13
S l a v a R a š k a j

Slava Raškaj

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Slava Raškaj

S

l a v a

Ra š k a j

Page 2: Slava Raškaj

Slava Raškaj rođena je 1877. u Ozlju, u obitelji općinskog bilježnika g.Vjekoslava Raškaja i njegove žene Olge. Do svoje sedme godine živjela je s roditeljima, sestrom Paulom i bratom Juricom. Rođena je gluhonijema pa se, zbog nemogućnosti komunikacije s ostalom djecom, povlačila u samoću. Već u ranom djetinstvu otkrivena je njezina darovitost u slikanju cvijeća. Od sedme do petnaeste godine života (1885-1893.) živi u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. Njenu nadarenost prvi je otkrio ozaljski učitelj Ivan Muha-Otoić koji je došao u Zagreb na mjesto ravnatelja Zavoda za odgoj djece oštećena sluha i govora. On ju je odveo tada poznatom slikaru Beli Čikošu-Sesiji kod kojeg je od 1896. polazila slikarski tečaj.

Page 3: Slava Raškaj

Čikošev utjecaj koji se odražavao u izboru tamnih boja uspjela je vrlo brzo otkloniti.

Neobičnom senzibilnošću i strukturom duha svoje doživljaje ostvarila je prvenstveno u akvarelu koji postaje i ostaje njeno glavno izražajno sredstvo. U njemu je naslikala niz svježih i intimno lirskih pejzaža, portreta i interijera koji je svrstavaju u prvi red hrvatskih akvarelista." Njezin akvarel predstavlja upravo pojam idealnog akvarela ", napisao je Matko Peić u monografiji o umjetnici.

Prvi put je izlagala 1899. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, a već 1900. u St. Petersburgu i Moskvi. Iste godine četiri njena akvarela bila su postavljena u hrvatskoj sobi na Svjetskoj izložbi u Parizu.

Page 4: Slava Raškaj

Slavu Raškaj zovu i Ofelijom hrvatskog slikarstva, ne samo zbog neobične i posebne ljepote tonova i jedinstva doživljaja izraženih u njenim akvarelima, nego i zbog tragične kao i romantične sudbine mlade žene. Bila je nesreteno zaljubljena u svog učitelja, što se odrazilo u portretu Bele koji je naslikala; rodna kuća u Ozlju joj je srušena; preko četrdeset njezinih djela se zagubilo; njezina pisma izgorjela su u sestrinoj kući u Budimpešti. Zbog teškog depresivnog stanja, koje se vidi u izboru motiva kao što su napušteni mlinovi i ruševine, smještena je 1902. u umobolnicu gdje je 1906. u dobi od samo dvadeset devet godina umrla.

Page 5: Slava Raškaj
Page 6: Slava Raškaj
Page 7: Slava Raškaj
Page 8: Slava Raškaj
Page 9: Slava Raškaj
Page 10: Slava Raškaj
Page 11: Slava Raškaj
Page 12: Slava Raškaj
Page 13: Slava Raškaj