ŠKOLA PROMATRANJA U PRIRODI

SADRŽAJ

PTICETko nam to pjeva prije svitanja Kako pjevaju slavujiPjev i zovKako prepoznati pticu po pjevuPromatranje ptica i uočavanje detalja njihova tijelaUpadljivi mužjaci i neupadljive ženkeLastavice i piljciPtice i boje njihova perjaPtice crnoga, bijeloga i sivoga perja Ptice šarenoga perjaPtice koje vole livade i polja Ptice koje vole vodu i ribnjake Ptice grabljivice Ptice stanaricePtice selice

OBLACI I VIJEMEVrste oblaka i visine na kojima se pojavljujuImena oblakaKartice za prepoznavanje oblaka Predviđanje vremena

POGLED U NOĆNO NEBONebo i nebeska svjetlaZviježđa koja se u nas vide cijele godineZviježđa: najstarija i najveća slikovnica na svijetuOrijentacija pomoću zvijezde SjevernjačePriče o zviježđima koja se vide na jesenjem nebuPriče o zviježđima koja se vide na zimskom nebuŠest sjajnih zvijezda zimskog šesterokutaPriče o zviježđima koja se vide na proljetnom nebuPriče o zviježđima koja se vide na ljetnom nebuTri sjajne zvijezde ljetnoga trokutaZa one koji žele višePlanisfera - vrteća karta neba

LEPTIRITri para nogu, dva para krilaDug put od jajeta do leptiraGusjenica KukuljicaPromatranje leptira i uočavanje detaljaŠarenci Okaši Lastinrepci Bijelci Plavci Prelci DebeloglavciSoviceMedonjiceIvanjske ptičiceLjiljciJako uvećane slike

DRVEĆE I GRMLJEPromatramo igličaste i ljuskaste listovePromatramo sastavljene listove listopasnoga drveća i grmljaPromatramo listove, plodove i koru pitomoga kestena, bukve, brijesta i grabaPromatramo listove i ćirove raznih vrsta hrastovaPromatramo listove, stabla i koru breze, topole, jablana i vrbePromatramo listove i plodove lipe, javora, klena i glogaPromatramo listove i plodove drijena i lijeskeKnjige za one koji žele više

PTICE

TKO NAM TO PJEVA PRIJE SVITANJA

U proljeće i rano ljeto budi nas pjev ptica. Počinju prije svitanja kao da pozdravljaju dan koji se budi. Zapravo, riječ je o nečem drugom.Mužjaci ptica pjevica svojim pjevom upozoravaju druge mužjake da se ne približavaju njihovu teritoriju. Istovremeno, pjevom šalju poziv ženkama. Ženke ptica iz glasnoće pjeva, te raznolikosti i bogatstva melodije procjenjuju snagu mužjaka da obrani svoj teritorij i pomogne u zajedničkoj brizi o podmlatku.

Slavuj je najpoznatija naša ptica pjevica. Pjeva uglavnom noću, iako ga se može čuti i danju kad je tiho i mirno.Pjeva od početka proljeća do lip-nja. Zatim prestaje pjevati. U našim s krajevima zadržava do kraja ljeta, a onda s ostalim ptica-ma selicama kreće na zimovanje u Afriku.

Među pticama pjevicama su i vrane, iako njihov pjev nikako ne možemo nazvati lijepim i us-porediti ga s vještim pjevačima poput slavuja.

KAKO PJEVAJU SLAVUJI

Prije dvjestotinjak godina prouča-vatelji ptica nisu imali čime snimiti slavujev pjev, pa su ga zapisivali slovima i slagali u stihove i stro-fe. Pročitaj kako je jedan veliki njemački znanstvenik, poznavatelj ptica, krajem 19. stoljeća zapisao pjev velikoga i malog slavuja.

slavuj,16 cm

VELIKI SLAVUJ

fi lip fi lip fi liptarak tarak tarak

diderot diderot diderottak tak tak

tjr tjr tjrtaterak taterak taterak

bol bol bolteceret teceret teceret

david david davidvat vat vat

ahir dahir dahirdjije djije djijedyjh dyjh dyjh

trrr trrr trrrcrtcrtcrtcrtc...

MALI SLAVUJ

fid fid fid krr krr ci ci – dorido ririderittci tci tci – lololo ly

fid a ckvo ckvo ckvo – tirrirrirridaci daci daci – rrrrrrrrrrr a tcurrurrurrurrci

cak cak cak cak cak cak cak cak cak – cirrrrrirrir cirrhaditif tif tif dif dif dif dif di – gio tirrirrierrie

dorido rididerit

Puno je jednostavnije snimiti ptičji pjev, nego ga pokušati zapisati slovima. Za svaki snimljeni zvuk zapiši kad je i gdje snimljen, pa ga kasnije usporediti s pjevom na CD-uz priručnik o pticama. Unatoč svim današnjim tehničkim pomagalima, često nije lako podrediti čiji smo to pjev snimili, jer su neke ptice sjajni imitatori. Ne samo da odlično oponašaju pjevanje drugih vrsta ptica, nego umiju oponašati i druge životinje, mogu imitirati lajanje pasa, kreketanje žaba, zvukove raznih strojeva, zvonjavu telefona...

PIJEV I ZOV

Ptice se glasaju na dva načina: pijevom i zovom. Pjesme nekih vrsta mužjaka su pravi mali koncerti. Ima ptica pjevica koje cijeloga života uče nove pjesme i obogaćuju svoj repertoar.Druga je vrsta ptičjega glasanja zov. Zovom se ptice glasaju cijele godine. To je kratak zvuk kojim jedne drugima prenose neke poruke.

KAKO PEPOZNATI PTICU PO PJEVU

U pijevu ptica možeš naprosto uživati i sjedeću u svom dvorištu ili u nekom parku. Međutim, želiš li naučiti i prepoznavati pijev pojedinih vrsta ptica, potrebno je prilično strpljenja i vremena. Evo uputa:

4. Kod kuće u miru prouči mjesta koja si označio/označila u svojoj bilježnici. Ako je riječ o nekom grmlju, potraži u priručniku koje bi to mogle biti ptice na tome mjestu i u to doba godine. Neke ptice pjevaju s tla, neke samo s drveća. Sve ćeš to otkriti u priručniku i ti će ti podat-ci pomoći da već unaprijed pretpostaviš čije češ to glasanje slušati.

5. Opremi se za prvo ozbiljno slušanje ptica. Ako ćeš ih slušati ujutro, dok je još rosa, obuj cipele koje se ne će smočiti, ponesi rezervne ča-rape i umetni koji komad odjeće u ruksak da ti ne bude hladno. Ponesi diktafon ili neki drugi uređaj kojim ćeš snimati glasanje ptica. Zapiši gdje si snimio koji zvuk i u koje je to doba dana bilo. Zapiši i datum. Sve će ti to pomoći da odrediš kojoj je ptici pripadao glas koji si snimio/snimila.

1. Nabavi priručnik o pticama uz koju je priložen CD sa snimljenim iglasanjem svake pojedine vrste ptica.

2. Odaberi u knjizi samo nekoliko vrsta ptica stanarica najčešćih u tvome kraju i nekoliko puta poslu-šaš njihovo glasanje CD-a te ga pokušaš zapamtit i razlikovati.

3. Izađi nekoliko puta tijekom dana u šetnju u prirodu u svojoj bližoj okolici zato da otkriješ mjesta gdje se ptice češće zadržavaju i kada ih se najbolje može čuti. Zapiši u bilježnicu koja su to mjesta i skicirraj ih ako je potrebno da bi ih kasnije mogao/mogla pronaći. Za-piši gdje se čuju pojedinačne ptice, a gdje mnoštvo njih.

Na naslovnici ovoga priručnika je slika češljugara kojeg u narodu nazivaju

još i i štiglic ili grdelin. To je jedna od naših najmanjih ptica, dug je samo 12

cm. Češljugar je ptica stanarica.

Grlica gugutka je ptica čiji je pijev vrlo lako prepoznati. po glasanju koje zovemo gugu-

tanje. Grlica gugutka je ptica stanarica. Živi uz naselja, u gradskim parkovima i drvoredima, a

vrlo je česta na selima.

Vrapci su veoma društvene ptice često ih čujemo kako međusobno nešto živkaju. Živkanje nije pjevanje, nego

zov pomoću kojega vrapci na svoj način razgovaraju.

vrabac, 14,5 cm

grlica gugutka 32 cm

PROMATRANJE PTICA I UOČAVANJE DETALJA GRAÐE NJIHOVA TIJELA

Velika ptica (38 cm). Ima vitko tijelo, kratak, ali oštar i snažan kukasto savijen kljun te snažne kandže. Takav kljun i kandže govore nam da je ptica grabljivica.

Velika ptica (41cm). Ima snažno tijelo, malu glavu s visokim čelom smještenu na izduljenom vratu, kra-tak kljun i male kandže.

Srednje velika ptica (22 cm) vrlo duga repa, duljega od tijela (s repom je duga 46 cm). Vrat joj je kratak, glava male-na. Ima mali, šiljati kljun, duge noge i male kandže.

Velika ptica (46 cm). Ima veliku glavu i snažan, dugi kljun koji je s gornje strane lučno savijen, a na vrhu je šiljast. Ima snažne noge dugih potkoljenica. Gornji dio nogu obrastao je perjem.

Srednje velika ptica (23 cm) . Ima okruglu glavu i dug, šiljast kljun koji je malo savijen prema gore. Noge su joj kratke i snažne, a kandže imaju snažan stražnji prst, za penjanje po kori drveća.

Srednje velika ptica (33 cm) velike glave, kljuna blago lučno svinutoga s gornje strane. Ima snažno tijelo, dug rep i duga krila. Kad miruje, krila su joj odignuta od repa.

Manja ptica (19 cm). Ima kra-tak kljun, dug rep pri kraju ras-cijepljen u obliku izguljenoga slova W. Krila su joj duga i kad miruje, odignuta su od repa..

Mala ptica (14 cm). Izgleda kao da nema vrat nego joj je velika glava nasađena izravno na tijelo. Kljun joj je malen, tanak i zašiljen. Ima vrlo duge potkoljenice i male kandže.

Mala ptica (14 cm). Nema izražen vrat. Kljun joj je tanak i vrlo zašiljen, blagi izvijen prema gore. Ima vrlo kratak rep. Kandže su joj duge s ja-kim stražnjim prstom. Vrlo lako trči po stablu, često i niz koru drveća.

Vrlo malena ptica (11,5 cm). Ima snažan kratki kljun, veću glavu. Noge su joj izrazito kratke s dugim, tankim kandžama i dugim stražnjim prstom.

Manja ptica (18 cm). Ima izrazito snažan, debeo i kratak kljun, zašiljen na vrhu. Ima veliku glavu i snažan vrat. Kandže su joj malene, a rep vrlo kratak.

Mala ptica koja je s vrlo dugim repom duga 18 cm. Ima duži, vrlo tanak kljun, izduljeno tijelo i tanke noge vrlo dugih potkoljenica.

UPADLJIVI MUŽJACI I NEUPADLJIVE ŽENKE

Katkad je perje mužjaka i ženki kod istih vrsta ptica toliko različito da opće ne bismo ni pomislili da je riječ o istoj vrsti. Mužjaci su upadljivih boja kako bi privukli ženke za parenje, a perje ženki usklađeno je s bojom okoline kako bi bile što neupadljivije i tako zaštitile sebe i svoje mlade.

divlja patka - mužjak, 58 cmdivlja patka - ženka s pačićimaLASTAVICE I PILJCI

piljak, 11,5 cm

lastavica, 19 cm

Lastavice se gnijezde isključivo uz ljudske nastambe, pa obično mislimo da te ptice svi dobro prepoznajemo. Međutim, nije baš tako: često ih miješamo s piljcima. U čemu je raz-lika?

Lastavice su ptice vrlo dugog rašljastog repa i dugih krila. Perje im je na leđima tako tamnomodre boje da se čini gotovo crnim. Na čelu i bradi perje im je smeđe, podbradak crn, a prsa i trbuh bijeli.

Piljci su crno-bijele ptice rašljastoga repa. Vrlo su slične lastavicama, ali puno manje od njih, kraćega repa, bijeloga podbratka i nogu obraslih bijelim perjem.

lastavica, 19 cm

PTICE I BOJE NJIHOVA PERJA

Najjednostavnije je ptice promatrati u svome dvorištu, pogotovo ako imaš postavljene dobro posjećene hranilice i pojilice za ptice. Kad ideš u prirodu promatrati ptice dobro bi bilo ponijeti svoj dalekozor i fotić ili kameru, ali obvezno ponesi bilježnicu, gumicu, šiljilo, olovke i bojice. Želiš li naučiti prepoznavati ptice, bilo bi mudro naučiti skicirati pticu u profilu, pticu okrenutu prema sebi i pticu okrenutu leđima - baš kao što vidiš na crtežima desno. Ni u jednome od ti položaja ne mo-žeš uočiti sve šare i boje perja neke ptice, potrebna su ti sva tri polo-žaja da možeš dobro opisati pticu kako bi u priručniku ili na internetu otkrio/otkrila o kojoj je vrsti riječ. Promatrajući ptice u prirodi, lako ćeš izmijeniti oblik kljuna, duljinu repa i ostale detalje na svojoj skici.

Kad pticu gledaš iz profila, uočavaš oblik njezina kljuna, glave, ali i boju njezina čela, obraza, brade, podbratka, prsa i trbuha, te boju krila.

Kad je ptica okrenuta prema tebi, dobro joj pogledaj lice i perje oko očiju i kljuna, perje prsa i trbuha. Neke ptice imaju prugu oko očiju, neke imaju prugu nalik na obrve,

brkove, bradu...

Kad ti je ptica okrenuta leđima, dobro vidiš perje zatiljka, leđa, kra-jeva krila i repa.

PTICE CRNOGA - BIJELOGA - SIVOGA PERJA

bijela čaplja, 60 cm roda, 104 cmgaleb, 60 cm divlja guska, 85 cm

kos, 25 cm

bijela pastirica, 18 cm

gačac, 46 cm

gačac, 46 cm

čavka, 33 cm

siva vrana, 47 cm

kukavica, 33 cm

svraka, 46 cm

labud, 150 cm labud, 150 cm

plavetna sjenica, 11,5 cm

crvendać, 14 cm

žutarica,11.5 cm

zeba, 15 cm

batokljun, 18 cm

zelendur, 14,5 cm

rusi svračak, 17 cm

zimovka, 15 cmPTICE ŠARENOGA PERJA

brgljez, 14 cm

češljugar, 12 cm

krstokljun, 15-17 cmšojka, 34 cm

veliki djetlić, 23 cm

velika sjenica, 11,5 cm

crna lunja, 60-66 cm

pepelica, cm

sivi sokol, 34-58 cm

vodomar, 17 cm

fazan, 89 cm

PTICE KOJE VOLE LIVADE I POLJA

PTICE GRABLJIVICE

PTICE KOJE VOLE VODU I RIBNJAKE

ševa,17 cm

kormoran ili vranac, 70 - 120 cm

jastreb, 49-53 cm

ušara, 57-73 cm

orao štekavac, 69-91 cm

škanjac, 51-57 cm

jastreb, 49-53 cm

kobac, 38 cm

bjeloglavi sup,100 cm

PTICE STANARICE

Ptice stanarice cijele godine borave u istome kraju, ne kreću na re-dovne sezonske selidbe. Stanarice su:

Neke stanarice su skitalice: ne sele se daleko, ali kreću se u širem području od običnih stanarica. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske vidimo neke ptice, na primjer zebe, cijele godine. Međutim, to nisu iste zebe. Zebe iz naših kontinentalnih kra-jeva odskitaju zimi u Dalmaciju, a zebe iz hladni-jih dijelova Europe doskitaju na njihova staništa. Slično je i s drugim skitalicama.Skitalice su:

brgljezčapljačavkafazangalebgrlica gugutkajastrebkobacoraoplavetna sjenicasiva vranasivi ćuksjenica dugorepasokolškanjacsvrakavelika sjenicaveliki djetlić vrabac

batokljuncrvendaćdivlja patkagačackosvjetrušazebazelendur

I kad je najgora zima, snijeg i led na velikim deponijima, grad-skim odlagalištima smeća, ptice mogu pronaći obilje hrane. Uz deponije se zato cijele godine mogu promatrati velika jata ptica, uglavnom galebova.

riječni galeb

vjetruša

Kućicu ili hranilicu za ptice možeš napraviti od otpadnih materijala: drvenih kašeta za voće ili plastičnih boca. Zaobli rubove da se ptice ne ozlijede i svakako dodaj štapić na kojemu će ptica stajati dok se hrani. Stare mrežaste najlonske čarape napunjene sjemenkama također mogu poslužiti kao hranilica za ptice, isto kao i šišarke u koje pozabadaš razno sjemenje.Sjenice će se zimi skupljati u tvome dvorištu ako na grane objesiš komad kon-opa s nanizanim komadićima goveđeg loja ili špeka.

Ne zaboravi ljeti, za velikih vrućina, u svoje dvorište ili na balkon postaviti pojilice za ptice. Imat ćeš ih prilike promatrati i snimati dok piju i dok se kupaju.

Ptice stanarice najlakše je promat-rati i snimati kad nam dolete na hranilice i pojilice. Hranilice i pojilice treba smjestiti tako da ih je s nekog prozora lako neprimijećen pro-matrati i snimati.Za dobru fotografiju ptice potrebno je puno strpljenja. Katkad tek nakon nekoliko sati sn-imanja dobiješ dobru i oštru fogtografiju.

Zabavno je promat-rati i snimati vjeverice dok kradu sjemenje iz hranilica za ptice.

sivi ćuk

PTICE SELICE

šljuka

Ptice selice svake godine u isto vrijeme putuju na povoljnije stanište, i u isto vrijeme lete nazad. Većina selica u našim krajevima provodi ljeto, gni-jezdi se, podigne mlade, a ujesen odlijeće u toplije krajeve, uglavnom u Afriku.Zimi k nama na zimovanje dolijeću selice iz Sjev-erne i Istočne Europe (iz skandinavskih zemalja i iz Sibira).Od 370 vrsta ptica koliko ih je zabilježeno u Hrvat-skoj, polovica su ptice selice. Većina ptica selica ugrožene su i zaštićene vrste. U nas se gnijezdi čak 78 ugroženih vrsta ptica.

Neke od najpoznatijih ptica selica koje u određeno godišnje doba možemo vidjeti u Hrvatskoj su:

Zlatna vuga

crnokapa grmušačešljugarčiopačvorakdrozd cikeljgolub grivnjaškukavicalabudlastavicapiljakriđoglavi svračakroda rusi svračakslavujšljukavijoglavzlatna vugazviždakžutarica

Naši ornitolozi (stručnjaci koji se bave izučavanjem ptica) još od 1910. go-dine prstenuju ptice selice kako bi mogli pratiti njihove selidbene putove i odmorišta. Na tankom i laganom etalnom prstenu koji se stavlja oko ptičje noge, orni-tolozi utiskuju dogovorene šifrirane znakove koji im omogućuju da prate kretanje prstenovane ptive.

Onitolozi su 2007. godine na prsten jedne ženke šljuke pričvrstili odašiljač kako bi pratili njezin let od Aljaske do Novoga Zelanda.Zahvaljujući tome odašiljaču otkrili su nevjerojatan podatak: ta je ptica preletjela 11.500 kilometara bez zaustavljanja i odmora.

Seoba je u današnje vrijeme postala izuzetno stre-san i opasan pothvat za svaku pticu. Čovjekov odnos prema prirodi razlog je što su ptice postale dezori-jenitrane i zbunjene zbog nepredvidivih vremenskih prilika.Osim toga, naseljavanjem i uređivanjem obala, krčenjem šuma, isušivanjem močvara i intenziviran-jem poljoprivrede, ptice smo lišili njihovih prirodnih hranidbenih staništa.Zagadili smo im vodu i zrak.Orijentaciju ptica ometamo zračenjima iz dalekovoda, prejakim noćnim osvjetljenjima, a posebice reklamn-im laserskim svjetlima nad disko klubovima i pomod-nim dućanima. Krivolovci love i ubijaju cijela velika jata ptica koja jedre na termalima (stalnim zračnim strujama).Ptice su ugrožene i ratovima koji se vode na njihovim selidbenim putovima na Bliskome istoku i u Africi.

Drugi vikend u svibnju svjetski je Dan ptica selica. Toga se dana organizira mnoštvo aktivnosti čiji je cilj da ljude upozore na ugroženost ptica i potaknu ih na promjenu ponašanja prema okolini.

Zlatna vuga izuzetno je plaha ptica i teško ju je snimiti. U našim je krajevima postala vrlo rijetka. Dolijeće nam u sredinom travnja, a odlijeće već u kolovozu.

CIRUSI

CIROSTRATUSI

CIROKUMULUSI

KUMULONIMBUSI

ALTOKUMULUSI

ALTOSTRATUSI

NIMBOSTRATUSI

STRATOKUMULUSI

KUMULUSI

STRATUSI0 km

1 km

2 km

5 km

4 km

3 km

11 km

10 km

9 km

8 km

7 km

6 km

13 km

12 km

OBLACI I VRIJEME

KUMULUSIGrudasti oblaci oštih obrisa,nabrekli, odozdo tamni, a Suncem obasjani dijelovi blještavo su bijeli. To su najljepši oblaci na nebu.

Je li dan sunčan?Je li oblak nisko na nebu?Podsjeća li te na veliku grudu vate?Je li uglavnom bijel sa sivim dnom?Kad digneš ruku iznad glave, je li debljina oblaka otprilike debela kao tvoja šaka?

Jesu li razmaci među oblacima nepravilni?Jesu li gornji rubovi oblaka jasno definirani?Jesu li oblaci odijeljeni jedan od drugoga?

ALTOKUMULUSI Bijelo-sivi oblačići, grudasti, okruglasti. Djelomično ili potpuno pokrivaju nebo u ravnomjernom ili blago prugastom sloju. Potpuno zaklanjaju Sunce, ali svjetlost prosijava kroz oblak.

Izgledaju li kao mali, pravilno razmaknuti kumulusi?Jesu li okupljeni u skupinama?Podsjećaju li te na stado ovčica??Kad digneš ruku iznad glave, je li debljina oblaka optrilike debela kao tvoj palac?

Kakve su boje? (Ako su blistavo bijeli i veliki otprilike kao tvoj nokat, vjerojatnije je riječ o cirokumulusima.) Izgledaju li rubovi oblaka mekani i zasjenjeni ili su oštri i jasni? (Trebali bi biti oštri čak i kad su oblaci spojeni.)

VRSTE OBLAKA I VISINE NA KOJIMA SE POJAVLJUJU

Oblaci najbliži tlu su oblaci niskog kata, oni se dižu do visine do 2 km. U tu skupinu oblaka pripadaju stratusi, stratokumulusi i nimbostratusi.

U srednjem su katu (na visinama od 2 do 6 km) altokumulusi i alto-stratusi. Mnoštvo tih oblaka obično na nebu tvori uzorak u obliku brazde, pa nebo ima valovit izgled.

U najgornjem sloju (od 6 do 12 km) nalaze se cirusi, cirokumulusi i cirostratusi. To su tanki slojevi oblaka od ledenih kristalića, na kojima se prelama Sunčeva svjetlost i stvara zanimljive svjetlosne efekte.

Kumulusi i kumulonimbusi su tako debeli oblaci da se za njih često ne može utvrditi u kojem su katu.

IMENA OBLAKA

Tri su glavne vrste imena oblaka: cirus (čuperak vune ili vlak-na), stratus (sloj ili pokrov) i kumulusi (gomila, gruda). Riječ altus u imenima oblaka označava da se nalaze visoko. Riječ nimbus označava da iz njih pada kiša. Kombiniranjem tih riječi, nastala su sva ostala imena oblaka.

KARTICE ZA PREPOZNAVANJE VRSTA OBLAKA

Na svakoj se kartici nalazi ime oblaka, slika, kratak opis i popis za provjeru karakteristika. Na sva pitanja u prvom dijelu popisa za provjeru odgovori moraju biti DA. Pitanja u drugom dijelu popisa za provjeru pomoći će ti da otkloniš nedoumice kad je riječ o sličnim vrstama oblaka i prepoznaš o kojem je točno oblaku riječ.

STRATUSI Niski, plosnati, magličasti sivi sloj oblaka koji prekriva cijelo nebo. Katkad je sloj tako tanak da se kroz njega vidi obris Sunca ili Mjeseca. Magla je stratus koji je polegao na zemlju.

Je li oblak siv?Je li oblak nisko na nebu?Je li nalik na sivu deku koja pokriva cijelo nebo?Je li bezobličan i jednolik?

Kako izgleda baza oblaka (dio okrenut prema zemlji)? (Ako nije jednolika, nego grudasta ili prošarana sjenama onda je riječ o stratokumulusu.Liči li na maglu, sumaglicu, smog?Sipi li kišica, rosi li?

ALTOSTRATUSI Jednolični, ravnojerni debeli sloj oblaka koji potpuno pokriva nebo i zaklanja Sunce. Ako je sloj oblaka tanji, Sunce se vidi kao da se gleda kroz mliječno staklo.

Jesu li oblaci sivi ili plavosivi?Jesu li srednje visoko na nebu?Izgledaju li glatko?Pokrivaju li veći dio nebaJesu li meteorolozi prognozirali kišu?

Vidiš li svoju sjenu? (Ako vidiš, onda je riječ o cirostratusima.)Vidiš li krug oko Sunca? (Ako vidiš, onda je riječ o cirostratusima.)

Paperijasti, vlaknasti, koprenasti ili čupavi oblaci bijeloga sjaja.U suton mijenjaju boju, pa ovisno o boji sunca postaju žuti, naračnasti ili ružičasti.

Jesu li oblaci bijeli?Jesu li visoko na nebu?Podsjećaju li te na pramenove, vlakna, čuperke?

Jesu li pramenovi, vlakanca ili čuperci spojeni jedni s dru-gima ili su smostalni? (Ako su jedinstveni, spojeniu veliki vlaknasti proziran mliječnobijeli veo, onda je riječ o cirostratusima. )Bacaju li ti oblaci sjenu na Zemlju? (Ako da, nije riječ o cirusima, oni nikad ne bacaju sjenu.)

Prozračni, mliječnobijeli, koprenas-ti oblaci. Djelomično ili potpuno pokrivaju nebo. Tanki su i puni ledenih kristalića pa se na njima javlja halo (krug oko Sunca).

CIRUSI CIROSTRATUSI

Jesu li prozini, mliječnobijeli?Jesu li visoko na nebu?Pokrivaju li poput vela nebo ili dio neba?Možeš li kroz njih vidjeti Sunce ili Mjesec?Vidiš li svoju sjenu?

Vidiš li kroz njih halo (krug) oko Sunca? Kakve je boje nebo? (Cirostratusi su katkad tako tanušni da se čini kao da nema oblaka. Ako nebo nije jasno plavo, to je vjerojatno zbog sloja prozirnih cirostratusa. )

Trag koji na nebu ostaje iza mlaznih zrakoplova zapravo je cirusni oblak. Nastaje smrzavanjem vodene pare iz zrakoplova u ledene kristaliće.

CIROKUMULUSI Visoki, mali bijeli, mekani oblačići izgleda-ju poput stada ovaca.U suton se često oboje žutim, crvenim, ružičastim ili ljubičastim svjetlom koje se prelama na njihovim ledenim kristalićima.

Jesu li oblačići bijel?Jesu li oblaci visoko na nebu?Čine li nakupinu sličnu stadu ovčica ili neki trakasti uzorak na nebu? Kad digneš ruku iznad glave, jesu li veličine tvoga nokta?

Imaju li sjenu? (Ako nemaju, riječ je o altokumulusima.)Mijenjaju li boju ovisno i boji zalazećega Sunca? Vidi li se kroz sloj oblaka obris Sunca ili Mjeseca?

Sivo bijeli, grudasti, slojeviti oblac ikoji zastiru nebo kao krpe ili veliki pokrivači. Donji dio (baza) im je taman.

Jesu li oblaci sivi i grudasti?Jesu li nisko na nebu?Izgledaju li kao loptice od vate ?Pokrivaju li veći dio neba

Jesu li odvojeni jedni od dugih ili su sljubljeni? (Ako su odvojeni, riječ je o kumulusima.)Je li baza oblaka (dio okrenut prema zemlji) grudasta i prošarana sjenama? (Ako nije, onda je riječ o stratusima.)

Gusti, zbijeni sivi ili tamnosivi sloj ob-laka koji potpuno zaklanja Sunce. Baza oblaka (donji dio) izgleda malo rasplinu-to jer stalno pada kiša ili snijeg.

Jesu li oblaci tamnosivi?Jesu li nisko ili srednje visokon na nebu?Zakrivaju li cijelo neboJe li teško jasno vidjeti bazu oblaka?Pada li mirna kiša, sipi li?

Možeš li vidjeti Sunce? (AKroz nimbostratuse se ne vidi Sunce.)Grmi li, sijeva, pada li tuča? (Ako da, onda je riječ o kumu-lonimbusima.)

Olujni, grmljavinski, teški, gusti oblaci, jako debeli, često nalikuju na kule ili na nakovanj. Gornji im je dio u obliku nako-vnja ili perjanice, obično je zaleđen i blista na Suncu

Ima li oblak tamnu bazu (donji dio)?Oblikuje li kule i tornjeve na nebu?Pljušti li kiša?Pada grmi li ili sijeva? Pada li tuča?

Pojavljuje li se nakon kiše na nebu duga? (Nakon kumulostatusa nema duge.)Pada li sitna kiša koja ne pravi mjehuriće u bari-cama? (Ako da, riječ je o nimbostratusima. )

STRATOKUMULUSI

NIMBOSTRATUSI KUMULONIMBUSI

PREDVIĐANJE VREMENA

Meteorologija je znanost koja promatra i proučava promjene vremena oko nas, npr. vjetrove, vrste oborina, oluje...Promjene vremena utječu na ljude i njihove aktivnosti. Zato se meteorologija bavi i prognoziranjem vremena.Prognoziranje je vremena složen posao koji se temelji na brojnim promatranjima, mjerenjima, snimanjima i uspoređivanjima podataka. Meteorolozi se pritom služe raznim alatima, od onih najjednostavnijih, poput kišomjera, do satelitskih uređaja koji snimaju Zemljinu atmosferu kružeći visoko na nebu.

Od prastarih vremena ljudima je bilo važno pratiti vrijeme da bi znali odrediti pravi trenutak za poslove na polju. Promatrajući vremenske prilike vrlo davno su naučili da im u predviđanju vremena mogu pomoći brojni sitni zna-kovi u prirodi, posebice promjene u ponašanju životinja i biljaka.Knjiga Kad laste nisko lete poznatoga meteorologa Mi-lana Sijerkovića prava je zanimljiva riznica pučke mete-orologije. Savjeti za predviđanje vremena na ovim strani-cama preuzeti su iz te knjige.

LASTAVICEUoči nevremena, zrak se is-puni vlagom. Zbog vlage u zraku nabreknu i otežaju nježna krila sitnih kukaca, pa oni lete sasvim nisko nad tlom ili nad vodom. Lastavice koje se tim kukcima hrane tada odjednom imaju obilje lako dostupne hrane: i one nisko lete, širom otvore kljun skupljajući kukce.

PIJETLOVIPijetlovi kao da imaju neki svoj unutarnji sat jer noću triput pjeva-ju. Prvi put oko ponoći, drugi put prije zore, a treći put u zoru.Ako pijetlovi odjednom zapjevaju danju za lijepoga vremena, slute kišu. Ako pijetlovi odjednom zapjevaju za tmurna i oblačna vremena, znak je to da kiše ipak ne će biti.

VRAPCII vrapci osjećaju vlagu u zraku prije kiše i reagiraju na nju promjenom ponašanja.Za suhoga i stabilnoga su vre-mena živahni, brbljavi i rado se okupljaju na drveću u velikim, glasnim jatima.Prije kiše, međutim, vrapci se osamljuju te miruju sjedeći nakostriješeni i šutljivi.

GALEBOVIRibari i pomorci primijetili su da po ponašanjzu galebova mogu predvidjeti promjene vremena. Kad je vrijeme stabilno, galebovi se spuštaju na vodu i plivaju bez obzira na udaljenost od obale. Međutim, uoči nevremena s jakim vjetrom galebovi se sasvim približe obali: plivaju uz obalne stijene ili gacaju po plićaku.

VRANEPromatrajući ponašanje vrana, ljudi su naučili čitati njihova predviđanja vremena. Kad se zimi vrane skupe u velika jata i kruže nad zemljom, znak je da će uskoro snijeg.Kad ljeti vrane visoko lete, sve do podnica oblaka, znak je da na-dolazi nevrijeme.

ČIČAKBodlje na čičkovoj cvjetnoj glavici za sunčana su i lijepa vremena raširene i nakostriješene. Tada je čičak gotovo nemoguće dodirnuti ili ubrati golim rukama.Međutim, kad zrak uoči pogoršanja vremena postane vlažan, čičkove se bodlje čvrsto priljube uz cvjetnu glavicu pa čičak ne bode.

BAGREMBagrem u vrijeme cvjetanja vrlo lijepo miriši. Pred kišu, cvjetovi još intenzivnije zamirišu jer počinju izlučivati još više nek-tara. Taj jaki miris poput magneta privlači pčele. Stara poslovica kaže: Ako pčele bagrem oblijepe, ne idi u šumu, kiše prijete.

PČELEPčelari su promatrajući ponašanje pčela uočili znakove kojima pčele predviđaju vrijeme.Pčele ujesen uređuju ulaze u svoju košnicu ovisno o tome kakvu zimu očekuju. Osjete li pčele da će zima biti duga i hladna, neuobičajeno debelim slojem voska obljepljuju ulaze kako bi zaštitile unutrašnjost svoje košnice od prekomjernoga hlađenja..

MASLAČAKAko su žute cvjetne glavice maslačka za-tvorene iako je dan sunčan, znak je da će uskoro kiša. Ali ako su, unatoč oblačnome nebu otvorene - znak je da kiše ne će biti.I po ocvjetalome maslačku tj. po maslačkovu plodu može se predvid-jeti promjena vremena. Kad je suho i ljepo, sjemenke se daju lako otpuhati. Uoči pogoršanja vremena gotovo ih je nemoguće otpuhati.

SMREKA Smreka uoči kiše spušta grane, a podiže ih prije dolaska li-jepoga vremena.

BORBorovi češeri su za sunčana vremena široko otvoreni, a kad zaprijeti kiša i pogoršanje vre-mena, počnu se zatvarati.

LEPTIRI

lastin rep

mala preljevni-ca

veliki topolnjakcrvenooki parnasovac

velika preljevnica

Na slikama vidiš svih šest zaštićenih vrsta leptira u Republici Hrvatskoj.

prugasto jedarce

GUSJENICA

Smisao života svake gusjenice je da se prejeda i da raste. Čim se izlegu iz jajašca jest pojedu list na kojem su se izlegle. Zatim krenu nemilosrdno brstiti sve što se ze-leni.Od obilja hrane naglo rastu. Njiho-va vanjska, zaštitna koža ne može rasti, pa je gusjenice nekoliko puta tijekom svoga života moraju od-baciti. Čim prerastu staru, naraste im nova, veća koža. Odrasle se gusjenice počinju omatati tvrdom ljuščicom i u njoj se začahure.

KUKULJICA Ljuščica u koju se gusjenica zamotala zove se zapredak. Gusjenica začahurena u zapretku zove se kukuljica. Zapredci obično vise na grančicama nalik na suhi list, često su zamo-tani i skriveni u listu, a katkad su zakopani u zemlju. Na taj se nain kukuljica čuva od ptica.

Izvana gledajući, kukuljica miruje. Međutim, unutra, u zapretku, događa se jedna od najljepših čarolija prirode: neugledna gusjenica nestaje, cijelo se njezino tijelo mijenja, polako joj rastu krila i ona se počinje preobražavati u leptira.

TRI PARA NOGU, DVA PARA KRILA...

Leptiri su kukci. Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka. Imaju tri para nogu i dva para velikih krila. Na glavi su im dva složena oka, dva ticala i dugačko sisalo kojim upijaju hranu.

gornji par krila

donji par krila

ticala

dugačko sisalo

DUG PUT OD JAJETA DO LEPTIRA

Odrasli leptiri žive vrlo kratko, neke vrstetek nekoliko sati, a oni dugovječniji nekoliko tjedana. Cilj je njihova života položiti jaja i osigurati nastavak vrste.

Leptirice polažu jajašca na lišće baš one vrste biljaka kojima će se njihove gusjenice najradije hraniti. Tako neki leptiri polažu jaja na široke listove kupusa, a drugi na uske borove iglice.

Leptirova su jajašca omiljena hrana pticama. Zato ih leptirice nas-toje što bolje sakriti s donje strane lista. Ako ih dobro sakriju,iz jajašaca će za se nakon tri do pet dana izleći gusjenice.

Kad preobrazba završi, leptir probije rupicu na zapretku i polako se izvlači iz njega. U početku su mu krila još mokra i slabašna, pa ne može letjeti. Tada je lak plijen pticama.Na slici je zapredak u kojem je donedavno bila kukuljica koja se preobrazila u leptira.

PROMATRANJE LEPTIRA I UOČAVANJE DETALJA

Veliki šareni leptir (do 8,5 cm).U usporedbi s tijelom, krila su mu vrlo velika.Donje krilo s vanjske strane ima valo-viri rub, a vrh ima oblik lastavičjeg repa.

Veliki šareni leptir (do 7 cm).Gornja su krila duža od donjih.Vrhovi gornjih krila imaju rošćič. Donja krila imaju valovito odrezan luk i završavaju rošćićima.

Srednje veliki leptir (do 6 cm) jednobojan, s ponekom pjegi-com. Ima kratka ticala.Ima okruglasta krila koja se na vrhovima sužavaju u roščić.

Mali leptir (do 3,5 cm) jednobo-jan, s pjegom na gornjem krilu.Gornja su mu krila duža od donjih.Donja su krila okruglasta, a vrh im završava roščićem.

Srednje veliki leptir (do 6 cm), šaren s izraženim uzorkom. jednobojan, s ponekom pjegicom. Ima vrlo duga ticala. Ima okruglasta donja krila.

Srednje veliki leptir (do 6,5 cm), s dvjema pjegama i obojenim vrhom gornjeg krila. Ima vrlo izduljen zadak, dug skoro do dna donjeg krila.

Veliki šareni leptir (do 7 cm).Ima izrazito debelo i zdepasto tijelo i dlakava savijena ticala. Krila su mu mala u odnosu na tijelo i duguljasta.

Mali leptir (do 3 cm) s uzor-cima na gornjim krilima.Ima jako debela, dlakava ticala.

Mali leptir (do 4 cm) s uzorcima na gornjim krilima i obrubom na donjim.Krila su mu malena u odnosu na ve-liko, debelo tijelo. Ticala su mu duga.

Mali leptir (do 3,5 cm) s uzorcima na gornjim krilima, Krila su mu mala u odnosu na veliko tijelo, jako izdužena. Donja su krila u obliku trokuta. Ima duga ticala u obliku kijače.

Srednje veliki leptir (do 5 cm) s prugicama na gornjim krilima. Krila su mu izrazito malena u odnosu na ogromno tijelo koje završava dugačkim zatkom.

ljepokrilni admiral

stričkovac

danje paunče

ŠARENCI

mala preljevnica

mala riđa

srebrnopisana sedefica

velika preljevnica

obični šarenac

crnkasti šarenacSvi leptiri imaju dva para krila prekriven-ih dlačicama u obliku pločica, dlakavo tijelo i vrlo slabo pokretljivu glavu.Leptiri šarenci posebni su po uzorcima i bojama svojih krila.

Na slikama koje prikazuju crnkastoga šarenca i veliku preljevnicu lako je uočiti da je gornja strana krila puno sjajnija i izraženijih boja od donje strane krila. Kod svih je leptira tako: dok lete, gornjom stranom krila nastoje zbuniti i uplašiti svog glavnog neprijatelja (ptice). Donjom se stranom krila nastoje prila-goditi okolišu. Kad miruju, šareci sklope krila i drže ih podignutima.

Dnevno punče, ljepokrilni admiral i stričkovac su leptiri selci, oni poput ptica selica u proljeće dolijeću u naše krajeve. Paunče je prvi proljetni šarenac: može ga se vidjeti već od ožujka.Ostali šarenci počinju letjeti najčešće od lipnja i ljete ljeti. Stirčkovca i ljepokril-noga admirala možeš vidjeti najduže: sve do listopada.

lastin rep

prugasto jedarce

crvenooki parnasovac

LASTI NREPCI

OKAŠI

pjegavac

volovsko oko

okasti smeckar

šumski šahovac

Okaši su najbrojnija skupina leptira u našim krajevima. Ime su dobili po pjegama u obliku oka. Mirnijih su boja nego šarenci. Poput šarenaca, i oni drže podignuta sklopljena krila kad miruju.Najraniji okaš je šumski šahovac koji se pojavljuje već u svibnju. To je ujed-no i okaš koji najdulje leti: sve do rujna.Ostali lete samo od lipnja do kolovoza.

Svi ovdje prikazani lastinrepci zakonom su zaštićeni. To su veliki leptiri.Počinju letjeti rano: već u travnju, a često ih možemo vidjeti sve do kolovoza.

kupusov bijelac

zoricaobični žućak

BIJELCI

PLAVCI

obični plavac - ženkavatreni bukač

mužjak (lijevo) i ženka običnog plavca

Bijelci su mali i srednje veliki leptiri. Ime su dobili po bijeloj boji koja prevladava na nji-hovim krilima.Obični je žućak najneobičniji leprir u našim krajevima po tome što živi najduže od svih leptira i leti cijele godineI ostali bijelci počinju letjeti rano, već od travnja.Proždrljive gusjenice bijelaca često su vrlo štetne: gusjenice kupusova bijelca mogu uništiti cijelo polje kupusa.

Plavci su mali leptiri čija je gornja strana krila jednobojna, a donja puna pjega. Kao i kod ostalih leptira, boje i uzorci na krilima mužjaka puno su izražajniji nego na krilima ženki.Plavci počinju letjeti u lipnju i lete obično do kolovoza, iako ih se katkad može vidjeti čak do rujna i listopada.

DEBELOGLAVCI SOVICE

PRELCI

veliko noćno paunče

kolona gusjenica borova prelca

šljivin prelac

sljezov pjegavi debeloglavac šarena djetelinska sovica

Prelce je lako prepoznati po čupavim, perastim ticali-ma. Prelci su uglavnom mali leptiri. Izuzetak je samo veliko noćno paunče, najveći leptir u našim krajevima. Ras-pon njegovih krila može biti do 33 centimetra. To je jedini ovdje prikazani leptir iz velike skupine noćnih leptira. Ima puno više vrsta noćnih leptira od onih koji lete danju.Prelci svojom bojom nastoje biti što neuočljiviji. Kad miruju, pokriju se krilima kao krovom.Gusjenice prelaca opasne su štetočine: uništavaju cijele nasade voćaka i cijele šume. Borov prelac pravi gnijezda na drveču i u nj odlaže jajašca. Njegove gusjenice u dugačkim kolonama izlaze iz gnijezda spremne obrstiti borove iglice i uništiti cijelu šumu. Te gsjenice luče otrovne sokove koji u ljudi izazivaju alergije. Jedina ptica koja jede gusjenice prelaca je kukavica.

Debeloglavci su sitni leptiri vrlo snažnoga tijela i savijenih ticala koja završavaju kukicom.To su jedini leptiri koje možeš čuti: zuje kad brzo lete.Sljezov pjegavi debeloglavac leti samo od travnja do lipnja. Ostale vrste debeloglavaca lete i do kraja kolovoza.

Sovice su mali leptiri koji imaju snažna tijela, relativno uska krila i nitasta ticala. Kad miruju, krila su im poluraširena.Većina sovica su leptiri selci. Pojavljuju se u napim krajevima u travnju i obično lete do kraja listopada.

MEDONJICE IVANJSKE PTIČICE

LJILJCI JAKO UVEĆANE SLIKE

Na slici su prikazane ljuskaste dlačice kojima su prekrivena leptirova krila. Složene su po-put crijepa na krovu.Sjaj i boja leptirovih krila ovise o prelamanju i odbijanju svijetlosti na tim pločicama.

Leptiri imaju sisalo kojim sišu nek-tar iz cvijeća. Kad se leptir ne hra-ni, sisalo je smotano kao na slici. Nemaju svi leptiri sisalo: postoje vrste leptira koji žive tako kratko da se uopće ne moraju hraniti. Njiho-vo je sisalo zakržljalo.

Medonjice su srednje veliki leptiri izrazito crvenih, crnih i bijelih uzoraka na krilima. Time upozoravaju ptice da nisu jestivi. Mužjaci imaju perasta ticala, a ženke obična.Kad miruju, preklope gornja krila jedno preko drugoga, a kad su u opasnosti, malo ih razmaknu i pokažu donja crvena krila kojima upozoravaju da su otrovni.Lete od srpnja do rujna.

Ivanjske su ptičice leptiri vrlo snaćnoga tijela, kijačastih ticala i izrazito uskih krila. ritom, donja su im krila znatno kraća od gornjih.Uglvnom posjećuju cvjetove čiča-ka. Kad miruju sklope krila na isti način kao i medonjice.Lete od lipnja do kolovoza.

smeđa medonjicaivanjska ptičica

obična golupka

Ljiljci su leptiri koji imaju najzde-pastija tijela i najmanja krila u odnosu na tijelo. I njima su, kao i ivanjskim ptičicama, donja krila znatno kraća od gornjih.Sisalo ljiljaka dulje je nego u ostali hleptiri pa ne moraju uopće sletjeti na cvijet da bi sisali nektar iz njega, mogu sisati u letu.Obična golupka leti u predvečerje, ali mnoštvo ostalih ljiljaka su noćni leptiri. Obično ih zovemo noćnim leptiricama. Noću ih privlači toplina pa kruže oko upaljenih žarulja.

DRVEĆE I GRMLJE

PROMATRAMO IGLIČASTE I LJUSKASTE LISTOVE

Grančica s dugim, igličastim listićima. Po dva listića rastu

zajedno.Takvo lišće ima bor.

Grančica sa sred-nje dugim, igličastim

listićima koji rastu u čupercima. Takve grančice ima ariš.

Grančica s kratkim, igličastim listićima koji rastu u pojedinačno na dvjema stranama grančice. Takvo lišće

ima jela.

Grančica s kratkim, igličastim listićima koji rastu u pojedinačno u

krug oko cijele grančice. Takvo lišće ima smreka.

Grančica s ljuskastim listićima. Takve grančice

imaju tuja i čempres.

tuja

čempres

Borove iglice stoje po dvije u jed-nome rukavcu. Duge su od 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Zašiljene su i

blago savijene.Šišarke su jajastoga oblika, 3-8 cm

dugačke.

Ariš je jedino drvo s igličastim lišćem kojemu lišće u jesen sas-

vim otpadne.Iglice ariša rastu u čupercima,

katkad po 20-40 u jednome čuperku. Vrlo su tanke i nježne, svijetlo zelene, duge oko 3 cm. Šišarke su guduljaste, 2-4 cm

duge.

jela smreka

Jele i smreke lako je razlikovati po rasporedu listića na grančici: u jela su iglice u dva reda, a u smreke su oko cijele grančice.

Šišarke su im slične, valjkaste, vrlo duge, do 18 cm. Međutim, različito rastu: jeline su šišarke uspravne, rastu prema gore, a

smrekine vise.

PROMATRAMO SASTAVLJENE LISTOVE LISTOPADNOGA DRVEĆA I GRMLJA

List dlanasto sastavljen od 5-7 okruglasto jajolikih listića, na vrhu ušiljenih, a na rubu stino

napiljenih. Listići su bez peteljki, a središnji je najkrupniji. Dužina

mu može biti do 20 cm.Takav list ima divlji kesten.

Neparno perasto sastavljen list 9 do 25 eliptičnih listića. Rub

listića je gladak. Takav list ima bagrem.

Bagrem je visoko drvo, naraste 20 - 30 metara. Ima jake i dugačke bodlje. Cvate u svibnju, poslije listanja. Tada ima velike, viseće grozdove bijelih, izrazito mirisnih cvjetova.Plod bagrema je plosnata, dugul-jasta mahuna duga 5-10 cm.

Bazga je grm ili stablo koje može nar-asti do 7 metara. Ima jake i dugačke

bodlje. Cvate u svibnju i lipnu velikim bijelim cvatovima jakoga mirisa. U rujnu joj

dozrijevaju plodovi - bobice tamnomo-dre, gotovo crne boje.

Svi su dijelovi bazge ljekoviti, ona je jedna od naših najljekovitijih biljaka.

Neparno perasto sastavljen list s pet jajolikih, na vrhu ušiljenih listića. Rub listića je stino nepravilno nazubljen.

Takav list ima bazga.

Divlji kesten je stablo koje može narasti do 30 metara. Ima vrlo pravilnu, zaobljenu krošnju. U svibnju i početkom lipnja cvjeta velikim grozdovima bijelih mirisnih cvjetova koji na granama stoje poput uspravnih metlica.Plod divljega kestena ima debeli mesnati ovoj s rijetkim, oštrim i snažnim bodljama.

Jasen je stablo koje može narasti do 35 metara. Listovi su mu dugi do 25 cm, a sas-toje se obično od 11 listića.Ispod jasenova stabla i oko njega tlo je obično pokriveno jasenovim plosnatim sjemenkama.

Neparno perasto sastav-ljen list sa sjedećim, dugul-jasto ušpiljenim i napiljenim

listićima. Takav list ima jasen.

PROMATRAMO LISTOVE, PLODOVE, SJEMENKE I KORU PITOMOG KESTENA, BUKVE, BRIJESTA I GRABA

bukva brijestt

pitomi kesten

Pitomi kesten ima duguljaste, bodljasto pilaste listove. Pojka im je duga 10-30 cm, peteljka oko 5 cm. S donje su

strane lista jasno istaknue žile.Pitomi kesten cvate u lipnju, a kesteni

dozrijevaju u jesen.

Bukva ima širokojajaste listove cjelovitoga ruba. Li-sna je peteljka često tamne

boje. Plod bukve je bukvica u kojoj su dvije trokutaste

sjemenke. Bukva je najrasprostran-jenija šumska vrsta u Hr-vatskoj. Lako ju je razliko-vati od drugoga drveća po glatkoj i sivoj kori stabla.

List brijesta ima dvostrukopilasti rub i kratku peteljku. List je hrapav. Plojka lista je asimetrična: polovice joj nisu jednako

velike.Plod brijesta je oraščić smješten usred

okrugloga krilca. Dozrijevaju i otpadaju s drveća već u svibnju i lipnju.

List graba jajolik je i ušiljen. Izrazito je reljefan, rebrast,

sjajan, s 11-15 jako ure-zanih postranih. Rub lista je

nazubljen.Grab cvjeta u resama.

Plod mu je oraščić smješten na priperku troprstastoga

oblika.Kora stabla je sivkasta, tanka i slabo ispucala.

grab, plod

PROMATRAMO LISTOVE I ŽIROVE RAZNIH VRSTA HRASTOVA

U Hrvatskoj raste više vrsta hrastova: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast cer. Hrastovi uglavnom imaju lišće s dublje ili pliće urezanim režnjevima. Plod svih vrsta hrastova je žir. Svaka vrsta hrasta ima drukčije žirove.

U primorskome dijelu Hrvat-ske rastu hrast crnika i hast medunac. Hrast crnika ili česvina jedi-ni naš vazdazeleni hrast: zadržava lišće cijele godine. vazdazeleni hrast crnika ili česvina

žir hrasta lužnjaka

Hrast lužnjak raste u nizinama. Ima duguljaste žirove koji vise svaki na svojoj dugoj stapci.

žir hrasta ceražir hrasta kitnjaka

Hrast lužnjak raste u brežuljkastim krajevima. Po nekoliko žirova zajed-no sjede na vrlo kratkim stapkama.

Hrast cer raste u brežuljkastim krajevima. Čašice njegovih žirova su bodljikave.

Naličje lista hrasta medunca je sivkasto od dlačica kojima je gusto obraslo.

hrast medunac

Hrastovi koji rastu na osami razvijaju veliku, široku krošnju.

PROMATRAMO LISTOVE, STABLA I KORU BREZE, TOPOLE, JABLANA I VRBE

topola, detalj kore

breze

vrbe

Breza ima vitko deblo, a grane tanke i obješene. Kora mladih breza je bijela i glatka, a kod starijih ima tamne pukotine. Kora se katkad ljušti u listićima tankim poput papira.Breza cvjeta resama i u proljeće i u jesen. Plodovi su joj sićušni oraščići s krilcima.

Listovi topole trokutasti su, ušiljeni, nepravilno nazubljeni i nesimetrični.Mladi su listovi dlakavi s obje strane, stariji su s lica glatki i tamnozeleni, a s naličja dlakavo bijeli. Kora je svijetla i ispucana u donjem dijelu debla.

Topola cvjeta u svibnju, a plod tobolčić dozrijeva u lipnju. Kad pukne iz njega se šire bezbrojne sjemenke s dlačicom nalik na pamučne niti.

jablan

Jablan je lako pre-poznati po izrazito visokoj valjkastoj krošnji. Njegove grane rastu uvis priljubljene uz stablo.

Vrbe imaju duguljasto lišće, najšire u sredini s finim sitno pilastim rubovi-ma i kratkom peteljkom. Listovi su s lica srebrnozelene boje, a s naličja srebrnasti ibaršunasti zbog sitnih dlačica kojima su obrasli.Vrbe u ožujku cvjetaju macama, a plod im je tobolčić pun sićušnih sjemenki.Vrbe uvijek rastu uz vodu.

PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE LIPE, JAVORA, KLENA I GLOGA

lipa javor klenglog

Lipa ima srcolike listove, ušiljene na vrhu, na bazi nesimetrične, a po rubovima sitno napiljene.U lipnju lipe cvjetaju mirisnim blijedožutim cvjetovima. Plod im je oraščić s letnim listićem.

lipin cvijet lipin plod

javorov plod

klenov plod

glogov cvijet

glogov plod

Javor ima prepoznatljive peterokrpaste listove s ušiljenim krajevima režnjeva. Listovi su mu na dugim peteljkama. S lica su tamnozeleni, a s naličja sivoze-leni i dlakavi duž žila. Cvjeta u travnju i lipnju velikim groz-dovima žutozelenih cvjetova. Plod mu je krilati pucavac koji se kad dozrije raspada na dvije perutke s po jednom sjemenkom.

Klen ili poljski javor sličan je javoru.Ima peterokrpaste listove, ali tupo zaobljene na vrhovima. Listovi su mu kožasti i goli, s lica sjajno tamnozeleni, a s naličja modrozeleni. List klena više je nego dvostruko manji od lista javora. Cvijeta istovremeno kad i javor, a cvijet i plod slični su cvijetu i plodu javora.

Glog je trnoviti grm koji može biti visok do 5 metara. Listovi su mu pe-terokrpasti, katkad trokrpasti, široko zaobljeni. Cvjeta u svibnju, a ujesen rodi jes-tivim crvenim plodovima gloginjama.

PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE DRIJENA I LIJESKE

Drijen je do 5 metara visok grm ili stablo čije grane imaju oštro i dugačko trnje. Listovi drijena su jajasti, jako zašiljeni, cjelovitoga ruba, s jasno uočljivim žilama. I s lica i s naličja obrasli su rijetkim, prileglim dlakama.Od veljače do travnja cvjeta svjetlu-cavo žutim cvatovima s dugačkim prašnicima.Plod drijena je drijenak, dozrijeva ujesen. Jestiv je, kiselkast i vrlo zdrav.

drijenov cvijet Lijeska je do 5 metara visok grm.Ima okruglaste ili srcolike listove, dvostruko nazubljene. Listovi su s obje strane mekano dlakavi, a peteljka im je kratka.Muški cvjetovi lijeske su duge rese koje se oblikuju ujesen, a otvaraju se i počinju prašiti polen već od siječnja. Ženski su cvjetovi sitni i neugledni, nalik na pupove. Cvjetaju u travnju i svibnju.Plod lijeske je oraščić koji zovemu lješnjak.

lijeskin plod

lijeskin cvijet

KNJIGE ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE

Knjige o flori (biljnome svijetu) Hrvatske, flori Medved-nice i flori Jadranske obale i otoke omogućit će ti da se upoznaš s najčešćim drvećem, grmljem i cvijećem Hrvatske i pojedinih njezinih dijelova.

Biljke Velebita i Žumberka predstavljene su u posebnim knjigama (monorafijama). Ideš li na izlet na Velebit ili na Žumberak, svakako ih ponesi sa sobom.

Skupljanje, prešanje, čuvanje i razvrstavanje biljaka u herbarije jedan je od najstarijih hobija zaljubljenika u prirodu, botaničara i travara. Sve što ti je potrebno za taj hobi pronaći ćeš u ovim priručnicima.

POGLED U NOĆNO NEBO

NEBO I NEBESKA SVJETLA

Teško je danas zamisliti s koliko su divljenja i strahopoštovanja naši predci u pradavna vremena (kad su jedino jedino Mjesec i zvijezde os-vjetljavali noćni mrak) gledali nebo. Nebo im je bilo prvi veliki udžbenik u kojemu su tražili odgovore na važna pitanja o kojima im je ovisio život. Zvijezde i Mjesec pomogli su im da se nauče orijentirati na svo-jim putovanjima kopnom i morima, da naprave prve kalendare i prve satove.

Najvažnija zvijezda na našemu nebu je Sunce, naša najbliža zvijezda, najsjajnija, ona koja nam daje danje svjetlo, toplinu i bez koje ne bi bio moguć život na Zemlji.

Najsjajnije nebesko tijelo na noćnome nebu je Mjesec, veliki mračni kamen koji kruži oko Zemlje. Mjesec nema svoga svjetla. Ono što nam svijetli zapravo je odbljesak Sunca na kamenoj površini Mjeseca.

Zvijezde koje vidimo na noćnome nebu zapravo su jako udaljena Sun-ca. Neka svijetle jače, neka slabije, neka manje, a neka više trepere.

Gledajući zvijezde, ljudima se od davnina činilo da su zvijezde raspoređene u neke manje skupine. Čak im se činilo i da te skupine zijezda oblikuju neke likove. Ti zamišljeni likovi kojima se povezuju susjedne zvijezde u neku skupinu zovu se zviježđa. Zviježđima su stari astronomi počeli davati imena po likovima iz grčke i rimske mitologije.

Kad bismo cijelu noć promatrali nebo, imali bismo dojam da se zvijezde i zviježđa polako okreću iznad naše glave, kružeći u smjeru kazaljke na satu oko zvijezde Sjevernjače.

Prati svijetloplavi trag na slikama. To je Kumova Slama ili Mliječni put, svijetliji dio noćnoga neba. Na sredini slika je zvijezda Sjevernjača označena crvenim kružićem, a zelenim su crtama spojena zviježđa koja su joj najbliža. Prati slike redom i uoči kako se sve polako okreće i kruži oko zvijezde Sjevernjače.

Cefej i Kasiopeja bili su etiopski kralj i kraljica, roditelji princeze Andromede. Kraljica Kasiopa uvrijedila je boga mora tvrdeći da je njezina kći Andromeda ljepša od svih njegovih kćeri za-jedno. Bog mora je zato poslao čudovišnog kita da uništi Etiopiju.

Junak Kadmo lutao je svi-jetom tražeći sestru koju je Zeus oteo. Svladao je otrov-noga zmaja i posadio njegove zube. Iz njih su iznikli ratnici s kojima je osnovao grad Tebu.

ZVIJEŽÐA: NAJSTARIJA I NAJVEĆA SLIKOVNICA NA SVIJETU

ZVIJEŽÐA KOJA SE U NAS VIDE CIJELE GODINE

Zviježđa su zamišljeni oblici u kojima nam se čini da su povezane neke zvijezde. Neka se zviježđa na nebu vide cijele godine, a neka se vide samo u određena godišnja doba. Najvažnija zvijezda koju cijele godine vidimo na našem nebu je zvijez-da Sjevernjača. Oko nje se smjestilo pet zviježđa koja također vidimo cijele godine. To su zviježđa Veliki Medvjed, Mali Medvjed, Cezej, Kasi-opeja i Zmaj.

Glavni bog Zeus imao je bezbroj ljubavnica Jedna od njih bila je lijepa Kalisto. S njom je imao sina. Da zaštiti lju-bavnicu i sina od bijesa svoje ljubomorne supruge Here, Zeus ih je pretvorio u zviježđaretvorio u zviježđaorio u zviježđa Velikog i Malog Med-vjeda.

ORIJENTACIJA POMOĆU ZVIJEZDE SJEVERNJAČE

Zvijezda Sjevernjača cijele je godine glavni noćni orijentir našega neba. Nalazi se iznad Sjevernoga pola i pokazuje smjer sjevera. Čini nam se da se Sjevernjača ne pomiče, da je uvijek negdje u sredini neba, a da se sva zviježđa polako okreću oko nje u smjeru kazaljke na satu.

Dio Velikog Medvjeda podsjeća na seoska kola, pa je u na-šemu narodu za taj dio zviježđa uobičajen naziv Velika Kola.Mala Kola naš je narodni naziv je za Maloga Medvjeda. Sjevernjača je krajnja zvijezda u rudu Malih Kola.

Kasiopeja i Cefej su zviježđa uvijek jedno do drugoga. Jednostavno ih je pronaći pomoću Velikih Kola. Slijedimo li zamišljen crtu koja kre-će od prednjega dijela Velikih Kola i prolazi kroz Sjevernjaču naići ćemo do Kasiopeje, zviježđa u obliku dvo-strukoga slova v.

Slijedeći zamišljenu crtu od stražnje-ga dijela Velikih Kola preko Sjever-njače, stići ćemo do Cefeja čijih je pet najsjajnijih zvijezda raspoređeno u obliku kućice.

Glava Zmaja sastavljena je od četiriju zvijezda, kao kod kola. Tijelo mu je zmijo-liko i dugačko i proteže se između Velikih i Malih Kola.

PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA JESENJEM NEBU

Pegaz je bio krilati konj rođen iz krvi čudovišta koje se zvalo Meduza. Meduza su umjesto kose iz glave rasle zmije, a tko bi je god pogledao pretvorio bi se u stijenu.

Morski bog Neptun, ljut na kraljicu Kasiopeju, poslao je strašnoga kita da uništi Etiopiju. Bio je spreman poštedjeti zemlju samo ako mu žrtvuju etiopsku princezu Andromedu. Zato su Andro-medu zavezali za stijenu kraj mora da je rastrga čudovišni kit. Spasio ju je Perzej koji se na Pegazu upravo vraćao s glavom ubijene Meduze u torbi. Kad je ugledao čudovišnoga kita, izvukao je Me-duzinu glavu iz torbe, čudovište ju je pogledalo i okamenilo se.

U davna vremena divovi su zaratili s bogovima. Strašno stoglavo čudovište Tifon krenulo je na bogove. Da se zaštite, bogovi se nabrzinu pretvo-re u razne životinje i razbježe se. Boginja Venera i njezin sin Kupidon baš su se kupali u jezeru kad je Tifon naišao. Pretvorili su se u ribe.

RIBE

PEGAZKIT

ANDROMEDA

Tri zviježđa: Pegaz, Andromeda i Perzj nalaze se jedno do drugoga na nebu. Perzej se ne vidi na jesenjem nebu, vidljiv je kasnije, zimi.

Orion je bio sin Neptuna, boga mora i ratnice Amazonke. Od majke je naslijediovještinu gađanja lukom i strijelom pa je postao najvještiji lovac na svijetu. Na žalost, bio je i umišljen: hvalio se da nema te životinje koju ne može ubiti. Di-jana, boginja lova bila je zbog toga ljuta na njega, pa je poslala malog škorpiona da ga ubije. da joj pomogne. Orion nije ni vidio škorpiona od čijeg je otrovnog uboda umro. Veliki i Mali Pas dobili su imena po Orionovim psima.

PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA ZIMSKOM NEBU

Bog Zeus pretvoren u bijeloga bika oteo je feničku princezu Europu, preplivao s njom Sredozemno more i stigao na grčki otok Kretu. Tamo je ponovno uzeo svoj božanski lik i Europu učinio jednom od svojih ljubavnica.

Kastor i Poluks bili su blizanci. Imali su istu majku, Ledu, ali su bili sinovi dvojice očeva. Kastor je bio sin smrtnika, spartanskoga kralja. Poluksov je otac bio bog Zeus, zato je Poliks bio besmrtan. Kastor i Poluks bili su nerazdvojni, zajedno su se borili i čuvali jedan drugoga. Kad je Kastor umro, Poluks je bio toliko tužan da se odrekao svoje besmrtnosti jer nije želio nastaviti život bez brata.

Priču o Perzeju ispričali smo zajedno s pričom o Andro-medi i Pegazu.

Kočijaš je dobio ime po at-enskome kralju, sinu boga vatre, prvome čovjeku koji upregao konje i natjerao ih da vuku kola.

ŠEST SJAJNIH ZVIJEZDA ZIMSKOG ŠESTEROKUTA

Orion je najsjajnije zviježđe zimskoga neba. Niz od tri sjajne zvijezde čini Orionov pojas. Najsjajnija zvijezda je uz Orionovu petu. Po toj se zvi-jezdi može orijentirati: točno u ponoć, ona pokazuje smjer juga. Ta je zvijezda jedna od 6 zvijezda zmiskoga šesterokuta.

Uz zviježđe Orion nalazi se i zviježđe Bika. Oron je uvijek okrenut prema Biku, kao da se želi boriti protiv njega.

U zviježđu Veliki Pas nalazi se najsjajnija zvijezda na nebu, zvijezda Sirius. To je bila najvažnija zvijezda u životu starih Egipćana jer su po njoj računali vrijeme poplava rijeke Nil, vrijeme sjetve i vrijeme žetve.

Zviježđe Mali Pas ima samo dvije zvijezde, ali jedna od njih je vrlo sjajna. Zove se Prokion.

Šest najsjajnijih zvijezda iz Bli-zanaca, Kočijaša, Bika, Oriona, Velikog Psa i Maloga psa čine takozvani zimski šesterokut.

Zviježđe Bika jedno je od najvećih zviježđa našega neba. Vidljivo je samo zimi.U tome se zviježđu nalaze Plejade ili Vlašići, mali, sjajni skup čijih se sedam najsjajnijih zvijezda može vidjeti golim okom.

PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA PROLJETNOM NEBU

Zviježđe Lav jedno je od 12 zviježđa zodi-jaka (životinjskoga kruga), zviježđa koja su smještena na putanji po kojoj se priv-idno giba Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčeva sustava. Uz 12 zviježđa zodijaka po kojima su dobili imena horoskopski znakovi, na toj je putanji još jedno zviježđe, Zmijonosac.Pojava Lava na nebu znak je pobjede nad Bikom i zimom i najava proljeća.

Zviježđe Volar ime je dobilo po rataru koji u proljeće ore svoje njive pomoću sedam snažnih bikova predočenih zvijezdama s rube Velikih kola. Volara su stari narodi smatrali čuvarem stada zvijezda oko Sjever-noga pola.

Zviježđe Djevica nije dobilo ime po jednoj slavnoj ženskoj junakinji, nego po mnogima. Evo nekih od njih:Atena je bila grčka božica mudrosti i pravednoga rata. Žene je naučila presti i tkati, a muškarce je poučila lončarstvu, brodogradnji i drugim obrtima. Perzefona (rimska Prozerpina) bila je prelijepa Zeusova kći u koju se zaljubio Had, bog podzemlja. Ugrabio ju je s površine zemlje, odnio u svoj mrak i učinio je svojom ženom.Demetra, boginja zemlje, plodnosti i žita bila je Perzefonina majka. Kad je saznala da joj je Had ugrabio kćer zatvorila se u svoje odaje i tako zaustavila rast biljaka i razmnožavanje životinja ucijenivši tako Zeusa da kazni Hada i oslobodi Perzefonu. Na kraju je nađeno polovično rješenje: Perzefona je pola godine u podzemlju (tada na zemlji vlada zima). Dok je Perzefonana zemlji, sve raste, buja i razmnožava se.

PRIČE O ZVIJEŽÐIMA KOJA SE VIDE NA LJETNOME NEBU

TRI SJAJNE ZVIJEZDE LJETNOGA TROKUTA

Tri najsjajnija zviježđa ljetnoga neba su Labud, Lira i Orao. Njihove najsjajnij zvijezde čine takozvani ljetni trokut.

Orao je bio Zeusov pomoćnik. Nosio je njegove munje i gromove. Prema drugoj legendi, orao željeznoga klju-na svaoga je dana dolijetao do okovanoga Prometeja, kljuvao i pojeo njegovu jetru. Prometeju bi svake noći narasla nova jetra. Prometejeva je kazna bila vjećna. Na tako orkutnu kaznu kaznio ga je Zeus zato što je ukrao vatru bogovima i odnio je ljudima.

Priča o imenu zviježđa Labud priča je o pri-jateljstvu. Featon je bio vanbračni sin boga Sunca. Uspio je naloliti oca da mu na jedan dan prepusti upravljanje Sunčevim kolima na nebu. Nije poslušao očeva upozorenja da ne šiba konje i drži se staze, pa je pao u more. Njegov najbolji prijatelj uporno je zaranjao u vodu pokušavajući ga pronaći i spasiti. Zeus je Featonova prijatelja nagra-dio tako što ga je pretvorio u Labuda.

Lira napravljena od kornjačina oklopa bila je dar Apolona, bog Sunca svome sinu Orfeju, geni-jalnome glazbeniku i pjevaču. Orfejeva pjesma smirivala oluje i nevremena, a najokrutnije je divlje životinje činila krotkima i umiljatima.

ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE

Astronomija je znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Predmet njezina proučavanja su zvijezde, planeti, crne rupe i drugi objekti u svemiru, njihov nastanak, razvoj i svojstva.Iako se astronomi za svoja opažanja služe izuzetno snažnim teleskopima i drugim moćnim uređajima na Zemlji i u svemiru, as-tronomijom se možeš početi baviti i bez takvih pomagala. Ni prvi veliki astronomi nisu imali drugih pomagala osim svoga oštroga vida.Zgodan početak je knjiga Naše noćno nebo.

Andromeda na HR2Već godinama svakoga utorka u 20.35 na Drugom programu Hrvatskoga radija emitira se Andromeda, izuzetno zanimljiva emisija o astronomiji.

Planetarij u Tehničkome muzeju u ZagrebuPosjet planetariju je izuzetan doživljaj. Sjediš u velikoj kupoli na čijem je zaobljenom svodu projicirano cijelo zvjezdano nebo. Nebo polako krući nad tvojom glavom, a voditelj planetarija tumači ti što vidiš i pomaže da se snađeš u tome što gledaš. I sve je to popraćeno predi-vnom klasičnom glazbom. Svakako si priušti taj užtak.

Planetarij u RijeciI u Rijeci postoji planetarij, nedavno otvoren i vrlo moderno uređen. Stolci nak ojima sjediš nagnuti su pod kutem od četrdesetak stupn-jeva tako da odjednom vidiš cijelo nebo.

Zvjezdarnice i njihove web straniceZvjezdarnice su sjajno mjesto na kojem ćeš si, ako je nebo vedro, moći priuštiti i pogled kroz pravi teleskop, upisati mali tečaj astronom-ije ili poslušati neko zanimljivo predavanje. Zagrebačka zvjezdarnica ima svoju e-školu astronomije, a zvjezdarnica na Višnjanu ima svoje edukativne kampove. Najmodernija hr-vatska zvjezdarnica otovrena je nedavno u isti, u mjestu koje se zove Vidulini. Zagrebački fakultet Geodezije ima svoju zvjez-darnicu na Hvaru gdje njihovi studenti idu na

praksu. Jedina škola u Hrvatskoj koja na krovu ima svoju vlastitu zvjezdarnicu je Gimnazija u Požegi. Proguglaj malo po njihovim web stranicama.

Astronomska društva i njihove web straniceU astronomskim se društvima skupljaju i stručnjaci astronomi, ali i obični zaljubljenici u astronomiju. Na njihovim web stranicama pronaćći češ mnoštvo zanimljivih podataka o onome što u ovom trenutku možeš vidjeti na nebu, rasporede i teme predavanja o as-tronomiji, tečajeve i ljetne škole, karte neba, naputke i nacrte po kojima možeš samostalno napraviti svoju planisferu, svoj sunčani ili svoj zvjezdani sat, memorijske kartice za lakše pamćenje zviježđa ...Najveće je Hrvatsko astronomsko društvo u Zagrebu. Međutim, u brojnim drugim hrvat-skim gradovima također postoje astronomska društva. Nabrojat ćemo sam neka, abeced-nim redom: Beli Manastir, Čakovec, Daruvar, Donji Miholjac, Kapela, Koprivnica, Korenica, Kutina, Mali Lošinj, Pitomača, Pula, Rijeka, Split, Šibenik, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Višnjan, Žrnovo...Zaviri na njihove web stranice i uživaj.

PLANISFERA - VRTEĆA KARTA NEBA

Jednostavno je napraviti svoju planisferu, vrteću kartu neba. Sastoji se od dva dijela: karte neba s označenim mjesecima i danima u mjesecu te okvira na kojem su označeni sati i horizonti.

Kako ćeš napraviti svoju planisferu 1. Fotokopiraj ove stranice, možeš ih dati i uvećati na A3.2.Izreži krug sa kartom neba.3. Izreži okvir i prozorčić u okviru.4. Umetni kartu neba u okvir.

Kako se koristi planisferomOkreći kartu neba tako da spojiš današnji da-tum sa satom na okviru planisfere. U prozorčiću ćeš vidjeti dio neba sa zviježđima koja se u ovome trenutku vide na nebu.Digni planisferu iznad glave, okreni se prema horizontu koji želiš promatrati i pokušaj na nebu prepoznati uzorke zviježđa s planisfere.

Planisfere s interneta

Planisferu s ovih stranica pronaći ćeš na stranicama http://www.adkoprivnica.hr.

Na stranici http://nebo.znanost.org potraži link na karte neba i dobit ćeš planisferu koja se zove Nebo na poklon.