Slobodna Bosna [broj 909, 10.4.2014]

TURCI U SARAJEVU: ZA[TO STUDIRAJU, KOME SMETAJU, [TA PLANIRAJU

www.slobodna-bosna.ba

KO JE “ODRADIO“]ELU DELALI]A

Srpskog ubicu platili RADONÎ], KELMENDI I GA[I?!

ISPRAVNA-oglasi sedmica-909:ISPRAVNA-oglasi.qxd 8.4.2014 14:03 Page 1

STROGO POVJERLJIVOUBISTVO RAMIZA DELALI]A ]ELEîtanjem optu`nice protiv DARKA ELEZA itridesetak ~lanova njegove zlo~ina~keorganizacije u Sudu BiH je u srijedu, 9.aprila, zapo~eo glavni pretres u sudskomprocesu kriminalnoj grupi koja se tereti zanajmanje tri likvidacije, poku{aj ubojstva,milijunske plja~ke i razbojni{tva: istragaTuìteljstva BiH pod kodnim nazivomLUTKA zapo~ela je u ljeto 2011., kada jejedan od najbliìh Elezovih suradnikaodlu~io da svjedo~i protiv svojih ortaka i uiskazu, do kojeg je do{la SB, otkriopozadinu do tada nerasvijetljenih ubojstava

IMA LI BiH [ANSUPROF.DR. D@ENAN \ONLAGI],EKONOMSKI STRATEGKOM[I]EVOG DF-aDoktor ekonomskih nauka D@ENAN\ONLAGI], lider Ekonomskog savjetaDemokratske fronte @eljka Kom{i}a, prviput za medije govori o ekonomskomprogramu DF-a pod nazivom „Vizija 14-22“koji je prije nekoliko dana promoviran nastrana~kom skupu organiziranom povodomgodi{njice te stranke

BOLNICA NA ANESTEZIJIAPARAT NA ÊKANJUPrilikom kupovine anestezijskog aparata zapotrebe Kantonalne bolnice Zenica, natenderu je pobijedila firma „Sono Medical“,koja je anestezijski aparat kineskogproizvo|a~a „Mindray“ zeni~koj bolniciisporu~ila za najniù cijenu; no, lavinuoptu`bi me|u dobavlja~ima medicinskeopreme izazvao je tender za nabavku {estanestezijskih aparata na kojem je „SonoMedical“ tako|er ponudio najniù cijenu

@ELJEZNA LADY BH.ADVOKATUREVASVIJA VIDOVI], ODVJETNICAKOJA PODUÂVA POLICAJCE,SUCE, TU@ITELJEUgledna sarajevska odvjetnica, koja jeposljednjih godina educirala suce, tuìtelje ibranitelje iz cijelog regiona, od Albanije doHrvatske, govori o sudskoj praksiprocesuiranja ratnih zlo~ina i organiziranogkriminala, aktualnim su|enjima i svojimklijentima Bojanu Cvijanu, Nihadu Bojadì}u,Branimiru Glava{u, Naseru Ori}u..

PRIJEDORDALEKO JE PRAVDAPrijedor je danas vjerovatno grad u kojemìvi najvi{e osu|enih ratnih zlo~inaca. Oniìve vrata do vrata sa svojim `rtavama, a isvi se prave kao da tu nema ni{ta neobi~no.Istovremeno, ovo je grad u kojem ne posto-ji nijedno spomen obilje`je `rtvama…

UBISTVA S PREDUMI[LJAJEMMILO[EVI]EVA LISTA ZA ODSTRELU srbijanskom Tuìla{tvu provode sefinalne istrage oko nerije{enih ubistavakoje su tokom devedesetih izveli pripadniciDB-a, a nova otkri}a u ve}ini ubistava uvrh piramide stavljaju biv{eg predsjednikaSlobodana Milo{evi}a; na{a novinarka urazgovoru s Vukom Dra{kovi}em, lideromSPO-a, i poznatim beogradskim advokati-ma otkriva za koja politi~ka ubistva postojedokazi da ih je naru~io Slobodan Milo{evi}

EVROPSKA UNIJA I BiH PRODU@I DALJEMARK VERHEIJEN, holandski parlamen -tarac, predstavnik najja~e stranke utamo{njem parlamentu, boravio je kratko uSa ra jevu gdje se sreo sa doma}impoliti~arima kako bi se uvjerio da su nega -tivni izvje{taji o stanju u Bosni i Hercegovinirealni, te da nema politi~ke volje zareformama. O onom {ta je vidio i ~uo u BiH,te kako gleda na cjelokupnu situaciju u kojojizabrani politi~ari ne slu{aju ni gra|ane, alini sugestije iz Brisela, za Slobodnu Bosnugovori Mark Verheijen

10.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3624

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 9.4.2014 22:15 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 10.4.2014.4

GDJE JE TANKO, TU SE AIDA

Kantonalnatuìteljica Aida]atovi} „slabakarika“ u slu~ajuSemira Rastoderai u slu~ajuodgovo rnih zapaljenje dràvnihzgrada

Semir Rastoder, koji je 1. aprilasvojim automobilom usmrtio Havu[ljivi}-Davodìja, prije njene dènazena{ao se na slobodi zbog ~ega su upro{lu nedjelju odràni mirni prosvjedigra|ana. Navodno, Rastodera je naslobodu pustila postupaju}a tuìteljicaKantonalnog tuìla{tva Sarajevo Aida]atovi}. Ista tuìteljica navodno je biladeùrna i za vrijeme paljenja zgradePredsjedni{tva BiH, dràvnog arhiva,zgrade Vlade Kantona Sarajevo iOp}ine Centar. Ni u tom slu~ajutuìteljica Aida ]atovi} nije predloìlamjere pritvora osumnji~enim osobamakojima se sada na teret stavlja djeloterorizma. Navodno, kriti~nog danatuìteljica ]atovi} vi{e se brinula zasopstvenu sigurnu evakuaciju, za {ta jezatraìla pomo} policije i vatrogasacakoji su je „evakuisali“ kroz prozorzgrade Kantonalnog tuìla{tva.Zvani~no, tuìteljica ]atovi} radi uOdjelu za ratne zlo~ine Kantonalnogtuìla{tva Sarajevo, a slobodno vrijemenaj~e{}e provodi u svojoj vikendici uâjni~u. (M.F.)

Sudski proces protiv federalnogministra policije PPredraga Kurte{a, koji jekoncem marta zapo~eo u Op}inskom suduu Sarajevu, mogao bi se nastaviti u potpunodrugom smjeru. Protiv Kurte{a je,podsjetimo, pokrenut prekr{ajni postupakjer je poslije manje prometne nezgode, 28.januara pro{le godine, napustio mjestosudara u ulici Mar{ala Tita, u centruSarajeva. Postupak je, jednako tako,pokrenut i protiv voza~ice drugogautomobila AAmine Hodì}, koja je zbogneprilago|ene brzine skrivila nesre}u, kadaje svojim vozilom Polo udarila u slu`beniautomobil ministra Kurte{a - Golf V. No,nakon pro{lotjednog ro~i{ta, na optu eni -~koj bi se klupi mogao na}i i Aminin otacFuad Hodì}, ali zbog mnogo ozbiljnijegkaznenog djela.

Bri`ni je tata Fuad Hodì}, tako|er biv{ipripadnik Specijalne policijske jedinice,ranije izjavio novinarima da se ne}ezadovoljiti prekr{ajnom prijavom i da }etraìti kazneni progon Predraga Kurte{a, alii njegovog slu`benog voza~a AAdnanaZubovi}a. Hodì} je tvrdio i kako sunjegove nekada{nje policijske kolege,odmah poslije prometne nezgode, traìle da

se cijeli slu~aj zata{ka. „„Vi{e je ljudi izMUP-a na mene vr{ilo pritisak, da nekaèm da je slu`beni automobil Golf Vvozio ministar Kurte{“, ponovio je i usudnici svjedok Hodì}. Kada ga je,me|utim, Kurte{ova braniteljica pitala kakoje, od silnih pritisaka, stigao nazvatiministrovog savjetnika DDragana Miokovi}ai od njega traìti 15.000 KM za promjenuiskaza, dobila je uistinu neo~ekivaniodgovor. „„Ta~no je da sam traìo pare, ali jeDragan zvao mene, a ne ja njega“, odbrusioje ljutito Fuad Hodì}. Budu}i da se usudnici ne de{ava ~esto da svjedok, makar inehotice, prizna da je po~inio kaznenodjelo, sada je na ministru Predragu Kurte{ui njegovim odvjetnicima da odlu~e ho}e liFuada Hodì}a prijaviti zbog poku{ajaucjene i iznude.

U nastavku se su|enja ispostavilo i kakoje Fuadova k}erka Amina Hodì} lo{avoza~ica i da je, prema slu`benimpolicijskim evidencijama, vi{e putaka`njavana. Protiv mlade Amine je, zasamo godinu i pol dana, podneseno sedamprijava zbog prometnih prekr{aja, a jednomje ~ak ostala i bez voza~ke dozvole.

(S. Mijatovi})

SUÐENJE MINISTRU KURTEŠU - SVJEDOCI I DJECA

MINI MARKET

UCJENA FEDERALNOG MINISTRA POLICIJE Ministar Predrag Kurte{ jo{ nije odlu~io ho}e li Fuada Hodì}a prijaviti zbog poku{aja iznude

Fuad Hodžić, otac oštećeneAmine, priznao da je od ministraKurteša tražio 15 hiljada maraka

za promjenu iskaza

Semir Rastoder

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 9.4.2014 23:32 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


IZBORNA KRI@ALJKA

Nikola [piri} iOgnjen Tadi}najozbiljniji kandidati iz RS-a zaPredsjedni{tvoBiH

Sude}i po posljednim potezimaMarka Pavi}a, predsjednika DNS-a, kojije pro{le nedjelje napravio koaliciju saradikalima i najavio nove saveze, u RS-uje po~elo predizborno ukrupnjavanjestranaka. Formiraju se dva bloka koja }eimati svoje kandidate za predsjednikaRS-a i ~lana Predsjedni{tva BiH. Jedan~ine stranke okupljene oko SNSD-a,drugi oko SDS-a. Imena kandidatamogla bi biti presudna u ja~anju ilislabljenju ve} dogovorenih koalicija.Marko Pavi} navodno ne èli uPredsjedni{tvo BiH i spreman je dapodrì SNSD-ovog kandidata, ali DNSod predsjednika o~ekuje vi{e ambicija.Kako sada stvari stoje, lider PDP-aMladen Ivani}, koji je dugo spominjankao najozbiljniji kandidat udruèneopozicije, ne}e u}i u trku za fotelju ~lanaPredsjedni{tva BiH. Udruèna opozicija}e za ~lana Predsjedni{tva BiH podràtikandidata iz redova SDS-a, a to }e posvemu sude}i biti potpredsjednik SDS-aOgnjen Tadi}. On }e na crtu iza}iaktuelnom ministaru finansija BiH i pot-predsjedniku SNSD-a Nikoli [piri}u. Zasada se pouzdano zna da }e liderSNSD-a i predsjednik RS-a MiloradDodik ponovo u trku za predsjedni~kufunkciju. Protivkandidat, po svemusude}i, bi}e mu {ef SDS-a MladenBosi}. Dodik je @eljki Cvijanovi}, pre-mijerki RS-a, obe}ao da }e, ukolikopobijedi na izborima, ponovo nju postavi-ti za predsjednicu Vlade RS-a. (M.D.)

MINI MARKET

Sarajevo 6.4.2014.VIJENCI - TRKA - BANDIĆ

Nikola [piri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 9.4.2014 23:33 Page 5

ČETVRTAK, 3. APRIL

Na moj tekst/i}/ iz novog broja oodgovornosti „djece za sudbinu o~eva“, apovodom tvrdnji ovda{njih politi~kihmilionera FARISA GAVRAN KAPETA -NOVI]A, BAKIRA IZETBEGOVI]A,ZLATKA LAGUMD@IJE... da su enormnobogatstvo kojim raspolaù naslijedili odroditelja ({to ni izbliza nije ta~no, nego je, pritom uvredljivo za roditelje), danas seraspodjenu kontrapri~a: koliko su roditeljiodgovorni za djecu. Jedan iz dru{tva se kuneu sve {to ima da je svojim o~ima gledao kakomaloljetno dijete izvjesnog sarajevskogop}inskog na~elnika u kvartovski granapdolazi sa nov~anikom „punim ko oko“:„Gorio k’o ova cigara, ako to dijete unov~aniku ne nosa pet-{est mojih penzija“,poentira. Neko drugi opri~a kako biv{ifederalni premijer NED@AD BRANKOVI],protiv kojeg je podignuta jo{ jedna optu`nica,priprema svog sin~i}a, nesta{nog sarajevskogdèt-setera za studij u instranstvu. „„Harvard,Cambridge, Oxford, tako ne{to...“

„A, znate {ta se meni desilo?“, usko~ipoznanik iz dru{tva-advokat. „„Branimnekog maloljetnika koji je izvr{io te{kuprovalnu kra|u i traè}i olak{avaju}eokolnosti, predloìm sudiji da mu izreknemjeru ‘poja~anog roditeljskog nadzora‘.Kaè sudija: Kakvog bolan, kolega,roditeljskog nadzora, pa }a}a mu ro|enidavao ‘lopovsku’ dok je preko balkonaprovaljivao u stan?!“

PETAK, 4. APRIL

Sve je neizdrìvo te{ko i neobja{njivobrutalno u jutro{njoj vijesti o pogibiji ANJENIEDRINGHAUS, njema~ke fotografkinjekoju su ustrijelili „reformisani, certificirani“policajci-banditi u Afganistanu dok jeizvje{tavala o tamo{njim izborima. Sve {totreba re}i o toj sjajnoj èni ve} je re~eno usje}anjima, prigodnim govorima, kome morat i -v nim podsje}anjima koja danas stiù sa svihstrana planete. Nisam primijetio da je nekonapisao, podsjetio da je Anja, uz sve ostalo {toje bilo pri njoj, bila jako lijepa, {armantna,ènstvena. Tri-~etiri ratne godine Anju sampoznavao, gledao, susretao dok je bila poklo -p ljena pancirima, {ljemovima; a onda je 4-5godina nakon ovoga na{eg rata i nekolikomjeseci nakon kosovske drame, krajem 1999.Anja do{la u Sarajevo da bude kuma na svadbina{eg zajedni~kog prijatelja FFehima Demira;elegantna, besprijekorno dotjerana, decentna,otmjena, bljesnula je na „mjestu zlo~ina“.„Kako je kuma lijepa“, {apnula mi je HHankaPaldum koja nam je pjevala te ve~eri.„Prelijepa“, dodao je rukometni i novinarskivuk, rahmetli MMemnun ]una Idàkovi} koji seu te stvari ljepote i zdravlja najbolje od svihnas razumio...

SUBOTA,5. APRIL

Ne pamtim da me i{ta tako razvedrilo,razveselilo, razgalilo u ratu kao kada sam


Žestoko su naljutili ŠVABUOSIMA neki anonimusi-provincijski delegati, koko šari iz Izvršnog odboraNogo met nog/Fudbalskogsaveza Bosne i Hercegovine,koji prečešljavaju ozbiljne,goleme sponzorske ugovorepotpisane pred odlazak našereprezentacije na Svjetskoprvenstvo u Brazilu, sumnj a -jući da tu, sa pravnog sta-jališta, nisu čista posla.„Neću putovati u Brazil,tamo bih se samo sekirao“,kaže Švabo u današnjemintervjuu. Ima tu, znamčovjeka, i malo opravdanerezignacije, razumljive ljutnje, nezasluženog javnogsumnjičenja u njegove„poštene namjere“

Ivica Osim ne}e da bude[vabo u Brazilu, na silu

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 10.4.2014 0:06 Page 6

se, ne mogu se vi{e sjetiti kako, do~epaoknjige Sarajevski nekrologij knjièvnikaALIJE NAMETKA koju je „Bosanskiinstitut“ ADIL-BEGA ZULFIKARPA[I]Aiz Zuricha {tampao prije okruglo dvadesetgodina. [etala je ta knjiga, blistavi,urnebesno zabavni leksikon sarajevskogtra~a, od ruke do ruke je kruìo opkoljenimgradom i danas, dok u „Jutarnjem listu“~itam tekst MILJENKA JERGOVI]Aposve}en Nametku i „Nekrologiju“, saljutnjom konstatujem da je nema u mojojbiblioteci. (Ima ona zgodna pri~a kadase bibliofil àli prijatelju koji imaogromnu biblioteku kako ni njegovabiblioteka ne bi bila manja samo da sumu vra}ali knjige oni kojima ih jeposu|ivao, a ovaj mu odgovori: „Mojabi bila neuporedivo manja da sam vra}aoposu|ene knjige“).

Tih sam godina ~uo nekoliko rasnih,prvoklasnih tra~eva o samom Nametku,nenadma{nom arheologu te vrhunaravnesarajevske literarno-socijalne discipline.Jedan mi je ispri~ao HASAN GRAP A -NOVI], vi{edecenijski ideolog partije kojaje odmah nakon Drugog svjetskog rataNametka osudila na 12 godina robije zbogkolaboracije sa reìmom Nezavisne dràveHrvatske u Sarajevu. (Odrobijao je devet, uZenici). „„Pred popis stanovni{tva 1971.Nametak je po~eo po javnim tribinama‘dizati glavu’ i agitovati protiv‘muslimanske nacije’, tvrde}i da sunavodni Muslimani svi od reda Hrvati.Onda sam ga ja lijepo pozvao u Komitet inimalo nje`no mu zaprijetio da prekine, jerbi mogao opet zatvora fasovati. ‘Ja samsvoje odrobijao, ne moète me dva puta zaisto suditi’, kazao je Nametak. ‘Nisi, ti siodbrobijao samo za nedjela u ratu, ali imatvojih aferima prili~no i prije u Zagrebu,gdje smo obojica studirali“, priprijetio jekomesar Grap~anovi}, nakon ~ega se pisacNametak „dobrovoljno“ povukao izpopisnog javnog djelovanja...

A jedan mi je policajac, angaìran uSarajevskom procesu protiv Mladihmuslimana, pri~ao kako je tokom„obavijesnog razgovora“, vo|enog u ranimjutarnjim satima (nakon sabah-namaza) unjegovoj ku}i, ostarjeli Alija Nametakkojeg se sumnji~ilo da idejno stoji izaIzetbegovi}a, Behmena..., naprosto zaspaok’o top... „„Vi{e ga nismo uznemiravali“,kazao mi je policajac-istraìtelj.

NEDJELJA, 6. APRIL

Zagreba~ki gradona~elnik MILANBANDI] pre{ao je elegantno prekoponiènja koje mu je uprili~ila Gradskauprava Sarajeva, dodjeljivanjem, paoduzimanjem titule po~asnog gra|anina

Sarajeva; doputovao je na Sve~anuakademiju povodom [estog aprila, danaoslobo|enja Sarajeva od fa{izma. Danas gadok se vozim taksijem vidim u glavnojsarajevskoj ulici okruènog brojnimpoklonicima, prijateljima, suradnicima...Ne èle}i komentirati skandal soduzimanjem po~asti, benevolentni,tolerantni Bandi} kaè da mu je jedinobitno {to o njemu misli obi~an, prosje~anSarajlija, a, ni trenutka ne sumnja, da gatakvi, „gradska raja“, plebiscitarno, vole,po{tuju, cijene... Hm, ne bih im ja ba{previ{e vjerovao, kvarna je to roba inepouzdan, neiskren partner - „sarajevskagradska raja“.

Zagolicalo me je, me|utim, kada samme|u „iskrenim prijateljima“ koji suodu{evljeno do~ekali Bandi}a u Sarajevuvidio SENADA [AHINPA[I]A [AJU,jednog od najneuglednijih Sarajlija, s kojimse iz razloga politi~ke i moralne(ne)kompromitiranosti, barem na javnimmjestima, ve} poodavno izbjegavaju sresti islikati i njegovi birvaktile najprisnijiintimusi BAKIR IZETBEGOVI] iFRAHRUDIN RADONÎ]. Jednom ilidva puta sam se nakon rata sreo sa [ajom iobojica smo se maksimalno trudili, iuspijevali u tome, da to vidi i zna najmanjimogu}i auditorij; on iz svojih, poslovno-politi~kih, a ja iz svojih, profesionalno-eti~kih razloga...

PONEDJELJAK, 7. APRIL

@estoko su naljutili [VABU OSIMAneki anonimusi-provincijski delegati, koko -{ari iz Izvr{nog odbora Nogo met -nog/Fudbalskog saveza Bosne iHercegovine, koji pre~e{ljavaju ozbiljne,goleme sponzorske ugovore potpisane predodlazak na{e reprezentacije na Svjetskoprvenstvo u Brazilu, sumnjaju}i da tu, sapravnog stajali{ta, nisu ~ista posla. „„Ne}uputovati u Brazil, tamo bih se samosekirao“, kaè [vabo u dana{njemintervjuu. Ima tu, znam ~ovjeka, i maloopravdane rezignacije, razumljive ljutnje,nezasluènog javnog sumnji~enja unjegove „po{tene namjere“.

Ambasadorica Bosne i Hercegovine uê{koj, plus Slova~koj, fina jedna gospo|a,koja je je, ne samo mojom krivicom, samnom u braku, kaè mi no}as: „„Najva`nijastvar za Bosnu i Hercegovinu koja se desilau zadnjih godinu dana za afirmaciju na{edràve bio je plasman na{e reprezentacijena SP u Brazilu; sav svijet, dipomatski kor,nas je po~eo potpuno druga~ije, ozbiljnije,respektabilnije gledati, shvatati idoìvljavati.“ Mislim da bi se s tim bezproblema sloìla i draga gospo|a AAsimaOsim!

UTORAK, 8. APRIL

Pjesnik RAJKO PETROV NOGO kaèu Politici kako je iz znatièlje „jel’Sarajevo gdje je nekad bilo“, ne znamokada, ~ini se nedavno, „dva debela sata“{etao kroz centar Sarajeva. „„Vuklo me davidim“, pi{e Nogo, „„kako su stopePrincipove u asfalt utisnute, besmislomzalili.“

Pedesetak metara od nekada„Principovog mosta“ i „zalivenih stopa“za kojim àli Nogo, na samom po~etkurata, zgradu „Vije}nice“, ispred koje jeGavrilo Princip austrogarskomPrestolonasljedniku napravio „klasi~nusa~eku{u“, njegovi su pjesni~ki prijatelji„zalili“ artiljerijskim munjama igromovima i spalili do temelja. Sprènisu, spapunjani u Narodnoj i univerz i -tetskoj biblioteci milioni knjiga, sasvimsigurno i desetine onih koje je napisaoRajko Petrov Nogo.

Na Palama, prijatelji Nogovi, profesori ipisci, intelektualci, ali i „obi~ansvijet“...ljubitelji dobre kapljice, pri~ali sumi svjedoci kasnije, dok sam „{etaocentrom Pala“, paljenje „Vije}nice“ suizda{no, ljutim viskijem zalili.

SRIJEDA, 9. APRIL

Neka je udruga bo{nja~kih `rtava rata,ovih dana uputila otvoreno pismoSERGEU BRAMMERTZU, glavnomtuìtelju Ha{kog Tuìteljstva, iTHEODORU MERONU, predsjednikuHa{kog tribunala, optuùju}i ih zaosloba|aju}e presude srpskom generaluMOMÎLU PERI[I]U. Taj putuju}icirkus, u {ta su sebe medijski, politi~kipretvorile udruge `rtva rata, finohonorirane i, naàlost, politi~ki instru -mentalizirane, nema pojma da se belgijskituìtelj Brammertz àlio na presuduTribunala koju je isposlovao ameri~kiobavje{tajac HHarmon, tri ~iste nemaju osudskoj proceduri, bitnim povredamaprava, ali, eto, du{a im se, prostodu{no-selja~ki, u sve petljati u borbi za istinu ipravdu. Tuìtelja Brammertza ju~er nijehtio primiti predsjedavaju}i Predsjedni{tvaBiH NEBOJ[A RADMANOVI], a danasga je eskivirao i glavni tuìtelj TuìteljstvaBiH, provincijski bonvivan GORANSALIHOVI]. Da se to i bilo kojojpristojno ure|enoj zemlji desilo, skandal bibio nepremostiv; kod nas to je jo{ jednapobjeda „èna, `rtava rata“; onih istihnedou~enih prostaku{a koje su holivudskuzvijezdu AAngelinu Jolie valjale kroz blatosve dok je nisu „begenisale“... �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 10.4.2014 0:06 Page 7


www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


STRUJNO KOLO, KOLONAOKOLO...

Rekordan profitEP HZHBostvari la od prodaje skupestruje kompaniji~iji je ra~unblokirala zbognepla}ene struje!Sedam dana nakon {to je blokiralara~un Aluminijskog kombinata zbogneizmirenih ra~una za potro{enu struju,uprava Elektroprivrede HZHB pohvalilase spektakularnim poslovnim uspjehomostvarenim u protekloj godini. Osimrekordnog bruto prihoda, EP HZHBostvarila je i rekordan neto profit uiznosu od 53,9 miliona KM, {to je ina~epribli`no jednako visini gubitkaAluminijskog kombinata Mostar uprotekloj godini.Lavovski dio neto profita (vi{e od 50posto!) Elektroprivreda HZHB ostvarilaje upravo od prodaje skupe strujekompaniji ~iji je ra~un blokirala zbognepla}enih ra~una za potro{enu struju!

(M.A.)

MINI MARKET

Premda je za radna mjesta tajnika uvi{e odsjeka Ministarstva vanjskih poslo-va BiH raspisan javni natje~aj, gotovo jeposve sigurno da je me|u kandidatima snajve}im izgledima za trajno zaposlenjeMarko Radovanovi}. On je sin biv{eggradona~elnika Isto~nog Sarajeva VVinkaRadovanovi}a (PDP), a u Ministarstvuvanjskih poslova radi ve} izvjesno vri-

jeme, i to po ugovoru o djelu. Zaanga`man Radovanovi}a mla|eg svoje-dobno je bio najzaslu`niji, tako|er biv{igradona~elnik Sarajeva AAlija Behmen(SDP), koji je urgirao kod strana~kog {efaZlatka Lagumdìje da se sin njegovogdobrog prijatelja i suradnika iz Isto~nogSarajeva zaposli u MVP-u.

(S.M.)

GRADSKI OCI I SINOVI

Sin bivšeg gradonačelnikaIstočnog Sarajeva, zahvaljući

bivšem gradonačelnikuSarajeva, uhljebljen u MVP-u

Brojni slu`benici, a naro~ito slu`beniceu Parlamentarnoj skup{tini BiH i Vije}uministara, bili su neugodno iznena|enikada je pro{log tjedna iznenada poo{trenreìm ulaska i izlaska u zgrade zajedni~kihinstitucija. Iako su, naime, svi uposlenici iranije imali formalnu obavezu da se prijavepri ulazu i izlazu iz zgrade Vije}a ministarai Parlamenta BiH, zbog iznimno liberalnogreìma, nitko se nije pridràvao pravila.No, situacija se radikalno “pogor{ala”nakon {to je u neposrednoj blizini zgradazajedni~kih institucija otvoren SarajevoCity Center koji su, i to usred radnog vre-mena, „okupirale“ dràvne ~inovnice. Imada nije objavljen pravi razlog zbog kojeg}e, ubudu}e, svako napu{tanje radnogmjesta biti strogo evidentirano, izgleda dasu ~elnici Vije}a ministara BiH odlu~ili dakonkretnim mjerama obuzdaju javnupotro{nju, tako {to }e kolegicama ograni~itiboravak u shopping centrima.

(S.M.)

SCC SLUŽBENICE

Službenice Vijeća ministara iParlamenta BiH ne izbivajuiz obližnjeg novootvorenog

shopping centra SCC

Elektroprivreda HZHB

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 9.4.2014 23:31 Page 10

PRO ET CONTRA


TRÎ NEKA IZ DALEKA

Nakon {to jedobio dojavu opripremimasovnihdemonstracija u Sarajevu, premijer Nik{i}zakazao sjed-nicu u Mostaru! Nekoliko stotina gra|ana bu~no jedemonstriralo sredinom sedmice ispredzgrade federalne Vlade u Sarajevu, noniti ih je neko ~uo niti im se nekoobratio. Za vrijeme demonstracija uSarajevu, Vlada Federacije BiH uvelikoje zasjedala, ali stotinjak kilometa dalje,u Mostaru! Redovna sjednica federalneVlade u Mostaru, navodno je zakazananekoliko dana ranije, prema ustaljenojpraksi da se svaka ~etvrta sjednicafederalne Vlade obavezno odràva umostarskoj zgradi Vlade.No, upu}eni tvrde da je sjednicafederalne Vlade u Mostaru zakazanasvega dva dana ranije, nakon {to jepremijer Nik{i} dobio „dojavu“ opripremi masovnih demonstracija uSarajevu.

(M.A.)

MINI MARKET

[EFKO BAJI]Projektmenadèr„CareInternationala“

DAU ovako siroma{noj zemljiopravdani su protestikomunalaca jer su imugroèna osnovna ivotnaprava. Penziono im se neupla}uje godinama, vlada imje smanjila primanja i nisuprimili nekoliko plata. Naravnoda su opravdani protesti.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacijeposlodavaca

NEMi{ljenja sam da protestinisu opravdani dokpreduze}a ne naplate svojapotraìvanja. O~igledno jeda su se komunalci osloniliprevi{e na sudove danaplate njihova potraìvanjai sebi priu{tili komociju idoveli se u stanje da nisu umogu}nosti finansirati sveobaveze koje imaju.

EMIR KADRI]

Direktor JUStudentskicentar

DASmatram da su opravdaniprotesti svih budètaraKantona Sarajevo i ubije|ensam da bi vlast i mena -dèment ovih komunalnihpreduze}a trebali da saslu{ajupotrebe radnika. Ta ista vlastdovela ih je u nezavidanpoloàj.

BORKA RUDI]

GeneralnasekretarkaUdruènja BHnovinari

DA/NEKada je rije~ o traènjuza{tite prava radnika, protestisu uvijek opravdani. S drugestrane, ne opravdavamproteste jer ~injenica je dase sredstva odvajaju i da sudosta skupe komunalneusluge u Sarajevu a da namje grad prljav i nedovoljnosnabdjeven vodom i ostalimenergentima.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DAOpravdani su koliko i svioni drugi koji ukazuju najako lo{ odnos javnihinstitucija premaradnicima. S druge strane,mora se primijetiti vrijemekoje su izabrali za protestejer bilo je i vi{e prilika dase sa tim protestima krenei ranije.

ALEKSANDARHR[UM

UrednikZabranjenogforuma

DAOpravdani su jer ljudi traèsvoj zara|eni novac iupozoravaju nanepo{tivanje zakona ukomunalnoj privredi.Odre|ene politi~ke partijecrpe novac iz javnihkomunalnih preduze}a kojaustvari pripadaju radnicimatog preduze}a.

Jesu li opravdani protesti sarajevskih komunalaca?

Priredila: Ma{a ]osi}

Nermin Nik{i} SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 9.4.2014 23:31 Page 11

Nepunu godinu dana, prije nego {toje 12. septembra 2012. zapo~elaakcija hap{enja tridesetak~lanova kriminalne organizacijeDarka Eleza, u prostorijama

Tuìteljstva BiH saslu{an je AA.V., kako }ese poslije ispostaviti, najva`niji svjedokpokajnik u tajnoj istrazi pod kodnimnazivom Lutka. A.V. je bio dugogodi{njiprijatelj i najbliì suradnik Darka Eleza,izravni sudionik gotovo svih zlo~ina koji setom kriminalcu stavljaju na teret, odlikvidacija ~lanova suparni~kih bandi domilijunskih plja~ki i razbojni~kih prepada.A.V. je prvi iskaz dao koncem septembra2011., dràvnim tuìteljima OOlegu âvki iDiani Kajmakovi}, odnosno istraìteljuSIPA-e MMuhamedu [ehovi}u, nakon ~egaje ponovno saslu{an po~etkom oktobra.Njegovo {okantno svjedo~enje otkriva kakosu u posljednjih deset godina djelovalezlo~ina~ke organizacije Darka Eleza, \\or|a@drale, RRamiza Delali}a ]ele, NNaseraKelmendija, za{to su izme|u sebe ratovali,kako su se „rje{avali konkurencije“...

TRI OPASNA IGRAÂ„Ovo je, sad zasad, strogo povjerljivo“,

upozorio je tuìtelje âvku i Kajmakovi}

svjedok A.V., prije nego {to je po~eogovoriti o likvidaciji Ramiza Delali}a ]ele,koji je ubijen 27. juna 2007. „„Niko ne znada Darko Elez i ja znamo da su ]eluDelali}a ubili Strahinja Ra{eta i MilanMiti}. Muhamed Ali Ga{i jeste platio sa jo{dvojicom ljudi ]elino ubistvo, ali nije znaoko }e to uraditi, jer se prema meni ne bipona{ao druga~ije do prije sedam-osammjeseci, kada sam mu rekao: Uvla~i{opasne ljude u problem, nemoj se sa mnomza.....ti... Znam da nije znao direktneizvr{ioce, ali je platio, on i jo{ dva opasnaigra~a“, obja{njavao je istraìteljima A.V.„I {ta }e sada da urade taj Naser i tajFahrudin? Oni }e sada da kaù: nemamo mini{ta sa tim. Zna{ kome oni mogu pri~ati?Mogu pri~ati mamama svojim, i ìvim imrtvim!“, izjavio je A.V., nakon ~ega ga jetuìtelj âvka upitao za{to spominjeFahrudina Radon~i}a (svjedok je,prethodno, kazao samo Fahrudin, op.a.) i dali je i on dao novac za likvidaciju RamizaDelali}a ]ele. „„I Radon~i} i Keljmendi,dali su njih dvojica- trojica, svi su dali pare,ne sekiraj se. Samo {to se pri~a da je dato200 hiljada eura, a ljudi su dobili od 30 do60 hiljada eura. Drugi ~ovjek je, mimo njih,uzeo 100.000 eura.“

Potom je ponovno reagirao Oleg âvka,interesiraju}i se da li je A.V. nekome ve}otkrio takve informacije. Kada je svjedokrekao da nije, tuìtelja âvku je zanimalo


STROGO POVJERLJIVO

Čitanjem optužnice protiv DARKA ELEZA i tridesetak članova njegove zločinačkeorganizacije u Sudu BiH je u srijedu, 9. aprila, započeo glavni pretres u sudskom

procesu kriminalnoj grupi koja se tereti za najmanje tri likvidacije, pokušaj ubojstva, milijunske pljačke i razbojništva: istraga Tužiteljstva BiH pod kodnimnazivom LUTKA započela je u ljeto 2011., kada je jedan od najbližih Elezovih

suradnika odlučio da svjedoči protiv svojih ortaka i u iskazu, do kojeg je došla SB,otkrio pozadinu do tada nerasvijetljenih ubojstava

KO JE “ODRADIO“ ]ELU DELALI]A

Svjedok pokajnik A.V. tvrdi da sulikvidaciju Ramiza Delali}a ]ele

naru~ili i financirali NaserKelmendi, Fahrudin Radon~i} i

Muhamed Ali Ga{i?!

POK AJN IK I L I POKOJN IK

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

svjedok:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 21:37 Page 12

da li je istu pri~u [[ejli Jugo mogao prenijetiNamik Durmi}, koji se nalazi u zeni~komzatvoru, na izdràvanju vi{egodi{nje kaznezbog ubojstva. Podsjetimo da je [ejla Jugo,nakon {to je godinu dana ranije uhap{ennjezin suprug ZZijad Turkovi}, javnooptuìvala svog biv{eg poslodavcaFahrudina Radon~i}a da je, zajedno sNaserom Kelmendijem, naru~io ubojstvoRamiza Delali}a. No, svjedok A.V. jeodbacio mogu}nost da je povjerljiveinformacije [ejli Jugo dao Namik Durmi},kao i da je ona bila prisutna kada je ]elinalikvidacija dogovarana. „„A znate li vikoliko je para imao ]elo kada je ubijen?Imao je od 300 do 700 hiljada eura usamsonajt torbici, par dana ranije je ne{toprodavao. Sve je to dobro izrealizovano,srpski praznik, 27. i 28. juni, Vidovdan, dase skrene pa`nja. Imate ljude koji su


UBISTVO RAMIZA DELALI]A ]ELE

��

ZA[TI]ENI ISKAZ ZA[TI]ENOG SVJEDOKAA.V. je, kao prvi svjedok pokajnik u istrazi o kriminalnoj organizaciji Darka Eleza,dràvnim tuìteljima Olegu âvki i Diani Kajmakovi} detaljno govorio o brojnim

zlo~inima, za ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele izravno je optuìo ministra sigurnostiBiH Fahrudina Radon~i}a, Nasera Kelmendija i Muhameda Alija Ga{ija


pokupili ~ovjeka poslije ubistva RamizaDelali}a. Zna se kod koga je Brane Mini}uzeo od Strahinje Ra{ete oru`je sprigu{iva~em“, svjedo~io je A.V.

KAKO SMO „SKRKALI“VLATKA MAÂRA

„U ubistvo Ramiza Delali}a su upetljaniFahrudin Radon~i}, Naser Keljmendi,Darko Elez, Bojan Cvijan, Uglje{a UgoAranitovi}, pa tek onda Milan Miti} iStrahinja Ra{eta“, tvrdio je A.V. U nastavkuje svjedo~enja A.V. pitao Olega âvku, kojije ranije, kao sarajevski kantonalni tuìteljza ]elinu smrt optuìo LLjirima Biti}ija sKosova, da li je ikada posumnjao na drugepla}ene egzekutore. „„Bio sam ubije|en dasu Albanci“, pravdao se Oleg âvka.„Albanci su p...., ni{ta to. Do|e Srbin za30- 40 hiljada eura, mora{ da shvati{ da toide dublje“, obja{njavao je A.V.

Iako je, dakle, isti svjedok pokajnik kaonalogodavce i financijere likvidacijeRamiza Delali}a ozna~io NaseraKelmendija, Fahrudina Radon~i}a iMuhameda Alija Ga{ija, ime aktualnogministra sigurnosti BiH izostavljeno je spopisa osumnji~enika. Tuìteljstvo BiH jo{nije zavr{ilo optu`nicu protiv NaseraKelmendija, ali je gotovo posve izvjesno da}e on biti prvookrivljeni za ubojstvoDelali}a.

Prema navodima iz optu`nica protivDarka Eleza i njegovih tridesetak hajduka,kojima je su|enje zvani~no po~elo pro{logtjedna, toj se kriminalnoj druìni na teretstavljaju ubojstva BBorisa Govedarice,Vlatka Ma~ara i ZZorana Goluba ârlame,poku{aj ubojstva \or|a @drale, plja~kanovca Privredne banke Sarajevo, BH Po{tei Pavlovi} banke. Svjedok A.V. je o svakomkrvavom mafija{kom obra~unu govorioop{irno, u detalje, otkrivaju}i da je Elezovalista za egzekuciju bila znatno duà.

„Po{to je ubijen Boris Govedarica (uaugustu 2007., op.a.), gglavno je bilo da seskrka ili Vlatko Ma~ar, ili \or|e i Mladen@drale, Jovan [kobo, nije bitno. Mladen@drale Pata je bio jako pla{ljiv, a Jovan[kobo je najve}e zlo. Trebalo je da se svisafataju na jednom mjestu, da se iskoristineka proslava, kao na primjer otvaranjeMa~arovog kafi}a Omerta“, obja{njavao jetuìteljima A.V. doga|aje koji su prethodilismaknu}u Vlatka Ma~ara u januaru 2008.„U auto je postavljena mina, vojni mrud izovog posljednjeg rata. Mislim da je imalaancidnu kapislu, aktivirana je mobilnimtelefonom. Golfa je ukrao Dejan Petrovi}Zena, a minu su stavili Strahinja Ra{eta i

Milan Miti}.“ Odgovaraju}i na pitanje tkoje imao interesa da ubije Ma~ara, A.V. jekazao: „„Darko Elez je naru~io ubistvo, ali iVladimir Para|ina Medo je imao interesa.Para|inu je Ma~ar vezao na Jahorini ipoljevao benzinom, jer je ranije bio snjegovom ènom. On je lovac, snajperista,desna ruka Veljka Golijanina, koji drìMajneks na Palama“, naveo je A.V.,otkrivaju}i da su Ra{eta i Miti} zalikvidaciju Ma~ara naplatili 30.000 KM.

UBIJ, ZAKOLJI, DA NEPRIJATELJ NE POSTOJI

Svjedok A.V. je rekao da su ZZihadaHasanovi}a Zi}u u februaru 2004. ubiliRamiz Delali} ]elo i njegov sestri} SSanjinGolub. Nakon podsje}anja tuìtelja da jeGolub, godinu dana ranije, bio glavniosumnji~eni za ubojstvo PPavla Bezeka u[trosmajerovoj ulici u centru grada, A.V. jekratko prokomentirao da to zna ~itavoSarajevo, a da njega ti obra~uni nezanimaju. „„Ali zapamti“, kazao je A.V.tuìtelju âvki, „„najopasnija je Elezovagrupa, ho}e ubiti, ho}e zaklati. Zna{ kako je2006. u Beogradu zaklan Smajo Tari}?“,pitao je A.V. tuìtelja âvku, aludiraju}i daje i Tari}evo ubojstvo naredio Elez. SmajoTari} je usmr}en u ljeto 2008., nazastra{uju}e svirep na~in - ubojice su muodsjekle glavu ma~etom i stavile u najlonkesu, koja je prona|ena tri dana kasnije ucentru Beogradu. Za taj su zlo~in u maju2011. okrutne ubojice VVelibor Baki} iMilo{ Ra{i} osu|eni na po 35, odnosno 30godina zatvora. �


STROGO POVJERLJIVO

�

Odgovaraju}i na pitanja tuìtelja oubojstvu Mostarca Emira Hadì}a, koji jeprona|en mrtav krajem februara 2008.,svjedok A.V. je odlu~no opovrgao bilokakvu umije{anost Zijada Turkovi}a.Premda je s Turkovi}em dugo godina biou neprijateljskim odnosima, A.V. je kazaoda su Hadì}a ubili Crnogorci. „EmiraHadì}a nije ubio ni Zika, ni Zikini ljudi.Ubijen je po nalogu iz Crne Gore, odljudi bliskih dràvi. Do{ao je ~ovjek i sasobom donio 35.000 maraka, koje mu jetrebao dati, a onda je u Hadì}a ispaliorafal“, ispri~ao je A.V. Turkovi}a je, kazaoje svjedok A.V., glave do{la supruga [ejla.„Dok je Zika radio sam i dok se petljao

samo s bagrom, nikada ga nije zabolilaglava“, obja{njavao je A.V. tuìteljima.

FATALNE POSLOVNE I LJUBAVNE VEZE

Emira Hadžića su ubili Crnogorci, aZiki Turkoviću je glave došla Šejla Jugo

BRA^NA IDILA[ejla i Zijad Turkovi}

OPERACIJA “LUTKA”Su|enje ~lanovima Elezovekriminalne grupe po~elo jeovog tjedna


Generalni sekretar Vije}a EvropeThorbjr nom Jaglandom jedanje u nizu evropskih zvani~nikakoji podràvaju novi pristupEvropske unije prema BiH. U

razgovoru s bh. delegacijom u Vije}uEvrope JJaglandom je ponovio kako novipristup nikako ne zna~i zanemarivanjeimplementacije presude u slu~aju „Sejdi} iFinci protiv BiH“, ve} otvaranje vi{e para-lelnih procesa. To je i saètak kreativne ini-cijative koju je formulirala hrvatska min-istrica vanjskih poslova VVesna Pusi}, a ~ijije smisao, u najkra}em, da se kandidatskistatus BiH ne uslovljava rje{avanjem pre-sude “Sejdi} i Finci”. BiH mora provestiodluku Evropskog suda za ljudska prava, toniko ne spori, ali su evropski zvani~nici

napokon postali svjesni da se radi o vrlokompliciranom i pri tome specifi~nomproblemu, s kojim se ni jedna evropskadràva nije susretala, niti postoji evropskiuzor koji bi BiH mogla preuzeti i primijen-iti. Dok traje potraga za op}eprihvatljivimrje{enjem u slu~aju presude “Sejdi} iFinci”, BiH moè otvoriti, kako kaèJaglandom, “vi{e paralelnih procesa” iubrzati probliàvanje Evropskoj uniji.

Inicijativa VVesne Pusi} o “novom pristupu”EU-a prema BiH nai{la je na op}u podr{ku,kako u BiH tako i u diplomatskim krugovimaEU-a. Usamljeni izuzetak je lider HDZ-aDragan ôvi}, kojem se novi pristup EU ninajmanje ne dopada. Upravo suprotno, ôvi} idalje smatra da se BiH ne treba ni maknutiprema EU dok ne rije{i presudu “Sejdi} iFinci”, pri ~emu ovo rje{enje koristi kao para-van za rje{avanje hrvatskog nacionalnog pitan-ja i teritorijalni preustroj BiH.

“Ako netko misli da }e se BiH darovativrata za ulazak u EU, onda se grdno vara;mi se unutar BiH moramo dogovoriti i reor-ganizirati BiH, a to je paralelan proces. Nijerealno da nama netko pokloni kra}i put zaulazak u EU s nekim manjim sadràjima odonih koje je imala Republika Hrvatska, jerto je ne{to {to je neizvodivo”, poru~io jeôvi}, koji kaè da HDZ ima prijedlogustavnih promjena u BiH kojim bi se rije{ilaustavna ravnopravnost Hrvata, Bo{njaka iSrba, ne spomenuv{i ni uzgred problemdiskriminacije nacionalnih manjina, {to jesu{tinski prigovor Evropskog suda za ljuds-ka prava u slu~aju presude “Sejdi} i Finci”.

„HDZ BiH ima prijedlog Ustava BiHkroz ~etiri federalne jedinice”, rekao jeôvi}, koji o~ito vjeruje da }e blokadomevropskog puta BiH iznuditi pristanakbo{nja~kih partnera na teritorijalni preustrojBiH po liniji ratnog razgrani~enja. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Dragan Čović, usamljeni protivnik “novog pristupa” Evrope prema BiH

Lider HDZ-a Dragan Čović uvjeren da ćeblokadom pristupnih pregovora BiH i EU iznuditi

teritorijalni preustroj države po zamisli HDZ-a

RAZLIÎTO VI\ENJE EVROPSKOG PUTA BIHInicijativa hrvatske ministrice vanjskih poslova onovom pristupu EU-a prema BiH ima podr{ku i

hrvatskog dràvnog vrha i EU, ali ne i Dragana ôvi}a

Skandal:Skandal.qxd 9.4.2014 23:25 Page 15

Krajem protekle sedmiceDemokratska fronta @@eljkaKom{i}a proslavila je prviro|endan, a na sve~anoj sjednicistrana~kog rukovodstva prvi put

je prezentiran ekonomski program strankenazvan „Vizija 14-22“. Rije~ je onajva`nijem strana~kom dokumentu na~ijoj izradi je proteklih desetak mjeseciradio Ekonomski savjet DF-a predvo|endoktorom makro ekon omije mla|egeneracije DDènanom \onlagi}em, ina~eprorektorom Sarajevskog univerziteta iprofesorom na Katedri za finansijeEkonomskog fakulteta Sarajevo. Strana~kidokument DF-a „Vizija 14-22“ u stru~nimkrugovima je ocijenjen kao najambicioznijii najkonzistentniji programski dokumentkoji je neka stranka ponudila nakon rata.Od drugih se razlikuje po tome {to nijepisan jezikom politike, nego jezikom strukei {to je svaki postavljeni cilj popra}entemeljitom analizom i empirijskomgra|om.

Vo|a Ekonomskog savjeta DF-a prof.dr.Dènan \onlagi} za Slobodnu Bosnu kaèda je na izradi dokumenta radio cijeli timmladih, obrazovanih strana~kih aktivista, sdiplomama presti`nih doma}ih i svjetskihuniverziteta.

Prof. dr. Dènan \onlagi} ro|en je prije40 godina u Doboju, studirao je ekonomijuna vode}em univerzitetu u Kuala Lumpuru,a doktorsku tezu pod nazivom „Integracijamonetarnog sistema BiH u Evropskumontarnu uniju“ odbranio je na Ekono ms -kom fakultetu u Sarajevu. Autor je velikogbroja vrlo zapaènih nau~ noi stra iva~kihradova, uglavnom iz podru~ja makro finan -

sijskog menad`menta, monetarnih i javnihfinansija.

Za Slobodnu Bosnu kaè da se prvi putstrana~ki angaìrao prije godinu dana kadaje Kom{i} najavio osnivanje vlastitestranke.

„Imam ogromno povjerenje u Kom{i}a,a dodatni motiv za politi~ki anga`manprona{ao sam u ~injenici da jeDemokratska fronta ve} na startuprepoznala da su glavni problemi bh. dru -{tva samo refleksija dubokih ekonomskihproblema“, kaè na po~etku razgovora zaSB profesor Dènan \onlagi}.

POZITIVNE REAKCIJE� Dokument pod nazivom „Vizija 14-

22“ po mnogo ~emu je atipi~an strana~kidokument. U ~emu je njegava specifi~nost?

Dosada{nja politi~ka praksa bila je da seprogrami izra|uju sa ciljem da budumarketin{ki magnet i ni{ta vi{e. Uprogramima ve}ine stranaka samo senabrojaju primamljivi, naj~e{}e posvenerealni ciljevi, ali se rijetko nudekonkretni dokazi da je postavljeni ciljmogu}e realizirati. Mi ne nudimo ni jednoobe}anje koje nije realno i ostvarivo, a uzsvaki postavljeni cilj ponudili smo setmjera koje se moraju realizirati kako bi sepostavljeni cilj ostvario. Tako smo cijeliekonomski program dizajnirali kao setakcionih mjera koje }e bh. ekonomiju idru{tvo vratiti na kolosijek rasta i razvoja.Na izradi „Vizije 14-22“ ve} deset mjeseciradi tim od 30 visokoobrazovanih, mladih,kreativnih ljudi, sa prosjekom ispod 40godina, koji dolaze iz privatnog, javnog inevladinog sektora. U odre|enoj fazi sameizrade, svoj program smo izloìli kritikamapredstavnika privatnog sektora i saslu{alinjihove sugestije. Znam samo da ste dobrionoliko koliko ste okruèni dobrimljudima. Ja jesam.

� Prvi put ste ekonomski programprezentirali prije nekoliko dana nastrana~koj konvenciji. Kakve su reakcije?

Prezentirali smo glavne odredniceekonomskog programa koji je, uvjetnore~eno, podijeljen u ~etiri segmenta: uprvom segmentu razra|ujemo sistempodr{ke privredi, u drugom segmenturazra|ujemo mjere za aktiviranje doma}ih iprivla~enje stranih ulaganja, u tre}emsegmentu razra|ujemo reformu javnogsektora, a u ~etvrtom se fokusiramo namehanizme podsticanja ruralnog razvoja iturizma. Reakcije strana~kih kolega suiznena|uju}e pozitivne, ali mi }emo unarednih dvadesetak dana dokumenttestirati kod unije poslodavaca, kodpoduzetnika i eksperata iz raznih oblasti, itek nakon toga objavit }emo integralnuverziju „Vizije 14-22“.

Ura|enom poslu pristupamo vrlokriti~ki, èlimo izbje}i bilo kakvo„sanjarenje“ i stvaranje dokumenta u komebismo istakli lijepe, ali nerealne èlje.

� Program ste nazvali Vizija 14-22.Mislite da je potrebno dva mandata da bisterealizirali zacrtane zamisli?

Vizija 14-22 se ne veè za mandatenego predstavlja promjenu paradigmeekonomije u BiH i promjenu orijentacijebh. ekonomije. Treba kona~no gra|animare}i iskreno, realno i hrabro da smo tolikoekonomski zaglibili da su potrebneozbiljne, ~esto bolne reforme kako bismopreokrenuli negativni trend. Problemi sutakvi i toliki da ih niko ne moè rije{iti nibrzo ni bezbolno, ali je tako|er va`no re}ida vremena za po~etak oporavka vi{enemamo i da }e izbori koji su pred nama,po mom dubokom uvjerenju, biti najva`nijiu postratnom razdoblju BiH.

� Na prvom mjestu programu nalazi se


INTERVIEW

Razgovarao: ASIM METILJEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Doktor ekonomskih nauka DŽENAN ÐONLAGIĆ, lider Ekonomskog savjetaDemokratske fronte Željka Komšića, prvi put za medije govori o ekonomskom

programu DF-a pod nazivom „Vizija 14-22“ koji je prije nekoliko dana promovi-ran na stranačkom skupu organiziranom povodom godišnjice te stranke

“Moèmo uspjeti ako obuzdamopotro{nju dràve i rasteretimo privredu.U protivnom, idemo ravno u sunovrat!“

Prof.dr. Dženan Ðonlagić, ekonomski strateg Komšićevog DF-a

intervju-asim:TEKST osnova.qxd 10.4.2014 0:08 Page 16

privatno poduzetni{tvo i cilj stvaranjapoduzetni~kog dru{tva.

Sve stabilne trì{ne ekonomijeizgra|ene su i razvijene na temeljimazdrave privatne inicijative, odnosnoprivatnog poduzetni{tva. Moramo poticatina{e gra|ane da razmi{ljaju i djelujupoduzetni~ki. Najve}i broj bh. kompanija~ine mala i srednja preduze}a. Tu vidimoprostor za kreiranje novih radnih mjesta i zarast ekonomije. Tome moraju prethoditipuno ve}a ulaganja od sada{njih 1%budètskih sredstava. Posebno mislimo naulaganja u „start-up“ preduze}a, koja nemogu ra~unati na konvencionalne kreditekomercijalnih banaka i koja se u principuoslanjaju na tzv. venture capital, tj. kapitalinvesticionih fondova koji umjesto povratadobivaju dionice. Kako }e mladi ~ovjekosnovati svoje preduze}e ako ne moèdobit kredit komercijalne banke? E, to jeklju~ni element poduzetni~kog dru{tva kojismo, bez la`ne skromnosti, temeljitorazradili.

PODUZETNI^KO DRU[TVO� Kako rasteretiti privatno poduzet ni -

{tvo kada imamo tako glomazan birokratskiaparat?

Formulacijom novog sistema opore -zivanja, koji }e sluìti razvoju privatnogpoduzetni{tva, s jedne strane, a dodatnomoporezivanju luksuznih dobara, s druge.Takav model }e omogu}iti postepenorastere}enje bh. privrede, koja danas pla}anamete koji su jedinstveno visoki u odnosuna zemlje regiona, {to negativno uti~e naukupne tro{kove poslovanja i konku -rentnost doma}e ekonomije. Poste pe norastere}enje privrede treba shvatiti kaomjeru u sklopu ukupne fiskalne politike.

Umanjenje birokratskog aparata jeodvojena mjera, koja je sastavni diooporavka bh. ekonomije. Racionalizacijabirokratskog aparata }e nam obezbijeditilikvidnost budèta, {to }e na krajurezultirati manjim optere}enjem privrede.Svakako, ve}ina predloènih mjera pratekoncept spojenih posuda, stoga nam jepotreban maksimalan fokus u njihovojrealizaciji.

� U Programu je nagla{ena teza da oduspjeha realnog sektora zavisi egzistencijadràvnog aparata? Je li to zna~i da se pla}ene mogu ispla}ivati iz kredita MMF-a, kao{to se trenutno radi?

Da. To je poenta. Realni sektor jeprethodnu godinu zavr{io sa gotovo 40%niòm ukupnom dobiti u odnosu na godinuranije i sa preko 40 hiljada kompanija sablokiranim ra~unima, ali to se ni najmanjenije odrazilo na budètsku potro{nju.Jednostavno, manjak novca je nadokna|enkreditnim zaduìvanjem, {to je skandaloznapraksa koja mora prestati.


��

IMA LI BiH [ANSU

STRATE[KI CILJ DF-aPODUZETNI^KO DRU[TVOEkonomski program Demokratske fronte,koji je napisao Dènan \onlagi}, sadrìiscrpne analize i preporuke za izlazak iz krize


Dràva moè funkcionirati i finansiratisvoje apetite isklju~ivo ako joj prihodovnastrana to dozvoljava. Prihodovnu stranu~ini realni sektor tj. oni koji stvarajuvrijednost i pune budète. Ako se manjaknovca u budètu nadokna|uje podizanjemkredita, to je put koji nepogre{ivo vodi uekonomsku provaliju.

� Ali, kako osigurati vi{e novca ubudèt kada je ionako realni sektorpreoptere}en?

Treba smanjiti poreske stope a pro{iritiporesku osnovu, a to zna~i da trebeeliminirati uzroke sive ekonomije i utajeporeza. Ali to se ne moè posti}i apelima ipovremenim akcijama poreskih inspektora,nego smanjenjem poreza, tako da porezmogu platiti sva preduze}a.

� Kako smanjiti dràvni aparat? Kakoga u~initi efikasnijim?

Mi smatramo da piramidu promjenatreba graditi od temelja, od op}ina ikantona, pa preko entitetskih do dràvnihinstitucija.

Dràvni aparat }emo u~initi efikasnijim ikroz uvo|enje tzv. E-uprave. Informati~koobrazovanje svih uposlenih u javnojadministraciji preduvjet je za uvo|enje E-uprave, koju treba shvatiti i kao generatorunapre|enja efikasnosti i transparentnosti uorganima javne uprave i kao strate{kosredstvo za postizanje razvojnih ciljeva BiH.

� Najve}i problem bh. dru{tva je velikibroj nezaposlenih. Kako rije{iti tajproblem? Kako zaposliti armiju mladihljudi, kako kreirati nova radna mjesta?

Nezaposlenost je simptom ekonomskogoboljenja. Mi moramo prona}i uzroke ipropisati adekvatnu terapiju.

Kakvu mi to poruku {aljemo ako je zaotvaranje firme potrebno mjesec dana i akona bilo koji na~in ne stimuli{emoprivrednika koji èli otvoriti nova radnamjesta? Registracija novih preduze}a morabiti mogu}a u okviru jednog jedinog dana ito po principu jedno{alterskog sistema.

Dodatna mjera za zapo{ljavanja i ve}iekonomski rast jeste smanjenje stopeporeza na dobit, ali za one kompanije kojese odlu~e reinvestirati ostvarenu dobit upro{irenje proizvodnje i otvaranje novihradnih mjesta. Ove strate{ke mjere }estvoriti prostor za na{e mlade ljude igenerirati nova radna mjesta.

Neophodno je i usmjeriti aktivnepolitike zapo{ljavanja na istinske traìoce

zaposlenja, jer to do sada nije bio slu~aj. Akoanaliziramo u~inke razli~itih mjera koje supokretali zavodi za zapo{ljavanje na raznimnivoima vlasti u posljednjih 8 godina, vidjet}emo da uloèna sredstva nisu opravdalao~ekivanja. Naime, preko 50% korisnikaove politike se vratio na evidenciju biroa zazapo{ljavanje, a uzalud je potro{eno vi{edesetina miliona KM. Na{e mjere }epove}ati fleksibilnost trì{ta rada, mobilnostradne snage i nadnica te biti usmjerene kaistinskim traìocima zaposlenja.

DUGOVE TREBA VRA]ATI� Od presudne su va`nosti doma}e i

strane investicije. Investitori zaobilaze BiH,kako ih privu}i?

Bosna i Hercegovina trenutno imanajlo{iji investicioni rejting u Isto~nojEvropi, te samim tim predstavlja veomarizi~nu destinaciju za ulaganja.

� Za{to je to tako?Prije svega zbog politi~ke krize i

nepostojanja jakih institucija za privla~enjeinvestitora da uloè svoja sredstva u na{u


INTERVIEW

�

� Jeste li razmatrali modeldiferenc ira ne stope PDV-a?

Naravno, ali tu postoje nekaograni~enja, neke opasnosti koje moramoimati na umu. Uvo|enjem dvije stopePDV-a pove}ava se rizik od poreskihutaja. Zbog toga smo skloniji ideji da sedodatni prihod u budètu ubire

pove}anjem akciza na luksuznu robu.U svakom slu~aju, neophodno je

postupno rastere}enje privrede: dijelompreko smanjivanja poreskog optere}enja iuklanjanja parafiskalnih nameta, a dijelompreko racionalizacije glomaznog i tromogbirokratskog aparata dràve, koji svojeapetite treba svesti u realne okvire. �

NOVI MODEL ZA PUNJENJE BUD@ETA

Umjesto dvije stope PDV-a,povećati akcize na luksuznu robu

BOLNE REFORME: Vizija 14-22 se ne veže za mandatenego predstavlja promjenu paradigme ekonomije u BiHi promjenu orijentacije bh. ekonomije. Treba konačnograđanima reći iskreno, realno i hrabro da smo tolikoekonomski zaglibili da su potrebne ozbiljne, često bolnereforme kako bismo preokrenuli negativni trend

EKONOMSKI PUTOKAZDr. \onlagi} tvrdi da Demokratska frontanudi rje{enje za ekonomske probleme BiH


zemlju. Pored toga, administrativnebarijere, visoka finansijska optere}enja zaposlodavce, komplikovane procedureregistracije novih kompanija, te{kodostupni izvori finansiranja, sve to odbijainvestitore od BiH, te ih upu}uje nainvestiranje u neke druge dràve koje ~inesve da privuku strani novac.

Prije svega, moramo eliminisati ipojednostaviti propise po kojimakompanije u toku godine moraju podnijetipreko 150 razli~itih obrazaca, te platitinaknade i doprinose po 35 razli~itihosnova. Registracija novih kompanija morabiti mogu}a u jednom danu i na jednom{alteru, uz mnogo niè tro{kove nego sada.

Politi~ka stabilnost je uslov svih uslovaza dolazak velikih investitora u BiH. Kadase prestanemo pona{ati kao djeca ishvatimo da jedan dan nerada ovu zemljuko{ta milione maraka, tada }emo stvoritikredibilan ambijent i do}i u situaciju darazgovaramo sa kredibilnim investitorima.

� Je li BiH prezaduèna dràva,odnosno jesu li krediti koje smo uzimali nasve strane olako potro{eni, naj~e{}e zakupovinu socijalnog mira? Treba liograni~iti rast zaduènosti dràve?

Da, iz razloga {to se socijalna politikanije vodila na na~in da se crpe nov~aniizvori iz ostvarenog ekonomskog rasta.

Zaduìvanje nije problemati~no akoimate stalni rast prihoda i ako taj dugkoristite za stimulisanje daljnjeg rasta va{ihprihoda (investirate). Ako ta sredstvakoristite za kupovinu automobila ili odje}e,sigurno ne}ete do~ekati sretne dane.Me|utim, ako investirate u novu poslovnuideju, ili drugi vid investicije, onda je va{ezaduènje opravdano. Na primjeru dràveto zna~i da ne moète iz kredita pokrivatibudètske rupe. Infrastrukturni projekti,programi oporavka i razvoja, i druge vrsteinvesticija su opravdani razlozi zazaduìvanje. Trenutno stanje, u kojem BiHbiljeì skromni ekonomski rast od 1%, a

zaduìvanje progresivno raste }e nasdovesti u vrlo nezavidnu ekonomskusituaciju. Naredni period }e obiljeìti velikiproblemi u vra}anju postoje}ih dugova. Odoktobra, sve snage moramo usmjeriti narazvoj ekonomije kako bismo u {to kra}emroku vratili dugove.

POLJOPRIVREDA - STRATE[KA GRANA � U kojim sektorima vidite realne

potencijale za rast i razvoj privrede, zaprivla~enje investicija i otvaranje radnihmjesta? [ta je na{a komparativna prednostu odnosu na dràve okruènja?

BiH je mala zemlja i mi se moramospecijalizovati da bismo bili uspje{ni. Nemoèmo se fokusirati na sve industrije i nemogu sve industrije biti jednako va`ne.Primjer strate{ke grane je poljoprivreda.Ruralni razvoj nam mora postati jedan odprioriteta. U BiH 61% stanovni{tva ìvi ururalnim oblastima a za poljoprivredu, kaodio ruralnog razvoja, izdvaja se samo 2-4%budèta. U isto vrijeme zbog neuspo sta -vljanja struktura namijenjenih za kori{tenjenepovratnih sredstava EU-a za ruralnirazvoj izgubili smo 650 miliona KMsredstava. Paralelno smo se kreditnozaduìvali tro{e}i sredstva za istu namjenuza koju su bila planirana ova izgubljenasredstva. Ali to nije sve, pore|enja radi, uprvih 12 godina od uspostavljanja procesastabilizacije i pridruìvanja, Bosna iHercegovina je ostvarila napredak koji jeekvivalentan napretku Republike Hrvatskeza prvih 12 mjeseci.

Ruralni razvoj mora postati strate{kapolitika u BiH, {to }e nam omogu}itikori{tenje vi{emilionskih sredstava EU-akoja nam stoje na raspolaganju. Skoro 40%zajedni~kog budèta Evropska unija izdvajaza zajedni~ku poljoprivrednu polit iku.

BiH ima zna~ajne potencijale zaproizvodnju energije iz obnovljivih izvora.Prema dostupnim indikatorima ti pote n -cijali su i 30% ve}i od EU prosjeka!

� [ta uraditi da na{i budèti na svimnivoima ne budu kao do sada socijalni negoda budu razvojni?

Danas, budèti na svim nivoima u BiHsu samo refleksija stanja doma}eekonomije. Bosna i Hercegovina danasbiljeì najniè stope rasta u jugoisto~nojEvropi. Rast ekonomije od 5-6% nagodi{njem nivou je jedini lijek da budètekoji su danas potro{nog karakterapretvorimo u razvojne budète. Smanjenjembirokratskog aparata i stabiliziranjemprihodovne strane budèta (kroz ekonomskirast) potrebno je stvoriti praksu kreiranjasocijalno osjetljivih budèta, koji }e sluìtinarodu, a ne sami sebi. To }e na krajuomogu}iti ve}e prilive u socijalne fondove,politike zapo{lja vanja, brigu o socijalnougro e nim kategorijama. �

19

IMA LI BiH [ANSU

� U svakoj dràvi najve}i kapital suljudi. Imamo li mi mlade ljude koji susposobni iznijeti tehnolo{ku obnovudràve?

Izborni program Demokratske fronteprvenstveno je fokusiran na ekonomiju iobrazovanje. Ja kao profesor, svaki danvidim divne, kreativne, obrazovane isposobne mlade ljude koji mogu iznijeti

tehnolo{ku obnovu BiH i koji zasluùju{ansu i povjerenje. Golemi ljudski kapitalvidimo i u mladoj i vrlo obrazovanojdijaspori koju, naàlost, jo{ uvijektretiramo kao stalni izvor nov~anihdoznaka, umjesto da je tretiramo kaonajdragocijeniji razvojni potencijal prekokoga moèmo uhvatiti tehnolo{kipriklju~ak s modernom Evropom. �

„SIVA MASA“

Mladi, obrazovani ljudi u BiH idijaspori naš su najveći kapital

10.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

PRIVREDA PRED KOLAPSOMDr. \onlagi} smatra da }e bezrastere}enja privrede uslijeditimasovni ste~aji preduze}a


Kantonalna bolnica Zenica zat vo -rila je nedavno tender zanabavku aparata za anesteziju, nakojem je pobijedila firma SonoMedical koja je anestezijski

aparat kineske proizvodnje zeni~koj bolniciisporu~ila za najniù cijenu. Prodaja jednogaparata kineskog proizvo|a~a Mindray ujavnosti je pro{la gotovo neopaèno. No, ufebruaru ove godine ista bolnica raspisala jetender za kupovinu jo{ {est anestezijskihaparata, {to je izazvalo lavinu me|usobnihoptu`bi dobavlja~a medicinske opreme.Automatski je postao sporan kineskiprizvo|a~ Mindray, kvalitet njihovogaparata za anesteziju, ali i firma SonoMedical, odnosno direktor IIgor Kurjak,kojem se spo~itava da je aparat pla}en 12hiljada eura zeni~koj bolnici prodao za 55hiljada KM.

JEFTINO, ALI KINESKODobro uhodani kanali u kojima

odgovorne osobe, odnosno ljekari imenadèri kupuju skupe medicinskeaparate parama poreskih obveznika, za {taih izda{no “nagra|uju“ ovla{teni zastupnicii dileri, te{ko se rasturaju. Stoga ne

iznena|uje pravi rat koji vode ponu|a~i natenderima, u kojem se ne biraju sredstva zadiskvalifikaciju protivnika. U konkretnomslu~aju, tvrdi se da je Kantonalna bolnicaZenica kupila anestezijski aparat kineskeproizvodnje koji nije kompatibilan sapostoje}im aparatima. Navodno, aparatkoji ko{ta 12 hiljada eura, Bolnica jeplatila 55 hiljada KM, a „prvo osum -nji~eni“ za „spornu“ kupovinu je hirurgAdnan Begovi}, ~lan Upravnog odboraKantonalne bolnice Zenica. PoredBegovi}a, kupovina kineskog aparatastavlja se na teret i na~elniku hirurgijezeni~ke Bolnice SSenadu Dervi{evi}u, kojije uprkos (ne)objektivnom mi{ljenjuanesteziologa koji su se protivili kupovinikineskog aparata, glasao za njegovukupovinu. Direktor Kantonalne bolniceZenica AAbdulah Grani} opet tvrdi da jekupovinu anestezijskog aparata naloìoUpravni odbor, i to kao hitnu isplatu,uprkos dugovanjima koja Bolnica imaprema ostalim dobavlja~ima, primjericeSiemensu, starim i po nekoliko godina.Zbog ovih dugovanja MR i CT aparat ve}nedjeljama ne rade po{to se neservisiraju.

„Procedura nabavke anestezijskogaparata provedena je krajnje transparentno,a pro{la je daleko najjeftinija i najboljaponuda. Dakle, nabavljen je najbolji i


BOLNICA NA ANESTEZIJI

Prilikom kupovine anestezijskog aparata za potrebe Kantonalne bolnice Zenica, natenderu je pobijedila firma „Sono Medical“, koja je anestezijski aparat kineskogproizvođača „Mindray“ zeničkoj bolnici isporučila za najnižu cijenu; no, lavinu

optužbi među dobavljačima medicinske opreme izazvao je tender za nabavku šestanestezijskih aparata na kojem je „Sono Medical“ također ponudio najnižu cijenu

RAT DOBAVLJAÂ MEDICINSKE OPREME

Uprava zeni~ke bolnice tvrdi da jepobijedio najpovoljniji ponu|a~,

konkurencija “Sono Medicala“ daje kineski aparat nekompatibilan s

postoje}im aparatima

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

aparat:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:35 Page 20


APARAT NA ÊKANJU

��

BROJKE SVE GOVORE:Šest anestezijskih aparatatipa WATO EX-65 košta307 hiljada KM plus PDV.S druge strane, šestDrägerovih anestezijskihaparata, koje je ponudilafirma Mehe MusićaBosnamed, košta 599 hilj ada KM plus PDV

BOLNICA NA KRAJU GRADAKantonalna bolnica Zenica u dubiozije izme|u 17 i 20 miliona maraka

Foto: Mario Ili~i}


najjeftiniji aparat, a to {to nisu pro{le neke‘dogovorene’ ponude to nije moj problem“,kaè „prvoosumnji~eni“ za „spornu“kupovinu kineskog aparata Adnan Begovi},~lan Upravnog odbora Kantonalne bolniceZenica, koji tvrdi da niti jedna nabavkamedicinskog aparata nije transparentnijeobavljena nego nabavka anestezijskogaparata kineskog proizvo|a~a Mindray.

„Ne}u dozvoliti starim, ‘uhodanim’, apreskupim zastupnicima i dilerimamedicinske opreme i njihovim ‘poma ga -~ima’ da debelo profitiraju“, tvrdi Begovi}navode}i da je prilikom odabiranajpovoljnije ponude za nabavkuanestezijskog aparata cijena bila klju~na, ada kupljeni aparat zadovoljava svestandarde propisane tenderom. Sli~anodgovor dobili smo i od SenadaDervi{evi}a, koji je, kaè, spremanodgovarati ukoliko se utvrde bilo kakvenepravilnosti u proceduri odabira ikupovine anestezijskog aparata kineskogproizvo|a~a Mindray.

KO OTIMA, A KO PLJA^KAMogu}a kupovina jo{ {est kineskih

anestezijskih aparata neprihvatljiva je zaovla{tene zastupnike i dilere medicinskeopreme kakav je recimo MMeho Musi}, ~ijiBosnamed je ovla{teni zastupnikrenomiranog njema~kog proizvo|a~a medi -cinske opreme Dräger. Kako nezvani~nosaznajemo, pristiglo je pet ponuda bh. firmikoje imaju zastupni{tva svjetski poznatih ipriznatih firmi proizvo|a~a medicinskeopreme. Prema uslovima tendera zanabavku {est anestezijskih aparata, Bolnicaraspolaè budètom od 400 hiljada KMplus PDV. Kako doznajemo, naj prih vat lji -vija ponuda stigla je od firme Igora KurjakaSono Medical, koja zastupa kineskiMindray. [est anestezijskih aparata tipaWATO EX-65 (Anesthesia workstationwith electronic gas mixer) ko{ta 307 hiljadaKM plus PDV. S druge strane, {estDrägerovih anestezijskih aparata, koje jeponudila firma Mehe Musi}a Bosnamed,ko{ta 599 hiljada KM plus PDV. Ponudafirme Medical Mostar bila je 365 hiljadaKM, Inel BH Maglaj 378 hiljada KM iponuda Alfa-Med Tomislavgrad 433hiljade KM plus PDV. „„Bosnamed za {estanestezijskih aparata traì 700 hiljada KM,a Sono Medical 360 hiljada KM. Na stolu jedokumentacija, specifikacija opreme,cjenovnik...“, obja{njava Begovi} kojiuop{te nema dvojbi koja bi firma trebaladobiti posao nabavke {est anestezijskihaparata.

„Po prvi put je jedna bolnica,Kantonalna bolnica Zenica, regularno najavnom natje~aju kupila medicinski aparati sad je problem {to je Bolnica kupilakvalitetan, a jeftiniji aparat i {to je


BOLNICA NA ANESTEZIJI

�

Analiziraju}i potrebe svojih klijenata,Erste i Sparkasse Grupa je uvela novuuslugu pod nazivom „FIT 2.0“, brziunutargrupni transfer novca kojom klijentiostvaruju niè naknade i do 25%.

„FIT 2.0“ podrazumijeva transfere uEUR valuti sa ra~una na ra~un u svim~lanicama Erste i Sparkasse Grupe uAustriji, Hrvatskoj, ê{koj, Ma|arskoj,Makedoniji, Crnoj Gori, Moldaviji,Rumuniji, Srbiji, Slova~koj i Ukrajini.Doznake se vr{e svakodnevno i brèsu od uobi~ajanih doznaka s tim daklijent ve} istog dana moèraspolagati svojim sredstvima. Ovomuslugom klijenti dobijaju brù i

jednostavniju proceduru kod fina nsij -skih transakcija i zna~ajnu u{tedunovca.

Erste i Sparkasse Grupa je prijenekoliko godina uvela uslugu podizanjanovca bez naknade na ukupno 7.000bankomata, te je sa ovom novomuslugom FIT 2.0 dodatno unaprijedilausluge finansijskih transakcija za svesvoje klijente.

„Nadamo se da }e na{i klijenti sa novomuslugom FIT 2.0 osjetiti ja~inu na{e Grupe injenu me|usobnu interakciju u cilju kreiranjave}eg zadovoljstva klijenata“, rekao je AsmirDeljkovi}, Direktor Sektora za poslovanje saprivredom Sparkasse Bank.

Niè cijene naknada za ino doznakeunutar Erste i Sparkasse Grupe

Upravni odbor Kantonalne bolniceZenica nije usvojio izvje{taj o radudirektora Bolnice Abdulaha Grani}a ipokrenuta je procedura njegove smjene.Za smjenu Grani}a bio je Kantonalniodbor SBB-a, stranke ~iji je Grani} ~lan ikoja ga je instalirala na mjesto direktorazeni~ke bolnice. Grani} se optuùje danije ispunio nijedan zadatak, nije doniomjere {tednje, nije se pozabavioproblematikom zapo{ljavanja, niti je

pokrenuo bilo kakvu mjeru za sanacijuneodrìvog stanja u Kantonalnoj bolnici.Osim toga, tvrdi se, svojim „upravlja~kim“(ne)talentom poremetio je me|uljudskeodnose u Bolnici u kojoj radi 1.600uposlenika. Dubioza Kantonalne bolniceZenica procjenjuje se izme|u 17 i 20miliona KM, a pravo stanje stvari znat }ese tek nakon {to se angaùje nezavisnarevizorska ku}a koja }e utvrditi stvarnadugovanja Kantonalne bolnice Zenica. �

SMJENA DIREKTORA

Zbog loših rezultata Upravni odborsmijenio direktora zeničke bolniceAbdulaha Granića

TANKI REZULTATIO~ekivana smjenadirektora zeni~ke bolniceAbdulaha Grani}a


napravila u{tedu“, kaè Igor Kurjak,direktor fimre Sono Medical, koji kaè dabi bio sretan da je nabavna cijenaanestezijskog aparata koji je kupila zeni~kabolnica 12 hiljada eura, jer bi u tom slu~ajunjegova zarada bila znatno ve}a. „„Ocijenama je uvijek nezahvalno razgovarati,a pogotovo davati komentare. Ali, akoostali zastupnici javno iznesu podatke pokojim cijenama nabavljaju, a po kojimcijenama prodaju medicinske aparate,odnosno kako se dijeli ostatak, ja }u vrlorado u~initi isto“, kaè Kurjak koji ne èlinikoga optuìvati za korupciju, mito,zloupotrebe..., ali istovremeno ne pori~e dasu te stvari odavno poznate svima koji sudirektno i indirektno involvirani u(ne)dodirljivi svijet medicine. Mi{ljenje oovom slu~aju èljeli smo ~uti i od drugihzainteresovanih strana, no na{i poku{aji dastupimo u kontakt s Mehom Musi}em,direktorom Bosnameda, ostali subezuspje{ni. �


APARAT NA ÊKANJU

Na sve~anom otvaranju poslovnicesimboli~nog naziva „Otvori moj svijet“, uprisustvu poslovnih partnera i klijenata,zvanicama se obratio Mirza Hurem,predsjednik Uprave Moje Banke, isti~u}ikako na ovom mjestu, u srcu duhovnosti itradicije Sarajeva, u op}ini Stari Gradmisija Banke se nastavlja, a vizija dobijapuni sjaj. „Kroz saradnju sa dvijenajuspje{nije doma}e kompanije, BHTelecomom i ASA grupacijom, pokazujemoda doma}e snage i doma}i brendovi mogui jesu garant napretka dru{tvene zajednice

u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da }e bitivi{e ovakvih projekata u budu}nosti i da }esaradnja koju smo napravili sa BHTelecomom i Op}inom Stari Grad bitiprimjer uspje{nosti iza koje stoji jasna vizijai jasni ciljevi kojima dokazujemo da je uBosni i Hercegovini mogu}e kreirati irealizirati kvalitetne poslovne ideje.“

Na otvaranju su se prisutnima obratili iIbrahim Hadìbajri}, na~elnik Op}ine StariGrad, i Nedàd Re{idbegovi}, generalnidirektor BH Telecoma.

Zajedni~ki projekat Moje Banke, BH Telecoma i ASA grupacijeMirza Hurem,predsjednikUprave Moje

Banke

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Kada govorimo o kineskimproizvo dima, percepcija bh.populacije je uglavnomnegativna, prvo {to nam padnena pamet jeste bofl roba isumnjivi kvalitet proizvoda.Me|utim, Mindray MedicalInternational Limited je najve}ikineski proizvo|a~ medicinskeopreme sa sjedi{tem u

Shenzhenu i izlistan je naNjujor{koj berzi. Proizvodi ovefirme danas se mogu na}i uzdravstvenim ustanovama uvi{e od 190 zemalja i regijasvijeta, uklju~uju}i i skoro svezemlje najzahtjevnijeg trì{ta,Evropske unije. U susjednojSrbiji na Vojno-medicinskojakademiji (VMA) instalirane su

23 operacione sale Mindray,dvije operacione sale u NovomSadu i {est u Ni{u. A u Srbiji jeu upotrebi i 20 anesteziolo{kihaparata istog proizvo|a~a. Prvianesteziolo{ki aparat kineskogprizvo|a~a u Bosni iHercegovini prije dvije i pogodine instaliran je u Op}ubolnicu dr. Mustafa Beganovi}

u Gra~anici. Aparat je kori{tenza davanje totalne anestezijekod preko hiljadu operisanpacijenata, a zbog manjegprotoka anestezijske otopine ijeftinijeg odràvanja, odnosnoservisa, Op}a bolnica jeu{tedjela dovoljno novca dakupi jo{ jedan aparat zaanesteziju istog proizvo|a~a. �

MEDICINSKI GIGANT

Mindray posjeduje distributivne i servisne mreže sapodružnicama u 22 zemalje u Sjevernoj i LatinskojAmerici, Evropi, Africi i Aziji

OTAC I SINIgor Kurjak vasnik firme Sono Medical i sin poznatogginekologa Asima Kurjaka


Nakon dugogodi{njeg anga`manau Me|unarodnom sudu za ratnezlo~ine u Den Haagu, gdje jenajprije radila kao oficir za vezuispred BiH, a potom uspje{no

(o)branila RRasima Deli}a i NNasera Ori}a,Vasvija Vidovi} je stekla regionalnureputaciju i postala jedna od vode}ihekspertica kada je posrijedi primjename|unarodnog humanitarnog prava. Uintervjuu za Slobodnu Bosnu odvjetnicaVidovi} je govorila o brojnim me|u -narodnim i regionalnim projektima izreforme pravosu|a u kojima je sudjelovalakao predava~, su|enju kriminalnoj grupiDarka Eleza, me|unarodnim pritiscima naHrvatsku u slu~aju procesuiranja BBranimiraGlava{a...

PREDMET „LUTKA“, MEDIJSKI PRITISCI I DEMONSTRACIJA SILE � Pro{log je tjedna pred Sudom BiH

zapo~eo glavni pretres optuènima upredmetu „Lutka“, u kojem zastupate

Bojana Cvijana. Koliko }e na pozicijuVa{eg branjenika utjecati ~injenica da seprvooptuènom Darku Elezu ne}e suditi uistom procesu i da bi sav teret krivnjemogao pasti upravo na drugooptuènogCvijana?

Definitivno je neuobi~ajena tuìla~kaodluka da se podigne optu`nica iako glavniakteri nisu dostupni. Naravno da }e

situacija biti oteàna i mom klijentu, ali iostalim klijentima, i to je jedan ugaogledanja. S druge strane se u medijimastvara klima koja izravno uti~e na javnomnijenje, a bojim se indirektno i na samSud, zna~aja te grupe. Sigurno je, me|utim,da }u se kao advokat potruditi i uraditi svenajbolje za mog klijenta.

� Reagirali ste ve} na samom po~etkusu|enja, zbog prisustva pripadnikaSpecijalne jedinice SIPA-e, i zatraìli danapuste sudnicu Suda BiH. Jeste li se ikadaranije na{li u situaciji da specijalci, podpunom borbenom spremom i s fantomkamana glavi, prate su|enje?

Ne pamtim situaciju, ali sam reagovalajer Zakon o krivi~nom postupku zabranjujeprisustvo lica naoruànih dugim cijevima usudnici. Tome se, istina, moè pribje}i, aliizuzetno, u situacijama kada je dolazilo doincidenata i kada su ~lanovi Sudskog vije}abili ugroèni. Reagovala sam i jer se takosvi optuèni markiraju kao izuzetno opasneosobe, a ljudi koji su okrivljeni u ovompredmetu, to nisu. Pitam se i za{to za{ti}enisvjedoci, ili navodno ugroèni svjedoci,nisu pod mjerama za{tite policije? Nesje}am se slu~aja da je neko nekoga napao


INTERVIEW

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ugledna sarajevska odvjetnica, koja je posljednjih godina educirala suce,tužitelje i branitelje iz cijelog regiona, od Albanije do Hrvatske, govori o sudskoj

praksi procesuiranja ratnih zločina i organiziranog kriminala, aktualnim suđenjima i svojim klijentima Bojanu Cvijanu, Nihadu Bojadžiću,

Branimiru Glavašu, Naseru Oriću...

INTERVIEW

Vasvija Vidović odvjetnica koja podučava policajce, suce, tužitelje

“Sudije Suda BiH svojimiskustvom i znanjem prednja~e ucijelom regionu, u procesuiranju

ratnih zlo~ina smo daleko odmakliod kolega iz Srbije i Hrvatske“

HEROJ ILI ZLOČINAC: To je, inače, vrlospecifičan predmet, ličnosam vidjela da postojidopis upućen od jednestrane ambasade da segeneral Branimir Glavašmora procesuirati. I sadaje hrvatsko pravosuđe uvelikom problemu, kakoizaći iz takve situacije

��

INTERVJU-Vasva:INTERVJU - osnova.qxd 9.4.2014 20:27 Page 24


@ELJEZNA LADY BH. ADVOKATURE

REGIONALNA EKSPERTICA ZARATNE ZLOÎNEVasvija Vidovi} je me|unarodnu karijeruzapo~ela u Den Haagu kao prvi oficir za vezuispred BiH, a nastavila kao jedna od najuspje{nijih odvjetnica u Ha{kom tribunalu


u sudnici, svjedoci su uvijek ugroèni izvansudnice. U svim sudovima postoji sudskapolicija, posebno su u Sudu BiH sudskipolicajci brojni, oni svoj posao radeizuzetno profesionalno i nema potrebe zadovo|enje drugih naoruànih policajaca.

� Pored toga, u ovom se predmetugotovo svi optuèni brane sa slobode...

Da, ali se prema njima kr{i princippresumpcije nevinosti, ljudi se ozna~avaju kaonajopasnija kriminalna grupa!!! Istovremeno,jedino na ~emu Tuìla{tvo BiH zasnivapredmet su izjave svjedoka insidera, sa kojimasklapaju sporazume o priznanju krivice. To jema~ sa dvije o{trice, jer se samo na takvimdokazima ne moè zasnivati presuda.

� Da, ali je i optu`nica protiv ~lanovakriminalne grupe Zijada Turkovi}anajve}im dijelom bila zasnovana upravo naiskazima svjedoka pokajnika?

Nisam dovoljno upu}ena u taj predmet,ali ako je zaista tako, onda }e odrìvost tepresude biti upitna. Naravno da se morajuprona}i i drugi dokazi. Kada je u pitanjumoj klijent Cvijan, do sada nisam vidjelanijedan dokaz, uklju~uju}i i izjavesvjedoka, koji bi ga doveo u vezu skriminalom.

CVIJAN NIJE PRIJETIO SVJEDOCIMA � U medijima se, me|utim, ranije

spekuliralo da je Bojan Cvijan prijetiodrugim svjedocima?

Naravno da nije nikome prijetio, bezobzira odakle su takve spekulacijeplasirane. Sud nije prihvatio prijedlog zaproduènje pritvora, jer nije dostavljennijedan dokaz da je Cvijan ikada prijetiobilo kojem svjedoku.

� Da li je Bojan Cvijan jo{ uvijekuposlen u SIPA-i?

Jeste, ali je pod suspenzijom.

� Pred Sudom BiH tako|er branite i

Nihada Bojadì}a, zamjenika ZulfikaraAli{page Zuke, optuènog za ratne zlo~inenad hrvatskim civilima i vojnicima uHercegovini. Kako }e se odlazakdosada{nje tuìteljice Vesne Budimirreflektirati na nastavak su|enja, kao iodluka da se zbog bolesti Ali{page razdvojepostupci protiv njega i ostalih optuènika?

[to se ti~e kolegice Budimir, mislim dane}e puno uticati, jer je Tuìla{tvo provelosve dokaze, a i mi smo kao odbrana uzavr{noj fazi - ostale su jo{ zavr{ne rije~i.Problem bi bio da je tuìteljica Budimirnapustila su|enje prije nego {to jeTuìla{tvo provelo dokaze. Tako|er mislimda ni odvajanje postupka protiv ZulfikaraAli{page ne}e imati uticaja na su|enje, jerse Nihadu Bojadì}u na teret stavljakomandna odgovornost, da je izdao naredbuu konkretnoj situaciji, {to je poseban vidodgovornosti u odnosu na ZulfikaraAli{pagu, kojem se na teret stavljaneprovo|enje mjera.

� Moète li, u najkra}em, uporeditipraksu Suda u Haagu i Suda BiH kada jeposrijedi procesuiranje optuènih za ratnezlo~ine, koliko su doma}i suci i tuìteljidostigli me|unarodne standarde?

Ujedinjene nacije su za Ha{kotuìla{tvo i Tribunal izdvajali ogromannovac, plate koje su davali za sudije ituìoce su bile barem desetak puta ve}e odonih koje imaju uposlenici Suda iTuìla{tva BiH. Logi~no je, dakle, {to su seza posao u ICTY-u prijavljivali stru~njaci svelikim iskustvom u predmetimame|unarodnog humanitarnog prava, koji suradili na drugim me|unarodnim sudovima,ili su bili sudije i tuìoci visokog ranga uvlastitim dràvama. Ako govorimo oTuìla{tvu, imali ste tuìoce kao {to jeJefrey Nices, koji je do{ao s reputacijomvrhunskog advokata u Velikoj Britaniji, iliMarka Harmona koji je u Americi radio kaotuìlac zaduèn za kontrolu zakonitostirada policijskih agencija SAD-a. I ostalo

osoblje koje je bilo angaòvano imalo jeogromno iskustvo, tako da }e trebati jo{dosta godina da se u BiH dostignu takvistandardi. @elim re}i da sam, kao neko koje bio u situaciji da vidi kako funkcioni{una{i, ali i drugi sudovi u regionu, shvatilada je Sud BiH jako napredovao u oblastipredmeta ratnih zlo~ina, pa iorganizovanog kriminala. U posljednje samvrijeme pratila dosta obuka koje zajednoprovode Ambasada SAD-a i OSCE, upravokada je u pitanju procesuiranje slu~ajevaorganizovanog kriminala. Ta~no je da sesudije Suda BiH iskustvom i znanjem nemogu porediti s me|unarodnim sudijamavisokog ranga, ali je sigurno da prednja~e ucijelom regionu. Kada sam vidjela skakvim se dilemama susre}u sudije ituìoci u regionu, koji tek sada usvajajunovo krivi~no zakonodavstvo kojeprimjenjujemo od 2004., jasno je da smomi u BiH postigli velike rezultate.

� Koliko je meni poznato, Vi nistesamo pratili obuke sudaca i tuìtelja, negoste u njima aktivno sudjelovali...

Da, ja sam odmah po povratku iz DenHaaga, negdje 2000. godine, po~ela raditi urazli~itim me|unarodnim projektima, kojisu uklju~ivali organizovanje i provo|enjeobuka pripadnika policijskih agencija ipravosu|a, bilo da su bili financirane odICITAP-a, ili Ambasade SAD-a i OSCE-a.Bila sam angaìrana i kao edukator izoblasti me|unarodnog humanitarnog pravai ratnog zlo~ina, koje je izravnoorganizovao Ha{ki tribunal. Radi se oregionalnim obukama od Albanije doHrvatske. U posljednje vrijeme samuklju~ena u obuke ~iji su pokroviteljiAmbasada SAD-a i OSCE, a ti~u seorganizovanog kriminala i primjene zakona.Isto su tako jako zna~ajne i regionalneobuke za advokate koje organizira Odsjekkrivi~ne odbrane (OKO), opet podpokroviteljstvom me|unarodnih orga -nizacija.


INTERVIEW

�

RATNI ZLOÎNI I ORGANIZIRANI KRIMINALVasvija Vidovi} je branila Nasera Ori}a u ha{kom procesu i pred sarajevskim sudom, trenutno je angaìrana u obrani Bojana Cvijana


� Koji su jo{ pravnici iz BiH, osim Vas,angaìrani u regionalnim projektima?

Moja kolegica EEdina Re{idovi} i sudijaAzra Mileti} iz Suda BiH.

BRANIMIR GLAVA[, SUDE MU� Kakva su Va{a iskustva sa

sudskom praksom u Republici Hrvatskoj,koja je ~lanica Europske unije? Znam daste podnijeli àlbu Ustavnom suduHrvatske na presudu biv{em generaluHV-a Branimiru Glava{u koji je osu|enna osam godina zatvora zbog ratnihzlo~ina.

Apelaciju, ili ustavnu tu`bu, radile smokolegica VVi{nja Dren{ki Lasan i ja. Akouporedite presude @upanijskog suda uZagrebu u predmetu generala Glava{a isli~ne presude Suda BiH, potpuno je jasnoda na{i sudovi imaju neuporedivo ve}eiskustvo u takvim predmetima, naro~itokada govorimo o komandnoj odgovornosti.Cijenim hrvatsko pravosu|e, ali je vidljivoda oni nemaju prakse u takvim predmetima.Generalu Glava{u sam rekla kako bi, da muse sudilo pred Sudom BiH, ishod sudskogprocesa bio potpuno druga~iji.

� Lo{iji, ili povoljniji za njega?Sigurno povoljniji. Potpuno mi je

neshvatljivo i odugovla~enje rje{avanjaustavne tu`be generala Glava{a jer, zarazliku od pravila Ustavnog suda BiH,gdje nije predvi|en rok za rje{avanjeustavnih apelacija, u Hrvatskoj jeograni~en na tri godine. Rok za rje{avanjeustavne apelacije Branimira Glava{adavno je istekao, mislim da su pro{le ~etirigodine.

� Ima li Glava{ pravo da se àli

Europskom sudu za ljudska prava uStrasbourgu, kao {to su se àlili osu|eniciza ratne zlo~ine iz BiH?

Moja kolegica je podnijela tu`bu zbogpropu{tanja roka, ali je morala ~ekati dapro|u ~etiri godine, iako je poslije vi{eurgencija dobijala odgovore da }e àlba bitiuskoro rije{ena. To je, ina~e, vrlo specifi~anpredmet, li~no sam vidjela da postoji dopisupu}en od jedne strane ambasade da segeneral Branimir Glava{ mora procesuirati.I sada je hrvatsko pravosu|e u velikomproblemu, kako iza}i iz takve situacije. Mismo do{li do tog dokumenta i priloìli ga uzapelaciju, kao dokaz te{kog kr{enjapresumpcije nevinosti.

� Pretpostavljam da ne}ete otkriti iz ~ijeje ambasade upu}en dopis...

Naravno da ne}u.

[TA VUKÊVI] (NE) ZNA O ORI]U � Centrala INTERPOL-a je po~etkom

marta povukla me|unarodnu tjeralicu kojuje za Naserom Ori}em raspisalo srbijanskopravosu|e, zbog sumnje da je odgovoran zazlo~in nad Srbima u selu Zalazje kodSrebrenice. Moè li sada Ori} slobodnooti}i u Srbiju, bez straha da }e biti optuèn?

Ne, jer bi Naser Ori} mogao bitiuhap{en u Srbiji. Skandalozno je, me|utim,da je upravo oko tog doga|aja Ori} danimaispitivan u Ha{kom tuìla{tvu, cijelo je

podru~je bilo predmet su|enja pokomandnoj odgovornosti i ne shvatam za{tose pravosu|e u Srbiji ne koncentri{e iusmjeri kapacitete na istrage o drugimzlo~inima, a ne na Ori}ev progon koji trajedecenijama.

� Moè li srbijansko tuìteljstvoprocesuirati Nasera Ori}a, ako ga je Ha{kisud za isti zlo~in oslobodio krivnje?

Ne moè, jer je Sudsko vije}e donijelopravosna`nu odluku da Naser Ori} nijeimao efektivnu kontrolu nad timjedinicama, a radilo se o seoskimvojskama. Mi smo se kao branioci obratilituìocu VVladimiru Vuk~evi}u i traìliodgovor na pitanje da li je protiv NaseraOri}a podignuta optu`nica, odnosno, danam se ustupi taj materijal. Vuk~evi} nasje uputio na istra`nog sudiju, koji nam jo{nije odgovorio. Ja }u uputiti jo{ jedan upit,a ako ponovo ne dobijem odgovor, traìt}u izdavanje sudskog naloga vlastimaSrbije, da nam daju podatak da li jepodignuta optu`nica kako bismo moglipokrenuti postupak ispitivanja je liprekr{eno pravilo prema kojem se Ori}une moè ponovo suditi za djela koja subila predmet su|enja.

� Ko moè izdati sudski nalog?Me|unarodni sud za ratne zlo~ine

po~injenje na prostoru biv{e Jugoslavije. �


@ELJEZNA LADY BH. ADVOKATURE

� Po~etkom godine ste sudjelovaliu radu velike me|unarodnekonferencije u Istanbulu, podpokroviteljstvom Svjetske islamskelige, na kojoj se razgovaralo ouspostavi ad hoc suda za ratne zlo~ineu Siriji. Jeste li ve} dobili konkretnuponudu za anga`man?

Prethodnih godinama samu~estvovala u vi{e projekata koji seodnose na razvoj me|unarodnoghumanitarnog prava i iskustva sme|unarodnim i ad hoc sudovima, dràlasam predavanja u cijelom regionu, uSAD-u, Njema~koj. U posljednje vrijemesam aktivno angaòvana u naporimame|unarodne zajednice da se sirijskakriza rije{i primjenom me|unarodnoghumanitarnog prava, jer je obustavi ratana prostoru biv{e Jugoslavije, ipak,

pridonijelo i podizanje optu`nica za ratnezlo~ine protiv tada{njeg vojnog i civilnogrukovodstva. Na me|unarodnojkonferenciji u Istanbulu su razmatranerazli~ite opcije, izme|u ostalih, i osnivanjead hoc suda za Siriju, odnosno,dostavljanje dokaznog materijalaMe|unarodnom kaznenom sudu u Haagu.Bili su prisutni brojni ugledni svjetskistru~njaci iz me|unarodnog humanitarnogprava, naro~ito oni koji su svojevremenoradili na osnivanju sudova za SijeraLeone i za biv{u Jugoslaviju. Ja sam,tako|er, imala izlaganje, a i dobila sam ipriznanje za doprinos naporima za izlazakiz krize posredstvom me|unarodnoghuma nita rnog prava. [to se ti~e Va{egpitanja, o takvom anga`manu, barem zasada, nisam razmi{ljala, imam jo{ dostaposla u BiH. �

ME\UNARODNA KONFERENCIJA U ISTANBULU

Nisam razmišljala o procesuiranjuratnih zločina u Siriji, imam jošdosta posla u BiH

@ALBA NA ÊKANJUBranimir Glava{


Od kraja rata do danas, 33 osobe izPrijedora su osu|ene za ratnezlo~ine. Njih vi{e od pola senakon sluènja kazni vratilo daìvi u Prijedor, nekada u

neposrednoj blizini `rtava. Tokom rata je, prema podacima

Udruènja Izvor, nestalo 3.176 osoba. Dodanas se traga za jo{ najmanje 500 osoba, au procesu je identifikacija njih oko 1.000,~iji su posmrtni ostaci prona|eni umasovnim grobnicama. EEdin Ramuli} izudruènja Izvor kaè da najmanje 500osoba koje su po~inile ratne zlo~ine i daljeìvi slobodno u Prijedoru. GGoran Zori},aktivista Centra za mlade KVART, mislikako Prijedor~ani i Prijedor~anke nisuprakti~no uop}e svjesni teìne naslije|a izposlednjeg rata. ““To prakti~no nisu teme nakoje se moè nai}i u dru{tvenom diskursu ijavnom ìvotu grada. Kada se na neki na~invrlo rijetko pitanja ratnih zlo~ina pojave uìvotu grada, vrlo brzo se sve relativizuje iispolitizuje i zavr{i na tome”, kaè Goran.

DONJI VAKUF - JO[ JEDNAMASOVNA GROBNICA

I pored tako velikog broja `rtava, usamom Prijedoru nema memorijala zacivilne `rtve rata koji nisu Srbi. AktivistaEmir Hodì}, koji posljednjih nekolikogodina poku{ava potaknuti ljude uPrijedoru na suo~avanje sa pro{lo{}u, kaèda politiku neizgradnje memorijala vidi kao“nastavak politike razdvajanja naroda,odnosno etni~kog ~is}enja, to jesteodràvanja nametnutih tenzija i kon-stantnog fokusa na nacionalno pitanje.Navedeno je, po meni, sramotna politika


PRIJEDOR

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Prijedor je danas vjerovatno grad u kojem živi najviše osuđenih ratnih zločinaca.Oni žive vrata do vrata sa svojim žrtavama, a i svi se prave kao da tu nema ništaneobično. Istovremeno, ovo je grad u kojem ne postoji nijedno spomen obilježje

žrtavama…

PODIZANJE MEMORIJALAUBIJENIMA JE POÊTAK

LIJEÊNJA DRU[TVA

PRIJEDOR:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:25 Page 28

jednog evropskog grada, u dràvi koja jepotpisnik Evropske konvencije o za{titiljud skih prava”.

U srijedu, 9. aprila, u selu Oborci kodDonjeg Vakufa po~elo je iskopavanje namjestu za koje se vjeruje da je jo{ jednamasovna grobnica sa ostacima 147 osoba.Iz Instituta za nestale osobe kaù da sudojavu o ovoj grobnici dobili prije nekolikomjeseci, te da vjeruju da su tu pokapanatijela ubijenih tokom 1992. godine izPrijedora i Kozarca. Tokom istrageistraìtelji su do{li do nekoliko svjedoka isvi su ukazali na isti lokalitet.

Dan prije nego {to je po~elo iskopavanje,u Oborcima smo razgovarali sa SSelvedinomElkazom ~ija porodica posjeduje zemlju nakojoj je ova masovna grobnica. ““Dugo ve}~ekamo da neko do|e i ne{to po~ne raditi.Svako zasluùje da na|e smiraj”, govoriSelvedin koji je kao dijete sa majkom izbje-

gao iz Oboraka, da bi po povratku na neko-liko mjesta u selu i oko njega nalazilimasovne grobnice u kojima su bilizakopani i ~lanovi njegove porodice.Selvedin pokazuje na mjesto na njivi nakojem ne raste trava i malo je udubljeno.Kaè da im je re~eno kako se sumnja da sutijela na dubini od pet metara. On i njegovdaidà su godinama obra|ivali zemlju okotog mjesta i nikada nisu posumnjali da tupostoji masovna grobnica.

“Po{to jo{ uvijek postoji velik brojcivilnih `rtava iz Prijedora kojima se ne znasudbina, sasvim je mogu}e da su oni odve-deni i na to udaljeno podru~je i pobijeni.Ve} su prona|ene brojne masovne i pojedi-na~ne grobnice Prijedor~ana na teritorijamadrugih op{tina. Kori}anske stijene naVla{i}u sa blizu 200 `rtava, jama Hrastovaglavica kod Sanskog Mosta sa 124 `rtve,jama Lisac kod Novog sa 54 tijela i druge.Prijedor~ani su odvo|eni i mnogo dalje, doBijeljine u logor Batkovi}, recimo, a ~etiritijela su ekshumirana i na podru~juHrvatske. Mogu}e je da su to zato~enicijednog od prijedorskih logora ili grupa civi-la kakve su srpske vlasti formiraleodvo|enjem ljudi iz okolnih bo{nja~kih ihrvatskih naselja. Sve je to ipak u ovomtrenutku na nivou spekulacija, pouzdano}emo znati tek ako se na toj lokaciji ekshu-miraju tijela i ako dobijemo identitet baremjedne osobe”, kaè Edin Ramuli}.

On ukazuje i na ~injenicu da je trenutnou razli~itim fazama identifikacija oko 1.000posmrtnih ostataka. ““Postoji oko 400ekshumiranih posmrtnih ostataka za koje sepretpostavlja da su Prijedor~ani (uklju ~uj -u}i i tijela prona|ena u Toma{ici) ali zakoje jo{ nije zvani~no izvr{ena identifikaci-ja.”

U Prijedoru Edin se skoro svaki dansusre}e sa ljudima koji su osu|eni za ratne

zlo~ine, ali i onima koji jo{ nisu osu|eni anjihove `rtve ih prepoznaju. Prijedor jepostao grad sa najvi{e osu|enih ratnihzlo~inaca u biv{oj Jugoslaviji. PredTribunalom u Haagu osu|eno je 12 ljudi,od ~ega je njih 10 ve} odsluìlo kazne. SudBiH je od 2003. osudio 14 osoba, a njih 12je jo{ na odsluènju kazne. I Okru`ni sud uBanjaluci tako|er je izrekao presude zazlo~ine po~injene u Prijedoru, i to osampravosna`nih, od ~ega je troje odsluìlokazne.

Oni koji su odsluìli kazne, svi osimDu{ka Tadi}a koji ìvi u Srbiji, vratili su seu Prijedor. Nijedan nikada nije napadnutbilo fizi~ki ili verbalno, a Edin kaè dasamo `rtve mogu znati kako se osje}ajukada sretnu nekog od njih na ulici. ““Postojerazli~ite situacije gdje se ti ljudi sre}u, jerse ~esto niti ne prepoznaju u trgovini, naulici. Bilo je odre|enih kontakata u vrijemesu|enja na doma}im sudovima. Ve}i prob-lem predstavljaju oni koji se brane sa slo-bode, pa ~ak i oni koji su prvostepenoosu|eni kao Velimir \uri} i DragomirSoldat na vi{egodi{nje kazne a Sud BiH ihje pustio da se brane sa slobode. \uri} svevrijeme su|enja nije prestajao treniratidjecu karate u lokalnom klubu, me|u koji-ma su i bo{nja~ka djeca.”

BEZ JAVNE OSUDESam Edin kaè da mu najteè pada sus-

ret sa onima za koje zna da su po~inilizlo~ine, ali su jo{ slobodni. ““Najteè mi jepadalo sretati Radovana Voki}a za kojeg jeICTY utvrdio da je odveo 124 logora{a kojisu pogubljeni nad jamom Hrastova glavicakod Sanskog Mosta. Gledali smo se skorosvakog dana mrko preko ulice dok nijeumro. Sada mi to jo{ teè pada jer na{epravosu|e svih ovih godina nikada nije pro-cesuiralo taj zlo~in.”


DALEKO JE PRAVDA

��

SUD BiHMom~ilo Gruban (sedam godina

zatvora), @eljko Mejaki} (21), Du{koKneèvi} (31). Sa{a Ze~evi}, RadoslavKneèvi} i Marinko Ljepoja osu|eni suna po 23 godine zatvora zbog zlo~ina naKori}anskim stijenama. Za isti zlo~inosu|eni su Zoran Babi} (22) Milorad[krbi} i Du{an Jankovi} (po 21 god-inu) i @eljko Stojni} (15).

Du{an Fu{tar je priznao krivicu zazlo~ine u logoru Keraterm te je osu|en nadevet godina. Krivicu su priznali i DamirIvankovi} (14), Ljubi{a ]eti} (13), teGordan \uri} (8).

TRIBUNAL U HAAGUPredrag Banovi} (8), Miroslav

Kvo~ka ( 7), Dragoljub Prca} (5).Mla|o Radi} (20), Zoran@igi} (25), Milojica Kos (6), DarkoMr|a (17), Du{ko Sikirica (15), DamirDo{en (5), DraganKulundìja (3), Milomir Staki} (40)i Du{ko Tadi} (20).

SUD U BANJALUCIDrago Radakovi} i Dra{ko Krndija

(po 20 godina), Pero \uri} (8), StojanBe{ir i Boro Milojica (po 7 godina), teDu{an Gagi} i Mladen Popovi} (po 10godina). �

OSU\ENI ZA ZLOÎNE U PRIJEDORU

JO[ JEDNA MASOVNA GROBNICAVjeruje se da je na porodi~nom imanju porodiceElkaz u Oborcima masovna grobnica sa oko 150tijela Prijedor~ana


Goran Zori}, uz malu grupu mla|ihPrijedor~ana, posljednjih godina sepridruùje aktivnostima povratnika kojipoku{avaju obiljeìti mjesta stradanja svo-jih sugra|ana i podsjetiti na zlo~ine koji supo~injeni. Kaè da Prijedor~ani potiskuju inegiraju ratnu pro{lost. ““âk ni otkrivanjemasovne grobnice Toma{ica, sa nekolikostotina tijela koja leè u njoj, nije pokrenu-lo ovo pitanje u Prijedoru, iako je ona udalj -e na od centra grada svega 15-ak kilometara.Odnedavno i mi i iz KVART-a poku{ a va -mo problematizovati ove teme u dru{tven-om ìvotu, ali po{to ne moèmo biti„optuèni“ da smo Bo{njaci, vrlo brzo smodobili epitete stranih pla}enika, izdajnika,drogera{a, pedera…”, pri~a Goran.

KVART je izba~en, kako Goran kaè, izOmladinskog savjeta Prijedor uz izgovor dase bave ““revizijom pro{losti i politi~kimtemama”.

Ramuli} kaè da se ljudi koji ìve uPrijedoru trude da potisnu istinu o ratu. ““Toim potiskivanje tako dobro ide da su ratnizlo~inci Pero \uri} i Boro Milojica godina-ma snabdijevali povratnike u naseljima nalijevoj obali rijeke Sane dok nisu uhap{eni.Onda je nastao problem ko da isporu~ujedrva. Ljudi ne razmi{ljaju koga angaùju zaradove na ku}i, kod koga kupuju, rukovode

se jedino jeftino}om usluga i proizvoda. Miu Prijedoru imamo negdje oko 500 do 800ljudi koji su pucali u civile. Kada imdodamo sau~esnike i one po komandnojodgovornosti, broj osumnji~enih za ratnezlo~ine penje sa na preko 3.000 ljudi.”

Emir Hodì} je 2012. godine u centruPrijedora stajao sam sa bijelom trakom okoruke kako bi na taj na~in odao po~ast `rtva-ma koje su sa takvom trakom odvo|eni ulogore, ali i potaknuo druge da se sjete onih

kojih vi{e nema. Od tada, svakog 31. majaobiljeàva se Me|unarodni dan bijelihtraka, {to vlasti nekada poku{avajusprije~iti, ali naj~e{}e ignori{u. Ipak, Emirvi{e ne stoji sam na glavnom trgu.“Naàlost, Prijedor je jedan od onih grado-va koji ne mogu pobje}i od svoje nedavnepro{losti, ma koliko na tome insistiralevlasti. U tom naporu aktuelnih vlasti da sezaboravi i zabrani pro{lost, negiraju seubistva civilnog stanovni{tva Prijedora,zaboravljaju se `rtve, ljudi od krvi i mesa.Niko ne moè vratiti hiljade izgubljenihìvota, ali prijedorske vlasti mogu priznatipatnju Prijedor~ana i Prijedor~anki kojidan-danas iskopavaju svoje najmilije izskrivenih masovnih grobnica. Podizanjememorijala civilnim `rtvama nije izdajasrpstva (ne vjerujem da su masovna ubistvasrpske vrijednosti, jer siguran sam damnogi Prijedor~ani jos uvijek pamte hororJasenovca), niti je kapitulacija pred ‘nepri-jateljem’. Podizanje memorijala ubijenimPrijedor~anima je po~etak lije~enja ove sre-dine, a to kre}e iskrenim suo~avanjem saludilom rata i patnjama svih gra|ana igra|anki”, kaè Emir.

Zori} smatra da je “ra{~i{}avanje”pro{losti jedini na~in vra}anja potpunouru{enog me|unacionalnog povjerenja. ““Zamene pokretanje ovih tema predstavljaeti~ku du`nost prema nepravdi nanesenojvelikom broju ljudi, mojih sugra|ana isugra|anki, Prijedor~ana i Prijedor~anki”,kaè i dodaje da pristup ovoj temi mora biti“human”, odnosno da se `rtve ne predstavlj -aju kroz njihov nacionalni identitet ““ve}osobe koje iako jesu stradala samo zato {tosu imale pogre{no ime i prezime, imaju isvoje druge identitete, iskustva, porodi~ne idru{tvene odnose, i sve ono {to ~ini jednog~ovjeka ~ovjekom. Nikako se ne smijezabora viti da se radi o Prijedor~anima iPrijedor ~ankama, na{im kom{ijama ikom{inicima, prijateljima i prijateljicama,radnim kolegama i kolegicama.” �


PRIJEDOR

�

Emir Hodì} se prije nekoliko godinavratio u Prijedor nakon {to je kao dje~aksa porodicom bio protjeran. Otkako sevratio, angaòvan je u nizu inicijativa koji-ma se poku{ava potaknuti processuo~avanja sa pro{lo{}u, te podizanjumemorijala za civilne `rtve rata. Kaè da~injenica da prijedorske vlasti, nedozvolja vaju}i podizanje takvih memori-jala `rtvama i istovremeno grade}ispomenike palim borcima VRS, provode“mit o ~asnoj borbi i ~isto}i ’na{ih’ uodnosu na apsolutnu krivicu i ne~ast’njihovih’. Prijedorske vlasti nisu izmis-lile tu praksu veli~anja jednih, a negi-ranje `rtava drugih - njihovih. Sli~nememorijale moèmo vidjeti i u drugimgradovima oba entiteta.”

Ipak, smatra da Prijedor specifi~nim~ini stravi~nost i brojnost po~injenihzlo~ina nad civilima. “Danas, mnoge`rtve u Prijedoru svakodnevno prolazekraj tih memorijala na putu ka op{tini,{koli, bolnici. Znaju}i da majke poginu -lih vojnika tako|er pate za svojimsinovima, meni li~no ne bi smetali ti

brojni memorijali da imam gdje poloìticvije}e za 103 ubijene djece, 266 ubi-jenih èna, odnosno 3.173 ubijenihPrijedor~ana”, kaè te dodaje kakovjeruje da mnogi stanovnici Prijedora nebi vidjeli takva obiljeàvanja kao “provo -kaciju” nego “javno sje}anje”. �

EMIR HOD@I], AKTIVISTA

Kome može smetati sjećanje nažrtve s bilo koje strane?!

AKTIVIZAM PROTIV ZABORAVAEmir Hodì} i Goran Zori} u jednoj od uli~nih akcija u Prijedoru

EMIR HOD@I]“ Nijedna strana nije iza{la iz ovog rataneogrebana. Naàlost, nijednu stranupatnja nije zaobi{la.Trebamo pa`ljivou~iti jedni od drugih”



Srbijanski istra`ni organi do{li sudo ~vrstih dokaza koji upu}uju daje pokojni predsjednik SrbijeSlobodan Milo{evi} tokomdevedesetih bio naru~ilac gotovo

svih politi~kih ubistava u Srbiji. Ovu vijestobjavili se pro{le nedjelje svi beogradskimediji. Konkretno, objavljeno je daMilo{evi} stoji iza likvidacije biv{egkomandanta Tigrova @eljka Ra`natovi}aArkana, biv{eg predsjednika Srbije IIvanaStamboli}a, ministra odbrane PPavlaBulatovi}a, zamjenika ministra policijeRadovana Stoj~i}a Badè, direktoraBeopetrola i generalnog sekretara JUL-aZorana Todorovi}a Kundaka, novinaraDade Vujasinovi} i SSlavka ]uruvije,poku{aja ubistva lidera SPO-a VVukaDra{kovi}a na ibarskoj magistrali.

Za sva pomenuta ubistva, od kojih se zave}inu ni dan danas ne znaju ni izvr{ioci, akamoli naru~ioci, vjeruje se da su povjerlji -ve informacije dali biv{i {ef DB-a RRadomir

Markovi} i biv{i komandant JSO-a MMiloradUlemek Legija. Obojica su na izdràvanjumaksimalnih kazni od 40 godina zatvora iprije dva mjeseca informacijama da iza


UBISTVA S PREDUMI[LJAJEM

Pi{e: MIRHA DEDI]

U srbijanskom Tužilaštvuprovode se finalneistrage oko neriješenihubistava koje su tokomdevedesetih izveli pripadnici DB-a, a novaotkrića u većini ubistava u vrh piramide stavljajubivšeg predsjednikaSlobodana Miloševića;naša novinarka u razgovoru s VukomDraškovićem, lideromSPO-a, i poznatimbeogradskim advokatimaotkriva za koja političkaubistva postoje dokazi daih je naručio SlobodanMilošević

Vuk Dra{kovi}: “Strah me je da su ovo propagandnepripreme da Tomislav Nikoli} pomiluje Milorada

Ulemeka Legiju i Radeta Markovi}a“

MILO[EVI] UBIJAOSVE PO SPISKU

miloseviceva ubistva:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:22 Page 32

ubistva Slavka ]uruvije stoje biv{ifunkcioneri DB-a RRatko Romi} i MMilanRadonji} poku{ali su da sebi obezbijedebolje uslove izdràvanja dugogodi{njekazne.

PROPJEVALI SLOBINI SARADNICI Upravo zbog toga je dio javnosti s

rezer vom prihvatio informaciju da

Milo{evi} stoji iza svih dosada nerasvijetljenih ubistavau Srbiji. Na{ list istraìo je zakoje od navedenih ubistavapostoje konkretni dokazi da ihje naru~io biv{i srbijanskipredsjednik.

Boò Prelevi}, advokat ibiv{i zamjenik ministra MUP-a Srbije, kaè da dokazi o nal-ogodavcima politi~kih ubista-va postoje jo{ od 2000. godinei da svi ukazuju na SlobodanaMilo{evi}a ili MMirjanu Marko -vi}, ali da nijedna vlast nijeèljela da slu~ajeve procesuirado kraja.

“Oni koji su ubili Stam bo -li}a, @iku Petrovi}a, Kundaka,]uruviju, poku{ali atentat naVuka Dra{kovi}a, nisu imalinikakav li~ni motiv za tazlodela, ve} su bili pukiizvr{ioci. S druge strane, sviubijeni 90-ih godina su u jed-nom momentu postali ‘teret’za porodicu Milo{evi} - nji-hovi politi~ki oponenti, ili onikoji su isuvi{e znali o tojporodici. Kad vidite ko suizvr{ioci, jasno vam je da njih

nije mogao da angaùje bilo ko, jer se radio delu tada{njeg dràvnog aparata”, kaèPrelevi}. On dodaje da se nikada nijeutvrdilo da li je naloge davao Milo{evi} ilinjegova supruga.

“Postoje direktni dokazi da je ve}inu tihubistava pokrenula Mira Markovi}. Iznekog razloga, nijedna vlast nije htela daotvara te slu~ajeve. Zato {to su bili u koali-ciji sa SPS-om, ili iz nekih drugih razloga.Od 2000. godine govorim da je RadetuMarkovi}u bolje dati status za{ti}enog sve-doka nego ga dràti u zatvoru. Kao i da jeneophodno otvoriti dosijea”, nagla{avaPrelevi}.

Vuk Dra{kovi}, lider SPO-a, u razgov-oru za na{ list uop{te ne dovodi u sumnju daje Milo{evi} tokom devedesetih ubijaosvoje politi~ke protivnike. U atentatu naibarskoj magistrali, koji je tada{nji dràvnivrh organizovao na njega, stradala su ~etirifunkcionera SPO-a, me|u njima i bratVukove supruge DDanice. Likvidacija jeorganizovana u jesen 1999. kada je Srpskipokret obnove bio najja~a opoziciona stran-ka reìmu Slobodana Milo{evi}a. Atentat jepreìveo jedino lider SPO-a VukDra{kovi}, koji je odmah optuìoMilo{evi}a za ubistva i atentat na njega.Dra{kovi} tvrdi da je Jedinica za specijalneoperacije pod komandom MiloradaUlemeka Legije ubijala, ali da je vrhovninalogodavac uvijek bio SlobodanMilo{evi}.

“Jedino je Milo{evi} mogao da naru~i

33

MILO[EVI]EVA LISTA ZA ODSTREL

��


KRVAVI TRAGOVI SLOBODANAMILO[EVI]A [ef DB-a Srbije Rade Markovi} priznao da jeiza svih politi~kih likvidacija stajao SlobodanMilo{evi}

TAJNI SAVEZ ARKANA I \IN\I]A Zbog straha da se ne priklju~i DOS-u Milo{evi} naloìo Arkanovu likvidaciju


politi~ke likvidacije, takve stvari se ne radebez naloga {efa dràve. Pored toga, miimamo toliko priznanja RadomiraMarkovi}a, {efa DB-a, da je iza svih poli-ti~kih likvidacija stajao SlobodanMilo{evi}. To je on priznao, ali je traìo damu ta izjava bude validna jedino ako dobi-je povla{ten status, odnosno ako budeoslobo|en. Sve je to u posljednjih pet-naeast godina ‘ra{~eprkano’. Postojipravosna`na i izvr{na presuda da jeStamboli} ubijen po nalogu Milo{evi}a ida je poku{aj mog ubistva 2000. u Budvitako|e bio po nalogu SlobodanaMilo{evi}a. Sada ta netaknuta mreàMilo{evi}evih slu`bi bezbednosti po medi-jima i pravosu|u, poku{ava da unesezabunu da se sve relativizuje pri~om da tonikako nije radio Milo{evi}, jer za to nepostoje dokazi. Onda kaù, po{to nijesu|eno Milo{evi}u, onda ga treba smatratinevinim. Ja kaèm ni Hitleru nije su|eno,ali se zna ko je on bio. Me|utim, te pri~eostavljaju efekat na gra|ane, tako da sadaprema nekim anketama ve}ina gra|anaSrbije ne veruje da je Milo{evi} nare|ivaopoliti~ka ubistva. Bila je neka anketa kojuje provela Prva TV, po kojoj od 100 anke-tiranih, 56 ne vjeruje da je Milo{evi} nare-dio ubistvo Ivana Stamboli}a, a samo 44odsto veruju. Me|utim, ima sada ne{to odtoga mnogo opasnije. Dvojica ljudi koji suizvr{avali naloge smrti SlobodanaMilo{evi}a, a to su {ef Dràvne bezbednos-ti Rade Markovi} i {ef Crvenih beretkiMilorad Ulemek Legija, obojica osu|enana po ~etrdeset godina zatvora i to po neko-liko presuda po 40 godina, oni jedini moguda svedo~e ko je njima nare|ivao, ko im jedavao naloge, i da optuè Milo{evi}a. Zato bi trebalo da budu nagra|eni. To je jednaopasna igra i zamka, da se komandantiMilo{evi}evog terora jo{ i nagrade, a da senjihova kazna prevali na ~oveka koji jemrtav. Oni poku{avaju da okriveMilo{evi}a kao nalogodavca, a sebe pred-stave kao `rtve, koje su samo izvr{avalenare|enja svog vrhovnog komandanta.Strah me je da se mo`da ne vr{e propa-gandne pripreme da njih dvojicu vanrednone pomiluje {ef dràve. Ja }u se svim sila-ma boriti da slu~ajno iza cele ove pri~e nestoji podvala da se Markovi} i Legiju oslo-bode. To bi bilo ponovo ubijanje `rtava”,kaè za na{ list Vuk Dra{kovi}.

Lider SPO-a kaè da u presudi za ubistvoIvana Stamboli}a i za budvanski atentat nanjega postoji svjedo~enje RadomiraMarkovi}a da su od Milo{evi}a dobijalidetaljna uputstva kako da ih izvedu.

“U presudi postoji svedo~enje da jeMarkovi}a i Neboj{u Pavkovi}a, tada{njegna~elnika General{taba, Milo{evi} izveo dapro{etaju vrtom Belog dvora i do detaljadao uputstva kako da ubiju Stamboli}a imene. Od Pavkovi}a je traìo da angaùje

vojsku kao za{titu tim ubicama iz JSO-a, jertada srpska policija nije mogla datilogisti~ku podr{ku mojim ubicama u CrnojGori. Pavkovi} nikada po tom osnovu nijeprocesuiran. Izuzet je zbog su|enja uHa{kom tribunalu. Tamo je dobio nekudebelu kaznu i to mu je kao kazna za sve“,kaè Dra{kovi}.

Tvrdi i da su od petooktobarskih prom-jena ostali netaknuti slu`ba DB-a i“eskadroni smrti”, jer je DOS, odnosnoZoran \in|i}, tada sklopio pakt sa Legijom,a kada je shvatio razmjere “pakta sa|avolom” i kada je èlio da ga raskine, kakokaè Dra{kovi}, ti isti zlo~inci su ga ubili.

“Peti oktobar nije datum koji }e svetlimslovima u}i u istoriju Srbije, jer 5. oktobra2000. godine Legija, Pavkovi}, zemunski

klan, ubice i sve te komande dràvnogterorizma, u dogovoru sa liderima DOS-aizdaju Slobodana Milo{evi}a i sklapaju dilsa liderima DOS-a. Do 5. oktobra kada jetrebalo nekoga ubiti, oplja~kati, kidnapo-vati i{lo se kod gazde Milo{evi}a ponaloge. Posle 5. oktobra Legija je glavninalogodavac i izvr{ilac. On ubija i kidnapu-je koga ho}e. Tako se Srbija na{la u raljamakomande Milo{evi}evog dràvnog teroriz-ma, a tako smo se mi svi ovde na{li u jad-noj te{koj poziciji, da na{i demokratskimediji posle 5. oktobra slave Legiju,Du{ana Spasojevi}a, Pavkovi}a kao heroje5. oktobra. Vojislavu Ko{tunici i BorisuTadi}u godinama nije bilo u interesu daodmotaju to klupko zlo~ina jer bi timeodmotavali svoju za{titu zlo~incima posle


UBISTVA S PREDUMI[LJAJEM

�

Ministar pravde Nikola Selakovi}rekao je da je Vlada Srbije pokazala daje spremna da se suo~i sa svimdoga|ajima iz pro{losti, pa i politi~kimubistvima iz 90-ih godina, ~emu jedoprinio i veliki napredak u istrazi ubistvaSlavka ]uruvije. “Upravo taj napredak jeozna~io po~etak demonstracije sprem-nosti Vlade i SNS-a da se suo~i sa svim

stvarima iz pro{losti. To {to SlobodanMilo{evi} vi{e nije me|u ìvima ne zna~ida }e svi koji su u tome u~estvovali bitiamnestirani. U izvr{enju takvih dela pos-toji ~itav lanac organizatora, pa to {to jeneko mrtav ko se sumnji~io za nalogo-davca, apsolutno ne amnestira sve kojisu u tome u~estvovali”, rekao jeSelakovi}. �

NIKOLA SELAKOVI], MINISTAR PRAVDE SRBIJE

“Idemo do kraja u rasvjetljavanjupolitičkih likvidacija”

MILO[EVI]EVI ESKADRONI SMRTI Milorad Ulemek Legija, komandant Crvenih beretki, i Rade Markovi}, na~elnik Dràvnebezbjednosti Srbije, organizovali brojna ubistva u Srbiji


5. oktobra. Cela ta ma{inerija ostala jenetaknuta“, dodaje Vuk Dra{kovi}.

MILO[EVI] NAREDIO UBISTVO KUMA STAMBOLI]A

Informacija da se u rupi zalivenojkre~om na Fru{koj Gori, otkopanoj u martu2003. godine, nalaze ostaci u avgustu 2000.godine uhap{enog i ubijenog biv{eg pred-sjednika Srbije Ivana Stamboli}a, otkrio jetokom akcije Sablja pripadnik Jedinice zaspecijalne operacije NNenad [are, jedan odu~esnika ove likvidacije.

Nakon dvogodi{njeg su|enja, u julu2005. godine, sudsko vije}e Specijalnogsuda za borbu protiv organiziranog krimi-nala donijelo je osu|uju}u presudu za ubiceIvana Stamboli}a. Legija je za ubistvoIvana Stamboli}a i poku{aj ubistva VukaDra{kovi}a, po nalogu “vrhovnog koman-danta” Slobodana Milo{evi}a, osu|en na40 godina zatvora, dok je Rade Markovi}po istom osnovu dobio 15 godina.

Godinu dana kasnije Vrhovni sud Srbijepotvrdio presudu kojom su pripadnici JSO-ai pripadnici tada{nje Dràvne bezbjednostiSrbije osu|eni zbog ta dva zlo~ina. Sobzirom na to da su Miloradu UlemekuLegiji i neposrednom egzekutoru IvanaStamboli}a BBranku Ber~eku izre~ene kazneod maksimalnih 40 godina zatvora, imali supravo i na àlbu tre}oj instanci, tako|e vije}u

Vrhovnog suda Srbije. Me|utim, i to vije}e jeu julu 2007. godine potvrdilo ono {to jeprvostepena presuda vije}a Specijalnog sudaustanovila. Izme|u ostalog, da je sam vrhdràve Srbije, njen predsjednik SlobodanMilo{evi}, bio nalogodavac likvidacije poli-ti~kih protivnika, (ne samo) Stamboli}a iDra{kovi}a, te da je zloglasni dràvni ubicaMilorad Ulemek Legija “postupaju}i ponalogu Slobodana Milo{evi}a, izdaonare|enje pripadnicima svoje kriminalnegrupe da ubiju Vuka Dra{kovi}a i otmu iubiju Ivana Stamboli}a”.

Nikola Barovi}, advokat porodiceStamboli}, za na{ list kaè da je tokomsu|enja dokazano da je ubistvo Stamboli}anaredio Slobodan Milo{evi}.

“Pripadnici JSO-a nisu ubijali ljude posvom izboru i iz nekih svoji privatnih razlo-ga, nego po naredbi svojih politi~kih lidera.Za Stamboli}a je utvr|eno da je Milo{evi}naredio Miloradu Ulemeku, a on Du{anuMari~i}u Gumaru da se ubije Stamboli}”,kaè advokat Barovi}.

Tokom su|enja Specijalno tuìla{tvo jepotvrdilo autenti~nost priznanja biv{egna~elnika Dràvne bezbjednosti Rado miraMarkovi}a o nalogodavcima. Baro vi}podsje}a na zavr{ne rije~i MMioljubaVitorovi}a, zamjenika specijalnog tuìoca,na su|enju za ubistvo Ivana Stamboli}akoji je rekao da na optuèni~koj klupi ne

sjede samo okrivljeni ve} i biv{i reìmSlobodana Milo{evi}a, koji je koristionasilje i ubistva radi potpune kontroledru{tva.

MILO[EVI] OTKRIO DA JE ARKANPRAVIO SAVEZ SA DOS-om

Biv{i predsjednik Srbije i SR JugoslavijeSlobodan Milo{evi} li~no je, krajem 1999.godine, naru~io ubistvo @eljka Ra`natovi}aArkana, utvrdila je istraga Specijalnogtuìla{tva za organizovani kriminal.Tuìla{tvo je do{lo do dokaza da je Milo{evi}tajnoj policiji izdao nalog da se biv{i koman-dant Srpske dobrovolja~ke garde likvidirakao “velika prijetnja za ustavni poredak inacionalnu bezbjednost zemlje”.

Istrage se navodno duè vrijeme vodi unajstroòj tajnosti, a kako navode beograds-ki tabloidi, biv{i predsjednik se na ubistvoRa`natovi}a odlu~io iz dva razloga. Prijesvega, Milo{evi} se pla{io da bi Arkanmogao da se nagodi sa Ha{kim tribunalom isvjedo~i protiv njega. Do biv{eg lidera SPS-au to vrijeme su dolazile pouzdane informaci-je da Ra`natovi} odràva kontakte sa zapad-nim obavje{tajnim slu`bama i da su u tokupregovori o sklapanju saveza sa opozicijomtada okupljenom u koaliciji DOS-a.Milo{evi} je imao strah da bi Arkan mogaoda stane na stranu opozicije i povede pobunuprotiv reìma. Prema podacima DB-a, Arkanje krajem 1999. godine bio samo na korak dodogovora sa Zoranom \in|i}em.

Vuk Dra{kovi}, lider SPO-a, kaè da jeposredno saznao da Arkan u to vrijeme saodre|enim osobama iz DOS-a, odràvaoveze kojih se Milo{evi} pribojavao i da tomoè biti motiv za njegovo ubistvo.

On vjeruje da je Mirjana Markovi} ini-cirala veliki broj ubistava, vr{e}i pritisak namuà, ali da u Srbiji nikada ne}e biti proce-suirana jer ima politi~ki azil u Rusiji.

“Ona tamo nije sama. Tamo je i generalVeljko Kadijevi}, tamo je i jedan odLegijinih najbliìh saradnika DraganFilipovi} Fi}a, koji ìvi na relaciji [angaj —Moskva. Verujem da je pod njihovomza{titom”, kaè Dra{kovi}.

Beogradski mediji objavili su da jemotiv ubistva direktora Beopetrola ZoranaTodorovi}a Kundaka bila ljubomora.Milo{evi} je navodno strahovao da ga nje-gova supruga Mirjana vara sa znatnomla|im Kundakom. Dra{kovi} kaè da gane ~udi da bi Milo{evi}u to mogao bitimotiv ubistva.

“Meni je apsurdno pomisliti da ubistvaneke zna~ajnije osobe u Srbiji nije naredioMilo{evi}. To je ~ovjek kojem je ubijanjebilo zanimanje. On je glavni krivac zaru{enje Jugoslavije, za smrt desetina hiljadaljudi, za ratne zlo~ine, za izbeglice. Njegato ~ak nije ni doticalo. On je posle negiraoi ratove iza kojih je stajao”, zaklju~ujeDra{kovi}. �


MILO[EVI]EVA LISTA ZA ODSTREL

VUK DRA[KOVI] “Strah me je da iza ove pri~e stoji podvala da se Markovi} i Legija oslobode”

Foto: Mario Ili~i}


Mark Verheijen (38) je poslanikholandske Narodne stranke zaslobodu i demokratiju, konzer -va tivno-liberalne partije kojaima najvi{e mjesta (41) u

holandskom parlamentu. Verheijen je ~lan

tamo{njeg parlamenta od 2012. godine, teje i glasnogovornik ovog tijela za pitanjaEuropske unije (EU). Holandija je ina~ezemlja poznata po vrlo strogom stavuprema novim ~lanicama EU, i ne ustru~avase staviti veto kao {to su uradili u slu~ajuAlbanije, Srbije i Hrvatske. U razgovoru zaSlobodnu Bosnu tokom njegove kratkeposjete Sarajevu, Verheijen kaè da jeponosan jer njegova zemlja drì tako ~vrststav prema zemljama koje èle postati

~lanice Unije. Kaè i da je u BiH do{ao davidi koliko su doma}i politi~ari zaistavoljni uraditi zna~ajne korake ka EU, te daodlazi vidno razo~aran, mada ne iiznena|en, onim {to je ~uo i vidio.

“Osnovni razlog ove moje posjete je davidim i dobijem neku sliku o zemlji. îtamo Bosni i Hercegovini u medijima iizvje{tajima Europske komisije, ali akonikada niste bili negdje, jako je te{kodiskutovati, imati neko mi{ljenje o svemu


EVROPSKA UNIJA I BiH

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]


MARK VERHEIJEN, holandski parlamentarac, predstavnik najjače stranke utamošnjem parlamentu, boravio je kratko u Sarajevu gdje se sreo sa domaćim poli-tičarima kako bi se uvjerio da su negativni izvještaji o stanju u Bosni i Hercegovinirealni, te da nema političke volje za reformama. O onom šta je vidio i čuo u BiH,

te kako gleda na cjelokupnu situaciju u kojoj izabrani političari ne slušaju nigrađane, ali ni sugestije iz Brisela, za Slobodnu Bosnu govori Mark Verheijen

NISAM SIGURAN DA SU VA[I POLITIÂRI ISKRENI KADA GOVORE

DA @ELE BiH U EVROPSKOJ UNIJI

MARK VERHEIJEN„Mislim da u EU nema punooptimizma za dalje pro{irenje“

MARK VERHEIJEN„Mislim da u EU nema punooptimizma za dalje pro{irenje“

holandanin:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:20 Page 36

{to se de{ava. Morate vidjeti i osjetiti. U posjeti sam samo dva dana i znam da

nakon tako kratkog vremena jo{ uvijek nijeba{ mogu}e re}i znati sve. Ali barem }udobiti neki osje}aj, vidjeti lica koja stoje izarije~i koje sam ~itao. Europska unija ima 28zemalja ~lanica i osam zemalja koje imajustatus kandidata. Posjetio sam sve te zemljetokom proteklih godinu i po dana, i BiH jezadnja na listi”, kaè nam na po~etkurazgovora Verheijen.

BEZ PROMJENA� Kakvu ste sliku dobili o stanju u

zemlji i lokalnim politi~arima tokom ovekratke posjete?

Postoje dva va`na termina i dvije velikedebate u svjetlu kojih gledam sve ovdje.Prvo, krajem jula o~ekuje se novi izvje{tajEuropske komisije o pro{irenju. Godinu zagodinom vidimo da je BiH na dnu listekada se govori o napretku na~injenom upravcu priklju~ivanja EU, reformi kojetrebaju da se naprave. To je zemlja kojastoji na dnu liste jer skoro da nemanikakvog napretka ve} godinama, {tovi{ebilo je nazadovanja, i mislim da je, nakonovih dan i po i onog {to sam ~uo i vidio,pristup koji sada ima EU prema BiHispravan.

Ali, da budem iskren - mislim da u EUnema puno entuzijazma za dalje pro{irenje.Neki to nazivaju zamorom od pro{irenja dokojeg je do{lo najvi{e zbog iskustva sRumunijom i Bugarskom ~ije priklju~enjenije ba{ veliki uspjeh. I sada stalno moramorazmi{ljati o tome {ta je na{ interes zbogkojeg bismo ulagali u odnose sa BiH?Osnovni razlog za{to bismo trebali bitiovdje jeste stabilnost na Balkanu, stabilnookruènje za EU, a BiH je otkad jeHrvatska postala ~lanica, zemlja sa kojomEU grani~i. Tako da je u na{em najboljeminteresu da je situacija u BiH stabilna.

S druge strane, jednog dana kada cijeliBalkan postane dijelom EU, BiH ne moèostati jedina crna ta~ka.

� Nakon sastanaka u Sarajevu, da li stedobili osje}aj da politi~ari u BiH uop}erazmi{ljaju kako zemlju pribliìli EU?Recimo, da li razmi{ljaju o tome kako jebitna vladavina zakona i neovisnopravosu|e, ali i drugim va`nim oblastima?

Ne. Da budem iskren, a u situaciji samda to budem jer napu{tam odmah ovuzemlju, mislim da politi~ko vodstvo ovdjegovori da èli napredak, ali ne rade puno natome. Reforme su jako organi~ene nakon {toje ratifikovan Sporazum o pridruìvanju.Poslije toga, da budem ba{ otvoren, sve jestalo i nema nikakvog napretka. I to nas jakozabrinjava kada vidimo da politi~ari ovdjegovore jedno a rade drugo, ili da ni{ta zaistane rade da ispune kriterije EU. To je slikakoju mi dobijamo.

Vidim jako te{ku i krhku situaciju uBiH, u zemlji koja ima teàk ustav, aliujedno mogu re}i da mi to ne moèmopromijeniti. Moèmo samo gledati da lipostoji napredak u oblastima na kojimainsistiramo, a toga nema. Tako da je EUpoku{avala djelovati na principu mrkve i{tapa, nude}i na tom {tapu fondove koji sutrebali pomo}i reformama. Zaustavili smomnoge fondove. Ali Bosna, ~ini se, ni u tomslu~aju ne reaguje kao druge zemlje. Kadasmo bili jako strogi prema Srbiji, oni sunapravili neke promjene i sada prave velikekorake. U januaru su otvoreni pristupnipregovori, odre|ena poglavlja, i to jeprogres. U Bosni to ne vidim.

PROTESTI GRA\ANA� Iz ove perspektive, ~ini se da Brisel

nije vi{e siguran koji stav zauzeti kada seradi o BiH?

Mi prema svakoj zemlji imamo istuporuku - ni{ta {to radite ne radite zbog nas,zbog EU, nego zbog sebe. Mislim da suekonomske reforme ka liberalnom trì{tukoje dobro funkcioni{e u najboljeminteresu svake zemlje. Vladavina zakona jeu najboljem interesu svake zemlje igra|anina. Dakle, ne radite ni{ta za EUnego za va{e ljude.

� Ali ~ini se da ba{ to nedostaje ovdje.Svaka zemlja ima svoje probleme.

Albanija je vrlo komplicirana, ali tamo imanapretka. Limitirano, ali ima. Nekada neznaju {ta da rade, nekada su interesipoliti~kih lidera preveliki da bi zaistanapravili neki veliki korak, ali na kraju ipakpostoji napredak. U BiH toga nema. ûosam neke ljude koji kaù da EU èli BiHvi{e nego {to BiH èli EU. Iskreno, to nije

istina. EU pruà pomo}, nama je stabilnostu interesu, ali na kraju sama zemlja moraodlu~iti da li èle reforme. Ako ne èle, nemoèmo natjerati neku zemlju poput BiHda ne{to uradi.

� I {ta sada preostaje gra|anima kojive} vi{e od dva mjeseca {irom zemljeprotestuju i traè od vlasti da rade? Tu je ime|unarodna zajednica koja isto to o~ekujeod politi~ara, ali se, kaète, ni{ta nemijenja.

Mi smo poku{ali u~initi nekoliko stvari.Mislim da EU treba nekada biti stroìja, nekoristiti samo blage fraze nego biti glasna uzahtjevima ako ne{to jednostavno ne ide.Tako da bi EU tako|er trebala biti ~rv{}aprema BiH. S druge strane, protesti koji suu toku su pozitivan znak. Jer, na kraju, ubilo kojoj zemlji na svijetu, gra|aniodlu~uju èle li promjene ili ne. Ponekadaje to jako te{ko. U Bosni je to te{ko jer jedru{tvo podijeljeno. To je limit i zaproteste. Ali mislim da ba{ protesti pruàjumalu nadu. Ljudi su napokon rekli liderimaèlimo promjene, èlimo ekonomskereforme, èlimo posao.

Ekonomske reforme su prvi korak kapoliti~kim. Ali, ovdje je i ekonomijaispolitizirana. Tako da vidim limite i s testrane. Ljudi bi na kraju trebali ustati protivpoliti~kog vodstva i re}i da èle imati nesamo vrijednosti Zapada, nego i ekonomskirazvoj kakav se moè vidjeti u EU.

� Spomenuli ste Hrvatsku kaopozitivan primjer. No, gledaju}i izsusjedstva, u toj zemlji je sve vi{e onih kojisu kriti~ni prema EU i koji ne videprednosti ~lanstva na na~in na koji Vi toopisujete. U tom smislu to moè biti vi|eno


PRODU@I DALJE

��

BEZ POLITI^KE VOLJEDoma}i lideri ne pokazuju da zaista èle raditi kako bi zemlju uveli u EU


i kao obeshrabruju}i primjer. Istovremeno,unutar same EU sve vi{e se gra|ani bune,pa i u samom Briselu, zbog onog {to EUradi. Da li je EU stvarno tako dobra za sve?

Da, ima puno nezadovoljstva i uHolandiji. Ljudi u EU su jako kriti~niprema svemu. Ali ono {to mogu re}iljudima u Hrvatskoj je - pod jedan - nismovas mi u~inili zemljom ~lanicom nego je toodlu~ila sama Hrvatska. S druge strane,pogledajte brojeve. Iz onih koje ja vidim~ini se da u Hrvatskoj postoji odre|eniekonomski napredak od ulaska u EU.

U Holandiji mnogi kaù da je EU lo{a,da smanjuje zaposlenost umjesto da jepove}ava. Na makroekonomskom nivou tonije istina. Mi smo sada najve}e trì{te usvijetu. Stvari koje moète uraditi kao~lanica EU - recimo trgovati sa drugimdijelovima svijeta - velika su prednost. Toje makroekonomska pri~a o uspjehu.

Na mikronivou, pojedine zemlje i ljudise pla{e svega {to EU donosi. I to se nemoè promijeniti. Ali znam da, akoostanete sami, ostaju vam limitiranemogu}nosti za promjene. Sa EU je todruga~ije. Pogledajte primjer Poljske. To jenajuspje{nija pri~a EU. Ta zemlja je

zna~ajno profitirala ulaskom. Tako damislim da je ~lanstvo dobro. Ali opet,odluku o tome moraju donijeti ljudi u BiH.

REFORMA EVROPSKE UNIJE� Dok promovirate vrijednosti EU,

neke stare ~lanice èle napustiti Uniju, kaoVelika Britanija, ali ima ih jo{. Kako toobja{njavate i da li zaista postojimogu}nost da Britanija napusti EU?

To je omogu}eno sporazumom kojisvaka zemlja potpisuje ulaskom. Ali, zazemlju kao Veliku Britaniju, koja ima punotrgovine sa EU, to ne bi bila ba{ dobra stvar.Ali, moè se desiti.

S ta~ke gledi{ta Holandije, ne èlim daBritanija napusti Uniju jer je to jako bitantrgovinski partner za nas. Ako napuste EU,morat }emo imati vjerovatno bilaterarnesporazume koji bi omogu}ili ovakvutrgovinu kakvu sada imamo. Tako da to nebi bilo ni u interesu Holandije. Tako|er,Britanija ima vrlo sli~an pristup EU kao mi,a to je fokusiranje na jako unutra{njetrì{te, na trgovinu unutra EU i drugimblokovima kao {to su Amerika, Kanada,Kina…

Istovremeno, u Holandiji postoji velikadebata o tome da ne{to treba i mora bitira|eno na bolji na~in u Briselu. Neke stvarikoje mogu doprinijeti moraju i trebaju bitira|ene unutar zemalja ~lanica. Istina je i daneke ~lanice èle vi{e koncentracije uBriselu, vi{e novca i kadrova, ali takav stavnema Holandija i tu podràvamo VelikuBritaniju. �

SLOBODNA BOSNA I 10.4.2014.

EVROPSKA UNIJA I BiH

�

� Da se vratimo u region. Sredinomaprila ministri vanjskih poslovazemalja ~lanica EU se sastaju irazgovarat }e i o situaciji u BiH. Nekezemlje, kao Hrvatska, spominju mogu}inovi pristup koji EU treba da zauzmeprema BiH, ali puno je onih koji ne èleo tome ni govoriti. Kakav je Va{ stav istav Holandije o mogu}em novompristupu?

Razgovarao sam sa nekim ljudimaovdje u Ministarstvu vanjskih poslova omogu}nosti za razdvajanje nekih pitanja -ona koja su vi{e tehni~ka i vi{e politi~ka.Ali ne mislim da }e se to uraditi. Jer ono{to sam ja vidio ovdje je da je sve politika.Ne moète re}i ovo je tehni~ko pitanje, ilire}i mi }emo i}i sa ekonomskimpitanjima, jer ovdje je sve ispolitizirano.

Neki ljudi govore da pitanje Sejdi}-Fincine treba biti uslov za EU, {to sada jeste. Aliza nas je to su{tina politi~kih sloboda ivladavine zakona, da svi mogu da sekandiduju za svaku poziciju. Tako da nemislim da je EU spremna razmotriti takavzahtjev da neke stvari uklonimo, naro~ito jersu to su{tinske stvari, kao {to je da svigra|ani mogu biti birani, da nemasegregacije unutar zemlje.

Nadam se da }e pozitivni razvoj uregionu, Hrvatska, Srbija i Crna Gora,uticati i na BiH. Srbija je mnogo blià EUnego BiH. U Albaniji nije lako, ali postojibitna debata i politi~ka volja. Najve}iproblem je korupcija {to ~ini zemljunezdravom, ali postoji politi~ka volja.Vidim je i u Srbiji, ali ne u BiH. Kosovo jenaravno neka druga pri~a... �

NEIZVJESNA PERSPEKTIVA

Nema tehničkih pitanja - u BiH je sve politika

38

PRIORITETI ZA ZEMLJE KANDIDATENezavisno sudstvo,borba protiv korupcijei politi~ki lideriodgovorni predzakonom



USarajevu je i ove, ba{ kao i pro{legodine, postavljena velika iimpresivna izlo`ba akvarela, a daobje govore o njemu samom. OSarajevu, dakle, najvi{e! S tim da

smo pro{le godine odali po~ast i divili seumjetni~kim djelima ZZvonimira Dvorn iko -vi}a, ali i sa zanimanjem pratili promocijumonografije Pri~e o Sarajevu, pri~e oljudima njemu posve}ene, a sada seprisje}amo FFuada Arifhodì}a, tako|eumjetnika, tako|e gospodina, tako|eSarajlije. U Umjetni~koj galeriji BiHotvorena je izlo`ba Arifhodì}evih djela, apovodom stogodi{njice njegovog ro|enja.A monografija o radu i djelu uglednogbosanskohercegova~kog akvareliste obja v -ljena je jo{ za njegovog ìvota, 2003.godine.

URBANA LEGENDA“Meni je drago da je Umjetni~ka

galerija BiH u saradnji sa Op}inom StariGrad nosilac ove izlo`be. Fuad Arifhodì}pripada urbanim legendama. Imate ljude,poput HHaseta Ferhatovi}a, za koje sviznaju. Ali, mnogi Haseta nisu previ{egledali i ne znaju kako je on to igrao fudbal.Pa pitaju, ‘je li Hase bio {ampion saSarajevom?‘, a ba{ i nije, pa ‘je li igrao zareprezentaciju Jugoslavije‘, jest’ jednom,prijateljsku utakmicu... Me|utim, svi znajuda je ostavio svoje cipele u Ni{u nekomnavija~u pa se vratio bos u Sarajevo, da jeoti{ao igrati u Istanbul pa se vratio za heftudana u svoj grad itd. Dakle, postoje ljudioko kojih se pletu pri~e i bez kojih grad inije grad. A ozbiljan grad kao {to jeSarajevo, {to re~e VValerijan @ujo, ~ineupravo ljudi tog tipa, ljudi koji su prerasli ulegende. Kako svojim djelom tako svojomli~no{}u. Fuad Arifhodì} je, prakti~no,


@IVOTNA SINTEZA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

ARHIV OBITELJI ARIFHOD@I]

Izložba akvarela FUAD ARIFHODŽIĆ - STOGODIŠNJICA otvorena je u“Umjetničkoj galeriji BiH”; Sarajevo, uposlenici ove galerije, njegovi prijatelji,

kolege, na koncu, stanovnici glavnog grada BiH na lijep način se, na stogodišnjicunjegovog rođenja, prisjećaju našeg velikog umjetnika, uglednog društvenog,

kulturnog i turističkog radnika iz Sarajeva i ilegalca iz “II svjetskog rata”

SLIKE ZA RAM NAŠE DOMOVINE

Fuad Arifhodì} bio je miran, vrijedan, plemenit, vedar,jednostavan ~ovjek... Gospodin!

SARAJEVO U SRCU I NA DU[IFuad Arifhodì} je u drugoj polovini XX vijeka dao nemjerljivdoprinos razvoju glavnog grada Bosne i Hercegovine

fuad arifhodzic:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:15 Page 40

obiljeìo jedno stolje}e u Sarajevu, {to kaoumjetnik, {to kao gospodin, {to kao direktorHotela Evropa, i jo{ puno toga. Svi uSarajevu znaju za Fuada Arifhodì}a, asada je prilika da vide i njegove akvarele”,rekao nam je SStrajo Krsmanovi}, direktorUmjetni~ke galerije BiH. “Svog ocapamtim kao jednog mirnog, plemenitog,vedrog, jednostvanog ~ovjeka, jednoggospodina. ôvjeka koji je bio kompletnali~nost i ~ovjeka sa svojim osobenostima.Umjetnika i realnog ~ovjeka u odnosu saljudima u prostoru. I ~ovjeka koji nikadanije stvarao nepotrebnu tenziju. Bio jesmiren, a na taj na~in je rje{avao i svasloèna pitanja u svom dugotrajnomìvotnom vijeku”, govori nam NNerkezArifhodì}, aktuelni ambasador na{edràve u Italiji. A odnos oca i k}erke uvijekje poseban... “Ja sam cijeli svoj ìvot, doo~eve smrti 2008., ìvjela s njim, kao i smajkom SSalihom do njene smrti, ~etirigodine ranije. Moj mu` i ja smo s njimaproveli i ~itav rat. Pamtim svoje djetinjstvou Sarajevu i po tome {to sam gledala tatukako slika, i u njegovom ateljeu i kod ku}e.I naravno da sam i sretna i ponosna {to samimala tako dobrog i finog oca. Imao jezlatne ruke i bio je glava porodice. Sve nasje pazio. Bila sam uz njega i u najteìmtrenucima, kad je izgubio svoju suprugu, skojom je u braku bio pedeset i osam godina.Ona ga je pratila na svom izlo`bama,po~ev{i od one u [vajcarskoj 1967., pa svedo one u Sarajevu 1999., kada je obiljeènapedeseta godi{njica njegovog umjetni~kogdjelovanja. Imali su, zaista, divan brak”,veli JJasna [arki}-Arifhodì}, k}erka FuadaArifhodì}a.

U programskoj shemi TelevizijeSarajevo je 6. aprila, na Dan GradaSarajeva, a kada bi drugo, emitovandokumentarni film EEsme Velagi} o FuaduArifhodì}u: ôvjek koji je volio Sarajevo.Rekao je jednom prilikom on, {to je iuvr{teno u ovaj TV zapis, parafraziramo, alisu{tinski ne}emo pogrije{iti, da u ratunikada nije slikao ranjeni grad, jer to bi biloisto kao da slika vlastito ranjeno dijete. Pa}e onda autor ovog teksta neminovnozagaziti u patetiku, ali to je, naprosto, tako:volio je Arifhodì} svoj grad toliko da niratni plami~ak, ni pra{inu koja je nakonpraska grante lebdjela u vazduhu kao duh,na vlastitom djelu nije htio nacrtati: “ViditeFuada Arifhodì}a ovdje (u ruci drì DVDizdanje spomenutog dokumentarnog filma,op.a.), ve} u nekim svojim poznijimgodinama. Upravo je to ~ovjek koji jenapravio jednu ìvotnu sintezu bore}i sesam. Sve u svom ìvotu moj otac jepostigao sam! [kolovao se, a potom i bavioilegalnim radom u Sarajevu onda kad je tobilo najteè, zna~i za vrijeme II svjetskograta, u Fabrici duhana Sarajevo u kojoj je


RAD, RED I AKVARELI

��


njegov otac SSejfudin bio direktor. Dakle,nije morao biti ilegalac, to je bio njegovhabitus, on se borio za pravednost. Imao jetri brata, i svi su oti{li u partizane, kada jeotkriven ilegalni pokret u FDS-u. Moj otacje u fratarskoj odori pobjegao preko Igmanau Mostar. Poslije rata je Fuad Arifhodì},opet sve sam, postao i umjetnik, direktor,sekretar, turisti~ki radnik, savjetnik u VladiBiH... „

“PRIZORI KOJI @IVE POPUT BI]A”“Ro|eni Sarajlija sa Kova~a, iz ugledne

porodice, nije odabrao umjetnost za svojuslikarsku profesiju, iako je njegov

gimnazijski profesor crtanja SSigoSumereker, dosta rano u njemu primijetioumjetni~ki talent. Odlu~io se upisati pravou Beogradu, ali uvijek je nalazio vremenaza svoju veliku strast - slikarstvo”, napisalaje AAida [arac, asistent kustosa novesarajevske izlo`be Arifhodì}evih slikaVefika Hadìsmajlovi}a, sarajevskogreditelja, istori~ara umjetnosti, likovnog ifilmskog kriti~ara i velikog prijatelja FuadaArifhodì}a, od kojeg je bio mla|i petnaestgodina. Upravo je Aida [arac za potrebesvog teksta “izvukla” nekoliko re~enicakoje je Vefik Hadìsmajlovi} napisao zamonografiju Fuad Arifhodì}: Sarajevo -

akvareli, koju je i uredio: “Zadovoljavaju}ise da svoj grad slika iz bliè i daljedistance, Arifhodì} izbjegava da upadne u‘zamke‘ bliìh planova, kao {to su elementidramskog, konfliktnog, socijalnog ipsiholo{kog. To Arifhodì}evo slikarskooko ne moè i ne èli. Zato i nije uop{tenejasno za{to svoje Sarajevo predstavljasamo u trenucima kada ono otkriva svoje‘lijepo lice‘. Pogotovo nije ~udno za{tonema prikaza Sarajeva iz posljednjeg rata,nema ru{evina, razaranja ni urbicida”, a~etiri godine ranije, na Izlo`bi, koja jepostavljena povodom pedeset godinaArifhodì}evog stvarala~kog rada, isti


@IVOTNA SINTEZA

�

� 1914. (1. XII): Ro|en u Sarajevu u uliciSumbul-~esma 7 (Nadkova~i). MajkaHajrija Hadìkari}, prva muslimankau~iteljica u Bosni i Hercegovini. Otac SejfoArifhodì}, pravnik.

� Osnovnu {kolu poha|a na Bentba{i.U~itelj Nikoli}.

� Upisuje Prvu mu{ku realnu gimnaziju uSarajevu, u kojoj, nakon osmogodi{njeg{kolovanja, i maturira. Profesori su mu bili:Sigo Sumereker (crtanje), Mavro [tajner -Goranin (njema~ki jezik), Anto Babi}(istorija) i drugi.

� Kao vanredan student upisuje se naPravni fakultet u Beogradu. Istovremenoradi kao slu`benik u Fabrici duhana uSarajevu i sara|uje u sindikalnom pokretuSarajeva.

� 1939.: @eni se Hedijom, ro|enomFetahovi}. U tom braku ra|a se i sinNerkez, kasnije profesionalni diplomata.

� Od po~etka rata sara|uje unarodnooslobodila~kom pokretu Sarajeva.

� Izlazi na slobodnu teritoriju, boravi uoslobo|enom Mostaru.

� 1945.: Vra}a se u oslobo|eno Sarajevoi prima postavljanje za direktora hotelaEvropa. � 1946.: Nakon smrti prve ène, sklapadrugi brak sa Salihom, ro|enom Kadi}. Utom braku ra|a im se k}i Jasna, kasnijepravnica, zaposlena u turizmu.

� Nalazi se na poloàju direktorapreduze}a za parkove i zelene povr{inegrada Sarajeva. Na tom poloàju sara|ujesa Najdhartom, Klaji}em i dr. Tada sevr{e radovi na ure|enju okoline Alipa{ine

dàmije, u Velikom parku na Ilidì...

� Postavljen za direktora Banje Ilidè(ugostiteljstvo i zdravstvo).

� 1949. - 1950.: Prvo javno izlaganje uIzlo`benom paviljonu u Sarajevu.1952.: Primljen u ~lanstvo ULUBiH-a.

� Ponovo na poloàju direktora hotelaEvropa.

� 1954.: Postavljen za direktora putni~keagencije PUTNIK - Centrala za Bosnu iHercegovinu.

� 1956.: Dvomjese~ni boravak u Parizu.Posje}uje muzeje, galerije, prou~ava djelaimpresionista i sl.

� 1957.: Savjetnik u Vladi BiH za turizami ugostiteljstvo.

� 1965.: Na poloàju sekretaraTuristi~kog saveza Sarajeva.

� 1969.: Penzionisan u maju, od kada seisklju~ivo bavi slikanjem.

� 1985.: UNICEF objavljuje Arifhodì}evakvarel Sarajeva u milionskom tiraù.

� 2001.: Dobitnik [estoaprilske nagradeGrada Sarajeva.

� Uporedo sa obavljanjem navedenihdu`nosti, Fuad Arifhodì} ne prestaje dase bavi slikanjem, i u tom smisluusavr{ava se na brojnim putovanjima:Francuska, Italija, Austrija, Holandija,Kanada, Rusija...

� 2008. (15. II): Fuad Arifhodì} preminuoje u Sarajevu, u 94. godini ìvota. �

CRTICE IZ BIOGRAFIJE

ZASLU@ENO, NEMA [TANa{ veliki akvarelista je 2001.dobio [estoaprilsku nagraduGrada Sarajeva


autor je ustvrdio: “Akvarelski pogled FuadaArifhodì}a na Sarajevo prepoznatljiv je potome {to se ograni~ava na op{ti plan ipanoramsku poziciju, pri ~emu se gubiinteres za krupnije shva}enu figuru i detaljesa ulica. Ali ti njegovi totali Sarajeva utolikoj su mjeri, ipak, subjektivizirani daprizori koje slika ìve poput bi}a.”

Na samostalnoj izlo`bi u Zenici 1960.Fuad Arifhodì} je javnost upoznao sasvojim ~uvenim akvarelom Pogled saAlifakovca. “Slikao je neprestano, a mislimda mu je najdraà funkcija koju je obavljaobila sekretar Turisti~kog saveza GradaSarajeva. Rade}i na toj poziciji, polako jeoti{ao u tu svoju ~inovni~ku mirovinu.Ipak, jednom je to i rekao, bio je najsretniji~ovjek kada je prestao raditi druge poslove,pa se mogao isklju~ivo posvetitiumjetni~kom radu. Trideset i sedam, odposljednjih trideset i devet godina svogìvota, dakle od odlaska u mirovinu, bavio

se samo slikarstvom. Fuad Arifhodì} jeradio i stvarao ovu zemlju, koja se nekadazvala Jugoslavija, a danas Bosna iHercegovina. Zaduìo je ovu sredinu, kojadanas, na neki na~in, valorizira sve ono {toje za nju uradio. I u najteìm vremenima zana{u dràvu, tokom agresije, i u poznimgodinama, htio je da bude ovdje, uSarajevu. Ja sam i tada bio ambasador BiHi poku{avao sam da ge izvedem izopkoljenog grada, ali nije htio ni da ~uje”,obja{njava Nerkez Arifhodì}. “A slikao jeneprestano i u vrijeme rata. Kada nijemogao i}i u atelje zbog granatiranja, slikaoje u na{em stanu, u Kulovi}a ulici, gdje je udnevnom boravku napravio mali atelje”,kaè Jasna [arki}-Arifhodì}.

Djela Fuada Arifhodì}a, osim ukolekciji njegove djece i unuka ZZlatka iMirze, nalaze se u mnogim institucijama,me|u kojima je i Bo{nja~ki institut uSarajevu, u privatnim domovima mnogihSarajlija, pa ~ak i u redakciji SlobodneBosne. “Kad slikam ja ho}u da uhvatimdah ~ar{ije. Nastojim da uhvatim ne{to {toje fantasti~no, kao iz bajke. Punihosamdeset godina ja gledam ~ar{iju. Inikad nije ista. Ni u jednom trenutkutrajanja. U svjetlosti jutra, ona sva gori.Tokom dana ona tone u drijeme`, kao dase umori. Druk~ija je u ak{ame... Ja senje, ~ar{ije, nikada ne mogu nagledati...”,rekao je jednom prilikom FuadArifhodì}, a citirala ga je Aida [arac. AIzet Kiko Sarajli} samo bi se nadovezao:“Ho}e li vi{e ikada Sarajevo biti takolijepo kao na akvarelima Fuada Arif ho -dì }a - vi{e se uop{te ne pitam. Ali, dok jegod u nama toliko ~e`nje za njim - bi}e!”A Novi Stari most, tako se zove slika, uMostaru, naslikao je u no}i u kojoj je iponovo otvoren za javnost, 23. jula 2004.godine. �

43

RAD, RED I AKVARELI

U monografiju Fuad Arifhodì}:Sarajevo - akvareli, uvr{ten je i tekst ZukeDùmhura: “Ima umjetnika koji me svojimslikama vrate u sretne dane mogadjetinjstva. Jedan od takvih je sarajevskislikar Fuad Arifhodì}. Pred njegovimizvanrednim akvarelima uvijek osje}amnostalgiju za davnim sarajevskim zimama,ljetima i prolje}ima. Podsje}a me i nadavne {kolske raspuste koje sam provodiona obalama Miljacke, na duge {etnje posarajevskim mahalama i po ~ar{iji. Prijevi{e od jedne decenije vidio sam prviakvarel Fuada Arifhodì}a. Bila je to slika

Sarajevske ~ar{ije pod debelim slojemsnijega i te{kim olovnim zimskim nebom. Utom prvom susretu sa jednom Fuadovomslikom osjetio sam silnu nostalgiju zadanima moga djetinjstva, djelimi~noprovedenog u Sarajevu. Kao da sam ujednom trenutku osjetio i miris vru}ihsomuna i }urekota u Sagrdìjama, i vidiostare nestale trgovce pored mangala udu}anima, i ugledao njihove mu{terije,brkate seljake sa Romanije i ène izSarajevskog polja u {irokim crnimdimijama...”, napisao je, izme|u ostalog,na{ slavni slikar i putopisac. �

SARAJEVSKA ÂR[IJA

Tako je pisao Zuko Džumhur...


ISPRED OÊVIH SLIKANerkez Arifhodì} i Jasna [arki}-Arifhodì}

[ETNJA “SARAÎMA”Fuad Arifhodì} i VefikHadìsmajlovi}


Kada vas „respektabilno“ glasilopoput SAFF-a nazove „femin izi -ranom i iskomple ksir anommusli mankom“ jer ste se gostu -ju}i u jednoj TV emisiji - i to

povodom ro|enja Muhammeda a.s. -usudili progovoriti o ne tako zavidnompoloàju ène u islamskoj tradiciji,odnosno patrijarhalnom dru{tvu kakvo jebosanskohercegova~ko, onda bi vas to,dakako, trebalo propisno zabrinuti.Nermina Baljevi}, me|utim, u svom ìvotupreìvjela je mnogo gore stvari da bi jejedan nebulozni ~lanak i komentari„pravovjernika“ na web portalima mogliizbaciti iz takta.

„Iskreno, nije me sve to pretjeranouznemirilo, jer niti pratim tu vrstu portala,niti ~itam doti~nu novinu. Naravno, jasnomi je {ta zna~i javna rije~ i da se ponekadmoè napraviti i neki lapsus, gre{ka, alismatram da nisam rekla ni{ta zbog ~ega bihse trebala stidjeti, ili se nekome izvinjavati.

Smatram da su neke stvari koje su u{le uislamsku tradiciju, posebno kada je upitanju èna, umnogome naslije|e tzv.judeokr{}anskog pogleda. Trebamo imatina umu da su prva tuma~enja Kur’ana do{laod mu{karaca, koji su prvo bili mu{karci,pa tek onda muslimani. Da je bilo obrnuto -da su muslimani prije svega bili muslimani,pa tek onda mu{karci - stvari bi izgledalesasvim druga~ije. Ostalo je pitanje da li jeto {to mi imamo danas od islamskehistoriografije ono {to je stvarno bilo ili su,

s obzirom da su pera bila u rukamamu{karaca, zabiljeène neke poèljnehistorije... “

� Smatrate li sebe feministicom?Prije svega, mislim da iole obrazovan

~ovjek zna {ta zna~i pojam ‘feminiziran’.Dakle, re}i za nekog da je feminiziranamuslimanka je jedna obi~na besmislica. A{to se ti~e toga smatram li sebefeministicom, za autore tog teksta kojicitirate feminizam je izgleda nekakvakriminalizirana forma, kao da je nekanemoralna stvar imati feministi~ke ideje...Ne pada mi na pamet da se pravdam zbogtoga. Ve} dugo se bavim pitanjem èna udru{tvu, njihovim poloàjem i statusom i toiskustvo me je nau~ilo mnogo ~emu. Ako tozna~i biti feministica, onda ja jesamfeministica i ne vidim tu nikakav problem.Mislim da stvari u dru{tvu nisu dobroporedane kad su u pitanju ène, a taproblematika je i sastavni dio izvornih idejau islamu. Pitanjem èna i njihovom lo{ompozicijom u predislamskom dru{tvu baviose i poslanik Muhammed a.s. koji je rekao:„Prema ènama su velikodu{ni i pa`ljivi


NERMINA BALJEVI]

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ona je bivša stipendistica TITOVOG fonda za radničku djecu i prva žena koja jeupisala Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, učesnica Sarajevskog procesa ‘83.

koja je preživjela višemjesečna isljeđivanja i torture UDBE, bivša zastupnica SDA u Domu naroda Parlamenta FBiH i profesorica kulture religija; magistrica religijskih studija NERMINA BALJEVIĆ, borac za bolji status žena u društvu

kojim vladaju muškarci, vjernica, političarka i pedagog, za „SB“ otvoreno govori o tome šta smo imali u komunizmu, a šta nam je donijela demokratija, feminizmu

u islamu, obrazovnom sistemu, bh. političkim strukturama nekad i danas...

INTERVIEW

Nermina Baljević magistrica religijskih studija

„Nikada nisam htjela u~estvovatiu stvaranju poèljnih historija;kako u komunizmu, tako i u

demokratiji“

BIVŠI SISTEM:„Činjenica je da smo ukomunizmu imali jakodobar obrazovni sistem,kao i zdravstveni sistem,socijalnu zaštitu, pa čak mise čini da su ljudi imali ičvršću vjeru“

��

INTERVJU-nermina:INTERVJU - osnova.qxd 9.4.2014 20:12 Page 44


FEMINISTICA U ISLAMU

NERMINA BALJEVI]„Razli~ita religijska

tuma~enja treba preispitivati i kriti~ki posmatrati; ne trebabjeàti od toga, to govorim i svojim u~enicima“


samo plemeniti ljudi, a ène poniàvaju izlostavljaju samo oni koji su lo{i i niskenaravi. Najbolji me|u vama su oni kojilijepo postupaju sa svojim ènama i sasvojim k}erima.“ Ho}emo li sada zbog toganazvati i Poslanika feministom?!

SVJEDOCI I DR@AVNI NEPRIJATELJI� Imate vrlo zanimljivu biografiju - bili

ste prva studentica Fakulteta islamskihnauka u Sarajevu, koji je osnovan 1977.Kako je to izgledalo biti jedina djevojkame|u studentima?

U to vrijeme bila je to jedna posvenetipi~na situacija. Ja sam dijete izradni~ke porodice, i{la sam u Prvu klasi~nugimnaziju, a vjera me je uvijek interesiralai nisam to ni poku{avala sakriti. Kaogimnazijalka, bila sam stipendista TTitovogfonda za radni~ku djecu i kada mi je bilo 16godina, ponu|eno mi je da se u~lanim uSavez komunista. Smatralo se velikomprivilegijom da vam ponude ~lanstvo uPartiji u toj dobi. Ja sam oti{la kod svojerazrednice, koja je bila predsjednicapartijskog ogranka, i rekla sam joj da javjerujem u Boga i da idem u dàmiju, i damislim da ne bih bila dobar komunista(smijeh). Bila je malo razo~arana, ali eto...U to vrijeme literatura o islamu koja nam jebila dostupna je bila vrlo oskudna,Preporod je tek po~eo izlaziti i nije ba{ bilopuno mogu}nosti za obrazovanje u tomsmislu. Tako sam paralelno s gimnazijomvanredno upisala i zavr{ila i Medresu.Onda sam podnijela zahtjev za upis nafakultet, ali sam dobila negativan odgovor.Sa majkom sam oti{la kod tada{njeg reisu-l-uleme da vidim za{to su me odbili. Rekaomi je: „„Nermina, da ti pravo kaèm, minismo uop{te razmatrali mogu}nost da bièna mogla da se upi{e na fakultet. Tinema{ nikakvih uslova tamo - nemaènskog toaleta, nema{ gdje abdest uzeti...“A ja mu kaèm: „„Reis efendija, imajuprostorije za ~ista~ice, pa tamo gdje su one,tu }u i ja!“ E, onda su oni u Islamskojzajednici vije}ali jedno mjesec dana o tomei kona~no su me obavijestili da samprimljena, a ja sam tada ve} upisalaorijentalistiku na Filozofskom fakultetu.Na kraju sam zavr{ila FIN, a naorijentalistici nisam diplomirala, do{la samdo ~etvrte godine. U toj prvoj generaciji naFIN-u bilo je nas deset kolega. S ponosomse sje}am tih dana, bili su mi zaistainspiracija, svi su me apsolutno podràvali,kao i sjajni profesori koje smo imali:rahmetli IIbrahim Trebinjac, Husein ef.\ozo, Hamid Hadìbegi}, Hamdijaêmerli}, Ahmed Smajlovi}... Bili su toizuzetni ljudi, plemenite du{e i svi smoradili s ogromnim entuzijazmom, jer za nasje bila velika stvar {to je u Sarajevu uop}eotvoren Fakultet islamskih nauka.

� Dakle, nije taj partijski sistem bio ba{toliko „strog“ i zatvoren prema religiji?

Bilo bi nepo{teno to re}i, jer polazimprvo od sebe - sve obrazovanje koje samstekla, stekla sam u komunizmu. Drugo jepitanje {ta je bila pozadina toga {to jetada{nja vlast uop}e dozvolila da se otvoritaj fakultet i u te stvari ne ulazim. Ali, zaIslamsku zajednicu tada je bio ogromanprogres to {to je svoje kadrove moglaobrazovati na ovom prostoru i {to mi kaostudenti nismo morali odlaziti uinostranstvo kako bi se {kolovali. înjenicaje da smo u komunizmu imali jako dobarobrazovni sistem, kao i zdravstveni sistem,socijalnu za{titu, pa ~ak mi se ~ini da suljudi tada imali i ~vr{}u vjeru, da su bilinekako ~estitiji u tom svom odnosu prema

vjeri i prema Bogu. Ve} sam spomenula dasam bila Titov stipendista i sje}am se da jeiznos te moje stipendije bio otprilike kaopolovina o~eve plate. I kakav bih ja bila~ovjek kada bih sad to poku{avala sakriti?Druga je stvar ono {to se desilo kasnije izbog ~ega se taj sistem na koncu i uru{io.

� Diplomirali ste 1981. godine. Dvijegodine kasnije, desio se Sarajevski proces.Kako ste se Vi uop}e na{li u svemu tome?

Ma, jasno je meni kako sam se na{la utome, ono {to mi nije jasno je kako samostala izvan optuèni~ke klupe... Dugo seto pripremalo, a ja sam trebala biti klju~nisvjedok na su|enjima HHasanu êngi}u,Mustafi Spahi}u i DDèmaludinu Lati}u.Mustafu Spahi}a nisam ~ak ni poznavala,

46

NERMINA BALJEVI]

�

� Predajete u Prvoj bo{nja~kojgimnaziji u Sarajevu predmet „Kulturareligija“, koja je uvedena kaoalternativno rje{enje za u~enike koji neèle poha|ati klasi~nu vjeronauku.Smatrate li da je cijela “afera” okovjeronauke u {kolama u BiH na nekina~in vje{ta~ki proizvedena na {tetuonih najneza{ti}enijih, a to su u~enici?

Mislim da je sa ove distance jasno daje sve to bilo potpuno nepotrebno ibezrazlo`no, a generirano vjerovatnonekim interesima koji nemaju veze saobrazovanjem. [teta, jer smo u svemu

tome ’potro{ili’ jednog ministra koji je, ~inimi se, mogao napraviti neke pozitivnepomake u obrazovnom sistemu. Onda jeu toj silnoj brzini da se rije{i problem kojije eskalirao kultura religija dobila statusalternativnog predmeta, {to do tada nijebila, niti kultura religija po mom mi{ljenjumoè biti alternativa vjeronauci. To jepredmet koji je u Kantonu Sarajevo inekim drugim kantonima obavezan za sveu~enike zavr{nih razreda osnovnih isrednjih {kola. Ovako je bez ikakvepotrebe naprasno prekinut sistem koji jefunkcionisao godinama. �

KULTUROM RELIGIJA PROTIV VJERONAUKE

„Afera“ oko vjeronauke generiranaje interesima koji nemaju veze sobrazovanjem


SARAJEVSKI PROCES„Sve je bilo dugo pripremano, a ishod se znao unaprijed“


ali uzaludno je bilo {to sam ljudima izUDB-e rekla da ~ovjeka ne poznajem...Hap{enja su po~ela ranije. Naravno, svismo znali {ta se de{ava, svaki dan su hapsilii odvodili ljude s kojima sam studirala iradila, tako da sam na neki na~in o~ekivalada }e do}i i po mene... Dva-tri mjesecaprije su|enja, svakodnevno sam odlazila uMUP na islje|ivanja i tamo su me„pripremali“ za svjedo~enje. Bila sammlada i to je za mene bilo traumati~noiskustvo. S jedne strane, imali ste reìmskemedije koji su sve ve} dobrim dijelompripremili i inscenirali, onda je i javnostusplamtjela, pozvali su ~ak i stranenovinare, udarilo se na temelje bratstva ijedinstva i preko no}i vas proglasedràvnim neprijateljem, {to je samo po sebistra{na stvar, a pogotovo ako sebe uop{tene prepoznajete u svemu tome... Islje |i -vanja su bila svakodnevna: prijetnje da }ui}i u zatvor, psihi~ke torture, sugeriranje {tatrebate re}i, tjeranje da po hiljadu putaponavljate jednu istu stvar, da potpisujetenekakve zapisnike... Roditeljima bih ujutrorekla da idem na posao, a ustvari bih odla -zila u MUP i vra}ala sam se ku}i tek uve~eoko deset, pola jedanaest. I zamislite kakoje to kada ste zatvoreni u jednoj prostorijipo 10-12 sati dnevno i ne moète iza}i, anavodno ste tu do{li kao slobodan ~ovjek.Kasnije su do{li i kod mojih roditelja,ubje|ivali ih da ja samo treba da priznam ida }e me pustiti...

� I kada je do{lo su|enje, niste rekli ono{to se od Vas o~ekivalo?

Da, moji isljednici su vjerovatno ostali uubje|enju da sam ja spremna na suradnju ida }u re}i ono {to su mi sugerirali, ali ja samnekako, mo`da naivno, uprkos svemu idalje vjerovala u pravednost suda i mislilasam da }e se tu sve razjasniti, da }e istinaiza}i na vidjelo. Naàlost, bez obzira na tomoje svjedo~enje i {to na koncu nisam ni{ta„priznala“, optuèni su zavr{ili iza re{etaka,neki od njih su i psihi~ki oboljeli, neki suizvr{ili samoubistvo... [ta god da sam reklatada, ne vjerujem da bih tim ljudima moglapuno pomo}i, niti odmo}i, jer ishod se znaove} unaprijed. Ipak, drago mi je {to se nakraju cijeli taj proces demistificirao ipokazao u pravom svjetlu.

POLITI^KI ANGA@MAN� Jeste li poznavali Aliju Izetbegovi}a?Nisam li~no. Naravno, znala sam za

njega preko njegovih tekstova koje je u tovrijeme objavljivao pod pseudonimom.Sreli smo se mnogo godina kasnije, mislimda je to bilo 1994. ili ‘95. na prijemu uPredsjedni{tvu BiH, gdje sam do{la kaojedna od predstavnica mreè ènskihnevladinih organizacija. Kada sam mu sepredstavila, rekao mi je: „„Pa znam ja tebe,

Nermina, sa onog su|enja...“ Bilo mi jedrago {to se sjetio.

� Kako je taj proces utjecao dalje naVa{ ìvot i karijeru?

U jednom segmentu jeste utjecao. Ostalasam bez nekih gra|anskih prava, oduzet mije paso{, bila sam pod stalnom paskomUDB-e... Sre}om, nisam ostala bez posla jersam tada radila u Islamskoj zajednici, alivjerovatno da sam bila u nekoj dràvnojfirmi ne bih mogla zadràti posao. S jednestrane, nekako me je uvijek pratio osje}ajnelagode zbog svega kroz {ta sam pro{la, aliopet, bila sam ponosna na sebe jer nisampokleknula pred prijetnjama i ostala sam~istog obraza u svemu tome, nisam nikogala`no optuìla za ne{to, nisam se osra mo -tila.

� Rat ste proveli u Sarajevu?Jesam. Izgubila sam oca i supruga,

obojica su poginuli 1992. i ostala sam sadvoje djece.

� Odmah nakon zavr{etka rata, politi~kiste se angaìrali kao zastupnica SDA uDomu naroda Parlamenta FBiH. Zbog ~egaste odlu~ili da se po~nete aktivno baviti

politikom?Moram re}i da u odnosu na biv{i

sistem nisam ba{ bila naklonjena politici,koja je za mene uvijek imala neki lo{prizvuk, ali u tom periodu poslije rata smoiskreno i nesebi~no vjerovali da moèmone{to promijeniti, napraviti bolju zemlju, ismatrala sam da trebam dati neki svojdoprinos. Bila je to jedna druga~ija vrstaelana, iako je zemlja bila potpunorazru{ena, osiroma{ena, ili mo`da ba{zbog toga... îni mi se da je tada bilo punovi{e dobrih, ~estitih ljudi u politici negodanas i pri tome naravno ne mislim samona SDA, nego i na SDP, Stranku za BiH isve druge probosanske stranke, ~iji suprogrami su{tinski bili veoma bliski.Recimo, SSead Avdi}, Selim Be{lagi},Alija Behmen, Beriz Belki}, GavriloGrahovac, Azra Hadìahmetovi}, BesimaBori}, Igor Rajner, Miro Lazovi}, NerminPe}anac... Sve su to bili ljudi koje samizuzetno cijenila i puno se lak{e dolazilodo politi~kih konsenzusa. Nije bilonekakve potrebe za politi~komdominacijom kao danas. Sje}am se, kadaje formirana prva poslijeratna VladaKantona Sarajevo, SDA je dobila 68%glasova. S takvim procentom mogli steprakti~no raditi {ta ho}ete, ali mi smoponudili svim strankama da ravnopravnou~estvujemo u kreiranju vlasti, jer u takova`nom trenutku za zemlju, kada jetrebalo ‘vu}i’ naprijed, nije ~ak ni bilosmisla imati opoziciju u klasi~nom smislu.Uglavnom, pet godina sam bila vrloaktivna u stranci, na izbornim listama, uParlamentu... Nakon toga sam se povuklaiz aktivnog anga`mana, ali nisam sepokajala i mislim da je to bilo vrlo vrijednoìvotno iskustvo. Smatram da se u politicitreba znati i na vrijeme povu}i. �


FEMINISTICA U ISLAMU

� Radili ste svojevremeno i u GaziHusrev-begovoj medresi, kao i uVjersko-prosvjetnoj slu`bi Rijaseta IZ uBiH. Smatrate li da bi se vo|e vjerskihzajednica trebale vi{e distancirati odpolitike, ili je bavljenje politikom uzemlji kao {to je BiH prostoneminovnost?

Ne moète religiju odvojiti od politike.Politika je sastavni dio ìvota, kao {to jeto i religija i neminovno je da seisprepli}u. Po mom mi{ljenju, nije rje{enjeu tome da odvojite ~elnike vjerskihzajednica, imame ili sve}enike, od dnevne

politike, jer oni ìve s ljudima, bave seljudima i moraju se zanimati problemimaljudi. I kako }e onda taj imam ili sve}enikrazumjeti ljude ako ne razumije dru{tvo ukojem ti ljudi ìve, a taj socijalni momenatje umnogome odre|en politikom, htjeli mito ili ne. Me|utim, uvijek sam za principda svako radi odgovorno svoj posao uonome {to je njegov domen i neodobravam neko grubo mije{anje u tu|edomene i ingerencije, kao {to nisam ni zato da vjerske zajednice ne snose nikakvuodgovornost za svoje postupke, posebnokada su u pitanju socijalni programi. �

ÊLNICI VJERSKIH ZAJEDNICA I POLITIKA

„Ne možete odvojiti imame isvećenike od dnevne politike“

NAKON DAYTONA: „Bilo je puno više dobrih,čestitih ljudi u politicinego danas i pri tome nemislim samo na SDA,nego na sve probosanskestranke“


Krajem februara 2011. godine,Upravni odbor Klini~kog centraUniverziteta u Sarajevu na svojojsjednici donio je odluku ovra}anju prostora biv{e O~ne

klinike i novoizgra|ene dvije zgradeHrvatskom kulturnom dru{tvu Napredakkao biv{em vlasniku, uz simboli~nunaknadu, zakupninu od jednu markugodi{nje. Radi se o prostoru ukupnepovr{ine 4.515 kvadratnih metara sapripadaju}om zelenom povr{inom koji,osim stare zgrade O~ne klinike, obuhvata idva novoizgra|ena objekta. U Napretku suna tom prostoru namjeravali napravitiStudentski dom. Do 1949. godine, kada imje imovina nacionalizacijom oduzeta, natom mjestu bio je srednjo{kolski Napretkovkonvikt Kralj Tomislav, u kojem se od1920. do 1942. godine {kolovalo blizu3.000 pitomaca.

STRANA^KI DOGOVORI I(LI) FINANSIJSKI INTERESI

„Presretni smo. Te{ka su vremena, akada ste na tu|im ‘infuzijama’, onda semorate radovati svakom progresu“, izjavioje po~etkom 2011. nakon odluke UOKlini~kog centra mons. LLuka Kesedì},ekonom Vrhbosanske nadbiskupije.

Pune tri godine kasnije, stvari se nisupomaknule s „mrtve ta~ke“ i Napredak jo{uvijek ~eka na povrat svoje imovine. Nakon{to je vlast nad Klini~kim centromUniverziteta umjesto SDA preuzeo SDP,formirana je i nova Komisija zaprimopredaju Napretkovog konvikta. Nasjednici UO KCUS-a odrànoj 28. februara2012., ~iji je predsjednik prof. dr. MMehmedGribaj~evi}, istaknuto je da je „zadatakKomisije za primopredaju prostora biv{eO~ne klinike da popi{e prostor O~ne

klinike, kao i sve pokretne stvari koje jezatekla u objektu, te stanje ra~una vode,struje, PTT i ostalog, te na temelju togasa~ini izvje{taj o ovom popisu“. ZadatakKomisije nije da daje ili ne daje saglasnostza ovu primopredaju, ve} samo da izvr{ioperativne poslove i zadatke, navodi se uzapisniku sa pomenute sjednice, na kojoj jepredsjednik UO KCUS-a prof. dr.Gribaj~evi} podsjetio prisutne da je jo{2011. donijeta odluka o vra}anju prostoraO~ne klinike biv{im vlasnicima, uznaknadu od 1 KM godi{nje.

Sa ovakvom odlukom, me|utim,o~igledno se ne slaè sada{nja upravaKlini~kog centra na ~elu sa direktoromprof. dr. DDamirom Aganovi}em. Unato~brojnim nastojanjima iz Napretka da


IZME\U NOVCA I POLITIKE

Pi{e: MAJA RADEVI]


Pune tri godine traje „trakavica“ oko vraćanja prostora bivše Očne klinikeKliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Hrvatskom kulturnom društvu

„NAPREDAK“, od kojeg je ta imovina oduzeta u procesu nacionalizacije 1949.godine; i dok je bivši Upravni odbor KCUS-a pokazao dobru volju da se prostor

vrati „Napretku“ uz simboličnu zakupninu, aktuelna Uprava poručuje: dobiće gaonaj zakupac koji plati najviše

H K D N A P R E D A K P R O T I V K C U S - a

IMOVINA ZA JEDNU MARKU

PROF. DR.FRANJOTOPI]„Ako je ikozasluìokorektantretman, ondaje to HKDNapredak“

napredak:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:10 Page 48

saznaju zbog ~ega je proces „stopiran“, odAganovi}a su nedavno dobili tek {turiodgovor da je „rad Komisije u toku“.

„Navodna izvr{na odluka Upravnogodbora sa sjednice odràne 24.02.2011. opredaji objekta O~ne klinike Vama uzzakupninu od 1 KM godi{nje nije donesenana toj ili bio kojoj sjednici Upravnogodbora, {to smo utvrdili na osnovu uvida uzapisnik sa sjednice na koju se pozivate iuvida u cjelokupnu arhivu Upravnogodbora“, navodi generalni direktor KCUS-aprof. dr. Damir Aganovi} u dopisu koji jeuputio HKD-u Napredak 17. marta ovegodine. „„Istovremeno napominjemo da senisu stekli svi preduslovi za raspisivanjejavnog oglasa i provo|enje zakonske

procedure izdavanja ovog prostora podzakup u skladu sa ~lanom 136 zakona ozdravstvenoj za{titi i ~lanom 5 navedenogPravilnika Federalnog ministarstvazdravstva“, isti~e Aganovi}.

No, Aganovi}eve tvrdnje da odluka o(iz)davanju pomenutog prostora Napretkuuz zakupninu od 1 KM nikada nijedonesena demantira sam predsjednikUpravnog odbora KCUS-a MehmedGribaj~evi}, koji je nedavno izjavio: „„[tose ti~e Upravnog odbora, sve je zavr{eno, aostalo je pitanje strana~kog dogovora.“

U me|uvremenu, 12. novembra pro{lego dine Sektor za finansijsko-knjigo vod -stvene i planske poslove KCUS-a dostavioje Komisiji za zakup poslovnih prostora

informaciju u kojoj su, pozivaju}i se naminimalnu trì{nu cijenu zakupa poslovnogprostora na lokalitetu Op}ine Centar kojaiznosi 12 KM po kvadratnom metru,izra~unali da bi zakupnina bez PDV-a zaprostor biv{e O~ne klinike iznosila54.181,92 KM mjese~no, a {to bi godi{njesa PDV-om iznosilo ukupno 760.713,84KM. Tako je zakupnina nekada{njeNapretkove imovine preko no}i porasla odsimboli~ne jedne marke godi{nje na blizu761 hiljadu maraka.

„Sve je prakti~no stalo poslije izbora,kada je do{la nova uprava KCUS-a. Ondaje formirana i nova Komisija, po~eli suproblemi, razni izgovori... Dugo nismoèljeli govoriti o svemu ovome javno nitipodizati nekakvu ‘pra{inu’, jer smovjerovali da }emo sve ljudski rije{iti uskladu sa prethodnim dogovorom.Federalni ministar zdravstva RusmirMesihovi} nam je odmah nakonimenovanja nove Vlade rekao da vra}anjekonvikta Napretku nije upitno, me|utim,onda je krenulo odugovla~enje“, kaè za„SB“ prof. dr. FFranjo Topi}, predsjednikHKD Napredak.

„Odjednom se pojavio zahtjev zapla}anje zakupnine od 54.000 KMmjese~no. To je van pameti da neko moèpla}ati toliku zakupninu, pogotovo kada sezna u kakvoj su situaciji kod nas kulturnadru{tva op}enito. Sada ~ujemo da u KCUS-unavodno ho}e da daju taj prostor nalicitaciju“, govori Topi}.

Na na{ upit zbog ~ega prostor biv{eO~ne klinike jo{ uvijek nije vra}enNapretku, iz Slu`be za odnose s javno{}uKCUS ponovili su tvrdnju direktoraAganovi}a da Upravni odbor ove institucijenikada nije donio odluku da se O~na klinikavrati HKD-u Napredak uz naknadu od 1KM godi{nje.

„Naime, ovu ~injenicu potvr|ujemouvidom u zapisnik UO od 24.02.2011.godine na koji se Vi pozivate. U tom aktunavodi se: ‘Upravni odbor donio jezaklju~ak kojim izraàva dobru volju da dioslobodnog kapaciteta biv{e O~ne klinikeiznajmi na odre|eni period HKD-uNapredak, u skladu sa pozitivnimpropisima nakon dobijanja pozitivnogmi{ljenja osniva~a.’“, kaù u odgovoru kojismo dobili iz Klini~kog centra.

Podsje}aju i da je KCUS zemlji{noknji`ni vlasnik ovog objekta jo{ od 1995.godine, pa iako je HKD Napredakneosporno zainteresovan da im se ustupiovaj prostor koji je, kako kaù, „navodnobio njihovo vlasni{tvo prijenacionalizacije“, KCUS smatra ovajzahtjev preuranjenim, jer nije donesenZakon o restituciji BiH.

U Napretku, me|utim, smatraju da jenedono{enje Zakona o restituciji samo


ÎJI JE BIV[I „NAPRETKOV“ KONVIKT

��

STARA O^NA KLINIKA U SARAJEVU Na ovom mjestu nekada bio je srednjo{kolski „Napretkov“ konvikt Kralj Tomislav,u kojem se od 1920. do 1942. godine {kolovalo blizu 3.000 pitomaca

STARA O^NA KLINIKA U SARAJEVU Na ovom mjestu nekada bio je srednjo{kolski „Napretkov“ konvikt Kralj Tomislav,u kojem se od 1920. do 1942. godine {kolovalo blizu 3.000 pitomaca


izgovor. Nagla{avaju da o~igledno nepostoji politi~ka volja da se imovina vratiNapretku, „a vjerovatno je i novac upitanju“, smatra prof. dr. Franjo Topi}.„Nakon tri godine iznenada su se sjetili dabi trebali dobiti najamninu od tog prostora.Ne èlim ulaziti u politiku, ali moram re}ida je biv{a vlast, posebno ~elnici Stranke zaBiH Haris Silajdì} i SDA Sulejman Tihi},imala mnogo vi{e razumijevanja i zdu{nosu podràvali vra}anje imovine Napretku, sobzirom na sve {to je Napredak u~inio dosada za Sarajevo i BiH. Ja sam u ratu bio~lan Upravnog odbora KCUS-a i u tomperiodu Napredak je podijelio lijekove uvrijednosti od dva miliona maraka. Pa, akoje itko svojim ~estitim poslanjem, misijomtolerancije, njegovanjem dru{tvenihvrijednosti i me|uljudskih odnosa zasluìou Sarajevu i {ire korektan tretman ipo{tovanje, onda je to HKD Napredak.Naravno da nam nikada ne bi palo na pametda iseljavamo neku bolnicu kako bismovratili svoju imovinu, ali nije nam jasnoza{to se stvari kompliciraju sada kada je tajprostor prazan“, kaè dr. Topi}.

Komentar o cijelom slu~aju zatraìlismo i od resornog federalnog ministraRusmira Mesihovi}a. Premda je ministarMesihovi} ranije na~elno podrào odlukubiv{eg saziva UO KCUS-a da se prostorvrati Napretku, iz ovog Ministarstvanavode da je vra}anje nekada{njegkonvikta HKD-u Napredak u isklju~ivojnadle`nosti UO KCU Sarajevo, te da jeMinistarstvo ispunilo svoje obaveze u tomsmislu.

„Federalno ministarstvo zdravstva je u2012. godini, a {to je bila na{a obaveza izZakona o zdravstvenoj za{titi, donijelo

Pravilnik o bliìm uvjetima i postupkudavanja u zakup kapaciteta zdravstvenihustanova, kao i vrsti kapaciteta zdravstvenihustanova koji se mogu dati u zakup. Potomsmo, upravo na osnovu ovog Pravilnika, ana zahtjev Upravnog odbora KCU Sarajevo

izdali mi{ljenje da se prostor biv{e O~neklinike KCU Sarajevo ima smatrati vi{komprostora ove zdravstvene ustanove. Dalja,pak, procedura u pogledu provo|enjapostupka izdavanja u zakup vi{kazdravstvenog prostora, kao i zaklju~ivanjeugovora o zakupu vi{ka zdravstvenogprostora, je u nadle`nosti UO KCUSarajevo, a ne Federalnog ministarstvazdravstva“, pi{e u odgovoru koji smo dobiliiz Ministarstva zdravstva FBiH.

TRA@I SE PONU\AÛ Klini~kom centru upravo se pozivaju

na odredbe pomenutog Pravilnika iz 2012.godine: „Upravni odbor je u skladu sa ovimzakonskim rje{enjima prostor O~ne klinike2013. godine proglasio vi{kom prostora.Upravni odbor je formirao i Komisiju sazadatkom da utvrdi bitne elemente ugovora(povr{ina, cijena po metru kvadratnom i roktrajanja zakupa), a radi provo|enjaprocedure u skladu sa ~lanom 136. ZZZFBiH i odredbama Pravilnika Ministarstvazdravstva FBiH. Napominjemo da }eKCUS u postupku izbora najpovoljnijegponu|a~a-zakupca osigurati jednak,pravi~an i nediskriminiraju}i poloàj svimponu|a~ima.“

Drugim rije~ima, iluzorno je o~ekivatida }e HKD Napredak dobiti ovaj prostor pozakupnini od jedne KM godi{nje, nego }ebiv{a O~na klinika, zajedno sa jo{ dvanovoizgra|ena objekta u tom krugu,najvjerovatnije pripasti onome ko ponudinajvi{i iznos. U pitanju je, dakle, prijesvega novac, a ne politika, kako to tvrde uNapretku. U me|uvremenu, nezvani~nosaznajemo da u krug biv{e O~ne klinikeKCUS namjerava useliti svoje tehni~ko-administrativne slu`be, pa je i to vjerovatnojedan od razloga zbog kojih se ne èle takolako odre}i ove lokacije. Do primopredajenekada{njeg konvikta HKD Napredak }e,kako sada stvari stoje, ipak morati sa~ekatida na snagu stupi Zakon o restituciji, a kadabi se to moglo desiti, niko ne moè datikonkretan odgovor. �


IZME\U NOVCA I POLITIKE

�

Josip Nikoli}, glavni tajnik Napretka,u razgovoru za na{ list tako|er isti~e daje odugovla~enje s vra}anjem prostorabiv{e O~ne klinike „stvar politike“.

„Raniji saziv Upravnog odboraKCUS-a je sve uradio da se ta odlukaprovede, tako da je problem o~iglednou novoj upravi i o~igledno je da je tajproblem politi~ke prirode“, kaè Nikoli}i dodaje: „Posljedica svega je da namprolazi dragocjeno vrijeme - ovo je ve}~etvrta gra|evinska sezona kojaprolazi. Imali smo namjeru taj prostorpretvoriti u Studentski dom, {to je on ibio do 1949. godine. Sada, kako secijela ova situacija ne rje{ava ve} tri

godine, i na{i donatori po~injuodustajati od projekta, jer niko vi{enema strpljenja ~ekati - a ko zna koliko}e jo{ vremena pro}i dok se stvar nerije{i.“

Uprava Klini~kog centra Univerziteta uSarajevu, s druge strane, odlu~no odbijainsinuacije da je vra}anje prostora biv{eO~ne klinike Napretku pitanje politi~kevolje, a ne vaè}ih zakona.„Menad`ment ove zdravstveneinstitucije se ogra|uje od ovakvihnavoda. KCUS posluje i poslovat }e uskladu sa zakonskim propisima“, kaùiz Slu`be za odnose s javno{}u oveinstitucije. �

JOSIP NIKOLI], GLAVNI TAJNIK „NAPRETKA“

„Donatori nam odustaju od projekta, niko nema strpljenja čekati“

50

PROF. DR. DAMIRAGANOVIĆ: „Navodnaizvršna odluka Upravnogodbora o predaji objektaOčne klinike Napretku uzzakupninu od 1 KMgodišnje nije donesena natoj ili bio kojoj sjedniciUO, što smo utvrdili naosnovu uvida u zapisnik“



AKADEMSKA ZAJEDNICA

Nedavna pobjeda AK partije turskog premijera RECEPA TAYYIPA ERDOGANAna lokalnim izborima burno je proslavljena na ulicama Sarajeva, a slavlje su

predvodile stotine studenata iz Turske koji se školuju na sarajevskim fakultetima,najviše na (turskom) Internacionalnom univerzitetu Sarajevo; naša novinarka

razgovarala je sa studentima iz Turske o razlozima dolaska u BiH

DIPLOME SA VRELA BOSNEN A [ I U N I V E R Z I T E T I

U Sarajevu se zvani~no {koluje skoro 1.500 studenataiz Turske, a neslu`beno vi{estruko ve}i broj

BOSANSKO - TURSKOPRIJATELJSTVOStudenti IUS-a u Sarajevu

masa turci:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 19:57 Page 51

Dok ve}ina bosanskih studenata nasve mogu}e na~ine poku{avado}i do me|unarodnih stipendija,kako bi {kolovanje nastavili nanekom od inostranih univerziteta,

na privatnim fakultetima u BiH svakegodine se pove}ava broj studenata izTurske. Na najve}em, Internacionalnomuniverzitetu Sarajevo (UIS) trenutno studi-ra vi{e od hiljadu mladih Turaka, njihovi susunarodnjaci najbrojniji studenti i naInternacionalnom Burch univerzitetu (~ijisu osniva~i tako|e iz Turske), a u posljed-nje vrijeme se turski studenti sve ~e{}eodlu~uju i za studije na Sarajevskom uni-verzitetu. Prema zvani~nim informacijamaSlu`be za poslove sa strancima, u BiHstudira 1.475 turskih dràvljana, mada na{isagovornici, mladi Turci koji se {koluju uSarajevu, tvrde da ih ima mnogo vi{e.

U SARAJEVO PO VJERSKE SLOBODEMuhammed Atmaca dolazi iz Burse, a

u Sarajevu ìvi i studira na Interna cion -alnom univerzitetu Sarajevo (IUS). Razlog{to je izabrao ba{ Sarajevo i BiH, kaèMuhammed, jeste taj {to nakon zavr{enevjerske islamske {kole nije mogao dapoloì prijemni ispit ni na jednom uni-verzitetu u Turskoj.. “Kada sam maturirao,planirao sam studirati u Bugarskoj iliUkrajini, ali otac je insistirao da do|em uBosnu i Hercegovinu, vidio je reklamu zaInternacionalni univerzitet u Sarajevu unovinama. U Sarajevo sam stigao 2007., au tom periodu u Turskoj sekularizam je biojak, cilj je bio da se izvr{i odvajanje religi-je od dràve i da se potpuno odstrani uticajsvih islamskih institucija na politiku,ekonomiju, obrazovanje, dru{tveni i kul-turni ìvot. Kao maturant vjerske{kole nisam mogao da praktikujem svojuvjeru kao i mnoge moje kolegice koje sudo{le u BiH. Mnoge od njih su pokrivene izbog zabrane no{enja marame bile suprisiljene da nastave studij ili po~nu novi uBosni, gdje imaju potpune ljudske i vjerskeslobode”, isti~e Muhammed.

U oktobru pro{le godine ukinutaje zabrana no{enja marama u dràvniminstitucijama. ““Zahvaljuju}i na{em pred-sjedniku, stvari su se sad promijenile, prim-jetan je sve sna`niji prodor novih ideja,borba za {to bolji ekonomski poloàj nasgra|ana Turske, borba protiv korupcije, alii borba za po{tivanje islamskog identiteta.Po zav{etku studija planiram se vratiti uTursku, ali imam jo{ vremena da se pre-domislim”, obja{njava Muhammed Atm -aca, budu}i psiholog.

Njegov kolega BBurak Baglan iz okolineturskog grada Hataya u Sarajevo se doselio

2010. godine. Kao dje~aku pri~ali su mu oBiH, govorili da su Bosanci bra}a Turcima.Baglan, student informatike, otkriva kakoje mislio da je stanje u BiH puno gore nego{to je zatekao. „„Primijetio sam da jeagresija ostala samo u sje}anjima ljudi, dase grad obnovio i to mi se jako svi|a. USarajevu sam upisao Univerzitet, jer mi jebilo puno lak{e nego u Turskoj“, priznajeon. U BiH uglavnom dolaze mladi Turcikoji u svojoj domovini ne mogu ispuniti

stroge kriterije na prijemnom ispitu i to jeglavni razlog za{to su turski studenti takobrojni u Sarajevu. Burak Baglan, me|utim,isti~e da je na IUS-u puno bolji kvalitetnastave nego u Turskoj i da njegovisunarodnjaci imaju priliku da bolje nau~eengleski jezik, koji nije ba{ tolikozastupljen u njegovoj zemlji. Burak je jedanod studenata koji su u Sarajevu burnoproslavljali pobjedu RRecepa TayyipaErdogana na posljednjim loklanim izbori-ma. ““Rezultate izbora organizovano smopratili u kafi}u Turkuaz na Ilidì. Kadasmo saznali da je pobijedila AK partija,sjeli smo u kola i kruìli gradom u koloni.

Zaustavili smo se ispred Sebilja naBa{~ar{iji gdje su odràni i kratki govori”,kaè ponosno na{ sugovornik, ne skrivaju}isvoje politi~ko opredjeljenje.

VRATITI SE, ILI OSTATI U BiHBurak Durmaz dolazi iz Istanbula, ima

22 godine i jo{ od djetinjstva sanja dastudira informatiku. Budu}i da nije imaomogu}nosti da studira u Istanbulu, nijeèlio da ide u druge turske gradove jer,kako tvrdi, znanje tamo{njih profesora nijena zavidnom nivou. „„Odabrao sam BiH, jerje muslimanska zemlja i ima dosta sli~nostisa Turskom. Upisao sam me|unarodni

52

TURSKA I BiH

Godi{nja {kolarina na Inter nacio -nalnom univerzitetu Sarajevo za studenteiz BiH iznosi 3.850 eura, a za stranestudente 5.500 eura. [kolarina se moèplatiti i u vi{e rata, a pored toga studentimogu dobiti popust na cijenu {kolovanjana drugoj, tre}oj ili ~etvrtoj godini

studiranja. Turski studenti naInternacionalnom univerzitetu Sarajevo,pore|enja radi, pla}aju gotovo istu cijenu{kolarine kao Bosanci koji studiraju nasusjednom Sarajevo School of Scienceand Technology (SSST) u vlasni{tvuEjupa Gani}a. �

CIJENA STUDIRANJA

Kod Turaka, ili Ganića, pitanje je sad?

Pi{e: MA[A ]OSI] Foto: MARIO ILIÎ]


BOSNA KAO OBEĆANAZEMLJA: “Puno je razlogašto Turci dolaze uSarajevo, ali ja vjerujemda mnogi studenti bježe iz Turske zbog stalnihposkupljenja osnovnihživotnih namirnica, pogotovo u Istanbulu,gdje se ekonomski jaznajviše osjeti“


kompjuterski inìnjering prije tri godine,stipendista sam turske Vlade, koja mi pla}apola {kolarine. Puno je razloga {to Turcidolaze u Sarajevo, ali ja vjerujem da mnogistudenti bjeè iz Turske zbog stalnihposkupljenja osnovnih ìvotnih namirnica,pogotovo u Istanbulu, gdje se ekonomskijaz najvi{e osjeti“, smatra Burak Durmaz,koji je uvjeren da }e u Bosni ste}i iskustvoi obrazovanje kakvo u svojoj domovini nemoè dobiti. Durmaz se prilagodio ìvotu uSarajevu, u~i bosanski jezik, ima djevojkuiz Gora`da. Kaè i da su mnogi Turci do{liu BiH i zbog slobodnijeg na~ina ìvota izabave, bjeè}i od stroge, konzervativnetradicije, koja je u velikoj mjeri prisutna uTurskoj. Svi na{i sugovornici obja{njavajuda je sluènje vojnog roka u Turskojobavezno za svakog dràvljanina starijegod 18 godina u trajanju od tri sedmice dogodinu dana, u zavisnosti od obrazovanja iradnog mjesta, odnosno, vojnog rasporeda.“Kada zavr{im fakultet, i ako se vratim uTursku, moram odsluìti vojni rok od god-inu dana. Sluènje vojnog roka je jedan odva`nijih razloga za{to Turci ostaju u BiH.Ne planiram se vratiti u Tursku, naravno,ukoliko na|em dobar posao, jer mi se svi|au Bosni”, priznaje Burak Durmaz i dodajeda se u Sarajevu toliko odoma}io da ve}osam mjeseci nije i{ao ku}i.

Fatih Ersen je u Sarajevu nedavnodobio diplomu arhitekte, studij je zavr{io uredovnom roku, za ~etiri godine. Ro|en jena jugozapadu Turske, u gradu Denizliju,ali je tokom boravka u BiH perfektnonau~io bosanski jezik. ““U Turskoj poslijesrednje {kole polaèmo dràvni ispit, alimoje ocjene nisu bile dovoljno dobre da bihupisao arhitekturu na dràvnom univerzite-tu, ve} su me prebacili na iniìnjering.Kako ja nisam èlio da budem inìnjer,traìo sam priliku da studiram van Turske,od Kanade do Indije, jer mi Bosna nije bila

prvi izbor. Privatni fakulteti u Turskoj supreskupi, zato sam najprije studirao uPoljskoj. Za Univerzitet u Sarajevu rekla mije prijateljica i pitala me {to ide{ u Poljsku,ali ja sam bio ubije|en da }e mi u Poljskojbiti bolje. Ubrzo sam promijenio mi{ljenje,a na osnovu ocjena koje sam imao kaomatu rant, Univerzitet u Sarajevu mi je daostipendiju, pla}ao sam samo pola {kolari -ne.” Ersen se prisje}a da, prije dolaska uSarajevo, nije gotovo ni{ta znao o BiH. ûoje da se u Bosni ratovalo i da se Turci iBosanci izme|u sebe vole i po{tuju.“Zavolio sam Bosnu vi{e nego Poljsku, jerje u BiH sve blizu, moè se prona}i sve {toti treba, tu je ìvot, ljudi su puni duha i uvi-jek spremni da pomognu. Zavr{io samfakultet i jako sam tuàn {to se moramvratiti u Tursku”, kaè Fatih Ersen. �


AKADEMSKA ZAJEDNICA

BOSNA, BRATSKA I MUSLIMANSKA ZEMLJABurak Baglon, Muhammed Atmaca, Fatih Ersen i Burak Durmaz


“Iz svoje torbe s aparatima i opremomne mogu izvaditi pomo}, moja je zada}agovoriti o ratu”, govorila je fotografkinjaAnja Niedringhaus 2011. njema~komDeutschlandradiu Kultur. Nakon vi{e oddvadeset godina u ratnim zonama - dobardio tog staà provela je u opkoljenomSarajevu - stigla je vijest da ju je ubiomu{karac u policijskoj uniformi, na istokuAfganistana, gdje je pokrivala pripreme zaprvi krug predsjedni~kih izbora. Posao kojije toliko voljela i kojem se predavala bezostatka. Nju i njenu koleginicu KKathyGannon presjekao je hitac mu{karca koji jepovikao: Allahu Ekber, i zapucao. Kathy jete{ko ranjena, a Anja je izdahnula namjestu.

RAT I SPORTNekoliko sati kasnije zazvonio je

sarajevski telefon. HHana, Anjina nadre|ena,pozvala je u Sarajevo kolegu FFehimaDemira, fotoreportera European PressAgency, jednog od najbliìh ljudi koje jeAnja na ovom svijetu imala. Njihovo seprijateljstvo potvrdilo u stotinama prilika uopkoljenom Sarajevu, a okrunjeno jekumstvom nakon rata. Razgovor jeizgledao ovako:

Fehim, Hana je. Jesi l dobro ? Jesam, a ti ? Ja ba{ i nisam. Imam lo{u vijest, ako

ima{ stolicu uzmi je, desilo se ne{to

stra{no. Ubili su Anju u Afganistanu. “Nevjerovatno”, govori u nevjerici

doajen fotografije Demir i prisje}a se kakosu se njih dvoje upoznali, 4. januara 1993.,kad je donijela filmove, ~izme i opremu.“Pa osmog marta 1994., kad sam na{aoneku ruù za kupiti na Markalama pa samjoj poklonio, a ona }e: ‘Ne treba mi cvije}e,nego slike!‘ Kad sam rekao - ‘pa imam islike‘ - osmjehnula se i rekla: ‘Aha, hvala


[OK I NEVJERICA

Pi{e: AHMED BURI]

Život ratne fotografkinje i smrt svjedoka besmis-lenosti rata tema je ovog teksta; u Afganistanu je

ubijena ANJA NIEDRINGHAUS (1965. - 2014.), jednaod najvećih svjetskih fotografkinja, žena koja je

Sarajevo voljela više od mnogih njegovih stanovnika

ODLAZAKANÐELA

ZAŠTITNIKA

Fehim Demir: “Anjina blaga du{a na{la je mir i toznamo svi mi koji smo je voljeli i poznavali“

ONA, SAMO SVOJANjemica Anja Niedringhaus,zaslu`na gra|anka Sarajeva

BURE:TEKST osnova.qxd 9.4.2014 20:07 Page 54

za slike.‘ Pa prije dvije godine kad jeizletjela iz aviona i kad smo kao bez du{eoti{li do galerije u BKC-u, gdje su mojefotografije ~ekale izlo`bu. I takav je bio 4.april, ba{ kao i danas kad sam dobio vijestda je nema. Uvijek je bila vi{e negoprofesionalac”, veli Demir, koji je u svompozdravnom pismu napisao: “Anja je bilaan|eo spasenja. I an|eo dijeljenja. I nekajoj bude laka zemlja za koju je tako punou~inila. To da je njena blaga du{a na{la mir,znamo svi mi koji smo je voljeli ipoznavali.”

Iskustvo Anje Niederinghaus stvaralo se~etiri decenije, na raznim stranama svijeta.Ro|ena je u 1965. u gradu Höxer, nasamom zapadu Njema~ke, po~ela je raditive} sa {esnaest godina kao fotograf zalokalnu redakciju Neuen WestfälischenZeitung. Karijeru nastavlja u EuropeanPressphoto Agency, u Frankfurtu na Meini,a 1992. postaje ratna dopisnica iz rata u

biv{oj Jugoslaviji, i prvi dan biva ranjena.Pancir joj je spasio ìvot. Na Balkanu, narazli~ite na~ine, ostaje desetak godina. A2002. po~inje raditi za agenciju AP, koja je{alje u Izrael, Palestinu, Irak, Afganistan iPakistan. êsto je pokrivala i sport, pratila~ak devet olimpijskih igara. Jedna je odrijetkih èna koja se bavila ratnomfotografijom, ànrom u kojem dominirajumu{karci. Njene fotografije kao da suuvijek pokazivale vi{e: bilo je to zato {to suje manje zanimale ma{inerija, ili doga|ajina frontu, a vi{e ono {to se doga|a tamogdje padaju bombe. U intervjuu za SpieglOnline, 2005., priznala je da katkad imaproblema da suspregne svoje emocije. “NaKosovu sam mjesecima gledala izbjeglicekako prolaze kraj mene, svega im jenedostajalo. U takvim trenucima bih vi{evoljela da radim za Lije~nike bez granica.”

Niedringhaus je bila me|u rijetkimfotografima koji su 2005. pratili bitku za

Faludù. Za potresne fotografije istegodine dobila je Pulitzerovu nagradu.Preìvjela je eksploziju granate uAfganistanu, 2010. “To se doga|a. Akogodinama pokrivate ratne zone, morate bitisvjesni rizika da vas jednog dana ne{tomora pogoditi.” Pogibija Anje Niedrin g -haus izazvala je {ok i nevjericu njezinihkolega. “Anjina smrt nam je slomila srce”,izjavila je u New York Timesu KathleenCarroll, direktorica informacija AP-a. “Bilaje skromna”, opisala ju je CClaire Nullis,biv{a kolegica iz Die Welta. “Bila je praviprofesionalac i vrlo dobar prijatelj. Anja jepokazala njema~koj publici {to je rat uAfganistanu, za njema~ke vojnike, ali i zacivile”, kazao je TThomas Wiegold za radioDeutsche Welle: “Moè se re}i da uNjema~koj kao fotograf i nije bilanajpoznatija, ali njezine fotografije suitekako poznate. Nije slikala anonimni rat,ve} ljudska bi}a koja moraju ìvjeti sratom. Puno }e nam nedostajati”, izjavio jeWiegold.

ISTINSKI LIJEPA DU[AA koliko }e nedostajati svojim

prijateljima iz Sarajeva mo`da najboljegovore bilje{ke njezinih suradnika. EEdinaNeretljak, novinarka i prevoditeljica, ovakobiljeì neke od susreta s Anjom: “AnjuNiedringhaus sam upoznala u januaru 1993.kada je prvi put do{la u Sarajevo kaofotoreporter EPA, koja je u ratu imalazajedni~ki biro sa Agencijom France-Presse(AFP). Bili smo dio istog tima, a ona je biladio stalne AFP-ove ‘postavke‘, zato {to jetoliko ~esto dolazila da se ~inilo kao da jevi{e vremena u Sarajevu nego van njega. Tajstalni boravak nije bio jedini razlog za{tosmo je mi, ‘lokalci‘, smatrali jednom od nas.Vrlo brzo smo je prozvali [vabo, i tako smojoj se i obra}ali, {to je nju beskrajnozabavljalo.” Me|u silnim novinarima koji


POSLJEDNJA POÂST NEUMORNOM SVJEDOKU RATOVA

��

SLIKE RATNOG SARAJEVASlavna njema~ka fotoreporterka preìvjela

je i pakao u glavnom gradu BiH


su u Sarajevo do{li tokom rata bilo je jakomnogo izvanrednih ljudi, ali je ona bilame|u najboljima. “Bila je istinski lijepadu{a. Ambiciozna i spremna da se izbori zasvoje mjesto u poslu koji je jo{ uvijekdominantno mu{ki, nije pokazivala strah,nego smirenost i izdr`ljivost. Za njubeskrajno radoznalu, nijedna tema joj nijebila nezanimljiva, ali uvijek najvi{ezainteresovana za obi~ne ljude. Izuzetnosposobna za suosje}anje sa ljudima,velikodu{na, sjajnog smisla za humor i

sposobnosti da se {ali i na vlastiti ra~un.Uvijek je nazivala stvari pravim imenom, asvaku glupost koju bi ~ula do~ekivala je saQuatsch i Sheisse. Imala je duboko usa|enuelementarnu ljudsku pristojnost da ne kuka ine izvodi bijesne gliste pred doma}imljudima koji su svi bili traumatizirani ratomna ovaj ili onaj na~in. U vremenu svakemogu}e oskudice rugala se onim strancimakoji bi bili frustrirani kada u ratnomSarajevu ne bi nai{li na komfor koji su imaliku}i. Prema doma}im ljudima je iskazivala

po{tovanje i uvijek je bila spremna da odnjih u~i i poslu{a njihov savjet. Nijeoteàvala ni sebi ni nama ni u kom pogledu.Zato je i bila na{ [vabo i zato smo je takosilno voljeli. Njene slike govore same zasebe. Imala je sjajno oko za detalj i slike sujoj uvijek bile izuzetno mo}ne, a kad jeslikala obi~ne ljude u svakodnevnici uvijekse nekako vidjelo da voli to {to vidi i slika.I to se vidi i na svim njenim fotografijamaposlije Sarajeva. Bila je osoba raznovrsnihinteresa i veoma obrazovana, moglo se s


[OK I NEVJERICA

�

Jo{ jedan veliki fotograf,Sarajlija Damir [agolj, danas{ef Reutersovog ureda uBangkoku, volio je Anju i zvaoje Schwester. Ona je, zanjega, bila sestra: “Upoznaosam je tek malo prije rata uSarajevu. Dodu{e, vi|ao samje i prije po gradu - mladu iplavokosu sa ogromnimaparatima i jo{ ve}imosmijehom bilo je te{ko neprimijetiti. Istina, spadala je utada meni poprili~nonepopularnu skupinu ratnihreportera pa se nisam ne{topretjerano ni trudio okoupoznavanja. Ponekad bih jevidio samu kako slika okoHigijenskog, ili kod Zetre, ali~e{}e u dru{tvu tipova uodli~nim ~izmama i autima nakojima je pisalo PRESS.”

“Na sre}u, ili àlost, a okotoga nikada oko toga nisamna~isto”, nastavlja [agolj,“sudbina je i mene vrlo brzogurnula prema istoj pri~i imnogi }e od tih nekadamrskih likova uskoro postatimoji prijatelji”: “Neki i vi{e odtoga. Kako je rat jenjavao,meni bilo sve jasnije da sampogubio skoro sve veze sabiv{om profesijom i da mivalja smi{ljati kudadalje. Vrzmao sam se jednovrijeme po agencijskimkancelarijama. U nekima bihbio mlako do~ekivan, unekima nikako. Ljudi su biliumorni, predugo je sve tosarajevsko mu~enje trajalo ipotpuno razumijem da ih nijeba{ previ{e interesovao jo{jedan ’talenat’ u nikakvojuniformi i sa jo{ gorom

pri~om. U tom obilaènju,koje dodu{e nije dugo trajalo,agencija koju je Anja vodila jebila potpuno druga~ija. Sve suostale bile firme, formalne ipomalo hladne a kod Anje, inaravno kolege FehimaDemira, bilo je kao kod ku}e -potpuno doma}a atmosfera.Svratio bih ponekad do njih,poslom uglavnom, a oni bi mepu{tali kao najro|enijeg. Anjabi mi gurnula kutiju cigara udèp, Fehim dao nekolikorolni filmova. Oboje bi mi, bezprevelike filozofije i vrlodirektno, rekli sve i o poslu i omojim tada prili~no tankimslikama. Cigare bi velikombrzinom popu{io a savjetedobro zapamtio - vrijedili suzlata a nisam ih od kogadrugog imao ~uti. Nisam

uop{te siguran znaju li oni,Anja i Fehim, koliko je to menito tada zna~ilo. I koliko su onibilo druga~iji od ostalih.”

Ubrzo je Damir dobioposao u Reutersu pa su se i~e{}e vi|ali. “Bosansko jemu~enje polako silazilo sastranica novina a ja samkrenuo za karavanom podrugim rati{tima. Prvozajedni~ko veliko isku{enje jebio lu|a~ki i dobro opasangra|anski rat u Albaniji i tusam shvatio za{to je njenakancelarija u Sarajevu bilatoliko druga~ija od drugih.Anja bi me, kao mla|eg i punoneiskusnijeg kolegu povela sasobom svaki put kada bi totrebalo. Prve zajebanebarikade i pucanja izvanBosne sam pro{ao s njom, u

zelenom mercedesu agencijeEPA. U imenik sam tada njennjema~ki broj upisao pod’{vester’. Pa }e {vester ostatii do samog kraja. Upoznaosam stotine ozbiljnih novinarai onih koji su zalutali u na{uprofesiju ali ~ista obraza mogure}i da je ona bila ubjedljivonajve}i profesionalac. Tu samlekciju, o profesionalizmu, odnje bukvalno upijao -predanost, odgovornost,spremnost na `rtvu... Mo`daponekad i ne na svoju korist,ali nikada na {tetu drugih.Skoro dvadeset godina ibezbroj zajedni~kih trenutakaposlije, jedna kratka SMSporuka sa njema~kog brojakoju jedva uspijevam pro~itati.Prvo nevjerica, pa telefoni -Fehim, Enrik, Hana... I ondasuze, da niko ne vidi. Anja jebila veliki profesionalac ian|eo za{titnik nas kojima jean|eo trebao. Kraj je do{ao uAfganistanu, ali ja znam da jeu Sarajevu uvijek bilanajsretnija, ako je to sadauop{te i bitno. Bila je najboljaod najbolje generacije.Generacije koja je odrasla uBosni i koja je postavilastandarde tako visoke da mise ~ini da svaki put kada nekood njih ode, kao da jeizgorjela po jedna Vije}nica.Meni je u amanet ostavila dasvaki put kada u mojukancelariju u|e neki lokalni’talenat’ u nikakvoj uniformi isa jo{ gorim slikama, da muotvorim vrata, gurnem kutijucigara u dèp i ponovim nekiod savjeta koje sam onomad~uo od nje. [vester.” �

SUZE, DA NIKO NE VIDI

“Anja je bila najbolja od najbolje generacije”

ANJA, MOJA SESTRADamir [agolj, fotoreporterAgencije Reuters


njom satima razgovarati o knjigama,muzici, ili o motorima, koji su joj bili strast.I samo se pitam je li u svojim posljednjimtrenucima ne{to predvidjela i upla{ila se, ilije jednostavno oti{la, presje~ena usredjednog od svojih ‘napada‘ brbljanja ilismijeha, i voljela bih da je ovo drugo”,

govori Edina Neretljak. I mi bismo voljeli, svi koji smo je

poznavali, ili nekada sreli. Oti{la je velikaèna, fotografkinja i prijateljica Sarajeva,neko ~iji }e se lik i djelo pamtiti i kadapro|u svi besmisleni ratovi, kojima je Anjatako neumorno svjedo~ila. �


POSLJEDNJA POÂST NEUMORNOM SVJEDOKU RATOVA

KUMSTVO IPRIJATELJSTVO

Fehim Demir,fotoreporter

European PressAgency

MA DAJ OKRENI...Fotografija koju je Anja snimila u Afganistanu pet godina prije svoje pogibije u istoj zemlji



KULT MARKETI AM THE AVALANCHE

WolverinesU Brooklynu sene igra samodobra ko{arka,iako pratimosvaki korakna{egnajboljegko{arka{aMirze

Teletovi}a. Iz Brooklyna stiè i izvrsnipunk bend koji nosi naziv I Am TheAvalanche. Prije nekoliko dana objavilisu svoj tre}i studijski album podnazivom Wolverines, na kojem senalazi deset pjesama. Bend je osnovan2004. godine.

AIRBAG

The GreatestShow on theEarth

Vijest zapoklonikeprogresivnogrock zvuka jekako jenorve{kiprogresivnibend Airbagobjavio

studijski album pod nazivom TheGreatest Show on the Earth. Albumsadrì svega {est kompozicija, a ho}e lidoista biti «najve}i {ou na planetuZemlji», tek }emo vidjeti. Peto~laninorve{ki bend je do sada objavionekoliko albuma i EP-ja.

TRANSATLANTIC

KaleidoscopeOstajemo jo{malo u vodamaprogresivnogrock zvuka.BendTransatlanticobjavili sudugosviraju}ialbum pod

nazivom Kaleidoscope. Na ~etvrtomstudijskom albumu benda koji jeosnovan 1999. nalazi se {est pjesama.Prestali su s radom 2003. da bi seponovno ujedinili 2009., od kadauspje{no muziciraju.

Ve} je ~etrnaest godina pro{lo od kakosu se svijetu po prvi puta predstavili rockeriz Leedsa Kaiser Chiefs. Svi ~lanovi bendazagrièni su fanovi nogometnog klubaLeeds United, koji trenuta~no lo{e stoji uengleskom Championshipu. U vrijeme kadasu se de~ki iz benda dvoumili oko nazivagrupe svoje najbolje utakmice u dresuLeedsa igrao je tamnoputi LLucas Radebe,koji je ponikao u ju`noafri~kom nogo met -nom klubu Kaizer Chiefs, te su de~kiinspirirani njegovom igrom band nazvaliimenom nogometnog kluba iz Johanne s bu -rga.

Bend je do sada snimio pet studijskihalbuma, a zvjezdane trenutke doìvjeli supo~etkom 2007. sa albumom Your‘s Truly,Angry Mob, na kojem se nalazi i njihovmegahit Ruby. Nakon niza uspjeha na topljestvicama i turnejama, kvalitet njihovihpjesama je poprili~no izblijedio. Toga suo~ito bili svjesni i ~lanovi benda, te sunakon albuma The Future is Mediaval iz2011. odlu~ili napraviti neke promjene.Ponajprije kadrovske, jer ih je napustiodosada{nji bubnjar NNick Hodgson, azamijenio ga VVijay Mistry, nekada{njibubnjar indie rock banda Club Smith.

Nedugo nakon promjena Kaiser Chiefsulaze u studio i snimaju album Educations,Educations, Educations & War!, koji ovogaputa i predstavljamo. Album sadrì desetpjesama, a prva je The Factory Gates.Stapanjem kre{tanja galebova u zvukedistorzije, nabrijanom, ìvahnom pjesmompjevljivog refrena Chiefsi polako otkrivajukarte. Nakon ùstrog otvaranja albuma

uslijedila je ne{to laganija kompozicijaComing Home, da bi Chiefsi sve zakuhali spjesmom Misery Company.

îni se kako de~ki iz Leedsa djelujupuno kompaktnije i ~vr{}e negoli je to bioslu~aj na prethodnom albumu, {to sudokazali i na ostatku ovog izdanja, posebicena pjesmi Ruffians On Parade, koja je blièpunku nego indie rock zvuku kojipreferiraju. Na istom tragu je i pjesma OneMore Last Song, dok izvrsni albumEducations, Educations, Educations &War! zatvara pjesma ambijentalnog uvodaRoses.

Po svemu sude}i Kaiser Chiefs sunapravili kvalitetan potez promjenom usastavu, jer je kona~ni proizvod na tragunjihovih najuspje{nijih glazbenih ostva re -nja.

(M.Ili~i})

MUZIKA

Album “Educations, Educations, Educations & War!”,grupe “Kaiser Chiefs”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Bruce Springsteen: High Hopes2. Smith x Rodgers x Dislclosure x

Napes: Together3. Bombay Bicycle Club: Carry me4. Milky Chance: Stolen Dance5. Camo & Crooked: Loving you is easy6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy7. The Noisy Freaks: Funky Kids8. Kosheen: Harder they fall9. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine10. Chris Malinchak: If you got it

Obrazovanje i rat

MOMCI IZ LEEDSA^lanovi grupe KaiserChiefs opet su snimilikvalitetan album

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 9.4.2014 18:57 Page 58

Film Reality, iznimno kreativne DDafneJemer{i}, veoma je zabavna i mudra,neobi~na filmska pri~a ~ija radnja se de{avau svemiru, na zemlji, no i u podru~ju “bezvremena”. Dafne Jemer{i} je reìrala film,za njega napisala scenario, te ga montirala.

Rije~ je o jednoj lijepoj, osvjeàvaju}ojintergalakti~noj avanturi otvorenog uma. US.O.S. kuhinji, gdje je mno{tvo iznimnozanimljivih karaktera (fanati~ni vjernici,gubitnici emotivci, bizarni doktori itd.)susrest }e se dva glavna karaktera. Jedan jeglumac koji je propao, a drugi uli~ni svira~.Oni prepri~avaju jedan drugome iskustva izdosada{njeg ìvota. Njihove pri~e suizuzetno zanimljive, te ne bi da vam ihotkrivam u pismenoj formi, jer je punobolje da ih sami doìvite gledaju}i film.

Dafne Jemer{i} ro|ena je u Zagrebu1965. godine. Studirala je glumu naAkademiji dramske umjetnosti u rodnomgradu, a od 1993. filmsku montaù naFilmskoj akademiji u Pragu (FAMU).Montirala je niz kratkometra`nih idugometra`nih filmova i glazbenih spo -tova.

Reality je pri~a o traganju za ljubavi islobodom. @anrovski radi se o jednomugodnom filmskom koktelu. Komi~an je isatiri~an, ali je Reality i vrlo dramati~an.Pri~a filma je univerzalna, pa je autori~inaodluka u tom kontekstu (jedna od) bila daneutralizira vrijeme i mjesto i tako {to }ese govoriti engleskim jezikom. On jedoista, na neki na~in dana{nji esperanto,ili bar ono {to je on trebao biti. No, nije toonaj te~ni engleski, ve} jezik koji svakosvojim ne~im oplemeni, osvjeì. Ovajfilm je veoma stiliziran i u pregr{turealizma zaista je osvjeènje za one kojiuìvaju gledaju}i filmova u potrazi dasaznaju, osjete, sanjaju, proìve, ne{to

neobi~no, znano no strano, novo. Distributere pozivam da ovaj doma}i

film prikazuju, a Zemljane da odu u mrakbioskopske svjetlosti i uìvaju. Za kraj jo{jedna zanimljivost. Ovo je prvi slovenskifilm sa slovenskim titlovima. A ima mjesta,taman, za jo{ jednu zanimljivost vezanu zaovaj neuobi~ajeni film koji odi{e svjeìnomi filmskom zaljubljeno{}u poput one izfilmova TTruffauta i sli~nih. Naime, kako jezbog specifi~nosti filma za snimanje trebalomnogo kostima i maske, u ulozi make upmajstora sudjelovala je i gospo|a VVida Biroiz Beograda. Ona je radila na mnogimfilmovima, pa tako i onim holivudskeprodukcije. Perike koje glumci u filmu nosesu iste one koje su se koristile u filmu HarryPotter. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Reality” (Slovenija, 2013.); scenarij i režija: Dafna Jemeršić


KULT MARKETOTAC MJESEC

BahtijarKudojnazarov

Iznimno mi jezadovoljstvopredstaviti vamovajtadìkistanskiigrani film.BahtijarKudojnazarov

je autor scenarija i reìje filma Otacmjesec. Neznanac zavodi mladuMamlakat. Ona zatrudni, on nestaje.Otac nastoji skinuti ljagu. Odlu~uje daskupa s Mamlakat i njenim bratompotraè neznanca...

Ocjena: 4

KANARINAC

Akihiko ShiotaAutor filmaKanarinac,scenarija ireìje jeAkihikoShiota.Ovo jepri~a,

drama o djeci pripadnika kulta, anaslanja se na stvarni doga|aj napadasarinom u tokijskoj podzemnojèljeznici. Pri~a o no{enju tu|ihgrijeha... Veoma zanimljiv suvremenijapanski film.

Ocjena: 4

MAJÎNSKA ZEMLJA

Nello La MarcaMaj~inskazemlja jedugometra`niigrani filmNello LaMarca iz2008. godine.Scenarij sunapisali

Evelina Santagelo, Nello La Marca iSandro Dieli. Mladi Gaetano ìvi najugu Sicilije s bolesnom tetkom jo{ odsmrti majke. Otac èli da on do|e knjemu u Njema~ku. U pri~u }e se uvestii izbjeglice koje }e se nasukati brodom.Pri~a o onima {to èle da ostanu, nomoraju oti}i! Tako poznata pri~a.Naàlost.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Captain America: The Winter Soldier(Anthony i Joe Russo)

2. Noah (Darren Aronofsky)3. Razli~ita (Neil Burger)4. God‘s Not Dead (Harold Cronk)5. Muppeti: Najtraèniji (James Bobin)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ljubav je u zraku (AlexandreCastagnetti, Reverence, Blitz film ivideo)

2. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

3. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

4. Diana (Oliver Hirschbiegel, EcosseFilms, Blitz film i video)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, OpenRoad Films, Blitz film i video)

Iz S.O.S. kuhinje

SVJE@E, ZA U@IVANJEReality je pri~a o traganju zaljubavi i slobodom

SVJE@E, ZA U@IVANJEReality je pri~a o traganju zaljubavi i slobodom

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 9.4.2014 18:20 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU utorak, 8. aprila, u knjiàri V.B.Z.

odràna je sarajevska promocijaromana Sandale, autora BekimaSejranovi}a. Izdava~ je, tako|e, V.B.Z.“Sandale su neobi~na, duhovita iuzbudljiva knjiga... Oslo, Rijeka, Br~ko,Australija, Indija samo su neke postajepo kojima skita ’junak’ Sandala...”,pro~itali smo u najavi za ovu promociju.

Tako|e u utorak, u organizaciji BKC-aTuzla, odràn je koncert Romanti~namuzika za gitaru, “u izvedbi svjetskipoznatog gitariste Borisa Te{i}a; uzmagi~ne zvuke gitare, publika je uìvalau djelima kompozitora AugustinaBarriosa i Francisca Tarrege”, “vele”na tuzlarijama.

Dan nakon otvorenja izlo`beakvarela Fuada Arifhodì}a, uUmjetni~koj galeriji BiH, samo u drugojprostoriji, bi}e otvorena izlo`baDesiring the Real. Dvadeset i dvaaustrijska umjetnika predstavi}e sesarajevskoj publici, dakle, 10. aprila, a“rije~ je o subjektivno doìvljenoj,insceniranoj realnosti”.

“Ines Pa{i}, jedna od najzna~ajnijihsvjetskih lutkarskih stvarateljadana{njice, ina~e ro|ena Mostarka,nakon trideset godina svog umjetni~kograda, po prvi put predstavit }e u rodnomgradu, u dvorani Pozori{ta lutakaMostar, svoju posljednju autorskupredstavu Modrine”, ~itamo na bljesku.Predstava Modrine na repertoaru je 11.aprila u 20 sati, a ulaz je slobodan.

Od 11. do 14. aprila bi}e odràno~etvrto izdanje Sarajevo InternationalGuitar Festivala. “I ove godine,organizacioni tim Festivala, predvo|endirektorom \anijem [ehuom, okupit}e vrhunske gitariste dana{njice koji }ekroz niz koncerata, radionica zau~enike i studente, te gitaristi~kotakmi~enje, predstaviti svoj umjetni~ki ipedago{ki rad”, pi{e u saop{tenjuSIGF-a.

Ovogodi{nji Jazz Fest Sarajevotraja}e od 4. do 9. novembra. A otvori}ega “dobitnik ovogodi{njeg Grammyja zanajbolji vokalni jazz album i bez sumnjetrenutno najtraèniji mu{ki vokalista nasvjetskoj jazz sceni, Gregory Porter”.

Ba{ negdje u trenucima kada smozavr{avali ovaj broj u Galeriji PublicRoom u Sarajevu trebala je bitiotvorena izlo`ba U okviru protesta. Sobzirom da u srijedu u glavnom graduBosne i Hercegovine nije bilo protesta,onda i nije bilo nikakvog razloga da ne

bude otvorena. “U proteklim sedm ic a -ma grupa studenata Grafi~kog dizajnana ALU je pratila i fotografisalaproteste, prave}i individualne fotogr a f -s ke pri~e o demonstracijama koje suobilje ile vrhunac nezad ovo ljstvabosansko hercegov a~kog naroda”, pis a -lo je u najavi za ovu Izlo`bu.

“Studentima druge godine Grafi ~ -kog dizajna - predmet Foto gra fija, naAkademiji likovnih umjetnosti uSarajevu, dao sam zadatak da krozciklus od pet do dvadeset fotografijaispri~aju kratku pri~u i dokumentujude{avanja vezana za proteste, te timevizuelno pokaù svoj stav, emocije ite`nje vezane za ovaj doga|aj”, rekao jemr. IIvan Hrka{, docent na ALU uSarajevu: ““Cilj vje`be je bio da semaksimalno iskoristi medij fotografijeu kontekstu neverbalnog izraàvanja ipruì prednost slici koja nekada govorimnogo vi{e od rije~i.”

Na izlo`bi U okviru protestapredstavili su se studenti AAjla Salki},Azra [ahinovi}, EEldar Koba{li}, JJas mi -na Kudumovi} i [[ejla Brati}.

Mr. IVAN HRKAŠ, docent na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu

Protesti u slikama

ALEN TURKOVIĆ, predsjednik UG-a “Gradskalimena glazba/muzika Stolac”

Foto: Milutin Stoj~evi}

ALEN TURKOVI]“Na{ uspjeh u [paniji nebi bio mogu} bez pomo}iSto~ana koji ìve i rade uinozemstvu”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 9.4.2014 18:47 Page 60


� Ve} u ovaj ~etvrtak se na BHradiju 1 po~inje obiljeàvati sedamdesetgodina postojanja ove medijske ku}e! Sobzirom da je jubilarni ro|endannekada{njeg Radio Sarajeva, zapravo,sljede}e godine, 10. aprila, {ta }e ekipaBH radija 1 sve to raditi, promovisati,snimati, najavljivati, montirati... unarednih dvanaest mjeseci?

Kolegiji Radija je godinu, od 10.aprila 2014. do 10. aprila 2015.proglasio godinom radija. Ovim RadioBosne i Hercegovine, koji nastavljatradiciju Radio Sarajeva, obiljeàva 70godina postojanja. Radio Sarajevo,danas Radio Bosne i Hercegovine,progovorio je 10. aprila 1945. u 16 sati.Radio je 70 godina biljeìo istoriju ovezemlje. Najva`nije i najzanimljivijemomente iz te istorije radio }e emitovatiu programskom ciklusu u ukupnomtrajanju od oko 50 sati. Nastoja}emo dau svojim programima sa~uvamo ‘zaboravljenu istoriju’, dado|emo do novih detalja, da snimimo kazivanje svjedoka razvojaRadija tokom ovog perioda. Naravno, okrenuti smo i sada{njemvremenu. Pripremamo nove formate emisija za jesenju {emu 2014.Radimo i na daljem razvoju i pobolj{anju formata centralne

informativne emisije DANAS, koja seafirmisala kao jedan od najrelevantnijihradijskih programa u zemlji. Bosna iHercegovina je jedina zemlja u regionuu kojoj postoji samo jedan radijskiprogram javnog servisa na nivou zemlje.Odavno je planirano, ali nikad nijerealizirano, pa se nadam da }e u ‘godiniradija’ proraditi i na{ drugi program -BHR2.

� Red je da Vas i pitam kako ste ikako ìvite?

Naàlost, kontinuitet razvoja radija jeprekinut. Radio Bosne i Hercegovine dijeliprobleme drugih medija, a prije svegaBHRT-a. Valjda ne}e, ali u godini jubilejamoè se dogoditi i najgore, da javni servisna nivou dràve do|e u jo{ ve}u krizu, pa~ak i da prestane sa radom. BHR1 imaprofesionalni potencijal, odli~nunovinarsku i uredni~ku ekipu, koja bi, da

nije materijalnih i tehni~kih problema, mogla posti}i mnogo vi{e zana{e slu{aoce. Ono {to mi moèmo, sa svoje profesionalne strane, dau~inimo jeste da proizvodimo {to bolji i kvalitetniji program, a na{ jecilj da budemo najrelevantniji radijski program u zemlji, {to smoprema nekim profesionalnim ocjenama dostigli. �

MILAN TRIVIĆ, direktor BH radija 1

Na poziv mostarskih maòretkinja imenadèra GGloriana Virgila Gradska limenaglazba/muzika iz Stoca je u periodu od 26.marta do 2. aprila u~estvovala na Festivalu deMagdalena u gradu Castellon de la Plana u[paniji. Tamo su zajedno sa mostarskimmaòretkinjama predstavljali Bosnu i Herce go -vinu.

“Festival de Magdalena tradicionalno, predhiljadama posjetilaca, okuplja orkestre iz cijelog svijeta, a ovegodine su pored predstavnika iz Bosne i Hecegovine u~estvovaliBritanci, Slovaci, Latvijci, Rusi i Japanci. Da su na{i predstavnicisvojim nastupima odu{evili sve prisutne, dokaz je i ~injenica dasu bili pozvani odràti mini koncert na prijemu koji organiziraguverner pokrajine Valensijan”, kaè AAlen Turkovi}, predsjednikUG-a Gradska limena glazba/muzika Stolac. Ovo je prvi put odosnivanja Gradske limene glazbe/muzike Stolac 1931. da jeorkestar van granica biv{e Jugoslavije predstavljao svoj grad isvoju zemlju. ““Taj uspjeh ne bi bio mogu} bez pomo}i Sto~anakoji ìve i rade u inozemstvu, a koji su zajedno sa svojimsugra|anima omogu}ili realizaciju ovog gostovanja i jo{ jednompokazali da svoj grad nose u sebi bez obzira na kojoj se kotizemaljske kugle nalazili. Ina~e, ovo je samo jedan u nizu uspjeha

koje u posljednjihnekoliko godina podvodstvom profesoraZvonka Kneèvi}a os tva -ruje Gradska limenaglazba/muzika, ista onakoja ve} tradicionalnosvira na prijemima zadiplomatski kor u

Sarajevu, u~estvuje na Ba{~ar{ijskim no}ima, Kid‘s Festivalu,Danima evropskog naslije|a itd. Ista ona koja je, vjerovatno,jedinstven slu~aj u svijetu, da kao amaterski orkestar intonirahimne pred po~etak va`ne kvalifikacione utakmice (BiH - Gr~ka)i o kojoj eminentni svjetski umjetnici (Milomir Kova~evi}Stra{ni) postavljaju izlo`be po svijetu. Kao svijetli primjer da jei u nemogu}im uslovima, uz entuzijazam, nepatvoreniamaterizam i stru~an i kvalitetan rad mogu}e ostvarivativrhunske rezultate ~lanovi Gradskog orkestra iz Stoca, umorni izadovoljni u~injenim, po povratku iz [panije su prionuliprobama da svojim sugra|anima prirede tradicionalnuprvomajsku budnicu”, veli Turkovi}.

A, stola~ku prvomajsku budnicu zaista treba doìvjeti!Vjerujte na ~asnu pionirsku rije~. �

Godina radija

[panija je lijepa, ali je 1. maj u Stocu najljep{i!

Foto: Milutin Stoj~evi}

Gradska limena glazba/muzika iz Stoca u [paniji

Cetri oka:Cetri oka.qxd 9.4.2014 18:55 Page 61


1. Ima li i{ta gore od novinarstva? Mnogo toga. Recimo, biti predsjednik.Pa se morate rukovati s 350 neznanacadnevno. Radije bih kopao kanale.

20. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Znam da ne}ete vjerovati, ali nikadje u ìvotu nisam probao. ôkoladuvolim vi{e {to je manje mlije~na.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? @enu, naravno.

2. Je li u Splitu dosadno kada nepada ki{a? Meni nikad nije dosadno kad jevrijeme vedro, jer imam brodicu,planinarim i vozim bicikl.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ni{ta. To ne postoji.

17. Osoba koja Vam ide na ganglije? @eljka Marki}.

19. A, begova ili {kembe ~orba? Begova, ali mi je od obje draìbosanski lonac. Volim povr}e.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?îtajte novine.Mi novinariovisimo otome. A vi otome da mi nenestanemo.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Bicikl i ru~nik. Ni{ta vi{e.

10. Koliko ima istine udalmatinskoj mudrosti:“Nima Splita do Splita?” Za mene ima. înjenicaje da je malo gradova ~ijistanovnici imaju takvufiksnu opsesiju svojimgradom kao Spli}ani. Toih ~esto vodi u bipolarna,love/hate stanja.Nerijetko ~e{}e “hate”.

by DINO BAJRAMOVIC

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Vratar Hajduka koji je upravo potpisao~etverogodi{nji ugovor s Liverpoolom.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Sve je bolje nego biti glup. Sglupim je ljudima najteè.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Plesanje je jedna od stvari koje zaista ne volim.

12. [ta obla~ite kada èlite izgledatimoderno? Nikad ne èlim izgledati moderno.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {tane biste u~inili? Ne bih htio imati vlast. Strah mekakav bi se pokazao.

18. Tange ilibadi}? Isto.

11. Da li je

{utnja zlato?

Naravno da ne.

JURICA PAVIČIĆ, novinar iz Splita:

“Nikad ne želim izgledati moderno”

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Imam puno prijatelja, imam svoj kafi}

kod Koè, volim hranu (kuhanu

pogotovo: klepe), volim Kino Vatrogasac

i fratre s Nedàri}a. Ne volim klimu,

pogotovo ljeti kad se jugo i sparina zabije

u kotlinu. 4. [ta ne morate imati u friìderu? Vodu. Voda iz {pine je odli~na.

15. Opi{ite Bosnu i

Hercegovinu u tri rije~i...

Zelengora, Neretva, Jajce.

9. Jeste li meteoropata? O, da. Kao i svi Dalmatinci.Oboàvam buru, imam skoroanimalnu potrebu izi}i vani, a rad miide po buri savr{eno. Jugo me izmu~i.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 9.4.2014 18:19 Page 62

KLIN ÔRBA

Zemlju ovu jutrom gledati i ovaj grad svojim divnimi nadasve merhametli bo{nja~kim o~ima moèpolu~iti toliko ìvotnog zadovoljstva da ~ovjek od

siline nacionalnog ponosa u prvi mah ne zna kud bi sasobom. Ponekad stvarno nije la(h)ko biti Bo{njak uSarajevu, svoj na svome, pogotovo kad te preplavesasvim svjeà krvna zrnca tvoje ina~e veli~anstveneturske krvi u vidu emocionalne transfuzije koju tivelikobratski, direktno u vene, upumpa TTayyipVeli~anstveni Erdogan. Kao {to ~itav civilizirani svijetzna, Partija Njegovog Veli~anstva pobijedila je nalokalnim izborima u Turskoj, {to je tamo nekomautohtonom Tur~inu mo`da uobi~ajena zahlada, kaobaklava s pistacijama, ali je zato na{em Bo{nji kruna naizmu~enoj glavi, barem jednako zlatna i blje{tava kao {toje to ruski Krim na glavi svakog punokrvnog Srbina u RS-u.Valja to izdurati, tu naglu navalu nacionalne slasti koja tevrtoglavo penje u orgazmi~ke vrhove kolektivnogidentiteta. Svaki je ovosvjetski i onosvjetski dènnetdoku~iv Bo{njaku koji se uzda u svoju savr{enu turskugenetiku i geopolitiku. Takav se Bo{njo ra|a i umire upupku egzoti~ne trbu{ne plesa~ice, u {to je napa}enoSarajevo, zahvaljuju}i svojim premudrim aktualnimagama i begovima izraslo.

Ko to kaè da moramo ìvjeti sa omraènim Vlasima?S gre{nim ljudima (?) koji jedu krmetinu i pijurakije{tinu. Nas je vi{e, nas je sve vi{e, nas je

najvi{e! Prema tome, oni moraju ìvjeti s nama. Oni odnas moraju traìti dozvolu da se svome Bogu mole. Bogjeste jedan, ali na{. Kao {to je Sarajevo jedno jedino i,hvala Allahu, na{e - tursko. Kome se ne svi|a... Izaograde, iza zidina, iza granice; tamo negdje, postojeokrajci, obojci i opanci. Tamo negdje, izvan na{eg grobljai vrelog pupka na{e trbu{ne plesa~ice, pa jo{ dalje, postojepustopoljine i vjetrometine na kojima moète podi}i svojeprivremene {atore. Moète ih nazvati svojim Krimom,SAO Krajinom, srpsko-hrvatskom ili hrvatsko srpskomrepublikom, tre}im entitetom, vra`jim vragom... Moètepaliti svoje vatre s one strane Plive, Vrbasa i Drine, ali neuz Miljacku. Tako nekako, tako ili nikako, poruka jeslavljenika raspame}enih izbornim rezultatima koje je naturskim lokalnim izborima postigao njihov Svetac

Za{titnik. Razvigorila se mrkla i pusta sarajevska no} nasrodni~koj krvi koja nije voda, ali jednako kruì u prirodiizme|u bo{nja~ke zemlje i turskih nebesa.

Sun~ano jutro po~inje kad jedan, dva, osam,devetnaest, dvjesto hiljada Bo{njaka u sarajevskojkotlini odbiju da se vrte u smjeru kazaljki na satu

zabodenom u pupak turske trbu{ne plesa~ice. Koji bezikakve dvojbe znaju, barem svih ovih dvadesetakposljednjih godina, da im Turska nikad nije bila majka. Jerda jeste, odavno ne bismo bili u ~abru u kojem smo. Dan,sarajevski ro|endan, po~inje protestima protiv babinihsinova, automobilskih snajperista koji haraju drumovimaovog grada. Barem dvije stotine hiljada Sarajlija zna danema nikakve razlike izme|u snajperista koji su petogaaprila ‘92. usmrtili SSuadu Dilberovi} i OOlgu Su~i} i lu|akakoji je prvoga aprila ove godine na pje{a~kom prijelazu uNedàri}ima s ovoga svijeta izbrisao HHavu Dovadìja.Nikome od nas, kao ni Havinoj porodici, tugu nimalo neolak{ava ~injenica da se Havin ubica zove SSemir, i da gao~evo prezime moè po{tedjeti hap{enja i pritvora, avjerovatno i kazne - kao uostalom i tolike sli~ne njemukoji su bjesomu~nom vo`njom, pi{toljima, noèvima,narkoticima i sli~nim oru`jima kojima se sluè dana{njiplemenski mo}nici sijali smrt po Sarajevu.

Upravo izo{trena svijest da nam ìvot me|u“svojima” nije postao ni{ta bolji, sigurniji iradosniji, ukoliko prevlada nacionalisti~ko bjesnilo,

mogla bi od Sarajeva, Banje Luke, Mostara, cijele Bosnei Hercegovine na~initi zemlju po mjeri svakog njenog~ovjeka. Stigne li ikad dan kad nam ne}e biti va`no ko jepobijedio na izborima u Turskoj, Srbiji, Hrvatskoj, pa ~akni u Bosni i Hercegovini, znat }emo da je pobijedio~ovjek sa svim svojim ljudskim pravima. I da su politi~ari(kako god se zvali) tu da svakom gra|aninu (kako god sezvao) osiguraju pravo i pravednost kao temeljne obavezedràve prema svojim dràvljanima. Bez obzira na to {tokrv nije voda, na{a bol nije ni trunku manja ukoliko namje (krv) si{u porodi~ni, plemenski, etni~ki srodniciDapa~e. Ali, sude}i po tome {ta je i dandanas Bo{njacima.Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini razlog za slavljei euforiju, jo{ }emo se na~ekati boljih dana i vremena. �

Sunčano jutro počinje kad jedan, dva, osam, devetnaest, dvjesto hiljada Bošnjaka u sarajevskoj kotlini odbiju da se vrte u smjerukazaljki na satu zabodenom u pupak turske trbušne plesačice; koji bezikakve dvojbe znaju, barem svih ovih dvadesetak posljednjih godina,da im Turska nikad nije bila majka

U PUPKU TRBU[NE PLESAÎCE

Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 9.4.2014 18:36 Page 63


BMW X3:

Njema~ki proizvo|a~ automobila,motorkota~a i bicikla BMW, sasjedi{tem u Minhenu, osnovan je

davne 1916. godine. Jedan je to odnajprepoznatljivijih brendova svjetskeautoindustrije s desetinama popularnihmodela. Ovoga puta pozornost }emoposvetiti redizajniranom modelu BMW X3~iji se prvi model po prvi puta na trì{tupojavio jo{ 2003. godine. X3 je àrgonskimrje~nikom “terenac”, a prvi model baziran jena platformi nekada{nje generacije BMW-aserije 3. Nakon izvanrednog uspjeha prvogmodela, logi~ki je uslijedilo usavr{avanje ipredstavljanje “dvojke”, koja se u prodajipojavila 2010. godine. BMW X3 serije dvane samo da je “nastavio” tamo gdje je staoprethodnik, ve} je postavio neke novestandarde u klasi kompaktnih crossovera.BMW X3 u sebi ima ugra|ene u~inkovitijemotore, dotjeraniji unutarnji i vanjski dizajn ina desetine novih gadgeta, danasneophodnih u svakodnevnom kori{tenjuautomobila. Za po~etak valja naglasiti kakose novi model BMW X3 moè “pohvaliti”novim motorom i novim mogu}nostima,uklju~uju}i stop/start sustav, koji se od sadanalazi u svim BMW modelima.Novost je i 2,0 -

litreni turbo inline motor. Osnovne odlike sumu manja potro{nja goriva i znatno manjedimenzije. Unutra{njost BMW X3 modela jezbilja luksuzna, a nudi izbor dva modela:BMW X3 xDrive 28i kojeg pokre}e novi 2,0-litreni turbo ~etverocilindarski motor kojiproizvodi 240 konjskih snaga, i BMW X3xDrive 35i sa 3.0-litrenim turbo inlinemotorom i nevjerojatnih 300 KS. Obamotora dolaze sa osmostupanjskimautomatskim mjenja~em. BMW-ov xDrivesustav na sva ~etiri kota~a dolazistandardno na svim modelima X3. Novinari,koji su ga imali priliku testirati, tvrde kako seradi o jednoj od najbolje izoliranih karoserijana svijetu, te da je razina buke u kabininevjerojatno mala, gotovo nemjerljiva. Svinovi BMW X3 modeli opremljeni su BMW-drive Control sustavom koji omogu}avavoza~u da odabere izme|u ~etiri na~inavo`nje, od sportske do one {tedljive. Tu je isustav pode{avanja ovjesa, kao i novi na~inrada motora tzv. Eco Pro, kojim se moèznatno smanjiti potro{nja goriva, premanekim mjerenjima i do 20%. Tako|er, valja

obratiti pozornost na veli~inu prtlja`nogprostora, gdje je novi BMW X3 doslovcepotukao konkurenciju. Stra`nji prtlja`niprostor nudi 550 litara sa stra`njimsjedalima u mjestu, ili 1.600 litara sapreklopljenim sjedalima. BMW X3 xDrive28idolazi s 2,0 - litarskim ~etverocilindri~nimmotorom, dvozonskim automatskim klimaure|ajem i u unutra{njosti je opremljenumjetnom koòm. Voza~evo sjedalomogu}e je podesiti u osam razli~itih“kutova”, koji se mogu i memorirati. Tu su jo{i elektri~na brava, elektri~ni podiza~istakala, teleskopski upravlja~ svi{enamjenskom kontrolom, tempomat,60/40-preklopna stra`nja sjedala, BMW-ovoiDrive su~elje, Bluetooth handsfreepovezanost, 12 zvu~nika, audio sustav s CDplayerom i HD radio, USB/iPhone priklju~ak,automatski brisa~i, svjetla za maglu i 18-in~ni naplatci. Uz doplatu, mogu}e je dobiti ipanoramski stakleni krov, xenon svjetla, idrvene detalje u unutra{njosti automobila.Na na{em trì{tu najjeftiniji model BMW X3xDrive20i stoji 82.379,56 konvertibilnihmaraka, uz isporuku odmah. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 9.4.2014 18:22 Page 64





Documents

Slobodna Bosna [broj 909, 10.4.2014]