazali a za neke pripremamo argumente,i da je bilo fer kampanje i iole fer pristupaizborima, opozicija i Ognjen Tadi} bi sigur -no pobjedili.

� Rekli ste da imate puno argumenatada su Vas vrije|ali tokom kampanje i da}ete o tome pri~ati nakon izbora?

Poznate su izjave lidera SNSD-a.Nikola [piri} je govorio da politi~ari izopozicije vi{e vole vlast nego krma~e napo-ja, da ne govorim o tome kako je ismijavaovisinu Milanka Mihajlice, da ne pominjemizjavu — kada digne{ svako g…, ispod njegaisko~i neko od na{ih politi~ara iz opozicije,pa su ih imenovali. Optuìvali su nas dasmo izdajnici, da smo pla}enici. Me|utim,po slu`benoj du`nosti CIK nije reagovaoiako je u slu~aju Vu~urevi}a po slu`benojdu`nosti reagovao, iako je SNSD kasnodostavio prijavu, odnosno bio je istekao rokza njeno podno{enje.

BEZ BO[NJAKA NE MO@E SE FORMIRATI VLAST U RS-u

� Uprkos dosada{njim uvredamatokom kampanje, da li ste spremni dasara|ujete sa koalicijom SNSD-DNS-SPukoliko formiraju vlast u RS-u?

Ja po{tujem Ustav i uvaàva}u realnostkakva god bude. Mislim da je jo{ ranogovo riti ko }e formirati vlast. Trebasa~ekati kona~ne rezultate. Mislim da }e sedesiti ono {to sam rekao na po~etku kam-panje - da ni jedna koalicija ne}e imati 42poslanika u Narodnoj Skup{tini RS-a.Vjerovatno }e tako biti. Ni jedna od koali-cija ne}e mo}i sama bez poslanikaBo{njaka, pa i Hrvata, formirati ve}inu.Oni }e imati zna~ajnu ulogu u formiranjuvlasti, a Dodik to sada jako potcjenjuje. Uovom trenutku rano je re}i kako }e se vlastformirati, ali ja sigurno ne}u biti problem.Ja }u se samostalno pona{ati, nikoga odnjih ne}u slu{ati, ali }u uvaàvati ~injenicuda postoji predsjednik RS-a i Vlada RS-a.

� Koje promjene namjeravate uvesti urad Predsjedni{tva BiH i po ~emu }ete serazlikovate od Neboj{e Radmanovi}a,aktuelnog ~lana Predsjedni{tva BiH?

Poku{a}u da budem puno aktivniji name|unarodnom planu nego {to je on bio.Mislim da svijet o~ekuje aktivniju BiH,pozitivniju, okrenutu regionalnoj saradnji iregionalnim inicijativama. Poku{a}u da u

Predsjedni{tvu BiH uvedemo logiku dastvari oko kojih se ne slaèmo, a ima ihjako puno, drìmo po strani. Da njima netrujemo i ne optere}ujemo javnost. Da ujavnost idemo sa pozitivnim pri~ama.Mislim da nam je svima zajedni~ko neko-liko stvari. Prije svega potreba da se prib-liìmo Evropskoj uniji. Hrvatska je tamo,Srbija je prvi slijede}i ~lan EU. Potrebno jeda i BiH u tome ne zaostaje i ja sam natome jako spreman da radim. Uz tomoramo se baviti ekonomijom, a to jevezano jedno s drugim. Pozitivniji politi~kiimid`. Vijesti o tome da su mogu}idogovo ri oko nekih stvari }e odmah promi-jeniti sliku o BiH i garantujem da }e onabiti u toj mjeri druga~ija da moèmo o~eki-vati neke investicije. Obaveza ~lanovaPredsje dni{tva BiH je da idu po svijetu, da

se maksimalno angaùju da ozbiljaninvestitor do|e u BiH. Dva-tri ozbiljnainvestitora u BiH automatski mijenjaju cijelusliku i otvaraju puno bolju perspektivu na{ezemlje.

� Vi imate veliko politi~ko iskustvo iznanje, koliko ste spremni angaòvati se uizradi strategija koja }e kona~no da zaus-tave dalje propadanje BiH?

To zavisi od spremnosti ne samo menenego i ostalih ~lanova Predsjedni{tva BiH.Ja vjerujem da su ôvi} i Izetbegovi} zrelipoliti~ari koji u ovaj mandat èle da obil-jeè nekim pozitivnim pomacima i uvjerensam da }emo zajedno uspjeti te stvarinapraviti. Ja imam iskustvo i namjeru, avjerujem i oni, da poku{am u maksimalnomsmislu rije~i to koristiti. �


POBJEDNICI IZBORA GOVORE ZA “SLOBODNU BOSNU”

�

� Ukoliko Dodikov SNSD formiraVladu RS-a, da li mislite da }eme|unarod na zajednica izvr{iti pritisakna njega da promijeni destruktivnupolitiku koju je do sada vodio?

Ja sam protiv pritisaka me|unarodnezajednice. Mislim da od nje nema nekekoristi i da oni na koje se taj pritisak vr{inakon nekog vremena postanu jo{ popu-larniji. Mislim da klju~na bitka za politi~kustabilnost treba da se vodi unutar BiH, u

gra|anima, a ne me|unarodnim institucija-ma. Me|unarodna zajednica moèpomo}i, ali nikako ne moè raditi na{posao. Oni ne mogu vje{ta~ki kreiratiatmosferu me|u nama, ona mora do}iiznutra. Vjerujem da }e ovi izbori biti prvipomak u tom pravcu. Smatram da seDodik, ukoliko ostane na vlasti, u nekimelementima moè promijeniti, mo`da nepotpuno i idealno, ali sam potpuno uvjerenda }e se mijenjati. �

KO ]E PROMIJENITI DODIKA

Milorad Dodik će brzo mijenjatisvoju destruktivnu politiku

DODIKOVE PREDIZBORNE MANIPULACIJETokom kampanje Dodik je kupovao bo{nja~ke glasove



Izborni rezultat Demokratske fronte,najmla|e politi~ke stranke u BiH, kojaje osnovana prije samo godinu i poldana, predstavljao je, bez premca,najve}e iznena|enje u no}i 12.

oktobra. Nakon {to je 2012. istupio iz SDP-a,@eljko Kom{i} je u kratkom roku uspiookupiti golemi broj pristalica i do nogupotu}i svoje nekada{nje strana~ke kolege,ostvariv{i zavidan izborni rezultat na svimrazinama. Prema broju osvojenih glasovaDemokratska fronta }e biti druga, odnosnotre}a stranka u dràvnom i ParlamentuFederacije BiH, u Sarajevskom kantonu su,poslije SDA, dobili najve}e povjerenjebira~a, a ra~una se da }e imati zastupnike ujo{ najmanje pet kantona.

� Jeste li, iskreno, o~ekivali tako dobarizborni rezultat?

Rezultat je za nas bio o~ekivan, baremsu tako pokazivale interne ankete, iako samja uvijek bio protiv toga da se oistraìvanjima puno govori, ~ak i kada sunam i{la u prilog. Za mene su od procenatabili puno va`niji trendovi, raspoloènje io~ekivanja ljudi. Ipak, prezadovoljan samkada se uzme u obzir kada smo i kakokrenuli, da je za relativno kratko vrijemetrebalo okupiti ljude, izgraditi strana~kuinfrastrukturu, provesti unutarstrana~keizbore, proces kandidiranja ~lanova strankena liste...

MATEMATI^KE KOALICIJE SU NAS SKUPO KO[TALE

� Pretpostavljam da }ete kazati kako jeo postizbornim koalicijama jo{ ranogovoriti, ali vjerujem da ozbiljno razma -

trate opcije da u naredne ~etiri godinebudete dio vlasti. Budu}i da je najve}iuspjeh u Federaciji BiH ostvarila SDA,ho}e li ta stranka biti politi~ki partnerDemokratske fronte?

Jeste prerano govoriti, jer jo{ nisupoznati kona~ni rezultati, recimo, ne zna seho}emo li u Zastupni~kom domuParlamenta BiH imati pet ili {est mandata.Predstoji nam, pored toga, komplikovanaprocedura konstituiranja domova naroda,od kojih ovisi formiranje izvr{ne vlasti. Dabudem iskren, nas jo{ niko nije kontaktiraokada je u pitanju saradnja bilo koje vrste.Treba, naravno, po{tovati izborni rezultat,~estitati pobjednicima, bez obzira {taprivatno neko o tome misli, da li je ovopovratak u pro{lost, ili ne{to sasvim novo.Rezultat koji su ostvarili SDA, HDZ istranke iz Republike Srpske se morarespektovati, oni }e predstavljati ne zao -bilazan faktor u formiranju i funkcionisanjuvlasti. Bilo bi pogre{no poku{avati izigratirezultat koji su oni ostvarili, pravitinekakve koalicije koje su matemati~kimogu}e, ali su protiv volje naroda.

� Da li to zna~i da Vi isklju~ujetemogu}nost koalicije koju bi, matemati~ki,mogli formirati Demokratska fronta, SBB iSDP, nasuprot SDA?

Nisam ni za kakve matemati~kekoalicije, jer su se pokazale kao lo{apraksa, vidjeli smo gdje nas je to odvelo uprethodne ~etiri godine. Ponavljam, morase po{tovati izborna volja naroda. Mi jesmoostvarili odli~an rezultat, ali nismo dobilinajve}i broj glasova. Ne}emo ru{itinikakve politi~ke dogovore, ne}emoopstruirati brzo formiranje vlasti, bezobzira ho}emo li biti dio te pri~e ili ne. Zanas je najva`niji euroatlantski put BiH iispunjavanje obaveza, i mi }emo u tom

smislu glasati s obje ruke. Na federalnomnivou na na{u podr{ku mogu ra~unati svikoji su spremni na ekonomske reforme,otvaranje novih radnih mjesta... Sada je svena izbornim pobjednicima.

� Jo{ niste odgovorili ho}ete liprihvatiti eventualnu ponudu SDA zaulazak u vlast?

Mi ne èlimo ulaziti po svaku cijenu uvlast, boriti se samo za pozicije, bez obzira{to vjerovatno ima i ljudi koji smatraju daje to dobra prilika da se oja~a infrastrukturastranke. Moèmo razgovarati, ali ako }emoprekinuti dosada{nju praksu - ja tebitelekom, ti meni elektroprivredu, i svedogovore svesti na raspodjelu dràvnognovca. Ako se politi~ka praksa koja jeprisutna u posljednjih dvadeset godinanastavi, ja ne vidim na{e mjesto u takvojvlasti. Mi bismo tada izdali sebe i sigurnobi se, na kraju, pretvorili u privjesakstranaka koje su dobile povjerenje naroda,ali se narod ne bi razo~aro u njih, nego unas. Moè se jedno vrijeme gospodaritiDirekcijom Autocesta, BH Telecomom,Elektroprivredom BiH, ali {ta poslije? Da liza dvije ili za ~etiri godine, nama bi sedesilo isto {to se desilo SDP-u.

SASTANAK S DRAGANOM ÔVI]EM� Samo {to SDP nije u proteklih ~etiri

godine bio privjesak SDA, nego su vlastformirali kao pobjednici pro{lih izbora...

Da, ali je na kraju SDP umro u zagrljajuSDA.

� Moè li se, uop}e, i}i odlu~no upromjene sa SDA, ako znamo da je tastranka na vlasti vi{e od 20 godina?

Ne èlim komentarisati druge stranke,ako oni odgovaraju narodu, to se moraprihvatiti, takva je BiH. Ne}emo se valjda


DEMOKRATSKA FRONTA @ELJKA KOM[I]A

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Predsjednik Demokratske fronte ŽELJKO KOMŠIĆ tvrdi u razgovoru za „SB“da će ta stranka uvažavati volju birača i da ih ne zanimaju neprincipijelne

koalicije, otkriva na čemu će inzistirati ukoliko dobije ponudu da bude dio novevladajuće garniture i odgovara na optužbe bivšeg stranačkog šefa ZlatkaLagumdžije, priznajući da ga je odluka o napuštanju SDP-a skupo koštala

Kako smo uspjeliDemokratski frontmen

@ E L J K O K O M [ I ]

komsic:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 21:06 Page 20


IZBORNI TRIJUMF POLITI^KIH DEBITANATA

“SDP je umro u zagrljajuSDA, Zlatko Lagumdìja

priprema BakiraHadìomerovi}a za svog

nasljednika“


ljutiti na narod, kao {to su sada neki ljuti.Narod uvijek ima svoju logiku, pitanje je dali je neko razumije ili ne.

�Kakav }e biti Va{ odnos prema HDZ-u,koji je dobio najve}e povjerenje hrvatskihglasa~a, jeste li spremni da i sa njima ideteu koaliciju?

Kada kaèm da po{tujem volju naroda,isto vrijedi i za HDZ. Pretpostavljao sam da}e raspoloènje bira~kog tijela i}i u ovompravcu i zato sam stalno govorio da serezultati izbora moraju uvaàvati, bezobzira {to se kod nas sve svodilo na to ko }ekoga prevariti.

� Da li ste o tome razgovarali sDraganom ôvi}em, na sastanku u[irokom Brijegu?

Najprije }u re}i da taj sastanak nije biou [irokom Brijegu, nego u blizini Mostara,i jedino o ~emu smo razgovarali jestepotreba da se, nakon izbora, {to prijeformira vlast i da se prizna izborni rezultat.Mi se ne slaèmo oko mogu}ih ustavnihrje{enja, ja mislim da svaki ~ovjek u BiHvrijedi isto bez obzira gdje ìvi, ali smosaglasni da se ekonomski problemi morajuhitno rje{avati. Draganu ôvi}u samtako|er rekao da mi ne moramo biti dio tevlasti, ali da ne}emo ulaziti u kombinacije snamjerom da se neka stranka izgura. Namasu dvije kandidature za ~lana Pred sjed -ni{tva BiH bile bitne zbog na{ih principa,bez obzira na rizik.

� Ali priznat }ete da je va{ kandidat zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH EmirSuljagi} ipak bio puno „ja~i“ od hrvatskogkandidata Ante Popovi}a?

Sve se promijenilo nakon {to su prebiliprofesora SSlavu Kuki}a. On je batine dobiosamo zbog najave svoje kandidature zahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH...

� Da li to zna~i da bi Slavo Kuki} biokandidat Demokratske fronte?

O kandidaturi se tek trebalo odlu~ivatina sjednici Predsjedni{tva stranke, ali bivjerovatno bio Kuki}. Nemojte mepogre{no shvatiti, da ne zvu~im demago{ki,ali je velika ~ast kada grupa ljudi u strancistane iza nekoga i kaè - hajde ti budi na{kandidat. Gubitak na izborima nije krajsvijeta, ìvot se nastavlja.

IZDAJNIK ILI POBJEDNIK� Emir Suljagi} nije pobijedio u utrci

za ~lana Predsjedni{tva BiH, ali je dobioveliki broj glasova. Ho}e li Suljagi}, akoDemokratska fronta bude dio vladaju}ekoalicije, biti nagra|en nekom mini -starskom funkcijom?

Emir Suljagi} nema takvih ambicija.Razgovarali smo nakon izbora i on jedèntlmenski podnio poraz.

� Kaète da Demokratska fronta ne}esudjelovati u pregovorima oko raspodjelestrana~ke kontrole nad profitabilnimjavnim poduze}ima i da je takva praksa zaVas neprihvatljiva. No, biv{i Vas jestrana~ki {ef Zlatko Lagumdìja optuìo daste ranije bili glavni kadrovik kada seodlu~ivalo o imenovanjima direktora ujavnim poduze}ima.

Da je Zlatko Lagumdìja samo diovremena i novca koji je potro{io da menediskredituje iskoristio u druge svrhe,vjerovatno bi bolje pro{ao. Nije nikakvatajna kako je Lagumdìja vodiokadrovsku politiku, direktor je bio onaj zakojeg je {ef kazao da }e biti. Ko se drugipitao osim Lagumdìje, pa on je vodiora~una koji je direktor {kole koju~ista~icu zaposlio. Zlatko Lagumdìja jetakav tip da je samo ra~unao koga jerasporedio u koji upravni odbor, koje jedirektore postavio... EElvedin Grabovica iEnsad Kari} su bili potpuno izvaninfrastrukture SDP-a, a postavljeni su davode dva najve}a resursa kojima se tadaraspolagalo. Da li mislite da je Zlatko

Lagumdìja nekoga pitao prije nego {to ihje imenovao?

� Zlatko Lagumdìja je u predizbornojkampanji izjavio da ste Vi izdali 300.000glasa~a SDP-a. Osje}ate li se danas kaoizdajnik ili pobjednik?

Ako se to moè nazvati izdajom,ponosan sam {to sam izdao njegov na~inpoliti~kog razmi{ljanja. SDP nikada nisamizdao, niti iko od mene treba o~ekivati dale{inarim nad SDP-om, ali Lagumdìjinopona{anje jesam. Ja nisam mogao ìvjetitako, a njegova je logika da nema ni vjere niBoga, da mu je jedina vjera - mo}, a novac- Bog. Mene je ta odluka skupo ko{tala,prije svega zdravlja, brige, jer kada nekomeudarite na novac i mo}, moète o~ekivatisva{ta. Jo{ se ta pri~a nije zavr{ila.

� Kako mislite da nije zavr{ena?Nemojte potcjenjivati Zlatka Lagum -

dìju, on nikada ne}e stati. Ve} je krenuo spripremama za Kongres stranke, imakandidata kojeg priprema da mu grijestolicu dvije ili ~etiri godine i ve} jezapo~ela pri~a kako kompletno ruko -vodstvo SDP-a treba podnijeti ostavku.Kao da se rukovodstvo stranke ikada ne{topitalo!

� Ko bi mogao biti Lagumdìjinnasljednik u SDP-u?

Bakir Hadìomerovi}, koji je prvi iizjavio da cijelo rukovodstvo SDP-a trebapodnijeti ostavku. To su sheme koje smosvi mi ve} gledali, na taj je na~in „skinutaglava“ NNijazu Durakovi}u, MMiri Lazovi}u,Ivi Kom{i}u... Zlatko Lagumdìja senikada ne predaje, on }e se boriti da pometesve svoje oponente u SDP-u, a sada mu jecijelo rukovodstvo oponent, jer s pravomnjemu ispostavljaju fakture. �


DEMOKRATSKA FRONTA @ELJKA KOM[I]A

�

SDP-ova KADROVSKAPOLITIKA: ElvedinGrabovica i Ensad Karićsu bili izvan infrastruk-ture SDP-a, a postavljenisu da vode dva najvećaresursa. Da li mislite daje Lagumdžija nekogapitao prije nego što ih jeimenovao?

D@ENTLMENSKIDOGOVOR

Iako nije izabran za ~lanaPredsjedni{tva BiH, EmirSuljagi} nema politi~kih

ambicija



Izdava~ko preduze}e Rad a.d. izBeograda godinama bezuspje{nopoku{ava da u|e u posjed svogposlovnog prostora u Kolodvorskojulici u Sarajevu. Beogradski advokat,

koji je svojevremeno radio na tompredmetu, svom sarajevskom kolegi kojemje ustupio predmet doslovno je rekao: „„Bilobi lak{e 1993. godine iz nekog prostora uBeogradu deloìrati @eljka Ra`natovi}aArkana nego ove koji su u{li u poslovniprostor Rada u Sarajevu.“ A u posjedposlovnog prostora u Kolodvorskoj ulici(i)legalno je u{la nekada{nja bo{nja~kaobavje{tajna slu`ba AID, nakon izlaskaAID-a prostor je naslijedio bh. biznismenkosovskog porijekla KKaba{ Krasni}i,poslovni partner BBakira Alisapahi}a, biv{egministra policije i direktora AID-a, da bi ukona~nici „vlasnik“ spornog poslovnogprostora posao SSead ]udi}, (biv{i)obavje{tajac KOS-a koji je u Sarajevopolovinom aprila 1992. godine stigao izBeograda u pratnji kolege EEnveraMujezinovi}a. Poslovni prostor uKolodvorskoj ulici ]udi} je iznajmio svojojk}erci SSabini ]udi}, vlasnici StudijaKolektiva i potpredsjednici Na{e stranke.


OBAVJE[TAJNO-POSLOVNI PROSTOR

Poslovni prostor beogradskog izdavačkog preduzeća „Rad“ najprije je bioAID-ov ilegalni punkt za prisluškivanje, a kasnije ga je „naslijedio“ kontroverznibiznismen Kabaš Krasnići, poslovni partner Bakira Alisapahića, bivšeg ministrapolicije i direktora AID-a. Trenutno, navodni vlasnik poslovnog prostora je SeadĆudić, (bivši) obavještajac KOS-a, koji je u Sarajevo iz Beograda stigao u pratnjikolege Envera Mujezinovića. Sead Ćudić poslovni prostor u Kolodvorskoj ulici

iznajmljuje svojoj kćerci Sabini Ćudić, vlasnici „Studija Kolektiva“ i potpredsjednici Naše stranke

STUDIO “OBAVJE[TAJNOG“KOLEKTIVA

Beogradski advokat: “Bilo bi lak{e 1993. godine iznekog prostora u Beogradu deloìrati @eljka Ra`natovi}a

Arkana nego ove koji su u{li u poslovni prostor Rada u Sarajevu“

Pi{e: MIRSAD FAZLI] KOSOVKA DJEVOJKA Sabina ]udi}, vlasnica Studija Kolektiva i potpredsjednica Na{e stranke

SABINA:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 23:53 Page 24

Iako je beogradska izdava~ka firmavlasnik poslovnog prostora, on je biokori{ten u razli~ite svrhe i namjene, me|ukojima, definitivno, nije bila prodajaknjiga. Naime, nakon osnivanja Federalneobavje{tajno-sigurnosne agencije (FOSS)2001. godine AID je prestao da postoji, aliprema nalazu interne komisije koji jena~injen poslije provjere zate~enedokumentacije i obavljenih razgovora svi{e uposlenika nekada{nje bo{nja~ke tajneslu`be, u razdoblju od 1993. do 2001.godine, dok su na~elnici Sarajevskogsektora bili Enver Mujezinovi} i FFuadGodinjak, na podru~ju Sarajeva AID jeimao nekoliko izdvojenih (ilegalnih)punktova za prislu{kivanje.

IMA NEKA TAJNA VEZAOvi punktovi s kojih su Mujezinovi} i

njegov nasljednik Godinjak pratili iprislu{kivali “bezbjednosno interesantneosobe” bili su locirani na podru~ju trisarajevske op}ine; Stari Grad, Centar iNovo Sarajevo. Navodno, AID-ov ilegalnipunkt za prislu{kivanje u Op}ini NovoSarajevo bio je smje{ten upravo uKolodvorskoj ulici u poslovnom prostorubeogradskog Rada. Dakle, oprema,dokumentacija i agenti AID-a su iz togposlovnog prostora „deloìrani“ premainstrukciji posljednjeg na~elnika Sarajev -skog sektora AID-a Fuada Godinjaka, aagenti i inspektori FOSS-a u prostoru nisuzatekli ni{ta osim gomile kablova.

Nedugo potom, Op}inski sud uSarajevu 2002. godine donio je rje{enje pokojem je poslovni prostor u Kolodvorskojulici u vlasni{tvu IP Rad iz Beograda, a natemelju kupoprodajnih ugovorasklopljenih u septembru 1975. i februaru1979. godine. Na rje{enje Op}inskog sudau Sarajevu àlila se izvjesna BBesimaGligori}, koja je traìla uknji`bu pravavlasni{tva nad spornim poslovnimprostorom. Njena àlba je odbijena, aposlovni prostor je ostao u vlasni{tvu IPRad iz Beograda. Me|utim, tosamozvanim vlasnicima nije smetalo daposlovni prostor beogradskog Radapodijele na ~etiri (ne)jednaka djela. Ujedan od poslovnih prostora uselila sefirma Dardanija, vlasni{tvo Kaba{aKrasni}ija. Podsje}anja radi Krasni}i,ro|en u Pe}i, u BiH je stigao osamdesetihgodina pro{loga vijeka kao oficir biv{eJNA, a radio je u Rajlovcu. Sasvimslu~ajno, „biznismen“ Krasni}i se nakonrata iz Njema~ke vratio u BiH na nagovorobavje{tajca Bakira Alispahi}a s kojim jeosnovao i zajedni~ku firmu BHPOL.Krasni}i je sporni poslovni prostor od 36metara kvadratnih 2005. godine „prodao“Seadu ]udi}u, opet obavje{tajcu, koji se uBiH pojavio u aprilu 1992. godine u

pratnji kolege Envera Mujezinovi}a.Sarajevski advokat beogradske firme

Rad, kojem je povjeren posao ulaska uposjed poslovnog prostora, podnio je tu`beprotiv ilegalnih korisnika - caffe barLeone, Camelija osiguranje, FerbaInternational i Studio Kolektiva. Uslijed~injenice da formalno-pravno nije mogaoustanoviti ko je vlasnikfirme Studio Kolektiva,advokat je radi ubrzanjapostupka podnio jednutu`bu protiv caffe baraLeone, Camelija osigu ra -nja i Ferbe Inter national,a drugu protiv StudioKolektiva.

NESIGURNO OSIGURANSTUDIO

Kao odgovor na tu`buFerba International dosta -vila je ugovor o najmuposlovnog prostora potpi -san sa navodnim vlas -nikom MMustafom Hrus t a -novi}em, a Camilia osigu -ranje i caffe Leone ugovoro najmu potpisan sanavodnom vlasnicomposlovnog prostora AAmi -rom Hadìzulfi}. Advo katStudio Kolektiva dostavioje dokumentaciju u kojojje navedeno da je vlasnikposlovnog pros tora Sead]udi}, koji je prostoriznajmio svojoj k}erciSabini, potpre d sjedniciNa{e stranke i vlasniciStudija Kolektiva koja je(ne)uspje{no poku{ala

pokrenuti biznis agaùju}i doma}e dizajnerei zanatlije. Kako smo ve} naveli, ]udi} jeposlovni prostor od 36 kvadratnih metara2005. godine kupio od Krasni}ijeveDardanije za 35 hiljada maraka. ]udi} jeprostor iznajmio k}erci Sabini, koja seizgleda pomalo bavi biznisom, a previ{epolitikom. �


RED, RAD, DISCIPLINA

PROSTOR TI, PROSTOR MIRaspar~ani poslovni prostor beogradskogRada s par~etom u kojem je Studio Kolektiva

SABINA:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 23:54 Page 25

Potjernica koju je pro{le nedjeljeraspisao Sud BiH za generalomNovakom \uki}em, osu|enim zaratni zlo~in protiv civilnogstanovni{tva na 20 godina zatvo-

ra, u narednih nekoliko dana posta}e - crve-na.

Naime, Sud BiH je 6. oktobra izdaonaredbu nadle`nim policijskim agencijamau BiH za raspisivanje centralne potjernice,jer je prilikom poku{aja uru~enja drugoste-pene presude putem Osnovnog suda uBanjoj Luci i Sudske policije Suda BiHutvr|eno da se ne nalazi na prijavljenojadresi. Sud je poslao i zahtjev CJB BanjaLuka za dostavu uvjerenja o dràvljanstvu idaktiloskopskog materijala za \uki}a,nakon ~ega }e biti ispunjeni svi uslovi zaraspisivanje me|unarodne potjernice.Me|unarodnu potjenicu primi}e i InterpolSrbije i po njoj je obavezan postupiti.

Bruno Vekari}, zamjenik srbijanskogglavnog tuìoca za ratne zlo~ine, za“Slobodnu Bosnu” kaè da Interpolovapotjernica za \uki}em jo{ nije stigla uTuìla{tvo za ratne zlo~ine, ali da \uki} ponjegovom mi{ljenju ni u kom slu~aju ne}ebiti izru~en pravosudnim organima BiH.

“Ne bih prejudicirao stvari, kadadobijemo poternicu vidje}emo kako }emoodlu~iti, ali ako \uki} ima dràvljanstvoSrbije, onda se ne moè izru~iti BiH, jer jo{uvek nemamo potpisan sporazum za ratnezlo~ine izme|u Srbije i BiH. U tom slu~ajunadle`ni organi iz BiH }e ustupiti dokazeSrbiji u skladu sa protokolom dvatuìla{tva. Potom ga krivi~no goni onazemlja na ~ijoj se teritoriji nalazi. Ukolikobi nam Bosna ustupila dokaze, mi bismoprotiv njega poveli krivi~ni postupak.Tako|e postoji mogu}nost, s obzirom da je


POTJERNICA ZA NOVAKOM \UKI]EM

Pi{e: MIRHA DEDI]

Centralna potjernica raspisana za osuđenim generalom NOVAKOM ÐUKIĆEMsvakog trenutka mogla bi da postane i međunarodna. Sud BiH pokrenuo je

proceduru jer smatra da je Ðukić u bjekstvu i najavio da će potjernicu uskorodobiti i Interpol Srbije. BRUNO VEKARIĆ, zamjenik glavnog tužioca za ratnezločine Srbije, za naš list objašnjava zbog čega Ðukić više neće biti dostupan

pravosudnim organima BiH

BORBA ZA GENERALA: Ubica tuzlanske mladosti

Bruno Vekari}: “Srbija sigurno ne}e izru~iti Novaka\uki}a Bosni i Hercegovini”!

BEOGRADSKIPROCES ZAGENERALA

Novak \uki}prièljkuje ponovno

su|enje za zlo~in naTuzlanskoj kapiji u

Srbiji

novak djukic:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 23:59 Page 26

drugostepeno osu|en, da ide na priznanjesudske odluke i kaznu izdràva u na{emzatvoru. Me|utim, to tek istraga mora dautvrdi. U svakom slu~aju, nema izru~enjaBosni”, kaè Vekari}.

Na pitanje koje su sve pravne opcijemogu}e u slu~aju privo|enja\uki}a,Vekari} kaè: ““Jedna mogu}nost jeda to ide preko me|unarodne pravnepomo}i, zna~i preko suda, {to }e severovatno i desiti, i to onda nema veze sana{im Tuìla{tvom. Postoji nekolikomogu}nosti koje mogu da se dogode, ajedna od njih je priznanje stare sudskeodluke. Druga je odluka vezana za novuistragu. Ukoliko nam daju nove materijale idokaze, onda moèmo mi da vodimo novosu|enje. Tre}a varijanta je u slu~aju ako jezaista bolestan i nesposoban za su|enje.Me|utim, najbolje je da vidimo koji }ezahtev iz BiH do}i do nas, jer te{ko jeunapred govoriti o takvim stvarima”, kaèVekari}.

I beogradski advokat \\or|e Dozet, kojiu Beogradu zastupa IIliju Juri{i}a, za na{ listkaè da pitanje izru~enja nije vezano zadjelo zbog kojeg je neko osu|en, ve} zadvojno dràvljanstvo.

“Pravilo koje svaka dràva na Balkanuima je da se dràvljani mati~ne dràve neizru~uju bilo kome. U Srbiji Ustav nedozvoljava izru~enje bilo kojoj dràvi zabilo koje delo. Sve ostalo je pitanje propisai zakona o izdràvanju kazne u Srbiji iliponovljenog su|enja. I pored toga {to je\uki} u BiH osu|en drugostepeno,formalno-pravno mogu}e je da mu seponovo sudi u Srbiji. Mogu}e je da se sudii deset puta ukoliko su zadovoljenizakonski uslovi za ponavljanje postupka.Tako|e, u njegovom slu~aju i bolest moèbiti razlog za odlaganje izvr{enja kazne”,kaè Domazet.

NA “LIJEÊNJU” U BEOGRADU \UKI]PRIPREMIO NOVE DOKAZE

Novak \uki} je navodno zbog lo{egzdravstvenog stanja oti{ao na lije~enje uBeograd, jo{ u junu ove godine. Teritoriju

BiH napustio je prije nego {to mu je kaznasa 25 preina~ena na dvadeset godina zatvo-ra, a nijedna mjera Suda BiH u to vrijemenije propisivala zabranu izlaska u druguzemlju.

Posljednje informacije u vezi s lije~e -njem Novaka \uki}a Sud BiH primio je 9.jula, a drugostepena presuda Suda BiHdostavljena je braniocu osu|enog, advokatuMiloradu Ivo{evi}u 21. jula.

Dok je bio na navodnom lije~enju naVojnoj medicinskoj akademiji (VMA)gene ral Novak \uki} i njegova odbrananisu sjedili skr{tenih ruku. Uz pomo} kole-ga iz Srbije, uglavnom pripadnika Kontra -obavje {tajne slu`be, prikupljali su novedokaze kako bi se obnovio sudski procesprotiv osu|enog generala. Na vojnompoligonu u Nikincima nadomak Rumenapravljena je rekonstrukciju zlo~ina naTuzlanskoj kapiji. Na autenti~no izgra|enojsceni Tuzlanske kapije srbijanski ekspertisu 4. septembra poku{ali da obore mi{ljen-je i nalaze vje{taka BBerka Ze~evi}a imi{ljenja zajedni~ke istra`ne komisije, naosnovu kojih je Sud BiH osudio Novaka\uki}a na dvadeset godina zatvora.\uki}eva odbrana tvrdi da ~itav slu~aj nijevo|en na osnovu nau~nih i materijalnihdokaza, zbog ~ega on vi{e godina traìobnovu postupka. \uki}ev stru~ni tim jena poligonu u Nikincima utvrdio da naTuzlanskoj kapiji nije eksplodirala granata.Zlo~in u kojem je smrtno stradala 71, a ran-jeno 150 osoba, navodno je nastao odeksplozije druge vrste. Generalovistru~njaci o~ekuju da se ovaj nalazzvani~no verifikuje. Sa nalazom sa javnog inavodno nau~nog eksperimenta \uki}eviadvokati i}i }e pred Sud BiH kome su ve}uloìli apelaciju sa zahtjevom da se presuda

ukine i proces obnovi.Novac za ovaj eksperiment koji do sada

nije ura|en na ovim prostorima tvrde u“Fondaciji pravda za generala \uki}a” nijebilo lako prikupiti. \uki}u je zna~ajnimfinansijskim sredstvima u pomo} pritekao iaktuelni na~elnik Trebinja SSlavko Vu~u re vi},a u~e{}e u timu je, kako saznajemo, uzelovi{e od 60 beogradskih vojnih stru~njaka.

SVI ZNAJU GDJE JE \UKI]

Raspisivanje crvene potjernice zageneral om \uki}em, njegova odbrana, ali iporodica, nazivaju jo{ jednim sudskimapsurdom. Milorad Ivo{evi}, {ef timaodbrane Novaka \uki}a, tvrdi da je SudBiH raspisivanjem potjernice prekr{iozakon i pita se kako u bjekstvu moè dabude ~ovjek za kojeg svi znaju gdje senalazi. Pri tome tvrdi da ni \uki} niti nje-gova odbrana nisu dobili poziv za javljanjeu zatvor, ~ime je Sud ugrozio njegova ljud-ska prava. Advokat tvrdi da uputni akt da se\uki} 22. septembra morao javiti u zatvornisu dobili ~lanove \uki}eve porodice, a nion. Interesantno mu je, kaè, i to {to potjer-nica stiè ba{ uo~i objavljivanja izvje{tajavje{taka o rekonstrukciji zlo~ina naTuzlanskoj kapiji.

“Osu|eni general \uki} nigdje se nekrije, ne sakriva, niti vr{i opstrukcijupravde”, tvrdi \uki}ev advokat Ivo{evi}.

Me|utim, po svemu sude}i \uki} injegov pravni tim ra~unaju na to da mudvojno dràvljanstvo garantuje za{tituRepublike Srbije i da }e prilikomobnovlje nog sudskog procesa predbeogradskim sudovima kazna izre~enapred Sudom BiH biti ukinuta ili zna~ajnosmanjena. �


GENERALOV BIJEG U SRBIJU

BRUNO VEKARI] “Postoji nekoliko pravnih opcija

za generala \uki}a, jedna odnjih je novo su|enje”

GRANATAMA PO TUZLACIMA @rtve sa Tuzlanske kapije

novak djukic:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 23:05 Page 27

Tre}eplasirani kandidat za mjesto~lana Predsjedni{tva BiH iz redaBo{njaka EEmir Suljagi} naglasioje da ni jedna stranka nakonDejtonskog mirovnog sporazuma

u BiH, nakon godinu i po dana, nijepostigla ono {to je uspjela Demokratskafronta - @eljko Kom{i}. „„Demokratskafronta - @eljko Kom{i} je postiglahistorijski uspjeh“, rekao je Suljagi} zakojeg je glasalo preko 100 hiljada bira~a.Me|utim, ono o ~emu Emir Suljagi} ne èlipri~ati jeste njegovo politi~ko pute{estvijeod vo|e SDP-ove predizborne kampanje2010. godine, obna{anje funkcije ministrakulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo,preko osnivanja nevladine organizacije Prvimart, do kandidature za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH u ime Demokratskefronte. Politi~ko pute{estvije Suljagi}apratila je i privatna drama, odnosno razvodbraka sa sada ve} biv{om suprugomBelmom Selimovi}.

PROPALA INVESTICIJAEmir Suljagi} je desetak dana prije

odràvanja op}ih izbora svojoj biv{ojsupruzi Belmi Selimovi}, preko advokatskekancelarije EE{refa Graci}a, isplatio 10.500eura, iako joj je navodno ostao duàn oko400 hiljada eura. Naime, u pismu kojeposjeduje Slobodna Bosna, BelmaSelimovi} advokatskoj kancelariji Graci}{alje posljednju opomenu pred tu`bu u

kojoj je, izme|u ostalog, navedeno: ““Uvremenskom razdoblju od 29. jula 2005. do30. juna 2012. godine, a na osnovu uvida ura~une, Va{ klijent Emir Suljagi} je mene,izravno i neizravno, ko{tao oko 400 hiljadaeura. Unato~ tome, simboli~an iznos dugaod 10.500 eura zasniva se isklju~ivo nadirektnim molbama Emira Suljagi}a zapozajmice i tvrdnjama da }e mi novacvratiti. Ostatak sume, oko 390 hiljada eura,Va{ klijent moè, {to se mene ti~e, mirnotuma~iti kao velikodu{nu pomo} `rtvigenocida, ili `rtvi uop}e”, napisala je

Belma Selimovi} u opomeni pred tu`bu.“Molim te, dok ne po~nem raditi kod

Adnana Terzi}a (Suljagi} je prije 10-akgodina bio savjetnik Adnana Terzi}a,tada{njeg predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH, op.a.) ppozajmi mi 500 eura— vratit }u ti”, jedna je od dvadesetak ta~akanavedenih u pismu kojim Belma Selimovi}traì povrat sredstava “investiranih” u svogbiv{eg supruga Suljagi}a. Jedna od ta~akaje i restoran Danielli, „„ru~ak Alija Behmeni delegati 155 eura“ - „„Plati ti, molim te,vratit }u ti od dnevnica.“ Tako|er, Belma


ULAGANJE U BUDU]NOST

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Političko putešestvije kandidata za Predsjedništvo BiH EMIRA SULJAGIĆA pratilaje i privatna drama, odnosno razvod braka sa sada već bivšom suprugom

BELMOM SELIMOVIĆ. Naš novinar razgovarao je s akterima nemilih događaja iizvorima koji su dobro upućeni u priču bivšeg bračnog para Suljagić-Selimović

SPONZORSKI UGOVORIEMIRA SULJAGI]A

Iako tvrdi da je u svog biv{eg supruga Suljagi}a “investirala“ 400 hiljada eura, Belma Selimovi} je

potraìvala i dobila samo 10,5 hiljada eura, koliko mu je tokom braka posudila “na ruke“

BRA^NI PAREmir Suljagi} i Belma Selimovi} nakon fizi~kog incidenta koji se(ni)je desio

belma:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 19:59 Page 28

Selimovi} traìla je i povrat sredstava zapla}ene aviokarte Suljagi}u, zubneimplantate 1.000 eura, sre|ivanje ku}e uDoglodima oko 4.000 eura... Jedan u nizuperformansa, napisala je Selimovi}ka, kaodokaz da nad suprugom nije izvr{io nasilje,bio je ru~ak u restoranu Kibe sakonzumentima RReufom Bajro vi} em, DDarkomBrkanom i FFarukom Bori}em, koji je ko{tao150 eura. Neplanirana ve~era u stanuBelme Selimovi} za Suljagi}eve svjedokenakon policijskog uvi|aja (prijetnja - metaku koverti) od 55 eura. ““Suljagi} }erazumjeti da mi princip ne dozvoljava tovitinadobudne, ionako debele NGO-vce”,napisala je Belma Selimovi} u pismuupozorenja upu}enom na adresu advokatasvog biv{eg supruga Suljagi}a. Nakon {toje ispred Demokratske fronte kandidovan

za mjesto ~lana Predsjedni{tva BiH iz redaBo{njaka, Emir Suljagi} je advokatuGraci}u dao 10.500 eura kao povratsredstava svojoj biv{oj supruzi. Me|utim,zauzvrat Suljagi} je od svoje biv{e suprugetraìo da ““pod punom krivi~nom,materijalnom i moralnom odgovorno{}u”potpi{e izjavu po kojoj se odri~e bilokakvih imovinskih i drugih, sada{njih ibudu}ih, potraìvanja iz zajedni~kepokretne i nepokretne imovine koju su onai biv{i supru`nik Emir Suljagi} stekli zavrijeme trajanja bra~ne zajednice. Od nje setako|er traìlo da demantuje navode ofizi~kom zlostavljanju. Biv{a suprugaEmira Suljagi}a je takvu izjavu odbila dapotpi{e, ali novac je uzela.

NESTALI U „60 MINUTA“Brak izme|u Belme Selimovi}, koja

nikada nije uzela prezime svog supruga, iEmira Suljagi}a, zvani~no je zaklju~en uBe~u 16. decembra 2008. godine, a sudskije okon~an 13. novembra pro{le godine uSrebrenici, bez prisustva tuène Selimovi}.Tu`bu za raskid braka sudu u Srebrenicipolovinom 2012. godine podnio jeSuljagi}ev advokat, ujedno i predsjednikNa{e stranke DDennis Gratz. U podno{enju


SLUÂJ EMIRA SULJAGI]A

��

PISMO ADVOKATU:“U vremenskom razdobljuod 29. jula 2005. do 30.juna 2012. godine, a naosnovu uvida u račune,Vaš klijent Emir Suljagićje mene, izravno ineizravno, koštao oko 400 hiljada eura”

BORBA SA BOLE[]UBelma Selimovi} nakon boravka u boliciLenox Hill Hospital u New Yorku


tu`be za razvod braka mo`da ne bi biloni{ta sporno da u to vrijeme supruga EmiraSuljagi}a nije vodila te{ku bitku sakarcinomom u Lenox Hill Hospital u NewYorku, gdje je primljena na insistiranjesvoje prijateljice AAmre Kapetanovi}, kojaìvi i radi u toj ameri~koj metropoli. IakoBelma Selimovi} nije bila spremna javnogovoriti o tome kako i za{to je do{lo doraspada braka izme|u nje i Suljagi}a, njenaprijateljica Amra Kapetanovi} bila je vi{enego voljna uputiti otvorene kritike nara~un biv{eg supruga svoje prijateljice:

“Prvo moram re}i da Emir Suljagi} nije,niti je mogao zlostavljati, bilo mentalno,bilo fizi~ki, moju prijateljicu Belmu. On jespecijalizovan za zlostavljanje slabijih odsebe, a pogotovo ~lanova svoje uèfamilije. Suljagi}u bi bilo bolje da svojeprobleme poku{a rije{iti uz pomo}profesionalaca, s obzirom da pretenduje nafunkcije koje su u potpunoj koliziji sanjegovim psiholo{kim profilom. Mi{ljenjasam da takav sociopata treba biti sprije~enda se pribliì bilo kojoj dràvnoj ustanovi.Ukoliko nije zdravstvena“, navodi Kape -tan o vi}ka koja je do u detalje upu}ena unemila zbivanja izme|u biv{ih supru`nika.Zapravo, po~etak kraja bra~nog paraSuljagi}-Selimovi} bilo je imenovanjeSuljagi}a na mjesto ministra obrazovanja inauke u Vladi Kantona Sarajevo i otvaranjepri~e o predmetu vjeronauka. ““O tome sedanas ne pri~a, ali svi ‘glavni‘ akteri pri~e ovjeronauci, bili su kandidati za mjestobo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH.Dakle, biv{i ministar Emir Suljagi}, biv{ireis Mustafa Ceri} i biv{i urednik tvmagazina ‘60 minuta‘ Bakir Had` iom er ov i}.Moglo bi se razmotriti ko je kome i iz kojihrazloga nabacivao loptu u tom slu~aju”,tvrdi na{a sagovornica i dodaje kako jezapravo Suljagi}ev odbrambeni refleks“pozivanje” na kosti i ulogu `rtve. Dakle, upri~i o vjeronauci jedan od najè{}ih

kriti~ara odluke ministra Sulja gi}a daocjena iz predmeta vjeronauka ne ulazi uop}i prosjek ocjena u~enika bio je tada{njireis Ceri}. Na jednom od vjerskih skupovau Blagaju u prolje}e 2011. godine Ceri} jeiskoristio prisustvo velikog brojamuslimana da uputi niz prijetnji i uvreda nara~un Suljagi}a, a izme|u ostalog je rekao:“Ministre, {kole nisu tvoja privatnababovina”, najavljuju}i “saraje vsko ljeto”na ulicama glavnog grada. Ovaj “detalj” je,prema rije~ima Amre Kap etanovi},Suljagi} iskoristio da napadne reisa Ceri}akoji ga je, po Suljagi}evom tuma~enju,

“ga|ao” kostima njegovog ubijenog oca ijo{ 12 ubijenih Suljagi}a. ““Odgovor najavni istup Ceri}a Suljagi} je spremao sanovinarima magazina ‘60 minuta’ BakiromHadìomerovi}em i Damirom Kaletovi}emu jednoj kafani kod @eljinog stadiona. Tusu dogovorili pitanja koja }e mu Bakirpostaviti, egzaktno minutu u kojoj }e sespomenuti Suljagi}ev otac, nakon ~ega je‘scenarijem’ bilo predvi|eno da Suljagi}zapla~e pred kamerama, {to bi bio povod zaprekid intervjua u najdramati~nijemtrenutku”, kaè na{a sagovornica. Ona kaèi da ministru Suljagi}u zapravo niko


ULAGANJE U BUDU]NOST

�

PLAČ UŽIVO: “Odgovor na javniistup Cerića Suljagić je spremao sa

novinarima magazina ‘60 minuta’ BakiromHadžiomerovićem i Damirom Kaletovićem

u jednoj kafani kod Željinog stadiona. Tu su dogovorili pitanja koja će mu Bakirpostaviti, egzaktno minutu u kojoj će se

spomenuti Suljagićev otac, nakon čega je‘scenarijem’ bilo predviđeno da Suljagić

zaplače pred kamerama, što bi bio povod za prekid intervjua u

najdramatičnijem trenutku”

PLANIRANI INTERVJUVoditelj i urednik magazina 60 minuta BakirHadìmerovi} i gost, ministar Emir Suljagi}

DAN IZBORAEmir Suljagi} u pratnji nove dame izlazi na glasa~ko mjesto


nikada nije prijetio, te da su sve kreirali ispinovali sam Suljagi} i njegov strana~kikolega Reuf Bajrovi}, odnosno da je svebila izmi{ljotina „Loleka i Boleka“, kako suu SDP-u oslovljavali spomenuti dvojac.

“S obzirom na tolike prijetnje, famoznimetak koji je dobio u koverti... bilo bi dobroprovjeriti dokle je stigla policijska istragapo tom pitanju i da li na njenom provo|enjui okon~anju insistira onaj kome su prijetnjebile upu}ene, odnosno sam Suljagi}”, pitase Kapetanovi}ka kojoj su poznati i detaljinemilog incidenta od 29. decembra 2011.godine kada je Emir Suljagi} navodnopretukao svoju suprugu Belmu. ““Znam dasu se posva|ali, da je Suljagi} divljao, aonda joj je, prema Belminim tvrdnjama,Suljagi} rekao - ja sam branio Bosnu, a gdjesi ti bila dok su ti klali oca”, kaè na{asagovornica prepri~avaju}i ono {to je ~ulaod svoje prijateljice Belme Selimovi}.

U NE[TO SE UDARATI MORAU naguravanju koje je uslijedilo „nje`ni

suprug“ je Belmu gurnuo i ona je pri paduizgubila svijest. Kada je do{la k svijesti,Belma je navodno u pratnji Suljagi}anapustila stan da bi oti{la kod svoje majke,a Suljagi} je u me|uvremenu nazvao svogvoza~a da do|e po njega. Me|utim, ispredzgrade su ih zaustavila dva policajca kojasu na lice mjesta iza{la na poziv zabrinutih

kom{ija. ““Ostalo se manje-vi{e zna. Belmanije nikog zvala niti je traìla bilo ~ijupomo}”, kaè na{a sagovornica i dodaje dase jedan od policajaca koji je intervenisaoprezivao ]]osi} i navodno je ro|akpolicijskog komesara Kantona SarajevoVahida ]osi}a, a nakon incidenta Belma jeprimila i telefonski poziv od SSadikaAhmetovi}a, tada{njeg ministra sigurnostiBiH. Me|utim, kada su informacije oincidentu koji se desio u stanu BelmeSelimovi} u sarajevskom naselju Stupdospjele u javnost, Suljagi} je u~inio svekako bi dokazao da on nije nasilnik kojifizi~ki maltretira svoju ènu.

„Beskrupulozni Suljagi} nije biraometode kako bi se nakon tog skandalarehabilitovao. Dapa~e, tih dana je insistiraoda zbunjenu i {okiranu Belmu, zajedno saSDP-ovcima, voda okolo kao cirkuskogmedvjeda, dokazuju}i tako da nijepremla}ena“, dodaje na{a sugovornicapodsje}aju}i da su novinari bra~ni parSuljagi}-Selimovi}, po dojavi Suljagi}a,prvo „presreli“ u {opingu u BBI Centru, azatim na Bjela{nici. Tako|e, prema rije~imana{e sagovornice, postoji masakompromitiraju}ih dokaza protiv Suljagi}akoje je spremna predo~iti sudu ukoliko jeSuljagi} tuì za klevetu na osnovu onoga{to je izjavila za na{ list. �


SLUÂJ EMIRA SULJAGI]A

U kratkom telefonskom razgovoruBelma Selimovi} nam je prije odlaska uNew York odgovorila na nekolikopostavljenih pitanja.

� Da li je ta~no da ste podigli tu`buprotiv svog biv{eg supruga, traè}ipovrat materijalnih sredstava koje ste“uloìli u njegovu karijeru”?

Nije ta~no. Povrat zahtijevanihsredstava sam ostvarila vansudskomnagodbom. Ukoliko vam treba vi{epodataka, obratite se advokatskojkancelariji Graci}, njegovim pravnimzastupnicima u tom slu~aju.

� Va{a navodni fizi~ki obra~un izdecembra 2011. je bio popra}enpolicijskim izvje{tajem, kao i brojnimnovinskim ~lancima, ali nikada nijedobio sudski epilog. Da li nam sada,

nakon razvoda, moète re}i {ta seta~no dogodilo te no}i?

[ta god da se dogodilo, dogodilo seizme|u dvoje odraslih ljudi koji se bili ubraku, a brak je intimna zajednica. Nekana toj intimi i ostane. Ako vas zanimajuEmirovi napadi bijesa, sklonost nasilju,koju redovno ispoljava prema slabijima odsebe, onda }e vam njegovi bliski ro|aci,naro~ito majka Sabaheta, biti mnogo boljii upu}eniji sagovornik od mene. Za razlikuod njih, ja nikada nisam dopustila dabudem `rtva u na{oj vezi.

� [ta mislite o kandidaturi svogabiv{eg supruga za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH?

Malo me je iznenadilo kada sam ~ulada je sada postao Bo{njak. [to se ostalogti~e, lijepo je biti ambiciozan. No, nijelijepo biti beskrupulozan.�

BELMA SELIMOVI], BIV[A SUPRUGA EMIRA SULJAGI]A:

„Ako vas zanimaju Emirovi napadi bijesa i sklonostnasilju, onda će vam njegova majka Sabaheta bitimnogo bolji i upućeniji sagovornik od mene“

B(M)RA^NA IDILAEmir Suljagi} i BelmaSelimovi} na Bjela{nici

B(M)RA^NA IDILAEmir Suljagi} i BelmaSelimovi} na Bjela{nici


� Moète li nam re}i kakvo jegeneralno stanje u bankarskom sektoruFBiH?

Bankarski sektor je stabilan i siguran,njegova likvidnost, profitabilnost ikapitaliziranost se ocjenjujuzadovoljavaju}im. Na{e banke su dostadobro podnijele udarce globalne krize injene posljedice, te su sve svoje obveze,prvenstveno prema {tedi{ama i ostalimdeponentima, uredno i pravovremenoizvr{avale i izvr{avaju.

Sa regulatornog pogleda na bankarskisustav, zadovoljan sam u~injenim, jer jebankarski sektor Federacije BiH u perioduprovo|enja reformi dostigao zavidnu razinui predstavlja najrazvijeniji i najsna`niji diofinancijskog i ukupnog ekonomskogsustava FBiH. Me|utim, vidljivo je da seposlovanje bankarskog sektora i u ovojgodini odvija u nepovoljnom okruènju ijo{ uvijek pod utjecajem posljedicaglobalne, ali i doma}im faktorima dodatnoprodubljene, financijske krize. înjenica jeda se neznatan ekonomski rast, te{ko stanjeu realnom sektoru, elementarne nepogodekoje su zadesile na{u zemlju i brojniunutarnji problemi uzrokovani politi~kimstanjem u zemlji, uz ograni~eni pristupnovim stabilnim izvorima financiranja,negativno odraàvaju na stanje i perspe k -tive bankarskog sektora.

� Izvje{taj o radu FBA za 2013. godinunije usvojen u Zastupni~kom domuParlamenta FBiH. Kako to komentirate?

Moram odmah ista}i da smatram ne daizvje{taj nije usvojen, nego da nije dobiodovoljan broj glasova. To govorim zato {toje sjednici Zastupni~kog doma na kojoj jerazmatran prisustvovalo 56 zastupnika, {toje tek ne{to iznad kvoruma potrebnog zarad. Ali, kad posmatramo rezultateglasovanja, vidljivo je da je oko 80 postoprisutnih zastupnika glasovalo za izvje{taj,ali, naàlost, skoro polovina zastupnika nijeprisustvovala sjednici.

Ne mogu se bez ikakve odgovornosti iposljedica braniti du`nici, odnosno njihovi

jamci ~ije probleme zaista razumijem,posebno u ovim kriznim ili postkriznimvremenima, ali posljedice propastipojedinih banaka bi bile daleko ve}e iskuplje. U kona~nici bi platili svi - igra|ani, i firme, i dràva!

Izvje{taj o radu Agencije pokazujerezultate poslovanja ove institucije i~injenica je da iza Agencije stoje velikiostvareni rezultati i da je ova institucijazna~ajno utjecala na stabilnost i odrìvostbankarskog sektora u na{oj zemlji.Parlament bi trebao prilikom razmatranjaIzvje{taja da po{tuje institucionalnunezavisnost Agencije, zakonska ovla{tenja irje{enja i objektivno sagleda ostvarenerezultate. Izvje{taj je bio pravovremen,precizan, to~an i sadrìnom je u potpunostiprikazivao rezultate rada Agencijeostvarene u izvje{tajnom razdoblju, teto~no i objektivno stanje bankarskog,mikrokreditnog i lizing sektora u FBiH imislim da je nekonstruktivno da pojedinizastupnici Predstavni~kog doma Parla men -ta FBiH ne usvajaju Izvje{taj zbogneutemeljenih diskusija i, za sam Izvje{taj,nebitnih stvari.

Me|utim, na zadnjem mom izlaganjuIzvje{taja, pred uvaènom institucijom, biloje prozivki i zbog mog mandata na ~eluAgencije. Za Va{e ~itatelje kratko }u i toprokomentirati. Dakle, sve moje dosada{njeaktivnosti na ~elu Agencije su uvijek bileusmjerene na ispunjavanje zakonskihovla{tenja, odgovornosti i programiranihzadataka, te nastojanju da svaki od zadatakabude prije svega izvr{en u skladu szakonom, s dobrom namjerom, za dobrobitdràve, gra|ana i naposljetku Agencije, teprozivke zbog mog mandata na ~eluAgencije ne stoje.

Dokaz dobrog rada ove institucijekojom rukovodim je upravo zdrav, dobrokapitaliziran i stabilan bankarski sustav,kao najve}i dio financijskog sustava (vi{eod 80%). Naàlost, pa`nju zastupnika suzauzimale i negativne percepcije, zbogrekao bih povr{nih i neprofesionalnihpristupa pojedinih predstavnika sredstava

informiranja, a u èlji da se privu~e pa`njajavnosti bez ikakvog utemeljenja ustvarnim ~injenicama.

� Na Parlamentu su Vas, poredproblema s jemcima, prozivali i zaPostbanku. Moète li nam re}i premaposljednjim izvje{tajima, kakvo je stanje sajemcima u bankama u FBiH, da li se brojjemaca pove}ao ili smanjio i {to sedogodilo sa potencijalnim investitorima uPostbanku?

Prema izvje{tajima banaka u FBiH saprvim polugodi{tem teku}e (ove) godine1.931 jamac je otpla}ivao kredit umjestodu`nika, {to je 0,37% i 0,15% od ukupnogbroja kredita, odnosno kreditnih partija.Promatraju}i pokazatelje iz prethodnihperioda moè se zaklju~iti da je u prvojpolovici 2014. godine smanjen iznoskredita koje otpla}uju jamci i u~e{}e iznosakredita i broja kreditnih partija kojeotpla}uju jamci. Pojedini mediji, naàlost,ne prenesu stvarne podatke o broju jamaca,nego ~esto neto~no informiraju javnost i{pekuliraju brojkama od oko 200.000jamaca i to, kako istaknu, “prevarenih”jamaca. Udruènje „prevarenih jamaca“ jezapo~elo sa tvrdnjom da je „prevarenih“120.000, pa zatim 200.000, sve do 400.000,pa onda ponovo 300.000, te 200.000 itd. AAgencija objavljuje drasti~no manjipodatak, ali se niko na njega ne osvr}e iuporno se navode stotine tisu}a. Pa da li }enetko da provjeri tko od nas laè? Da li jeikom stalo do istinite informacije? îni seda nije, a ~ini se da i „istraìva~ima“ takoodgovara. Uz to, ja uvijek postavljam ipitanje da li su, i naro~ito od koga, te osobeprevarene. Uvjeren sam da je sigurno bilotakvih slu~ajeva, ali onda je jako bitno tkoih je u prevario. Banka ili „prijatelji“ irodbina za koje su garantirali? Znam da seodgovor na ovakvo pitanje nalazi upostupku koji je u nadle`nosti suda, jerAgencija je supervizor i nadzire zakonskoposlovanje banaka u smislu stabilnostisustava i svake banke pojedina~no.Kriminal, a prevara je kriminalna radnja, u

ZLATKO BAR[, DIREKTOR AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH:

«Bankarski sektor Federacije BiHpredstavlja najrazvijeniji i najsna`niji

dio financijskog i ukupnog ekonomskog sustava FBiH»



nadle`nosti je istra`nih i sudskih organa.Osobe koje smatraju da su prevarene i da sene po{tuju odredbe ugovora Agencijaupu}uje da svoja prava ostvaruju prekojedinih nadle`nih institucija, tj. sudova.Agencija kao supervizor i regulator nemazakonskog osnova, niti mo}i i ekspertize, daulazi u ugovorne odnose.

Ponavljam da nitko iz institucija jamcenije smio, niti mogao, natjerati da jam~e zanekoga. To su ve}inom, a {to je razumljivo,normalno i ljudski, uradili zbog svojihrodbinskih, prijateljskih, poslovnih ili nekihdrugih interesa. Pa se ispostavilo da su nasvoju {tetu pogrije{ili. A mnogi to zasigurnonisu uradili samo iz altruisti~kih razloga. Ito bi se moglo ozbiljno istraìti. Jamci suprvenstveno, a {to je i normalno, boljepoznavali klijente i garantirali za njihovopo{tenje. Isto tako, ve} sam rekao darazumijem i probleme klijenata-du`nikakoji su zapali u te{ko}e da izmiruju svojeobveze, ali su oni potpisali ugovore i uzelite novce i potro{ili ih. A novce su uzeli odbanaka kojima ih je povjerio daleko ve}ibroj gra|ana i preduze}a. I to novce koje suzaradili i ~uvaju ih i koriste ih za svojeìvotne, poslovne i privatne potrebe.

[to se ti~e zakonske regulative oveoblasti, upoznati ste da je Agencijapodràvala i podràva svako zakonskorje{enje koje vodi ka rje{avanju uo~enogproblema. Dobro je {to se kona~no zakonskipreciziralo i rije{ilo to pitanje. Agencija je,u èlji da pomogne, prije njegovog

dono{enja izdala preporuku da se prijenaplate od jamaca poduzmu sve raspoloìvemjere prema du`niku.

Vezano za Va{ drugi dio pitanja, okoPostbanke, ponovit }u isto {to sam ve}ranije rekao i pred parlamentarnimOdborom za financijsku politiku i prora~un.Tu postoje dvije su{tinske stvari. Prvo,pristup i odgovornost postoje}ih vlasnika i,drugo, mogu}nost ulaska pojedinih osoba uvlasni{tvo banaka.

Kao {to sam ve} istakao da du`niciimaju odgovornost za svoje odluke, istotako, ali jo{ i ve}u odgovornost, imaju idioni~ari. Vlasnici nekih banakapoku{avaju svoju odgovornost za pogre{neposlovne odluke da prebace na regulatora.Investiranje donosi rizike, to je jedno.Drugo, vlasnici, bilo veliki ili mali,odlu~uju o onima koji }e upravljatinjihovom imovinom i to je njihovaodgovornost, a posljedice svoga nerada ipropusta ne trebaju prebacivati na druge.Agencija je ta koja prvenstveno {titistabilnost bankarskog sustava i povjerioce,dakle {tedi{e, deponente i na{e firmedeponente banaka, a ne vlasnike i na tajna~in }e osigurati da deponenti u svakommomentu raspolaù svojim sredstvima.

Bankarski sustav se {titi i na na~in da seinvestiranje u banku ne dozvoli onima kojinemaju dobru poslovnu povijest i koji bimogli novac deponenata zloupotrijebiti iliotu|iti. To je bio slu~aj sa potencijalniminvestitorom u Postbanku, koji je mnogo

„obe}avao“, ali nije ispunio temeljne uvjeteda investira u banku koji su u nas jasno iprecizno propisani, a to je jedan odosnovnih standarda i svugdje u svijetu. Uzto je i davao neto~ne informacije.

U bankarskom svijetu se zna da sebanka moè uvijek lak{e oplja~kati iznutranego izvana. I zbog toga su uvjeti zastjecanje vlasni{tva nad bankama striktnostandardizirani i propisani. I po Bazelskomkomitetu (svijet) i po Europskimdirektivama (Europska unija). A i kod nas.

Zato svi trebamo biti svjesni toga da bii po dru{tvo mnogo gore i vrlo lakopogubne posljedice bile da se ispredinstitucija skupljaju {tedi{e koje su svojnovac povjerile bankama. Svi svjetskiprincipi i standardi, a po uzoru na njih i svaregulativa i postupanje Agencije suusmjereni na to da banke oprezno posluju,procjenjuju rizike i poduzimaju mjere da sene bi naru{ila njihova stabilnost i ugrozilinovci deponenata.

� êsto se u medijima spominje kakoAgencija ne {titi gra|ane i kako radi samona korist banaka. Da li Agencija ne{to radipo ovome pitanju?

Kako i sami kaète, “~esto se spominjeu medijima”. Naàlost, veliki problem jeupravo taj {to pojedini mediji prenoseneto~ne, neprovjerene i neistinite infor ma -cije o radu Agencije i time {iru javnostdovode u zabludu. Ali Agencija nije samopredmet napada medija, nego veoma ~esto i



institucija koje nadzire, {to je znak njenenepristrasnosti i nezavisnosti. Vi{e putasam kao ~elni ~ovjek ove institucijepoku{ao nastupima u medijima gra|aneupoznati sa stvarnom zada}om i misijomAgencije i da javnosti objasnim na{enadle`nosti. Iskoristit }u ovu priliku pa }uponoviti i va{im cijenjenim ~itateljima daova institucija, kao regulator i supervizor,radi po zakonu na dobrobit gra|ana,poduze}a i dràve u cjelini, {to je vidljivo izdosada{njih aktivnosti i rezultata. Isto tako,Agencija mora i uvijek }e ispunjavati svojuulogu i {tititi prvenstveno {tedi{e i drugedeponente. Iz tog razloga }e nalagati dabanke povjerenim novcima upravljaju nana~in kako je to propisano zakonom ipodzakonskom regulativom da se ne bidoga|alo da gra|ani {tedi{e i na{e firmedeponenti koje hrane brojne porodice ifinanciraju na{u dràvu ostanu bez svoganovca i da propadaju, ili da se novac ne biispla}ivao na teret svih poreskih obveznika.Jer, samo na takav na~in se moè osiguratistabilnost sustava, stabilnost i prosperitetekonomije i dràve i da {tedi{e i deponentidobiju svoj novac natrag. Dioni~ari trebajunositi rizik svog investiranja. Suprotno vodika kaosu i èlim da kaèm da bankarskisustavi u svijetu po~ivaju na povjerenjugra|ana i investitora. Isti~em da samponosan {to sam na ~elu takve institucijekoja je zajedno sa drugim institucijama, tuprije svega mislim na Centralnu banku, ikroz vrijeme najve}e krize, osigurala da{tedi{e i deponenti pro|u bez ikakvihposljedica i da {tednja, {to je odrazpovjerenja, iz godine u godinu raste. Da lipostoji sli~an slu~aj u okruènju i {ire? Kadse u obzir uzmu izoliranost i usamljenostna{e bankovne supervizije, te{ko.

Na kraju }u re}i da je Agencija zabankarstvo Federacije BiH prije svegadru{tveno odgovorna institucija, osnovanakao samostalna, nezavisna i neprofitna ~ijije rad usmjeren na stvaranje jakog istabilnog bankarskog, mikrokreditnog ilizing sustava, omogu}avaju}i gra|animada sigurno i slobodno koriste financijskeusluge nabrojanih subjekata pod nadzoromAgencije. Sve dok sam na ~elu Agencije,odgovorno tvrdim da je i da }e Agencija i unarednom razdoblju nastaviti se pridràvatipropisanih zakonskih okvira i sukladnonadle`nostima nadzirati poslovanje svihfinancijskih subjekata pod njenim nad zo -rom a sve na korist svih gra|ana na{ezemlje.

� U saradnji sa Udruènjem banakaBiH donijeli ste mjere privremenogkaraktera vezano za gra|ane koji supogo|eni poplavama. Po Va{em mi{ljenju,ho}e li takve mjere pomo}i gra|anima iimati efekta?

Mi{ljenja sam da mjere koje smodonijeli u suradnji sa Udruènjem banaka

BiH mogu biti od velike koristi svimfizi~kim i pravnim osobama pogo|enim uelementarnim nepogodama. Iako sudonesene mjere privremenog karaktera,smatram to vrlo humanim ~inom, jer kao{to i sami kaète, poplave su ostavilenegativne posljedice i na poslovanjebanaka. Naravno da ove mjere, iako }epripomo}i i imati efekta, nisu i ne}e bitidovoljne da rije{e mno{tvo pote{ko}apogo|enog stanovni{tva. Mi kao regulatorismo u~inili sve {to je bilo u na{ojnadle`nosti da barem ovim i sli~nimmjerama pomognemo tim gra|anima.

Me|utim, da bismo prevazi{li nastalusituaciju, du`ni smo biti socijalnoosjetljiviji prema onim gra|anima kojima jeugroèna egzistencija. Sve institucije ipojedinci gra|anskom solidarno{}u trebajudati ugroènima sigurnost i poslati porukuda smo osjetljivi na ovakva de{avanja i daèlimo graditi kvalitetno dru{tvo. Nadam seda }e se za {to brì oporavak odelementarnih nepogoda koje su zadesilena{u zemlju, gra|anima nastaviti pomagati,osim kroz financijske i kroz mnoge drugeinstitucije, prije svega kroz sustav socijalneza{tite, kroz nedavno osnovane fondovesolidarnosti, te dodatnim dobrotvornimaktivnostima.

� înjenica je da se iz godine u godinupove}ava iznos nekvalitetnih kredita.Kakvo je trenutno stanje i koje mjere narje{avanju ovoga problema poduzimaAgencija?

Prema na{im podacima, ukupninekvalitetni krediti sa 30.06.2014. godineiznose 1,7 milijardi KM i ve}i su za 6,5% ili103 milijuna KM u odnosu na kraj 2013.godine. U~e{}e nekvalitetnih kredita uukupnim kreditima je sa 14,6%, koliko jeiznosilo na kraju 2013. godine, poraslo na15,2% na kraju prve polovine ove godine.Radi male uporedbe, napomenut }u da sunekvalitetni krediti na kraju 2008. godine,kada je po~ela ekonomska kriza, iznosilioko 308 milijuna KM i njihovo u~e{}e uodnosu na ukupne kredite bilo je svega 2,9%. Naàlost, globalna ekonomska kriza, uz„asistenciju“ nekih drugih, ~isto doma}ihrazloga, u~inila je da poduze}a u na{ojzemlji nisu vi{e samo nelikvidna, nego supostala nesolventna, dakle nisu umogu}nosti servisirati svoje obveze niti nakratak niti na dugi rok. Tako|er, problem je{to su mnogi ulazili u zaduènja, iako suve} u startu znali da ne}e mo}i uredno, aponekad i nikako ispunjavati svoje obveze.Sve u cilju privremenog odlaganjaneèljenog kraja. Tu, u svakom slu~aju, imai gre{aka banaka u procjeni kreditnog rizikai èlje za prolongiranjem iskazivanjaposljedica lo{ih poslovnih odluka, aliponekad i iz uzaludne èlje da nekomdu`niku omogu}e da „do|e do daha“ i nove{anse za oporavak, na {to smo mi reagirali

nalozima i sankcioniranjem svih uo~enihnepravilnosti.

Zbog rastu}eg kreditnog rizika, kaodominantnog rizika u bankarskom sektoru,a prvenstveno rasta nekvalitetnih kredita,negativan utjecaj se posljedi~no reflektira ina odrìvost zarade, a kod pojedinih banakai na rastu}i rizik kapitala, zbog ~ega sunavedeni rizici u fokusu kontrola nassupervizora. Sa ciljem unapre|enjafinancijskog stanja i poslovanja banaka u FBiH, jo{ pro{le godine otpo~eli smo iaktivnosti na uspostavi sustava ranogupozorenja, koji treba rezultirati pravo vre -menom identifikacijom problema urizi~nim segmentima poslovanja banaka, tepreventivnom poduzimanju super vizor skihmjera, kako bi se sprije~ili negativnitrendovi. Agencija je aktima i kontrolamautjecala na banke da mnogo pa`ljivijeupravljaju rizicima i, kada su u pitanju novikrediti, da sigurnije analiziraju {to je dobroza zdravlje bankarskog sektora, jer svakikredit treba biti vra}en i svaki depozitsiguran. Me|utim, mjere koje donosimo miregulatori, jednostavno nisu dovoljne darije{e ovaj problem. One, da tako kaèm,mogu ublaìti problem, ali ga ne moguotkloniti, jer uzrok ovog problema ne vidimu bankarskom sektoru, nego prije svega una{em cjelokupnom gospodarstvu. Stoga senadam da }e do}i do pobolj{anjacjelokupne ekonomske i politi~ke situacijeu na{oj zemlji i privla~enja stranihinvesticija, jer samo tako se moè utjecatina smanjenje nekvalitetnih kreditnihplasmana.

� Za kraj recite nam, kakva }e, premaVa{em mi{ljenju, biti 2015. godina vezanoza bankarski sektor u BiH?

Iskreno, nadam se da }e 2015. godinabiti bolja nego proteklih pet godina i to nesamo za bankarski sektor nego za ukupnogospodarstvo. Generalno, i u 2015. godinisve napore treba usmjeravati na zna~ajnopoja~anje zahtjeva kvaliteta i kvantitetakapitala i likvidnosti banaka, na boljeupravljanje rizicima, prvenstvenokreditnim, ali i na ja~anje „reìma“supervizije, kako pojedina~nih bankarskihinstitucija, tako i bankarskog sustava ucjelini. U narednom periodu je veomava`no da se uspostavi ponovni rastsveukupnih gospodarskih aktivnosti, asamim tim i potra`nja za kreditima za kojubi banke trebale osigurati neophodnupodr{ku. Na ovom putu, regulatorna tijela,nosioci vlasti i banke trebaju prona}i pravibalans izme|u regulatornih za{titnih mjera inapora da se poja~a kreditni rast jer dosa-da{nji nije bio dovoljan za efikasniji opo-ravak realnog sektora i stanovni{tva.Tako|er, za nadati se da }e na{a zemlja uovoj godini biti i politi~ki stabilnija, {to }eimati pozitivne utjecaje na ekonomske ifinancijske tokove. �




“Op}i izbori u Bosni i Hercegoviniodràni su u konkurentskom okruènju.Me|uetni~ka podjela je bila klju~ni faktor.Nedostatak vizije o budu}nosti i saradnjeizme|u tri konstitutivna naroda nastavljako~iti reforme neophodne da se upotpunosti osiguraju demokratki izbori.Rastu}e nepovjerenje gra|ana u funkcio ni -sanje demokratskih institucija dovodistabilnost u opasnost.” Ovi pesimisti~nizaklju~ci samo su dio preliminarnogizvje{taja misije me|unarodnih promatra~au BiH. [efica misije CCornelia Jonker urazgovoru za Slobodnu Bosnu konstatujekako je {okantno da svi gra|ani u ovojdràvi ne mogu jednako glasati i biti birani.“Mo`da za vas vi{e nije neobi~no, ali zamene jeste da postoji troglavoPredsjedni{tvo koje predstavlja Hrvate,Bo{njake i Srbe, a oni koji ne èle da seidentifikuju s jednom od tih grupa bivajuisklju~eni iz glasanja ili kandidiranja. To jedaleko od normalnog”, kaè Jonker tedodaje da je ovakva praksa daleko odeuropske: ““Sigurna sam da gra|ani vide danema napretka ka EU. I to je u redu ako onii ne èle ~lanstvo. Ali ako èle, e onda nekostvarno mora uraditi ne{to.”

USTAVNE PROMJENEMe|unarodna posmatra~ka misija, koju

~ine predstavnici Ureda za demokratskeinstitucije i ljudska prava OSCE,Parlamentarne skup{tine OSCE iParlamentarne skup{tine Vije}a Europe,kona~ni izvje{taj }e, sa preporukama,prezentovati po~etkom decembra. No,konstatacije iznesene u preliminarnomizvje{taju itekako ostavljaju prostora zazabrinutost. Jonker kaè da }e se jedna odnajva`nijih preporuka u kona~nom

izvje{taju odnositi na potrebu za ustavnimpromjenama koje }e osigurati jednakaprava za sve gra|ane. Jonker kaè i da sudemokratskiji izbori mogu}i samo uz vi{epoliti~ke volje i zrelosti, ali ““ako oni koji suizabrani ponovo rade isto kao zadnje ~etirigodine, nakon novih izbora koji }e biti zadvije godine, }emo imati iste zaklju~ke kaoi do sada. Ali, ne trebamo gubiti nadu dane{to ipak moè biti druga~ije i da }e vlastbiti formirana brzo jer treba po~etiraspravljati o va`nim pitanjima”.

^lanovi Misije su tako|er ukazali nanepostojanje politi~ke volje za odmicanjeod Mirovnog sporazuma, {to bi izabranilideri mogli pokazati provedbom odlukeSejdi}-Finci. Misija tako|er primje}uje daove godine oko 40.000 gra|ana koji ìve uBr~ko Distriktu nije moglo iza}i na izborejer su odbili izabrati entitetsko dràv ljan -stvo. ““Da imate druga~iji ustav, to se ne bidesilo”, pojednostavljuje Jonker. Tokompredizborne kampanje, smatraju proma -tra~i, kandidati su se usmjerili na isticanjerazlika izme|u stranaka i kandidata,usmjeravaju}i svoje poruke vi{e premaetni~kim zajednicama nego gra|anima.“Iako su izborni kandidati prenosilipromotivne poruke o potrebi dru{tveno-ekonomskih reformi, stvaranju radnihmjesta, borbi protiv korupcije i europskih ieuroatlantskim integracijama, njihovekampanje su uglavnom bile negativne, uzokrivljivanje protivnika za nedostataknapretka”, navodi se u izvje{taju: “Oni suisticali vlastita dostignu}a umjestokonstatovanja razlika u politikama... Stran -ke iz sva tri konstitutivna naroda su vodilekampanje na osnovi svojih nacionalnihinteresa.”

Iako su izborni promatra~i ve} prijepreporu~ivali kako sistem finansiranjakampanja mora biti vi{e transparentan, ~inise da te preporuke nisu provedene.Promatra~i tako|er ukazuju kako bi i

Centralna izborna komisija morala voditivi{e ra~una o transparentnosti, naro~ito pridono{enju odluka o àlbama koje su imupu}ene. ““Oni su uradili sve {to treba kako


IZBORI U BiH

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Poražavajuće je čuti ocjenu MEÐUNARODNE IZBORNE PROMATRAČKE MISIJEda nakon dvadeset godina demokratizacije, koju je predvodila međunarodna

zajednica, u Bosni i Hercegovini nije moguće organizovati demokratske izbore kojibi doveli do stvarnih promjena

DALEKO OD NORMALNOG

Cornelia Jonker: “U Bosni ne postoje uslovi za demokratske

izbore“

nidzara izbori:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 21:58 Page 36

bi izbori bili organizovani efikasno, ali imapuno toga {to nisu radili kako bi bilitransparentni, otvoreni i vi{e nego samo

efikasni, a ~ime bi gra|anima i partijamadali utisak da }e sve biti kako treba.Naprimjer, na~in kako su se odnosili prema

àlbama, na zatvorenim sastancima”,poja{njava Jonker. Promatra~i su tako|erukazali na ~injenicu da postoje}i Izbornizakon ne zabranjuje zloupotrebu“administrativnih resursa”. [tavi{e, nedav -ne izmjene zakona omogu}ile su dràvnimi lokalnim vlastima i institu cija ma dakandidatima osiguraju besplatno kori{tenjeprostora, “~esto bez osiguravanja jedna -kosti u provo|enju”, a {to su ove godinestranke uveliko koristile smje{taju}i svojeizborne {tabove u zgrade op}ina ili javneustanove.

[efica posmatra~ke misije kaè da subili iznena|eni izlazno{}u bira~a upoplavljenim podru~jima, gdje kampanja


PROBLEMI SA DEMOKRATIJOM

��

Cornelia Jonker nada se da ipak moèdo}i do promjena i nakon ovih i ovakvihizbora, mada i sama konstatuje kako imamalo politi~ke volje za tim: “îni metu`nom slu{ati ljude koji govore da suetni~ke razlike prisutnije nego prije

rata. To nije lako ni izgovoriti. Pitalasam se kada sam po~ela rad da li su tepodjele politi~ka realnost, ili postojerazlike me|u ljudima? Ali, sada vidimda je i jedno i drugo. I to se ogleda i urezultatima izbora.” �

TU@NO JE...

Podjele i politička volja

PREBROJAVANJE Brojanje glasova u Zetri odvija se 24 sata, alisti}i niti u jednom trenutku nisu bez nadzora


skoro pa nije bilo. Preliminarni izvje{taji saterena ukazivali da su da gra|ani u timkrajevima ogor~eni na politi~are i sistem,no na kraju to nije uticalo na izlaznost. ““Mismo se pitali kako }e sve to uticati naizlaznost, ali smo ostali iznena|eni da seni{ta nije desilo”, kaè Jonker i jo{ velikako nije bilo - izuzev u jednom slu~aju -izmje{tanja glasa~kih mjesta zbog poplava.Tako|er kaè da je Misija svjesna da suvlasti sponzorirale obnovu {kola, u kojimase naj~e{}e nalaze bira~ka mjesta, te dapostoji mogu}nost da èlja da po~ne{kolska godina na vrijeme nije jedini razlogza to, no ne postoje dokazi.

VE]A TRANSPARENTNOSTPosebnu pa`nju Misija je posvetila

medijima od kojih su mnogi, ponovo, bilipristrasni i neprofesionalni. Primijetili suda je bilo kori{tenja “zapaljive retorike”,posebno u posljednjoj sedmici kampanje inaro~ito putem dru{tvenih medija i ukomentarima na tekstove u tim medijima.Ono {to posebno zabrinjava su javni emiterikoji jesu pruìli dosta prostora politi~kimpartijama, ali pri tome nisu uspjeli otvoritiprostor za “istinsku debatu o su{tinskimpitanjima i konkretnim prijedlozima o tomekako rje{avati klju~ne probleme u dràvi”.

Rad Regulatorne agencije za komunikacije(RAK), koja ima mo} da ka`njava medijekoju ne po{tuju propisana pravila, nije biood velike koristi. Oni naime nemajumonitoring timove za medije, nego seoslanjaju isklju~ivo na prijave, a proces

dono{enja odluka im traje prili~no dugo. „Ukombinaciji s nedostatkom preventivogpristupa RAK-a na utvr|ivanju prekr{aja,to je u su{tini rezultiralo neprovedenimpropisima o kampanji.“

[efica promatra~ke misije napominje ikako je tokom predizborne kampanje bilo

vidljivo da su odre|eni mediji,izvje{tavaju}i o vladinim slu`benicima injihovim aktivnostima, davali besplatanprostor kandidatima. ““Pored toga, nekiemiteri pu{taju informacije dobijene odpoliti~kih partija bez bilo kakvognovinarskog rada, ure|ivanja, refleksija, ato nije profesionalno i tako se ne bi trebaloraditi”, napominje Jonker. Na kraju, Jonkerkaè da je svjesna da dio javnosti postavljapitanje legitimnosti izbora na koje je iza{looko pedeset posto bira~a, te ponavlja daovakvi izbori nisu u potpunostidemokrati~ni. ““Iako znamo da sve ovodolazi iz Dejtonskog sporazuma, to nemoè biti isprika. Da je bilo politi~ke volje,sve se moglo promijeniti”, isti~e ona. Jo{vi{e brine gubitak povjerenja gra|ana uizbore i mogu}nost promjena, {to je mo`danajteè promijeniti i uveliko zavisi odpona{anja novoizabranih lidera. �

SLOBODNA BOSNA I 16.10.2014.

IZBORI U BiH

�

Izborna promatra~ka misija je po~elaraditi 3. septembra, uspostavljaju}i uredsa jedanaest eksperata u Sarajevu i jo{dvadeset u terenskim uredima. Na samdan izbora, raspore|ena su 294posmatra~a iz 38 zemalja. Pored njih,izbore su promatrali i posmatra~i iz

udruènja gra|ana, brojnih ambasada,stranih organizacija. Koalicija Podlupom, koju ~ini sedam organizacija,angaòvala je 3.000 posmatra~a,politi~ke stranke su imale oko 60.000posmatra~a, dok je ukupan broj stranihposmatra~a bio 552. �

IZBORNI DAN

Posmatrač po glavi glasača

38

POLITIČKA ZRELOST: Za potpuno demokratskeizbore je potrebnapolitička zrelost kako bi se prevazišli problemi i krenulo naprijed, u interesugrađana

CORNELIA JONKER Nekoliko stotinapromatra~a, iz vi{e od 30 zemalja, boravi u BiHkako bi nadgledali izbore



Epidemija smrtonosnog virusa ebo -la, koji je prema posljednjem izvj e-{taju Svjetske zdravstveneorganizacije (WHO) do sadaodnio vi{e od ~etiri hiljade ìvota,

i dalje ne jenjava. Novi slu~ajevi zaraènih

osoba izvan Afrike pojavljuju se iz dana udan, a sve vi{e raste zabrinutost i zbog{irenja virusa na tlu Evrope.

Ebolom je do sada najteè pogo|enaLiberija, gdje je umrlo 2.316 ljudi. U SijeraLeoneu umrlo je 930, a u Gvineji 778osoba. Me|u `rtvama je i vi{e od 200medicinskih radnika koji su bili u kontaktus oboljelima i pomagali u njihovom

lije~enju. Prema podacima WHO-a, odebole je umrlo devet osoba u drugimdràvama, uklju~uju}i SAD, [paniju,Senegal i Nigeriju. Pod nadzorom jetrenutno vi{e od osam hiljada ljudi u Africiza koje se sumnja da su zaraèni virusom.Zvani~nici Svjetske zdravstvene organi za -cije kaù da je „nemogu}e kontrolisati“ sveosobe sa kojima su zaraèni bili u


EBOLA PRED VRATIMA BALKANA

Pi{e: MAJA RADEVI]

E B O L AMITOVI I ČINJENICE

Virus ebole, koji se prvi put pojavio u Africi davne 1976. godine, od marta ovegodine odnio je preko četiri hiljade života, a pod nadzorom je trenutno više od

osam hiljada ljudi za koje se sumnja da su zaraženi; premda je u Evropi ebola jošna nivou izolovanih incidenata, kontinentom se sve više širi strah od moguće

pojave epidemije

ebola:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 19:45 Page 40

kontaktu, pogotovo ne u afri~kimzemljama sa slabo razvijenomzdravstvenom slu`bom.

NEKONTROLISANO [IRENJENajnoviji slu~aj ebole izvan Afrike

prijavljen je proteklog vikenda, kada jeobjavljeno da je bolni~ki radnik u Dallasu udràvi Teksas zaraèn opakim virusom.Radi se o istoj bolnici u kojoj se lije~io


STRAH OD SMRTONOSNOG VIRUSA

U na{oj zemlji ne postoji tzv.biosigurnosni nivo 4 koji je neophodan zadijagnostiku i lije~enje pacijenata zaraènihebolom. Iz nadle`nih institucija ipak isti~uda pa`ljivo prate instrukcije WHO-a uslu~aju eventualne pojave ebole u BiH. Na aerodromima i svim grani~nimprijelazima u zemlji provodi se poja~annadzor nad prometom putnika i roba kojidolaze sa podru~ja u kojima se registriraebola. Svi putnici koji dolaze iz podru~jagdje se bolest javlja (zemlje ZapadneAfrike) popunjavaju epidemiolo{ku anketuu kojoj se traè podaci o mogu}ojizloènosti virusu ebole u kontaktima saoboljelim, te podaci o subjektivnimtegobama (groznica, op}a slabost...).„Jo{ uvijek smo zemlja sa niskim rizikomza pojavu ove bolesti., ali zbog veza sazemljama u kojima je bolest identificirana,te putovanja, moraju se poduzimati mjereopreza, pri ~emu je glavni fokus na{ihaktivnosti brza detekcija slu~aja mogu}eizloènosti ebola infekciji“, kaè za „SB“ dr.Mirsada Mulaomerovi} iz Slu`be zaepidemiologiju ZZJZ FBiH. „înjenice dana{ me|unarodni aerodrom nemadirektne veze sa zemljama gdje se bolestpojavila, te da putnici koji dolaze izugroènih podru~ja prolaze kontrole vi{e

me|unarodnih aerodroma, idu nam uprilog“, dodaje dr. Mulaomerovi} te navodida se radi na ja~anju kapaciteta zaupravljanje slu~ajevima osoba eventualnooboljelih od ebole, nabavci za{titne opreme,osiguranju izolacijskih uvjeta i svega ostalogneophodnog po preporu~enim proc edur ama.

Premda jo{ nisu uvedene sigurnosnemjere poput onih u Srbiji, AerodromSarajevo ima Plan djelovanja u kriznimzdravstvenim situacijama.

Kako nam je re~eno na ovom aerodromu,plan se aktivira nakon {to Centar kontrolezra~nog prometa primi dojavu od kapetanazrakoplova, a u skladu sa objavljenimprocedurama Me|u narodne asocijacije zazra~ni transport (ICAO). Po prijemu dojave,Centar kontrole zra~nog prometa informacijuo potencijalno oboljelom putniku proslje|ujeostalim odgovornim licima. Po slijetanjuzrakoplova kapetan }e parkirati zrakoplov naizolovanu parking poziciju, a putnik se odvodiu sobu za izolaciju koja se nalazi naMe|unarodnom aerodromu Sarajevo, spe ci -jal no namijenjenu za krizne zdravstvenesituacije. Ukoliko se pojavi sumnja na ebolu,pacijenti se upu}uju u jedan od klini~kihcentara u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Infektivnaklinika u Sarajevu odre|ena je zahospitalizaciju prvih slu~ajeva. �

SIGURNOSNE MJERE NA BH. AERODROMIMA

Aerodrom Sarajevo ima sobu zaizolaciju putnika koji se potomupućuju na infektivne klinike

[to je vi{e ljudi zaraèno, ve}a je {ansa da virus mutira;u BiH ne postoji odgovaraju}i karantin, a mjere

prevencije su gotovo nikakve

��

ME\UNARODNI AERODROM SARAJEVOInstrukcije za uposlenike u slu~aju pojave virusa

Foto: Mario Ili~i}


Thomas Eric Duncan, prva osoba u Americikojoj je dijagnosticirana ebola. Duncan je uAmeriku doputovao krajem septembra izLiberije, gdje je ìvio. Iako je pokazivaosimptome bolesti i sam upozoriomedicinsko osoblje u Dallasu namogu}nost zaraze, oni su ga poslali ku}i uzupute da se lije~i antibioticima. Naknadnoje stavljen u izolaciju i pod terapijueksperimentalnim lijekom, ali naàlost, nijepreìvio.

Strah od nekontrolisanog {irenja virusadoveo je do uvo|enja posebnih sigurnosnihmjera za putnike na ameri~kim aero dro -mima koji dolaze iz podru~ja zahva}enihebolom. Prvi je mjere sigurnosti uveo

aerodrom „JFK“ u New Yorku, gdje su od11. oktobra ljekarski timovi po~eliprovjeravati putnike iz Gvineje, Liberije iSierra Leonea, traè}i od njih da ispuneupitnik o eboli i mjere}i im tjelesnutemperaturu. Kako je najavljeno, mjereprovjere putnika po~et }e se od 16. oktobraprovoditi i na aerodromima NewarkLiberty, Washington Dulles, ChicagoO’Hare i Hartsfield-Jackson Atlanta, gdjedolaze gotovo svi putnici iz pomenutihzemalja. Iste mjere na svojim aerodromimapoduzela je i susjedna Srbija, gdje su 702osobe stavljene pod zdravstveni nadzorzbog sumnje na pojavu ebole.

„Pridràvamo se svih preporuka Svjet -

ske zdravstvene organizacije”, rekao jesrbijanski ministar zdravlja ZZlatiborLon~ar. „„Budu}i da je ebola u{la u Evropu,idemo na vi{i nivo. Danas (11. oktobar,op.a.)) je na beogradskom aerodromuNikola Tesla od 17 sati po~elo mjerenjetemperature putnicima”, rekao je Lon~ar zaRTS, dodav{i da se hitno nabavlja za{titnaoprema u slu~aju pojave virusa.Zdravstvene vlasti Srbije odredile su dakarantin, ukoliko se ebola pojavi u Srbiji,bude u hotelu Nacional uz autoput Beograd- Zagreb.

Jedini potvr|eni slu~aj zaraze ebolom uEvropi do sada pojavio se u [paniji. Radi seo medicinskoj sestri TTeresi Romero koja,


EBOLA PRED VRATIMA BALKANA

�

Ebola (Morbus viralis Ebola, poznata ikao afri~ka hemoragijska groznica) jerijetka ali te{ka, ~esto smrtonosna virusnazarazna bolest u ljudi i primata (majmuni,~impanze i gorile) izazvana infekcijomebola virusom. Prvi put je opisana 1976.godine, nakon istovremene pojave uJu`nom Zairu i Sjevernom Sudanu, sapreko 600 oboljelih. Tipi~no, ebola sejavlja u ograni~enim epidemijama naafri~kom kontinentu, u zemljama gdje sejavlja autohtono: Kongo, Gabon, Sudan,Uganda...

U ostalim regionima, s obzirom naintenzivne me|unarodne komunikacije,mogu}a je importovana ebola, kada seinfekcija moè prenijeti bliskim kontaktomsa krvlju i drugim tjelesnim teku}inamaoboljelih/umrlih, ali i kao bolni~ka infekcija(preko kontaminiranih instrumenata).Trenutno su pogo|ene Gvineja, Liberija,Sijera Leone i Nigerija.

KAKO SE [IRI?Prirodni rezervoar virusa je nepoznat.

Obi~no se prva osoba (index slu~aj) zarazikroz kontakt sa zaraènom ìvotinjom.Ljudi mogu biti izloèni virusu ebole putemizravnog, bliskog fizi~kog kontakta stjelesnim teku}inama (krv, slina, stolica,urin, znoj i sl.) oboljele i/ili od ebole umrleosobe kao i kontaminirane odje}eoboljelog/umrlog, zatim predmeta kao {tosu igle kontaminirane zaraènim sekretima(bolni~ka infekcija). Vrijeme inkubacije sekre}e od dva do 21 dan, naj~e{}e ~etiri dodevet dana.

KOJI SU ZNAKOVI I SIMPTOMI BOLESTI?

Bolest po~inje naglo, visokomtemperaturom (vi{om od 38 C) pra}enomglavoboljom, bolovima u mi{i}ima,kostima, grloboljom, povra}anjem, prolje -vom. Nakon 3-4 dana javlja se

gastrointestinalno, plu}no krvarenje, krvnipodlivi konjunktiva, zatim u koì. Uzepidemi olo{ki podatak o boravku osobe(unazad 21 dan) na podru~ju na kojem suregistrirani oboljeli od ebole i pojavuvisoke temperature, potrebno je odmah sejaviti najbliòj zdravstvenoj ustanovi.Zaraèna osoba (njene tjelesne teku}ine)postaje zarazna za druge sa pojavomprvih simptoma; nelije~ena - smrtnozavr{i u roku od 10 dana. Dijagnoza sepostavlja na temelju klini~ke slike,epidemiolo{ke ankete i laboratorijskihparametara, potvrda dijagnoze izolacijomuzro~nika.

KAKO SE MO@E SPRIJEÎTI?� Izbjegavati izravan, ne za{t i} -

en kontakt s krvlju i tjelesnim teku}inamaosobe oboljele/umrle od ebole, odnosnomogu}im kontaminiranim/zaga|enim pred -metima;� Izbjegavati bliski kontakt s divljim

ìvotinjama i ne jesti meso divljih ìvotinja; - Primjena higijenskih mjera za{tite

tijekom rada sa oboljelim i njihovim bio l o { -kim materijalima; � Osobe za koje se sumnja da su bile

izloène infekciji virusom ebole trebaju seodmah javiti u najbliù zdravstvenuustanovu radi savjeta/medicinske pomo}i; � Nadzor kontakata (osobe koje su

bile u bliskom, izravnom kontaktu satjelesnim teku}inama oboljelog), mjerititjelesnu temperaturu dva puta dnevno, uslu~aju pojave groznice – hitna, strogabolni~ka izolacija.

(Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH) �

PREPORUKE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Ako sumnjate na infekciju, odmah se javite u najbližuzdravstvenu ustanovu


prema navodima ljekara, pokazuje znakovepobolj{anja zdravstvenog stanja nakoneksperimentalnog tretmana. Ipak, stru~njacinisu optimisti~ni u pogledu toga da }e ebolau Evropi ostati samo na nivou izolovanihincidenata. „„Vidjet }emo i druge slu~ajeveebole u Evropi, to je neizbje`no. Ljudiputuju u zapadnu Afriku i vra}aju se.Trebamo biti spremni za vi{e slu~ajevapoput ovoga“, upozorio je na BBC-u dr.Peter Piot, belgijski nau~nik koji je jo{davne 1976. godine otkrio virus ebole.Ina~e, od 1976. do danas ebola se uafri~kim zemljama pojavljivala u nekolikonavrata, ali nikada u ovolikom obimu. Piotisti~e kako je najve}em riziku od zarazeizloèno medicinsko osoblje - sestre, ljekarii laboratorijski djelatnici u bolnicama gdjese primaju zaraèni pacijenti. I najmanjagre{ka moè biti fatalna. A ono {to jeposebno zabrinjavaju}e je da virus stalnomijenja svoj genetski sastav, kaè dr. Piot:„[to je vi{e ljudi zaraèno, ve}a je {ansa davirus mutira. To ubrzava njegovo {irenje,{to bi moglo imati apokalipti~ni scenarij.“

Zamjenik {efa WHO-a BBruce Aylwardtako|er isti~e da se situacija pogor{ava izdana u dan, te da i do 90 posto zaraènihumire od bolesti.

TESTIRANJA SERUMA I TEORIJE ZAVJERE

I dok se u svijetu {iri panika zbog sveve}ih razmjera epidemije, i dalje nemaodobrenog lijeka ili vakcine protiv ebole.Jo{ u avgustu objavljena je ohrabruju}avijest da su ameri~ki ljekar KKent Brantly imisionarka NNancy Writebol izlije~eni odebole zahvaljuju}i ZMapp serumu -eksperimentalnoj terapiji protiv virusa.

„Kada sam se s porodicom preselio uLiberiju u oktobru pro{le godine kako bihpo~eo dvogodi{nju misiju kao volonter,ebola nije bila rizik ni na radaru“, kaè dr.Brantly. „„Prvog pacijenta zaraènogebolom nismo imali sve do juna ovegodine, ali kada je stigao, bili smo spremni.Kasnije se broj pacijenata pove}avao, a na{

tim se pa`ljivo brinuo za svakog od njih.Poduzeli smo sve mjere da se za{tititimo odte bolesti“, dodaje ovaj ljekar.

Po~etkom ovog mjeseca senegalskiepidemiolog koji radi za WHO izlije~en jeod ebole u Hamburgu. „On je dobro i vi{enije zarazan“, naveli su u saop}enju izuniverzitetske bolnice Hamburg-Eppendorfu koju je ovaj pacijent primljen krajemavgusta. Upravo zbog ~injenice da je serumZMapp koji, ~ini se, veoma uspje{noeliminira virus, jo{ uvijek navodno u fazieksperimenta, pojavile su se brojne teorijezavjere o namjernom {irenju ebole usvijetu. U fokusu javnosti i medija, ali ibrojnih medicinskih stru~njaka i nau~nikana{ao se ameri~ki predsjednik BBarackObama koji je u avgustu odbio zahtjevnigerijskih vlasti da im se dostavi ZMapp.Obama je tada izjavio da je jo{ uvijekprerano da se lije~enje ovim serumomodobri i distribuira pacijentima izvan SAD-a.„Mislim da moramo dopustiti da nas naukavodi. Kao {to znate, jo{ nemamo sveinformacije o tome da li ovaj lijek pomaè“,

rekao je predsjednik Obama. Dva mjeseca kasnije ZMapp jo{ uvijek

nije odobren za lije~enje, a paralelno sa{irenjem virusa, {ire se i razli~ite teorije oeboli. Virus je kreiran u laboratorijamaCIA-e, bijelci su ga namjerno donijeli uAfriku kako bi doveli do smanjenjapopulacije i izvodili medicinskeeksperimente, ebola je biolo{ko oru`je kojese {iri putem vode, organi se vade iz tijelabolesnih i preminulih i prodaju na crnomtrì{tu... - neke su od najpopularnijih„teorija zavjere“ o kojima se raspravlja umedijima, na internetu i dru{tvenimmreàma. Jedna je ~injenica: ukolikoepidemija ebole zaista preraste u globalnuzdravstvenu krizu, ameri~ke farmaceutskekompanije mogle bi na serumu zaraditimilijarde dolara. U me|uvremenu, Rusija jesaop}ila da }e usavr{iti tri cjepiva protivebole u roku od {est mjeseci. Premanavodima ruske ministrice zdravstvaVeronike Skvorcove, jedno cjepivo je ve}spremno za klini~ka testiranja. WHO navodida postoje dva „obe}avaju}a“ cjepiva: jednobritanske kompanije GlaxoSmithKline(GSK) i drugo kanadske agencije uWinnipegu, ~iju komercijalnu licencu imaameri~ka New Link Genetics. Klini~katestiranja cjepiva GSK-a su nedavno po~elau Maliju, zemlji koja grani~i s Gvinejom. IzSvjetske zdravstvene organizacije o~ekujuprve rezultate testiranja tih cjepiva unovembru i decembru, dok bi druga fazatestiranja, koja omogu}uje procjenuu~inkovitosti vakcina, trebala po~eti ujanuaru i februaru 2015. u zemljama koje sunajvi{e zahva}ene virusom.

[ef misije UN-a za borbu protiv eboleAnthony Banbury nagla{ava da se morareagovati {to hitnije. „„Vrijeme je protiv nas.Virus se brzo {iri, a stanje se pogor{ava izdana u dan“, kaè Banbury. �


STRAH OD SMRTONOSNOG VIRUSA

SUVI[NA PANIKAILI REALNA OPASNOST

Epidemija eboleposljednjih mjeseci

glavna je temasvjetskih

medija

POSAO VISOKOG

RIZIKADo sada je

od ebole umrlo oko 200 medicinskih

radnika koji su pomagali

zaraènima u Africi


Dok se 1914. godine svijet eufor -i~no spremao za Veliki rat,jednog mladi}a su morile sasvimdruga~ije brige. FFranz Kafkaimao je trideset i jednu godinu i

po prvi put po~injao samostalni ìvot. Dotada je ìvio sa roditeljima a njegova sobasluìla je cijeloj porodici kao prostorijakroz koju se prolazi na putu iz jednog dijelastana u drugi. Tanko}utna du{a nije imalaprevi{e uslova za rad. Do tada je bioobjavio dvije kra}e proze i jedan roman, {tomu unutar porodice nije davalo povla{tenomjesto. Uskoro }e mu u roditeljskoj ku}ipostati pretijesno i mladi pisac }e iznajmitisobu u neposrednoj blizini. U Franzovusobu kod roditelja }e doseliti njegova sestrasa muèm i djecom.

PLODNI RASKID SA VJERENICOMMo`da zvu~i pomalo nategnuto da su

jedno preseljenje i po~etak samostalnogodraslog ìvota za vje~nost obiljeìlisvjetsku historiju knjièvnosti, ali susvakako mladom knjièvniku omogu}iliprostor i vrijeme da se bavi sobom i da„oslobodi taj svijet koji nosi u glavi“ kakoje sam govorio. Jo{ jedna okolnost jepripremila Kafku za rad na Procesu. Togljeta ga je napustila njegova vjerenicaFelice Bauer. Ova Berlinka je do tada biladvije godine zaru~ena sa Kafkom, a fizi~kurazdvojenost par je nadokna|ivao brojnimpismima. Kafka je u dopisivanju pred nja -~io, pisao je svakodnevno, nekad i po vi{eputa dnevno. Opisivao je detalje svogìvota u Pragu, traìo od Felice da i ona osvom ìvotu pi{e {to iscrpnije. Napisao jojje preko 350 pisama, razglednica itelegrama iz kojih je vidljivo kako se pisacisklju~ivo svojom autosugestijom skoromanijakalno zalju bljuje u ènu kojuprili~no slabo poznaje. Pri tome ulaè velikitrud da se uìvo nikad i ne sretnu.Korespondencija izme|u Franza i Felice }ekasnije biti objavljena pod nazivom Pismaza Felice, a posebno mjesto u njoj zauzimapismo dugo 18 stranica u kojem se Kafka

kona~no natjerao da zaprosi Felice. Odpo~etka se moglo vidjeti da njegovenamjere nisu do kraja ozbiljne, jer je svojuvoljenu uvjeravao da do|e u Prag sljede}imrije~ima: „„Osta}e{ bez svog Berlina, svojekancelarije, prijateljica, raznih malihìvotnih zadovoljstava i bez izgleda da }e{se udati za pristojnog, veselog, zdravogmu{karca i roditi mu zdravu djecu.“

Krajem ljeta 1914. kada Franc i Feliceprvi put prekidaju vezu, ostavljeni Kafkaneo~ekivano sti~e uslove za pisanje a u istovrijeme shvata da nema kome da pi{e. Utim danima nastaje jedan od najpoznatijihpo~etaka romana svih vremena: „„Nekomora da je oklevetao Jozefa K., jer je, iakonije u~inio nikakvo zlo, jednog jutra biouhap{en.“

Neki stranac dolazi u sobu netomrazbu|enog Jozefa K. Bez ustru~avanja ipredstavljanja stranac ulazi u njegovunajdublju intimu: pona{a se bahato, kao daje taj dolazak prirodna stvar, sa kolegom ususjednoj sobi se smije doma}inovojzbunjenosti. Uljezi znaju ne{to {to Jozef K.ne zna, {tavi{e znaju o njemu temeljnestvari koje su njemu samom nepoznate.Znaju i u ~emu je njegova velika krivica,njegov zlo~in. Franz Kafka je prije stotinugodina predvidio i opisao situacijudana{njeg ~ovjeka: na{a intima postala jejavni prostor u koji svako moè nahrupitipo svom naho|enju, a za razliku odKafkinog junaka mi se danas osudama samiizlaèmo dijele}i previ{e velikodu{nodetalje iz svog ìvota. Osuda na{ihpostupaka de{ava se u nekom nepoznatomnezvani~nom prostoru koji ima legitimitetpravog suda. Na nekim tavanima i u nekimbudàcima kroji se na{a sudbina, a granicaizme|u stvarne opasnosti i sumanuteparanoje je nejasna, zamu}ena. ôvjek jeve} kod Kafke svjesna meta nadziranja,nemo}na da se odupre. Jozef K. dobiva


SU\ENJE KOJE NE PRESTAJE

Pi{e: ADISA BA[I]

��

Krajem ljeta 1914. Franz Kafka je odselio od kuće i prekinuo zaruke: po prvi putje imao uslove za pisanje, ali nije imao kome da piše; u tim danima nastaje jedan

od najpoznatijih početaka romana svih vremena: „Neko mora da je oklevetaoJozefa K., jer je, iako nije učinio nikakvo zlo, jednog jutra bio uhapšen“

AKO NAS ODVEDU...

Iako je bio ljubitelj dopisivanja ikomuniciranja uz pomo} novih raspoloìvihtehnologija (~ak je i izmi{ljao novotarijepoput automatske telefonske sekretarice),Franz Kafka je ipak smatrao da poslanipoljupci ne mogu zamijeniti prave. Ujednom pismu ljubavnici Mileni Jesenskojje 1922. napisao: “Kako li su samo ljudido{li na ideju da se moè komuniciratipismima. Napisani poljupci ne stiù nasvoja odredi{ta ve} ih isisaju utvare.”

Knjièvnik na {aljiv na~in obja{njavavoljenoj i koja su to sredstva komunikacije iprevoza dozvoljena da bi se dvoje ljudispojilo, a koja pak pripadaju utvarama. Ponjegovom uvjerenju dozvoljeni su voz, autoi aeroplan, a u domen utvara koje su{tinskine spajaju ljude nego im samo odràvajuvezu na ìvotu spadaju po{ta, telegraf itelefon. Na osnovu ove podjele moèmopretpostaviti kamo bi Kafka svrstaoInternet. �

KAFKA O INTERNETU

Papirni poljupci ne vrijede

ZLO BIROKRATIJE Oružje Kafkinog zločincasu olovka, papir i ravnodušnost, a ljudiodrođeni od suštine svog posla i svog života potencijalni su saučesnici u zločinu

adisa:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 19:47 Page 44


100. GODI[NJICA „PROCESA“

Prije punih 100 godina Kafka jeopisao na{e dana{nje strahove

ZA VJE^NOSTFranz Kafka i dalje

intrigira svijet


poziv na saslu{anje i odlazi u neku bizarnuku}u: iako ne zna ni ta~no vrijeme, on sepozivu odaziva zbog osje}aja du`nosti iuvjerenja da neko zna bolje od njega, daneko ima vi{e informacija o njegovimpostupcima od njega samoga. Narednesedmice i kada ne dobije poziv, on odlaziponovo htiju}i da na ~istac izvede situacijuu koju je upleten. Ali jasnog i povoljnogrje{enja za njega nema. „„Kafkinaproro~anska ironija mo`da nije temeljnakarakteristika njegovog djela, ali ona sveove godine ne prestaje da nas uvijek iznovazbunjuje“, rekao je ameri~ki knjièvnikPhilip Roth.

Kafkino djelo, a posebno roman Proces,obi~no se ~ita kao alegorija zastra{uju}egìvota u totalitarizmu u kojem anonimna ineumoljiva vlast donosi odluke o pojedincubez njegovog znanja ili zasluge. Ta vlastnije ~ak ni neko osmi{ljeno inteligentnozlo, ona je tek glupa, su{tinski nesposobna iuskogruda birokratija koja „samo radi svojposao“. Banalno zlo koje }e HHannah Arendtpovodom su|enja EEichmannu opisati tekdecenijama kasnije, vrlo je blisko ovomKafkinom zlu. Oru`je Kafkinog zlo~inca su

olovka, papir i ravnodu{nost. Ljudiodro|eni od su{tine svog posla i svogìvota, potencijalni su sau~esnici u zlo~inu.Pisac koji je i sam bio birokrata, prvi je ubezli~nom ispraznom obavljanju poslaprepoznao opasno zatupljivanje ~ovje ko -vog uma i savjesti. Be{}utnost anonimnogbirokrate je u razli~itim stupnjevima svakood nas iskusio na svojoj koì: blijedi pogledslu`benika koji ne èli da se unosi uproblem je ulaz u kafkijanski pakao, afascinantno je koliko je precizno tuuniverzalnu pojavu prepoznao i opisao

~ovjek koji je i sam bio birokrata.

BIROKRATA SA LJUDSKIM LICEMU dana{njem pra{kom hotelu Century

nekada se nalazio Zavod za osiguravanjeradnika od nesre}a u kojem je Kafka radiood 1908. do 1922. godine. Vrlo ~esto je upismima svojoj vjerenici Felice Kafkajadikovao kako u toj odvratnoj kacelarijisamo gubi vrijeme, umjesto da se bavipravim, knjièvnim poslom. „„Jama u kojojsjedim“, „„uàs“, „„talog jadikovki“ timrije~ima je pisac opisivao svoj kancelarijskiposao. Na vi{e mjesta je Kafka jasno isticaoda su njegova dva ìvota, slu`beni~ki iknjièvni~ki, sasvim odvojena. Me|utim,Kafkin biograf RReiner Stach smatra daKafka nipo{to nije bio ravnodu{an premaljudima koji su se pred njim smjenjivaligovore}i o te{kim nesre}ama i bolestimazbog kojih su izgubili radnu sposobnost.„Kafkin svjetonazor je vjerovatno u velikojmjeri bio oblikovan upravo njegovimzanimanjem. Svakodnevna izloènosttakvim pri~ama ga nije ostavljalaravnodu{nim. Ne samo da su ga te pri~edoticale i govorile mu o nepredvidivostiìvota, nego se on ~ak zalagao zapobolj{anje uslova rada, obilazio firme,predlagao nove mjere za za{titu radnika“,obja{njava Stach, jedan od najve}iheksperata za Kafku. Ovaj ~ovjek jedvadeset godina ìvota uloìo u pi{~evutrotomnu biografiju ~iji je posljednji dioobjavljen ove godine. Kada je svojedobnokao doktorant po~injao sa istraìvanjemKafkinog ìvota, Stach je nailazio na raznaobeshrabrivanja, a ~ak i dobronamjerniljudi su mu govorili da je to prevelik posaoi da }e trajati cijelog njegovog ìvota. „„Neznam {ta je problem u tome da zapo~nete


SU\ENJE KOJE NE PRESTAJE

�

„Dragi gospodine“, napisao je 1917.godine nezadovoljni ~italac Franzu Kafki,„unesre}ili ste me. Kupio sam rodici zapoklon Va{ Preobraàj i ona pri~u ni{tanije razumjela. Dala ju je svojoj majci,koja je tako|er nije razumjela. Njenamajka je knjigu dala mojoj drugojrodici, ali ni ona ni{ta ne shvata. Nakraju su pisale meni.“ Da bi za{titio svojugled pametnog na~itanog ~ovjeka, kupac

knjige koji je ni sam ne razumije, obra}ase piscu i traì obja{njenje: „Samo mi Vimoète pomo}i.“

Kafkin odgovor naàlost nije sa~uvanu pi{~evoj arhivi. îtav vijek nakon ovogpisma su armije knjièvnih kriti~ara,istraìva~a, studenata i |aka propitivaleKafkinu tjeskobnu i za~udnu prozu, amnogi od njih ostali su u svom tuma~enjuna razini autora citiranog pisma. �

NEZADOVOLJNA MU[TERIJA

O čemu uopšte govori ova Vašaknjiga?

NEOBIÂN UKUS Kafka je volio prostitutke i intelektualke, anjegove dvije najve}e ljubavi su Felice Baueri Milena Jesenska


ìvotni projekat koji }ete raditidecenijama“, odgovarao je marljivibiograf od samog po~etka i uspio dazavr{i svoje opse`no djelo. „„ûdnoje“, smatra Stach, „„da Kafka nije imaosistematski uvid u usku povezanostsvog zanimanja i pisanja. Njegovapsihodinamika je bila takva da jemorao ta dva svijeta odvajati da bi bioproduktivan, a oni su zapravo bilineodvojivi.“

Iako je deklarativno èlio odvojitiisprazni posao na kojem zara|ujesvakodnevni hljeb i svoj kreativniknjièvni rad, Kafka to nije uspijevao.Iza njegovog slu`beni~kog lica krio seintenzivni interes za ~ovjeka i~ovjekovu komplikovanu sudbinu.Jedna od glavnih tema kojim seProces bavi je upravo proizvoljnostìvota i ìvotnih neda}a koje se na~ovjeka obru{avaju. Moderni ~ovjekkoji je ostao bez vjerske utjehe te{komoè na}i smisao u nasumi~nimdoga|ajima koji se niù pred njim. Toizaziva ogromnu tjeskobu, a velikekognitivne napore valja uloìti da se sa~uvakakva-takva cjelovita slika svijeta i kakvo-takvo uvjerenje o njegovoj svrsishodnosti.

Proces je razorno otre`njuju}i upravopo tome {to govori o proizvoljnosti

ìvotnih okolnosti. Jedno jutro smo seprobudili uhap{eni, bez stvarne krivice.A i ta uhap{enost nije logi~na irazumljiva, zatvoreniku je dozvoljenoda ode na posao. Na saslu{anje semo`da mora do}i, a mo`da i ne. Sud jepravi, a zapravo se mo`da ipak radisamo o nekoj {ali. Granica izme|ustvarne opasnosti i paranoje nije jasna.Proces je knjièvna kritika u proteklomstolje}u ~itala na bezbroj mogu}ihna~ina. Politi~ka represija, bolest,gubitak ~ovjeka ili Boga, samo su nekaod mogu}ih tuma~enja misterioznozapo~etog procesa. Ali kako god da gatuma~imo, u nama ostaje nesigurnostjer izostaju logika i smisao. Kazna bezjasnog zlo~ina je teror, ali krenemo lidokazivati svoju apsolutnu nevinostopet smo na klizavom terenu.Arbitrarnost ìvota je zapravo izvornajve}eg straha i taj veliki strah temeljje neuroti~nosti savremenog ~ovjeka.Sve igra~ke kojima raspolaèmo, svamaterijalna dobra i svi luksuzi sluètome da zastra{uju}u nasumi~nost ìvota

barem nakratko zaboravimo. Ali naszapravo ni{ta ne {titi od toga da se ve}sutra probudimo bolesni, zate~eni u ratu iliuhap{eni. �


100. GODI[NJICA „PROCESA“

PISMO NEZADOVOLJNOG ÎTAOCAîtav vijek propituje se Kafkina tjeskobna iza~udna proza



BEZ IMITACIJE

W I L L E M D A F O E

NEKADA ISUS, DANAS PASOLINI“Pier Paolo Pasolini bio je voljen i po{tovan,

gotovo sveta figura, ikona”

WILLEM DAFOE:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 19:40 Page 48

Velikog ameri~kog pozori{nog ifilmskog glumca WWillemaDafoea pamtimo po debitantskojfilmskoj ulozi u filmu Vratapakla (1980), kao T.S. Eliota u

filmu Tom i Viv, kao Isusa u PosljednjemHristovom isku{enju, Elijasa u Platoonu, poulogama u filmovima WWima Wendersa,Olivera Stonea, PPaula Schradera, WWalteraHilla, AAnthonyja Minghelle, a bez sumnjeupozna}e ga mnogi i kao PPiera PaolaPasolinija, u najnovijem filmu AAbelaFerrare - Pasolini. Poslije svjetskepremijere na 71. venecijanskom festivaluFerrarin Pasolini ispra}en je sa ovacijama uTeatru Victoria Eugenia, u kojem su seprikazivali filmovi iz sekcije Biseri,kultnog programa Otvorena zona(Zabaltegi). Zasluge su ogromnim dijelomna strani Dafoea, koji je lik Pasolinijaodigrao svedeno, a maestralno. Kao cjelina,Ferrarin film je emotivan i snaànhommage velikom italijanskom umjetniku,filmskom reditelju, piscu, poeti, kriti~aru imisliocu, njegovom britkom umu istvarala~koj hrabrosti.

NESVAKIDA[NJI SPOJFilm koji prati posljednji dan u ìvotu

ovog vanserijskog intelektualca, filmskogstvaraoca i homoseksualca, li~nosti ~iji supoliti~ki stavovi bazirani na nesva ki -da{njem spoju katolicizma, marksizma ierosa izazivali kontroverze i ùstre raspraveu italijanskom i evropskom dru{tvu, anjegova iznenadna i brutalna smrt(Pasolinija je u zoru 2. novembra 1975.ubila mu{ka prostitutka u blizini staniceTermini u Rimu) i danas je jo{ uvijekzamotana u veo misterije. Iz razgovora saglumcem Willemom Dafoeom biljeìmo:‘Mislim da je Pasolini bio veoma hrabar iodvaàn i da je imao neke svoje razloge dai u vezi sa svojom homoseksualno{}u budeotvoren. Za{to je bio toliko otvoren neznam ta~no, ali mislim da je on kao ~ovjekbio cijeli paket. U vezi s njim ne mogu serastaviti neke stvari od drugih, jedan dionjegovog ìvota od onog drugog. Ne moèse rastaviti njegova poezija od njegovogfilmskog stvarala{tva. Jednostavno, sve suto dijelovi jednog istog organizma, a

Pasolini jeste bio organska osoba.’ Glumac kaè da su pripreme za ovaj

film trajale dugo, da su bile detaljne, jer sui on i Ferrara insistirali na detaljima urekonstrukciji posljednja 24 sata u ìvotuvelikog filmskog umjetnika. [to je vi{eistraìvao, kaè, vi{e je o Pasoliniju u~io.‘Kada u~ite stvari bivaju}i nadahnuti iobrazovani od strane tako vizionarskogmislioca i umjetnika, to onda otvara velikeizazove i mijenja vam misli. Upravo je tosrce li~ne transformacije koja pospje{uje iunutra{nji ìvot gluma~ke izvedbe’, kaèDafoe. Upoznaju}i detalje iz Pasolinijevogprivatnog, dru{tvenog, umjetni~ko-polit -

i~kog ìvota i aktivnosti, Dafoe kaè da jespoznao da je Pasolinijevo politi~kodjelovanje bilo vi{e sa filozofskogstanovi{ta: ‘Sa stanovi{ta nekog ko je imaoizuzetno otvoreni um. On je odrastao uokruènju u kojem je politika udaralasvakog u lice. Odrastao je u vrijemefa{izma, njegov brat je tada bio ubijen. Toje bio njegov stvarni ìvot, a ne pitanjenjegovih stavova, ili odluka da se priklju~iizvjesnim (komunisti~kim, ljevi~arskim)krugovima. On je predvidio antropolo{kuevoluciju italijanske kulture, koja je jo{uvijek u toku. Neka od njegovih tada{njihzapaànja jo{ uvijek su primjenjiva za


STVARNO I SKROMNO

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]

��

Slavni američki glumac WILLEM DAFOE je u San Sebastijanu našoj saradnici priznao da mu je teže bilo igrati lik Piera Paola Pasolinija nego Isusa; film oslavnom italijanskom reditelju, koji je režirao Abel Ferrara, prikazan je i na

nedavno završenom ‘Filmskom festivalu’ u tom baskijskom gradu

FILMSKI I STVARNI PASOLINIScena iz filma o velikom autoru (gore) i fenomenalni umjetnik u akciji (dolje)


Italiju, ali i za sve nas. Umrtvljavanjekonformizma, homogenizacija, impotencijaljudi koji donose la`ne slobode i napredak,krivica televizije, la`na tolerancija,korupcija, konzumerizam. Sve je toaktuelno i danas, samo {to se tome moèsada dodati i globalizacija, internet,multinacionalne korporativne kulture. PierPaolo Pasolini se u svojoj umjetnosti i usvom ìvotu borio da sa~uva ono {to jeljudsko i lijepo. Vidimo danas da ta borbajo{ uvijek traje.’

Glumac otkriva i da je u pripremi i filmai njegovog lika od izuzetno velike koristibilo to {to su mu Pasolinijevi prijatelji injegova porodica dali u ruke mnogenjegove li~ne stvari. ‘Bile su to prakti~nestvari. Pasolinijev prijatelj MMinato imao jeneke dijelove njegove odje}e, ko`nu jaknu,porodica mi je dala njegov prsten, njegovefarmerke, privezak koji mu je poklonilaMaria Callas, ali ono {to je najva`nije dalisu mi Paolov dnevnik, njegov planer. Naosnovu njegovih bilje{ki jasno je da on nijemogao znati kako }e skon~ati te kobneno}i. Imao je mnogo zakazanih sastanaka iza naredne dane’, obja{njava Dafoe.

RAD OD NULENa osnovu tog dnevnika i planera Abel

Ferrara i Willem Dafoe poku{ali su dado~araju ono {to su oni mislili da bi mogloda bude njegovo stanje svijesti i duha u tihposljednjih 24 sata. ‘@eljeli smo daprikaèmo ono {to ga je zanimalo, o ~emu jerazmi{ljao i govorio, s kim se tog dana svesusretao. Moj performans zato nije bioimitacija, ili tuma~enje toga ko je on bio,ve} vi{e snimak mene koji nastanjujemdjelovanje i misli ~ovjeka za koga se desiloda je bio Pier Paolo Pasolini’, veli Dafoe,koji ne krije da je u po~etku osje}ao velikipritisak odgovornosti {to igra stvarnu

li~nost: ‘U slu~aju lika Piera PaolaPasolinija, ta unutra{nja presija koju samosje}ao, poticala je od ~injenice koliko je onbio voljen i po{tovan. Gotovo sveta figura.Ikona. Imao sam i svijest o tome koliko je tuizazova, jer je sje}anje na Paola jo{ svjeè,ali i svijest o tome da sa ovom ulogom ne}uuspjeti ukoliko ne otklonim presiju. Moraosam da se o~istim od o~ekivanja, slika ilimisli koje sam prethodno imao i da krenemsa radom, zaista, od nule.’

Odgovaraju}i na pitanje o nevjerovatnojfizi~koj sli~nosti sa slavnim rediteljem,Dafoe odgovara: ‘Nisam èlio da budemimitator, ali istovremeno on je bio tolikodobro poznat i toliko puno analiziranafigura, da sam znao {ta se sve moèdogoditi, jer nisam ba{ italijanska figura.Znao sam da }e tamne nao~are i tamna kosafizi~ki veoma pomo}i, ali ono najva`nije jebilo da mu budem sli~an u gestovima,kretnjama. Zato sam gledao mnogonjegovih televizijskih nastupa i intervjua,

ali ne da bih ga kopirao, ve} da bih usvojiokompletnu sliku o takvom ~ovjeku. O~ovjeku koji je bio inspirativan u svomradu, hrabar u svom ìvotu i vizionarskimislilac. Veliki filmski umjetnik i poeta.’Upitan za gotovo neo~ekivano visokuemotivnost ovog Ferrarinog filma, Dafoespremno govori: ‘Ovo je na{ Pasolini i jaovom filmu vjerujem. U njemu smo Ferrarai ja jasno pokazali koliko ga volimo,po{tujemo i oboàvamo. Rukovodili smo se~injenicama, bili smo zavisni od infor ma -cija, sje}anja, pri~a i mi{ljenja njegovihpreìvjelih prijatelja i porodice, i bili smoblagoslovljeni njihovom velikodu{no{}u.Nadgradnja ili fikcija dolazila je nesvjesnoizme|u ~injenica, poezije i razmi{ljanja oìvotu. Koliko god smo mogli, koristili smostvarne lokacije na kojima smo snimali.Njegova ku}a, taverne u kojima je jeo, ili sesretao sa prijateljima. Sve je tu.’

Tu su, konstatujemo, i ekstremnepodjele izme|u razli~itih aspekataPasolinijevog ìvota. Glumac se slaè, ali iisti~e da ti ekstremi u Pasolinijevom ìvotuuop{te nisu bili tajna, ve} odvojeni idiskretni. ‘înilo se da je jedan dionjegovog ìvota hranio sve one druge i sveje to bilo povezano. On je bio u stanju dasluì toliko gospodara svog srca i tijela, ~aki ako ga je to ~inilo kontradiktornim. Ja samsamo poku{ao da budem njegovo tijelo,njegov glas i njegovo prisustvo uposljednjem danu ìvota’, isti~e na{sagovornik. A na konstataciju da ni Ferrarinfilm nije otkrio misteriju iznenadne,brutalne smrti velikog stvaraoca, WillemDafoe kaè: ‘U filmu smo sve {to smomogli uradili iskustveno a ne faktografski,ali u jedno smo potpuno sigurni - Pasolinijanije ubila samo jedna osoba! GGiuseppePelosi (osu|en kao ubica) te kobne ve~erinije bio sam. Ono {to je u svemu tomenajva`nije i najstra{nije jeste: Pier PaoloPasolini je te ve~eri brutalno ubijen! U teorijezavjere nije bilo potrebe da ulazimo.’ �


BEZ IMITACIJE

�

Willem Dafoe na sve komplimente zasvoj gluma~ki rad odgovara suzdràno iskromno. On je u su{tini veomajednostavan, leèran i, naravno, veomaprofesionalan u svom gluma~kom poslu.Sada ìvi na relaciji New York - Rim (u NewYorku je jo{ uvijek ~lan avangardnogpozori{ta Vusterova grupa). Da li se,poslije toliko gluma~kog iskustva,pribojava opasnosti od gluma~kih kli{eja,pitamo ga: ’To nije moj model. Nedoìvljavam ja to tako. Jedino ~ega se

pla{im jeste da me se ljudi ne zasite, makoliko mo`da to konvencionalno bilo. @eliobih da stalno evoluiram, ne samo zbogsebe ve} i zbog publike. Volio bih da moguda budem bilo ko i to ne zato {to samprepotentan i {to bih rekao da mogu daglumim svakoga koga poèlim. To {to vamgovorim jeste vi{e u domenu mojih èlja,mo`da manje realnih mogu}nosti. Ali, ono{to mene ~vrsto drì za moju profesijujeste mogu}nost stalnog osje}aja - kako jeto biti u tu|oj koì.’ �

GLUMA^KI KLI[EJI

‘Jedino čega se plašim jeste da mese ljudi ne zasite’

IZNAD PLA@EWillem Dafoe uìvao je

u San Sebastijanu


Upri~ama o “ludim” {ezdesetim,hippie pokretu, otporu prema ratuVijetnamu, Woodstocku, JJanisJoplin, mjuziklu Kosa, filmu EasyRider, BBobu Dylanu koji je

stihovima mijenjao svijet, LSD-u iopijatima koji su izazivali te{kehalucinacije i na kojima su snimljenenajbolje plo~e toga vremena - od Stonesado Jefferson Airplanea - kao da uvijekpostoji neka nevidljiva ruka. Nekoapsolutan ko bi se uvijek na{ao na pravommjestu u pravo vrijeme, i bez velike pompei galame svojim darom “posolio” nekiprojekt kojem je su|eno da bude genijalan.Fascinacije raznim mitovima - od onog oAndyju Warholu do pri~e o AAhmetuErtegunu, koji je za ìvota stigao bitiutemeljitelj Atlantic Recordsa i osniva~ameri~ke profesionalne fudbalske MSLlige, sastavni su dio (popularne) kulture ioblikuju jedan svijet, bolje re~enosvjetonazor, koji polako, ali sigurnoprekriva pra{ina.

ENO, HANIF, SYD BARRETTNo, za razumijevanje svakog vremena

postoje neki trenuci za koje se kasnijeispostavi da su odredili povijest, kakoumjetnosti, tako i dru{tvenih procesa.“Nisam imao problema s tim da samistovremeno i politi~ka i muzi~ka li~nost.Nikada nisam odvajao te dvije stvari.Oduvijek sam muziku posmatrao kaosocijalnu i kulturnu snagu, jer je snimanjemnekog albuma ili koncerta mo`da mogu}esa~uvati odre|eni moment, ali u bocu nemoète zatvoriti duh nekog vremena ilipokreta”, pri~a nam JJoe Boyd. Kad takvustvar kaè ~ovjek koji je cijeli ìvot proveorade}i neke fantasti~ne stvari, ne preostajeni{ta drugo nego slu{ati. U toku na{egrazgovora, va{ se novinar nekoliko putau{tinuo, da slu~ajno ne sanja jer sjedi prekoputa ~ovjeka koji je, izme|u ostalog, naevropsku turneju vodio “o~eve” i “majke”


Za “Slobodnu Bosnu” govori JOE BOYD, jedan od najvažnijih muzičkih produce-nata iz vremena kad je muzika bila ne samo pogled na svijet, nego

potreba i stav; čovjek je to koji je snimio prvi singl “Pink Floyda”, radio sClaptonom i Winwoodom u ranoj fazi, pomagao Stanleyju Kubricku na “Paklenoj

pomorandži”, snimio onaj legendarni banjo duet u Deliverance, remek-djeluJohna Boormana, sarađivao je sa kraljem klavira u New Orleansu, ludim genijem

Jamesom Bookerom, i Dylanu “uključio” električnu gitaru na festivalu uNewportu, što se se smatra rođenjem rocka kao globalnog fenomena

PINK BOYD

O JEDNOJ POLITI^KOJ I MUZI^KOJ LI^NOSTI

��

Pi{e: AHMED BURI]Foto: M

ario Ili~i}FASCINIRAN BOSNOMJoe Boyd, klasik, producent, avanturista

bure:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 22:44 Page 51

bluesa: MMuddyja Watersa, OOtisa Spanna,Sister Rosettu Thorpe, BBrownie Mc Gheeai SSonnyja Terryja, kao i jazz ikoneColemana Hawkinsa i SStana Getza.

Zaljubljenik u muziku, koji je slu{aobendove i ugovarao im gaè sanjaju}ijednom da }e dobiti priliku kao producent,na{ao se na derneku na kojem je bilo punozvijezda toga vremena. Svi su, valjda, bilitu: Dylan, JJoan Baez, PPaul Butterfield skojim }e Dylan odsvirati svoj prvi “elektro”set u ìvotu, neki pisci, majstori zvuka, savbitan svijet toga doba. “Ve} sam negdje bio~uo Dylana, i nisam bio odu{evljen: Hej, o~emu govorimo? To je tip koji nja~e tesvoje pjesme, koje, pritom, i ne svira, negoje za svoj prvi album izabrao neke covere ito sve skupa ne zvu~i nimalo revolu cion -arno. I nekako u tom trenutku, izme|u svihsoba i ljudi u njima, u{ao sam u prostoriju ukojoj su sjedile dvije cure koje sampoznavao. Malo zatim, u dugom kaputu navratima sobe, stajao je tip koji je sjeo porednas, u rukama mu se na{la gitara, i odsviraoi otpjevao Hard rains gonna fall. Nakontoga, odsvirao je Masters of war i ja nisammogao vjerovati. Bilo je to ne{to {to ‘udara’direktno u grudi, nisam ni znao {ta me jestrefilo, ali sam odmah promijenio stav onjemu. Negdje u to doba po~eo samdobivati poslove u muzi~kom biznisu, i ve}se tu i tamo znalo za mene, pa sam pri{aonekoj djevojci koja mi se jako dopadala, alidotad nisam imao {anse. No, malo pomalo,jer ve} sam tad znao neke velike face, u{lismo u razgovor i ona me je pozvala kodsebe, u Boston, po onom ‘sistemu’: Do|i,provedi kod mene par dana. I do|em tako iz

New Yorka, javim se, uve~e ulazim udnevnu sobu kad na stolu, pismo: ‘DragiJoe, molim te promijeni plan, objasni}u tisve sutra.’“, govori Boyd.

Nije imao gdje oti}i, bilo je kasno, iodlu~io je prespavati u dnevnoj sobi, onakou pantalonama. “Ujutro sam, pri bu|enju,osjetio miris kafe i pe~enih jaja, pogledaoprema kuhinji, a tamo je u ku}nom ogrta~ustajala cura koja me je pozvala, sleglaramenima i rekla: ‘Zna{ li ko je podtu{em?’ ûo se mlaz vode iz kupatila, aispod je meketavi glas pjevu{io ne{to. Bioje to, naravno, Dylan. Nepunu godinukasnije zaposlili su me kao inènjera zvuka,{efa na Newport Festivalu.” Sve ostalo jelegenda: Joe Boyd je na tom koncertu“otpipio” Dylana, koji je imao spremljenesamo tri pjesme s bendom PaulaButterfielda. To se ra~una danom kad jeDylan napustio folk i pre{ao u rock. Bilo jeto 25. jula 1964. godine.

Joeova knjiga Bijeli bicikli je sjajna

slika toga vremena, a evo {ta su o njojnapisali neki od “ma~aka”: HHanif Kureishi,pisac - “sjajno, ugodno, pri~anje tra~eva”,Michael Faber u Guardianu - “jedna odnajlucidnijih i najprepoznatljivijih muzi ~ -kih autobiografija”. Na naslovnici, re~enicagenijalnog Briana Enoa: “Najbolja knjiga omuzici koju sam pro~itao godinamaunazad.” “Brian je divna, otvorena li~nost,on ima obi~aj da kad sretne poznate ljude uLondonu, okupi ih u krug, i onda pjevaju.Meni nikad nije dao da stanem u krug, nepjevam dovoljno dobro. Ali, volimo se”,veli Joe. On nije pjevao, niti svirao nekiinstrument, ali je imao uho za sve.Harvardski student sklon blues i folkmuzici, znao je ~uti ono esencijalno iosjetio da se u Londonu (gdje drugo?) ra|ascena inspirirana knjigama beat-pjesnika,radovima TTimothyja Learyja, AAliesteraCrowleyja, koja se bavi oslobo|enjem -kako svijesti tako i ostalih ljudskih energija.Klub UFO, koji je osnovao, posta}e jednaod najva`nijih ta~aka scene toga doba, jer}e se me|u raznim sastavima koji }e se tupojaviti, isprva malom broju fanova, a ondasve ve}em broju ljudi koji }e i platiti karteza bend koji se izdvajao velikim nivoomimprovizacije, ukusom u svirci i pjeva~emkoji je bio The Thing, kako Joe Boyd danaszove pokojnog Syda Barretta, prvog (oninajvjerniji kaù i jedinog) frontmena grupePink Floyd. “Nema tu previ{e pri~e”, kaèskromno Joe: “To je zvu~alo toliko dobro itoliko druga~ije da nije trebala velika pametda se to ~uje i pretvori u plo~u. Kasnije suoni potpisali za EMI, dobili ku}nogproducenta i ja sam opet bio ono {to i prije:menadèr kluba UFO, koji je Londonupoznao sa njegovim najva`nijim ben do vi -ma toga doba.”

NEK‘

WINWOOD OTPJEVANakon {to su Floydi postali svjetska

atrakcija, Joe se uputio u potragu za“svojim” bendom koji bi svirao iz Ameriketada nadolaze}i folk i blues, ali na ne{todruk~iji na~in. Susret s mladim gitaristomEricom Claptonom stvorio je iznimnoprijateljstvo: “Tih dana smo, uglavnom, i{liu kino, gledali filmove, manje smorazmi{ljali o muzici, a ja sam insistirao dapjeva momak koji je svirao, izme|uostalog, u Spencer Davis Groupu, SStevieWinwood. Clapton tada nije doìvljavaosebe kao pjeva~a, onda smo do{li do jedneta~ke u kojoj smo neke od tih sessiona


DRAGI JOE...

�

Joeov interes i poznavanje muzikeprevazilazi i naj{ire okvire. Nije onda ni~udo da vas svako malo iznenadi pitanjemtipa: “U Jugoslaviji je u sedamdesetim bilajaka folk scena akusti~nih gitaristainspirirana Dylanom, je li tako da ta muzikanema nikakve veze sa onim {to zovemoturbofolk?”

Naravno da je tako, odgovaram, oni subili rockeri, a ovo je ’izraslo’ iznovokomponovanih narodnjaka, pa je’oboga}eno’ novim drogama. “Da. A

momak koji je napravio Time of Gypsies?”Bregovi}? [ta s njim? “On je bio rocker,imao je band White Button, a onda jeorganizirao Rome i prakti~no stvorio noviànr.” Moè se i tako posmatrati. Madaima ne{to prije ansambl Ju`ni... “Vetar”,nastavlja Joe, “rockeri Srbi koji svirajutursku muziku. A pjeva muslimanka.”Drìm usta otvorena, i procijedim: [emsa?Suljakovi}!!!!!? “Da”, kaè Joe Boyd, “zarto nije zanimljivo?” Kako nije, Joe!? Ali, jo{je zanimljivije da ti zna{ (za) [emsu. �

[EMSOLOGIJA VS. BREGOLOGIJA

Što me pitaš, kako živim ja...

Kako je Boyd “priklju~io“ Dylana na struju, “ostavio“Claptona, za{to mu Brian Eno ne da pjevati i za{to je

va`na [emsa Suljakovi}

Syd Barrett


trebali snimiti, ali nam produkcijska ku}akojom smo se obratili nije htjela dati 400funti, {to su i tada bile mizerne pare, pa smokrenuli svaki svojim putem: ja sam vodioklub, a Eric je s dijelom benda koji smotada okupili - JJackom Bruceom i GGingeromBakerom osnovao grupu koju su nazvaliThe Cream. Nakon toga, nastavio samvoditi klub UFO i zanimalo me za{toEnglezi mrze engleski folk, pa sam radio sagrupom Fairport Connection, i moè se re}ida ta saradnja traje do dana{njih dana”,obja{njava na{ sagovornik. U sedam des -etim je radio s KKubrickom, snimio zaWarner onaj legendarni banjo duet iz filmaDeliverance Johna Boormana i uglavnomgledao da radi ono {to ga raduje. Na tomputu je sreo veliki broj majstora od kojih sulegendarni DDr. John i njegov u~itelj, ludi,genijalni pijanist JJames Booker, me|unajzanimljivijima: “Jednom smo snimaline{to u Los Angelesu i ja sam bio uzeo Dr.Johna da ne{to odsvira. Ulazi on u studio ivodi nekog mr{avog, jednookog tipa zakojeg kaè da }e svirati klavir, a da }e on,Dr. John, svirati orgulje. Ja se uznemirim,kaèm Johnu da sam htio da on svira klavir,me|utim tip je ve} bio sjeo za tipke i bilo jejasno za{to ga je John doveo. Svirao je kaobog.”

U osamdesetima Joe se krenuo zanimatiza folk muziku ostalih dijelova svijeta, bioje pomalo i umoran jer je muzi~kaindustrija pred producente postavljala svevi{e ograni~avaju}ih faktora za snimanje iproduciranje, i odlu~io je staviti ruku uneizvjesnu torbu Balkana. “Do Balkanasam do{ao preko MMarte Sebastyan, koja jena festivalu Fairport u New Yorku svirala snekom panevropskom grupom: pjevala jeneku bugarsku pjesmu, otvorenog grla. Toje zvu~alo fantasti~no, pri{ao sam joj, a onaje rekla: ‘Ako vam se svi|a, do|ite uBudimpe{tu sljede}e godine, pa }emoskupa u Sofiju.’ Re~eno - u~injeno.Spakovao sam se, prvo u Ma|arsku, onda uBugarsku, koja je tada ìvjela (pre)bogatmuzi~ki ìvot, izme|u ‘dràvne’ politike iromskog ‘undergrounda’“, isti~e Boyd.

“‘Muzi~ka’ politika u Bugarskoj togadoba je bila takva da je vlast TTodora@ivkova ‘zabranjivala’ sve {to nije‘bugarsko’. Bio je to onaj sovjetski strah,vje{ta~ko dràvno treba postati novakultura, a ono autenti~no iz sela ipredgra|a - zaboraviti. Nisu se, naime,smjele svirati ‘turske’ melodije, muzika sezapravo koristila za veli~anje tipasocijalizma i bila je grozna. S druge strane,na ulicama nije bilo ni{ta za kupiti,automobil, ve{ ma{ina ili {poret ~ekali suse godinama, i jedino gdje se moglapokazati kakva-takva rasko{, bile susvadbe. Sve ono {to bi se u{tedilomukotrpnim socijalisti~kim kulukompokazalo bi se na vjen~anjima, gdje sunajve}e zvijezde bili Romi, koji su dobijaliogromne honorare i svirali muziku kojatada nije bila mainstream, negoeklekticizam sastavljen od raznih balkan -skih stilova, rumunskog melosa, turskog,makedonskog... Sve zvani~ne institucije subile protiv toga, studentima muzi~kih

akademija profesori su govorili da su tojezive stvari, da se nikako ne smiju timebaviti, ali pojavio se ‘problem’ da su Romiimali vi{e posla nego su mogli osvojiti, aza dobre svadbe valjalo je imati i dobraozvu~enja - poja~ala, bubnjeve,klavijature, koje je nerijetko iz struje~upala policija. Paradoks je bio u tome {tosu i profesori koji su branili svojimstudentima slu{anje i sviranje te muzike,potajno odlazili na takve zabave i veselili seuz muziku klarinetista IIve Papasova, ilisaksofonosta YYurija Yunakova (koji suro|eni kao kao Ibrahim Hapasov i HuseinJunakov). Oni su svirali crossover, mje{avinusvega i sva~ega, a Partija je htjela slavensko(bugarsko) ~istunstvo”, prisje}a je Joe.

I onda je stvar “pukla”: Festival uStambolovu, mjestu pored Haskova, odaklesu najbolji “dribleri”, 1986. bio je u jednomsmislu za world music ono {to je Newportbio za rock and roll. “Umjesto ‘dràvnog’festivala koji treba slaviti ~isto bugarskonaslije|e, dobili ste veliki party, odsviranna bubnjevima, poja~alima, sintisajzerima,neku vrstu muzi~ko-plesnog oslobo|enja.Kasnije je dràva odmah namirisala biznispa su se kasete Stambolova prodavale u‘redovnim’ trgovinama. Tu negdje je ido{ao kraj socrealisti~kog folklora ibugarskog socijalizma.”

“To zna~i da nije slu~ajno da su imenaza narod u njema~kom i ime za narodnumuziku - folk, volk - ista”, pitam ga. “To jezapravo proiza{lo iz HHerderove ideje onacionalnom duhu i karakteru, za koju jerekao da je pangermanska, a da }e ga jedinonadìvjeti panslavenska. O tome }e{ ~itati umojoj sljede}oj knjizi.” Nema sumnje,dragi Joe... �


O JEDNOJ POLITI^KOJ I MUZI^KOJ LI^NOSTI

Joe, jesi li malo ljubomoran naGabriela koji je u jednom smislu naplatioono {to si ti ìvio – brand world music?“Za{to bih bio?” Zato {to ovo tvojesmatram autenti~nom filozofijom. “Kad mineko u muzici kaè da je ne{to fusion, tonajvi{e mrzim. Gabriel je prakti~no ’ubio’Yousuu N’ Doura, radio je skupe plo~ekoje se nisu mogle slu{ati. I sebi je na

Steam napravio zvuk koji nije dobar, jer sene oslanja na zakon da muzika ìvi uritmu. Ako mene pitate, dosta {tete jepo~inio i Joe Zawinul, no o tome sedanas previ{e glasno i ne govori. Draèmi je ne{to {to narasta iz ne~egautenti~nog pa postaje ne{to tre}e, negonasilno spajanje ne~ega {to moè, ali i nemora biti spojeno.” �

FUZIJA VS. FISIJA

Gabriel i Zawinul su počinili štetu

MLADI I LIJEPIVrhunski umjetnici: Joan Baez i Bob Dylan


Naprosto se tako dogodilo...Repor terska ekipa SlobodneBosne posjetila je Franjeva~kisamostan i crkvu sv. Ante naBistr ku u Sarajevu, u ponedjeljak

13. oktobra, povodom stotinu i dvadesetgodina od izgradnje samostana i stotinugodina od otvorenja crkve, ali je imalapriliku i zajedno sa bosanskim franjevcima,u njihovom dnevnom boravku, gledatidrugo ogla{avanje ~lanova CIK-a, gledenepotpunih i preliminarnih rezultatanedjeljnih Izbora. Pa smo i katastrofalnerezultate, dodu{e nepotpune, ali izgledne,malo lak{e svarili, zato {to tamo ne moè{biti nesretan i tuàn. No, bavimo se mina{om temom.

“IZME\U NEBA I GRANATA”“U subotu 11. i u nedjelju 12. listopada

imali smo proslavu 100. obljetnice sada{njecrkve i 120. samostana. Nagla{avamo vi{egodi{njicu crkve, iako je ona i arhitektonskii zna~enjski usko vezana za Samostan. Usubotu smo imali akademiju i izlo`bu a unedjelju misu. Htjeli smo skromnomproslavom zahvaliti Bogu, mnogimzna~ajnim franjevcima i onim fratrima kojisu u javnosti manje poznati, kao {to subra}a na porti, ili oni koji su {ivali habite,na{e redovni~ko odijelo, i mnogim drugimakoji su kroz vi{e od sto godina bila nausluzi vjernicima i mnogim Sarajlijama unjihovim potrebama, i onim materijalnim,ali i kada je u pitanju bila ljudska i duhovnaokrepa. Ipak, o~ekivali smo vi{e ljudi, jersmo i pozvali mnoge. O~ekivali smo vi{e

franjevaca, makar iz okolnih mjesta, kao iSarajlija. Pozvali smo i mnoge na{eprijatelje. Dodu{e, bila je subota ivjerojatno su franjevci bili zauzetipastoralnim poslovima, a i dan je bio lijep,mo`da su pozvani oti{li nekamo na izlet sobitelji. A mo`da su ljudi prezasi}eniovakvim priredbama. U nedjelju, na misi,bilo je vi{e svijeta. Mediji su, me|utim,vrlo dobro popratili ovu proslavu”, veli fraIvan [ar~evi}, gvardijan Franjeva~kogsamostana sv. Ante i profesor naFranjeva~koj teologiji.

“Uz pomo} dobro~initelja, naro~itoAntuna Vranyzanyja -Dobrinovi}a, novucrkvu Sv. Ante Padovanskoga franjevcipo~inju graditi 1853., a zavr{avaju je 1856.godine. Carica EEugenija, èna NNapoleonaIII, bogato obdaruje crkvu sakralnimpredmetima i ruhom. I ova je crkva,naàlost, izgorjela u velikom poàru 1879.godine. Godine 1881./82., na dana{njemmjestu na Bistriku, franjevci grade novucrkvu od drveta i nepe~ene cigle - duga 18,a {iroka 9 metara - a 1882. daju crkvu uposjed vrhbosanskom nadbiskupu JJosipuStadleru sve do 1889., kada je dovr{enaKatedrala. Zbog tro{nosti crkve franjevci seodlu~uju na gradnju nove, {to }e potrajatipetnaestak godina. Godine 1912./13.izgra|ena je dana{nja crkva u neogoti~komslogu po projektu JJosipa Vanca{a.Blagoslovljena je istom 20. rujna 1914.godine. Duga je 31,2 i {iroka 18,5 m.Visina srednje la|e je prosje~no 14,5 m.Ima blizu 50 m visoki toranj, u kojem je petzvona (najteè 4.015 kg). Imala je ~etirioltara tirolske radionice Stuflesser, vitraje ikip sv. Ante, na koru Rieger orgulje iz1925. godine.

[ezdesetih godina pro{log stolje}a

zapo~inje unutarnje preure|enje crkve itraje dva desetlje}a. Sedamnaest vitraja -Povijest Isusova ìvota i Stvaranje -izra|enih prema nacrtima IIve Dul~i}a ~ineumjetni~ku okosnicu crkve. Dul~i}eva je ifreska Sv. Ivan Zlatousti”, oficijelni supodaci, ~isto za bolje razumijevanje.

Crkva, posljednje arhitektonsko rje{enjeJosipa Vanca{a u Sarajevu i jedna odsedamdeset koje je projektovao, otvorenaje 20. septembra 1914. godine. Rat je ve}odnio ko zna koliko ìvota na onaj svijet.Samostan i crkva sv. Ante preìvjeli su.Kako Prvi, tako i Drugi svjetski rat, pa iovaj posljednji, koji je, i po imovinu i postanovnike Sarajeva bio najbrutalniji. “Zavrijeme posljednjeg rata desetak granata je


U TI[INI CRKVE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Bosanski franjevci proslavljaju stotinu i dvadesetgodina postojanja SAMOSTANA SV. ANTE na Bistrikuu Sarajevu i stotinu godina od kada je CRKVA, koja

pripada Samostanu, blagoslovljena; dr. fra IVANŠARČEVIĆ za “Slobodnu Bosnu” govori o Samostanu

čiji je gvardijan, o bogatoj povijesti bosanskih franjevaca, fra Ljubi Luciću i crkvi Sv. Ante,

u koju se dolazi, moli i zahvaljuje Bogu

HAJDE, BOŽE,BUDI DRUG...

fra ivan starcevic:TEKST osnova.qxd 15.10.2014 19:42 Page 54

palo na Samostan, i na crkvu su i{le, alinijedna izravno. Od gelera su ne{to o{te}eniDul~i}evi vitraji i fasada, poslije je topopravljeno, a Samostan je bio dosta ga|an.Naravno, svijet govori kako je Sveti Antosa~uvao svoju crkvu. O tome pi{e fra LLjuboLuci}, Izme|u neba i granata. To jesarajevski dnevnik, koji neki ubrajaju unajbolje ratne dnevnike u nas. Fra Ljubo jeaktivni sudionik svih doga|anja u Sarajevu,bio je sa fra PPericom Vidi}em na Bistriku ipomagali su puno svima. Fra Ljubo jepoginuo krajem 1995. u prometnoj nezgodiu Zagrebu, nakon Daytona, kada je dolaziopredavati u Samobor, gdje je bila smje{tenaFranjeva~ka teologija protjerana u junu1992. od Vojske RS-a iz svoje zgrade u


MIR, SPOKOJ I MILOST

��

Fra Ivan [ar~evi}: “SvetiAnto je mjesto molitve i milosti

za mnoge Sarajlije“

SARAJEVO, 11. OKTOBRASa Sve~ane akademije u crkvi Sv. Ante


Nedàri}ima”, isti~e fra Ivan [ar~evi}.Crkva sv. Ante Padovanskog na

Bistriku jedan je od tri vjerska objekta, uztekiju i turbe Sedam bra}e tako|e naBistriku i Staru pravoslavnu crkvu naBa{~ar{iji, u koju ljudi dolaze kada im jepotrebna pomo} i pritom ne vide nijedandrugi izlaz.

TRA@E]I UTJEHU“Da, Sv. Anto je mjesto molitve i

milosti za mnoge Sarajlije. I ovdje do|uljudi, naravno, najvi{e katolici, mole se usvojim nevoljama, ili zahvaljuju Bogu akosu usli{ani. Dolaze i ljudi drugih vjera imole na svoj na~in. Te{ko je dovinuti se usr` ljudskih ~e`nji, u ljudske pro{nje imolitve koje ostaju neispunjene od straneljudi. U mnogim nevoljama i nesre}ama, aprepuno ih je, od onih obiteljskih dodru{tvenih, od bra~nih do studijskih iposlovnih, ljudi se upu}uju u sveto mjestotraè}i utjehu. U svojim samo}ama iproblemima, kada je te{ko, do|u. Ovdjestalno dolaze ljudi, pojedina~no, stariji imla|i. Upale svije}u, ili se u ti{ini crkve, ilipred kipom sv. Ante sabiru i mole. Ako {toova mjesta svjedo~e, onda je to iskustvosvetoga. A sveto se pokazuje u ljudskojpatnji, i to ponajvi{e onoj neskrivljenoj,nedu`noj i onoj, recimo tako, metafizi~koj,koja traì odgovor, koja traì utjehu. Svetoje i u priznanju ljudske kona~nosti, u ~e`njiza smislom, za sre}om, za rado{}uljudskoga zajedni{tva i ìvota u miru iljubavi s drugima. Mnogim ljudima suupravo ova mjesta sveta. Malo skrajnuta odgradske vreve, a u srcu grada. Nose tragovemisti~noga. îni mi se da Pravoslavnacrkva ima posebno notu otajstvenoga,meditativnoga, crkva sv. Ante odi{egoti~kom uzvi{eno{}u, i u kojoj umjetni~kadjela, posebno Dul~i}evi centralni vitraji nedopu{taju patetiku i samosaàljenje negopozivaju na dostojanstvo i samopo{tovanjei u najteìm trenucima ìvota, dok mezarjesedmorice bra}e, opet po mom razu mije -vanju, svjedo~i o sedmorici hrabri ljudi kojisu, ne krvna bra}a, nego ljudi koji su izsvoje humanosti i vjere krivo optuèni, ikoji su nastradali od reìma, i vlastitoga,naravno”, obja{njava na{ sagovornik.

U Galeriji Samostana u subotu jeotvorena izlo`ba slika, a najinteresantnija jeona koju je naslikao GGabrijel Jurki}, premafotografiji: nadvojvotkinja SSofija i franjevciupoznali su se 27. juna 1914., poslijepodne.Zna~i, dan prije atentata. A franjevci su iprvi stigli u Konak, gdje je par odvezennakon atentata, i obavili obred. “Na{a crkvai samostan posjeduju iznimna umjetni~kadjela, djela renomiranih umjetnika, ali idobar susret lijepoga i svetoga. Mislim dabi vrijedilo, osobito za teologe ipovjesni~are umjetnosti, da se netko

pozabavi pitanjima kao {to su odnos vjere iumjetnosti, ili {ire, religije i suvremenihkulturnih formi, jer u nas prevladava punoki~a i zarobljuju}eg duhovnog primitivizmau posredovanju vjere. Kao {to se ~ovjekobrazuje u eti~nosti ako ne èli ostati robnagona, kolektivnih prisila ili svojihparanoja, tako se i u vjeri, da je znadneizraziti, treba upustiti u dijalog sumjetnicima rije~i i likovnim umjetnicima,od arhitekata i slikara do glazbenika. Trebaih gledati, slu{ati. I onda kada oni nisu,mo`da, izravno religiozni, a nisu li{eninajva`nijega ljudskoga iskustva - iskustvatranscendencije, numinoznoga, kada i samitraè kako oblikovati svoje pitanje, ili svojodgovor na pitanje smisla obitavanja nazemlji”, kaè fra Ivan.

U Sarajevu, osim Samostana sv. Ante,franjevci su prisutni na Franjeva~kojteologiji (Nedàri}i), gdje je filozofsko-teolo{ko u~ili{te Bosne Srebrene, i gdjestudij poha|aju i studenti franjevci istudenti civili. Zatim, prisutni su u

56

U TI[INI CRKVE

�

Dr. fra Ivan [ar~evi} je ~lanfranjeva~ke provincije Bosne Srebrene -Sarajevo. Ro|en je 1963. u Rumbocima,op}ina Prozor-Rama. Osnovnu {koluzavr{io je u hrvatskoj Pleternici, aFranjeva~ku klasi~nu gimnaziju u Visokom1981. godine. Studirao je na filozofsko-teolo{kom studiju na Franjeva~koj teologijiu Sarajevu, a diplomirao je na KBF-u uZagrebu, na temu: Drugi kao istina i dar.Bio je odgojitelj i predava~ u Franjeva~kojklasi~noj gimnaziji u Visokom, u {kolskoj1988./89. godini. Postdiplomski studij izteologije sa specijalizacijom pastoralne

teologije i katehetike zavr{io naSalesianumu u Rimu. Magistrirao je 1992.,a doktorirao 1995. godine. Od tada predajepredmete iz pastoralne teologije ikatehetike na Franjeva~koj teologiji uSarajevu. Bio je i pro~elnik Katehetskogureda Vrhbosanske nadbiskupije (1998. -2000.), tajnik Teologije (1997. - 2000.),dekan Teologije (2003. - 2006.),kolumnista Oslobo|enja (2007. - 2010.),glavni urednik mjese~nika Bosne SrebreneSvjetlo rije~i (2006. - 2012.), a i ~lan jePEN-a BiH. Gvardijan u Samostanu naBistriku je od 2012. godine. �

BO@JI DAR

SLOBODNA BOSNA I 16.10.2014.

Zlatni član Bosne Srebrene

PO[TENO I SAVJESNOFra Ivan [ar~evi} du`nost

gvardijana Franjeva~kogsamostana sv. Ante obavlja

od 2012. godine


Samostanu sv. Nikole u Kova~i}ima, uzgradi koja je nacionalizovana 1947. a dorata je tu bio smje{ten Poljoprivrednifakultet. Sada je na tom mjestu UpravaProvincije, izdava~ka ku}a Svjetlo rije~i,karitativno-humanitarna organizacija Kruhsv. Ante s pu~kom kuhinjom i studentskidom. “Osim toga, franjevci upravljajuùpom Sv. Franje na Dobrinji, gdje se ufinancijsko te{kim vremenima, s velikimzalaganjem ùpnika fra PPere Karajice,gradi najljep{a moderna crkva u Sarajevu,po nacrtu renomiranog arhitekta IIvana[trausa. U tim prostorima na Dobrinji imai pu~ka kuhinja. A bistri~ki franjevciangaìrani su na ~etiri podru~ja. Naime,zgrade su va`ne, ali jo{ su va`niji ljudi.Nastavljamo tradiciju DDivkovi}a, MMarti}a,Miha~evi}a, JJeleni}a, MMarku{i}a, MMisila,Ilova~e, KKarlovi}a, KKarina, PPervana,Luci}a, AAn|elovi}a, MMarke{i}a... i mnogihdrugih koji su ìvjeli i radili ovdje. Dakle...1. Redovni pastoralni rad (mise,sakramenti, ispovijedi, razgovori sljudima). Gostoljubivost. 2. Rad sasiroma{nima. Posebno na porti. Pomaèmoi materijalno i nov~ano: hrana, odje}a inovca koliko moèmo. A i ljudi nam dajuda mi proslijedimo dalje potrebitima, kao{to nam mnogi i pomaù. Oko toga senajvi{e bavi brat fra BBari{a, koji je prvi ‘na

udaru‘. On je prva osoba s kojom ljudikomuniciraju kada do|u i ne{to traè. Snjim i fra PPerica, osim {to slika i angaìranje na dosta mjesta pomaè siroma{nima. 3.Rad sa studentima. Od ‘60-ih godina XXstolje}a na Bistriku se organizirajustudentske tribine. Danas je to svakogautorka u akademskoj godini u 19 sati.Dolaze studenti raznih sarajevskihfakulteta. 4. Kulturno sredi{te. U crkvi suorgulje, odràvaju se koncerti. I Muzi~kaakademija ima svoje koncerte. Ovdje je fraIvo Markovi} osnovao zbor Pontanima. Usamostanskoj Galeriji sv. Ante odràvaju seizlo`be, predstavljaju knjige, organizirajusastanci, razni seminari. Mnoge ‘manjine‘,poput êha (ê{ka beseda), ili drugihorganizacija i zajednica imaju svoje duhovnei druge susrete. Turisti ili hodo~asnici ovdjerado navra}aju, imaju mise na svome jeziku,a posebno ljudi iz Hrvatske, ali i Korejci,Filipinci...”, nagla{ava gvardijan Franje -va~kog samostana sv. Ante u Sarajevu. Kojisu nekada neki, iz jedne druge Provincije,zvali Kremlj. Ali, ne zbog njegove ljepote,ve} zbog navodne saradnje sa pro{lim,komunisti~kim reìmom. [to je, naravno,“monumentalna” glupost. Golema ba{ kaoSamostan sv. Ante. Jer, Bosna Srebrena jesama, svoja, jedna i jedina. Kaodomovina! �


MIR, SPOKOJ I MILOST

SLIKA GABRIJELA JURKI]ANadvojvotkinja Sofija srela se sa bosanskim franjevcima dan prije atentatana nju i njenog supruga Franju Ferdinanda

SLIKA GABRIJELA JURKI]ANadvojvotkinja Sofija srela se sa bosanskim franjevcima dan prije atentatana nju i njenog supruga Franju Ferdinanda



KULT MARKETKYLIE MINOGUE

Kiss Me OnceJedna odnajcjenjenijihi naj proda va -nijih gla zbe -nica, KylieMinogue,objavila jenovi album.Impresivanje podatak

kako je Kylie u dosada{njoj karijeriprodala ~etrdeset milijuna singlova ivi{e od 25 milijuna studijskih nosa~azvuka. Ona je upravo objavila dvanaestistudijski album, Kiss Me Once.

MEL CAMINO

Avion bezuzletne pisteNa slu`benim stranicama benda Mel

Camino stojikako se’grupasastoji odpetsisavaca...’.Bend jeosnovan uVelikoj Gorici2008., pod

prvotnim imenom El Camino. Nakon’kadrovskih promjena’ velikogori~kirockeri objavili su tre}i album podnazivom Avion bez uzletne piste, kojisadrì deset pjesama.

THE LAWRENCE ARMS

Metropoleîka{ka punk-rock trojka The Lawrence

Armskona~no jeobjaviladugo -o~ekivanistudijskialbum, kojise zoveMetropole.Pro{lo je

osam godina od promocije njihovogpetog studijskog albuma Oh! Calcutta!,te stoga i ne ~udi nestrpljenje njihovihfanova. Na {estom studijskom albumunalazi se dvanaest kompozicija.

Britanska pop glazbenica JJessie J nasebe je skrenula pozornost hitom Domino,sa prvijenca Who You Are objavljenog2011. godine. Upravo s tim singlom ukratkom vremenskom razdoblju stigla je nadrugu poziciju britanske top ljestvice,ekspresno se ‘ugurav{i’ me|u ve}etablirane pop glazbenice: PPink, NNickiMinaj, KKaty Perry...

Jessica Ellen Cornish, ili kra}e Jessie J,dvadeset{estogodi{nja je londonskaglazbenica koja je i prije objavljivanjavlastitih albuma pisala i skladala zapoznatije kolege, poput CChrisa Browna, ilipak, MMiley Cyrus. U me|uvremenu jeBrown dobio zabranu prilaska biv{ojdjevojci RRihanni, a Miley Cyrus, popularnaHannah Montana iz istoimene Disneyjevedje~je serije, promijenila je imid`, postav{iamoralna razuzdana djevojka.

Jessie je strpljivo gradila vlastitukarijeru. Nakon uspje{nog prvog albuma,uz koji je paralelno objavljivala ivideouratke za pjesme Do It Like Dude iDomino, pro{le je godine uslijedio novialbum, pod nazivom Alive, i jo{ jedan singlhit It‘s My Party, koji je u kratko vrijeme naYouTubeu pogledalo gotovo petnaestmilijuna ljudi. U glazbenim prodavnicamau Europi ovih dana trebao bi se na}i i njezintre}i studijski album, Sweet Talker, nakojem se nalazi dvanaest kompozicija.Jessie je za potrebe snimanja albumaangaìrala ~ak trinaest producenata, me|ukojima su i zvu~na imena, poput JJoshAlexandera, MMaxa Martina, PPharella...

Gosti na albumu Sweet Talker na pjesmiBang Bang, koja pretendira postati hitom,su tamnoputa reperka sa Trinidada Nicki

Minaj i nova ameri~ka R&B nada AArianaGrande. Drugi singl sa tre}eg albuma JessieJ je pjesma Burnin‘ Up, na kojem jegostovao ameri~ki reper 22 Chainz, poznatijikao TTity Boi. Za pjesmu Burnin‘ Uptako|er je snimljen i nedavno objavljenvideouradak. Novi album Jessie J, ba{ kao injezina dosada{nja glazbena ostvarenja,prepun je energije, a videospotovi suprepuni ìvahnih plesnih koreografija.Jessie se, zapravo, trudi izbalansiratipjevljive pop fraze, moderne R&Baran`mane, uz minimalnu dozu repa.

Upravo takvoga je sadràja i uvodnakompozicija, Ain‘t Been Done, kojom seJessie obra}a raznovrsnom auditoriju. Naalbumu se jo{ nalaze i balade Fire, Personali Get Away, ali i ne{to dinami~nije pjesme,kao {to su Keep Us Together, You Loss I‘mFind i Strip, koje su dio deluxe izdanjaalbuma Sweet Talker. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album ‘Sweet Talker’; Jessie J

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Morrissey: Earth is the loneliestplanet

2. Selwyn Birchwood: Don’t call noambulance

3. Prince ft. Lianne La Havas: Clouds4. ZHU: Faded5. Nero: Satisfy6. Lilly Wood & the Prick and Robin

Shulz: Prayer in C7. Monarchy: Living without you8. Yip Deceiver: Get strict9. Mapei: Don’t wait10. La Roux: Kiss and not tell

SlatkorječivaJessie J

POP ZVIJEZDA

U USPONUJessie J

objavila je tre}i studijski

albumSweet Talker

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2014 16:38 Page 58

Sin City 2 - A Dame to Kill nastavak jekultnog filma Sin City iz 2005. godine. Ufilmu «nastupaju» glumci poput MMickeyjaRourkea, BBrucea Willisa, JJessice Albe,Josha Brolina i EEva Green.

Ovaj film je neo noir triler. Pri~a senastavlja na radnju filma Sin City. RRobertRodriguez potpisuje reìju, a FFrank Miller,autor kultnog predlo{ka, scenarist je ovogfilma. Pri~a ovog nastavka temelji se nadrugoj knjizi iz njegove serije stripova SinCity. Stanovnici «grada grijeha» bore se sasvojim demonima, a neki i sa tu|im.

Brolin u ovom filmu glumi «izvornog»Dwighta, odnosno Dwighta prije nego jepodvrgnut obuhvatnoj rekonstrukciji lica. Uprvom filmu tu je ulogu igrao CCliveOwen. Ava Lord je ona na koju je on slab.Ulogu Ave Lord tuma~i Eva Green, kojautjelovljuje tipi~nu Millerovu fatalnu ènu.Sin City bio je prvi u nizu velikih filmskihadaptacija poznatih stripova koji su stvoreniu posljednjih nekoliko godina. Do sada sunajve}i uspjeh (po pitanju kinoulaznica)imali uratci DC Comicsa i Marvela,primjerice X-Men, Spider-Man i Batman.Prema mi{ljenju Franka Millera, filmovi osuperjunacima, kao {to su Iron Man teKapetan Amerika i Osvetnici, temeljeni nastripovima JJacka Kirbyja iz 1960-ih,nemaju potrebnu teìnu, jer umnogomeodudaraju od originala.

Frank Miller je za potrebe ovog filmanapisao dvije nove pri~e. U onoj nazvanojThe Long, Bad Night Joseph Gordon-Levittglumi mladog pokera{a, koji poku{avaostvariti uspjeh u Sin Cityju. Druga je pri~a

Nancy’s Last Dance, u kojoj je Jessica Albareprizirala ulogu striptizete NancyCallahan, koja je u ovom nastavkuslomljena tugom zbog toga {to je (u prvomfilmu) ostala bez ljubavi ìvota, JohnaHartigana, kojeg je utjelovio Bruce Willis.

Sin City 2 je igrano-animirani, akcijskitriler. Bilo bi lijepo kad bi pri~a o korupciji,grijesima, zlo~inima, nasilju, izdaji,osveti... ostala samo na velikom platnu, umraku bioskopa, a ne dio mra~nesvakodnevnice.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film «Sin City 2 - A Dame to Kill For» (SAD, 2014.), scenariste Franka Millera i reditelja Roberta Rodrigueza


KULT MARKETTVR\AVA NASILNIKA

Joè Poga~nikTvr|avanasilnika igranije crno-bijelifilm iz 1967.godine.Scenario jenapisao Primo`Kozak, a autor

reìje je Joè Poga~nik. Ovaj film opobuni ratne siro~adi protiv svojihu~itelja te ostalih autoriteta jedan je odnajboljih filmova slovena~kog crnogvala. Nakon toga, naàlost, Poga~nikvi{e nije dobio priliku da snimadugometra`ni film. Ovakve stvari senisu samo tada de{avale, ve} i sada suprisutne. Ma koliko mi {utjeli o tome.

Ocjena: 4

UBOJICA KRIJE LICE

Petr SchulhoffUbojica krijelice ~eho slov -a~ki je crno-bijeli film iz1966. godine.Scenarij za filmnapisali suLubomi Mozny

te autor reìje Petr Schulhoff.@anrovski, ovaj film je kriminalisti~kadrama. Traga se za nepoznatimserijskim ubicom. A u na{em dru{tvumnoge ubice slobodno hodaju...

Ocjena: 4

TRIO ANGELOS

StanislavBaraba{

Trio Angelosigrani jecrno-bijelifilm iz 1963.godine.Scenarij zafilm napisalisu autorreìjeStanislav

Baraba{, skupa uz scenariste kao {tosu Jan Kako{ i J. A. Novotny. Ovo jedrama o klaunu Baxiju i njegova tri sina.Oni pripremaju glavnu to~ku zapredstavu, no kada se mla|i sin ozlijedi,nastup biva ugroèn.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Equalizer (Antoine Fuqua)2. Gone Girl (David Fincher)3. The Boxtrolls (Graham Annable i

Anthony Stacchi)4. The Maze Runner (Wes Ball)5. Annabelle (John R. Leonetti)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Despicable Me 2 (Pierre Coffin iChris Renaud, Universal)

2. Iron Man 3(Shane Black, Buena Vista)

3. Monsters University(Dan Scanion, Buena Vista)

4. Fast & Furious 6(Justin Lin, Universal)

5. Man of Steel(Zack Snyder, Warner Bros.)

Grad grijeha

AKCIJSKI TRILERPri~a o korupciji, grijesima, zlo~inima...

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2014 21:22 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU srijedu, 15. oktobra, obiljeìli smotrinaest godina od smrti DarijaDàmonje, velikog bosansko herce -gova~kog pisca kratke pri~e i na{egkolege, stalnog saradnika SlobodneBosne. Sve {to je imao re}i - rekao je,odnosno, napisao je, a mi ga se uvijekrado sje}amo. Spavaj mirno, dragi Daco!

Uposlenici Radio Bugojna su, 13.oktobra, obiljeìli ~etrdeset i pet godinapostojanja. I rade u kontinuitetu. Jedna jeto od najstarijih radio stanica u na{ojdràvi, a u ratu je, 1992., osnovana iTelevizija Bugojno. Od tada djeluju podjedinstvenim nazivom: RTV Bugojno.Imaju oni problema, kao i svi, ali, ipak,opstaju.

Ovu informaciju proslijedili su nam izSarajevskog ratnog teatra: “U ~etvrtak,16. oktobra, u 19.30 sati, na sceniNarodnog pozori{ta Tuzla izvodi segostuju}a predstava Bolero.Eksperimentalnu predstavu Bolero surazvili i u njoj igraju: MichaelPinchabeck (Nottingham), Vera Molitor(Berlin), Ollie Smith (Nottingham),Benjamin Bajramovi}, Jasenko Pa{i} iAmila Terzimehi} (Sarajevo).”

“Tradicionalni me|unarodni znanstveno-stru~ni skup ôvjek i kr{ bit }e odràn od16. do 19. listopada ove godine u Ku}i miraFranjeva~kog samostana Rama - [}it naRamskom jezeru, u organizaciji Centra zakr{ i speleologiju iz Sarajeva”, obavje{tavajunas. Skupu }e prisustvovati pedesetsudionika iz Slove nije, Hrvatske, Srbije,Crne Gore i BiH.

Tako|e do 19. oktobra, u Sarajevu traje4. internacionalni festival Muzika na ìci.Ovaj festival je pokrenula na{aviolinistica Violeta Smailovi}-Huart.Dvije koncertne ve~eri imaju nazive:Ruska romansa i Francuski klju~, apredstavi}e se, izme|u ostalih, priznatiruski muzi~ari: Vasilij Shcherbakov iRustam Komachkov.

I dalje najavljujemo novembarski JazzFest u Sarajevu. “Jazz diva DianneReeves osvojila je publiku na otvaranjuJazz Festa Sarajevo 2008., nastupomkoji je svjedo~io o jedinstvenompjeva~kom umije}u, izuzetnoj karizmi izadivljuju}oj energiji koje ne}enedostajati ni 7. novembra, kada }e usarajevskom BKC-u predstaviti svojaktuelni projekat Beautiful Life”.

U subotu, 11. oktobra, pod pokro v -iteljstvom bosansko hercego va~ kogKulturnog centra Cultus BH e.V, uMünchenu je organizovano druènje

prijatelja kulture i umjetnosti iz Bosne iHercegovine, zemalja regiona i naravno- zemlje doma}ina.

“Susret je odràn pod nazivomCultus NIGHT, u ugodnom ambijentuateljea Milana Mihajlovi}a, gdje suzvanice imale ~ast vidjeti najnovijeradove renomiranog slikara. Muzi~kiprogram je otvoren tonovima jazz-trijasarajevskog basiste sa njema~komadresom Igora Kljuji}a i njegovihkolega - pijaniste Konstantina Kostovai perkusioniste Nevyana Lenkova izBugarske”, obavje{tava nas ~lanicaUprave Kulturnog centra Cultus BHe.V u Münchenu SSanela âu{evi}:“Vanserijski muzi~ari su se predstavilivatrenim jazzom sa nagla{enimbalkanskim motivima, a tokom no}ikombinirali sa modern jazzom ifunkom.”

Cilj Kulturnog centra Cultus BHe.V je uvezati umjetnike svih pravaca -slikare, muzi~are, pisce, glumce... kakosa prostora Bosne i Hercegovine izemalja regije, tako i iz ostatka Evrope,sa posebnim naglaskom na Njema~ku.

SANELA ČAUŠEVIĆ, članica Uprave bh. kulturnog centra “Cultus BH e.V” u Münchenu

Cilj opravdava sredstva

JASMINKO HALILOVIĆ,autor knjige “Djetinjstvo u ratu”

JASMINKO HALILOVI]“U Be~u je knjiga Djetinjstvo u ratupromovirana u jednoj od najljep{ih gradskih dvorana”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 15.10.2014 21:23 Page 60


� Slu{am Vas i LamijuTerzimehi} na radiju, ~ujem ida imate najslu{aniji jutarnjishow u Bosni i Hercegovini, aznam i da proslavljate drugiro|endan. îme ste toanimirali {iroke narodnemase?

Vjerovatno time {to se nepretvaramo, {to nismo ‘fake’,ako nam je smije{no - smijemose. Ako smo pospani, slu{ateljito znaju. Ako smo nervozni i tose osjeti. Slu{atelji se mogupoistovjetiti s nama. Nisu sesvi naspavali, neki suneraspoloèni, tu`ni... Zato seni mi ne pretvaramo da smone{to {to nismo.

� U {est, svakog radnogdana kaète dobro jutro i udeset do slu{anja. [ta sede{eva u me|uvremenu?

Jutarnji show, dakle,po~inje u {est, a traje do deset.

Nikad nam nije dosadno,uvijek imamo {ta raditi, ha, ha,ha... Vrlo vaàn alat u radu sunam i dru{tvene mreè, pakonstantno komuniciramo saslu{ateljima i putem Facebookai Twittera. Izme|u javljanjauglavnom pijemo kafu, jer namoboma treba vremena da se‘probudimo’.

� Je li jutro, zaista,pametnije od ve~eri?

Ma, nije. Ja sam uvijek bio“no}na ptica”. Uvijek samnajraspoloèniji uve~e, tako dai sada te{ko da zaspim prijepono}i, a realno, pet sati sna mije malo. Vi{e volim no}, madasam se navikao na jutro.

� Pa, naspavate li se ikad?Rijetko! Popodne obavezno

spavam sat ili dva i uvijek mifali sna. Ali ne àlim se. Volimsvoj ìvot. Volim svoj posao. �

U Be~u je 1. oktobra odrànapromocija knjige JJasminka Halilovi}aDjetinjstvo u ratu na njema~komjeziku. ““Knjiga je na njema~komjeziku objavljena pod naslovomKindheit im Krieg i to je prvo izdanjeobjavljeno nakon bosanskog. U Be~uje promovirana u jednoj od najljep{ihgradskih dvorana, unutar Austrijskeindustrijske komore. Promocija jeodràna u sklopu obiljeàvanja dvade -set godina djelovanja organi zacijeMirno more, koja je i inicijatorobjavljivanja njema~kog izdanja.Knjiga je zaista dobila mnogo pa`nje, a to mo`da najboljeilustrira ~injenica da su uz predstavnike austrijskog Ministarstvavanjskih poslova, prisutni bili i ambasadori Hrvatske i Slovenije,te predstavnici bosanskohercegova~ke i srbijanske ambasade”,kaè Jasminko Halilovi}.

Promocija knjige u Sarajevu, podsje}amo, odràna je ufebruaru pro{le godine... ““Uslijedile su promocije projekta uKulturnom centru Beograda, zatim u Evropskom parlamentu uBruxellesu, te u Ku}i knjièvnosti Graza. Sada je, evo, odràna i

promocija u Be~u. Interes za knjigu uBiH je zaista bio neobi~no veliki, ~ak iu odnosu na moja o~ekivanja. Sadasmo fokusirani na me|unarodnupromociju. Osim njema~kog, pokre -nuto je jo{ nekoliko prevoda knjige.Recimo, uskoro se o~ekuje da japanskoizdanje objavi jedan od najve}ihsvjetskih i najve}i japanski izdava~,Sueisha Inc. Predgovor za to izdanjenapisao je Ivica Osim. Nedavno se upromociju projekta uklju~io iAleksandar Hemon, koji je napisaopredgovor za englesko izdanje.”

Jasminkovo u~e{}e u ovom projektu je volontersko: ““Pa,naàlost, nemam vremena raditi na promociji koliko bih èlio.Tema ratnog djetinjstva je uvijek aktuelna, a pogotovo sada,zbog trenutnih konflikta {irom svijeta, tako da je ova knjigauvijek zanimljiva i iskoristiva na vi{e na~ina. U posljednje ~etirigodine uloìo sam vi{e od 2.000 volonterskih sati u rad naprojektu, i sada se moram posvetiti drugim stvarima. Kako god,ostat }u prisutan dok se ne realizira jo{ nekoliko stranih izdanja,a mo`da i poneka nadogradnja projekta.” �

Tema ratnog djetinjstva je uvijek aktuelna

AJDIN KULENOVIĆ, urednik i voditelj emisije “Jutarnji show sa Lamijom Terzimehić i Ajdinom Kulenovićem” na RSG radiju

Ja sam “no}na ptica”, a radim jutarnji program

Cetri oka:Cetri oka.qxd 15.10.2014 21:24 Page 61

SLOBODNA BOSNA I 16.102014.62

1. Koja je razlika izme|u komedije s nogu i komedije s ruku?Kod ove druge se krv sjuri u glavu.

19. Tange ili badi}? Neka se vidi.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina?îtajte vi{e i ve}e stvari odovakvog teksta.

5. Koga biste povelina pusto ostrvo? Robinzona Krusoa.Zbog iskustva.

7. Da niste to {tojeste, {ta biste bili? Ne{to {to nisam.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Prete`no vedro s hladnim jutrima.

2. Je li Vam draè kada Vam na “performans” do|eneko ili kad ne do|e niko?Neka plate ulaznicu, pa neka do|e kogod ho}e. Ili ne}e.

4. [ta ne morateimati u friìderu? Kockice leda.Precijenjeno.

10. Koliko ima istine u narodnojmudrosti upu}enoj novinarima: “Pi{i{ta god ho}e{ samo mi metni sliku”? Blago novinarima s takvim narodom.

18. Osobakoja Vamide naganglije? PredragBajovi}.

20. A, begova ili{kembe ~orba? Jesam iz raje, alibegovsko je begovsko!

6. [ta obavezno nosite na plaù? Sve {to mi èna kaè, jer jeobavezno.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Neoènjen.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata? Izme|u ostalih patnji i to.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Potro{io.

16. S kimbiste voljeliotplesatitango? U~im, pa }u smojom Idom.

11. Da li je{utnja zlato? Vi{e jeplatina.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Bolje je.

15. Opi{ite pokojnog MiodragaPetrovi}a ^kalju u tri rije~i?Bio i ostao.

17. Je lipolitikakurva? I to dobropla}ena.

12. [ta

obla~ite kada

èliteizgledati

moderno?

Ne{to {to se

trenutno

nalazi u

du}anu.

PEDJA BAJOVIĆ,regionalni stand-up komičar,

s trenutnom adresom u Sarajevu:

“U prošlom životu bio sam neoženjen”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 15.10.2014 16:39 Page 62

KLIN ÔRBA

Blagonaravna jesen u sarajevskoj Pionirskoj dolini,jedinom bosanskohercegova~kom zoolo{kom vrtu,na{oj djeci odnedavno nudi susret s nekim novim,

druga~ijim ìvotinjama od ve} vi|enih, kao {to su lemuri,merkati i prvi put ovdje ro|eni lavi}. Dje~ji duh nemaproblem s granicama koje razme|uju na{e ìvotinje odnjihovih i nipo{to ne ùdi iznova i iznova gledati samona{e krave, koze, konje, lisice i vukove. Djeca se ne pla{eni jedne ìvotinje sve dok ih mi ne nau~imo {ta je tostra{no i ko sve moè biti stra{an. Za mene, zmije sustra{ne otkad znam za sebe. Mojoj k}eri Iris, me|utim,zelena krpena zmija, s ljupkim okicama i trepavicama,bila je omiljena igra~ka u djetinjstvu.

Ikad ve} pri~am o djeci, pamtim zgodu kad sam sinuBenjaminu obe}ala kupiti igra~ku koju sam izaberenakon {to mu ~ika zubar popravi bolni zub. Izdrào je

bez pla~a tu epizodu ve} poznatog bolnog iskustva, nakon~ega smo u{li u specijaliziranu prodavnicu dje~jihigra~aka u kojoj je mogao izabrati od igle do lokomotive.Sve je izloène igra~ke pa`ljivo razgledao, uklju~uju}i ione nenormalno skupe, a onda je njegov izbor pao naminijaturnu gumenu gicu koja, dana{njim cijenamamjereno, nije ko{tala vi{e od jednog eura. O~ito, nikad ganiko nije nau~io da je Miss Piggy stra{na niti da vrijedisamo ono {to je skupo. Sve se to, me|utim, de{avalo prijeprvih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini, prijenego {to smo ne samo sebe nego i vlastitu djecu po~elisistematski uvoditi u kolektivnu anksioznost, kojupsiholozi u najkra}em definiraju kao slobodno lebde}estrahove; iracionalne i neidentificirane, koji nerijetkona|u «izlaz» u koliko-toliko sno{ljivim fobijama, a kojese prividno daju kontrolirati, uklju~uju}i i strah od straha.

Usada{njem vremenu, jedan ~etverogodi{nji dje~akispri~ao mi je stra{an san koji je sanjao. âk je izamuckivao, gr~io se i stresao pri evociranju te

grozomore od sna. Desilo mu se u snu, kaè, da je spavaokod nane i da su ga probudili neki stra{ni zvuci lomljaveu stanu, a onda je ugledao ogromnu i prestra{nu svinjukoja pravi sav taj haos. Uko~io se od straha, a onda seprobudio i vidio da se upi{kio. Tako to u nas danas hoda.

Bo{nja~ka djeca preko fobije od stra{ne krvolo~ne svinjehrane i njeguju svoj nacionalni identitet kao jedinimehanizam koji bi im mogao pomo}i da prestanu pi{kitiu snu i da uspostave kontrolu nad refleksivnimreakcijama. Moraju se pouzdati u nekog ja~eg, u onogakoji }e opaku svinju naprosto isklju~iti iz njegovogsvijeta. Oh, kakvo olak{anje! Kako je divno znati danikad vi{e ne mora{ imati posla sa najstra{nijom od svihstrava. Za pretpostaviti je da sli~ne snove, od kojih senaprosto moraju upi{kiti, sanjaju i srpska i hrvatskadje~ica u Bosni i Hercegovini, s tim {to je njihovvrhunaravni simbol zla nekakav kurbanski ovan. Taj imaone svrnute debele rogove iz kojih, kad se jednom u njihupetlja{, kao u najzamr{enijem labirintu, nikad neprona|e{ izlaz. [ta sanjaju djeca Ostalih, koga briga?Nek’ sanjaju {ta ho}e: lemure, merkate, olimpijskogVu~ka ili tasmanijskog |avola. Svejedno }e se upi{ati. Jer,nema ti, sine nekonstitutivni, sile koja te moè sa~uvatimakar i od onog pospanog novoro|enog lavi}a uPionirskoj dolini. Ima da i dan i no}, na javi i u snu,strepi{ od njegovog zubala koje tek ima da nikne. Ti ve}zna{ da odgovor na pitanje: kakav lav?, glasi: stra{an lav.

Dobro, dakle, strahujte od ~eg ho}ete, kad ve} ne}eteod ~ega bi stvarno morali: od siroma{tva duha, odgranica svijeta u koje su vas zarobili novope~eni i

novoste~eni strahovi. Stvarno je tako: sve moè biti stra{nosvakome ko je fasovao strah od straha. Slabo da ima lijekaonome ko se vi{e boji kurbanskog ovna nego Dodika iligice nego vehabije Nusreta Imamovi}a. Najmla|apostdejtonska generacija glasa~a u Bosni i Hercegovini znada su Tri pra{~i}a antibo{nja~ki crti}, koji bi muslimanemogao odvesti u rat i nestanak. Rat; to znamo, ~uli smo. A{ta je to nestanak iliti istrebljenje? To vam je kad navlastitoj farmi, u va{em vlastitom umu, koji je zapravojedini va{ stvarni svijet, smaknete sve ìvotinje iz roda odkojeg strahujete, zaboravljaju}i da je Noa svijet spasio tako{to je, po Bo`joj zapovijedi, na svoju arku ukrcao po par odsvake stvorene ìvotinje. [ta bi ostalo od svijeta da se,recimo kao ja, bojao zmija? Odgovor znate: nakotilo bi setoliko pacova da nikad ne bismo stigli saznati kakav jeìvot u Sarajevu kojim vladaju uli~ni psi. �

U sadašnjem vremenu, jedan četverogodišnji dječak ispričao mi jestrašan san koji je sanjao. Čak je i zamuckivao, grčio se i stresao prievociranju te grozomore od sna. Desilo mu se u snu, kaže, da jespavao kod nane i da su ga probudili neki strašni zvuci lomljave ustanu, a onda je ugledao ogromnu i prestrašnu svinju koja pravi savtaj haos...

SIROTINJSKA FARMAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 15.10.2014 18:12 Page 63


NOVA MAZDA MX-5: Evolucija legendarnog Roadstera!

Legendarni japanski roadster MazdaMX-5 ove godine imat }e dvostukirazlog za slavlje. Pro{lo je dvadeset i

pet godina od premijere prvog modela naChicago Auto Showu 1989., a sa pokretnihtraka japanske tvornice si{la je ~etvrtageneracija tog kultnog automobila. Rije~ je odugo najavljivanoj ina~ici najprodavanijegroadstera na svijetu, ~ije karakteristike vamovoga puta predstavljamo. Glavne zna~ajkenove Mazde MX-5 svakako su stra`njipogon i savr{ena raspodjela teìne u omjeru50:50, kao i karoserija 100 kg lak{a odprethodnog modela. Sve navedeno jam~iuzbudljivu vo`nju, osobito u o{trim zavojimai naglim skretanjima. Veza izme|uautomobila i voza~a pobolj{ana je novimMazdinim tehnologijama. Inovativne tehno -logije poput MZD Connecta ili SKYACTIVtehnologije omogu}uju konstantnu sigurnosti povezanost voza~a sa automobilom.Nagra|ivana SKYACTIV tehnologija obuhv -a}a motore, mjenja~e, podvozje i karoseriju,{to Mazdi MX-5 daje uravnoteènukombinaciju performansi, {tedljivosti i

zabavne vo`nje. Iako je rije~ o potpunonovom modelu Mazde MX-5, vozilo jezadràlo osnovne zna~ajke po kojima jeovaj kultni roadster prepoznatljiv. Vanjskimizgledom nove Mazde MX-5 dominirajusportski {tih automobila, oblik karoserije,nisko teì{te, ali i veliki aluminijski naplatci idvostruki auspuh. No, sve nabrojanonekako pada u drugi plan pred rasko{nimtvrdim rasklopivim krovom koji taj automobiljednostavno izdvaja iz gomile. I unutra{njostMazdinog dvosjeda luksuzna je i prefinjena.Od instrument plo~e od bru{enog aluminijado rafinirane sredi{nje konzole i ko`nihsjedala s grijanjem u pet stupnjeva. Doza jeto luksuza u sveukupnom sportskom {tihukoji krasi taj automobil. Kratka ru~icamjenja~a omogu}uje ugla|eno i preciznomijenjanje stupnjeva prijenosa, a ustandardnoj opremi je i tempomat, idealanpomo}nik na duga~kim i dosadnimputovanjima. Osnovna oprema nove Mazde

MX-5 omogu}ava reprodukciju MP3, CD iWMA datoteka na {est zvu~nika. Dostupanje, u opciji, i vrhunski Bose audio sustav,posebno razvijen za Mazdu MX-5. Onuklju~uje digitalno poja~alo, {esterostrukiCD izmjenjiva~, sedam zvu~nika sasurround zvukom, MP3 i WMA reprodukciju.U standardnoj opremi su jo{ i: dinami~kakontrola stabilnosti s regulacijomproklizavanja, dvostruki prednji zra~nijastuci, sustav sprje~avanja blokiranjakota~a pri ko~enju s elektroni~komraspodjelom sile ko~enja, automatski klima-ure|aj, elektri~ni podiza~i stakalas automatskim spu{tanjem, grijana prednjasjedala s pet stupnjeva pode{avanja,deflektor za vjetar, komande audio sustavana upravlja~u, putno ra~unalo s prikazomvanjske temperature i jo{ gomila korisneopreme. U novu Mazdu MX-5 ugra|en je~etverocilindarski benzinski agregat radnogobujma 1798 cm3 sa 126 konjskih snaga,~ija je prosje~na potro{nja 7 litara/100 km.Cijena najjeftinije izvedbe nove Mazde MX-5 iznosit }e oko pedeset tisu}a KM. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 15.10.2014 16:41 Page 64

Po{tovani, u pro{lom broju magazina,objavili ste tekst o Tuìteljstvu BiH i glavnomtuìtelju, u kojem ste iznijeli ve}i brojkonstrukcija i neistinitih informacija. Utekstu je izneseno najmanje 8 konstrukcija ineistina, koje navodimo u reagiranju.

Tuìteljstvo Bosne i Hercegovine i glavnituìtelj nikada nisu bili izloèni bilo kakvimkritikama od strane otpravnika poslovaVeleposlanstva SAD njegove ekselencijeNicholasa Hilla. Naprotiv, uvijek su upozitivnom kontekstu komentirani napori iaktivnosti Tuìteljstva, {to se moè provjeritiu Veleposlanstvu SAD u na{oj zemlji.Nadalje, rezultati rada i aktivnosti TuìteljstvaBiH prepoznati su kao pozitivni koraci uizvje{}u Europske komisije o napretku BiH:

Izme|u ostalog , suradnja i zajedni~kitimovi Tuìteljstva BiH i UIO BiH doveli sudo pove}anja finansijske discipline i uplateporeza i ova je suradnja prepoznata i uizvije{}u Europske komisije, dakle, izravnoiz diplomatskih krugova.

Broj podignutih optu`nica u predmetimaratnih zlo~ina najve}i je u povijesti oveinstitucije. Rezultati rada na predmetimaratnih zlo~ina, ve} sada je izvjesno, bit }enajbolji otkako postoji Tuìteljstvo BiH. Za 9mjeseci, podignuto je 30 optu`nica za ratnezlo~ine, protiv 60 osoba i niti jednaoptu`nica nije odbijena.

Kada su u pitanju drugi vidovi kriminala,me|u vi{e od 300, za sada optuènih u ovojgodini, nisu sitni prijestupnici kako navodite, ve}imena najve}ih nositelja organiziranog kriminalakoji je potresao BiH i regiju u protekloj godini.

Optu`nica protiv Andrije Bjelo{evi}a i dr.nije “naprasno podignuta” uo~i Bram mert -zovog dolaska u BiH, ona jo{ nije podignuta,predmet je u fazi istrage i Tuìteljstvo BiHulaè maksimalne napore da osumnji~eni zavrlo ozbiljne zlo~ine budu u pritvoru.

Apsolutna je neistina, da glavni tuìteljnije odbio niti jedan poziv za putovanje uinozemstvo. Naime, Goran Salihovi} jeodbio vi{e desetina poziva za konferencije uinozemstvu. Na konferencije ide isklju~ivokada je u pitanju predstavljanje institucijeTuìteljstva BiH, radi razvijanja pravosudnesuradnje i me|unarodnog ugleda na{einstitucije. Glavni tuìtelj nositelj jediplomatskog paso{a BiH koji mu je daladràva upravo da bi mogao putovati ipredstavljati instituciju u svijetu.

Glavni tuìtelj nikada, ali ba{ nikada, nijebio u Hong-Kongu.

U Tuìteljstvu BiH je za vrijeme mandatag. Salihovi}a, podignuta, ne jedna, negovi{e optu`nica protiv visokopozicioniranihoptuènika za ratne zlo~ine. Me|u njima je iaktivni oficir OS BiH, zaduèn za suradnjusa NATO, ve}i broj policijskih slu`benika,kao i optuèni koji su bili na politi~kim

funkcijama.Glavni tuìtelj nije oti{ao na “bolovanje”

kako navodite. Ne èlimo iznositi detaljeradi privatnosti osobe, ali ovu gre{kuostavljamo Va{oj ljudskosti.

Sredstva iz IPA projekta i jesunamijenjena ja~anju kapaciteta institucija injihova realizacija u skladu sa planom ikoordinacijom s institucijama EU i u tomprocesu nema nikakvih problema nitipote{ko}a.

Za va{u informaciju, a u svjetlu ispravnogobjavljivanja informacija, donatorskim sred -stvima Europske unije, kupovat }e se ne samovozila, ve} i mehanizacija i specijalna opremaza procese ekshumacije i identifikacije (bager,terenska vozila, hladnja~a, mobilni rentgen). Uovom procesu uposlenici Tuìteljstva BiH,upravo ovih dana u stalnom su kontaktu sapredstavnicima EU u BiH.

Zahvalni smo institucijama EU i EK napomo}i koju su nam dali.

Glavni tuìtelj ima povjerenje u svojesuradnike jer radi sa timom istinskihprofesionalaca i stoji iza njihovog rada, a to{to se za njih interesiraju i druge institucije,ili apliciraju na druge pozicije, samo govori oo njihovom kvalitetu.

Tuìteljstvo BiH, nakon jedanaestgodina postojanja, u ovom trenutku imanajja~e kadrovske i tehni~ke kapacitete usvojoj povijesti. Rade}i u interesu gra|ana,nastojat }emo da rezultati budu {to bolji.

U izvije{}u Europske komisije, pozitivnoje ocijenjena regionalna suradnjatuìteljstava, a to je proces u kojemzna~ajnu, gotovo lidersku i inicijatorskuulogu ima Tuìteljstvo BiH.

U izvije{}u Europske komisije,prepoznati su pomaci u borbi protivorganiziranog kriminala, terorizma, trgovineljudima, u ~emu zna~ajnu ulogu imaTuìteljstvo BiH.

O na{im rezultatima, govore i zdruènepolicijske akcije po nalogu Tuìteljstva BiH ukojima sudjeluje i po nekoliko stotina policijskihdjelatnika iz policijskih struktura iz cijele Bosnei Hercegovine, a brojne su i me|unarodneakcije u borbi protiv organiziranog kriminala ukojima smo sudjelovali.

I na kraju, glavni tuìtelj i Tuìteljstvo BiHzbilja nisu krivi novinarima i uredniku SlobodneBosne, {to zbog izno{enja neistinitihinformacija, a ~esto i laì i konstrukcija, gubesudske postupke i pla}aju od{tete zbogiznesenih uvreda i neistina, za takvu situacijukrivi su novinari i njihovi navodni “izvori”.

I ovaj }e ~lanak dobiti i svoj sudskiepilog.

S po{tovanjem,Boris Grube{i}

Rukovodilac Odjela za odnose sjavno{}u Tuìteljstva BiH


Boris Grube{i} - Uredni{tvu

Glavni tužitelj Goran Salihović nikada nije bio u Hong Kongu, a rezultati Tužiteljstva BiH u ovoj godini najbolji su u povijesti Tužiteljstva BiH (“Goran Salihovi}, menadèr me|u tuìteljima”, SB, br. 935)

Senad Pe}anin - Uredni{tvu

Gospodin Zdravko Grebonije imao nikakve veze saorganiziranjem mitingapodrške NenaduKecmanoviću

(“Tjedna heftarica; Biraj ne{to narodno,pona{aj se prigodno”, SB, br. 935)

Po{tovani gospodine Avdi}u,U izdanju „Slobodne Bosne“ od 8. okto-

bra 2014. godine objavili ste i osobno pot-pisali tekst u kojem se navodi da Vam je„stari komunisti~ki vuk, dràvnik i prijesvega policajac“, kojem ne navodite ime,rekao da su miting podr{ke NenaduKecmanovi}u, povodom izbora za ~lanaPredsjedni{tva SFRJ, organizovali potpisni-ci podr{ke Emiru Suljagi}u Zdravko Grebo iSenad Pe}anin.

Da ste provjerili navode izvorapomenute informacije, ne biste bili obmanu-ti i ne biste objavili la`. Kao jedan od orga-nizatora navedenog skupa u sarajevskomDomu mladih, informiram Vas i ~itatelje„Slobodne Bosne“ da gospodin ZdravkoGrebo nije imao nikakve veze sa orga-niziranjem tog skupa.

Senad Pe}anin

REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 15.10.2014 16:33 Page 65




Documents

Slobodna Bosna - 936 - 16.10.2014