GLASNIKMISIJA: INA je vertikalno integrirana naftna korporacija, utjecajan sudionik na tržištu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapređenjem poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje veće vrijednosti. VIZIJA: INA kao uvažavan i poželjan partner, poznat po izvrsnosti proizvoda i usluga, te poštenim njegovanim odnosima i zaštiti interesa svojih vlasnika, kupaca, radnika i drugih partnera.

Dvotjednik

dvobroj, 1. i 15. kolovoza 2006.

Godina XLIII

Broj 1880.

INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB

(7. str.)

(6. str.)

INTERVJU: dipl. inž. Tomislav ŠTENGL, direktor Sektora korporativnih komunikacija INE

Učinkovite Inine promidžbene aktivnosti• INA je uglavnom dobro predstavljena u javnosti, naglašene su sve njezine aktivnosti, od sponzorstava preko proizvoda do brige za okoliš. Mislim da smo se i u ovom dijelu profi lirali na razini jedne od vodećih kompanija u Hrvatskoj, ali i u regiji

Položeno 45 kilometara cijevi podmorskog plinovoda od obale u Puli do servisne platforme Ivana K

Prvi podmorski plinovod do hrvatskog kopna!

• Kada 2009. godine budu u radu sva polja predviđena Projektom Sjeverni Jadran, dnevna proizvodnja doseći će 5,5 milijuna prostornih metara plina. U konačnici Projekt Sjeverni Jadran imat će 14 platformi s ukupno 36 bušotina koje će proizvoditi iz čak 73 plinska ležišta s ukupno 400 kilometara raznih cjevovoda (2. – 3. str.)

Edukacijsko predavanje o intelektualnom vlasništvu u INI

Zaštita stvaralaštva i stvaralačkog rada

• Intelektualnom vlasništvu danas je nužna zaštita, učinkovito upravljanje te u slučaju povrede prava, reakcija u vidu pravnog i fi nancijskog sustava djelovanja. To se posebice odnosi na industriju s visokom i razvijenom tehnologijom poput industrije nafte i plina, a o čemu se govorilo na dvodnevnom edukacijskom predavanju o intelektualnom vlasništvu u INI krajem srpnja

Zaposlenik Inine benzinske postaje Prokljan-sjever prodavač Ivica VRANJIĆ pronašao zaboravljenu torbicu s 15 tisuća kuna te je bez razmišljanja predao policiji, a ona vlasniku, Ininu kupcu

Uzoran čin Ivice VRANJIĆA

(13. str.)Komentar

Udar na naftnom tržištu (3. str.)

Inine benzinske postaje Rovinj-Istarska, Poreč-Vukovarska i Umag-obala neke su od najstarijih u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji, ali još uvijek savršeno rade i posluju u srcu turističkog područja

INA među istarskim turističkim

perjanicama(8. – 9. str.)

Čestitamo 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Sljedeći broj INA GLASNIKA izlazi 5. rujna 2006.

Na Izbornoj skupštini Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) za predsjednika izabran akademik Mirko ZELIĆ, a za dopredsjednike Božidar OMRČEN i Josip KRIŽ

Promocija struke, znanja i tehnologija

(10. str.)

Na trećoj ovosezonskoj regati INA Nautomania Toura održanoj u rogozničkoj marini Frapa sudjelovali treneri hrvatskih prvoligaških nogometnih klubova

Sa zelenog travnjaka na plavo more

(14. str.)Zaposlenici sisačke Rafi nerije i hrvatski branitelji veterani Davor ROSANDIĆ i Dražen GERIN već petu godinu putuju za vrijeme godišnjeg odmora prvom crtom bojišnice Domovinskog rata

Na biciklima pet tisuća kilometara

(12. str.)

�

Položeno 45 kilometara cijevi podmorskog plinovoda od obale u Puli do servisne platforme Ivana K

Prvi podmorski plinovod do hrvat skog kopna

• Upravo ovih dana prije deset godina potpisan je Ugovor o osnivanju zajedničke hrvatsko-talijanske operativne kompanije INAgip, čime je označen početak realizacije Projekta Sjeverni Jadran • Kada budu u radu sva polja predviđena Projektom Sjeverni Jadran (2009.) dnevna proizvodnja doseći će brojku od oko 5,5 milijuna prostornih metara plina. U konačnici Projekt Sjeverni Jadran imat će 14 platformi s ukupno 36 bušotina koje će proizvoditi iz čak 73 plinska ležišta s ukupno 400 kilometara raznih cjevovoda

VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI...

Barža za polaganje podmorskog plinovoda

Stinger – Nakon zavarivanja i kontrole cijev je položena u more

Želimir ŠIKONJA, direktor INAgipa uz plinovod

Radovi na kopnenom dijelu plinovoda

Spajanje cijevi prije polaganja u more

Projekt Sjeverni Jadran zasigurno je jedan od najvećih, najsloženijih, najvažnijih i dakako najskupljih Ininih projekata, čija će realizaci-

ja omogućiti izravni transport plina iz proizvodnih polja u podmorju Sjevernog Jadrana do potrošača u Hrvatskoj, ali i plinofikaciju mjesta uz trasu pli-novoda. Osim toga, on će omogućiti da Hrvatska plinom iz podmorja Jadrana nadoknadi pad proi-zvodnje na kopnenim plinskim poljima u Podravini i tako zadrži dobru poziciju da i dalje oko 60 posto potreba Hrvatske za tim energentom pokriva iz vla-stitih izvora.

Iako je najteži dio poslova na realizaciji Projekta Sjeverni Jadran bila izrada bušotina i proizvodnih, odnosno servisnih platformi, o tomu se najmanje pisalo. S druge strane, polaganje podmorskoga pli-novoda izazivalo je posebnu pozornost javnosti, odnosno medija. To ne iznenađuje, jer realizacijom projekta »Mala GEA«, koji podrazumijeva izgradnju plinovoda od plinskih polja na Jadranu do Karlovca, sve proizvedene količine plina iz podmorja dolazit će izravno, najkraćim i najjeftinijim putem do hrvatskih potrošača.

Dobra je vijest da se radovi na Projektu Sjeverni Jadran u potpuno-sti odvijaju planiranom dinamikom. To se odnosi na bušenje, proizvodno opremanje i postavljanje platformi, ali i na podmorski plinovod od obale u Puli do Ivane K te na kopneni dio od obale do terminala Pula.

Tijekom kolovoza spajanje s proizvodnim

sustavomNajzahtjevniji dio trase podmor-

skog plinovoda koji prolazi rubnim područjem nacionalnog parka Brijuni je uspješno završen još tijekom svib-

nja. Barža talijanskoga Micoperija je za nešto više od pet mjeseci položila svih 45 kilometara podmor-skoga plinovoda. Završen je ukop djela plinovoda na izlazu na kopno, a tijekom kolovoza očekuje se završetak radova na spajanju plinovoda s pro-izvodnim sustavom na platformi Ivana K. Tijekom rujna obavit će se tlačna proba i pražnjenje vode iz plinovoda kako bi bio spreman za puštanje plina. Sve aktivnosti, ističe Jerko JELIĆ-BALTA, direktor Projekta Sjeverni Jadran su podređene samo jednom cilju da plinovod bude u funkciji spreman za tran-sport jadranskoga plina do hrvatskih potrošača.

Krajem travnja počeli su i radovi na kopnenom dijelu plinovoda od obale hidrobaze u Puli do ter-minala u Vodnjanu duljine oko 10 kilometara. Te radove izvodi Inina tvrtka kćer STSI. Izgradnja kop-nenog dijela plinovoda je, radi djelotvornosti rada, podijeljena u tri etape, svaka od po tri kilometra. Iako je na spomenutom kopnenom dijelu plinovo-da bilo manjih teškoća s izolacijom cijevi, Damir POGOREVC, voditelj projekta gradnje kopnenoga

plinovoda nam je rekao kako će cijevi plinovoda biti položene do sredine kolovoza, a potom bi uz pomoć Plinacra počeli radovi na Terminalu Pula.

U radu čak 13 platformiU samo šest mjeseci proizvodni sustav Projekta

Sjeverni Jadran je udvostručen. Sada je u radu, od-nosno funkcionalnom ispitivanju čak 13 platformi, a početkom godine bilo ih je ukupno 5 – rekao je u razgovoru Želimir ŠIKONJA, generalni direktor INAGIP-a. Zahvaljujući tomu trenutačna ukupna proizvodnja plina iz podmorja Jadrana je prvi put u povijesti Naftaplina veća od proizvodnje plina iz kopna. Naime, početkom godine iz podmorja Ja-drana se proizvodilo 2,5 milijuna kubika plina na dan, a sada je to dvostruko više ili 4,3 milijuna. Istodobno, 2009., kada budu u radu sva polja pred-viđena Projektom Sjeverni Jadran dnevna proizvod-nja doseći brojku od oko 5,5 milijuna prostornih metara plina.

Budući da je upravo ovih dana, prije deset godina potpisan Ugovor o osnivanju zajedničke hrvatsko-talijanske operativne kompanije INAgip, čime je označen početak realizacije Projekta Sjeverni Jadran prisjetimo se okolnosti u kojima se rađao taj pro-jekt. Sredinom devedesetih godina INA-Naftaplin se

susreće s neizbježnim prirodnim padom proizvodnje plina na kopnenim poljima, izostajanjem većih no-vih otkrića plina te rastom potrošnje plina kod svih kategorija kupaca. Potpisivanjem pisma namjere, a potom 1996. godine Ugovora o zajedničkoj proiz-vodnji i istraživanju, kreće zajednički posao INE i ENI-ja i to osnivanje zajedničke neprofitne opera-tivne kompanije. Nakon toga, potpisuje se ugovor o podjeli proizvodnje (za područje sjeverni Jadran) 1996. godine, a za područje Aiza Laura godinu dana kasnije.

Predstoji treća faza Projekta Sjeverni Jadran

Zbog nepovoljnih geoloških uvjeta, otkrivena plinska ležišta su imala visoki proizvodni rizik. Dva plinska ležišta se nalaze na samoj crti razgraničenja između Hrvatske i Italije, pa je za takva zajednička ležišta nužna maksimalna suradnja. Transport proiz-vedenoga plina trebao je omogućiti dotok plina u

Hrvatsku i Italiju, ali istovremeno strateški poveza-ti Hrvatsku s energetskim sustavom EU. Partnerski odnos INE i ENI-ja pomogao je rješavanju brojnih tehničko-tehnoloških nedoumica glede načina izrade bušotina, njihova broja i opremanja, a time dakako i rentabilnosti Projekta Sjeverni Jadran.

Projekt se realizira u tri faze, od kojih je prva bila u razdoblju od 1996. do 2001., druga faza od

3

Najnoviji sukob između Izraela i Li-banona, koji je eskalirao sredinom srpnja još je jednom, po tko zna koji

put, pokazao svu ranjivost i nepredvidljivost svjetskog naftnog tržišta. Tek se, naime, si-tuacija s naftom u svijetu koliko-toliko smi-rila, nakon što je mjesecima udarna vijest bila kriza nastala zbog iranskog odbijanja međunarodne kontrole svog nuklearnog programa, te se činilo da će nastupiti re-lativan mir i na naftnom tržištu, koji ina-če karakterizira ljetne mjesece, odnosno razdoblje smanjene potražnje za naftom u industrijski najrazvijenijim zemljama.

Bilo kako bilo, sredinom srpnja je barel nafte na najvažnijim svjetskim tržištima iznova dosegao, pa nakratko i premašio razinu od sedamdeset i pet dolara, da bi, prema kraju mjeseca, a nakon poduzetih mirovnih inicijativa, počeo lagano spušta-ti cijenu, zasad, još uvijek s neizvjesnim daljnjim trendom kretanja. Podsjetimo li se, 2006. cijena barelu nije padala ispod 60 dolara, odnosno kretala se uglavnom u intervalu između 63 i 68 dolara, ovisno o konkretnim zbivanjima i periodičkim po-litičkim, vojnim i gospodarskim krizama u najvažnijim zemljama–proizvođačima i izvoznicima nafte.

Pogledamo li unatrag nekoliko proteklih godina, možemo uočiti da je trend kre-tanja cijene barelu nafte konstantno uzla-zeći – 2003. je prosječna cijena barela bila 28, godinu dana poslije 36, prošle 2005. je barel u prosjeku bio nešto više od pedeset, da bi ove godine bio na razini većoj od šezdeset i dva dolara.

Suočeni s takvim kretanjem cijene nafte, najvažniji svjetski čimbenici već godinama pokušavaju doći do djelotvornog modela koji bi jamčio ujedno i sigurnu opskrbu, odnosno uravnoteženu ponudu i potražnju, ali i cijenu prihvatljivu i za izvoznike i za uvoznike. No, unatoč tim naporima, cijena barelu iz godine u godinu vrtoglavo raste, tako da se danas teško može nazrijeti kraj daljnjem poskupljenju nafte.

Odgovor najvažnijih proizvođača i izvoz-nika, ponajprije zemalja unutar Organiza-cije zemalja izvoznica nafte (OPEC), za-sad je bio povećanje proizvodnje gotovo do maksimalnih kapaciteta, uz stalan rizik da se nekom većom havarijom izazvanom tehnološkim uzrocima ili možda i teroristič-kim akcijama, bitno ne naruši teško održa-vana ravnoteža između ponude i potražnje. Usto, daljnje povećanje proizvodne razine u zemljama OPEC-a, u kojima zaliha nafte, barem za još nekoliko desetljeća ne ne-dostaje, vezano je uz vrlo visoka ulaga-nja, koja su, međutim, teško ostvariva bez ukupnog smirivanja napetosti na Bliskom i Srednjem istoku.

Zanemarimo li čak političke i vojne ne-stabilnosti, čini se da se oko (nerealno) visoke cijene nafte suprotstavljaju dva stava. S jedne strane OPEC i ostali veli-

Prvi podmorski plinovod do hrvat skog kopna

• U samo šest mjeseci proizvodni sustav Projekta Sjeverni Jadran je udvostručen. Sada je u radu, čak 13 platformi, a početkom godine bilo ih je ukupno 5

Udar na naftnom tržištu Piše:

Damir FRICKI

DOGAĐAJI... VIJESTI... VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI... DOGAĐAJI... VIJESTI...

ki izvoznici tvrde da nafte ima dovoljno te je tržište dobro opskrbljeno, odnosno da nema razloga za ovako visoku cijenu koja je, po njima, posljedica umjetno stvorene nestašice nafte, izazvane uglavnom izvan-ekonomskim razlozima. S druge strane, najveći uvoznici i najveći potrošači nafte traže stalno nove i nove količine nafte, a globalna igra oko osiguranja dovoljnih koli-čina nafte sada se, već prilično neskriveno, vodi oko osiguranja izvora, ponajprije na Srednjem istoku i u području oko Kaspij-skog jezera.

Ne treba imati iluzija. Politička vlast bilo koje države, osim možda onih najsi-romašnijih, ne boji se visoke cijene nafte jer kroz prodaju motornih goriva i osta-lih naftnih proizvoda uglavnom ostvaruje visoke porezne prihode. S druge strane, jasno je da se kroz visoku cijenu nafte omogućuju i daljnji istraživački i proizvodni projekti, koji su, opet, popriličan zamaš-njak gospodarstvu velikog broja zemalja. Uvažavajući te naglaske, teško je govoriti o nekakvoj »realnoj« cijeni nafte u svjet-skim okvirima, premda većina autoriteta iz vodećih energetskih instituta smatra da bi, barem u srednjoročnom razdoblju optimalna cijena barelu bila na razini od 50 do 55 dolara, čime bi se omogućio i relativno stabilan rast naftnog sektora, ali i izbjegle ekonomske i socijalne krize u mnogim državama u svijetu, ovisnima o uvozu nafte.

Uz prihvatljivu razinu optimizma, odno-sno pretpostavimo li da neće doći do ve-ćih kriza i sukoba koji bi mogli poremetiti svjetsku političku scenu, vjerojatno je da će cijena barelu u sljedećih nekoliko godi-na doista i biti na toj, relativno prihvatljivoj razini, uz uvjet da se postigne konsenzus najvećih proizvođača i najvećih potroša-ča, odnosno uvoznika nafte oko sustava usklađivanja ponude i potražnje.

No, govoreći o cijeni nafte, moramo znati da je riječ o danas dostupnim tipo-vima nafte, dakle o nafti s malim ili sred-njim postotkom sumpora te na relativno dostupnim mjestima pridobivanja – u bli-zini magistralnih naftovoda ili velikih tan-kerskih luka. Takve će nafte, međutim, biti sve manje i bit će sve skuplja, čak i neovisno o povremenim većim ili manjim krizama. No, nafte u zemljinoj kori ima i u drugim pridobivim oblicima. Zasad je teh-nologija njezina pridobivanja još u razvoju, a ekonomska isplativost u neskladu sa, čak i današnjom visokom cijenom barela konvencionalno pridobive nafte.

Budućnost, ne bude li velikih iznena-đenja, sigurno ne donosi povratak jeftinoj nafti, nego štoviše, sve skupljoj, sve teže pridobivoj i sve složenijoj za preradu. Ne zvuči baš optimistično, ali je to, čini se, je-dini put kojim možemo izbjeći naftnu krizu, a to znači njezinu nestašicu u desetljećima koja slijede.

Barža u blizini Brijuna

2001. do 2006., a treća od 2006. do 2010. godine. Prva faza je predviđala razradu i početak proizvod-nje 1999. polja Ivana. Druga faza je imala zadaću razradu polja Ika i Ida, izgradnju zajedničkih postro-jenja (servisnu platformu Ivana K) te razradu polja Marica i Katarina koje se nalaze u Ugovorenom području Aiza Laura. Preostaje još treća faza kada bi partneri trebali završiti razradu polja Annamaria, Ana i Vesna te nastaviti s istraživačkim radovima koji bi donijeli nova otkrića u podmorju sjevernog Jadrana.

Osim primjene novih tehnologija u izradi i opre-manju bušotina, razrada polja u podmorju Jadrana temelji se na povećanju zaliha plina i privođenje u proizvodnju svih, pa i onih najmanjih ležišta te smanjenje broja bušotina i platformi koje će omo-gućiti tu proizvodnju. U konačnici Projekt Sjever-ni Jadran imat će 13 proizvodnih i jednu servisnu platformu s ukupno 36 bušotina koje će proizvoditi iz čak 73 plinska ležišta s ukupno 400 kilometara raznih cjevovoda.

Istraživanja se dalje nastavljajuIstraživačke aktivnosti u Jadranu počele su dav-

ne 1968. seizmičkim snimanjima, a potom i istraži-vačkim bušenjima. Do danas je snimljeno oko 45 000 kilometara 2D seizmike i oko 6 100 četvornih kilometara 3D seizmike te izrađeno 135 bušotina različite dubine. Istražnom bušotinom Jadran-6 na području Sjevernog Jadrana 1973. godine otkrive-no je polje Ivana, a 1978. polje Ika. U razdoblju od 1980. do 1993. uslijedila su otkrića polja Ida, Annamarija, Irina i Andreina. Plinsko polje Marica otkriveno je 2000., dvije godine kasnije Katarina, a nedavno i manja polje Ana i Vesna.

Zajedničko polje Annamaria, koje se nalazi na li-niji razgraničenja s Italijom i koje, sudeći po prihva-ćenom planu razrade, imalo bi dvije proizvodne plat-forme jednu na hrvatskom dijelu Jadrana, a drugu na talijanskom dijelu. Proizvodnja s toga polja očekuje se 2009., rekao nam je Jerko Jalić – BALTA.

Osim s ENI-jem, INA je s drugom talijanskom tvrtkom Edison 2002. potpisala Ugovor o podjeli proizvodnje za ugovoreno područje sjevernog pod-morja RH za blokove Izabela i Ivona. Budući da se radi o dugoročnom ugovoru za istraživačke i razradne radove osnovana je zajednička tvrtka EDI-NA, koja obavlja poslove u svezi s izvršavanjem potpisanoga Ugovora. Na tom dijelu Jadrana već je potvrđeno otkriće plinskog polja Izabela, koje se očekuje u proizvodnji 2010. godine, a istraživanja toga dijela Jadrana se i dalje nastavljaju.

Stefanija NOVAK-ZOROE

�

VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI...

Konzorcij LNG projekta u Hrvatskoj dobio nove partnere

Pridružili se HEP i Proplin

HEP i Proplin novi su partneri konzorcija za gradnju terminala LNG u Hrvatskoj, izjavio je to dr. sc. Stevo KOLUNDŽIĆ, savjetnik predsjedni-ka Inine Uprave i prvi čovjek zadužen za projekt LNG-a. Potpisivanje dokumenta, kojim potvrđuju svoje sudioništvo i partnerstvo u projektu na način ostalih sudionika, bit će glavni preduvjet za poče-tak izrade pravne dokumentacije i gradnju termi-nala u Hrvatskoj. Osim HEP-a i Proplina, ostali sudionici konzorcija su austrijski OMV, njemački RWE, francuski Total, slovenski Geoplin i INA.

Projekt LNG dosad je više puta predstavljan javnosti, zainteresiranim predstavnicima medija te građanskim udrugama. Prirodni ukapljeni plin predstavljen je kao najčišći, najsigurniji i najjef-tiniji energent za koji se ne vezuju potencijalne opasnosti veće od onih koje može prouzročiti bilo koje u Hrvatskoj ili svijetu postojeće energetsko, petrokemijsko ili naftno postrojenje, tvrde stručnja-ci koji predlažu gradnju terminala.

U tijeku ekološko-edukativna akcija Hrvatske turističke zajednice »Zeleni cvijet«

Najozbiljniji kandidat Inina BP Koprivnica-

Kolodvorska

Prerada i proizvodnja u sisačkoj Rafineriji

Kontinuiran rad i u kolovozu

Odbor zaštite na radu sisačke Rafinerije analizirao šestomjesečno izvješće o stanju u području zaštite i sigurnosti

Aktivnosti za još kvalitetniju zaštitu

Ovih je dana u sisačkoj Rafineriji održan sasta-nak Odbora zaštite na radu na kojem je, između ostaloga, analizirano šestomjesečno izvješće o za-štiti na radu i zaštiti od požara u RNS. Poslije sve-obuhvatne analize svega što se dogodilo u prvom polugodištu Odbor je zaključio da se i dalje trebaju poduzimati sve potrebne aktivnosti kako bi sigur-nost rafineraca i postrojenja bila još kvalitetnija.

U prvom polugodištu ove godine zabilježena je jedna ozljeda na radu više nego u istom raz-doblju prošle godine, a uglavnom su se dogodile zbog neprimjene posebnih pravila zaštite na radu pri obavljanju radnih zadataka. Po karakteru više je bilo lakših nego težih ozljeda, a najviše ih se dogodilo na postrojenju KP �.

Sve se to dogodilo unatoč kontinuirane kontrole stručnjaka za zaštitu na radu koji kontinuirano kon-troliraju primjenu mjera zaštite po postrojenjima te ispitivanja radnog okoliša, strojeva i uređaja s po-većanim opasnostima. Ujedno se po postrojenjima provode brojne procjene opasnosti od ozljeda po »SME metodi« i po metodi »što-ako«. »Minutom za sigurnost« u prvom polugodištu ove godine bila su obuhvaćena 1872 radnika (neke organizacijske cjeline i po nekoliko puta) kroz 232 sastanka sa ukupno 129 sigurnosnih tema.

Zabilježena su 2 požara više nego u istom anali-ziranom razdoblju prošle godine. Bili su to početni požari koji su pravovremenom intervencijom rad-nika postrojenja i PVP-SINACO ugašeni u po-četnoj fazi tako da nisu napravili veću materijalnu štetu. Dogodili su se uglavnom zbog propuštanja opreme na postrojenjima, a najviše ih se dogodilo na KP �.

U prvom polugodištu ove godine u sisačkoj Rafineriji zabilježeno je upola manje potencijalnih opasnosti u odnosu na isto prošlogodišnje razdob-lje. I dalje po broju potencijalnih opasnosti vodi punilište autocisterni.

Đ. ŽUK

Kretanjem u redovitu preradu i posljednjeg pogona riječke Rafinerije na Urinju u cijelosti završen veliki remont

U radu i FCC!I posljednje postrojenje Rafinerije nafte Rijeka,

FCC, započelo je obavljati svoje redovite prerad-bene zadatke, što znači kako je veliki remont urinj-skog pogona u cijelosti završen. FCC je pokrenut 15. srpnja. To je, s obzirom na nepredviđene poteš-koće u završnoj fazi remonta toga dijela Rafinerije, nešto ranije od očekivanog. Isprva je prerađivao visokosumpornu šaržu, a sada mu je »na jelovni-ku« niskosumporna šarža. Zahvaljujući pokretanju FCC-ja, na tržište je već isporučeno 2 500 tona BMB-a 95, odnosno eurobenzina, a nove se is-poruke nastavljaju. Pojačana otprema eurobenzina očekuje se u kolovozu. Dobro je znati da HDS radi u modusu kojim se proizvodi još jedan proizvod visoke kvalitete, Eurodizel.

Okončanje remonta na svoj način potvrđuje ta-kođer činjenica da se na Urinju sada proizvode sve vrste derivata koje su se proizvodile i prije remontnih zahvata. Prerada se odvija prosječnim ritmom od devet tisuća tona na dan. Do kraja srp-nja preradit će se oko 260 tisuća tona nafte, a u sljedećem će mjesecu ta količina vjerojatno biti dvadesetak tisuća tona veća.

Postrojenja su nakon okončanja remonta radi-la zahvaljujući nafti vrste REB. Posljednjih dana srpnja, međutim, očekuje se prerada 30 tisuća tona nafte vrste siberian light. Tanker sa 79 tisuća tona te sirovine doplovio je u kvarnerski akvatorij 24. srpnja, što je urinjskim postrojenjima omogućilo kontinuitet prerade. Riječ je o srednjosumpornoj nafti. Kad se potroši ta pošiljka, ponovno će se prerađivati REB. Znakom je toga najava pristizanja tankera s REB-om iz Odesse, koji bi u kvarnerskim vodama mogao biti viđen na prijelazu iz srpnja u kolovoz.

Velid ĐEKIĆ

Osim što se drži glavnim dodatnim izvorom plina nakon 2012. jer trajno udovoljava svim as-pektima ekologije, LNG ima pouzdano tržište, jer je dugoročno i glavna sirovinska osnova za proiz-vodnju polietilena. Utoliko se gradnja terminala za LNG drži za Hrvatsku dobrim poslom, naravno, uz poštivanje svih sigurnosnih uvjeta budući da ostvaruje društveno opravdanu dobit.

Ranka BARAČEVIĆ

inozemnom tržištu dobro se prodaje cestograđevni bitumen, tako da sisačko postrojenje za proizvod-nju bitumena radi punim kapacitetom. Za očekivati je da će tako biti do kraja građevinske sezone.

U kolovozu bi preradbena postrojenja trebala raditi kontinuirano, bez planiranih stajanja. Dobra turistička sezona iziskuje veće količine goriva eu-ropske kvalitete za što su se Inine rafinerije pra-vodobno pripremile.

Đurđica ŽUK

Ekološko-edukativna akcija Hrvatske turističke zajednice pod nazivom »Zeleni cvijet« održava se već nekoliko godina zaredom. Kako sam naziv kaže, ocjenjuju se najljepše uređeni okoliši raznih kategorija objekata pa i benzinskih postaja.

U Turističkoj zajednici smatraju kako bi za naj-više mjesto za uređenost mogla konkurirati upravo novouređena Inina benzinska postaja u Kolodvor-skoj ulici, u Koprivnici. Turistička zajednica i INA odlično surađuju na turističkoj promociji pa su pomogli INI u opremanju i uređenju okoliša tako što su benzinskoj postaji poklonili pano sa slikom »Pozdrav iz Podravine« te starinska kola. Najveći kriterij pri odabiru najljepše uređenog prostora nije prirodno lijep okoliš, već briga samih djelatnika oko objekta.

Također su prigodom obilaska te Inine postaje predstavnici Turističke zajednice istaknuli vrhun-sku uslugu dvadesetak zaposlenih Ininih djelatnika. U konkurenciji za najljepšu benzinsku postaju na području Koprivničko-križevačke županije nalaze se još četiri Inine benzinske postaje.

Tekst i fotografija: Antonija ŽEDELJ

Preradbena i energetska postrojenja sisačke Ra-finerije tijekom srpnja radila su prema mjesečnom planu i pored kraćih prekida izazvanih nestankom struje i manjim kvarovima na procesnoj opremi. Vrlo visoke temperature, koje vladaju ovih dana u Hrvatskoj, još ne stvaraju nikakve probleme u vođenju preradbenog procesa jer su uključeni svi sustavi hlađenja tehnološke opreme.

Otprema derivata teče kontinuirano, prema po-trebama tržišta. Ovih ljetnih dana na domaćem i

5

VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI... DOGAĐAJI... POSLOVANJE... SUSRETI... VIJESTI...

39. znanstveni simpozij »Goriva 2006.« održat će se u listopadu u Zadru

Prihvaćeno 36 znanstvenih uradakaOvih je dana na adrese Ininih stručnjaka stigla

obavijest o prihvaćenim radovima za 39. znanstve-ni simpozij »Goriva 2006.« koji će se u organiza-ciji Hrvatskog društva za goriva i maziva održati u listopadu u Zadru. Generalni sponzor ovog znan-stvenog skupa je INA, a sponzori su Afton Chemi-chal GmbH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, OMV Zagreb, Pall Austria Filter mbH, Rofa d.o.o. i ZIK d.o.o.

Na simpoziju će biti prezentirano ukupno 36 znanstvenih uradaka, od čega pet u obliku po-stera. Pored stručnjaka iz INE bit će tu i radovi stručnjaka iz Mađarske, Slovačke, Češke, Bosne i Hercegovine, Srbije, Amerike, Njemačke i Austri-je. Odabrani radovi obrađuju brojna pitanja vezana uz tehnološka rješenja i kvalitetu goriva, primjen-ska svojstva, zaštitu okoliša i druga pitanja.

Radit će se u četiri tematske sekcije: tehnološ-ka rješenja i zahtjevi kvalitete, primjena goriva, zahtjevi kvalitete i zaštita okoliša, osiguranje kva-litete i analitičke tehnike te zaštita okoliša u prera-di nafte. Organizirat će se i tradicionalni »okrugli stol« s aktualnom temom uvođenje ekoloških di-rektiva EU u pravni sustav RH i njihov utjecaj na proizvodnju i primjenu goriva u Hrvatskoj.

Đ. ŽUK

Podsjetnik za izvođenje plinskih instalacija

Za sigurnu uporabu plina

Naziv je to jednostavnog praktičnog dijela, ma-log formata koje svakom uvijek može biti pri ruci, a odnosi se na plinsku problematiku, plinske insta-lacije u kućanstvima, njihovo izvođenje, ispitivanje i održavanje. Nakon što plin prođe neplinoficiranim područjem, a mreža plinovoda bude ustanovljena po primorskim županijama, gradovima i naseljima, potreba da se plinske instalacije uvedu u kuću po-stat će, tako reći, svakodnevicom.

A tu se susrećemo s onim što se na specijalizira-nim energetskim forumima, poput plinarskog, naj-češće postavlja kao pitanje: kako ispravno izvoditi plinske instalacije i ostvariti siguran rad plinskih trošila? Upravo u tu temu uvodi ovo kratko i sažeto djelo, s praktičnim i podrobnim opisima ispravnog izvođenja kućne plinske instalacije i s posebnim osvrtom na postavljanje plinskih trošila u stambe-nim i kućnim prostorima tako da budu zadovoljeni uvjeti dovođenja zraka za izgaranje i odvođenja dimnih plinova. Ispravne i sigurne primjene plina i plinskih instalacija naravno nema bez instalatera, servisera i dimnjačara, a da bi se moglo potpuno mirno spavati ni bez ovog Podsjetnika. O tome da se saznaju najvažniji pojmovi u plinskoj tehnici, plinskoj instalaciji i trošilima pobrinuo se naklad-nik ovog djela Energetika marketing.

R. BARAČEVIĆ

INA-Maziva Rijeka

Uredan rad postrojenjaMazivaška postrojenja u Rijeci nastavljaju ured-

no raditi. Tako je bilo cijeli srpanj, a zbog tehnič-kih je razloga bio, i još je uvijek, zaustavljen rad jedino postrojenja za deasfaltaciju. U primarnom postrojenju prosječno se na dan prerađuje oko ti-suću tona atmosferskog ostatka. Riječ je o ostatku dobivenom iz urinjske rafinerije, podrijetlom iz nafte vrste REB. Takvim dnevnim radnim ritmom u srpnju bi trebala biti dosegnuta prerada od 31 tisuće tona.

Na Mlaki se uspješno odgovara svim zahtjevima kupaca, kako vrstama proizvoda, tako i količinom isporučenih derivata. Ovih dana u Petrolejsku luku stižu novi brodovi da bi preuzeli riječko bazno ulje. Bitumen se otprema u količini većoj od 500-600 tona, a otpremaju se ujedno parafin, maziva ulja i ostali proizvodi.

SAP u sisačkoj Rafineriji

Predstavljen Projekt i3

Na 52. splitskom ljetu uspješno predstavljen projekt završetka obnove Crkve Marije Snježne u Belcu

INA u očuvanju, obnovi i zaštiti hrvatske kulturne baštine

Pred velikim brojem uzvanika iz javnog, kul-turnog i političkog života Splita, 27. srpnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu otvore-na je izložba fotografija umjetničkog fotografa Ive PERVANA, promovirana monografija i DVD »Novi sjaj Marije Snježne« o ulozi INE u obnovi barokne crkve Marije Snježne u Belcu – jednog od najznačajnijih spomenika hrvatske sakralne ba-rokne arhitekture i spomeničke baštine.

Svečanosti otvaranja nazočili su Milan ŠTRLJIĆ, ravnatelj HNK-a u Splitu i 52. splitskog ljeta, Ivan KURET, zamjenik gradonačelnika Splita, prof. dr. Joško BELAMARIĆ, pročelnik ureda Ministarstva kulture RH u Splitu za zaštitu spomeničke baštine te u ime INE Mijo IVUREK. U umjetničkom dijelu

Motociklistička formula 1, kako se zbog atrak-tivnosti nerijetko nazivaju brzinska natjecanja mo-tora s prikolicom, koji znaju razvijati brzine i do 300 km na sat, stiže ovog ljeta iznova na grobnič-ki automotodrom. Nakon uspješne prošlogodišnje premijere te vrste natjecanja na istoj stazi, Grobnik će od 11. do 13. kolovoza još jednom ugostiti svjet-sku motociklističku elitu u toj disciplini. Natjeca-nje pod nazivom »Nagrada INA 2006« zapravo je Svjetsko prvenstvo motora s prikolicom, koje će, prema najavama, okupiti 30 ponajboljih posada iz 12 zemalja.

Bit će to šesta utrka ove sezone. Prije Hrvat-ske, najbolje posade na svijetu odmjerile su vo-začku vještinu i sportsku sreću na trkalištima u Njemačkoj, (Schleiz, Sachering), Velikoj Britaniji (Castele Combeu), Nizozemskoj (Assen) i Austri-ji (Salzburg). Prema kalendaru natjecanja, nakon Grobnika će se održati još samo dvije ovosezon-ske utrke, pa je velika vjerojatnost da će odluka o prvaku biti poznata upravo nakon grobničkog od-mjeravanja snaga. Nema dvojbe da će taj podatak utjecati na podizanje adrenalina i na stazi i oko nje. Tomu ne bi trebala biti smetnja niti činjenica da u toj motociklističkoj disciplini Hrvatska nema svoga predstavnika.

U prvoj polovici kolovoza grobnički će auto-motodrom biti također domaćin druge ovosezon-ske utrke motociklističkog prvenstva Alpe-Jadran. Domaći će navijači tu doći na svoje. U klasi Su-per Sport 600, naime, nastupit će hrvatski vozač Loris Valjan, koji je prošle godine osvojio treće mjesto na Europskom prvenstvu. Budući da je u ovoj sezoni izgubio šanse za značajniji plasman u tom natjecanju, sada se usmjerio ostvarivanju što boljeg plasmana u prvenstvu Alpe-Jadran. U nje-govu slučaju to znači cilju zvanom – pobjednik prvenstva.

V. ĐEKIĆ

V. ĐEKIĆ

su saslušali prezentaciju i dobili predodžbu što ih ove jeseni očekuje. Već u rujnu počinje edukacija prve grupe poslužitelja i korisnika SAP-a.

S obzirom na karakteristike rafinerijske tehnolo-gije, sam proizvodni proces nije obuhvaćen Projek-tom i3, ali će svi ostali poslovi u Rafineriji (kao i u cijeloj INI) doživjeti brojne promjene u načinu i organizaciji rada. Nakon informacija dobivenih ovom prezentacijom te priloga objavljenih u INA Glasniku, većina rafineraca s izvjesnom dozom strepnje i nedoumice očekuju početak realizacije ovog novog projekta. Ovo je i za očekivati, s ob-zirom na značaj i dimenzije projekta. Da nije tako, bilo bi zabrinjavajuće. Odnosno, posve prirodno je da svaki novi izazov u čovjeku izaziva pitanje po-put onog »hoću li ja to moći i znati?«. No, voditelji timova Projekta i3 vjeruju da će uz odgovarajuću edukaciju i suradnju svi problemi biti na vrijeme svladani i riješeni.

Đ. ŽUK

programa s repertoarom barokne glazbe nastupio je sastav Donna Lee.

Trg ispred HNK kao i unutrašnji prostor ka-zališta u kojemu je pripremljena izložba bili su ispunjeni brojnim posjetiteljima. Već po prvim dojmovima vidljivo je da je predstavljanje Inina projekta na Splitskom ljetu, doživjelo veliki uspjeh. Već objavljeni pozitivni prilozi u medijima rječito svjedoče o tome. Naposljetku valja istaknuti vrlo dobru organizaciju svečanosti u glazbeno-scen-skom i promidžbenom duhu te dobru suradnju s poglavarstvom grada Splita i upravom Splitskog ljeta, što je posebno došlo do izražaja u vrlo po-hvalnim riječima govornika o ulozi INE u brojnim kulturnim projektima diljem Hrvatske.

Mijo IVUREK

Sredinom kolovoza na grobničkom autodromu održat će se atraktivna brzinska natjecanja Svjetskog prvenstva motora s prikolicom, u kojima će sudjelovati svjetska motociklistička elita

»Nagrada INA 2006.«

Voditelji timova projekta i3, u sklopu svog obi-laska svih dijelova INE, predstavili su Projekt i3 djelatnicima sisačke Rafinerije, najavljujući tako njegovu primjenu početkom studenoga. Oko 200 rafineraca, koji će svojim radnim obvezama biti prvi obuhvaćeni u primjeni SAP-a u RNS, pozorno

�

Predavanje pod nazivom Intelektualno vlasništvo u INI, održano je u zgradi Uprave INE u organi-zaciji Inina Sektora za upravljanje kvalitetom i

vodećih ljudi iz Inine Uprave, Tomislavom THÜROM, članom Uprave. Za djelatnike iz svih Ininih dijelo-va koji se bave sustavom upravljanja intelektualnim vlasništvom i njegovim unapređenjem zanimljiv su-stavan prikaz intelektualnog vlasništva predstavili su Mladen VUKMIR i Ivan ĆUK, odvjetnički dvojac Odvjetničkog društva Vukmir, specijaliziranog među ostalim za intelektualno vlasništvo.

Edukacijsko predavanje o intelektualnom vlasništvu u INI

Zaštita stvaralaštva i stvaralačkog rada

• Intelektualnom vlasništvu danas je nužna zaštita, učinkovito upravljanje te u slučaju povrede prava, reakcija u vidu pravnog i financijskog sustava djelovanja. To se posebice odnosi na industriju s visokom i razvijenom tehnologijom poput industrije nafte i plina, a o čemu se govorilo na dvodnevnom edukacijskom predavanju o intelektualnom vlasništvu u INI krajem srpnja

Danas je znanje pokretačka snaga gospodarstva, a kreativni i inovacijski kapaciteti glavne su poluge tr-žišne utakmice, istaknuto je na prezentaciji. Stjecanje prava intelektualnog vlasništva ključ je transformaci-je znanja (inventivnosti, kreativnosti i know-howa) u imovinu društva, pa moderna trgovačka društva koja poslovanje zasnivaju na intelektualnom vlasništvu imaju često veću vrijednost portfelja intelektualnog vlasništva nego nekretnina ili druge imovine. Indu-strija nafte i plina ulazi u eru visoke tehnologije koja povećava konkurentnost kompanija na nacionalnoj i internacionalnoj razini i zahtijeva stalno ulaganje u visoku tehnologiju odnosno istraživanje, proizvodnju i preradu. Također zahtijeva ulaganje u razvoj novih proizvoda i usluga, poslovnu suradnju, pa i konku-renciju ostalih sektora, marketinški pristup tržištu te inovacijske procese na svim razinama u INI. Sve to danas čini intelektualno vlasništvo koje sudjeluje u poslovanju INE i njezinim djelatnostima, a što na neki način treba pravno zaštititi, učinkovito upravljati i reagirati u slučajevima povrede prava.

Glavna značajka intelektualnog vlasništva je, drže predavači, što će povećati konkurentnost i položaj proizvoda i usluga na tržištu.

Nova vrijednost na tržištuIntelektualno vlasništvo u poslovanju danas dobiva

sve veće značenje jer predstavlja rast tržišne vrijed-nosti društva. U značajnoj mjeri utječe na plasman proizvoda i usluga na tržištu u vidu žiga i industrij-skog dizajna, na razvoj i stjecanje nove tehnologije kroz patente i licenciranje te na komercijalizaciju inovativnih proizvoda također putem patenta. Osim što znači nove mogućnosti financiranja, intelektualno vlasništvo je i svojevrstan imidž među potrošačima, konkurentima i društvu općenito.

Inin portfelj intelektualnog vlasništva čini žig (130 registracija i prijava žiga), pri čemu se žig ne drži stvarnim, fizičkim predmetom nego pravnim pojmom, odnosno pravom intelektualnog vlasništva, zatim dizajn (18 dizajna) i patent (6 registriranih i dvije prijave patenta u Hrvatskoj).

Tradicionalna podjela prava intelektualnog vla-sništva uključuje prava industrijskog vlasništva, au-torska i srodna prava, u širem smislu poslovnu tajnu (know-how), tehničko unapređenje, racionalizaciju poslovanja itd. Prava industrijskog vlasništva poput patenta, žiga industrijskog dizajna i slično, treba u prvom redu zaštititi jer su troškovi spora zbog povre-de tih prava vrlo visoki i treba ih unaprijed osigurati. No, kako se intelektualno vlasništvo stvara korište-njem njegova sadržaja, ne koristimo li ga, ne vrijedi ga ni štititi. Pritom, ističe odvjetnički tim, ideja sama

po sebi nije predmet zaštite nego samo izum koji pretpostavlja ekonomsko iskorištavanje. No, to nije slučaj, primjerice, kod industrijskog dizajna. Kako bi se omogućio razvoj i prenošenje znanja, zakonodavac mora osigurati ulaganje u razvoj.

U zamjenu za javnost izuma, dobiva se njegova zaštita što je osobito prisutno u različitim granama industrije (farmacija, biotehnologija, strojarstvo, bro-dogradnja, elektronika, prehrambena industrija, nafta i plin itd.). Na taj je način pomirena potreba dopri-

nosa vlastitom razvoju i razvoju društva. Za patent vrijedi pravilo da se štiti izum koji mora biti nov, ne smije biti očigledan stručnjaku i mora biti industrijski primjenjiv. Pretpostavka uspješne zaštite je uspješan nadzor vlastitog znanja i identiteta na tržištima. Ra-zvoj i zaštita intelektualnog vlasništva, prema pre-davačima, zahtijeva vrijeme, znanje, zaposlenike, strategiju i proračun. U razvoju i zaštiti intelektual-nog vlasništva nije moguće uspješno djelovanje, po načelu »od slučaja do slučaja«. Potrebno je proraču-nati troškove zaposlenika (specijalizirani pravnici i administratori) i njihovih treninga (uz pravnike i ad-ministratore i product managere i komercijala), kao i troškove odvjetničke i patentno-zastupničke pomoći.

Za preustroj društva potrebno je više godina i stalno ulaganje te je to jamačno jedan od ključnih vidova tranzicije.

Od ideje do ostvarenja proizvodaIntelektualno vlasništvo je proces koji iziskuje

neprekidno unapređivanje, drži Rosana ASIĆ-PU-KLJAK, rukovoditeljica Inine Poslovne jedinice Inte-lektualno vlasništvo i sudionica predavanja, a jedan je od vidova i taj što sustav upravljanja intelektualnim vlasništvom uključuje ne samo područje zaštite nego i sve djelatnosti u samom razvoju ideje do pojave proizvoda na tržištu. Taj dio prezentacije odnosio se na prikaz važnosti i nužnosti povezivanja i sprege sektora pravnih poslova, marketinga i djelatnika koji provode zaštitu te onih koji bi u budućnosti trebali

obavljati nadzor nad Ininim zaštićenim intelektual-nim vlasništvom u smislu povrede i kršenja prava. Na primjeru razvoja novih proizvoda i usluga ta sprega ne samo da je vidljiva nego je vrlo važna u nekoli-ko segmenata od marketinga i istraživanja do pravne službe i pravnih poslova koji su stalna potpora tom procesu te uprave koja odlučuje što je od toga bitno za poslovanje.

Najviše Ininih žigova potječe iz područja proiz-vodnih pojmova. Među njima su predavači istakli kao najpoznatije INA Millennium, INA Super, INA Antifriz. Zaštita Inina intelektualnog vlasništva naj-zanimljivija je, naravno, na drugim tržištima izvan Hrvatske. Ona se provodi na taj način da se povjerava posredniku, odnosno zastupniku u drugoj državi koji vrši nadzor i zaštitu. U svakom slučaju riječ je o složenom postupku kojim kompanija štiti ne samo svoje intelektualno vlasništvo nego i vrijednost. Ako se zna da, primjerice, svjetsko tržište uključuje 120 tržišta, jasno je koliki je posao u pitanju i što sve mora uključivati zaštita kompanije i njezina intelek-tualnog vlasništva na svakom od njih.

Stvoren sustav zaštite u INI Komentirajući temu predavanja i njegovu namje-

ru, Jadranka BELINIĆ-GAK, rukovoditeljica Inina Sektora upravljanja kvalitetom kaže da su tranzicija i globalizacija područje intelektualnog vlasništva sta-vili u samo središte vrjednovanja kompanija u smislu održivosti, profitabilnosti i zaštite na tržištu, zajedno s njezinim proizvodima i svim drugim obilježjima, poput usluga, benzinskih postaja i slično. Gotovo da su sva područja intelektualnog vlasništva INE na određeni način zaštićena ili su u tom postupku, pri-mjerice, na novim tržištima na kojima će INA biti prisutna i gdje zaštitu kompanije i njezina imena tre-ba tek ustanoviti. Također je stvoren sustav definiran Pravilnikom o intelektualnom vlasništvu i Ininom strategijom. Tijekom lanjske godine zaključeno je da svi procesi nisu u potpunosti zatvoreni i dovršeni jer ne prepoznaju, ne uključuju i ne obuhvaćaju sve aktere u njemu, od ideje do izlaska proizvoda na tr-žište. Tu, dakle, ima prostora za unapređenje, pa je u tom smislu organizirana i ova prezentacija dviju kuća, Vukmir i Produkta, odvjetničke i patentne za-stupničke, kako bi proces mogao ići svojim tijekom, posebice u dijelu gdje ga INA ne može sama obav-ljati. U zaštiti intelektualnog vlasništva pravni sustav je takav da se kompanija u drugoj državi ne može sama zaštititi nego mora imati odgovarajućeg registri-ranog zastupnika. Tako je INA s jednom i drugom kućom pojačala i kvalitetu i opseg zaštite. Međutim, taj proces treba osmisliti i u stvaranju proizvoda. U tom procesu sudjeluju mnogi Inini dijelovi i sektori. Od marketinga, proizvodnje, pravnih poslova, sve do vanjskog i unutarnjeg istraživanja tržišta sudjeluje se bilo u području zaštite ili pojave proizvoda sa svim značajkama, kvalitetom i što kupcu treba. No također i u smislu zaštite imena proizvoda kao i vlastitog neulaženja u druga područja zbog čega bi proizvod trebalo povlačiti ili imati druge troškove oko toga.

Namjera predavanja je bila, ističe Inina čelnica za kvalitetu, u prvome redu povezati Inine djelatni-ke koji bi mogli izravno ili neizravno sudjelovati u tom procesu, zatim upoznati ih s globalnim pristupom intelektualnom vlasništvu, manje onim koji se u INI njeguje, a to su inventivni rad i dijeljenje znanja, a više s detaljima i postupcima zaštite. Teži se pripremi i upoznavanju s područjem tako da se može osmisliti dokument koji će definirati aktivnosti i odgovornosti u procesu od ideje do proizvoda na tržištu. Pritom nije naglasak na proizvodu koji ide u ambalaži ili ne, već na proizvodu poput usluga na benzinskim postajama.

Ocjena sudionika predavanja je da je cjelovito upoznavanje s temom intelektualnog vlasništva bilo korisno, tim više jer dolazi u doba Inina razvoja u pravcu otvorenog tržišta u čemu zaštita intelektual-nog vlasništva postaje vrlo važna, a ako se na vri-jeme ne reagira i vrlo skupa, zaključila je Jadranka Belinić-Gak.

Ranka BARAČEVIĆ

Industrijski dizajn. Inin info-stup

�

Dipl. inž. Tomislav ŠTENGL, direktor Sektora korporativnih komunikacija INE

Učinkovite Inine promidžbene aktivnosti

• INA je uglavnom dobro predstavljena u javnosti, naglašene su sve njezine aktivnosti, od sponzorstava preko proizvoda do brige za okoliš. Mislim da smo se i u ovom dijelu profilirali na razini jedne od vodećih kompanija u Hrvatskoj, ali i u regiji

Sve otvorenije hrvatsko tržište, na kojemu INI konkuriraju najmoćnije svjetske naftne kompa-nije i trgovačke kuće, nametnulo je ozbiljniji i

učinkovitiji pristup promidžbenim aktivnostima koje iz godine u godinu postaju brojnije, osmišljenije i kvalitetnije.

Najteži i najsloženiji dio u ostvarivanju toga slože-nog zadatka pripada Sektoru korporativnih komuni-kacija čiji djelatnici – u suradnji s kolegama iz svih Ininih dijelova – osmišljavaju i tržištu i svekolikoj javnosti predstavljaju Inine proizvode, usluge, pro-jekte i poslovne novosti. Stoga smo s direktorom Sektora, dipl. inž. Tomislavom ŠTENGLOM, razgo-varali o postignutim rezultatima.

• Kako biste ocijenili dosadašnje ovogodišnje aktivnosti Sektora?

– Mogu reći da sam vrlo zadovoljan ostvarenim. INA je uglavnom dobro predstavljena u javnosti, na-glašene su sve naše aktivnosti, od sponzorstava preko proizvoda do brige za okoliš. Mislim da smo se i u ovom dijelu profilirali na razini jedne od vodećih kompanija u Hrvatskoj, ali i u regiji.

Nazočnost na sajmovima u zemlji i inozemstvu

• INA je svake godine nazočna na sve više raz­nih sajamskih priredaba i promocija te stručnih skupova, u nas i u svijetu. Kakvi su rezultati ovo­godišnjih nastupa?

– U prvih šest mjeseci ove godine nastupili smo na 13. sajmu vinogradarstva, vinarstva i voćarstva Sla-vin, sajmu automobila Zagreb Auto Show i splitskom sajmu nautike Croatia Boat Show. U inozemstvu smo bili nazočni na mostarskom 9. međunarodnom saj-mu automobila Mostar, 73. međunarodnom poljopri-vrednom sajmu u Novom Sadu, MPC (Mediterranean Petroleum Conference and Exibition Tripoli (Libija), SYROIL-u (Syrian International Oil&Gas Exibition u Damasku (Sirija), MOC-u (Mediterranean Offshore Conference and Exibition u Aleksandriji (Egipat) i NEFTGAZ-u u Moskvi. Na svim je tim manifesta-cijama INA imala svoje izložbene prostore i pred-stavljala svoje robe, usluge i potencijale, a njezini stručnjaci imali su zapažene nastupe na pratećim savjetovanjima i konferencijama.

Sajmove smo, naravno, iskoristili za potvrdu i proširenje suradnje s partnerima, a naše izložbene prostore posjetili su i najviši državni dužnosnici i gospodarstvenici.

• Jedno od tradicionalnih, može se reći i najat­raktivnije područje promidžbe Ininih proizvoda je i auto­moto šport. Kako je to INA iskoristila za vlastitu promidžbu?

– Da, to područje je posebno zanimljivo za INU zbog mogućnosti atraktivne promidžbe proizvoda sa-mom primjenom u automobilskoj i pratećoj industriji, pa smo sponzori većini saveza iz područja auto-moto športa, a nemoguće je pobrojati svaku od 80 utrka i nastupa kroz koje se promovirala INA.

Naša kompanija je, međutim, izdašan sponzor i ostalih športova, pa smo tako Zlatni donator Hr-vatskoga olimpijskog odbora, Rukometnog kluba Zagreb, nekoliko prvoligaških nogometnih klubova, među njima i dva najpopularnija, Dinama i Hajdu-ka, pa Teniskog, Skijaškog, Košarkaškog i Vaterpo-lo saveza, kao i momčadi te pojedinaca u raznim športovima, a pomažemo i realizaciju niza značajnih športskih priredbi i akcija, poput teniskih turnira ili humanitarne akcije 1000 koševa za Hrvatsku.

INA-Racing Team zasad je jedini pravi trkaći tim u Hrvatskoj koji pokriva sve discipline automobiliz-ma. Zamišljen je kao pobjednički tim, ali i kao inku-bator za one najnadarenije, koji će auto-moto šport u Hrvatskoj podići na višu razinu.

U pripremi je redizajn naših glasila

• Služba za informiranje i odnose s javnošću unutar Sektora korporativnih komunikacija za­dužena je za područje izdavaštva i suradnju s me­

dijima. Što je sve na tom planu učinjeno i kakvi su rezultati, odnosno reakcije javnosti?

– Dosad je u 2006. izašlo 15 brojeva dvotjednika INA Glasnika na šesnaest stranica, s nekoliko priloga na četiri ili osam stranica, te 28 brojeva tjednog bil-tena INAInfoa, čime smo nastavili praksu ovakvoga uobičajenog i već uhodanog obavješćivanja Ininih zaposlenika, poslovnih partnera te širokog kruga društvenih, poslovnih, znanstvenih i ostalih domaćih ustanova, koji te naše publikacije redovito primaju. Izašao je i jedan broj reprezentativne revije INA ča-sopisa, na čak 132 stranice, koji se dijeli i našim potrošačima na svim benzinskim postajama.

Objavili smo i Inino godišnje izvješće za 2005., Korporacijski profil zaštita, sigurnost i zdravlje zapo-

slenika, Plan Inina poslovanja za 2006. Naime, riječ je o tradicionalnim Ininim godišnjim publikacijama.

Svakodnevno komuniciramo sa svim sredstvima javnog informiranja, pa je tako u ovoj godini o našem poslovanju i najrazličitijim zbivanjima u INI izvješ-ćivalo preko 130 redakcija koje su – u novinama te radijskim i televizijskim prilozima – već objavile više od 5 000 priloga. Javnosti smo plasirali preko stotinu različitih priopćenja, reagiranja na pojedine napise, obavijesti, pojašnjenja i slično te smo organizirali ve-liki broj konferencija za novinare. Odgovarali smo na svaki upit javnosti i naših zaposlenika, a moja je želja da komunikaciju sa svim medijima još znatno poboljšamo.

Tiskali smo i kataloge za svjetske naftne i plinske kongrese na kojima su nastupali Inini stručnjaci te brojne letke i stotine plakata za sajamske i druge priredbe na kojima se INA predstavljala, a većina tih izdanja bila je i na više svjetskih jezika.

Želio bih najaviti da je u pripremi grafički i ured-nički redizajn naših glasila, pa se nadam da ćemo na jesen ponuditi osvježena, modernija i još zanimljivija izdanja naših glasila.

INA pomaže mnoštvo projekata• Svjedoci smo da se INA u svojim promidžbe­

nim aktivnostima ne zadržava samo u, da tako ka­žemo, strogo poslovnim okvirima, nego sve više su­rađuje s najznačajnijim kulturnim, znanstvenim, športskim i drugim subjektima. Što biste izdvojili iz toga dijela promidžbe u kojemu je Sektor ponio najveći teret?

– INA je uspješna poslovna tvrtka, ali i kompa-nija koja ima veliki osjećaj za sve segmente hrvat-skog društva, pa stoga pomažemo, koliko možemo, različite projekte. INA je pomogla izgradnju mnogih cesta, infrastrukture, škola, domova zdravlja i dru-gih objekata od važnosti za gospodarstvo i životni standard pučanstva krajeva u kojima INA djeluje. Možemo izdvojiti sponzoriranje splitskoga, zagre-bačkog i riječkog HNK, Zagrebačke filharmonije, KD V. Lisinskog, Ansambla narodnih pjesama i ple-sova Lado. Značajno smo potpomogli obnovu i za-štitu Crkve sv. Marije Snježne u Belcu i Pavlinskog samostana u Lepoglavi te mnogih drugih spomenika hrvatske kulture. Upravo stalnom skrbi o mnogim muzejima, kulturnim društvima i priredbama, INA pokušava potaknuti razvoj donatorstva i sponzori-ranja u Hrvatskoj.

• Ljetni su mjeseci, mnogo je kulturnih doga­đanja uz obalu koja su dio turističke ponude, a samim time i važni čimbenici u stvaranju slike o Hrvatskoj. Sudjeluje li INA i u kolikoj mjeri u tim manifestacijama?

– Manifestacija »INA – kulturno ljeto« već traje diljem Hrvatske, čime INA nastoji poduprijeti oču-vanje hrvatske kulturne baštine i vruću ljetnu sezonu obogatiti vrijednim kulturnim sadržajima. U sklopu Inina kulturnog ljeta brojni su projekti: Histria fe-stival, Legenda o picokima, Međunarodni dječji festi-val u Šibeniku, Eurokaz, Festival dalmatinskih klapa u Omišu, Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Splitsko ljeto, Sedmi festival plesa i neverbal-nog kazališta Svetvinčenat, Motovun Film Festival, Glumac u Zagvozdu, Libertas film festival, Runjićeve večeri…

U povodu 90 godina života i 75 godina stvaralaš-tva akademskog slikara Mladena VEŽE INA je 5. lipnja ove godine predstavila njegovu prvu monogra-fiju te 6. lipnja izložbu 70-ak Vežinih ulja na platnu, akvarela, crteža i gvaševa u Nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici nastalih od 1930. godine.

U tijeku je i druga sezona revijalnih i natjeca-teljskih regata INA-Nautomania Toura, koje su vrlo popularne i na kojima nastupaju mnoge ugledne i poznate osobe.

• Kako komentirate Inino sudjelovanje na dvije velike kulturne priredbe – Histria festivalu i Du­brovačkim ljetnim igrama?

– To su doista manifestacije svjetskog ugleda i ponosni smo na to značajno sponzorstvo INE. Osim ove dvije velike priredbe, treba naglasiti da je INA Zlatni sponzor i 31. osorskih glazbenih večeri, festi-vala koji posebno njeguje hrvatsku glazbenu baštinu, kao i 52. splitskog ljeta, jednog od naših najstarijih i najatraktivnijih ljetnih festivala.

• Koje su novosti u Ininu izdavaštvu?– Predstavili smo knjigu Gertrud BARIĆ »Naftna

geokemija«, monografiju akademskog slikara Mlade-na Veže, čiju smo retrospektivnu izložbu istodobno postavili u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjiž-nice. Objavili smo i knjigu o jedanaest godina posto-janja Godišnje nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Naš je Sektor za tisak pripremio još neke knjige koje će izaći u drugoj polovici ove godi-ne, primjerice knjigu dr. Emira CERIĆA »Rafinerijski procesi i proizvodi«, »Knjigu o nafti i plinu« Želj-ka MATIŠE i zbornik »Nafta kao motiv u hrvatskoj umjetnosti i kulturi«. U našoj galeriji u Gajevoj ulici tijekom ove godine ukupno smo postavili jedanaest izložbi slikara i fotografa. Uspješno smo, treći put uzastopce, organizirali natječaj za najbolju fotografiju na temu »INA u športu«, što je uistinu naišlo na velik odjek u javnosti.

• Što biste na kraju još željeli naglasiti kao važ­no u radu Sektora?

– U svome radu Sektor je surađivao sa svim Ini-nim dijelovima, a bez te suradnje ne bi bilo ni svih ovih projekata, akcija, pa ni rezultata. Stoga kori-stim prigodu da se u ime djelatnika Sektora svima zahvalim na dosadašnjoj suradnji i pomoći za koju vjerujem da će ubuduće biti još bolja.

Ivica ŽUPAN

�

REPORTAŽAREPORTAŽA

Istarski je poluotok priroda nesebično, raskošno i raznoliko obdarila ljepotama i osobitošću što od pamtivijeka do da-

našnjih dana u taj magični i jedinstveni dio Hrvatske privlači ljude svih vrsta i namjera. Mnogi od njih svojom su nazočnošću opleme-nili i trajno obilježili to prelijepo i nadaleko znano područje, zemljopisnim položajem, a danas i modernim prometnicama, najbliže zapadnoj Europi i njezinim sve zahtjevnijim posjetiteljima.

Povijest i baština ovdje su razvidne na sva-kome koraku, očuvane i skladno uklopljene u pomno obrađene maslinike, vinograde i voćnja-ke što se zelene iz crvene istarske zemlje, dodi-rujući more i miješajući se sa cvjetnim uresima prelijepih priobalnih gradova, mahom perjanica hrvatskoga turizma. Od opjevane Opatije, pre-ko Rapca i Medulina, do Pule, Rovinja, Poreča i Umaga, ali i znamenitih Brijuna, Limskoga kanala i drugih bisera sa zapadne obale, gostu se nudi ljepota očuvane prirode i čistoga mora, privilegija uživanja u svim tim blagodatima i čarima, ali i u brojnim sadržajima, prilagođe-nim njegovim sve raznovrsnijim prohtjevima i potrebama.

Inine benzinske postaje Rovinj-Istarska, Poreč-Vukovarska i Umag-obala jedne su od najstarijih u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji, ali još uvijek savršeno rade i posluju u srcu turističkog područja

INA među istarskim turističkim perjanicama

Na priobalju more, zabava i pregršt kultur-nih zbivanja, vrhunski hoteli, restorani, teni-ski i golf tereni, a u unutrašnjosti jedinstveni drevni kameni gradići na uzvisinama, seoska imanja na kojima prebogatom gastronomskom ponudom svoje goste dočekuju srdačni doma-ćini, nudeći originalnu rakiju od imele, po-pularnu bisku, domaću tjesteninu, skupocjene tartufe, šparoge i druge delicije, začinjene naj-boljim maslinovim uljem, zalivene znameni-tom malvazijom… Nije čudo da upravo u ovaj čarobni kraj hrle gosti sa svih strana svijeta, u posljednje vrijeme kupujući i uređujući stare kamene kuće i imanja, nastanjujući napuštena sela i gradiće u unutrašnjosti. Istarske šume, kažu upućeni, mjesta su na kojima se mogu doživjeti neobična, vanzemaljska iskustva, dodajući Istri i ozračje mistike, zaokružujući sliku jedinstvena Zemljina kutka koji vrijedi posjetiti.

Zbog svih je tih osobitosti i prednosti Istra već odavno predvodnica hrvatskoga turizma,

razvijajući i neprekidno obogaćujući ponudu u skladu s potrebama, željama i očekivanjima modernoga (i imućnoga) europskoga i svjetsko-ga gosta. Ta je stalna aktivnost osobito razvid-

a ona bi, zbog izostanka konkurencije, mogla biti i udvostručena – tvrdi poslovođa, dodajući kako su on i prodavači ipak spremni za dolazak

Rovinj – Istarska

Rovinj – Istarska

Poreč – Vukovarska

Poreč – Vukovarska

na na priobalju, u gradovi-ma koji iz godine u godinu zauzimaju čelna mjesta na ocjenjivačkim ljestvicama strogih turističkih patrola. Prisutna posvuda u Hrvat-skoj, INA je, naravno, i u Istri već desetljećima za-dužena za opskrbu žitelja i gostiju ne samo tih, već i svih ostalih dijelova po-luotoka. Ovih dana, gotovo u »špici« turističke sezone, posjetili smo nekoliko ben-zinskih postaja u najvećim turističkim središtima, bi-rajući uglavnom one naj-dugovječnije, što najdulje svjedoče i skrbe o sigur-nosti i kvaliteti opskrbe vozača, ali i sve brojnijih nautičara.

Rovinj – Istarska: najstarija i

najprometnijaNa ulazu u jedan od najpozna-

tijih i najpopularnijih istarskih gradova, stjecište umjetnika, in-telektualaca, turista najprobra-nijih interesa i zahtjeva, jedin-stveni živopisni Rovinj koji kao da je izrastao iz mora i uspeo se do crkve svoje nebeske zaštitni-ce, Svete Eufemije, u Istarskoj ulici, još od 1960. stoji Inina benzinska postaja, najstarija u gradu i jedna od najstarijih na cijelom poluotoku. Izgled otkri-va vremešnost objekta zaštićena dotrajalom betonskom nadstreš-

nicom na visokim, okruglim stupovima, ali i urednu i preglednu unutrašnjost premalenog prodajnog prostora u koji svaki čas ulaze novi kupci.

Pred agregatima poprilična gužva što su je stvorili autobusi, poneki automobil i motori sve brojnijih gostiju. Osim poslovođe Feruča PU-HARA, u smjeni su i Kristijan PUHAR, Alen BANKO i Ecio FILIĆ, dio sedmeročlane posa-de što svakodnevno, u ljetnim mjesecima od 6 do 22 sata, a zimi nešto kraće, stoji na usluzi građanima i turistima, točeći gorivo, nudeći putne potrepštine, plinske boce… Ovdje nema samoposluživanja, a pokazatelji prometa koji ovu postaju svrstavaju među vodeće, momcima nameću ulaganje velikih napora, naročito u ovo vrijeme turističke sezone kad se brojke i osjetno povećavaju. Od četiri vrste goriva ovdje, kažu, sve podjednako dobro ide (nešto su zastuplje-nija dizelska goriva), a dobra je i prodaja ulja i maziva te sezonskog asortimana robe široke potrošnje. – Spremnici su premaleni za sadašnji

obujam prometa i zbilja bi trebalo hitno nešto poduzeti kako bi se na ovoj, iznimno atrak-tivnoj i prometnoj lokaciji stvorili nužni i pri-mjereni uvjeti za ostvarenje još veće prodaje,

REPORTAŽA

9

REPORTAŽA REPORTAŽA

Inine benzinske postaje Rovinj-Istarska, Poreč-Vukovarska i Umag-obala jedne su od najstarijih u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji, ali još uvijek savršeno rade i posluju u srcu turističkog područja

INA među istarskim turističkim perjanicamajoš većeg broja turista, naročito Talijana koji će Jadran, tradicionalno, pohoditi početkom kolo-voza kad krenu na »feragosto«. Ako se ostvari plan po kojemu će kapitalna rekonstrukcija ove postaje na red doći već sljedeće godine, momci s najdugovječnije rovinjske benzinske postaje neće još dugo čekati na ljepši objekt i bolje uvjete rada.

Poreč – Vukovarska: Inina dobrodošlica u turističkoj »meki«Od Rovinja do Poreča djelomično putujemo

popularnim »ipsilonom«, uživajući u opuštaju-ćim, zadivljujućim predjelima oko Limskoga kanala i slikovitih mjesta podalje od obale. Na-ilazimo i na velike plakate na kojima dobrodoš-licu u Hrvatsku i Istru, slikom svojih postaja najnovije generacije, želi i INA, nagoviještajući kako će i na ovome području uskoro niknuti nekoliko novih objekata.

Prva dva već se grade na lokaciji Bačve kod Višnjana i prve bi kupce trebale dočeka-ti prije kraja ove godine. Na ulazu u Poreč, godinama vodeći turistički grad u Hrvatskoj,

Poreč – Vukovarska

Poreč – Vukovarska

dobro izgleda – zaključuju simpatični Poreča-ni, okrećući se kupcima koji im ovih dana ne ostavljaju ni minute predaha.

Umag – obala: Uz gorivo ide i pogled

Putovanje zapadnim istarskim priobaljem završavamo u Umagu, zahtjevnim gostima dubljega džepa što u Hrvatsku stižu vozili-ma, ali i najrazličitijim plovilima, tradicional-no nezaobilazno i omiljeno odredište. Ovdje je sve podređeno vrhunskome turizmu, bilo da se radi o hotelskom smještaju ili brojnim kampovima visoke kategorije. Tu je i svjetski poznati teniski turnir koji upravo ovih dana u Umag i na terene Stella Marisa privlači hrvat-

ski i svjetski »jett set«. Za one što u Hrvat-sku stižu jahtama i drugim plovilima, Umag je prva, ulazna postaja, luka u kojoj se moraju prijaviti. Mnogi se odmah i opskrbe gorivom na Ininoj benzinskoj postaji, objektu koji ni godinama ni izgledom ne spada u kategoriju najdugovječnijih.

Ovdje je osam godina, opskrbljujući izvan sezone žitelje grada i okolice, te poljoprivred-

BP – Umag

BP – Umag

BP – Umag

nike i ribare kojima je na raspolaganju tzv. plavi dizel. – U očekivanju smo Talijana koji su tradicionalno najbrojniji gosti u kolovozu, dok su u lipnju i srpnju ovdje najviše Austrijanci i Nijemci – kažu nam prodavači u smjeni Floriano BRENČIĆ i Ranko MARINOVIĆ, dodajući kako se sezona i te kako osjeća jer se promet utrostručio. Iako je postaja doista iznimno velika, kao i prodajni prostor u koji se smjestilo oko 1 500 artikala, žale se što više nemaju traženih nautičkih potrepšti-na poput bokobrana, konopa i špage, a nema ni kamp-boca pa sve koji ih traže moraju slati u najbliža mjesta gdje postoje prodajna mjesta s plinskom opremom. Sve je ostalo odlično, od goriva ovdje najbolje ide Eurodizel, »obični« se sve manje traži, ali se zato traži benzin s euro predznakom kojega ovdje nema. Za našega boravka naj-brojniji su kupci bili stranci, tražeći usput i razne turističke informacije.

Osvjedočili smo se – Inini prodavači zna-njem stranih jezika i odličnim snalaženjem pravi su turistički djelatnici, a i sami kažu kako s Turističkom zajednicom grada imaju dobru i stalnu suradnju, dobivajući turističke prospekte na više jezika koje dijele gostima. Usto, iznad blagajne je i zanimljiva zračna snimka Umaga koja može pomoći pri sna-laženju, dok se sa same postaje, a naročito s terase pripadajućeg »jacht« bara, svakom kupcu i namjerniku pruža izniman pogled na samo središte Umaga s druge strane zaljeva. Na postaji, svakodnevno od 6 do 22 sata, radi šesteročlana ekipa, dok u su u »jacht« baru zaposlene dvije djelatnice (u smjeni smo zatekli Fulviju BERTOK).

Sve je ovdje vrlo prostrano i uredno, novo i održavano. Jedino su, kažu momci, premaleni spremnici za dizelsko gorivo. Što se kruga i okoliša tiče i on je jednako atraktivan kao i sama postaja. Uz cvijeće

BP – Umag

mjesto koje punim plućima živi za turizam i od njega, već preko četiri desetljeća dobrodošlicu svojim građa-nima, ali i tisućama doma-ćih i stranih motoriziranih gostiju, želi tamošnja Inina benzinska postaja, objekt što svojom veličinom i ure-đenošću uspješno skriva godine i, baš kao i čitav grad, ostavlja dojam ugode i pouzdanosti. – Grad nam je uređen i lijep, pa ga i mi moramo pratiti izgledom i ponudom – kažu nam poslo-vođa Stilver KOCIJANČIĆ i prodavači u smjeni Nenad UDOVIČIĆ i Mario ČITAR, tri od ukupno devet članova posade ove najstarije poreč-ke postaje, ujedno 3. ili 4. po prometu u cijeloj Istri. Ovdje se ljeti radi non-stop, a dnevni promet u turističkoj »špici« doseže i do dvjesto tisuća kuna. I ovdje, kao i na svim Ininim benzinskim postajama, kupci većinom plaćaju karticama. Osim go-riva, od kojih se najviše tra-že ona s euro predznakom, vrlo dobro ide i roba široke potrošnje, za koju bi trebao veći prodajni prostor. – I kad nije sezona ovdje uvijek ima posla jer nam redovito, kao »po kruh«, dolaze naši stalni kupci, građani s koji-ma se odlično poznajemo i

znamo njihove navike i potrebe. Sredovječna smo ekipa i odlično se slažemo, pa je i to do-bar razlog da nam postaja, unatoč godinama,

i zelene nasade, ovdje je i nekoliko maslina što su ih posadili sami zaposlenici, a darovao jedan od njih, te zanimljivi detalji poput sta-roga sidra što, prikladno, dočekuje goste ove lijepe postaje u jednako lijepome i srdačnome turističkome Umagu.

Koraljka PEIĆ Fotografije: Tomislav LAZARIĆ

10

Okupljeni članovi Hrvatske udruge naftnih in-ženjera i geologa na Izbornoj skupštini koja je održana 14. srpnja razmotrili su izvještaj o

radu u proteklom razdoblju, prihvatili plan budućega rada i izmjene Statuta, te izabrali akademika Mirka ZELIĆA za predsjednika, a Božidara OMRČENA i Josipa KRIŽA za dopredsjednike Udruge.

Polazeći od temeljnih načela i društvene uloge Hr-vatska udruga naftnih inženjera i geologa – HUNIG je u proteklom razdoblju djelovala na povezivanju privrednih subjekata naftnog gospodarstva sa znan-stvenostručnim i obrazovnim ustanovama i institutima kao i tijelima državne uprave te njihovim uključiva-njem u složeni multidisciplinarni proces iz područja djelatnosti naftnog gospodarstva, odnosno na rješava-nju aktualnih problema uzrokovanih privatizacijom i globalizacijom, rekao je obrazlažući izvještaj o radu glavni tajnik Udruge Jusuf RAJKOVIĆ.

To se ponajprije odnosi na HAZU, Rudarsko-geo-loško-naftni fakultet, Fakultet strojarstva i brodograd-nje, PMF, Agronomski fakultet, FER, Fakultet kemij-

Na Izbornoj skupštini Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) za predsjednika izabran akademik Mirko ZELIĆ, a za dopredsjednike Božidar OMRČEN i Josip KRIŽ

Promocija struke, znanja i tehnologija

• HUNIG je organizirao tri međunarodna znanstvenostručna skupa o naftnom gospodarstvu na kojima je prezentirano 287 radova, a na skupovima je bilo nazočno više od 1 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Održano je devet stručnih skupova i okruglih stolova. Tiskano je trideset izvanrednih izdanja znanstvenostručnog glasila Naftaplin kao Zbornici radova s međunarodnih znanstvenostručnih skupova o naftnom gospodarstvu i okruglog stola o podzemnim vodama Republike Hrvatske, a objavljeno je i pet knjiga

• Četvrti međunarodni znanstvenostručni skup o naftnom gospodarstvu koji će se održati u listopadu 2007. bit će posvećen energentima koji će omogućiti tehnološki i gospodarski razvoj u 21. stoljećuskog inženjerstva i tehnologije te institute »Hrvoje

Požar« i »Ruđer Bošković«, zatim HIS i HSUP, kao i tijela državne uprave – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo poljoprivrede, šu-marstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

HUNIG je organizirao tri međunarodna znanstve-nostručna skupa o naftnom gospodarstvu, brojne okrugle stolove, seminare, predavanja i stručne ek-skurzije. Većina radova naših i inozemnih znanstve-nika i stručnjaka koji su bili izloženi na spomenutim skupovima tiskana je u glasilu HUNIG-a. Na taj su način znanja i iskustva autora ostala trajno zabilježe-na kao referentno štivo u rješavanju i unapređivanju brojnih tehnoloških, organizacijskih i ekonomskih problema iz područja naftnog gospodarstva.

Cilj Udruge je i poticanje razvoja inovativnog rada. Brojni članovi HUNIG-a nositelji su inovativ-nih prijedloga u rješavanju i unapređivanju proce-sa istraživanja i proizvodnje nafte i plina te zaštite okoliša, čime su izravno pridonijeli smanjenju rizika istraživanja, smanjenju troškova izgradnje bušotina i optimiziranju proizvodnih procesa uz povećanje ko-načnog iscrpka.

Kao član HIS-a HUNIG je inicirao formiranje Ko-more ovlaštenih inženjera iz područja naftnog gospo-darstva. Proces je u tijeku, a za realizaciju nužan je stalni angažman rukovoditelja HUNIG-a ne samo s tijelima državne uprave nego i sa Saborom.

Cijenjena i zapažena djelatnost HUNIG-a u prote-klom razdoblju bila je organiziranje, danas već tradi-cionalnih, međunarodnih znanstvenostručnih skupo-va o naftnom gospodarstvu koji su okupljali brojne

Skupu je predstavljeno 125 radova koje su pripre-mili 278 autora i koautora iz Hrvatske i 17 stranih zemalja.

U zaključcima Skupa, koji su dostavljeni i Mini-starstvu gospodarstva, rada i poduzetništva koje je bilo i pokrovitelj Skupa, prema procjenama brojnih institucija i znanstvenika navode se svjetske zalihe nafte, zatim zalihe nafte po područjima, godišnja proizvodnja nafte po područjima, svjetske zalihe prirodnog plina, zalihe plina po područjima i zalihe metan-hidrata.

Održana su također zapažena predavanja na kojima su naši znanstvenici i stručnjaci prezentirali najnovija tehnološka dostignuća iz pojedinih područja naftnog gospodarstva. Pored toga, HUNIG je zajedno s dru-gim znanstvenostručnim i obrazovnim ustanovama (HAZU, fakulteti, instituti) organizirao svake godine po tri okrugla stola koja su bila značajan doprinos rješavanju aktualnih tehnoloških i gospodarskih prob-lema. Održano je 29 predavanja iz područja naftnog rudarstva, geologije, geofizike i geokemije čiji su au-tori iz zemlje i inozemstva – 22 autora. Organizirana su i brojna stručna putovanja.

Bogata izdavačka djelatnostIzdavačka je djelatnost jedna od važnijih aktivnosti

HUNIG-a, koja je definirana Statutom, uz osnovni cilj da se članovi HUNIG-a permanentno stručno usavr-šavaju i upoznaju s novim tehnološkim metodama i postupcima koji se razvijaju u našoj i svjetskoj pro-izvodnoj praksi. Posebno je važno da znanstvenici i stručnjaci kroz objavljene radove upoznaju širu stručnu javnost s novim razvojnim dosezima iz pojedinih teh-noloških disciplina naftnog gospodarstva. Ta je obra-zovna uloga HUNIG-a izuzetno važna za mlađe stručne kadrove koji rade u naftnom gospodarstvu, ali i za stu-dente koji studiraju na spomenutim fakultetima.

Govoreći o planu rada Udruge u nadolazećem razdoblju, glavni je tajnik istaknuo organiziranje 4. znanstvenostručnog skupa iz naftnog gospodarstva pod naslovom »ENERGENTI KOJI ĆE OMOGU-ĆITI TEHNOLOŠKI I GOSPODARSKI RAZVOJ U 21. STOLJEĆU«, koji će se održati u Zadru u listopadu sljedeće godine.

Nadalje, planiran je i naftno-geo-logijski skup s temom »Novi pristupi i metode procjene rezervi ugljikovo-dika« te nekoliko okruglih stolova sa sljedećim temama: modernizacija rafinerijskih postrojenja; plinofikacija južne Hrvatske, deset godina Projekta Sjeverni Jadran; zaštita okoliša, pitke i geotermalne vode; istraživanje, raz-rada i proizvodnja iz naftnih i plin-skih polja u inozemstvu; suvremene tehnologije u području naftnog rudar-stva; EOR metode; alternativna ener-gija – geotermalna voda, biogorivo, etanol. Nastavit će se s izdavačkom djelatnosti i stručnim ekskurzijama.

Promjenom Statuta Udruge uteme-

ljena je nagrada »Antun LUCIĆ« koja će se ista-knutim članovima dodjeljivati na Dan Udruge, 4. prosinca.

U ime izabranih i svoje osobno akademik Mirko ZELIĆ se zahvalio te uz ostalo istaknuo nužnost da Udruga i ubuduće bude poveznica, most između subje-kata naftnog gospodarstva, ustanova, institucija i tijela državne uprave. Promocijom struke, znanja, profesio-nalne osposobljenosti i novih tehnoloških postignuća Udruga će i ubuduće osluškivati smjernice novih svjet-skih kretanja u naftno-plinskoj djelatnosti. Zelić se po-sebice založio za veću i hrabriju uključenost mladih stručnjaka u rad Udruge, tim više što je i Uprava INE naklonjena promociji znanja i stručnosti.

Stefanija NOVAK-ZOROEFotografije: Miljenko MAROHNIĆ

znanstvenike i stručnjake iz zemlje i inozemstva. U proteklom četverogodišnjem razdoblju održana su tri međunarodna skupa koja su obrađivala aktualnu pro-blematiku iz područja naftnog gospodarstva.

Organiziranje međunarodnih znanstvenostručnih skupova

Prvi skup pod nazivom »Razvoj i primjena novih tehnologija u cilju povećanja proizvodnje i konač-nog iscrpka ugljikovodika iz ležišta«, okupio je 353 stručnjaka i znanstvenika, od kojih 42 iz 12 stranih zemalja, pri čemu je ukupno izloženo 66 radova. Na drugom međunarodnom skupu – »Razvoj naftno-plinskog gospodarstva pod uvjetima globalizacijskih procesa« – sudjelovalo je više od 450 znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva koji su izložili 96 radova. Treći međunarodni skup pod naslovom »Su-vremene tehnologije osiguravaju energetsku domina-ciju ugljikovodika i u 21. stoljeću«, koji je održan u Zadru u listopadu 2005., okupio je više od 470 znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva. Na

DOGAĐAJI

Radno predsjedništvo

Sudionici skupštine

Akademik Zelić

11

U članku »Informacije su vrijedni korpora-tivni resursi« objavljenom u broju 1875 INA GLASNIKA naglašena je vrijednost

informacija, potreba njihove zaštite i jedna od me-todologija provedbe te zaštite. Vrijednost informa-cija je vezana uz vrijednost procesa s kojim su u neposrednim odnosima. Gdje se ovakva metodo-logija odnosno rezultati njezine primjene prirodno uklapaju u poslovni sustav INE i zašto?

Upravljanje i vođenje poslovnog sustava INE definirano je kroz »Sustav upravljanja poslova-njem« (SUP) koji se najvećim dijelom temelji na standardu ISO 9001. On uključuje viziju, misiju, strateške poslovne odluke, organizacijsku struk-turu, planiranje, nadzor, ovlasti, odgovornosti, tehnologije, procese, ljudski potencijal itd.

PDCA model najbolje opisuje faze planiranja, primjene, stalnog uvida u funkcioniranje i po-boljšavanje procesa uz obvezujuću dokumentira-nost. Ovaj kompleksni poslovni sustav sa svojim

Informacijska sigurnost u poslovnom procesu

Sustav upravljanja sigurnošću informacija

• Odgovoran i ovlašten za sigurnost informacija odnosno njihovu cjelovitost, povjerljivost i raspoloživost je vlasnik procesa uz koji su informacije vezane, njihovu vrijednost veže uz vrijednost procesa, postavlja sigurnosne zahtjeve, odlučuje o izboru i primjeni mjera zaštite, odlučuje o prihvatljivosti rizika itd.

• Okvir u kojem se odvija proces informacijske sigurnosti u INI, kao i u ostalim korporacijama, određen je poslovnim okvirima kao svaki drugi poslovni proces, a njegova je cijena razmjerna s vrijednošću sustava na koji se primjenjuje i ima svoj limit

podsustavima, komponentama i vezama izložen je unutarnjim i vanjskim poslovnim rizicima u najširem smislu, te koristi metodologiju uprav-ljanja rizicima primjerenu konkretnim poslovnim područjima.

Ključni poslovni procesiOdabrani procesni pristup razlaže sustav INE

na tri ključna poslovna procesa odnosno segmenta djelatnosti i veći broj procesa potpore. Funkcio-niranje ključnih procesa čini bit poslovanja INE, a nefunkcioniranje ugrožava samu njezinu opstoj-nost. Daljnja dekompozicija procesa na potproce-se odvija se sve do razine za koju postoji poslovna opravdanost.

Svakom procesu dodijeljen je »vlasnik« (osoba, organizacijska jedinica, drugi proces) s ovlasti-ma i odgovornostima za planiranje, razvoj, ko-rištenje, održavanje i sigurnost procesa odnosno svih njegovih komponenti, imovine, vrijednosti, informacija.

Sigurnost u ovome kontekstu odnosi se na po-uzdanost, prilagodljivost procesa dinamici stalnih promjena i rizika u sustavu, sigurno funkcionira-nje kao primarni cilj postojanja.

Prema vrijednosti odnosno važnosti, procese je nužno kategorizirati od kritičnih za razinu INE do značajnih na razini manje organizacijske jedinice, procjenjujući i uz njih vezane informacije na isti način, a sve u cilju korištenja dodatnih resursa za njihovo funkcioniranje i zaštitu razmjerno nji-hovoj vrijednosti.

Premda je metodologija zaštite informacija donekle specifična u detaljima, ona se svodi na proces upravljanja rizicima svojstven svim po-slovnim procesima i projektima.

Odgovoran i ovlašten za sigurnost informacija odnosno njihovu cjelovitost, povjerljivost i raspo-loživost je vlasnik procesa uz koji su informaci-je vezane, njihovu vrijednost veže uz vrijednost procesa, postavlja sigurnosne zahtjeve, odlučuje

o izboru i primjeni mjera zaštite, odlučuje o pri-hvatljivosti rizika. Pojedine ili većinu aktivnosti vezane uz informacijsku sigurnost moguće je delegirati drugim osobama ili organizacijskim cjelinama, čak i izvan INE, ali sigurnost ostaje odgovornost vlasnika.

Okvir u kojem se odvija proces informacijske sigurnosti je određen poslovnim okvirima kao sva-ki drugi poslovni proces, njegova cijena je razmjer-na s vrijednošću sustava na koji se primjenjuje i ima svoj limit, cijena pojedine mjere mora biti razmjerna prema doprinosu ukupnoj sigurnosti su-stava i uravnotežena s drugim mjerama zato što je za povećanje i održavanje sigurnosti potreban skup usklađenih mjera, a ne samo jedna. Treba naglasiti da se ovdje radi o informacijama bez obzira na medij, format ili prijenos u najširem smislu a da informatička tehnologija i komunikacije i informa-cije vezane uz njih predstavljaju podskup pojma informacija za koje vrijede ista opća načela.

Jedna od metodologija za uspostavu susta-va upravljanja i vođenja sigurnosti informacija (eng.: Information Security Management System – ISMS) je standard ISO 27001. Ovaj standard je kompatibilan sa sustavom upravljanja koji na suvremen način definira poslovne procese, or-ganizaciju, uloge i odgovornosti vlasnika i svih sudionika procesa, načine komuniciranja i dono-šenja odluka, definira poslovne postupke i brine o dokumentiranosti na svim razinama upravljanja i primjene kao što je naš SUP. Njegovo uvođenje i primjena zahtijevaju visoku stručnost na jednoj strani te dobro razumijevanje i punu suradnju na drugoj. Sigurnost sama po sebi je apstraktni pojam ukoliko nije vezana na stvarni objekt, si-tuaciju ili proces gdje predstavlja samo jedan ali

zahtjevan i upravljivi atribut. Vrijednost procesa informacijske sigurnosti očituje se kroz njegov doprinos stabilnom i sigurnom odvijanju ključnih i bitnih poslovnih procesa i funkcija u cjelokup­nom sustavu INE.

ISMS ukratko prema ISO 27001Na konceptualnoj i pojmovnoj razini ovaj su-

stav je relativno jednostavan dok na razini uvođe-nja i operativnog korištenja usklađenih ljudskih, procesnih i tehnoloških faktora zahtijeva vrlo vi-soku stručnost koja mora slijediti stalne i brze promjene, posebno kad je riječ o informatičkoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT). Namijenjen je upravama i rukovodstvima firmi, stavlja vri-jednost informacija u korelaciju s važnošću po-slovnih procesa te navodi teme, obveze, modele i metodologiju procesa informacijske sigurnosti dok određivanje organizacijske strukture i arhi-tekture prepušta samim firmama.

Samo definiranje opsega, uloga, obveza, pristu-pa i dr. jednako je ili slično metodologiji koja se primjenjuje u SUP­u ili vođenju projekata tako da ovdje nije potrebno iznositi detalje o konkretnim koracima koji su precizno i jednostavno propisa-ni samim standardom. Bit je definiranje radnog okvira, obveza i odgovornosti organizacijske ili projektne cjeline te standardnog repertoara mjera koje prosječna radna organizacija treba primijeni-ti za zaštitu povjerljivosti, cjelovitosti i raspolo-

INA@INFORMATIKA

živosti svojih informacija. Standard također predviđa

određivanje sučelja između ove organizacije i više upravljačke strukture, nadzor i vrednova-nje njezina rada, održavanje i unapređivanje samoga procesa, obveznu dokumentaciju, obveze i odgovornosti nadređenog ruko-vodstva, ulogu unutarnje kontro-le itd.

Da bi ovaj standard bio pri-mijenjen i zaživio u svakodnev-noj praksi, potrebne su određe-ne pretpostavke: SUP mora biti shvaćen i primijenjen kao sustav upravljanja i vođenja poslovnog

sustava INE na svim razinama uz svu prateću dokumentiranost; upravljanje rizicima mora biti standardna metodologija u svim poslovnim, pro-jektnim ili tehnološkim cjelinama; kategorizacija, klasifikacija i vrednovanje informacija kao vri-jednog resursa mora biti rutinski proces; proces sigurnosti informacija mora se shvatiti kao pro-ces potpore poslovnim procesima u cilju njihova kontinuiteta; mora postojati svijest o vrijednosti informacija i potrebi njihove zaštite.

Sama svijest treba biti na prvome mjestu, a bit će potaknuta i razvijena prihvaćanjem novijih znanja i spoznaja ili prisilom uvođenja novih teh-nologija u sve poslovne procese INE ili zakonski nametnuta ili svim tim zajedno.

Milan KALAFATIĆ

12

Od posljedica nesretnog slučaja tragično je u nedjelju, 23. srpnja 2006., preminuo dugogodišnji Inin zaposlenik Tomislav JURČEVIĆ.

Rođen je 1952. u Cagincu kraj Ivanić Grada, a nakon završetka školovanja za KV vozača cestovnih motornih vozila u teretnom prometu, zaposlio se u INA- Naftaplinu 1970. godine.

Već petu godinu Davor ROSANDIĆ i Dra-žen GERIN, zaposlenici Rafinerije nafte Sisak – Pogona KP-4 i članovi UDVDR

Kluba INA Sisak, dio svoga godišnjeg odmora provode putujući prvom crtom bojišnice, odajući na taj način poštovanje poginulim braniteljima di-ljem Hrvatske.

REPORTAŽAIZ SVIJETA NAFTE

U sjećanje

Od 1980. ponovno se zapošljava u INI, kao vozač osobnog vozila u RJ Poslovne funkcije, te potom u Sektoru za kadrovsko-organizacijske poslove, sustav plaća i opće poslove odakle 2002. prelazi na radno mjesto referenta, a potom i organizatora transporta u Poslovnoj funkciji korporativnih servisa.

Dugi niz godina koje je proveo u INI Tomislav Jur-čević je stručno i odgovorno obavljao zahtjevne i teš-ke radne zadatke, a brojnim će Ininim zaposlenicima ostati u trajnom sjećanju kao vrijedan radnik, cijenjeni kolega te drag i nesebičan čovjek i prijatelj.

INA-Industrija nafte d.d.

Tomislav JURČEVIĆ

Zaposlenici sisačke Rafinerije i hrvatski branitelji veterani Davor ROSANDIĆ i Dražen GERIN već petu godinu putuju za vrijeme godišnjeg odmora prvom crtom bojišnice Domovinskog rata

Na biciklima pet tisuća kilometara

Ovogodišnje putovanje bilo je po-svećeno hrvatskim braniteljima, pogla-vito južnog bojišta i gradu Dubrov-niku. Početkom lipnja, za četiri dana biciklima su Gerin i Rosandić propu-tovali oko 600 kilometara. Tijekom prijašnjih putovanja obišli su mnoga mjesta i krajeve s prve crte bojišnice, prešavši više od pet tisuća kilometara. Šport i zdravlje te sjećanje na poginule prijatelje u Domovinskom ratu, njihov je motiv za ova putovanja.

Biciklima su obišli cijelo područje Sisačko-moslavačke županije, putova-li prvom linijom bojišnice kroz Liku, preko Velebita do Senja, Udbine i Gračaca do Benkovca te Knina, zatim krenuli južnije prema Zadru, Murteru, Pelješcu, odnosno Dubrovniku. Osta-la im je još Istra, da krenu putovima tartufa te Istočna Slavonija i Vukovar, grad heroj.

»Putujući ovako želimo spojiti ugodno i korisno. Moto naših putova-nja su šport i zdravlje, odnosno održa-vanje dobre fizičke kondicije, a budući da smo i sami bili hrvatski branitelji, obilazeći sva ta mjesta i krajeve s prve crte bojišnice prisjećamo se naših su-boraca hrvatskih branitelja diljem Li-jepe Naše, koja je uistinu prelijepa«, kažu naši sugovornici dodajući da se za ovakva putovanja spremaju cijele go-dine »nabijajući« kondiciju u teretani, zatim plivajući odnosno vozeći bicikl, tako da godišnje »prevale« i deset tisu-ća kilometara. Kažu da više kilometara prijeđu biciklom, nego netko automobilom.

Iako se bave mnogim športovima, bicikl im je posebno prirastao srcu. Davor je član Biciklistič-kog kluba u Ivanić Gradu i dvadeset pet godina aktivno se bavi biciklizmom te vozi trke. U bivšoj državi vozio je trke s tada najpoznatijim biciklisti-ma kao što su bili Jure PAVLIČ i Sandi PAPEŽ iz Slovenije, zatim Fumić koji još danas vozi za veterane.

Dražen je žarko želio putovati biciklom na more. To mu je bila životna želja, od koje nije odustao dok to nije ostvario, iako je potrebno do-

sta sredstava da bi se kvalitetno opremilo i kupilo dobar bicikl.

»Na ovim našim putovanjima nitko nas ne spon-zorira i pomaže osim obitelji i prijatelja, a jedina pomoć je pokoja majica. Stoga ne propuštamo niti jedan remont u Rafineriji, jer je to jedna od moguć-nosti gdje možemo zaraditi sredstva za putovanje,

kažu obojica, dodajući da je šteta što se u Sisku biciklizmu pridaje premalo pažnje iako za to postoje svi preduvjeti, što bi trebalo iskoristiti. Mnoga mjesta i gradovi u svojoj turističkoj ponudi imaju i razgle-davanje okolnih područja i mjesta bici-klima i vožnja obilježenim biciklističkim stazama. Organiziranje samo jedne bici-klijade godišnje do Čigoča – europskog sela roda, premalo je za populariziranje biciklizma i bicikliranja – kažu Dražen i Davor i nastavljaju:

»Iako se vozimo sporednim cestama, susrećemo strane bicikliste koji su i desetak zemalja proputovali biciklom. Nije više rijetkost da i cijele obitelji, čak i s malom djecom susretnemo na biciklima. Takva putovanja su poseban

doživljaj koji je teško riječima opisati, treba ih doživjeti, zaključuju naši sugovornici, ne krijući zadovoljstvo što će ovo njihovo peto putovanje biciklom, prvom linijom bojišnice, nakon pet tisu-ća kilometara, biti riječju i slikom zabilježeno.

Budući da je sljedeća ruta određena, poželimo im dobar vjetar u leđa, a iskustva i događaji s putovanja, možda će se naći i u kakvom zapisu.

OPEC za stabilizaciju tržišta Saudijski ministar za naftu i donedavni predsjed-

nik OPEC-a Ali NAIMI nedavno je u razgovoru s Edmundom DUAKORUOM, čelnikom najvećeg afričkog proizvođača i izvoznika nafte – Nigerije, naglasio da će se Organizacija zemalja izvoznica nafte zalagati za daljnju stabilizaciju svjetskog naf-tnog tržišta, odnosno povratak modelu fluktuirajuće cijene nafte.

Najava ponovnog uvođenja fluktuirajućeg susta-va određivanja cijene nafte, sličnog onom koji je bio na snazi prije nekoliko godina, trebala bi pomoći ne samo stabilizaciji tržišta, već i oporavku gos-podarstva, ponajprije zemalja u razvoju, ovisnima o uvozu nafte.

Drugi najveći svjetski naftovod Gotovo petnaest godina nakon pokretanja ideje,

te četiri godine nakon početka izgradnje, sredinom lipnja službeno je otvoren drugi najveći svjetski naf-tovod (nakon naftovoda Družba koji povezuje Ru-siju sa srednjom Europom) – naftovod Baku-Tbilisi Ceyhan, dugačak 1 760 kilometara.

U izgradnju, a potom i korištenje naftovoda, ka-paciteta milijun barela na dan, uključene su brojne lokalne i međunarodne naftne kompanije, a najveći udjel imaju azerbajdžanska nacionalna kompanija SOCAR i američka kompanija UNOCAL.

Svrha naftovoda je izbjeći rizičan tankerski pro-met kroz Crno more i Bosporski kanal, ali i osigu-rati dovoljno prohodan put za kaspijsku naftu do svjetskih luka. Unatoč još uvijek rizičnom prijelazu preko područja nesigurnih kaspijskih i kavkaskih država, opća je ocjena da će puštanje u rad ovog naftovoda značiti mnogo za razvoj regionalnog i globalnog gospodarstva.

Rusija i dalje povećava proizvodnju

Službeni ruski izvori, odnosno ruski Središnji dispečerski ured za goriva i energente, objavili su rezultate o proizvodnji nafte u prvih šest mjeseci 2006., prema kojima je proizvodnja, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, povećana za daljnjih dva i pol posto. Konkretno, od siječnja do kraja svibnja ukupno je proizvedeno oko 236 milijuna tona odnosno, oko milijardu i četiristo milijuna ba-rela, što daje prosječnu proizvodnju od oko devet milijuna barela na dan.

U istom je razdoblju povećana i proizvodnja prirodnog plina, i to za 2,3 posto, tako da je u prvih šest mjeseci proizvedeno oko 340 milijardi prostornih metara plina.

Uz povećanje proizvodnje, porastao je i izvoz energenata, tako da je ruski izvoz, najvećim dije-lom u zemlje srednje i zapadne Europe, porastao za pet posto, te je u prvih šest mjeseci premašivao sto milijuna tona.

Željka ŠTAJDUHARFotografije: Davor ROSANDIĆ

i Dražen GERIN

Davor ROSANDIĆ

Dražen GERIN

Negdje na liniji bojišnice

Damir FRICKI

13

Ni u proteklih četrnaest dana, premda je ljet-na i turistička sezona u punom zamahu, u

domaćim tiskanim i elektroničkim medijima nije nedostajalo priloga o Ini, te domaćem naftnom i plinskom gospodarstvu i energetici.

Naravno, kao i svakog drugog ponedjeljka, dežurna medijska vijest je i ona o cijeni naf-tnih derivata na Ininim benzinskim postajama. U skladu s pravilnikom o određivanju maksi-malnih cijena naftnih derivata, na Ininim ma-loprodajnim mjestima su 23. srpnja poskupjele neke vrste goriva, i to u prosjeku između 2,1 i 3,4 posto. Razlog je, dakako, povećana cijena nafte na svjetskom tržištu zbog novog sukoba između Izraela i Libanona.

Nadalje, većina je medija objavila i vijest koja vraća vjeru u ljudsko poštenje – radnik zaposlen na Ininoj postaji Prokljan Ivica VRA-NJIĆ, bez razmišljanja je vratio gotovo petnaest tisuća kuna ostavljenih na postaji.

Hrvatski tiskani i elektronski mediji o INI, te naftnom i plinskom gospodarstvu

Cijene, Energopetrol, privatizacija...

Zaposlenik Inine benzinske postaje Prokljan-sjever prodavač Ivica VRANJIĆ pronašao zaboravljenu torbicu s 15 tisuća kuna te je bez razmišljanja predao policiji, a ona vlasniku, Ininu kupcu

Uzoran čin Ivice VRANJIĆA

• »Znate, ja sam vam stvarno sretan čovjek, jer znam da je torbica koju sam slučajno pronašao, zajedno s cijelim sadržajem i novcem, sada napokon u rukama pravog vlasnika. Ljudi oko mene govorili su da sam trebao uzeti novac i ne reći nikome ni riječi o tome, ali to onda ne bih bio ja…«, rekao je za INA GLASNIK Ivica Vranjić

Kada gledamo televizijski program ili čitamo novine, u većini slučajeva nailazimo na pri-če o događajima i ljudima koji utječu na naš

svakodnevni život. Jer, ratovi, prirodne katastrofe, velika športska natjecanja i slične stvari imaju pravo biti upisane u povijest. Međutim, ispod svega toga i ispod svih njih, odvija se život u kojem glavnu ulogu imaju mali ljudi koji svojim dobrim djelima možda ne mijenjaju svijet, no svakako ga čine ljepšim mje-stom za život.

U jednoj od tih životnih priča o malim ljudima našao se u nedjelju, 16. srpnja, i zaposlenik Inine benzinske postaje Prokljan-sjever, prodavač Ivica VRANJIĆ. Ivica je, naime, tu nedjelju u WC-u ben-

zinske postaje pronašao torbicu u kojoj su, uz oko 15 000 kuna u domaćoj i stranoj valuti, bili i osobni dokumenti i službene isprave zaboravnog kupca. Kako nam je sam izjavio, bez razmišljanja je uzeo torbicu i, ne otvoriv-ši je, preko četiri trake autoceste A1 Zagreb-Split prešao na drugu stranu gdje se u tom trenutku nalazila policijska ophodnja, te im predao nađeni predmet. Policijski djelatnici su ustanovili da torbica s novcem pripada 26-godišnjem muškarcu iz Zagreba, koji je u vrijeme njezina pronalaska već stigao kući.

Mnogi od nas bi dva puta razmislili prije nego što bismo učinili takvo što, no ne i Ivica

SD Trgovine na malo Niko PAULINOVIĆ i direktor Sektora upravljanja maloprodajnom mrežom Mirko PERIĆ. Niko Paulinović je, još jednom pohvaliv-ši nesebičan čin mladog Inina prodavača, istaknuo kako smo, gotovo svakodnevno, suočeni s negativi-stičkim, pa i tendencioznim napisima tako da ovaj primjer, uza sve druge pozitivne, kakvih, naravno još ima, puno znači i za INU kao kompaniju, kao i za njezin maloprodajni segment. Pohvalnim riječima o Ivici Vranjiću izrazio se i direktor Mirko Perić, podsjetivši da je vrlo dobar dojam o njemu imao i pri prvom susretu, odnosno njegovu zapošljavanju u PJ Šibenik. Naravno, nastavio je Perić, INA neće ostati samo na riječima pohvale te će Ivica Vranjić s

obitelji, imati plaćeni boravak u Ininu Hotelu Hostin u Poreču, uz prigodni poklon.

No, još jednom su naglasili svi sugovornici ovog prijama, pravi poklon i za samog Ivicu, kao i za sve nas je njegov korektan odnos prema poslu i prema kompaniji, kao i činjenica da će ga ovako vrijedan potez pratiti i kroz daljnju karijeru.

Tomislav LAZARIĆ i Damir FRICKIFotografi je: Tomislav LAZARIĆ i Ferdo BUVA

Vranjić. »Znate, ja sam vam stvarno sretan čovjek, jer znam da je torbica koju sam slučajno pronašao, zajedno s cijelim sadržajem i novcem, sada napokon u rukama pravog vlasnika. Ljudi oko mene govorili su da sam trebao uzeti novac i ne reći nikome ni riječi o tome, ali to onda ne bih bio ja…«, u dahu nam je ispričao Vranjić kada smo se našli s njim u zgradi Inine Uprave u Zagrebu. Dok je to govorio, učinilo nam se da ga cijela ta novonastala strka oko njegova čina, svi ti novinari i fotoreporteri dnevnih listova koji su ga posjetili tih dana na radnom mjestu, iskreno iznenađuju, jer on je samo učinio ono što se učiniti i trebalo.

Vranjić je ponosni otac dvogodišnjeg Šimuna i zajedno s nezaposlenom suprugom skromno živi u Šibeniku u kući svojih roditelja. Skromno, ali sretno, ističe taj mladi Inin djelatnik, nesvjestan da je svojim činom barem na trenutak obogatio i naše živote.

Ivičin potez, naravno, nije ostao bez odjeka ni unutar Inine Uprave, tako da ga su ga u petak, 21. srpnja, primili član Inine Uprave i izvršni direktor

tisuća kuna ostavljenih na postaji. I dalje se na-

stavlja saga o mo-gućem Ininu preu-zimanju većinskog udjela sarajevskog Energopetrola. Situacija i dalje nije baš najjasnija, premda je Vlada BiH, dala pristanak na ugovor prema

kojem bi zajednički Inin i Molov konzorcij pre-uzeo oko dvije trećine vrijednosti te kompanije, kako piše zagrebački Večernji list.

U vezi sa Ininim strateškim partnerom MOL-om, stiže još jedna vijest: Ta mađarska naftna kompanija, nakon tri godine sponzoriranja, više neće produljiti ugovor o fi nanciranju hrvatskog nogometnog saveza, u što je dosad uložila oko deset milijuna kuna. Piše Jutarnji list.

Plinovodi, odnosno, njihovo planiranje i iz-gradnja, i dalje su jedan od ključnih energetskih projekata u zemlji. Hrvatska tvrtka Plinacro, bi, prema napisu u Večernjem listu, već ove jeseni trebala početi s izgradnjom plinovoda Slavon-ski Brod – Donji Miholjac, čime bi se ostvarili prvi uvjeti za otvaranje drugog dobavnog prav-ca prirodnog plina. Isto tako, i INA je, dakako, i dalje vrlo aktivna u potpomaganju domaćeg društvenog i kulturnog sektora. Tako je u Ri-jeci svečano potpisan, kako navodi Privredni vjesnik, ugovor kojim naša naftna kompanija sponzorira obnovu riječke Sveučilišne knjižni-ce sa četvrt milijuna kuna, a u okviru projekta »Očuvanje europske kulturne baštine. Naravno, mediji nisu propustili zabilježiti i održavanja promotivno-edukativne akcije Nautomanija, u okviru koje je proteklog vikenda održana druga etapa u Rogoznici, ugostivši ponajbolje hrvatske nogometne trenere.

Od nešto ozbiljnijih vijesti, vezanih uz do-maći energetski sektor, Poslovni dnevnik navodi da Grad Zagreb sudjeluje u domaćoj potrošnji energenata sa više od 25 posto, odnosno da sva-ki Zagrepčanin godišnje izdvoji za energiju više od pet tisuća kuna.

Konačno, ni ljeto ne može bez najava daljnje privatizacije Ine. U rujnu, ili, najkasnije, u listo-padu, piše u komentaru Večernjeg lista, hrvatska bi Vlada mogla donijeti odluku o prodaji 7,5 posto Ininih dionica građanima, što bi, u nov-čanom ekvivalentu, bilo više od 200 milijuna dolara. D. F.

Na primanju kod člana Uprave Nike PAULINOVIĆA i direktora Sektora maloprodaje Mirka PERIĆA

Ivica na radnome mjestu

Sav hrvatski

tisak pisao je o Ininom zaposleniku

14

Zeleni travnjak i kopačke treneri hrvatskih prvoligaša zamijenili su plavim morem i jedrima. Naime, vodeći ljudi domaćih

nogometnih klubova prihvatili su poziv naftne kompanije INE i tvrtke Nautomania na regatu koja se održala u nedjelju, 23. srpnja, u marini Frapa u Rogoznici.

Regatu je u dva plova vozilo pet jedrilica tipa Marina 36 sport domaće proizvodnje. Iako su se sve posade trudile kao na nogometnom igralištu, i ove su godine najbrži bili treneri iz unutrašnjosti. Na brodu INA trijumfirali su tako predstavnici NK Slaven Belupa iz Koprivnice na čelu s tre-nerom Rajkom MAGIĆEM i gosti iz Talijanskog nogometnog saveza Ferretto FERETTI i Franco FERRARI. Naravno da takav događaj nije mogao proći bez »trenera svih trenera« Miroslava Ćire BLAŽEVIĆA koji je s trenerom Šibenika Iva-

Na trećoj ovosezonskoj regati INA Nautomania Toura održanoj u rogozničkoj marini Frapa sudjelovali treneri hrvatskih prvoligaških nogometnih klubova

Sa zelenog travnjaka na plavo more

• INA je već dvije godine zaredom pokrovitelj INA Nautomania Toura, a cilj je, osim promicanja turizma, promidžba hrvatskoga gospodarstva, razvoja nautike i poticanje male hrvatske brodogradnje te sportskog jedrenja. Jedrenje kao jedan od sportova spoj je svih onih karakteristika koje obilježavaju i vodeću hrvatsku naftnu kompaniju INU poput vještine, brzine, visoke tehnologije, timskog rada i orijentacije k uspjehu

nom PUDAROM stigao na cilj posljednji.

– Sve je upropastio Pudar, tre-ner iz Šibenika. Zaboravio je po-vući konop kad je trebalo. Jako ga cijenim kao trenera, ali o jedrenju ne zna ništa, no važno je sudjelo-vati. Lani sam bio drugi, a sada zadnji, no dobro smo se zabavili – izrazio je Ćiro svoje zadovolj-stvo iako jedrenju ni sam nije baš vičan.

Za nijansu je bila bolja posada Hajduka Branka GRGIĆA i Tomi-slava ERCEGA i Varteksa Zlat-ka DALIĆA, a u jednom trenutku

zbog žestoke borbe došlo je do sudara sa Ćirinim brodom, no na sreću bez posljedica. Treće u cilj su uplovile posade Pule (Branko TUCAK), Ri-jeke (Dragan SKOČIĆ) i Osijeka (Ivo ŠUŠAK). Drugo mjesto osvojili su klubovi Cibalia (JA-LIĆ), Međimurje (Stanko MRŠIĆ) i Kamen In-grad (Ante ČAČIĆ).

Podsjetimo, prošle godine na rogozničkoj re-gati pobjednici su također bili kontinentalci – Ci-balia iz Vinkovaca dok je bivši izbornik Zlatko KRANJČAR-CICO stigao posljednji.

Regata u rogozničkoj marini bila je treća re-gata INA Nautomania Toura. Prva je održana s mladim jedriličarima za vrijeme trajanja Među-narodnog dječjeg festivala u Šibeniku, a druga je bila povezana s Festivalom dalmatinskih klapa u Omišu. Osim nogometa i sportova na kota-čima, INA podupire i ostale sportove. Naravno, jedrenjem se na najbolji način može promovirati Hrvatska i to ne samo kao turistička destinacija, već i kao nautička.

INA je već dvije godine zaredom pokrovitelj INA Nautomania Toura, a cilj je, osim promica-nja turizma, promidžba hrvatskoga gospodarstva, razvoja nautike i poticanje male hrvatske brodo-gradnje te sportskog jedrenja. Jedrenje kao jedan od sportova spoj je svih onih karakteristika koje obilježavaju i vodeću hrvatsku naftnu kompaniju INU poput vještine, brzine, visoke tehnologije, timskog rada i orijentacije k uspjehu.

Naravno, jedrenje je prilika za promoviranje proizvoda iz Ininog marinskog programa. Naime, INA uz proizvode namijenjene automobilima, kamionima, mašinama, avionima ima i cijeli niz proizvoda namijenjenih plovilima. Maziva-Za-greb i Maziva Rijeka, Inine tvrtke, spadaju u skupinu najstarijih proizvođača maziva u ovom dijelu Europe, njihova prodajna paleta uključuje proizvode namijenjene različitim granama indu-

strije i prometa, ali i svim ostalim gospodarskim područjima. S obzirom na velik broj gostiju koji Hrvatska očekuje u ljetnim mjesecima, INA na svojim marinskim benzinskim postajama nudi ljubiteljima plovila sve što je potrebno kako bi svoju brodicu kvalitetno pripremili za nadolazeću sezonu.

Za plovila – brodice i čamce INA nudi 20-ak proizvoda različitih mjesta primjene i dostupnih na svim Ininim prodajnim mjestima. Za svaku kategoriju i generaciju motora plovila INA proiz-vodi odgovarajuće ulje i maziva. Svi proizvodi zadovoljavaju najstrože ekološke standarde.

U proizvodnoj paleti Maziva stoga se posebnu pozornost pridalo razvoju ulja za plovila. Uz INA Millennium i INA Delta Sint, preporučljive pod-mazivanju motora glisera, ljubiteljima vodenih površina na raspolaganju je još nekoliko ulja.

INA također duž hrvatske obale ima osam benzinskih postaja namijenjenih isključivo opskr-bi plovila te 26 benzinskih postaja namijenjenih opskrbi i plovila i automobila.

Antonija ŽEDELJ Fotografije: Tomislav LAZARIĆ

Miroslav Ćiro Blažević – trener Zagreba u akciji

Pobjednici NK Slaven Belupo i predstavnici talijan-skog Nogometnog saveza primili nagradu – paket Ininih proizvoda

Veselje pobjednika nakon ulaska u cilj

Posada Hajduka dobro se zabavljala

Neizvjesna borba do posljednjeg trenutka

Zajednička fotografija sudionika regate

15

brzojavi---brzojavi---brzo

Kao organičar/biomorfni kipar, Ljubomir STAHOV od 1983. do 1990. razvija skulpturu koja na-

staje monumentaliziranjem okomica. Ri-ječ je o naglašenim i robustnim okomitim oblicima, nastalim kombiniranjem crnoga hrđajućeg željeza i nehrđajućeg čelika, o nosivim vertikalama, monumentalnim stupovima/nosačima/osloncima dinamizi-rajuće i uspinjuće forme, koje su kao mor-femi u njegovu kiparskom opusu dobile ulogu zaštitnoga znaka. Vertikale, mirno uspravljena tijela koja se dostojanstveno izvijaju u visinu po sebi imaju aplicirane navoje od debele žice, linearne vrpce-opa-sače u starijim ostvarenjima više ili manje stopljene s epidermom željezne okomice, što se poslije pretvara u mehanički pro-čišćen i na kraju transparentan navoj. Te

U riječkoj Galeriji Kortil traje izložba Ljubomira STAHOVA »Putnik«

Tajanstveni svijet totema

snažne i zagonetne kipove jednostavnih oblika, jake tektonike, moćne stature i ekspresivne elementarnosti, koji pružaju iskonski dojam vitalnosti i snage, kipar, zbog njihove totemske vertikalnosti, naziva »Totemi-ma«. Na njihovim kruništima tokari, zavaruje i slaže te sučeljava prirodne i mehaničke oblike.

Suočavamo se s ambigvitetnim, ali nadasve simpa-tičnim i krotkim svijetom čudne zoološke, floralno-fa-unske provenijencije, u čiju nomenklaturu ne možemo prodrijeti, s nečim što je istodobno animalno i humano, zoomorfno i biomorfno, telurno i vegetabilno, što pri-pada nekome drugom, onostranom, magično-nadstvar-nom, izmaštanu ili oniričkom svijetu, svijetu arhaičnih civilizacija (ali kipar nije upao u zamku oponašanja arhaizama!), što u sebi sublimira čak i misterije pra-starih obeliska, idola i dalekih fetiša, što stvara i asoci-jacije na doba kada se svijet u kojemu živimo stvarao i artikulirao.

Neka od tih bića nalik su i mutantima čija je ori-ginalna vrsta preživjela tešku (nuklearnu?) kataklizmu i sada na sebi očituje posljedice toga apokaliptičkoga udesa. Izduženi, vretenasti i valjkasti volumeni, oblici arke koje nerijetko imaju, njihove akvadinamičke i aerodinamičke linije govore o tomu da u izmijenje-nu, postkataklizmatičkom genu imaju upisano tragič-no iskustvo kataklizme i da su novi volumeni i linije dokazi adaptacije i suživota s okolinom i okolišem odakle im opasnost neprestance prijeti te spremnosti na brzu reakciju na pogibelj, na bijeg.

Ti čudni zoomorfni i biomorfni križanci i mješanci istodobno nedužna i zastrašujućeg izgleda, što u nama

izaziva i jezovitost i prijeteći emotivni na-boj, poprimaju ona obilježja opasnih bića, a nerijetko postaju i likovi puni demonske prijetnje te u nama mogu izazvati nemir, tjeskobu i blagu uznemirenost, i to zbog toga što su u taj organski prirodni svijet konkretizirano i čovjekovo iskustvo i pe-simistička perspektiva njegova opstanka. Na drugoj strani, unatoč takvoj sudbini, ta bića, koja je kipar očigledno stvarao s dubokom simpatijom i suosjećanjem, oda-ju dojam mirnoga, vedroga, zaigranoga, frivolnoga i senzualnoga i na njima i u njima sve je naoko skupljeno, smireno i simpatično te odaje putenost i ćutilnu ne-posrednost. Bacimo li pogled iz tzv. ptič-je perspektive na bilo koju od tih novih skulptura, shvatit ćemo novu dihotomiju – gledano iz te perspektive, propeler je

zapravo križ, pa se može reći da te semantički bogate skulpture istodobno straše, ali i tješe.

Na izložbi »Putnik«, tijekom ovog ljeta postavljenoj u riječkoj Galeriji Kortil, Stahov se predstavlja s ne-koliko novih totema. Dodaje im oblike koji simuliraju rogove, propelere i opasne kuke, zbog kojih, zahva-ljujući masivnosti i uvjerljivosti na kućišta apliciranih dodataka, postaju nalik i nezaustavljivim ratnim stro-jevima, koji djeluju odlučno i opasno stane li im se na put. Isto su tako sve vertikale doživjele promjenu jer ih je autor bromirao umakanjem u užareno otpadno ulje i poslije zaštitio voskom. Neka su bića doživjela daljnju morfološku individualizaciju – kipar na njiho-vim leđima i pipcima, ponegdje istodobno na pipcima i na leđima, vrlo često dograđuje, zavaruje i na druge načine aplicira svrdlaste završetke, rogove, napadno velike oči, što ih čini buljookim stvorenjima, ali i odre-đene specifične dodatke nalik propelerima, štapinima, lansirnim rampama... što tim bićima daje potpuno nov karakter, ali, što je ovdje znakovitije, u tome čudnom svijetu stvara dihotomiju i naglašenu polarnost.

Naziv »Putnik« valja iščitavati u svezi s najnovijim totemima i daljnjim snalaženjem tih bića u svijetu u kojem su se obreli, s njihovom evolutivnom konstruk-cijom, evolucijskim hodom od nižih do organski slože-nijih spodoba, artikulacijom tih likova, najprije prema kralješnjacima, a potom i prema homoidnosti – sada već imaju ne samo ticala i štipaljke kojima se snalaze u okolišu, nego i zametke ekstremiteta, ruku i nogu, očiju, pa čak i rasplodnih i drugih organa nalik čovjekovim.

Ivica ŽUPAN

U prigodi 80. obljetnice Hrvatskog radija i 50. rođendana Hrvatske te-

levizije HRT i Orfej objavili su kutiju s devet CD-a s atraktivnim snimkama iz programa Hrvatskog radija. Prvi CD donosi koncert Redakcije zabavne glazbe, drugi Big Banda HRT-a i vokalnih soli-sta, treći HGM-ova jazz orkestra i inozemnih instrumentalnih solista, četvrti program »Do zvijezda za-jedno«, peti »Do zvijezda zajedno – dueti«, šesti snimke s koncerata Tamburaškog orkestra HRT-a odr-žanih u razdoblju 2002. – 2005.,

U prigodi 80. obljetnice Hrvatskog radija i 50. rođendana Hrvatske televizije HRT i Orfej objavili su kutiju s devet CD-a s atraktivnim snimkama iz programa Hrvatskog radija

Dragulji iz fonoteke

sedmi program »A sada mi – 10 godina; EBU-ovi folk festivali«, osmi predstavlja program »Biseri antologij-ske baštine – Zbor HRT-a«, a deveti »Biseri antologij-ske baštine – Simfonijski orkestar HRT-a«.

Osim što su za ovu prigodu sve izvedbe urednici redakcije zabavne, narodne i ozbiljne glazbe Hrvat-skoga radija (Đurđa OTRŽAN, Marin MARGETIĆ, Željko KOVAČIĆ, Vasilj SIKORSKI, Branko ME-GLAJEC i Petka CONER) pomno odabrali, poda-

strijevši ono što drže najuspjeli-jim i najatraktivnijim izvedbama iz programa što su ih emitirale njihove redakcije, mnoge od njih su uistinu raritetne, u programima izvedene jedanput i nikad više, a kako se nerijetko radi o manje izvođenim skladbama klasične literature, ovi snimci imaju i go-lemu dokumentarnu vrijednost.

Ovom profinjenom kompila-cijom izdavači su nam podarili desetak sati uistinu sjajne glazbe, tek djelić onoga što je u svojim programima s mnogobrojnih kon-cerata prenosio Hrvatski radio, de-

centno naglašavajući golemo bogatstvo svoga trezora – fono-arhive Hrvatskog radija.

Raznovrsnost u ovaj projekt uključenih glazbenih vr-sta, među ostalim, svjedoči da je Hrvatski radio tijekom svoje osamdesetogodišnje povijesti redovito uspijevao zadovoljiti afinitete najšireg kruga radijskih slušatelja, dakako pomno vodeći računa o kvaliteti glazbenog sa-držaja te razini prezentacije njihovih protagonista.

I. Ž.

• U tijeku 52. splitsko ljeto i 31. osorske glazbe-ne večeri • Na čet­vrt­om svjet­skom nat­jecanju u zbornom pjevanju od 22. do 26. srpnja u Kini muški zbor »Brodosplit­a« osvojio zlat­nu medalju u konkurenciji čak 380 zborova iz cijeloga svijet­a • U zagrebačkim Klovićevim dvorima post­avljena izložba »Prvi hrvat­ski bijenale ilust­racije«, izlož-ba »Novi svjet­ionici hrvat­skog Jadrana« • U Glip-t­ot­eci HAZU t­raje izložba 9. t­rijenale hrvat­skog kiparst­va • Zagrebačka izdavačka kuća Golden Market­ing – Tehnička knjiga izdala aut­obiogra-fiju njemačke kancelarke Angele MERKEL, t­e knjigu »Sociologija prava« Duška VRBANA • U Nakladi Ljevak izašle knjige »Welcome To Croa-t­ia – Doživljaji jednog t­urist­ičkog vodiča« aut­ora Krist­ijana VUJIČIĆA i Željka ŠPOLJARA, romani Damira MILOŠA »Kornat­ske priče« i Irene VR-KLJAN »Sest­ra, kao iza st­akla«

U svojoj knjizi o geniju iz Hrvatske Nikoli TESLI, jednoj od dvije koje su u posljednjih mjesec dana

izašle u nas, britanski sveučilišni profesor inženjerskog menadžmenta dr. Robert LOMAS pokušao je odgovoriti na pitanje kako je bilo moguće da jedan mnogostru-ko darovit čovjek, prvorazredni praktičar u energetici, stvarni osnivač elektrotehnike i elektronike, izumitelj koji je živio i stvarao daleko prije svog, pa i našeg vre-mena, dugo ostane zaboravljen i na znanstvenim margi-nama i bez lovorika koje mu objektivno pripadaju.

Premda to sve zapravo i nije istina, jer je Tesla vrlo rano stekao naziv »električnog čarobnjaka« i no-sio slične epitete tijekom cijelog svog života, i nije bio medijski zanemaren, činjenica da je dr. Lomas nastavnik inženjerskog menadžmenta, jasno govori o tome da je za njega Tesla bio nepriznat i zaboravljen genij jer na svojem velikom daru, iz kojeg je nasta-lo preko 800 patenata, nije ništa zaradio. Poznato je, naime, da je Tesla u dubokim godinama ipak umro slavan, ali u dugovima, pa je sav taj paradoks, nimalo neuobičajen u cijeloj ljudskoj povijesti, britanski pro-fesor iskoristio kako bi na primjeru Nikole Tesle, koji nije imao trgovačkog duha, ali je zato bio moralan i iznimno etičan čovjek, poučavao svoje studente kako se ne smiju voditi poslovi.

U pisanju ove prekrasne knjige, prepune biograf-skih podataka o velikom čovjeku iz male zemlje i ma-log naroda, posve osobnih detalja i priča o njegovu usponu, radu, postignućima, dr. Lomas, koji je inače veliki Teslin obožavatelj, koristio je Tesline vlastite zabilješke, zapise suvremenika, sudske transkripte, ali i nedavno objavljene dosjee koje je FBI nakon Tesline smrti dugo vremena tajio. Razlog tomu su neki Teslini patenti koji imaju ili mogu imati golemu vojnu važ-nost. Rezultat je vrlo zanimljivo, stručno uvjerljivo te vrlo pristupačno štivo o svakako jednom od najvećih umova čovječanstva čiju je 150-godišnjicu rođenja u malenom ličkom selu Smiljanu nedaleko Gospića Hr-vatska nedavno obilježila, pokušavajući na taj način pokazati koliko cijeni sve što je cijelom čovječanstvu, kojem objektivno jedino i pripada, dao čovjek potekao iz njezinih njedara.

Svi znamo da je Thomas EDISON, svojevrsni anti-junak Lomasove knjige, proizveo električno svjetlo i električni sustav za opskrbu domaćinstava, da je Gu-gliermo MARCONI osmislio radio i George WESTIN-GHOUSE sagradio prvu hidroelektranu. Svi znaju te »činjenice«, ali nisu u pravu. Čovjek koji je sanjao ove stvari i izumio ih jest, kako dr. Lomas kaže, Nikola Tesla – »zaboravljeni genij elektriciteta«.

Zaista bi bilo šteta ne pročitati ovu knjigu, ponajvi-še zbog sjajnog pristupa autora koji je velikoga genija uspio prikazati kao običnoga čovjeka u punoj moralnoj i karakternoj veličini, ali u dubokom kontrastu s nemi-losrdnim »duhom« vremena, koji je bio i ostao isti. Knjiga o Tesli zagrebačkog nakladnika V.B.Z.-a može se nabaviti internetom www-vbz.hr, u knjižarama ili narudžbom na telefon 01/6235-419. (r)

»TESLA – ČOVJEK KOJI JE IZUMIO DVADESETO STOLJEĆE«, autor Robert LOMAS, izdavač V.B.Z. Zagreb, 2006.

IZDAVAČ I OSNIVAČ: INA-Industrija nafte Zagreb, Avenija V. Holjevca 10 • Telefoni: centrala: 64-50-000: urednik: 64-51-646; novinari: 64-51-104 i 64-51-100; FAKS: 64-52-452 • REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Ranka BARAČEVIĆ, Mile BATARELO, Ferdo BUVA, Velid ĐEKIĆ, Damir FRICKI, Tomislav LAZARIĆ, Gordana MODRUŠAN-HORVAT, Stefanija NOVAK-ZOROE, Koraljka PEIĆ, Željka ŠTAJDUHAR, Đurđica ŽUK i Ivica ŽUPAN • GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Tomislav ŠTENGL • ZAMJENICA UREDNIKA: Ranka BARAČEVIĆ • POMOĆNICA UREDNIKA: Koraljka PEIĆ • LEKTORICA: Marija Ivana ŠIVAK • UREDNIK FOTOGRAFIJE: Ferdo BUVA • LIKOVNI I GRAFIČKI UREDNIK: Zlatko GRGIĆ • TAJNICA REDAKCIJE: Jasna NOVOSEL • UREDNIK: Mi le BATARELO • GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4 • List se besplatno dijeli Ininim zaposlenicima, umirovljenicima i poslovnim partnerima

ZANIMLJIVOSTI

T. L.

Tekst i fotografi ja: Tomislav LAZARIĆ

T. LAZARIĆFotografi ja: Miljenko MAROHNIĆ

Tomislav LAZARIĆFotografi ja: Ferdo BUVA

Godina 2005. bila je dosad najtoplija od kraja 19. stoljeća kad je počelo znanstveno mjerenje

temperature, objavila je američka svemirska agen-cija NASA. Druge najtoplije godine u posljednjem desetljeću bile su 1998. te zatim zaredom 2002., 2003. i 2004. Godine 2005. El Nino, pomorska struja u Tihom oceanu, uzrokom je najvećeg zatop-ljenja u više od stotinu godina. NASA, međutim, ističe da bi do jasnog porasta prosječne tempera-ture na Zemlji došlo i bez utjecaja El Nina.

Tijekom zadnja tri desetljeća Zemlja se zagrijala prosječno 0,7 stupnjeva Celzijevih, a u 21. stoljeću očekuje se porast temperature od 3 do 5 stupnjeva. Zagrijavanje Zemlje zvoni na uzbunu i žurno treba dogovoriti smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida, metana i natrijeva oksida. Najveći udjel ima ugljični dioksid (80 posto), plin koji se proizvodi izgaranjem goriva za prijevoz, prirodnog plina i ugljena, te ra-dom električnih centrala i prerađivačke industrije. Nažalost, na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, Sjedinjene Američke Države i Kina, koje prednja-če po količini ispuštanja štetnih plinova, odbile su svaki razgovor o nametanju kvota za njihovo sma-njenje nakon 2012. godine. Naime, godine 2012. istječe valjanost Protokola iz Kyota, dokumenta koji je 2001. odbacio američki predsjednik George W. BUSH. Protokolom iz Kyota, 150 država potpisnica, osim zemalja u razvoju kao što su Kina ili Indija, obvezalo se smanjiti emisiju plinova s učinkom stak-lenika za pet posto godišnje do 2012. godine.

Kina i Indija, najveći zagađivači nakon SAD-a, koji u tome sudjeluju s 25 posto, pristupile su Protokolu, ali bez obveze smanjenja svoje emi-sije plinova. SAD bi pak, nastavi li sadašnjim ri-tmom, ispuštanje u atmosferu plinova s učinkom staklenika trebao povećati za 25 posto do 2012. u odnosu na 1990. godinu.

Prošla godina najtoplija dosad

Američki istraživački tim ponudio je javnosti do-kaze da se na Antarktiku, ispod nekoliko tisu-

ća metara debelog ledenog pokrova, nalazi dosad najveći poznati krater na svijetu, promjera 450 km. Dokazi koji potvrđuju postojanje kratera pronađe-ni su na dijelu Antarktika pod imenom Wilkesova zemlja, a posljedica su vjerojatnog udara kometa ili asteroida u Zemlju.

Znanstvenici vjeruju da je takav tektonski po-remećaj mogao izazvati jedino udar velikog nebe-skog tijela na Zemlju. Ovo je otkriće izazvalo veliku pozornost znanstvene zajednice, jer pruža moguće objašnjenje jednog od najkatastrofalnijih događaja u povijesti našeg planeta. Naime, postojanje ovog kratera veže se uz paleontološke nalaze koji po-tvrđuju kako je prije 250 milijuna godina došlo do naglog izumiranja gotovo svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, što predstavlja najveće masovno izumiranje u povijesti života na Zemlji. Dugo se vjerovalo da je za tako temeljito uništenje svih ži-votnih oblika na Zemlji bio odgovoran veliki meteor, ali se njegovi tragovi dosad nisu mogli pronaći. Udar nebeskog tijela u Zemlju izbrisao je gotovo sav život, ali je nekim dotada marginalnim oblicima života omogućio evoluciju i postupnu dominaciju. To se prvenstveno odnosi na dinosaure koji su nakon kataklizme zamijenili primitivne paleozoičke gmazove i vodozemce. Međutim, i samim dinosau-rima je meteor došao glave zahvaljujući nešto ma-nje spektakularnom, ali zato čovječanstvu daleko poznatijem udaru meteora prije 65 milijuna godina. Tragovi tog meteora danas tvore krater Chicxulub na meksičkom poluotoku Yucatan, koji ima pet puta manji promjer od onoga na Antarktiku.

Vjeruje se da će ovo otkriće dovesti do razrje-šavanja jedne od najvećih nepoznanica ljudske i Zemljine povijesti. U međuvremenu, dok čekamo odgovore, pogledajte koji put prema nebu, jer se negdje gore krije naš početak i kraj.

Meteorska kataklizma

T. LAZARIĆ

Svake godine kako dolazi ljeto, veselimo se brojnim morskim radostima, no ne treba

zaboraviti da iz naše okolice vrebaju i opasno-sti poput čestih požara. Šume su dio svjetskog prirodnog blaga, a ne samo bogatstvo naše zemlje, pa je i na nama i na turistima da što opreznije rukujemo sa zapaljivim materijalima u blizini borovine ili makije.

Gledajući prema nebu, gasitelji se nadaju da se ipak neće ponoviti 2003. Tada su u ljetnim mjesecima ugasili čak 241 požar, ali i tješili se govoreći da im je životno iskustvo pokaza-lo kako nesreća ne kuca dvaput zaredom na ista vrata. Država se na vrijeme, a po opsegu vjerojatno kao nikad dosad, posvetila pripre-mama za ovogodišnju borbu s vatrenom stihi-jom. Gotovo pola milijarde kuna osigurano je za sve protupožarne aktivnosti, ali sam novac ne gasi vatru.

Nedostaju, međutim, i oštrije kazne za one koji (ne)namjerno izazovu požar, jer da su kaz-ne veće i da ljudi više paze, možda ni veliki

Čini se da je sve popularniji europski pokret »Front de Liberation des Nains de Jardin«,

što u prijevodu znači Fronta za oslobađanje vrtnih patuljaka, nedavno posjetio Ininu ben-zinsku postaju u Sesvetama.

Možda vas je početak ovog članka izne-nadio, no uistinu postoji takva organizacija dosad aktivna jedino u Europi, ponajviše u Francuskoj, gdje njezini članovi vrtne patulj-ke odnose iz vrtova u šume, jer je »to mje-sto gdje se oni najbolje, slobodno osjećaju«. Osnovni postulat organizacije je teza kako patuljkova duša nije zaista slobodna dok slu-ži nekome kao običan kič i kako je njihova sveta dužnost otuđiti sve vrtne patuljke koji bezrazložno pate u takvim uvjetima, te ih raz-bijaju ili, češće, ostavljaju negdje u šumama. U javnosti prevladava mišljenje da se radi o skupini dokoličara i ljudi s viškom mašte i slobodnog vremena, jer čovjek doista mora imati viška vremena da iz tuđeg vrta ukrade patuljka i pod krinkom noći prepusti mališana čarima šumskog okoliša ili ga, pak, razbije vjerujući da će njegova duša tada udisati zrak slobode. Ista se situacija prije nekoliko tjeda-na dogodila i na Ininoj postaji Sesvete, kada

Unatoč tome što je 1. srpnja cijeli niz doga-đaja upućivao da će se naleti vjetra u kom-

binaciji sa slabom i upornom kišom pretvoriti u pravo nevrijeme nad Pulom, Paco de LUCIA, španjolski virtuoz na gitari, sa svojim je ansam-blom nastupio na jednoj od najljepših svjetskih koncertnih pozornica, u pulskoj Areni.

Paco De Lucia nastupio je u Hrvatskoj u sklo-pu Histria festivala, čiji je zlatni sponzor INA. Poznati gitarist posvetio je svoj život Flamencu, koji ga je od djetinjstva okruživao, a koji je bio i ostao njegov životni put. Njegova preciznost i začuđujuća brzina sviranja oduševili su četiri tisuće okupljenih duša koje čak ni nevrijeme koje je haralo istarskim poluotokom pola sata prije početka koncerta nije omelo da dođu čuti i vidjeti svog idola. Nakon prvog dijela koncerta koji je Paco sam »odradio«, pridružile su mu se prateće vokalistice La Tana i Moutse i romski glazbenici kojima ritam teče venama i koji su mnoge natjerali na ples pod zvijezdama.

Nakon koncerta, koji je bio toliko emociona-lan da je svima podario blagost i mir, svjetski

Nestao vrtni patuljak

su djelatnici jedno jutro primijetili da im od dva ukrasna patuljka nedostaje jedan.

Kako je u Hrvatskoj dosad zabilježeno samo jedno »oslobođenje« ukrasnih patuljaka, nitko nije ni pomislio da se možda radi o drugoj ak-ciji hrvatskog ogranka Fronte za oslobađanje vrtnih patuljaka. Bilo kako bilo, nadamo se da Inina patuljka koji je »preživio« noćnu akciju neće snaći ista sudbina.

Paco de LUCIA za INA GLASNIK

se poznati gitarist povukao u »backstage« gdje su ga dočekale Inine hostese čiju je ljepotu i sam istaknuo, te se bez mnogo razmišljanja pristao fotografi rati za INA GLASNIK i njegove čitatelje.

Ljeto u plamenu

požar sa fotografi je prošlog vikenda u okolici Šibenika ne bi prouzročio plamen zapaljen u neposrednoj blizini prometnice.

Prilo

g dv

obro

ju 1

880.

1. i

15.

kol

ovoz

a 20

06.

GL

AS

NIK