Sloboda iz perspektive filozofije i neuroznanosti

IzvorničlanakUDK[123.1+612.82]:159.947.2Primljeno22.4.2010.

IrisTićacSveučilišteuZadru,Odjelzafilozofiju,ObalakraljaP.KrešimiraIV.br.2,HR–23000Zadar

[email protected]

Sloboda iz perspektive filozofije i neuroznanosti

Kritika B. Libeta, G. Rotha i W. Singera

SažetakProblem slobode razmatrat će se kako u kontekstu suvremenih filozofijskih rasprava koje uključuju i nove spoznaje neuroznanosti, tako i u kontekstu tradicije. U središtu aktualne ra-sprave stoji pitanje ima li čovjek slobodu volje shvaćenu u smislu »moći djelovati drukčije« ili nema slobodnu volju. Dok neki renomirani neuroznanstvenici (W. Singer) upozoravaju na neopravdano apsolutiziranje neuroznanstvenih rezultata i »uzimaju ozbiljno stvarnost onih fenomena« koji se otvaraju samo u subjektivnoj perspektivi, drugi (G. Roth) nove spo-znaje neuroznanosti tumače kao dokaz da je sloboda volje samo iluzija.Nakana rada nije konfrontirati filozofijske uvide s rezultatima neuroznanosti. Ovo je promi-šljanje prije jedan pledoaje za komplementarni pristup. Uz uvažavanje autonomije i metoda vlastitih filozofiji i neuroznanostima, želi se na primjeru rasprave o slobodi volje pokazati da pravi filozofski uvidi ne proturječe empirijskim faktima i obrnuto. S pravom ističe J. Sei-fert da empirijski rezultati mogu korigirati filozofske konstrukcije, kao što i filozofijski uvidi mogu korigirati pogrešne interpretacije, tj. konstrukcije prirodne znanosti.

Ključneriječislobodavolje,mozak,neuroznanost,filozofija

»Kolikosegodnaprvipogledčinida jesloboda,kaoodrednicačovjekovabića,ali inepo-recivavrednota,danasuciviliziranomdruštvaneupitna,onatonijebilanikada,panidanas.Prijeporinaimeotomejeličovjekusebiautonomnobićeobdarenomogućnošćuizbora(štobiugrubobilofilozofskoodređenjeslobode)ilijeon,poputsvihostalihbićauprirodi,usvojemdjelovanjuodređenvanjskimiunutarnjimuzrocimauvelikeodređujuprošlostisadašnjostsvihcivilizacija,painaše,Zapadne.«1

Natojpozadinimoramojošjednompostavitipitanje:jeličovjekslobodanusvomhtijenjuidjelovanju?Ikakoseslobodamožedokazati?Nasamompočetkumoglibismorećidavećipitanjeoslobodipretpostavljaslobodupitanja.Daslobodavoljebitnopripadačovjekupotvrđujenamisku-stvo.Svatkoodnasusvompraktičkomživotuimaneposrednusvijestotomedaposjedujesloboduvolje.Kaoishodištenašegrazmišljanjamožemouzetiuobičajenupredodžbudaseodlučujemoneštoučiniti.Možemoodređeničinizvršitiilipropustiti,primjerice,ovajčlanakpročitatiilinepročitati.Možemoizvršitiovajilionajčin,primjerice,čitatiilišetati.Razmišljamo,odvagujemo

1

IvanKoprek,»Etičkividicičovjekoveodgo-vornosti«,Obnovljeni život,Vol.64(2/2009),str.156–157.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA122God.31(2011)Sv.2(335–352)

I.Tićac,Slobodaizperspektivefilozofijeineuroznanosti336

štoćemoučiniti.Ionikojinateorijskojraziniporičuslobodu,usvakodnev-nomživotupriznajudaječovjekunekimodređenimokolnostimaslobodangospodarsvojihčina.

»Prijesvakogdaljnjeg‘dokaza’zaslobodumorasevoditiračunaosljedećem:slobodajete-meljnoiskustvonašegljudskogpostojanja.Onase,ispravnorazumljena,nemožeuopćeporica-ti.Makakotezadeterminizmadaječovjekprividnoslobodan,austvarnostistrogodetermini-ran,moglabitiutemeljena–prirodoznanstvenim,psihologijskimilifilozofijskimaargumentima–ipakostaje:slobodasemožesamočistoteorijskiporicati.Poricanjeslobodeostajesivateorija,kojanepogađastvaranživotkakavuistinujestistvarnoiskušan,negojuživotstalnoopovrga-va.«2

Svakičovjekpretpostavljačinjenicuslobodeneovisnoofilozofijskojpozicijikojuzastupa.Izagovarateljdeterminizmamorapriznatidaosjećajikrivnjeiodgovornostinemogusupostojatizajednosasviješćuonepostojanjuslo-bode.Toposebicedolazidoizražajaućudorednimodlukama.Pojmovikaoštosu‘dobro’i‘zlo’,‘odgovornost’,‘krivnja’,‘zasluga’i‘kazna’bilibibesmislenikadaimutemeljunebiležaloiskustvoslobode.Zanašejesamoiskustvoposebicevažnodasesvjesnomožemozaneštoodlu-čiti.Aliitose»iskustvoživota«,odnosno»oneformeljudskogiskustvakojesupovezanesetičkirelevantnomstranomnašegživota,snašimživotnimod-lukamaidjelovanjima«,3kodnekihdovodiupitanje.Jedanodprigovorapro-tivslobodevoljesastojiseutvrdnjidabislobodaprekinulazatvoreniprirodnikauzalitet,štonijemoguće,jerječitavoprirodnodogađanjeodređenostrogimzakonitostimakauzaliteta.Drugimriječima,čitavprirodniporedaktvori

»…zatvorenukauzalnusvezukojamorabitiobjašnjenaizsamesebe, tj. izuzrokakoji ležeunutartogzatvorenogsustava,alinetrpizahvatjednogdrugog(…)slobodnogkauzaliteta«.4

Noičinljudskevoljenijemanjeprouzročenodnekeprirodnepojave,negoviše.Slobodavoljeneznačinijekanjezakonauzročnosti,negosamoposebnuvrstuuzročnosti.5Slobodančinniječinbezuzroka,nego jeučinak jednogslobodnoguzroka,tj.čovjekakaoosobe.Slobodajesposobnostčovjekadabudeautor igospodarsvojihčina.Čovjekkaoosobaposjedujesposobnostdasamsebeodređujezadjelovanjeilinedjelovanje.Onposjedujemoćsamo-određenja.Dokjejošnedavnogovoroslobodivoljebiorezerviranzapodručjefilozofi-je,eksperimentikojejeosamdesetihgodinaproveoBenjaminLibet,profesorneurofiziologijeuCentruzaneuroznanostnaSveučilištuKalifornija,potak-nuli su raspravu o slobodi volje među neuroznanstvenicima.6 Usredotočitćemosesamonaiskazeoslobodivoljejerse»upravousjenineuroznanostidanasčovjekova sloboda stavljapodznakpitanja«.Pritomnamnijenaka-nakonfrontiratifilozofijskeuvidesrezultatimaneuroznanosti.Cilj jeovogradapokazatikakonalazineuroznanostinemorajustajatiusuprotnostipremanašemsvijetuživota snjegovimpojmovimakaošto su ‘sloboda’, ‘osoba’,‘odgovornost’. Pokušat ćemo pokazati da se kod onih teza koje dovode upitanjesloboduvolje,paondaiosobukaodjelujućisubjekt,neraditolikooznanstvenimhipotezamanegoofilozofijskimisvjetonazorskimstajalištima.Posebno izazovne tezenaturalističkiobojeneaktualneneurofilozofiječestoserazumijukaoznanstveneteze.Možemose,zajednosE.Runggaldierom,upitatijesulitoonezaista?7

Vidjetćemodaseuprimjenipojmovakaoštosu‘slobodavolje’,‘djelova-nje’,‘odluka’,krijenizfilozofijskihproblemakojisemoguprimjerenotre-



tiratisaspecifičnofilozofskimmetodamaracionalnoguvidaifilozofijskomargumentacijom.8

Valjaispitatijeliopravdano,kakotočinenekineuroznanstvenici,temeljemrezultatanjihovaistraživanjazaključivatidajeslobodavoljeiluzija.Utusvr-hunajprijećemoslijeditirazmišljanjadvojiceznanstvenika,GerhardaRothaiWolfaSingera.

1. Sloboda volje iz perspektive neuroznanosti

O temi slobode volje iz perspektive neuroznanosti danas postoji gotovonepregledna literatura.Tome je pridonio fascinantan razvoj neuroznanostipotaknutrazvojemnovihmetodaistraživanjamozga.9Ovajprilognemanitimože imatipretenzijupružiticjelovitprikaz.Tomu,uostalom,nijenina-mjera.Uovomse raduograničavamonapromišljanje tezaG.Rotha iW.Singera. Izvišerazlogaudaljnjemizlaganjuoslonitćemosepoglavitonanjihove teze. Radi se o renomiranim znanstvenicima. Upravo su njihovadjelanaišlanavelikiodjekipostalapredmetommnogihrasprava.ObojicaseusvojojargumentacijipozivajunačestospominjaneeksperimentekojejeproveoBenjaminLibet.Budućidaobojicaautorasvojuargumentacijuomogućnostitj.nemogućnostipostojanjaslobodevoljenaslanjajuupravonarezultateLibetoviheksperimenata,najprijećemotekuskiciizložitinjegovunakanuirezultate.

2

EmerichCoreth,Was ist der Mensch? Grund-züge einer philosophischen Anthropologie,Tyrolia-Verlag,Innsbruck–Wien–München1976.,str.106.

3

Edmund Runggaldier, »Deutung menschli-cherGrunderfahrungenimHinblickaufunserSelbst«,u:GünterRager,JosefQuittere,Ed-mundRunggaldier,Unser Selbst. Identität im Wandel der neuronalen Prozesse, FerdinandSchöningh,Paderborn–München–Wien–Zürich2002.,str.143.

4

E.Coreth,Was ist der Mensch?, str.112.

5

Usp. Kvirin Vasilj, Sloboda i odgovornost,»Ranjenilabud«,Rim1972.,str.27.

6

G.Ragerspravomukazujedabitrebalogo-voritio»neuroznanostima«,jernervnisustavpostoji kao jedinstveni predmet istraživanjaali ne postoji sustavan stav koji bi mogaouistinu integrirati različite znanstvene disci-pline.Govoriseoneurofiziologiji,neurobio-logiji,neuranatomiji,neuropsihologiji,neuro-kemiji itd. Usp. Günter Rager, »NeuronaleKorrelate von Bewusstsein und Selbst«, u:G.Rager,J.Quittere,E.Runggaldier,Unser Selbst,str.17.Onikojipolažunaduuintegri-rajućusnagufilozofije,kaoštojeP.Church-land čije djelo nosi naslov Neurofilozofija,

nerijetko zastupaju redukcionistički zahtjevza samoprevladavanjem filozofije. Usp. Pa-tricia Smith Churchland, Neurophilosophy – Toward a Unified Science of the Mind-Bra-in,BradfordBooksandTheMITPress,Cam-bridge–Massachusetts–London1986.

7

E. Runggaldier, »Deutung menschlicherGrunderfahrungimHinblickaufunserSelbst«,str.143.

8

Uokviruovogradanijenamnamjeraulazitiuraspraveoodnosuslobodeideterminizma,nitićemoproblematikusloboderazmatratinanačinkakoseonajavljauanalitičkojfilozofi-ji.Otomevidjetišireu:JulianNida-Rümelin,O ljudskoj slobodi,Breza,Zagreb2007.,po-sebicestr.14–26.

9

Posebicejeriječodvapostupka:PET(Posit-ronen-Emissions-Tomographie)iFMR(funk-cionalna sintomografija jezgre). Usp. IvanKoprek, »Gdje završava antropologija ilikome pripada čovjek? Suvremene raspraveoproblemuodnosa ivezeduh-tijelou svje-tlu aristotelovske tradicije«, u: AleksandraGolubović, IrisTićac (ur.),Vječno u vreme-nu. Zbornik u čast mons. prof. dr. sc. Ivana Devčića, riječkog nadbiskupa, Kršćanskasadašnjost–Teologija uRijeci,Rijeka 2010.,str.59.



1.1. Uloga volje u svjetlu rezultata Libetovih eksperimenata

Libetjezapočeosvojaistraživanjasnakanomeksperimentalnopokazatiegzi-stencijuslobodevolje.Točnije,onjehtioistražitikadanastajusvjesnenamje-redjelovanjaikakosevremenskiodnosepremasamomdjelovanju.10

ZadaćakojupostavljaLibetjestistražitiukakvomjeodnosuvrijemesvjesneintencijezadjelovanjepremapočetkucerebralneaktivnosti (tzv.potencijalspremnosti). Pod »potencijalnom spremnosti« istraživači misle određenumoždanuaktivnost, tj.specifičnupromjenuelektricitetaumozgupovezanus izvanjskimponašanjemistraživanihosoba.11 Ispitanici sudobiliuputedaunutar danog vremena (1–3 s) iz jednogmirnog stanja pomaknu tj. savijuzglobdesnerukeiličitavurukuuvijekkadatožele.Pritomsuimalizadaćumjeritivrijeme.Utusvrhupromatralisujednuvrstuosciloskopa–brzorotirajućegsatanakojemuse rotirala jedna točkaspe-riodomodtrisekunde.Kadasuispitanicidonijeliodlukuzapokrettrebalisupogledatipozicijurotirajućetočkena»satu«.Libet jeotkrioda ispitanicipostaju svjesniodluke teknakonšto jemozakpočeopripremupokreta,odnosnodavoljnojodluciprethodipotencijalsprem-nosti (prosječno 350 milisekunda prije svjesne volje). On je zaključio dasvjesno htijenje nemože biti uzrok neuronalne aktivnosti, jer ono nastupateknakonizgradnjepotencijalaspremnostiinikadaistovremenosnjim.Toćenekeneurobiologenavestinazaključakpremakojemvoljnaodlukanijeuzrokpokretanegopopratniosjećajzadjelovanje.Libetjepakznačenjetihrezultatazasloboduvoljeinterpretiraovrlooprezno.Onjebiouvjerenjadapoticajizanašedjelovanjenastajunesvjesnoteuslijedpotencijalaspremnostipostajusvjesni.PremaLibetu,našavoljaipaknijeposvenemoćna.Izmeđupostajanjasvjesnimodlukeiizvršenjapokretanalazise200milisekundaiutomvremenuvoljamožeinterveniratiiodlučitihoćelipokretizvršitiiline.Ulogasvjesneslobodnevolje,premaLibetu,nesastojiseutome»započetivoljnodjelovanje,negoprijekontroliratidalisedjelovanjeodvija«.12Iakovoljadodušenemožeiniciratineuronalnuaktivnost,onaipakmožestopiratiaktivnost.Onjeutvrdiodasuispitanici,nakonštosudonijeliodluku,ipakponekad»osjećali ‘veto’«, tj. protivljenje izvođenjuodređene reakcije idapokrettadanijeuslijedio.PremaLibetu,volja»nijeinicijator,negocenzor«.Drugimriječima,ulogusvjesnevoljepriizvršenjuvoljnogdjelovanjaLibetsvodinamogućnostveta,tj.svjesnavoljamožeblokiratiilizabranitiprocestakodanenastupipokret.Iztogajeonzaključiodapostoji»kortikalnavolja«kojamožeblokirati»subkortikalnunadolazećuspremnostzaodređenodje-lovanje«.Timejesmatraodajeslobodavoljespašena.13H.GollerspravomprimjećujedaLibetneargumentirauprilogneovisnostisvjesnekontroleodstraneneuronalnihaktivnostizatoštopostojeempirijskidokazi,negozatoštosetakvaneovisnostnemoželogičkiiempirijskiisključiti.14

VažnojetakođeristaknutidaLibetsvojimeksperimentimapokazujedapo-tencijalspremnostinijedostatanuvjetzadjelovanje,jeronmoženastupitiiuodsutnosti svakogdjelovanja.Stoga se»potencijal ne smijepomiješati sneopozivomodlukomzadjelovanjekojesmokaouzrocinašihvoljnihdjelo-vanjasvjesni«.15Prosuđujućidometesvojiheksperimenata,Libetkažedaonipružaju»znanjeotomekakobislobodnavoljamoglafunkcionirati«.Timejošnijeodgovorenonapitanjejelinašesvjesnodjelovanjedeterminiranona-ravnimzakonimailisenašeodlukeodvijajuneovisnootome.DokLibetsma-tradasudeterminizamiindeterminizam»nedokazaneteorije,tj.nedokazane



uodnosunaegzistencijuslobodevolje«,16G.RothiW.Singerpriklanjajuseshvaćanjuslobodevoljekaoiluzije.

1.2. Rothovo shvaćanje slobode volje kao iluzije

G.Roth,profesornaSveučilištuuBremenu,tumačirezultateLibetoviheks-perimenata na način da zaključuje kako nemamo svjesnu slobodnu voljumoćidjelovatidrukčijenegošto smodjelovali.OdaklepovlačiRothsvojezaključke?TemeljemrezultataLibetoviheksperimenata,onzaključujedaječinsavijanjazglobailirukedodušedoživljenkaovoljničin,noipakseradioiluziji,jerjeodlukavećdonesena,kaoštotopokazujenesvjesnaizgradnjapotencijalaspremnosti.ŠtozaRothauopćeznačislobodavolje?Kadasegovorioslobodivolje,radiseo»osjećajudaodlukadolaziizmenesamogidanijebilaizvanaprisilje-na«.Rothsepitaodražavalitajosjećajstvarnoslobodnuodlukuilijeonailu-zija?17Premanjemu,minismoslobodniniuonomeštohoćemoniuonomeštočinimo.Budućidavoljničinnastupateknakonpotencijalaspremnosti,Rothzaklju-čujedanemožemoslobodnomvoljomdrukčijedjelovati.Misesamoosje-ćamoslobodni.Zaštoimamoosjećajslobodevoljekadaslobodavoljeništaneodlučuje,pitaseRoth.Premanjemu,čestosemiješajuosjećajimativolju,tj.izvršitivoljničin,sosjećajemslobodevolje,tj.osjećajemdasmomoglidrukčijedjelovati.18Doduše,onsesuprotstavljaonimautorimakoji,poputpsihologaWolfgangaPrinza,uslobodivoljenevidedrugodoepifenomen,tj.popratnupojavumoždanihprocesa.No,onustrajenatomedamisebedodušedoživljavamokaopokretačanašegdjelovanjaiimamoosjećajdasmomoglidjelovatidrukčije,alijeto,premanjemu,samoiluzija.Premanašemautoru,neodlučujemomi,negoodlučujelimbičkisustavnašegmozga.Našehtijenje,mišljenjeidjelovanjeupravljenojelimbičnimmožda-

10

BenjaminLibet,»HabenwireinenfreienWil-len?«,u:ChristianGeyer(ur.),Hirnforschung und Willensfreiheit. Zur Deutung der neues-ten Experimente, Suhrkamp Verlag, Frank-furt amMain 2004.; usp. takođerG.Rager,»Neuronale Korrelate von Bewusstsein undSelbst«,str.33.

11

Termin‘potencijalspremnosti’uvelisudavnoprijeLibetaHansKornhuberiLuederDeek-ke. Usp. Hans Kornhuber, Lueder Deecke,»Hirnpotentialaenderungen bei Willkuerbe-wegungen und passiven Bewegungen desMenschen.Bereitschaftspotentialundreaffe-rentePotentiale«,u:Pfluegers Archiv für die Gesamte Physiologie 284(1965),str.1–17.

12

B.Libet,»HabenwireinenfreienWillen?«,str.282.

13

Usp. Gerhard Roth, Das Gehirn und seine Wirklichkeit. Kognitive Neurobiologie und ihre philosophischen Konsequenzen, Suhr-kampVerlag, Frankfurt amMain 1997., str.308.

14

MogućnostikojeLibetnijepredvidioistražilisuusvojimeksperimentimaneurofiziologP.HaagardipsihologM.Eimer.Vidjeti:www.philosophieverstaendlich.de/freiheit/aktue-ll/libet.html. Usp. također Patrick Haagard,Martin Eimer, »On the Relation BeetweenBrainPotentialsandtheAwarenessofVolun-taryMovements«,Experimental Brain Rese-arch 126,str.128–133.

15

HansGoller, »Fiktive Freiheit?DieWillen-sfreiheit aus der Sicht der Hirnforschung«,Herder Korrespodenz 55(8/2001),str.421.

16

B.Libet,»HabenwireinenfreienWillen?«,str.284.

17

G.Roth,Das Gehirn und seine Wirklichkeit,str.304.

18

Usp.GerhardRoth,Fühlen, Denken, Handeln,Suhrkamp,FrankfurtamMain2001.



nimstrukturamakojeradenesvjesno.Budućidasmosvjesnisamoprocesakojiseodvijajuuvelikojkorimozga,bitniudjelinašegupravljanjadjelova-njempotječuizonihdijelovanašegmozgakojisusvijestinedostupni.PremaRothu,limbičnisustav

»…vrednujesveštočinimoprematomeimalipovoljneilinepovoljneposljedice,ugoduilibol,zadovoljstvoilinezadovoljstvo,uspjehilineuspjehipohranjujerezultattogvrednovanjausjećanjekojejesamodiotogsustava«.19

PremaRothu,upravotovrednujućesjećanjeupravljanašimponašanjem,štoondaznačida»pravipoticajinašegponašanjapotječuiz‘dubina’našihne-svjesnihsadržajasjećanjaistimepovezanihosjećajaimotiva«.20Subjektivnoosjećanaslobodaželjenja,planiranjaihtijenja,kaoiaktualnogvoljnogčinajestiluzija.Čovjekseosjećaslobodankadamožečinitištojeprijehtio.Našesvjesneželje,namjereinašavoljastojepodkontrolomnesvjesnogiskustve-nogsjećanjapričemuukompleksnimsituacijamaodlukevelikoznačenjeimasvjesnaanalizaštoje»stvar«.Alištoćebitiučinjeno,ukonačniciodlučujelimbičkisustav.Osjećajslobodnogvoljnogčinanastajenakonštosulimbič-kestruktureifunkcijeutvrdileštonamječiniti.Voljaiosjećajsubjektivneslobodevoljeslužesamo-pripisivanjujabezčegakompleksnoplaniranjedje-lovanjanijemoguće.PremaRothu,našedjelovanjeneodređujenium,nija,negonesvjesno.»Osje-ćajslobode«sepaksastojiutomedasenesvjesniporivinepojavljujukao»tuđi«utjecajinegokaonašivlastiti.Rothjeuvjerenjada»mnogaistraživa-njapokazujudaseminajvišeosjećamoslobodnikadanašesvjesneintencijestojeusuglasjusnašimnesvjesnimporivima«.Tobisemoglo,»sosloncemuHegelu,nazvati–‘lukavstvom’limbičkogsustava«.Iztogabislijedilodasu»praviuzrocinašihdjelovanjanesvjesnikognitivnisustavi«,koji»uzrokujusvjesnemisli,amiihondainterpretiramokaoodlukeilivoljnečine«.21Istra-živačmozgaMichaelGazzanigakažekakosmomizadnjikojisaznajemoštonašmozaknamjerava.22

1.3. Sloboda volje prema W. Singeru

ZarazlikuodG.Rotha,W.Singer,ravnateljMax-PlanckInstitutazaistraži-vanjemozgauFrankfurtu,»upozoravanaapsolutiziranjerezultataneurozna-nosti«,te»uzimaozbiljnostvarnostonihfenomenakojiseotvarajusamousubjektivnojperspektivi«.23ZaSingerapostoji nerazrješivkonflikt izmeđuperspektivetrećeosobeneuroznanostiiperspektiveprveosobenašegsvaki-dašnjegiskustva.Slobodapostojisamouja-perspektividjelujućegsubjekta.PremaSingeru,mismotijekomnašekulturalnepovijestirazvilidvaparalelnasustavaopisa.Premajednom,našiosjećaji,opažanjaisamoiskustvoatributisunašegbiti-čovjekioninamseotvarajusamoizperspektiveprveosobe.

»Govorjeofenomenimakojemožemoopažatijedinomisami,kojiteknašimdoživljavanjemdolazenasvijet.Sreća,bol,patnja,ponos,poniženjeiuvredanisuakoseneiskuse.Istovrijedizasadržajenašegvrednovanja,zamoralnesudoveietičkepostavke(…)Sebepoimamokaobićakojaraspolažuintencionalnošću,kojasusposobnaodlučivati.«24

Ta uvjerenja izrastaju iz iskustva.No, s istom izvjesnošću, dodaje Singer,iskušavamosebekaobićakojapripadajumaterijalnomsvijetu.Onpolaziodtogadajeunačelumogućesvetefenomeneshvatitiiobjasnitiuokvirupri-rodoznanstvenihsustavaopisa.Uta,izpozicijepromatrača,opisivasvojstvaorganizmaspadainjihovoponašanje.TimeSingerželirećidasekognitivnefunkcijenemogupoistovjetitisfizikalno-kemijskiminterakcijamaumrežama



nerava,alidaipakiznjihkauzalnoproizlaze.Tajnačingledanjausuprotnostijesuvjerenjemkojegahraninašesamoiskustvo,naimedamisudjelujemouduhovnojdimenzijikojajeneovisnaiontološkirazličitaodfenomenasvijetastvari.Tosepoglavitoodnosinatodamiimamoiskustvoonašojvoljikaoslobodnoj.Namasenašeopažajuće,vrednujućeiodlučujućejapojavljujekaoduhovnientitetkojiseslužineuronalnimprocesimadabizadobioinformacijeosvijetu.Nodabionoštosehoćepostaločinom,kažeSinger,moraseumoz-gudogoditineštoštoizvodionoštosehoće.Morajubitiaktiviranielektroniizatosupotrebnineuronalnisignali.Prisvemutomepratinasosjećajdasmomitikojikontroliramoprocese.Singerističeinkompatibilnostizmeđusamo-opažanjaivanjskogopažanja.ZarazlikuspramG.Rotha,W.Singerneignoriračinjenicudasunammišlje-nje,osjećanjeihtijenjeneposrednodanisamouperspektividoživljaja.Tobiondatrebalotakođerznačitidani»doživljajslobodenijesvojstvomozgakojemožemoopažatiizvana«.25No,Singerjeuvjerenjadaseopažanja,predodž-be,sjećanja,planovi,odlukekaonačiniponašanjadadu»operacionalizirati,objektiviratiizperspektivetrećeosobeisvestinaneuronalneproceseusmi-slukauzalnihuzrokovanja«.26PremaSingeru,izneurobiologijskogmotrištaupitnojerazlikovanjeizmeđuslobodnihineslobodnihčina.Premanjemu,tarazlikapočiva»samonarazličitomstupnjusvijestimotivakojisuvodiliod-lukamaidjelovanjima«.27Odlukesuuobaslučajapripremljeneneuronalnimprocesima.PremaSingeru,minismoslobodniunašimodlukamaivredno-vanjima,negosuprijedlozirješenjakojenašmozakobrađuje»determiniranisvimonimutjecajimakojisuoblikovalinašmozak«kaoštosuevolucijskeprilagodbe,oblikovanjauranomdjetinjstvu,procesiučenja.

»Zajedničkaigrasvihtihvarijabliutvrđujenakojimseputovimamozakpribližavarješenjimaiodlukama.«28

PremaSingeru,neuronalniprocesidaduseklasificiratinatakvekojinemajupristupsvijesti,naonekojimogudospjetiusvijestitakvekojisutemeljno

19

G.Roth,Das Gehirn und seine Wirklichkeit,str.306.

20

Ibid.,str.307.

21

JosefQuitterer,»DieFreiheit,diewirmeinen.NeurowissenschaftundPhilosophieimStreitum die Willensfreiheit«, Herder Korrespo-denz58(7/2004),str.366.

22

Navedeno prema H. Goller, »Fiktive Frei-heit?«,str.420.

23

J.Quitterer,»DieFreiheit,diewirmeinen«,str.364.

24

WolfSinger,»UnserMenschenbildimSpan-nungsfeld zwischen Selbsterfahrung undneurobiologischer Fremdbeschreibung«, u:WolfgangFrüwaldidr.,Das Design des Men-schen. Vom Wandel des Menschenbildes unter

dem Einfluss der modernen Naturwissen-schaft,DuMontLiteratur undKunstVerlag,Köln2004.,str.182–183.

25

Hans Goller, »Willensfreiheit – eine Illusi-on?«, Stimmen der Zeit, Heft 2 (2003), str.74.

26

W. Singer, »Unser Menschenbild im Span-nungsfeldzwischenSelbserfahrungundneu-robiologischerFremdbeschreibung«,str.185.

27

WolfSinger,»Verschaltungenlegenunsfest:Wir sollten aufhören, von Freiheit zu spre-chen«,u:Ch.Geyer(ur.),Hirnforschung und Willensfreiheit,str.51.

28

W. Singer, »Unser Menschenbild im Span-nungsfeldzwischenSelbserfahrungundneu-robiologischerFremdbeschreibung«,str.209.



svjesni.29 Sukladno tome razlikuju se sadržaji koji leže u temelju svjesnihodlukaodonihkojinosenenamjerneodluke.

»Svjesneodluketemeljeseper definitionemnasadržajimasvjesnogopažanjainasjećanjimakoja su u deklarativnom sjećanju pohranjena kao eksplicitno znanje.Kod varijabli svjesnihodlukaradisedakleprijesvegaoonomeštojekasnonaučeno.«30

Iakozastrategijeodvagivanja,vrednovanjeisadržajeimplicitnogznanjakojisudospjeliumozakprekogenetičkihpreddatosti,oblikovanjauranomdje-tinjstvuilinesvjesnihprocesaučenja,Singerkažekakonestojenaraspolaga-njukaovarijablezasvjesnoodlučivanjeiistovremenododajekakooneutječunaprocesesvjesnogodlučivanja.Naime,

»…onevodeprocesizborakojiutvrđujekojeodsvjesnihvarijabliulazeusvijest,dajupravilapremakojimaćesetevarijableraspravljatiimjerodavnosudjelujuuemocionalnomvrednova-njutihvarijabli«.31

Uovomebi,premaSingeru,mogaoležatiključzaodgovornapitanje»zaštojednuvrstuodlukaprosuđujemokaouvjetovanuadrugukaoslobodnu,iakoobjepočivajunajednakodeterminističkimneuronalnimprocesima«.32Poredtoga,Singerističekakosvjesnimotivinemorajubitiodlučujućitenavodipri-mjerkonfliktaizmeđurješenjakojasegradenasvjesnojraspraviargumenataiprocesaodvagivanjakojiseodvijajunesvjesno.

»Tadatoglasi:‘Učiniosamtoiakotonisamzaistahtioiliiakopritomnisamimaodobarosje-ćaj’.«33

Svjesnojapriznajedajepodleglodrugimsnagama.Katkadčakiznalaziargu-mentekakobinaknadnoutemeljiloodlukečijimumotivinisubilidostupni.Singerkažekakose

»…činidajemozakupravljennauspostavukongruencijeizmeđuargumenatakojipostojeusvijestiiaktualnihdjelovanja,tj.odluka.Neuspijelito,jerseusvijestiupravonepojavljujuodgovarajućiargumenti,tadaseonizbogkoherencijepronalazeadhoc.«34

2. Kritika B. Libeta, G. Rotha i W. Singera

Jelimogućetemeljemempirijskihistraživanjazaključivatioslobodivolje?Uodgovorunaovopitanjenajprijećemosekratkoosvrnutinaargumentacijuonihautorakojiusredištesvojihpromišljanjapostavljajutvrdnjudaempi-rijskaistraživanjanemogupružitirezultateoslobodiilineslobodivolje.Uprilogtomenavodisevišerazloga.Izlučitćemonekeodnjih.FilozofiLutzWingert,ReinhardBrandtiThomasBuchheimukazujunapo-greškukategorijekojusupočiniliW.SingeriG.Rothkadagovoreotomeda»mozaksudiiodlučuje«.Greškasesastojiutomedaseistifenomenopisujenarazličitimrazinamaitirazličitiopisisetadashvaćajukaoisključivealter-native.35H.Cruseilustriratonasljedećemprimjeru:

»…krećemlisemisaononaneuronalnojrazini,tadatamonenalazim‘krivnju’.Besmislenojetragatizatim,istotakokaoštonenalazimtemperaturukadapromatrampojedinemolekule.Ipakjepojam‘temperature’,kaoipojam‘krivnje’smislennaodgovarajućojrazini.«36

VidjelismodaseW.SingeriG.RothpozivajunaeksperimenteB.Libeta.I samaLibetova teorija podvrgnuta je kritici.37KontraargumenteRothovihkritičaramožemosažetinasljedećinačin:Libetovieksperimenti,nakojesepozivajuinašiautori,moguseobjasnitidrukčije.Pravaodluka,kodjednog



eksperimentaunutarkratkogvremenaodmaksimalnotrisekundesavitides-nuruku,donesenajekadasuispitaniciodlučilisudjelovatiueksperimentu.Naime,ispitanicisuprethodnouvježbaliproceduru.Znalisuštotrebajuči-nitiibilisuusredotočeninaaparativremenskutočku,teimnijeostaloviše»prostorazaodlučivanje«.Istraživaosesamoegzekutivničinkojipredstavljasamo»malidioodluke«itonevišeotomedaliizvršitipokret,negosamootomekadagaizvršiti.38

»Pođemoliodtogadarazličitiidjelomiceregistriranimoždaniprocesikorelirajusnašimjainjegovimplanovima,tadajeupravopripremadjelovanjakakvadolazidoizražajaupotencijaluspremnosti,našapripremadjelovanja.«39

PoredtogavaljaprimijetitidajeLibetistraživaoisključivodjelovanjakodko-jihrastojanjeizmeđunamjereiizvođenjatrajemaksimalnonekolikosekundi.Kritičarizaključujuda tieksperimentinemogudokazatideterminiranostusmislune-moći-drukčije-djelovati,tedastoganisudostatnidabiseospora-valaslobodavolje.SpravomL.Wingertističeda»odlukanijepukipokret«.OvomevaljadodatidasuLibetoviispitanicimorali»simuliratidjelovanjeulaboratoriju«.40Onoštonisusimuliralijestnjihovaodlukadaslijedezahtjevevoditeljapokusa.Zatonaupitštojebiorazlogzapokretrukeispitanika,od-govorglasi:»Instrukcijeprijeeksperimenta!«41

29

W. Singer, »Verschaltungen legen uns fest:Wir sollten aufhören, von Freiheit zu spre-chen«,str.58.

30

Ibid.,str.59.

31

Ibid.

32

Ibid.,str.60.

33

Ibid.

34

Ibid.,str.61.

35

Holk Cruse, »Ich bin mein Gehirn. Nichtsspricht gegen den materialistischen Monis-mus«,u:Ch.Geyer(ur.),Hirnforschung und Willensfreiheit,str.225.

36

Ibid.,str.227.

37

RezultatiLibetovih eksperimenatapotaknulisuvelikuraspravunesamomeđufilozofimanegoineuroznanstvenicima.Postojerazličitatumačenjaovihrezultata.Postojeznanstveni-ci koji se priklanjaju tvrdnji da je slobodnavolja iluzija. Navodimo samo neke na kojese zbog ograničenog okvira nismo referiraliuovomčlanku,ačijabirecepcijadoprinijelacjelovitijem pogledu na ovaj problem: Da-nielDennet,Freedom Evolves,Viking,NewYork 2003.;ChrisFrith, »Attention toActi-on andAwareness ofOtherMind«,Consci-

ousness and Cognition,Vol. 11(4/2002),str.481–487;PatrickHaagard,»HumanVolition:towardsaNeuroscienceofWill«,Nature Re-views Neuroscience,Vol.9(December2008),str.934–946;DanielWegner,The Illusion of Conscious Will, MIT Press, Cambridge/MA2002.Diferenciranijipristupovomproblemudonosi Shaun Gallagher, »Intencionalnost iintencionalno djelovanje«, Filozofska istra-živanja 102,Vol. 26 (2/2006), str. 339–346.Opromišljanjurezultataneuroznanostiukon-tekstufilozofijeiteologijevidi:IvanKoprek,Priđi da možeš čuti. Etika u sjeni globalizaci-je i postmoderne,Filozofsko-teološkiinstitutDružbeIsusove,Zagreb2005.,str.106–119.

38

HerbertHelmrich,»Wirkönnenauchanders:KritikderLibet-Experimente«,u:Ch.Geyer(ur.),Hirnforschung und Willensfreiheit, str.94.

39

G.Rager,»NeuronaleKorrelatevonBewus-stseinundSelbst«,str.34.

40

LutzWingert,»Gründezählen«,u:Ch.Geyer(ur.),Hirnforschung und Willensfreiheit, str.197.

41

Henrik Walter, Neurophilosophie der Wil-lensfreiheit. Von libertarischen Illusionen zum Konzeptnatürlicher Autonomie,Mentis,Paderborn1998.,str.307.



Namećenamsepitanjesmijuliseovirezultatinekritičkiprenositinaodlukeidjelovanja.IsamW.Singerukazujenatodapostojienormnikvalitativniskoksjošuvijekrelativnojednostavnihneuronalnihobradaosjetilnihutisakadorazumijeva-njajezikakaopriopćenja.Istojetakovelikiskokodpovezivanjaneuronalnihstanjasjednostavnimodlukamadjelovanja,primjericeotvoritidesnaililije-vavrata,dorazmišljanja:determinirajulineuronalnastanjamojemišljenjeidjelovanje?42

UshvaćanjuSingeraiRothanedostajenajbitnijimoment–djelujućaosoba.Postavljasepitanjetkodjeluje:mozakiliosoba?Onajtkodjelujenijeodre-đenomentalnostanjenegodjelujućisubjektkaocjelina.Akouistinu»mozaksudiiodlučuje«,tadabisemoralouslučajuuspostavljanjaistinemoćipoka-zatikakoneuronalniprocesipodižupogrešanzahtjev,toznačidamogubitiuzabludi.VećjeAristotelprimijetiodaseturadiozlouporabijezikajer

»…govoritidasedušasrdisličnojekaokadbinetkorekaodadušatkailikućegradi.Moždajeboljenegovoritidadušažaliilidaspoznajeilimisli,negočovjekuzpomoćduše.«43

Istojetakonedvojbenodajemozakuvjetzamišljenje,alinemožemozatorećidamozakmisliumjestoosobe.Istraživanjamozgatemeljitosuistražilaštoseodvijaumozguprijeizavrije-medokmivoljnoizvodimopokreteidjelovanja.

»Nemožeseisključitivišestrukaovisnostmisliomozguimoždanimaktivnostimakaoempi-rijskomuvjetumentalneaktivnosti.Alimoramorazlikovatiuzrokoduvjeta,kaoiempirijskeiapsolutnonužneuvjete.«44

Istotakonijeupitnodasuodređeniarealiifunkcijemozgauvjetzadoživljajevolje.Nojesulidostatniuvjeti?MožemosezajednosH.Golleromzapitatisljedeće:

»Pretpostavimokadbismoznalisveomozgujednogčovjekaštosemožeznatiizneurobiološ-kogmotrišta:kolikobitadaznaliodoživljajuslobodetogčovjeka?«45

Neuroznanstveniciističudajenašeznanjeomozgunepotpuno.

»Nemamoninajmanjegpojmakakodoživljajslobodnevoljekojinamjedostupanuperspektiviprveosobeproizlaziizobjektivnoopisivihmoždanihprocesa.«46

Valjaukazatiinapogrešnopoimanjenaravidjelujućegsubjekta.Pogrešnojepoistovjetitidjelujućisubjektsasumomnutarnjesvjesnihinesvjesnihuzrokadjelovanja.

»Nepostojimozak,limbičnisustav,potencijalspremnostikojireflektirateprocese(…)negosamjacjelinasvjesnihinesvjesnihprocesa.Mojasudjelovanjamojaukolikoihjaproizvodimaneneštoumeništojediomene.«47

Togasuprirodoznanstveniciitekakosvjesni,paipakneki,ističeSeifert,opi-sujumozaknanačindaseonpojavljujekaopersonificiranipripisujemuseinteligencija,kao i činikao što sučitanje,dešifriranje informacija. Je li toopravdanoiukojemsmislu?Uodgovorunaovajupitslijeditćemoargumen-tacijufilozofaJosefaSeiferta.Što uopće znači informacija? Ponajprije o informaciji možemo govoriti u»ekskluzivnopersonalnom smislu«.48Upravom smislu, kako informiranjedrugihtakoiprimanjeinformacijaisključivosumislivikaosvjesniiperso-nalničinipriopćenjaiprimanjainformacijaistogajeinformiranjemogućeisključivoizmeđuosoba.Samoosobemogu



»…upravomsmisluspoznavatisvijet;stogasamoonemoguimenima,pojmovima,sudovima,pitanjima,željamaitd.,ciljatinasvijetisvojintencionalno-svjesniodnospremasvijetujezičnoizraziti.Isvetojeuvjetzainformacijuusmislupriopćenja.(…)Priopćenjeiliinformacijautomprvotnompersonalnomsmislunemožepostojatiniumozguniugenima.«49

Seifertukazujeinadrugismisao»informacije«,naimenaobjektivnuinfor-macijuusmislumisli,sudovaiznačenjariječi.Radiseokompleksnomjedin-stvuznačenjakojegamožemooznačitikaosadržajpriopćenja.Oinformacijisemožegovoriti iusmislugovoraudoslovnomsmislu,daklegovorakojise »sastoji iz riječi ili drugih smislenih ‘oblika’ i izražava pojmovno zna-čenje«.Pritom treba razlikovati informacijusamuod fizičkih riječi.Govori informacijumožemomisliti i kao»puko ‘tijelo’ informacije i kao sustavkojimožebitipodvrgnutimanentnimzakonimatipovajezičnihigri«.50Utomčetvrtomsmislu,oinformacijigovorimokao»prijenosupukog‘tijela’infor-macije«pričemuse»prijenos‘informacija’možedogađatiadaonenebudurazumljene,alitakodanjihovsadržajodgovaračistoobjektivnomznačenjuinačelnogledenjihmožebiti‘dešifriran’«.Akosemislinagovorneobazirućisenanjegovudimenzijuznačenja,»takorećičistofizičkigovorkojiustvariutojčistofizičkojstrukturiipravilnostinefungiravišekaogovor«,51ondaseutomsmislumoguinformacijeusuptilnojformipripisatimozgu.Seifertpritomupozoravadaniovajpojaminformacije»bezpersonalnogpodrijetlaučistomaterijalistički interpretiranomsvijetuučijimkorijenima ležepukizakoni fizike, kemije imaterijalnih sila, nemožebiti smislen imoguć«.52Informacijautomsmislu»djelujekaoinformacija,tj.kaonositeljznačenjaisključivoakojuserazumije,primjericeakojurazumijegenetičarkojiišči-tava ‘genetički kod’«.53 Iz toga jasno slijedi damozak ne razumije takve,ukompleksnimmoždanimobrascimasadržane,informacije.No,netrebatoshvatitininanačindasamsvjesniljudskisubjektčitakodificiranijezikmoz-gailigenomena,jerotomjezikuonnemaiskustvo,ainajvećistručnjacikojigačitajuupravomsmisluriječi,dešifrirajusamojedanvrlomalidio.54Ipakmožemogovoritio»čitanju«jezikaakosetimpojmommisliisključivotijelogovorauzapstrahiranjeeventualnogznačenjailifunkcijaznakova.Alitime»dospijevamovećdonovogfenomenakojegamožemooznačitikaokauzalno

42

Usp.GerhardKaiser,»Warumnochdebattie-ren?DeterminismusalsDiskurskiller«,u:Ch.Geyer (ur.),Hirnforschung und Willensfrei-heit,str.263.

43

Aristotel,O duši,I4,408b7–15.

44

JosefSeifert,What is Life? The Originality, Irreducibility and Value of Life,Central-Eu-ropean Value Studies, Amsterdam–Atlanta1997.,str.86.

45

H.Goller,»Willensfreiheit–eineIllusion?«,str.74.

46

H.Goller,»FiktiveFreiheit?«,str.422.

47

J.Quitterer,»DieFreiheit,diewirmeinen«,str.368.

48

JosefSeifert,»GenetischerCodeundTeleo-logie.Information,KausalitätundFinalität«,Arzt und Christ34(1988),str.187.

49

Ibid.,str.188.

50

Ibid.,str.189.

51

Ibid.

52

Ibid.,str.190.

53

Ibid.

54

Usp.ibid.,str.190.



djelujući‘fizičkigovor’«.55Zanašutemuodvećegjeznačenjajedanposvenovismisaoinformacije,tj.shvaćanjeinformacijekaokauzalnogdjelotvor-nogkodificirajućegjezikakojivodisvjesnimdoživljajimailinjihovimpred-metima.Oinformacijiutomdaljnjemsmislugovorimotamogdjejefizičkigovor»povezansporetkomsvijestiiintencionalnogodnosapremasvijetu«štopretpostavljaosobu.Kadautomsmislukažemoda

»…mozaksvjesnomjašaljeinformaciju,tadasenemože(…)mislitidasvjesnisubjektzaistadoživljavamoždaneproceseidaihčitaidešifrirakaojezik.Štosesmijetvrditijestsamotodasuputemmozgatamouskladišteneiuvremensko-prostornimkompleksnimneuronalnimobras-cimakretanjaspremljeneinformacijenasmisleno-teleološkinačinsnagomtjelesno-duševnogjedinstvačovjekapostavljeneuslužbusvjesnogiskustvasvijeta.«56

Spravomznanstveniciupozoravajudasuprocesiumozgupunokompleksnijiodonogaštoječitljivo.Paipakčinisedaprogramnaturalističkogredukci-onizmanijeizgubiosvojuatraktivnost.Zaštojetometako?Rümelinskrećepozornostnavažnuulogukojuzatezuonepostojanjuslobodeima»redukci-onističkametafizika«,tj.»pretpostavkadamentalniprocesinisuništadrugonegoneurofiziološki«.NijemogućenesložitisesJ.Nida-Rümelinomkadakonstatirada»stavovifilozofirajućihneurologaifeljtonističkikomentarigotovosopćimuvažava-njemstvarajudojamkaodajeposrijedineupitnodanaalternativa:determina-cijailisloboda«.57Ovdjeseneradiniopitanjuuskladivostiilineuskladivostislobodevoljeideterminizma:

»Tkotvrdidasepretpostavkaslobodeodlukauznanstvenuslikusvijetamožeintegriratitekkadjepokazanodajetajoblikslobodeuskladivsastrogodeterminističkimzakonimatoka,pogrešnoprocjenjujestanjeznanosti.Strogodeterminističkizakonitokaatipičnisuzamodernuznanost.(…)Debatuouskladivostideterminizmaislobodetrebalobistogarazumjetiprijekaodoprinosfilozofskomobjašnjenjupojma,negolikaodoprinospitanjujelimodernaznanostkompatibilnaspretpostavkomslobodnogdjelovanja.«58

ZaRümelina sene radio alternativideterminizma i indeterminizma,negoopitanjujesulinašeodlukeucijelostinaturalističkiodređene.Naturalizamodređujekaopoziciju»premakojojsenašeodluke,atimeinašedjelovanje,moguucijelostinaturalističkiobjasniti«.Kadabitobilotako,ondauistinunebibilonimogućnostiodlučivanja.Slijedimolinjegovuargumentaciju,nebismomoglitvrditidajeslobodavoljeopovrgnutaprirodoznanstvenimistraživanjima,uključujućiineurofiziološka.Nejasnojekakobisenaturalističkatezamogladokazatiiliopovrgnuti.Tobibilomogućesamopodpretpostavkompotpunog»neurofiziološkogopisa,tj.empirijskogdokazadasesvodjelovanjeiprosuđivanje(…)bezostatkamoženeurofiziološkiopisati,objasnitiiprognozirati«.59

Kadabietički relevantnadjelovanjamoglabiti interpretiranauznanstvenoegzaktnomopisnomjezikukaoneuronalnidogađajikojisedadulokaliziratiudjelujućemsubjektu,alimusevišenemogupripisatinanačinodgovornogpokretanja,nebismoimaliprimjenunesamozapojamodgovornosti,pojamkrivnje,negonizapojamzasluge.No,jošuvijeksmosuočenispitanjemštonamdajeizvjesnostdaimamoslo-boduvoljeosimčinjenicedabinjenane-egzistencijarazorilasvakićudoredniporedak?Odgovorćemopotražitinanačindaslijedimonekefilozofekojisudalivelikidoprinostojtemi.Dabismoodgovorilinapostavljeniupitpotrebnojenaj-



prijeobjasnitisampojamslobode.Toćemoučinititekuskicijerbiopširnijaelaboracijaovesloženetemedalekopremašilaokvireinakanuovograda.

3. Sloboda volje iz perspektive filozofije

Jesmoliuopćeslobodniunašemdjelovanju ihtijenju?Štoznačisloboda?Mi rabimo riječ ‘sloboda’uanalognomsmislu.Ponajprijevaljaukazatinarazlikuizmeđuvanjskeinutarnjeslobode.Podvanjskomslobodommislisenatoda»prirodnikauzalitetilispontanitetdjelovanjanijeizvanaograničeniliograničenvanjskomprisilom«.60Tojošnepogađabitslobodekojasesa-stojiunutarnjojslobodi,tj.utomedamiunašemhtijenjuidjelovanjunismodeterminiraniniiznutravlastitimbićem,svojimnagonima,negosemožemosamiodlučiti takoilidrukčijedjelovati.TomaAkvinskirazlikuje libertas a coactione(slobodaodizvanjskeprisile)ilibertas a necessitate(slobodaodnutarnjenužnosti).Oslobodimožemogovoriti,inajčešćegovorimo,kaoslobodiizbora.Unutartogarazlikujeseslobodaodređenja(libertas specificationis),odslobodeizvr-šenja(libertas exercitii).Prvaseodnosinasposobnostizabiranjaoveilionemogućnosti,odnosnodrukčijegdjelovanja,adruganasposobnostpostavlja-njailinepostavljanjaodređenogčina.

»Toneznačirazličitenačinedjelovanjaslobodenegosamorazličitenačineobjašnjenjaistogslobodnogdogađanja.«61

Kadagovorimooslobodidjelovanja,tadamislimosposobnostimogućnostizvestiodluku.Nemožemoseodlučitizaneštoočemuznamodatonemo-žemoostvariti.Tadamožemogovoritisamooželji,kakojetoistaknuovećiAristotel.Nasovdjepoglavitozanimaslobodausmisluslobodevolje.Stvarnostslo-bodnevoljepokazujenamseunutarnjemiskustvuvlastitoghtijenja.Kadareflektiramoosebi,moramoutvrditidaimamomoćsebeslobodnoodrediti,anebitiizvanadeterminirani.Slobodnauporabavoljeupravouvjetujemoguć-nostbitiodgovoranzasvojehtijenje.Sv.Augustinkonstatiradajeapsolutnoizvjesnodanitkodruginegoonsamneštohoće(ilineće)kadatohoće(ilineće).ZaAugustina,voljajeuizvjesnomsmislujedinoštomožeoznačitikaosvojevlastito.62Augustindonosidubokiuvidkadakažekakojevoljauiz-vjesnomsmislunaševlastitoja,pravosebstvo,itostogajertakoneposrednostojiunašojmoći:

55

Ibid.

56

Ibid.,str.192.

57

JulianNida-Rümelin, O ljudskoj slobodi,Bre-za,Zagreb2007., str. 156;o tomevidi šire:TedHonderich,Wie frei sind wir? Das Deter-minismus-Problem,Reclam,Stuttgart1995.

58

J. Nida-Rümelin, O ljudskoj slobodi, str.68–69.

59

Ibid.,str.157.

60

E.Coreth,Was ist der Mensch?,str.102.

61

Isto,str.103.

62

»Jer ništa ne osjećam tako čvrsto i dubokokolikotodaimamvoljuidameonapokrećedaunečemuživam;anenalazimštobihna-zvaosvojimakovoljakojomhoćuinećunijemoja.«AurelijeAugustin,Oslobodi volje,III,I,3–II,4,Demetra,Zagreb1998.



»…nemožemozanijekatidaimamomoćakonamnemanjkatodahoćemo;adokhoćemo,zapravouopćenećemoakonamnedostajesamavolja.Akosetopaknemožedogoditidadokhoćemomizapravonećemo,ondaonikojihoćezapravoimajuvolju;iništadrugonijeumoćiosimonogaštoimajuonikojihoće.Našavoljadakleuopćenebibilavoljakadnebibilaunašojmoći.«63

Iupravočinjenicadajevoljaunašojmoćiuvjetujedajeonaslobodna.

»Nijenamnaimeslobodnoonoštonemamoumoći, ilionoštoimamonemoženamnebitislobodno.«64

Augustinrazlikujeizmeđuhtjeti,tj.ne-htjetiidjelovati(facere)temeljemvo-lje.Obojesu»funkcije«istevolje.Alinačinnjihovogizvođenjajestrazličit.IlustriratćemotopoznatimmjestomizIspovijestinakojemAugustinopisujevlastitinutarnjikonfliktduha,tj.sukobizmeđudviju»funkcija«volje:stvar-noghtijenja(velle)ivoljnogčina(facere),kratkoprijesvogobraćenja:

»Dušazapovijedatijelu,iodmahjojsetijelopokorava;dušazapovijedasebi,iodmahnailazinaotpor.Dušazapovijedadasepokreneruka,itoseizvršitolikomlakoćomdasejedvamožerazlučitizapovijedodizvršenjačina.Adušajeduša,dokjerukatijelo.Zapovijedadušanekadušaneštohoće,inijetonetkodrugi,paipaknečini.Odakletoneobičnočudo?Izaštojetako?Zapovijeda,velim,nekaneštohoće,inebizapovijedalakadnebihtjela,aipakseneizvršujeonoštozapovijeda.Alionaneželipotpuno,padakleinezapovijedapotpuno.Jerzapovijedasamoutolikoukolikohoće,iutolikoseneizvršujeonoštozapovijedaukolikoonatoneće,jervoljazapovijedadasevršivolja,itonedruga,negoonasama.Nezapovijedapotpuno,zatosenevršionoštozapo-vijeda.Jerkadbibilapotpuna,nebinizapovijedaladabude,jerbivećbila.Nijedaklečudodjelomicehtjeti,djelomicenehtjeti,negojetobolestdušeštoseneuzdižečitava,negojeistinapodiže,anavikapritišće.«65

UovomtekstuAugustinsuprotstavljadvanačinavoljnogčinjenja(facere):voljnipokretnašegtijelaispontanoproizvođenječinaunašemduhu(uAu-gustinovomkonkretnomslučaju:činjeničnikorakkakonverziji).66UizvrsnojstudijioAugustinu,LudwigHölscher,odgovarajućinasredišnjepitanjemoželitajpravivoljničin,ukojemuimamonamjeruneštoučiniti,bitiizvršendi-jelomnašegtijela,ističekakotovaljarazumjetinanačindajetijelododušeustanjuizvježbatiodređenumoćnadsobom,alibitnonijeustanjuprakticiratituvrstusamoodređenjakojunalazimounašemvlastitomhtijenju.Onotonemože jernije subjektkoji sebevoljno, izvlastite slobodneodlukeodređu-je.Samoodređenjekojenamjedanounutarnjemiskustvumožemopripisatisamorazumskomsubjektu.67

Sloboduvoljeotvorit ćemo tamogdje seonadogađa–uodluci.Drugimriječima, da bismo razumjeli narav slobode potrebno je utvrditi kako seodvijaslobodančin.MožemozajednosJulianNida-Rümelinompostavitipitanje: zašto su odluke nužno slobodne?68 Da bismo odgovorili na ovajupitpotrebnojenajprijeutvrditištojeodlukauopće.SlijedimoliJ.Nida-Rümelina,odlukapretpostavljatroje:onaoznačavazavršetakodvagivanja,prijenoštojedonesenaneznamokakvaćeonaispasti,onaserealiziraudjelovanjima.69Pokušajmotoilustriratinaprimjeruizloženomnapočetkuizlaganja.Kada izabiremo ili kada se odlučujemo hoćemo li ovaj članakpročitatidokraja ilićemoučinitineštodrugo,kakodolazimodoodluke?Jošusv.TomeAkvinskogsusrećemorazlikovanjetriglavnamomenta:vi-jećanje(concilium),kojeuključujeispitivanjeoonomeštohoćemoučiniti,sud(vrednovanje)iizbor(odluku).Svakojodluciprethodiodvagivanjeraz-loga:



»Vlastiti je čin slobodne volje izbor (electio): kaže se, naime, da smo obdareni slobodnomvoljomupravozatoštoimamomogućnostjednustvaruzetiadruguostaviti,tojestkadrismoizabrati.Stogapriroduslobodnevoljevaljapromatratipodvidomizbora.Auizborusestječudvijestvari,jednaspoznajnogreda,adrugaredatežnje:odstranespoznajnetežnjezahtijevasesavjetovanje(concilium)kojimserasuđuječemuuizborudatiprednost;odstranepaktežnjezahtijevasedaželjombudeprihvaćenoonoštojeposavjetovanjurasuđeno.«70

Čovjekkaobićeobdarenoumomusvojimseodlukamarukovodirazlozima.Slobodajesposobnostzasamovezivanjeudjelovanjupomoćurazloga.Čo-vjekjekaoosobaslobodanondakadamožedjelovatidrukčije,toznačiondakadaimarazlogadrukčijedjelovati.

»Budućidajeopravdavajućirazlogpovezansasudomnjegovedostojnostipriznanja,onnevežeslijepo.Jersudovinamsenedogađaju,negoihmidonosimo.«71

Takođervaljaukazatinarazlikovanjeizmeđuuzrokairazloga.Onajkojiod-lučujesamjestuzrokodluke,uzrokdadotakveodlukeičinauopćedođe.Pritom,kakotospravomukazujeNida-Rümelin,nijeodlučujućepitanjejesulirazloziuzroci,negojesulirazlozinaturalističkiuzroci,dakletakvikojisedaduopisatimogućnostimaprirodnihznanosti.ZaW.Singerarazlognijedru-godo»atraktor«kojegamozakpostavljasebiizsvogspremišta.StimusveziJulianNida-Rümelinspravomističekakose»razlozinemogunaturalizirati«.Drugimriječima,razlozinisuatraktori.Nepostojeneurofiziološkifunkcionalniekvivalentnizarazloge.Iztihrazlo-ganijeposveplauzibilnopojmovekao‘kongruencijameđuargumentima’ili‘koherencija’primijenitinaneuronalneprocese.Nemožemozak»uspostav-ljatikongruencijuargumenata«.Kao što smoveć istaknuli, etički relevantna djelovanja koja pretpostavlja-juosobukaobićeobdarenoumomislobodomvolje,bićekojejesposobnovladatisobomisamosebeodrediti,tejestoganositeljodgovornosti,trebaju,

63

A.Augustin,O slobodi volje, III, III, 8, str.246.

64

Ibid.

65

AurelijeAugustin, Ispovijesti, Knjiga osma,Glava9,Kršćanskasadašnjost,Zagreb1991.,str.172.

66

Usp.LudgerHölscher,Die Realität des Geis-tes. Eine Darstellung und phänomenologische Neubegründung der Argumente Augustins für die geistige Substantialität der Seele,Univer-sitätsverlagC.Winter,Heidelberg1999.,str.193.

67

Razlikovanjeizmeđunavedenihdviju»funk-cija«voljesusrećemoiujednogodnajvećihetičara20.stoljeća–DietrichavonHildebran-da.Ongovoriodvijedimenzije,odnosno,unjegovojterminologiji,odvije»savršenosti«volje.Prva seočitujeu sposobnosti čovjekada se slobodno suobliči značajnom objektu

i aktualizira odgovor volje.Ovdje se radi o»našemdržanjupremaobjektu«,onutarnjojriječivolje.Druga»savršenost«voljeodnosise na sposobnost volje da »djeluje«, započ-ne »novi lanac uzroka«. Hildebrand pritomukazujenatodajeprimarnohtijenjeuprvomsmislu u našoj vlastitoj moći. Dok izvođe-nje voljne namjeremože biti ograničeno ilioslabljenočimbenicimakojinestojeunašojizravnojmoći,činkaotakav–tohtjetiučini-ti–uzrokujemomisami.Usp.DietrichvonHildebrand,Ethik. Gesammelte Werke, Bd.II,Kohlhammer,Stuttgart1973.,str.295–305.

68

J.Nida-Rümelin,O ljudskoj slobodi,str.43.

69

Ibid.

70

TomaAkvinski,SthI,q.83.NavedenopremaTomaAkvinski,Izbor iz djela,Naprijed,Za-greb1990.,str.204.

71

L.Wingert,»Gründezählen«,str.198.



prema uvjerenju nekih neuroznanstvenika, biti interpretirana u znanstvenoegzaktnijemopisnomjezikukaoneuronalnidogađaji.Kakojeproblematičnotakvorazmišljanje izmotrištasustavneetike,poka-zujeetičarEberhardSchokenhoffnaprimjerurazlikovanjaizmeđuuzrokairazlogakakvodonosiPlatonudjeluFedon.NapitanjezaštoSokratnijepo-bjegaoizzatvora,mislivasudvaodgovora:a)jersenisupokrenulenjegovetetiveikosti.TimesepostavljapitanjeouzrocimakojičinjenicudaSokratnije pobjegao iz zatvoramogu objasniti kao događaj u fizikalnom svijetu.DrugitipodgovoraistražujerazlogekojisumotiviraliSokrata.Utojperspek-tiviodgovormožeglasiti:b)jerjehtioslušatizakonedržave.72

»AkobismonapitanjezaštoSokratnijehtiopobjećiizzatvoraodgovorili:jerseunjegovommozgunijeizgradiopotencijalspremnosti,tobibionedvojbenoznatanznanstvenispoznajnina-predaknaspramtrivijalnogukazivanjanamehanikuljudskogaparatakretanja.Alitakvoizvje-šćeunatočvišemznanstvenomstupnjuelaboracijemoralobisejošuvijekpribrojitiuodgovoretipaAučijempodručjuvaženjapitanjeorazlozimakojiodređujuSokratanemožeuopćebitipostavljenokaosmislenopitanje.«73

Drugimriječima,akobismonapitanjezaštoSokratnijehtiopobjećiizzatvo-raodgovorili:jerseunjegovumozgunijeizgradiopotencijalspremnosti,nebismoviševidjelionoštorazlikujeljudskadjelovanjaodfizikalnihdogađaja.Naime, ljudskodjelovanjenijemogućeobjasnitikaovrstuprirodnihdoga-đaja.Ovojevažnotimvišešto»nekemoderneteorije,npr.onebliskeQuine-ovom iliDavidsonovom‘programunaturalizacije’, tvrdekako sepostupkekaodogađajemožedostatnoobjasnitisaspektaprirodnihznanosti«.74

ŠtoSokratkažeotetivamaikostimamožeseuanalognomsmislureći iomozgu.JednojerećidaSokratbezsvojihtetivaikostijunebibioustanjuučinitištohoće,aneštosasvimdrugotvrditidajeontoučinioiztihrazloga,anijedje-lovaoumnojerjeslobodnozasebeizabraonajbolje.Tobibilonerazlikovanjeizmeđupravihuzrokaipojaveuvjetabezkojihtajuzroknebibiouzrok.KadaM.Rhonheimerpolaziodrazlikovanjadvaju temeljnihperspektivaukojimamožemogovoritiodjelovanju,perspektiveprveosobe(perspektivesubjektadjelovanja)iperspektivetrećeosobe(perspektivepromatrača),tadato činiuposvedrukčijojnakaninegoW.Singer.Rhonheimerpokazujedatimperspektivamapripadajudvarazličitapojmadjelovanja:intencionalnoikauzalno-događajno.Kauzalnorazumijevanjepromatradjelovanje»izvana«ishvaćagakaodogađajkojiuzrokujeodređeneučinke.SpravomRhonheimerističedadogađajinisujošdjelovanja.

»TakosedogađajXprimjericemožesastojatiutome(…)prouzročitismrtP-a;prouzročenosta-njestvaribilobi‘smrtP-a’.Samorazloziodlučujuotomejeličinjenje-Xispravnoilipogrešno.TakavrazlogmogubitiprimjericepredvidljiveposljedicedjelovanjaXzasvepogođene(daklenpr.takođerpreživljavanjeQ,R,S,…Tuslijedčina-X,npr.uslučajunasilja).«75

PritomRhonheimerskrećepozornostdajeovdje

»…isključenaupravodjelujućaosobakaosubjektkojineštointendira,kojaizvršavadjelovanjeXkakobiprouzročilasmrtP,atoznači:isključenjeizborP-ubitikaostavvoljepremaživotuP.«76

Upravočinizborauvidnopoljestupatekizperspektiveprveosobe.Upravoovointendiranjenemožesereduciratinajednostavno»prouzrokovanjestanjestvari‘Xjemrtav’«,jertobimogaoprouzročitiipotres.



Štorazlikujeljudskadjelovanjaodfizikalnihdogađajajestnjihovastrukturaintencionalnosti.

»Svakojeljudskodjelovanjeintencionalnodjelovanjeitimeumomivoljomformirano‘doga-đanje’.Konkretnamaterijadjelovanja(…)kaotakva,promatranaučistoj‘materijalnosti’uvijekjemanjeodsadržajailiobjektadjelovanja…Akonekogpozdravljamilinasportskomnatjeca-njudajemznakzastart,podižemruku,‘podizanjeruke’(materijadjelovanja)kaotakvanitiseizabirenitiizvodi.Štoseizabireiizvršavakaointencionalno,tj.ljudskodjelovanjejestsamo‘pozdravljanje’ili‘davanjeznakazastart’.Ovdjeseimplicirajuvoljaipraktičkium.«

Ljudidjelujuzbogciljevakoježelepostićisvojimdjelovanjem.

»Dabiseznaloštonetkotkopodižerukučini,moraseznatičemupodižeruku.Ovo‘čemu’ovdjejeformalniaspekt,‘formarationis’,kojatekdogađanjepodizanjarukečinishvatljivimkaoljudskodjelovanje.«77

NaovomprimjerumogućejeukazatiinaaktualnostTominetezeodvostru-kojmogućnostispecificiranjaljudskogdjelovanjazamodernuteorijudjelo-vanja.Bezpodizanjarukenebibiloniznakazastart.Pokretimogubitipredmetpro-učavanjaprirodnihznanosti.No,tonijedostatnoželiliseobjasnitiodređiva-njenekogčinakaoznaka.Tojepovezanosokolnošćudapostojipravilokojeuodređenimsituacijamapredviđanjegovuuporabu.Konstatacijadapostojepravilanijepredmetistraživanjanitifizikenitineuropsihologije.78

Izdosadarečenogproizlazidaseobjeperspektivenemogureduciratijednanadrugu,jernijednaneisključujedrugu.Kadajeriječoslobodivolje,valjaistaknutidarezultatineuroznanostinisuonikojivodesporuizmeđufilozofijeineuroznanosti,negotezenaturalističkiobojeneneurofilozofije.Znanstvenikje»usvomnaporuokostrogogopisiva-njaiformaliziranjadatostiiskustvaupućendaposegnezametaznanstvenimpojmovimačijajeuporabapoputnečegaštozahtijevalogikanjegovarada«.79Stogajepotrebno

»…točnopreciziratinaravtihpojmovakakobiseizbjeglopristupanjenedopustivimekstrapo-lacijamakojepovezujustrogoznanstvenaotkrićasnekimsvjetonazoromiliideologijskimilifilozofijskimtvrdnjamakojeiznjihproizlaze«.80

Inakrajumoglibismosezapitatinetrebajulii»neurofiziolozislobodukakobimoglitvrditiodsustvoslobode«?

72

Eberhard Schockenhoff, »Wir Phantomwe-sen. Über zerebrale Kategorienfehler«, u:ChristianGeyer(ur.),Hirnforschung und Wil-lensfreiheit,str.166–167.

73

Ibid.,str.167.

74

Christian Kanzian, »Vrste djelovanja«, u:AntoGavrićO.P. (ur.),Ljubav prema istini. Zbornik u čast Tome Vereša O.P.,Dominikan-skanakladaIstina,Zagreb2000.,str.183.

75

Martin Rhonheimer, »‘In sich schlechteHandlungen’unddiePerspektivederhandel-denPerson.ZumVerständniseineszentralenLehrstückesvon‘VeritatisSplendor’«, http://

www.usc.urbe.it/fil/p_rhonheimer/texts/vsthomistdeutsch.htm,str.4.

76Ibid.

77Ibid.,str.14.

78Vidi opširnije Ch. Kanzian, »Vrste djelova-nja«,str.177–188.

79Ivan Pavao II, »Govor papinskoj akademijiznanosti31.listopada1992.«,DC74(1992),br.22,str.1071.

80

Ibid.



IrisTićac

DieFreiheitausderPerspektivederPhilosophieundNeurowissenschaftDie Kritik B. Libets, G. Roths und W. Singers

ZusammenfassungIn diesem Beitrag thematisiert die Autorin das Problem der Freiheit sowohl im Kontext der zeit-genösischen philosophischen Diskussionen, die auch neueu Erkentisse der Neurowissenschaft enthalten, als auch im Kontext der Tradition. Im Mittelpunkt der aktuellen Diskussion steht die Frage ob der Mensch die Willensfreiheit im Sinne der Fähigkeit „anders handeln zu können“ hat oder nicht.Während manche Neurowissenschaftler (W. Singer) auf die unberechtigte Absolutisierung der Ergebnissen der Neurowissenschaft hinzuweisen und „die Wirklichkeit jener Phänomene“ die sich uns nur aus der Erste-Person-Perspektive erschliessen, „ernst nehmen“, deuten einige Hirnforscher neueu Ergebnisse der Neurowissenschaft als Beweis, dass der Willensfreiheit nur Illusion ist. Hier handelt es sich um keine Absicht die philosophische Einsichten mit dem Ergeb-nissen der Neurowissenschaft zu konfrontieren. Es handelt sich mehr um einen Plädoyer zum komplementären Zugang. Am Beispiel der Diskussion der Willensfreiheit versucht die Autorin zu zeigen, dass echte philosophische Einsichten den empiristischen Fakten nicht widersprechen und umgekehrt. Zu Recht betont J. Seifert dass, die empiristische Ergebnisse philosophische Konstruktionen korrigieren können und philosophische Einsichten ihrerseits fehlerhafte Inter-pretationen bzw. die Konstruktionen der Naturwissenschaft korrigieren können.

Schlüsselwörter Willensfreiheit,Gehirn,Neurowissenschaft,Philosophie

Documents

Sloboda iz perspektive filozofije i neuroznanosti