Škrlec (INA)

MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaSektor I&P N&P za JE Europu

Slobodan Kolbah & Mladen Škrlec

Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaSektor I&P N&P za JE Europu

Sveučilište u ZagrebuGeotehnički fakultet u Varaždinu

Tribina Geotehničkog fakultetaGODINA VII – PREDAVANJE V

Srijeda – 16. ožujka 2011. godine – u 11 satiPredavaonica broj 1

MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA

GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE


UVODGeotermalna energijaGeotermalna energija (GTE) je toplinski oblik energije sadržane u Zemljinoj unutrašnjosti.

Resursi geotermalne energije su rezultat kompleksnih geoloških procesa, koji su doveli do nakupljanja topline na dohvatljivim dubinama.

Osnovno svojstvo GTE je njena obnovljivost.obnovljivost.Najveći udio u ukupnom toplinskom toku Zemlje ima toplina stvorena radioaktivnim raspadanjem elemenata.Značajnu ulogu u stvaranju toplinskog toka ima toplina iz njene duboke unutrašnjosti, a ostali izvori topline su trenje pri pomicanju Zemljine kore, noviji vulkanizmi, kemijske reakcije.Toplinska energija Zemlje je ogromna ali samo malen dio se može ekonomski iskoristiti.


Geotermalna energija u Hrvatskoj

Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju iskorištavanja termalnih voda izprirodnih izvora u lječilišne svrhe (Varaždinske, Daruvarske, Lipičketoplice, Topusko, itd.).

Korištenje geotermalne vode u energetske svrhe iz dubokih ležištaomogućila je rudarska djelatnost vezana za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u sjevernoj Hrvatskoj.


Istraživanje geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj Naftalin je započeo sedamdesetih godina nakon što je srednjoročnim planom za razvoj energetike dobio u zadatak da potencijalne geotermalne rezerve istraži i valorizira za korištenje.Izvršena je geotermička regionalizacija područja Republike na temelju vrijednosti temperaturnih gradijenata mjerenih u bušotinama izrađivanim u cilju istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Na taj način izdvojena su tri karakteristična područja:

-Panonski bazen s gradijentom 40 – 50oC/km-Dinaridi s gradijentom 10 – 15oC/km-Jadransko podmorje s gradijentom 20 – 25oC/km

Na temelju toga istražni radovi su koncentrirani na područje Panonskog bazena.


Zahvaljujući relativno visokom stupnju istraženosti (geološko-geofizičkih) bazena moguće je bilo ocijeniti perspektivnost pojedinih područja.

Istražni radovi su koncentrirani na ispitivanje negativnih naftnih bušotina u pogledu izdašnosti i drugih hidrodinamičkih parametara pojedinih akviferaPanonskog bazena i to u područjima Savske, Dravske i Murske potoline, Istočne Slavonije, Hrvatskog Zagorja.

U nastavku istražnih radova pristupilo se bušenju istražnih bušotina u svrhu potpunije valorizacije pojedinih lokaliteta u pogledu korištenja GTE.

Rezultati su opravdali izvođenje istražnih radova.


Geotermalna ležišta u Hrvatskoj možemo podijeliti u dvije kategorije

S temperaturom vode većom od 100 0C- za proizvodnju električne energije binarnim

procesom i korištenjem topline u kaskadnom korištenju

S temperaturom vode manjom od 100 0C-za grijanje prostora i u raznim tehnološkim

procesima


Veličina geotermalnog potencijala ovisi o propusnosti ležišta zasićenog s vodom i volumenu ležišne stijene. Stijene koje se odlikuju velikom šupljikavosti i kod kojih su te šupljine dobro međusobno povezane, te one koje su jako razlomljene i imaju dobru propusnost, velikih su mogućnosti davanja vode. Najveći geotermalni potencijal imaju razdrobljeni karbonati jer se obično javljaju kao tijela velikih dimenzija, čineći ležišta masivnog tipa. Ležišta takvog tipa mogu davati i nekoliko tisuća kubnih metara vode na dan. Manjeg su geotermalnog potencijala pješčenjaci. Njihova poroznost ovisi o dubini na kojoj se nalaze. Na većoj dubini su kompaktniji, manje porozni i premda temperatura vode u porama može iznositi i preko 100°C njihova izdašnost rijetko prelazi 300 m3/dan.


Lokaliteti geotermalne vode (sjeverna Hrvatska)


Da bi se GTE mogla ekonomično proizvoditi moraju postojati povoljni prirodni uvjeti:

Visok geotermalni gradijent

Šupljikava sredina (ležište) što veće propusnosti i debljine

Fluid koji donosi toplinu iz ležišta na površinu (voda najpovoljnija zbog njene visoke specifične topline)

Za trajniju proizvodnju GTE nužno je da fluid (voda) cirkulira, tj. da s površine ulazi u ležište prolazi kroz njega, preuzima toplinu i zagrijan izlazi na površinu kroz otvore koji mogu biti prirodni ili je otvore napravio čovjek (bušotine)


Nadalje na ekonomičnost korištenja GTE utječe:

Toplinska snaga proizvodnih bušotina

Kemijski sastav geotermalne vode (korozija, otopljeni plinovi u vodi, ekologija i dr.)

Način korištenja geotermalne vode

Udaljenost potrošača

Potrošački potencijal i dr.


Tablica geotermalnih bušotina Hrvatske

4315,01982.-Petrinja-1PETRINJA18

7413,0-1981.Ernestinovo-1OSIJEK17

3618,0-1980.Obradovci-2ORAHOVICA16

4111,0-1982.Bokšić-3NAŠICE15

25170,01989.-Kumrovec-1KUMROVEC14

4610,01985/86.-Križvčanka-113

2360,01982.-Križevci-Vratno-1KRIŽEVCI12

--1985/86.-Krap. Toplice-1KRAP: TOPLICE11

9550,0-1988.Karlovac-310

----Karlovac-2KARLOVAC9

5011,01986.-Iva-T18

6010,0-1983/84.Iva-2IVANIĆ-GRAD7

10030,01981/82.-Dravka-1ĐURĐEVAC6

545,41985.-Đakov. Breznica-1ĐAKOVO5

3054,01989.-Leščanka-1DUGA RESA4

405,01971-Vučkovec-2ČAKOVEC3

152200,01991.Vel. Ciglena-1A2

---1991.Vel. Ciglena-1BJELOVAR1

T °C Q m3/hBušenje term. buš. god.

Ispit. naft. neg. buš. god.BušotinaPodručjeRed.

Br.


Red. br. Područje Bušotina Ispit. buš. god. god.bušenja Q m3/h T °C

514,01984.-KBNZ-236

8080,01985/86.-KBNZ-1B35

687,81984.-KBNZ-1A34

383,01986.-Jarun-133

402,01981.-Dubravka-1ZAGREB32

281,01988.-Varažd. Toplice-1VARAŽ: TOPLICE31

8611,01983.-Slavonka-130

9610,0-1981.Madarinci-129

988,0--Bizovac-428

----Bizovac-2VALPOVO27

5011,01986.-Siter-126

4014,0-1980.Sisak-1SISAK25

2660,01985.-Samobor-224

2660,01978.-Samobor-123

6521,01986.-Nedjelja-1SAMOBOR22

3630,01985.-PDTE-121

368,01985.-PDT-120

3290,01988.-PDS-2PODSUSED19


Red. br. Područje Bušotina Ispit. buš. god. god.bušenja Q m3/h T °C

12560,0-1976.Lunjkovec-154

12560,0-1989.Kutnjak-1KOPRIVNICA53

38288,01988.-Sutinka-352

2620,01984.-Sutinka-251

2630,01983.-Sutinka-1ZLATAR50

5015,0-1980.Zelina-1ZELINA49

472,21981.-Šalata-148

578,0-1979.Stupnik-147

320,61981.-Savica-146

5518,01984.-Sava-145

8050,01985.-Mladost-344

6450,01983.-Mladost-243

7010,81980.-Mladost-142

5520,01986.-Lučanka-141

624,01981.-Lomnica-140

272,01985.-KBNZ-3B39

5730,01985.-KBNZ-3 alfa38

6460,01988.-KBNZ-2A37



GEOTERMALNO POLJEZAGREB



Geotermalno polje ZAGREBdanas i sutra

Dijelom svoje proizvodnje podmiruje potrebe grijanja prostora i vode: - rekreacijsko – sportskog centra Mladost -grijanje pogona tvornice preciznih alata u Lučkom-grijanje skladišta unutar objekata Kliničke bolnice u izgradnji

Bilančne rezerve: 77,14 l/s (6 600 m3/dan)Proizvodnja geotermalne vode iznosi cca. 10% mogućeg kapaciteta

U cilju iskorištavanja energetskog potencijala temeljem Društvenog ugovora između grada Zagreba i INA osnovano je trgovačko društvo Terme Zagreb d.o.o. s 50% udjelima svakog od osnivača.


Geotermalno polje Zagreb

Tri lokaliteta: 1. Mladost

Mla-2 utisnadubina: 912 mgodina bušenja: 1985.

Mla-3 proizvodna dubina: 1362,2 mgodina bušenja: 1985.temperatura ušća (0C): 80

2. BlatoKBNZ-1A utisna

dubina: 1134 mgodina bušenja: 1984.

KBNZ-1B proizvodna dubina: 1374 mgodina bušenja: 1986.temperatura ušća (0C): 82

3.LučkoLuč-1 proizvodna


LUČANKA-1 JARUN-1


Geotermalno polje Bizovac

Otkriveno 1967. godine

Bilančne rezerve: Ležište Terme 3,17 l/sLežište A3+A4 3,05 l/s

Toplinska snaga : Ležište Terme 0,4 MWtLežište A3+A4 0,4 MWt

Sadašnja proizvodnja: 5-5,5 l/s2 proizvodne, 1 utisna bušotinaToplinska snaga za tu proizvodnju: 0,7-0,75 MWt

Ležište Ležište A3+A4 regionalno razvijeno pa postoji mogućnost proširenja


Slavonka-1proizvodna

dubina: 1667 mtemperatura na ušću: 75 oCIzdašnost: 3,17 l/s


Bizovac – 4 proizvodna

• dubina 1845 m• temperatura na ušću 96 0C• izdašnost 3,05 l/s

Separatorsko mjerna jedinica


Geotermalno polje Kutnjak - Lunjkovec

Otkriveno 1968. godine

Proizvodnja električne energije može se ostvariti izgradnjom geotermalne elektrane snage 2 MW

bušotine: Kutnjak – 1 utisna Kutnjak -1T proizvodna

Ležište u raspucanim karbonatima na 2550 mTemperatura na ušću 140 0CIzdašnost 7200 m3/dan


24

Koncepcija i izvodljivost programa gospodarske uporabe GTE je postavljena studijom Ekonomskog fakulteta Zagreb 2006.god.

Vlada RH je proglasila Geotermalni program demonstracijskim primjerom uporabe geotermalne energije u RH

Program se realizira u dvije faze prema raspoloživosti geotermalne vode (I-faza 70 l/s; II-faza još 300 l/s)

Program obuhvaća stupnjevito korištenje geotermalne energije s geotermalnom elektranom kao čelnim objektom

Geotermalni program se realizira u gospodarskoj zoni površine 110,9 ha

Za realizaciju programa osnovano je društvo Geopodravina d.o.o. (osnivači: HFP u ime Vlade RH, KKŽ, općina Legrad, INA, HEP, Podravka)


25

Planirana ulaganja u Geotermalni program

Redbroj Naziv projekta Ulaganja u I

fazi u 000 knUlaganja u IIfazi u 000 kn

1. Geotermalni izvor 70.000 300.000

2. Geotermalna elektrana –

toplana s toplinskom mrežom

70.000 280.000

3. Sušara povrća 60.000 60.0004. Plastenici - cvijeće 50.000 100.000

5. Plastenici – povrće 80.000 160.000

6. Ribogojilište i ribnjak za sportski ribolov 60.000 30.000

7. Toplice Kutnjak 150.000 80.000

8. Turističko naselje 50.000 50.000

9. Vrelovod za Koprivnicu - 60.000

10. Uređenje gospodarske zone 30.000 30.000

Ukupno 620.000 1.150.000


GEOGRAFSKI SMJEGEOGRAFSKI SMJEŠŠTAJ GEOTERMALNOG POLJA VELIKA CIGLENATAJ GEOTERMALNOG POLJA VELIKA CIGLENA


Geotermalno polje Velika CiglenaOtkriveno 1989. godineradna temperatura na površini 175°C;

radni tlak na površini 20 bar;

količina geotermalne vode 83 l/s;

količina otopljenog plina 27 m³/m³.

bušotine: Velika Ciglena - 1 utisnaVelika Ciglena -1 T proizvodna

Ležište u raspucanim karbonatima na 2550 m

Temperatura na ušću 175 0CIzdašnost: 7200 m3/dan


GEOTERMALNA ELEKTRANA S PRESJEKOM LEGEOTERMALNA ELEKTRANA S PRESJEKOM LEŽŽIIŠŠTATA


PISMA NAMJERE

Pisma namjere potpisana su sa :

Općinom Legrad – osnovano trgovačko društvo GEOPODRAVINAGradom Zagrebom - osnovano trgovačko društvo ZAGREB TERMEGradom KarlovcemGradom Podravska SlatinaS Vukovarsko – srijemskom županijom za lokalitet Babina Greda

Dolazi na desetke upita godišnje od strane gradova i županija kod izrade prostornih planova o geotermalnim potencijalima na njihovom području i mogućnosti njihovog korištenja postojećim fondom bušotina ili izradom novih. Po toj temi održano je nekoliko prezentacija.

Upiti dolaze i od privatnih tvrtki i poduzetnika koji iskazuju sve veću zainteresiranost za korištenje te vrste energije.


Kod korištenja geotermalne energije iz dubokih bušotina najskuplja su ulaganja u same bušotine, što iznosi i do 80 % ukupnog ulaganja u kompletan geotermalni sustav.

Zašto su geotermalni potencijali slabo iskorišteni ?

Glavni razlog su velika investicijska ulaganja, a niska profitabilnost projekata. Tako složene projekte, kao što je iskorištavanje geotermalne vode, treba podržati Vlada (oslobođenjem od carine, PDV-a), a financiranje projekta, trebaju osiguravati privatni ulagači, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te fondovi EU.

ZAKONODAVSTVO - krajnje destimulativno za gospodarsku uporabu obnovljive geotermalne energije.

Većina naših proizvodnih bušotina nakon završetka crpljenja ugljikovodika, mogu se tretirati kao potencijalne geotermalne bušotine.

Najveća potencijalna ležišta geotermalne energije su vodena okruženja proizvodnih plinskih i naftnih polja, Molve, Kalinovac i Beničanci.


Zakon o rudarstvu (NN 75/09) čl. 5. navodi da se mineralne sirovine smatraju…. citat:

”….. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene , na koje se primjenjuju propisi o vodama.

ZAKONODAVSTVO - krajnje destimulativno za gospodarsku uporabu obnovljive geotermalne energije


SLIJED ZAKONSKIH AKTIVNOSTI PREMA ZAKONU O RUDARSTVU NN75/09


SLIJED ZAKONSKIH AKTIVNOSTI PREMA ZAKONU O RUDARSTVU NN75/09



Teret svake proizvodnje - E N E R G I J A

Možemo li smanjiti utrošak energije u proizvodnji?

Kako smanjiti utrošak energije?

GEOTERMALNA BUŠOTINA


KAKO DO GEOTERMALNE BUŠOTINE?

1. Poznat stupanj istraženosti geotermalnog potencijala određenog područja (mikrolokacije) na temelju izrađene geološko-fizikalne studije kojom se procjenjuje mikrolokacija u pogledu proizvodnih mogućnosti (kapaciteta, temperatura, rezerve, karakteristike vode)

2. Izrada preliminarne tehno-ekonomske studije koja pokazuje opravdanost korištenja geotermalne energije na konkretnom gospodarskom poduhvatu (postojećem ili novom). Iskazana ušteda u odnosu na klasične energente je osnova za traženje pomoći Fondova pri ulaganju u ovakav tip projekta.

3.Predaja zahtjeva za istraživanje mineralne sirovine geotermalne vode Ministarstvu gospodarstva-Uprava za rudarstvo


Zahtjev za istraživanje mineralne sirovine mora sadržavati

1. mineralnu sirovinu koju se namjerava istraživati,

2. zemljovidni položaj, veličinu i naziv istražnog prostora,

3. program ukupnih istražnih radova po vrsti i obimu s troškovnikom, te podrobni plan radova, koji će biti izvedeni u prvoj godini istraživanja,

4. rok do kada se namjerava obaviti istraživanje,

5. ukupni iznos potrebnih novčanih sredstava za izvođenje planiranih istražnih radova, te način njihovog osiguranja,

6. plan sanacije istražnim radovima zauzetog istražnog prostora.


Uz javni natječaj, podnositelj prijedloga za davanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina dužan je osobito priložiti:

– izvod iz sudskog odnosno obrtnog registra iz kojeg je vidljivo da je podnositelj prijedloga registriran za istraživanje ili za eksploataciju mineralnih sirovina;

– šest primjerka zemljovida šireg područja istraživanja u mjerilu 1:25.000 (ili većem) s ucrtanim istražnim prostorom i navedenim koordinatama vršnih točaka kojima je istražni prostor jednoznačno određen;

– geološku ili drugu dokumentaciju o mogućnosti postojanja mineralne sirovine u istražnom prostoru.

Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu planirani dokumentima prostornog uređenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog uređenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja mineralnihsirovina.


EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA

Ekonomsko-financijska ocjena rentabilnosti pridobivanja geotermalne vode izrađena je na bazi procijene godišnje potrošnje plina potrebnog za grijanje staklenika i pretpostavke da ćemo proizvedenom geotermalnom vodom u potpunosti zamijeniti plin.Prema podacima potrošnja plina u 2008. i 2009. godini je iznosila:

S obzirom na cijenu plina zbog štednje potrošnja nije bila u okviru stvarnih mogućnosti i potreba stakleničke proizvodnje.U analizi je uzeta realno moguća potrošnja plina od 500 000 m3 godišnje. Prema sadašnjoj cijeni plina od 2,92 kn/m3 troškovi za plin iznosili bi cca. 1 500 000 kn godišnje. To praktički znači da bi nama ukupan prihod od proizvedene geotermalne vode bio jednak tom iznosu.

Godina Količina, m3 Cijena, kn

2008 446 925 931000

2009 381 767 920000



ULAGANJA Ukupno planirana ulaganja iznose 8 000 000 kuna, a sastoje se od ulaganja u bušotinu i ulaganja u potrebnu nadzemnu opremu.

O P I S kn

Bušotina –izrada i materijal 6 150 000Oprema uronjena centrifugalna sisaljka, frekventni pretvarač, tubing, zasuni cjevovodi 1 850 000

UKUPNO I +II 8 000 000

IZDACI Proizvodnju geotermalne vode terete troškovi i obveze koji su procijenjeni prema količini proizvedene vode i ukupno iznose 250 000 kn godišnje a sastoje se od: -potrošnje električne energije -održavanje bušotinske opreme i sistema za pripremu geotermalne vode za korištenje -naknada za eksploataciju geotermalne vode EKONOMSKI TOK Ekonomsko-financijska ocjena rentabilnosti pridobivanja geotermalne vode izrađena je prema prikazu ukupnih ulaganja, troškova proizvodnje, prihoda koji su određeni na bazi procijene troškova godišnje potrošnje plina potrebnog za grijanje staklenika i pretpostavke da ćemo proizvedenom geotermalnom vodom u potpunosti zamijeniti plin.




Documents

Škrlec (INA)