27
ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Tags:

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Page 2: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

ŠKOLSKA ZGRADA

Seoske škole iz prve polovice 19.stoljeća

Page 3: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Gradske škole 19.stoljeća

Page 4: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Interijer

Page 5: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• na temelju školskoga zakona od 31. listopada 1888. i naredaba Kr. zemaljske vlade Josip Kirin, učitelj vježbaonice Kr. učiteljske škole u Zagrebu, sastavio je 1897. godine naputke o uređenju pučke nastave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji sa naputkom o školskoj administraciji.

• Propisana je veličina prostora školske učionice, veličina hodnika, broj prozora i veličina vrata, zatim broj i veličina školskih klupa, koje moraju biti prilagođene uzrastu i dobi djece, zatim stol za učitelja, ormar za učila, školska ploča, pljuvačnica da se čistoća uzdrži, određen je način grijanja, a propisano je da iznad školske ploče bude smještena slika raspetoga Spasitelja, prikazanoga prema onoj vjeroispovijesti, koja je u školi u većini, zatim slika kraljeva i banova.

Page 6: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Učionica i vježbaonica

Page 7: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

ŠKOLSKA KLUPA S POMIČNOM PLOČOM I DVA POMIČNA SJEDALA

• Izrađena je od drva, s dva pomična sjedala i razdvojenim naslonima koji su anatomski profilirani. Pomična ploča je izrađena od jednog komada drveta, s otvorima za tintarnice i utorima za pera, obojena crnom bojom te spojena letvicama i učvršćena metalnim čavlima

Page 8: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Nekada i danas…

Page 9: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Školska ploča

• Ploča je uvijek trebala biti tako postavljena da je sva djeca vide, ponajprije prema srednjem prolazu klupa. Uz ploču treba biti postavljena mala posuda za kredu ili spužvu, ako ona već nije sastavni dio stalka za ploču. Školske ploče su mogle biti u stalcima ili su se mogle objesiti na zid.

Page 10: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA
Page 11: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Pametna ploča

Page 12: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Školski pribor

• Znatna se pozornost poklanjala govornoj, glasovnoj ili artikulacijskoj metodi kojom se gluhonijemi nauče govoriti. Pri tome im pomažu ogledala i druga pomagala te metodičke govorne vježbe. Govornom se metodom ide, prije svega, za tim da se postigne što čišći izgovor - artikulacija.

Page 13: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Pločica za pisanje od škriljevca

• Pločice su bile izrađene od tankoga sloja kamena škriljevca u drvenom okviru, a po njima se pisalo zašiljenim kamenčićem koji je ostavljao bijeli trag. Na jednoj je strani pločice crvenim linijama bilo označeno crtovlje za pisanje slova i tekstova, dok su na drugoj strani bili ucrtani kvadratići za pisanje brojaka i pismeno računanje.

Page 14: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Sunčev sustav s pomičnom zemaljskom kuglom i mogućnosti mjerenja koordinata nebeskih tijela

• Telurij koji je služio za prikazivanje sunčeva sustava, rotacije zemaljske kugle i Mjeseca. Telurij je sadržavao svijeću i ogledalo kojima se na taj način mogao pratiti sunčev sustav.

Page 15: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Tvrdo ukoričen prvi dio udžbenika gramatike (Dio I. Rěčoslovje). Autor počinje s pojašnjenjem pojma slovnice i njezinim dijelovima koje dalje razrađuje u četiri poglavlja (Glasoslovje, Pregibanje rečih, Tvorenje pregibivih rečih, O česticah) podijeljena po paragrafima.

Page 16: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Na listovima su tiskani uzorci za pisanje u krasopisu na njemačkom jeziku, goticom, latinicom i kosim pismom.

•  Na podlozi od papira tiskana je u koloriranoj litografiji zidna tabla s prikazom pravilnoga držanja ruke i držala s perom pri pisanju uspravnoga pisma.

Page 17: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Ovaj tip zidnih tabla se nazivao i početnica za stienu. Na njih je, većim dijelom, otisnut isti sadržaj kao i u knjigama početnicama. Preporučavali su ih stoga što pomažu da učenici lakše slijede obuku, nego čitajući iz knjige.

Page 18: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Na 62 lista, kronološkim su redoslijedom upisane kazne za učenike, uz navođenje imena učenika, učinjenog prijestupa, oblika kazne i potpis učitelja te, povremeno, ravnatelja škole. Najblaža kazna koja se primjenjivala je opomena i upis u Sramotnu ili tzv. Crnu knjigu, slijede kazne zadržavanja u školi i do pet sati, uz rješavanje zadataka i klečanje (zatvor), a primjenjivale su se i tjelesne kazne - udarci šibom (2 šibe, 4 šikca po hlačah). Razlozi za primjenu kazne su: nemir za vrijeme nastave, nemarnost, nepristojno ponašanje (u školi i na ulici), drzovitost, kletva, tuča, pušenje, krađa.

Page 19: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA
Page 20: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

• Školska uniforma pojavljuje se već krajem 19. stoljeća. Za djevojčice se najčešće sastojala od crne kute i francuske kape (prva polovica 20. stoljeća). Dječaci su uglavnom nosili crne kape sa štitnikom i pozlaćenim brojem razreda koji pohađaju. Učenici koji se nisu pridržavali pravila o odijevanju kuta i nošenju kapa bili su kažnjavani. Tijekom druge polovice 20. stoljeća boja kute postupno se mijenja - najčešće se nose kute plave boje. Nose ih i djevojčice i dječaci.

Page 21: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA
Page 22: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA
Page 23: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Pisaći pribor

Page 24: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Geometrijski pribor

Page 25: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Povijest i zemljopis

Page 26: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Prirodopis

Page 27: ŠKOLSKA ETNOLOGIJA

Hvala na pažnji!

Ana, Ivona i Sergej!