Propisi.hr Sklapanje ugovora o radu · ugovora o radu Martina Grgec, dipl. iur. Sadržaj: 1. Uvod 178 2. Pravni izvori 178 3. Osnovni pojmovi 179 4. Bitna obilježja ugovora o radu

1776 / 2010 177177

Pro

pis

i.hr

Sklapanje ugovora o radu

Martina Grgec, dipl. iur.

Sadržaj:1. Uvod 1782. Pravni izvori 1783. Osnovni pojmovi 1794. Bitna obilježja ugovora o radu 179

4.1. Opća obilježja ugovora o radu 1794.2. Ograničenje slobode ugovaranja i primjena najpovoljnijeg prava 1794.3. Razgraničenje u odnosu na ugovor o djelu 1794.4. Presumpcija sklapanja ugovora o radu 1804.5. Postupak prije sklapanja ugovora o radu 180

5. Oblik ugovora o radu i presumpcija sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme 1806. Trajanje radnog odnosa i presumpcija o radu na neodređeno vrijeme 180

6.1 Obvezni sadržaj ugovora o radu 1806.1.1. Ugovorne strane 1816.1.2. Mjesto rada 1816.1.3. Naziv ili opis poslova 1816.1.4. Datum početka rada 1816.1.5. Trajanje ugovora 1816.1.6. Trajanje plaćenog godišnjeg odmora 1816.1.7. Otkazni rokovi 1826.1.8. Plaća, dodaci na plaću i razdoblja isplate 1826.1.9. Trajanje redovitoga radnog dana ili tjedna 1836.2. Neobvezni sadržaj ugovora o radu 1836.3. Ogledni primjerci ugovora o radu 183

7. Posebne vrste ugovora o radu 1867.1. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada 1877.2. Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo 1887.3. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove 1897.4. Ugovor o radu člana obitelji poslodavca 1907.5. Ugovor o radu osobe s posebnim ovlaštenjima 1907.6. Ugovor o radu pripravnika 1917.7. Ugovor o radu maloljetnika 1917.8. Ugovor o radu stranca ili osobe bez državljanstva 1917.9. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad 191

6 / 2010178

Pro

pis

i.hr


1. UvodSklapanjem ugovora o radu zasniva se između radnika i poslodav-

ca kao ugovornih strana radni odnos kao specifičan pravni odnos, u kojem za ugovorne strane nastaju prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s njim (pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, gubitak prava u vezi sa nezaposlenošću i drugi učinci propisani posebnim zakonima).

Ugovorna priroda radnog odnosa temelji se na načelima ugovor-nog obveznog prava, jer se i odredbe radnopravnih propisa temelje na tim načelima, uz supsidijarnu primjenu općih propisa obveznog prava.

Zakon o radu, kao lex specialis glede ugovora, normira posebne karakteristike ugovora o radu, po kojem se on razlikuje od ostalih ugovora obveznog prava; tako ugovor o radu obilježavaju ugovorne strane, bitna obilježja ugovora o radu, njegov obvezni sadržaj, oblik sklapanja, pravni učinci, načini, uvjeti i rokovi otkazivanja itd.

Novi Zakon o radu u pogledu sklapanja ugovora donosi bitne novi-ne, o čemu će biti riječi u nastavku teksta.

2. Pravni izvoriOsnovni pravni izvor radnog prava je Zakon o radu (Nar. nov.

br.149/09 – u nastavku teksta: ZR)1, koji je stupio na snagu 01.01.2010.2. Postavlja se pitanje kako se primjena novog Zakona o radu odražava na ugovore o radu sklopljene ranije, prije njegova stupanja na snagu. Sukladno čl. 297 ZR, svi postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika započeti prije stupanja na snagu novog Za-kona o radu, dovršit će se po odredbama dosadašnjeg Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/03., 30/04., 137/04 – proč. tekst, i 68/05. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u nastavku teksta: dosadašnji ZR), ako novim Zakonom o radu određeno pravo nije za radnika povoljnije uređeno. Navedeno znači da novim zako-nom nije propisana obveza sklapanja novih ugovora o radu niti obve-za izmjene odnosno usklađivanja postojećih ugovora o radu s novim zakonom. Za razliku od toga, poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s novim zakonom u roku od 6 mjeseci od dana njegova stu-panja na snagu (dakle, do 01.07.2010. god.)

Ministar nadležan za poslove rada u istom je roku obvezan donijeti pravilnike za primjenu ZR, a do donošenja novih pravilnika primje-njuju se do sada važeći pravilnici (osim Pravilnika o poslovima na kojima ne smije raditi žena, koji je prestao važiti s danom stupanja na snagu novog ZR).

Jednako kao i po dosadašnjem Zakonu o radu koji je primjenjivao do 31.12.2009. god, novi Zakon o radu određuje da se na sklapa-nje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu supsidijarno (podredno) primjenjuju opći propisi obveznoga prava. To znači da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, u skladu s naravi ugovora o radu kao spe-cifičnog ugovora obveznog prava, primjenjuje Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05 i 41/08, u nastavku teksta: ZOO), ako takvo pitanje nije uređe no Zakonom o radu ili posebnim zakonom.

1 Razlog donošenja novog Zakona o radu (umjesto izmjena i dopuna dosadaš-njeg ZR) jest, osim potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU i ispunjenja obveza preuzetih u vezi s ratificiranim konvencijama Međunarodne organiza-cije rada, i usklađivanje s drugim pozitivnim propisima RH (npr. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama) te nepreglednost teksta dosadašnjeg ZR zbog brojnih izmjena i dopuna (problem paralelne numeracije članaka).

2 Pojedine odredbe stupaju na snagu danom pristupa Republike Hrvatske u pu-nopravno članstvo Europske Unije.

Donja granica bruto plaće za rad u punom radnom vremenu odre-đena je Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08)

Na rad osoba koje nisu hrvatski državljani, primjenjuju se poseb-ne odredbe Zakona o strancima (Nar. nov., br. 79/07 i 36/09) kao posebnog zakona u vezi sa zapošljavanjem i radom stranaca i osoba bez državljanstva.

Specifičan izvor radnog prava su kolektivni ugovori. To je pisani ugovor koji sklapaju na strani poslodavaca - jedan ili više posloda-vaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, a na strani radnika - sindikat ili udruga sindikata više razine, a kojim se uređuju prava i obveze ugovornih strana i može sadržavati (odnosno najčešće sadrži) i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadr-žaj i prestanak ugovora o radu, djelovanje radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima. Kolektivni ugovor ponajprije je sklapa kao izvor autonomnog prava koji obvezuje samo one poslodavce koji su ugo-vorne strane tog kolektivnog ugovora ili članovi udruge poslodavaca koja je ugovorna strana tog ugovora. Dakle, takav kolektivni ugovor obvezuje samo one ugovorne strane koje su sudjelovale u njegovom sklapanju te one koje su mu naknadno pristupile.

Međutim, kolektivni ugovori s proširenom primjenom izvor su heteronomnog prava te obvezuju sve poslodavce koji obavljaju dje-latnost za koju je odlukom nadležnog ministra proširena primjena kolektivnog ugovora. Novim Zakonom o radu, za razliku od dosa-dašnjeg ZR3, postavljeni su uvjeti za proširenje primjene kolektivnih ugovora, kako slijedi:

� prijedlog stranke kolektivnog ugovora, � javni interes, � reprezentativnost sindikata i udruga poslodavaca (broj člano-

va/radnika).Novim je Zakonom o radu i vremenski ograničena primjena proši-

renih kolektivnih ugovora. Naime, istekom roka na koji je kolektivni ugovor bio sklopljen prestaje i njegova proširena primjena pa nema produžene primjene u smislu čl. 262 ZR.

3 Po dosadašnjem ZR, s obzirom na ugovorne strane i važnost pitanja koja se re-guliraju kolektivnim ugovorom, ako je postojao javni interes, temeljem članka 201. (211.) dosadašnjeg Zakona o radu, ministar nadležan za rad, na prijedlog stranke kolektivnog ugovora, mogao je odlukom o proširenju važenja kolektiv-nog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudje-lovale u njegovom sklapanju niti su mu naknadno pristupile. Reprezentativnost sindikata odnosno udruga poslodavaca nije bio uvjet proširenja primjene. Mi-nistar nadležan za rad iskoristio je ovu zakonsku mogućnost i proširio primjenu kolektivnih ugovora za djelatnosti trgovine, graditeljstva, ugostiteljstva, drvne i papirne industriju i putničkih agencija, ,na sve poslodavce obavljaju nave-dene djelatnosti. Proširena primjena bila je propisana i za Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika (u obrtu i maloj privredi) (Nar.novine br. 84/05) koji je bio sklopljen je na razdoblje od jedne godine, a kojim je određeno da se nakon isteka roka njegova važenja produžuje primjena pravnih pravila sadržanih u njemu sve do sklapanja novog Kolektivnog ugovora za djelatnost obrtništva. Odluka o proširenju navedenog kolektivnog ugovora objavljena je u Nar. nov. br. 75/05. Dana 27.07.2007. potpisan je novi Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u obrtu, ali ministar nadležan za rad nije donio odluku o proširenju navedenog ugovora pa je obvezujući samo za potpisnike tog ugovora. Odluka o proširenju primjene bila je donesena i za Kolektivni ugovor za djelatnost huma-nitarnog razminiranja (Nar.nov.br. 22/07) koji je sklopljen na određeno vrijeme od 6 mjeseci od dana primjene 01.01.2007. dakle vrijedio bi do 01.07.2007. Odluka o proširenju primjene tog ugovora objavljena je 31.10.2007.godine u Nar. nov. br. 112/07.

1796 / 2010 179

Pro

pis

i.hr


Tablica 1.

Tablični pregled važećih kolektivnih ugovora za koje je donesena odluka o proširenju primjene

Grana djelatnosti / područje primjene

Objava kolektivnog ugovora u «Narodnim

novinama» broj:

Objava odluke o proširenju primjene u «Narodnim

novinama» broj:

Trgovina4 41/98 i 79/05 41/98 i 75/05

Graditeljstvo5 12/08 - proč.tekst 20/08

Ugostiteljstvo6 69/02 i 139/04 69/02 i 75/05

Drvna i papirna industrija7 123/08 55/09

Putničke agencije8 94/02 94/02

Zaštitarska djelatnost9 120/08 145/08

Praktično pitanje je: što ako se na poslodavca može primjenjivati više kolektivnih ugovora?10 U pravnoj teoriji postoje stajališta da se u tom slučaju primjenjuje kasniji (noviji) kolektivni ugovor, po načelu lex poste-rior derogat legi priori. Međutim, stajalište je autora ovog teksta da se u slučaju kad se kod poslodavca može primijeniti više granskih kolektivnih ugovora, primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, po načelu iz čl. 7 st. 3 ZR. Primjerice, obrtnik ugostitelj primjenjivao bi i Kolektivni ugovor po-slodavaca i radnika u obrtu i Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo, ovisno o tome što je za radnika povoljnije u konkretnom slučaju.

3. Osnovni pojmoviU smislu Zakona o radu, radnik11 je fizička osoba koja u radnom

odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, a poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u rad-nom odnosu obavlja određene poslove.

4. Bitna obilježja ugovora o radu

4.1. Opća obilježja ugovora o raduUgovor o radu je konsenzualni dvostranoobvezujući naplatni dvo-

strani pravni posao, kojim se zasniva radni odnos između poslodav-ca i radnika. Navedenim se ugovorom poslodavac obvezuje radniku dati određeni ugovoreni posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću; radnik je dužan osobno obavljati preuzeti posao prema uputama po-slodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada.

Osim toga, poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Po-

4 Kolektivnim ugovor za djelatnost trgovine (izmjene i dopune) određeno je da se sklapa na određeno vrijeme i važe godinu dana od dana stupanja na snagu. Ako po isteku roka na koji su zaključene Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine ni jedna od ugovornih strana ne otkaže Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine, njihovo važenje produžuje se do ot-kaza ili zaključivanja novog Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine ili novih Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine.

5 Kolektivni ugovor za graditeljstvo sklopljen je na neodređeno vrijeme.6 Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen je na neodređeno vrijeme.7 Kolektivni ugovor za djelatnosti drvne i papirne industrije sklopljen je na neo-

dređeno vrijeme.8 Kolektivni ugovor za putničke agencije sklopljen je na neodređeno vrijeme.9 Granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost sklopljen je na određeno vri-

jeme od 2 godine, a primjenjuje se od 01. studenog 2008. godine.10 Ovo pitanje je bilo od naročite praktične važnosti u razdoblju dok se prošireno

primjenjivao Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u obrtu, s obzirom da se ne radi o granskoj djelatnosti, pa je bilo moguće «preklapanje» područja pri-mjene tog kolektivnog ugovora s granskim kolektivnim ugovorima za određenu djelatnost (npr. obrtnik ugostitelj, obrtnik trgovac i sl.).

11 Pojam radnika po ZR obuhvaća i pojmove:zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelat-nik-ca, namještenik-ca, službenik-ca ili drugi radnik-ca.

slodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

4.2. Ograničenje slobode ugovaranja i primjena najpovoljnijeg prava

Sloboda ugovaranja, kao opće načelo ugovornog prava, pri sklapanju ugovora o radu je ograničena, jer sukladno članku 7. ZR poslodavac i radnik12 mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvje-ta određenih Zakonom o radu ili drugim zakonom, kolektivnim ugovo-rom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a nepovoljnije uvjete mogu ugovoriti isključivo kolektivnim ugovorom i to samo ako Zakon o radu ili drugi zakon na to izričito ovlašćuje. Načelo primjene najpovoljnijeg prava za radnika zna-či da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije druk-čije određeno. Ograničenje slobode ugovaranja primjenom za radnika najpovoljnijeg prava opravdava se potrebom za zakonskom zaštitom radnika, s obzirom na slabiju ugovaračku poziciju radnika i bitnim utje-cajem na socijalnu, ekonomsku i obiteljsku situaciju radnika.

4.3. Razgraničenje u odnosu na ugovor o djelu

Ugovor o radu potrebno je razlikovati od ugovora o djelu, kao obveznopravnog ugovora. Sukladno članku 590. ZOO, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Pri tome, sukladno članku 597. ZOO, izvođač je dužan izvršiti djelo za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Za razliku od ugovora o radu kojim se ugovara obveza osobnog rada radnika, izvođač načelno nije dužan posao obaviti osobno, ako iz ugovora o djelu ili naravi posla ne proizlazi što drugo. Za razliku od ugovora o djelu, kod ugovora o radu za ispunje-nje ugovora nije presudan rezultat rada, nego sam rad. Pri ugovoru o radu postoji odnos subordinacije i ovisnosti kojeg pri ugovoru o djelu nema. Nadalje, naručitelj radova pri ugovoru o djelu ne ruko-vodi radom i ne upućuje izvođača na način i u opsegu kako to čini poslodavac s radnikom. Pri ugovoru o djelu nagrada se daje u na-čelu odjednom, dok je pri ugovoru o radu ona periodična (najčešće mjesečna) i njezina visina ne ovisi samo o vrijednosti rada, nego i o ostalim okolnostima (mogućnost propisivanja najniže plaće na razini države ili grane djelatnosti, sud ima pravo odrediti primjerenu plaću).

Tablica 2.

Tablični pregled razlika između ugovora o radu i ugovora o djeluUgovor o radu Ugovor o djelu

� Reguliran Zakonom o radu � Činidba se sastoji u funkciji rada (vremenska komponenta - trajanje)

� Radnik ima obvezu osobnog rada � Naknada za rad je periodična (najčešće mjesečna); visina ne ovisi samo o vri-jednosti rada (propisivanje najniže plaće na razini države ili grane djelatnosti, određivanje primjerene plaće od strane suda).

� Postoji odnos subordinacije i ovisnosti

� Reguliran ZOO-om (čl. 590 i dalje) � Izvođač se obvezuje obaviti određeni posao (izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl.,); činidba je rezultat rad rada (djelo)

� Izvođač je dužan izvršiti djelo za određeno vrijeme ili vrijeme koje je razumno potrebno

� Izvođač načelno nije dužan posao obaviti osobno, ako iz ugovora o djelu ili naravi posla ne proizlazi drugo

� Naručitelj plaća naknadu u pravilu odjednom � Naručitelj ne rukovodi radom i ne upućuje izvođača na način i u opsegu kako to čini poslodavac s radnikom

12 Prema čl. 7 st.1 ZR, poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.

6 / 2010180

Pro

pis

i.hr


4.4. Predmnjeva (presumpcija) sklapanja ugovora o radu

Novi Zakon o radu, kao i dosadašnji, sadrži oborivu zakonsku predmnjevu (praesumptio iuris) o sklapanju ugovora o radu. Naime, ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla (npr. ugovor o djelu) koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslo-davca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu (dakle, radi se o radnom od-nosu), osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Dakle, dovoljno je da ugovorne strane ispunjavaju sadržaj radnog odnosa (prava i ob-veze kakve proizlaze iz radnog odnosa) pa se smatra da radni odnos postoji, bez obzira što su stranke htjele i kakav su ugovor sklopile. Prema tome, formalni naziv ugovora (o djelu, o poslovnoj suradnji i sl.) nije bitan, nego sadržaj ugovornog odnosa.

4.5. Postupak prije sklapanja ugovora o radu

Potrebno je napomenuti i da je novim ZR dodatno reguliran postu-pak prije sklapanja ugovora o radu. Naime, uz obvezu obavještava-nja o određenim okolnostima važnim za obavljanje posla i zabranu traženja podataka koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom pri sklapanju ugovora o radu, novim ZR uvedena je i zabrana diskrimi-nacije u postupku odabira kandidata (intervjui, testiranja) i zapošlja-vanja (čl.5 st. 4 ZR).

5. Oblik ugovora o radu i presumpcija sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme

Člankom 12. ZR propisano je da se ugovor o radu sklapa u pisa-nom obliku. Međutim, propust ugovornih stranaka da sklope ugo-vor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Dakle, za sklapanje ugovora o radu dovoljan je i usmeni sporazum radnika i poslodavca, ali ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dakle, kao sankcija za propust sklapanja ugovora o radu u pisanom obliku nameće se presumpcija sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U ovom dijelu, dakle nema izmjena u odnosu na dosadašnji ZR. Pisani oblik ugovora o radu nije uvjet njegova postojanja i valja-nosti, nego ima samo dokazno značenje.

Tablica 3.

Oblik sklapanja ugovora o radu

Pisani (nedostatak pisanog oblika sankcionira se neoborivom presumpcijom da je sklo-pljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme!)

Usmeni - uz pisanu potvrdu prije početka rada

Usmeni – može postojati samo kao ugovor na neodređeno vrijeme, bez mogućnosti dokazivanja o drukčijem sadržaju ugovora

Prešutni (konkludentni) – nastavak rada nakon isteka ugovora na određeno vrijeme – samo kao ugovor na neodređeno vrijeme

6. Trajanje radnog odnosa i presumpcija o radu na neodređeno vrijeme

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos kao trajni ugovorni ob-vezni odnos, što znači da je smisao tog ugovora trajanje ugovor-nog (radnog) odnosa, a ne samo izvršenje određene činidbe. Prema općim pravilima obveznog prava, trajni se ugovori mogu sklopiti s određenim rokom trajanja ili bez roka, kad trajanje nije unaprijed određeno, ni poznato. U radnom pravu, ugovor o radu na određe-no vrijeme je iznimka, a pravilo je ugovor o radu sklopljen na ne-određeno vrijeme. Kao odraz zaštite radnika kao slabije ugovorne strane, neodređeno vrijeme trajanja ugovora o radu u određenim slučajevima se presumira; naime, ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, a poslodavac ne uruči radniku prije početka rada pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatrat će se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S obzirom da navedena odredba članka 12. st. 4. ZR ne omogućuje dokazivanje o protivnom, ova presumpcija ima obilježja pravne predmnjeve i o pravu (praesumptio iuris et de iure), dakle, ne može se dokazivati suprotno.

6.1. Obvezni sadržaj ugovora o raduObvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde

o sklopljenom ugovoru o radu određen je člankom 13. ZR, a to su uglavci o:

1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu (s obzi-rom na Zakon o osobnom idenfikacijskom broju, potrebno je navesti i OIB ugovornih strana),

2) mjestu rada, 3) nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak

popis ili opis poslova,4) datum početka rada,5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na

određeno vrijeme,6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora, 7) otkaznim rokovima, 8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate, 9) trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna.Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. može se u ugovoru o radu,

odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, ko-lektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. U nadzoru primjene dosadašnjeg ZR, primijećeno je da su inspekcije rada za-htijevale da se u tom slučaju ugovorom o radu uputi na konkretan članak određenog propisa, što je doista nezgodno u slučaju promje-ne zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu na koji se upućuje.

6.1.1. Ugovorne strane

Ugovor o radu obvezno se sadrži naziv i sjedište te OIB poslodavca kao i ime i prezime te prebivalište i OIB rad-nika.

Poslodavac može biti svaka pravna ili fizička osoba, dok radnik može biti osoba starija od 18 godina, odnosno osoba mlađa od 18 godina a starija od 15 godina uz uvjet da ne pohađa obvezno osnov-no obrazovanje. Po dosadašnjem ZR ovo je bilo drugačije uređeno s obzirom da je najniža dob za zaposlenje bila navršenih 15 godina, bez obzira na trajanje obrazovanja.

www.RiPup.hr

1816 / 2010 181

Pro

pis

i.hr


Osim ovih općih uvjeta, mogući su i posebni uvjeti koje mora ispunjavati radnik. Naime, ukoliko su posebnim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo osoba koji zadovoljava te uvjete (primjerice, određena stručna sprema, položen stručni ispit, licenca, posebna zdravstvena sposobnost i sl.).

S osobom koja nema hrvatsko državljanstvo može se iznimno sklo-piti ugovor o radu, pod uvjetima propisanim Zakonom o strancima kao posebnim zakonom.

6.1.2. Mjesto radaU ugovoru je potrebno navesti stalno ili glavno mjesto rada, a ako

ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima.

6.1.3. Naziv ili opis poslova Ugovor obvezno sadrži naziv, narav ili vrstu rada na koji se radnik

zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.

6.1.4. Datum početka radaU ugovoru se obvezno navodi datum kada radnik počinje obavljati

poslove na koje se zapošljava.

6.1.5. Trajanje ugovoraUgovor o radu sklapa se, u pravilu, na neodređeno vrijeme i on

obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Dakle, ukoliko se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, korisna je ali ne i nužna odredba koja na to ukazuje.

Suprotno tome, sklapa li se ugovor o radu na određeno vrijeme, on obvezno sadrži odredbu o očekivanom trajanju ugovora. Pri tome treba uzeti u obzir da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, primjerice za sezonske poslove, privremeno povećanje opsega po-sla, zamjenu privremeno odsutnog radnika zbog bolovanja, rodilj-nog/roditeljskog/posvojiteljskog dopusta, (ne)plaćenog dopusta, mirovanja radnog odnosa (do 3. godine djeteta), školovanja i sl., ili je to posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno (npr. pripravnik, važenje radne dozvole, trajanje supsidijarne zaštite teme-ljem Zakona o azilu i sl.). Takvi ugovori o radu na određeno vrijeme prestaju istekom roka na koji su sklopljeni (istekom vremena utvr-đenoga tim ugovorom), odnosno prestankom okolnosti koje su bile opravdani razlog za sklapanje takvog ugovora. Takvi razlozi mogu postojati bilo na strani poslodavca, bilo na strani radnika.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom (bez obzira na vrstu poslova) zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno odsutnog rad nika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom do-pušteno. Ovakva odredba novog ZR bitno drugačije regulira maksi-malno trajanje rada na određeno vrijeme, s obzirom da je po dosa-dašnjem ZR kriterij bio vrsta poslova, a ne osoba radnika, odnosno po starom ZR rad na određeno vrijeme mogao se zasnovati najduže na tri godine neprekidno za rad na istim poslovima (bez obzira s kojim radnikom). Prekid kraći od dva mjeseca i dalje se ne smatra prekidom razdoblja od tri godine.

Trajanje ugovora na određeno vrijeme može se u ugovoru o radu naznačiti na različite načine, kao:

� određeni datum prestanka ugovora o radu (npr. 31. siječnja 2010. god.);

� određeno vrijeme trajanja ugovora o radu (npr. 3 mje-seca);*

� određeni događaj/okolnost nastupom kojeg prestaje (npr. povratak odsutnog radnika);

� određeni događaj/okolnost za čijeg trajanja traje (npr. trajanje određenog projekta).

*U ovom slučaju treba paziti na računanje rokova, s obzirom da se rokovi računaju prema odredbama ZOO kao supsidijarnog pravnog izvora, a takvo računanje rokova je različito od računanja trajanja staža i rokova prema propisima o mirovinskom osi-guranju.)

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama članka 10. ZR ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, neoborivo se smatra (praesumptio iuris er de iure) da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, pa dakle ni poslodavac ni radnik ne mogu dokazivati suprotno. Osim toga, poslodavac se izlaže prekršajnoj od-govornosti i plaćanju novčane kazne.

Potrebno je napomenuti da je poslodavac dužan osigurati iste (us-poredive) ili slične uvjete rada radniku koji radi na određeno vrijeme kao i onom koji radi na neodređeno vrijeme (kriterij «usporedivog radnika») a ako ne postoje kriteriji za usporedbu, onda primjerene uvjete rada.

6.1.6. Trajanje plaćenog godišnjeg odmoraU ugovoru o radu potrebno je navesti trajanje plaćenoga godišnjeg

odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, potrebna je odredba o načinu određivanja trajanja godišnjeg odmora, upućivanjem na od-govarajući zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i sl.

Sukladno čl. 55. ZR, najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora jest četiri tjedna. Malodobni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima ga, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecajima (dakle, radi u skraćenom radnom vremenu) za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana. U praksi se postavlja pitanje koliko je to radnih dana i koji se dani (ne) uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora te treba li (može li se) to navesti u ugovoru o radu. Broj radnih dana koji se uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora određuje se ugovorom o radu (a mogu biti određeni i kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu), odnosno određuju se prema tjednom rasporedu radnog vre-mena radnika (organizacija rada u 5 ili 6 dana tjedno). Člankom 56. ZR određeno je da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani utvrđeni zakonom i dani privremene nespo-sobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik (bolovanje).

S obzirom da Zakon o radu određuje samo najkraće trajanje godiš-njeg odmora, ugovorom o radu dopušteno je utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora (čl. 56. st. 1 ZR) od najkraćeg propisanog.

Sukladno članku 60. ZR, naknada plaće za vrijeme korištenja go-dišnjeg odmora smije se ugovoriti najmanje u visini određenoj ko-lektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odnosno najmanje u visini prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca (uraču-navajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi, dakle u prosjek ulaze sva primanja u novcu ili naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Često se naknada plaće za vrijeme korištenja go-dišnjeg odmora ugovara u visini ugovorene plaće ili plaće koja bi

6 / 2010182

Pro

pis

i.hr


radniku bila isplaćena da je radio. Međutim, i u slučaju ovakve ugo-vorne odredbe moguća je ipak primjena odredbe članka 60. ZR od-nosno prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca, a sukladno članku 7. ZR koji propisuje primjenu za radnika najpovoljnijeg prava.

Novi ZR više ne sadrži odredbu članka 45. st. 2 (53 st. 2) dosa-dašnjeg ZR po kojoj bi se naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora morala isplatiti unaprijed, prije početka njegova korištenja, ako kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između rad-ničkog vijeća i poslodavca nije određeno drukčije. Time je u novi ZR implementirana uobičajena praksa da se navedena naknada plaće isplaćuje u rokovima isplate plaće koja bi radniku bila isplaćena da je radio, a što je zapravo, zbog poreznih propisa, za radnika i povoljnije.

6.1.7. Otkazni rokoviGlede otkaznih rokova, novi ZR ne donosi ništa novo u odnosu na

dosadašnji ZR. U ugovoru o radu je potrebno navesti otkazne rokove kojih se mora

pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, potrebna je odredba o načinu određivanja otkaznih rokova, upućivanjem na od-govarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Najmanje trajanje otkaznoga roka u slučaju redovitog otkaza odre-đuje se, sukladno članku 114. Zakona, ovisno o neprekidnom trajanju radnog odnosa kod poslodavca, razlogu otkaza i starosti radnika, pa može iznositi od tjedan dana do 4 mjeseca, ukoliko ugovor otkazuje poslodavac. Svakako neprikladna ( i u određenim slučajevima ne-zakonita) bila bi (još uvijek česta!) ugovorna odredba da otkazni rok traje, primjerice, 30 dana. Naime, ovisno o okolnostima slučaja, tako određen rok može biti nepotrebno dug (kada radni odnos kratkog trajanja prestaje skrivljenim ponašanjem radnika), ili pak prekratak (kod trajnijih radnih odnosa) u odnosu na zakonski određeno najkra-će trajanje otkaznog roka. U tom slučaju, takva ugovorna odredba uopće se ne bi mogla valjano primijeniti, s obzirom na kogentnost odredbi članka 114. i spomenute odredbe čl. 7 st. 3. o primjeni za radnika najpovoljnijeg prava.

Ovdje je važno naglasiti da je, ukoliko je ugovoren probni rad, po-trebno posebno uglaviti trajanje otkaznog roka za vrijeme probnog rada. Naime, sukladno odredbi čl. 35. st. 3, ako je ugovoren probni rad, otkazni rok traje najmanje sedam dana, ali to je samo zakon-ski minimum. Zbog toga, ukoliko bi se za najkraće trajanje otkaznog roka uputilo samo na Zakon o radu generalno ili odredbu članka 114. ZR ili bi se utvrdio kakav fiksni otkazni rok (npr. 30 dana), bez po-sebne odredbe o trajanju otkaznog roka za vrijeme probnog rada, tada bi tako određen otkazni rok vrijedio i u slučaju probnog rada (u konkretnom slučaju, minimalno dva tjedna po članku 114. ZR za neskrivljeni otkaz odnosno ugovorenih 30 dana).

Za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu, ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok od onog određenog člankom 114. Zakona.

Sukladno članku 110. Zakona, ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost izričito pred vi đena ugovorom.

6.1.8. Plaća, dodaci na plaću i razdoblja isplateUgovor o radu obvezno sadrži podatke o osnovnoj plaći (iznos ili

osnove i mjerila za određivanje plaće), dodacima na plaću te razdo-bljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.

Plaćom se, u smislu Zakona o radu, smatra plaća u bruto iznosu (dakle uključujući doprinose za mirovinska osiguranja, porez na do-hodak i prirez), uključujući u to i plaću u naravi.

Zakonom o minimalnoj plaći utvrđena je visina najniže bruto plaće za rad u punom radnom vremenu, a koja za razdoblje do 31.05.2010. god. iznosi 2.814,00 kn bruto, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (Nar. nov., br. 65/09). Visina minimalne plaće za razdoblje od 01.06.2010. god. do 31.05.2011. god. bit će objavljena tijekom lipnja 2010., sukladno mjerilima iz Zakona o minimalnoj plaći. Važno je napomenuti da su spomenutim zakonom određene zaista visoke novčane kazne za neisplatu minimalne plaće u propisanim rokovima (za poslodavca pravnu osobu od 60.000,00 kn do 100.000,00 kn po radniku!), pa je zaista važno uzeti u obzir ove odredbe. Granskim kolektivnim ugovorima određeni su drugačiji iznosi najniže plaće koja se smije ugovoriti odnosno isplatiti, ovisno o radnom mjestu i potrebnoj stručnoj spremi za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, pa pri ugovaranju plaće svakako treba voditi računa i o gran-skim kolektivnim ugovorima koji obvezuju poslodavca, uz poštivanje zakonskog minimuma propisanog Zakonom o minimalnoj plaći.

Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređena kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava 20 ili više 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu (čl. 125 ZR). Potrebno je naglasiti da je ovo drugačije zakonsko rješenje od dosadašnjeg, po kojem je to bila obveza poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika (dakle 21 ili više). Ako iznos odnosno osnove i mjerila za određivanje pla-će nisu određena kolektivnim ugovorom niti pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se pla-ća mogla odrediti, poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću, dakle plaću koja se redovito plaća za jednaki rad. U protivno, plaću će, u slučaju spora, odrediti sud prema okolnostima slučaja. Pri tome, plaćom se, osim osnovne plaće, smatraju i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad.

Ugovor o radu treba sadržavati i odredbu o razdobljima isplate pla-će ili uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu. Plaća se isplaćuje u novcu, nakon obavljenoga rada. Novi ZR više ne sadrži odredbu o isplati plaće u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec dana. Člankom 84. ZR predviđeno je da se plaća za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u slijedećem mjesecu za prethodni mjesec, ali je moguće ugovoriti drugačije. Pri tome treba uzeti u obzir odredbu čl. 7 ZR o primjeni najpovoljnijeg prava za radnika pa poslodavac ne bi mogao ugovoriti isplatu plaće nakon 15. u mjesecu za prethodni mjesec, jer bi se tada trebala primijeniti odredba čl. 84 Zakona, kao povoljnija za radnika, ali bi mogao ugovoriti isplatu plaće u 2 dijela, npr. polovicu plaće do 5. u mjesecu, a drugu polovicu do 20. u mjesecu.

Ugovor o radu također obvezno sadrži odredbu o dodaci-ma na plaću, odnosno pravu na povećanu plaću, suklad-no 86. Zakona, i to:

� za otežane uvjete rada, � za prekovremeni rad, � za noćni rad, � za rad nedjeljom, � za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je

zakonom određeno da se ne radi.

1836 / 2010 183

Pro

pis

i.hr


6.1.9. Trajanje redovitoga radnog dana ili tjednaUgovor o radu mora sadržavati odredbu sklapa li se za rad u pu-

nom ili nepunom radnom vremenu i o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Sukladno članku 43. Zakona, puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Moguće je ugovoriti i kraće trajanje punog radnog vremena, do zakonskog maksimuma od 40 sati tjedno. Primjerice, moguće je ugovoriti da je za određenog radnika puno radno vrijeme npr. 20 ili 35 sati tjedno. Ukoliko radno vrijeme nije određeno na navedeni način, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno.

Nepuno radno vrijeme je radno vrijeme kraće od punog radnog vremena, a ono može biti određeno ne samo kao polovica punog radnog vremena, nego kao bilo koje trajanje radnog vremena kra-će od punog. Tako je moguće ugovoriti rad u nepunom radnom vremenu u trajanju od npr. 10, 15, 20 ili 30 sati tjedno, neovisno o rasporedu radnog vremena. Takvo nepuno radno vrijeme može biti raspoređeno na različite načine, npr. 5 dana (pon-pet) po 3 sata ili npr. svaki drugi dan (pon, sri, pet) po 8 sati i sl.

U vezi s gore rečenim, nema promjena u odnosu na dosadašnji Zakon o radu. Međutim, novi ZR donosi bitne promjene koje se od-nose na radno vrijeme, dajući definiciju radnog vremena i vremena pripravnosti; smanjenjem mogućeg trajanje prekovremenog rada, reguliranjem prekovremenog rada kod nepunog radnog vremena, definiranjem noćnog radnika i smjenskog rada, novom regulacijom preraspodjele radnog vremena te uvođenjem dodatnih mjerila za određivanje rasporeda radnog vremena.

Raspored radnoga vremena je raspored radnih sati tijekom radnog dana odnosno tjedna. Jednostavnije rečeno, to je konkretno određi-vanje u koje dane i u koje vrijeme radnik treba raditi. Dnevni i tjedni raspored radnog vremena može biti određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i po-slodavca, ali i ugovorom o radu ili pisanom odlukom poslodavca. Poslodavac može i pisanom odlukom naknadno promijeniti raspo-red radnog vremena, ali o tome mora obavijestiti radnike najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Pri određivanju i ugovaranju rasporeda radnog vremena, potrebno je voditi računa o pravu radnika na dnevni odmor iz članka 53. Zako-na, prema kojem tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata (u dosadašnjem ZR: «između dva uzastopna radna dana») radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, uz iznimku iz čl. 53 st. 2 Zakona te na tjedni odmor koji prema odredi čl.54 ZR radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi (dakle subota), odnosno iza nje slijedi (ponedjeljak), uz iznimke iz stavka 4 i 5. istog članka.

Novinu predstavlja i odredba čl. 46 st. 3 ZR prema kojoj kod po-slodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspore-đeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od dvanaest sati mjesečno, a radnik smije raditi najviše 48 sati tjedno.

Raspored radnog vremena uključuje i određivanje vremena pred-viđenog za stanku. Prema izričaju članka 52. Zakona, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, stanka je odmor u trajanju od naj-manje 30 minuta, koji se ubraja u radno vrijeme i kojeg, tijekom radnog vremena, ima pravo koristiti radnik koji radi najmanje šest sati dnevno (a maloljetnik ako radi najmanje 4,5 sata dnevno). Ugovorom o radu potrebno je odrediti trajanje stanke na koju radnik ima pravo ili uputiti na odgovarajući propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

6.2. Neobvezni sadržaj ugovora o radu Ugovor o radu može, ali i ne mora, sadržavati odredbe:

� probnom radu, � naknadi za izum ostvaren na radu ili u vezi s radom, � naknadi za tehničko unaprjeđenje, � ostalim naknadama u vezi s radom (npr. naknada za prijevoz

na posao i s posla, dnevnice, prigodne nagrade i sl.), � poslovnoj tajni, � ugovornoj zabrani utakmice, � ugovornoj kazni, � otpremnini, � bitnim obvezama iz ugovora o radu, � bitnim povredama ugovora o radu, � drugim pitanjima u vezi s radnim odnosom (npr. tzv. dress

code i sl.).S obzirom da iznimnost mogućnosti ugovaranja rada na određeno

vrijeme, a i s obzirom na stroge odredbe o otkazivanju ugovora o radu, ugovaranje probnog rada je preporučljivo, jer u tom slučaju eventualni otkaz nije potrebno detaljno obrazložiti i dokazati činjenice na kojima se temelje razlozi za otkaz, a, kako je prethodno navedeno, može se ugovoriti i kraće trajanje otkaznog roka (najmanje 7 dana).

6.3. Ogledni primjerci ugovora o raduU nastavku su dani primjeri ugovora o radu s različitim uglavcima,

s obzirom na specifičnosti svakog pojedinog slučaja.

Primjer 1. - Ugovor o radu na neodređeno vrijemeDruštvo Nuptiae d.o.o., koje se bavi organizacijom vjenčanja, zapo-

šljava Nataliju Marić na radno mjesto organizatora vjenčanja. Društvo ne obvezuje niti jedan kolektivni ugovor. Ugovor se sklapa 29.01.2010, a početak rada je 01.02.2010., uz probni rad od 6 mjeseci. Trajanje go-dišnjeg odmora utvrđuje se u zakonskom minimumu. Naknada plaće za godišnji odmor iznosi i isplaćuje se kao da je radnica radila. Dodaci na plaću ugovoreni su prema postojećoj praksi.

Prilog 1. Ugovor o radu na neodređeno vrijemeNa temelju odredaba Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09)

Nuptiae d.o.o. za organizaciju vjenčanja, Zagreb, Martićeva 28, OIB: 12345678910, koje temeljem zakonskog ovlaštenja zastupa direktor Ivan Horvat (u daljnjem tekstu: poslodavac)

iNatalija Marić, iz Zagreba, Ilica 8, OIB:10987654321 (u daljnjem

tekstu: radnik)sklopili su u Zagrebu, dana 29.01.2010. slijedeći

UGOVOR O RADU na neodređeno vrijeme

Predmet ugovora

Članak 1.Ovim se Ugovorom između poslodavca i radnika zasniva radni

odnos na neodređeno vrijeme.

Radne obveze

Članak 2.Radnik će za poslodavca obavljati slijedeće poslove organizatora

vjenčanja i to: kontaktiranje sa potencijalnim klijentima i poslov-nim partnerima, planiranje i organizacija vjenčanja te ostali slični poslovi.

6 / 2010184

Pro

pis

i.hr


Cijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-u

Mjesto rada

Članak 3.Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u

sjedištu poslodavca, a po potrebi i na drugim mjestima, ovisno o mjestu u kojem je potrebno obaviti poslove iz čl. 2. ovog Ugovora.

Početak rada

Članak 4.Radnik će početi s radom dana 01.02.2010.Poslodavac će radnika prije početka rada upoznati s organizaci-

jom rada i zaštitom na radu.

Probni rad 1)

Članak 5.Ovaj se ugovor sklapa uz uvjet probnog rada u trajanju od 6 mje-

seci.

Radno vrijeme

Članak 6.Radnik radi u punom radnom vremenu, u trajanju od 40 sati

tjedno.Radno vrijeme raspoređeno je u 5 radnih dana u tjednu (od po-

nedjeljka do petka) po 8 sati dnevno, od 8:00 sati do 16:00 sati , u jednokratnom trajanju.

Stanka

Članak 7.Tijekom rada u punom radnom vremenu radnik ima pravo na

stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno, od 11:30 sati do 12:00 sati.

Ukoliko se stanka, zbog naravi posla, ne može koristiti na način iz stavka 1. ovog članka, radnik će ju koristiti prema mogućnostima, u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Tjedni odmor

Članak 8.Radnik će koristiti tjedni odmor subotom i nedjeljom.Ako je, zbog potrebe posla, prijeko potrebno da radnik u dane

tjednog odmora, pravo na tjedni odmor koristit će slijedeći tjedan odnosno u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Godišnji odmor

Članak 9.Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 4 tjedna, pri

čemu se dani tjednog odmora ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora.

Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u iznosu plaće koju bi radnik dobio da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, u roku u kojem bi mu bila isplaćena plaća da je radio.

Plaća i dodaci na plaću

Članak 10.Osnovna plaća radnika za obavljanje poslova iz članka 2. ovog

Ugovora iznosi *7.500,00 kuna bruto.Osnovna plaća iz stavka 1. ovog članka povećava se za slijedeće

dodatke: � za otežane uvjete rada 40% � prekovremeni rad 50% � rad noću 30% � rad nedjeljom % � rad blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim %

Plaća i dodaci na plaću prema isplaćuje se jedanput mjesečno, najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Otkazni rokovi

Članak 11.Ukoliko Ugovor otkazuje poslodavac redovitim otkazom, otkazni

rok određuje se prema odredbama važećeg Zakona o radu.Ukoliko Ugovor otkazuje radnik redovitim otkazom, otkazni rok

određuje se u istom trajanju kao i u slučaju kada Ugovor otkazuje poslodavac, a u slučaju da postoji važan razlog, otkazni rok iznosi mjesec dana. Ukoliko radnik ne zadovolji na probnom roku, otkazni rok traje 7 dana.

Ostale odredbe

Članak 12.Ovaj Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja.Izmjene i dopune ovog Ugovora moraju biti u pisanom obliku.Eventualne sporove nastale u vezi s ovim Ugovorom poslodavac

i radnik nastojat će riješiti sporazumno, a ako u tome ne uspiju, nadležan je stvarno nadležni sud u Zagrebu.

Ovaj Ugovor sklopljen je u tri istovjetna primjerka, od kojih po-slodavac zadržava dva primjerka, a jedan primjerak uručuje se radniku.

za Poslodavca Radnik _______________ _______________ (pečat i potpis) (potpis)

Primjer 2. - Ugovor o radu na određeno vrijemeDruštvo A.B.C. d.o.o., koje se bavi računalnim uslugama, a po-

bijedilo je na javnom natječaju za projektiranje baze podataka za jedno ministarstvo, zapošljava za rad na tom projektu, na određeno vrijeme Marka Marića na radno mjesto projektanta baze podataka. Prema uvjetima javnog natječaja, projekt treba biti dovršen najkasni-je do 30.09.2010. Društvo ne obvezuje niti jedan kolektivni ugovor. Ugovor se sklapa 30.01.2010, a početak rada je 01.02.2010., uz probni rad od 6 mjeseci. Trajanje godišnjeg odmora ugovara se u zakonskom minimumu. Naknada plaće za godišnji odmor utvrđuje se i isplaćuje sukladno zakonskim odredbama. Dodaci na plaću ugo-voreni su prema postojećoj praksi.

1856 / 2010 185

Pro

pis

i.hr


Na temelju odredaba Zakona o radu (Narodne novine br.149/09) A.B.C. d.o.o. za računalne usluge, Zagreb, Šubićeva 18, OIB:

12345123456, koje temeljem zakonskog ovlaštenja zastupa direk-tor Vedran Ilić (u daljnjem tekstu: poslodavac)

iMarko Marić, iz Zagreba, Kušlanova 8, OIB: 98765987654. (u

daljnjem tekstu: radnik) sklopili su u Zagrebu, dana 30.01.2010. slijedeći

UGOVOR O RADUna određeno vrijeme

Predmet ugovora


odnos na određeno vrijeme, zbog privremenog povećanja opsega posla (projekt DATABASE V.8) i traje do 30.09.2011. godine.

Radne obveze

Članak 2.Radnik će za poslodavca obavljati slijedeće poslove: projektant

baze podataka.Radnik se obvezuje, prema uputama poslodavca, obavljati sve

potrebne poslove za izvršenje poslova radnog mjesta iz stavka 1. ovog članka u skladu sa pravilima struke te brinuti o kvaliteti svog rada.

U svom radu neposredno je odgovoran voditelju projekta.

Mjesto rada

Članak 3.Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u sje-

dištu poslodavca.

Početak rada



Probni rad


seci.

Radno vrijeme



nedjeljka do petka) po 8 sati dnevno, od 8:00 sati do 16:00 sati , u jednokratnom trajanju.

Stanka


stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno, od 11:30 sati do 12:00 sati.

Ukoliko se stanka, zbog naravi posla, ne može koristiti na način iz stavka 1. ovog članka, radnik će ju koristiti prema mogućnostima, u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Tjedni odmor


tjednog odmora, pravo na tjedni odmora koristit će slijedeći tjedan odnosno u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Godišnji odmor

Članak 9.Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 4 tjedna.Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se su-

kladno odredbama važećeg Zakona o radu, a isplaćuje se u roko-vima isplate plaće..



Ugovora iznosi 10.000,00 kuna bruto.Za vrijeme trajanja probnog rada iz članka 5.ovog Ugovora, os-

novna plaća radnika iznosi 70% plaće iz stavka 1. ovog članka.Osnovna plaća iz stavka 1. i 2. ovog članka povećava se za sli-

jedeće dodatke: � za otežane uvjete rada 40% � prekovremeni rad 50% � rad noću 30% � rad nedjeljom 35% � rad blagdanom ili drugim neradnim danom

utvrđenim zakonom 50%Plaća i dodaci na plaću prema isplaćuje se jedanput mjesečno,

najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Otkazni rokovi

Članak 11.Ovaj se Ugovor može redovito otkazati i prije proteka roka iz član-

ka 1. ovog Ugovora.Ukoliko Ugovor otkazuje poslodavac redovitim otkazom, otkazni

rok određuje se čl. 114 Zakona o radu.Ukoliko Ugovor otkazuje radnik redovitim otkazom, otkazni rok

određuje se u istom trajanju kao i u slučaju kada Ugovor otkazuje poslodavac.

Ukoliko radnik ne zadovolji na probnom roku, otkazni rok traje 7 dana.

Ostale odredbe





Prilog 2. Ugovor o radu na određeno vrijeme

www.RiPup.hr

6 / 2010186

Pro

pis

i.hr


Na temelju odredaba Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09)Merca d.o.o. za poslovno savjetovanje, Zagreb, Škorpikova 11,

OIB: 01234567899, koje temeljem zakonskog ovlaštenja zastupa direktor Ante Bulić (u daljnjem tekstu: poslodavac)

iŠtefanija Lovrić, iz Zagreba, Savska Opatovina 5,

OIB:11122233344 (u daljnjem tekstu: radnik)sklopili su u Zagrebu, dana 31.01.2010. slijedeći

UGOVOR O RADUna neodređeno vrijeme

Predmet ugovora


odnos na neodređeno vrijeme.

Radne obveze

Članak 2.Radnik će za poslodavca obavljati slijedeće poslove čistačice i

to: čišćenje prodajnog prostora i uredskih prostorija, pranje izloga i prozora,brisanje prašine, usisivanje i ostale slične poslove.

Mjesto rada

Članak 3.Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u sje-

dištu poslodavca.

Početak rada

Članak 4.Radnik će početi s radom dana 01.02.2010.Poslodavac će radnika prije početka rada upoznati s općim pro-

pisima, organizacijom rada i zaštitom na radu.

Radno vrijeme

Članak 5.Radnik radi u nepunom radnom vremenu, u trajanju od 20 sati


nedjeljka do petka) po 4 sata dnevno, od 16:00 sati do 20:00 sati , u jednokratnom trajanju.

Tjedni odmor


tjednog odmora, pravo na tjedni odmora koristit će slijedeći tjedan odnosno u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Godišnji odmor



Primjer 3. - Ugovor o radu u nepunom radnom vremenu na neodređeno vrijeme

Društvo Merca d.o.o. zapošljava Štefaniju Lovrić na radno mjesto čistačice, na 4 sata dnevno. Ugovor se sklapa 31.01.2010, a poče-tak rada je 01.02.2010., bez ugovaranja probnog rada.

Prilog 3. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu

Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u iznosu plaće koju bi radnik dobio da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, u roku u kojem bi mu bila isplaćena plaća da je radio.



Ugovora iznosi *2.500,00 kuna bruto.Osnovna plaća iz stavka 1. ovog članka povećava se za slijedeće

dodatke: � za otežane uvjete rada 40% � prekovremeni rad 50% � rad noću 30% � rad nedjeljom % � za rad u drugoj smjeni

u slučaju stalnog smjenskog rada 10% � za dvokratni rad 10% � rad blagdanom ili drugim neradnim danom

utvrđenim zakonom 50%

Otkazni rokovi


rok određuje se sukladno važećem Zakonu o radu.Ukoliko Ugovor otkazuje radnik redovitim otkazom, otkazni rok

određuje se u istom trajanju kao i u slučaju kada Ugovor otkazuje poslodavac, a u slučaju da postoji važan razlog, otkazni rok iznosi mjesec dana.

Ostale odredbe





7. Posebne vrste ugovora o radu

Kao što je prethodno rečeno, općenito se ugovor o radu se sklapa u pravilu na neodređeno vrijeme, a iznimno se može sklopiti na odre-đeno vrijeme, kada za to postoje objektivni razlozi.

Postoje, međutim i specifične radne potrebe i uvjeti rada, odnosno posebne okolnosti koje se odnose se na:

� mjesto rada, � vrstu poslova koji se obavljaju i/ili � posebna svojstva ugovorne strane (poslodavac odnosno rad-

nik) te � sadržaj (npr. naplatnost, raspored radnog vremena i sl.).

U skladu sa specifičnim sadržajem takvih atipičnih radnih potreba i uvjeta rada, Zakon o radu sadrži odredbe i o obveznom sadržaju ugovora kojima se u takvim uvjetima zasniva radni odnos.

1876 / 2010 187

Pro

pis

i.hr


S obzirom na navedeno, razlikujemo slijedeće posebne vrste ugo-vora o radu:

1) ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada,2) ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo,3) ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslo-

ve.Također postoje i posebne odredbe vezano uz ugovore o radu sli-

jedećih osoba: � pripravnika, � maloljetnika, � stranca ili osobe bez državljanstva, � osobe na stručnom osposobljavanju za rad, � pomorca , radnika na pomorskim ribarskim plovilima, � člana obitelji poslodavca fizičke osobe, � rukovodećeg osoblja (osoba s posebnim ovlaštenjima).

Takvi ugovori o radu ne moraju imati sve propisane obvezne sa-stojke ugovora o radu (ili se mogu ugovoriti drugačije) ili, ovisno o vrsti ugovora, osim obveznih sastojaka koje mora imati svaki ugovor o radu, obvezno sadrže i dodatne uglavke.

7.1. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

Rad na izdvojenom mjestu (odnosno „rad kod kuće“) je institut koji je zakonski uveden novelom Zakona o radu iz 2003. godine (Narodne novine br. 114/03) zbog potrebe pružanja pravne zaštite ovom nači-nu rada koji je i prije postojao u praksi, s namjerom njegovog šireg korištenja u cilju otvaranja novih radnih mjesta i povećanja zaposle-nosti, a naročito posebnih kategorija radnika (žene-majke, invalidi i sl.) kojima se upravo ovim institutom omogućava povezivanje njiho-vih osobnih i obiteljskih obveza i rada.

Odredbe kojima se zakonski regulira rad na izdvojenom mjestu usklađene su sa međunarodnim obvezama Republike Hrvatske kao članice Međunarodne organizacije rada (odredbe Konvencije i Pre-poruke o radu kod kuće).

Prema odredbama članka 15. Zakona o radu, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada je posebna vrsta ugovora o radu koji se sklapa za obavljanje poslova za poslodavca koje radnik obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Specifična okolnost vezana uz ovu vrstu ugovora je tzv. izdvojeno mjesto rada, koje uvjetuje posebnu pravnu regulaciju vezanu uz mjesto rada, po-slove koji su predmet ugovora, organizaciju radnog vremena i pra-ćenje rezultata rada.

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu ne može se sklopiti za obavljanje poslova na kojima se, prema članku 44. Zakona, radi u skraćenom radnom vremenu (poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja) niti drugih poslova za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili posebnim zakonom. Zbog prirode rada na izdvojenom mjestu, poslovi čije je obavljanje predmet takvog ugovora moraju biti oni koje radnik obav-lja samostalno, a ne obuhvaćaju rad sa strankama ili povjerljivim dokumentima.

S obzirom da u ovom slučaju poslodavac nema neposredan uvid u tijek radnog vremena radnika (odnosno, u slučaju rada kod kuće, obavlja li radnik, i u koje vrijeme, poslove iz ugovora o radu ili kakve druge poslove) odnosno s obzirom da je moguć i pretpostavlja se fleksibilniji raspored radnog vremena tijekom dana ili tjedna, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada obvezno sadrži, između ostalog, odredbe o:

1) dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočno-sti radnika na mjestu rada,

2) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika.

S obzirom na navedeno, na ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada primjenjuju se i odredbe ZR o rasporedu radnog vremena, skra-ćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli rad-nog vremena, noćnom radu i stanci, ako to nije drukčije uređeno po-sebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Dakle, navedena pitanja mogu se ugovorom o radu drugačije urediti,ali ko-ličina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju takvog ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Nadalje, zbog dislociranosti mjesta na kojem se u ovom slučaju obavljaju poslovi, potrebno je regulirati pitanja vezana uz organizacij-ske i tehničke uvjete rada koji će osigurati da se rad obavlja u skladu sa uvjetima i standardima rada koji se obavlja u prostoru poslodav-ca, pa je ugovorom o radu na izdvojenom mjestu rada obvezno po-trebno uglaviti o:

� strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je po-slodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati,

� uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i na-knadi troškova u svezi s time,

� naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslo-va.

Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a rad-nik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

Sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada obve-zno obuhvaća i uglavke o:

� načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.Plaća radnika koji radi na izdvojenom mjestu ne smije biti utvrđena

u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodav-ca radi na istim ili sličnim poslovima.

O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan obavijestiti nadležno tijelo za poslove inspekci-je rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora.

Primjer 4. - Ugovor o radu u na neodređeno vrijeme na izdvojenom mjestu rada

Društvo A.B.C d.o.o., zapošljava radnika na radno mjesto projek-tanta baze podataka koji će te poslove obavljati kod kuće.

Prilog 4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme na izdvojenom mjestu rada

Na temelju odredaba Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09)A.B.C. d.o.o. za računalne usluge, Zagreb, Šubićeva 18, OIB:

99988877766, koje temeljem zakonskog ovlaštenja zastupa direk-tor Vedran Ilić (u daljnjem tekstu: poslodavac)

iDario Brdar, iz Zagreba, Amruševa 12, OIB: 22334455667 (u

daljnjem tekstu: radnik)sklopili su u Zagrebu, dana 31.01.2010. slijedeći

UGOVOR O RADU na izdvojenom mjestu rada

Predmet ugovora


odnos na neodređeno vrijeme .

6 / 2010188

Pro

pis

i.hr


Radne obveze

Članak 2.Radnik će za poslodavca obavljati slijedeće poslove: projektira-

nje baze podataka.Radnik se obvezuje, prema uputama poslodavca, osobno obav-

ljati sve potrebne poslove za izvršenje poslova iz stavka 1. ovog članka u skladu sa pravilima struke te brinuti o kvaliteti svog rada.

U svom radu neposredno je odgovoran voditelju projekta.

Mjesto rada

Članak 3.Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati kod

kuće, na adresi: Zagreb, Amruševa 12.

Početak rada



Probni rad 1)


seci.

Trajanje radnog tjedna i obvezna nazočnost na mjestu rada


tjedno.Radnik je obvezan biti nazočan na mjestu rada od ponedjeljka do

petka, u vremenu od 13.00 do 16.00 sati.

Nadzor rada i kvalitete obavljanja poslova

Članak 7.Poslodavac nadzire rad i kvalitetu obavljanja poslova iz članka 2.

st. 1 ovog Ugovora putem svog predstavnika, koji je ovlašten jed-nom tjedno, u vrijeme obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada, neposrednim uvidom provjeriti količinu i kvalitetu obavljenog rada te radniku po potrebi davati upute o načinu obavljanja poslova, količinama i rokovima izvršenja.

Umjesto predstavnika iz stavka 1. ovog članka, poslodavac može odrediti radniku da jednom tjedno u elektronskom obliku (elektronskom poštom, na CD-u, USB stick-u ili na drugi način) pošalje odnosno dostavi poslodavcu databazu ili dijelove databaze odnosno drugi rad.

Oprema i prostor za rad

Članak 8.Poslodavac će na mjestu rada instalirati, staviti na raspolaganje

radniku i održavati slijedeću opremu:1) računalo NEC PROFESSIONAL (konfiguracija, operativni su-

stav, dodatni software-i), inv. br. DI-432) radni stol OPTIMA 160*120 (inv. br.DI-47)3) daktilo stolicu ERGO (inv.br. SI-37)Radnik će, u svrhu obavljanja ugovorenih poslova na mjestu rada

osigurati:1) radnu prostoriju na mjestu rada (članak 3. ovog Ugovora)

površine 8,72 m2, sa grijanjem te priključkom električne energije i broadband internet vezom (max-adsl).

Poslodavac se obvezuje plaćati radniku mjesečnu naknadu za radnu prostoriju i pripadajuće režijske troškove u iznosu od *1.200,00 kn bruto, najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mje-

sec. Doprinose za obvezna osiguranja i porez na dohodak na ovu naknadu snosi radnik.

Godišnji odmor



Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje u iznosu kao da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.



Ugovora iznosi 10.000,00 kuna bruto.Za vrijeme trajanja probnog rada iz članka 5.ovog Ugovora, os-

novna plaća radnika iznosi 60% plaće iz stavka 1. ovog članka.Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno, najkasnije do 15. u mje-

secu za prethodni mjesec.

Otkazni rokovi


rok određuje se prema odrebama važećeg Zakona o radu.Ukoliko Ugovor otkazuje radnik redovitim otkazom, otkazni rok



Ostale odredbe



Ovaj Ugovor sklopljen je u četiri istovjetna primjerka, od kojih poslodavac zadržava tri primjerka, a jedan primjerak uručuje se radniku.


7.2. Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo

Ako poslodavac upućuje radnika na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu će se primjenjivati inozemni propisi, pisani ugovor o radu mora se sklopiti prije odlaska u inozemstvo.

Takav ugovor mora sadržavati, osim uglavaka propisanih čl. 13 Zakona, i dodatne uglavke o:

1) trajanju rada u inozemstvu,2) rasporedu radnog vremena (novo u odnosu na dosadašnji ZR),3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne ra-

diti uz naknadu plaće (novo u odnosu na dosadašnji ZR),4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

1896 / 2010 189

Pro

pis

i.hr


5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

6) uvjetima vraćanja u zemlju, a umjesto uglavaka pod 2)., 3)., 4). i 5.) može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgo-varajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

U slučaju da je radnik već od prije u radnom odnosu kod poslo-davca, pa ga poslodavac naknadno upućuje u na rad inozemstvo, obvezni uglavci mogu se sastaviti u obliku dodatka (aneksa) ranije sklopljenog ugovora o radu.

7.3. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove je posebna vrsta ugovora o radu koji, na određeno vrijeme, može s radnikom sklopiti poslodavac koji pretežno posluje sezonski, isključivo za obavljanje stalnih sezonskih poslova.

Za sklapanje ovog ugovora, dakle, postoje posebne pretpostavke koje moraju biti ispunjene, a odnose se, osim na trajanje ugovora, i na ugovorne strane (poslodavca) i vrstu poslova za koje se ugovor sklapa. Pojam poslodavca koji pretežno posluje sezonski obuhvaća poslodavce koji obavljaju one djelatnosti čija je priroda takva da se pretežno obavljaju tijekom jednog dijela poslovne godine (npr. ugo-stitelj koji posluje samo za trajanja ljetne turističke sezone), a nakon proteka sezone poslodavac uglavnom ne obavlja djelatnost ili ju obavlja u bitno smanjenom opsegu.

Ostvarivanje sadržaja radnog odnosa, odnosno prava i obveza nastalih ugovorom o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove razlikuje se u sezoni i izvan nje.

Tijekom trajanja sezone radnik radi, dakle, obavlja sezonske poslo-ve za koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i za taj rad prima ugovorenu plaću, što traje do isteka vremena za koje je ugovor sklopljen (odnosno sezone).

Izvan sezone (odnosno nakon proteka vremena za koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove) rad-nik ne radi, ima status nezaposlene osobe, ali poslodavac za radni-ka uplaćuje doprinose za produženo osiguranje prema propisima o mirovinskom osiguranju, pod uvjetima i za vrijeme utvrđeno gore navedenim ugovorom o radu. Pravo na zdravstveno osiguranje rad-nik ostvaruje prema posebnim propisima o zdravstvenom osigura-nju. Tijekom trajanja ovog razdoblja, odnosno u ugovorenom roku, poslodavac je dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u slijedećoj sezoni, a radnik je dužan u roku utvr-đenom ugovorom izjasniti se o navedenoj ponudi. Taj rok ne može biti kraći od osam dana. Ukoliko radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugo vora o radu za slijedeću sezonu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose za produženo mirovinsko osiguranje.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove propisan je člankom 14 ZR. Uz obvezne sa-stojke svakog ugovora o radu propisane člankom 13. ZR, pisani ugo-vor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove obvezno sadrži i dodatne uglavke o:

1) uvjetima i razdoblju za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo osiguranje (ili uputiti na odgovarajuće kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja)

2) roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u slijedećoj sezoni

3) roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi poslodavca za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u slijedećoj sezoni. Ovaj rok po ZR iznosi minimalno 8 dana.

Ukoliko radnik neopravdano odbije ponudu poslodavac ima pravo od njega zahtijevati povrat sredstava uplaćenih za doprinos za pro-duženo mirovinsko osiguranje.

Primjer 5. - Ugovor o radu u na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Društvo Hotel Adria d.o.o., zapošljava radnika na radno mjesto konobara, na određeno vrijeme za trajanja sezone, a nakon proteka sezone će radniku plaćati doprinose za produženo osiguranje, do početka rada u idućoj sezoni.

Prilog 5. - Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Na temelju odredaba Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09) i Odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (Narodne novine br. 69/02 i 75/05 - u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

Hotel Adria d.o.o. za ugostiteljstvo, Hvar, Hvarska 1, OIB: 00112233449, koje temeljem zakonskog ovlaštenja zastupa direk-tor Ive Nižetić (u daljnjem tekstu: poslodavac)

iMarko Marić, iz Splita, Dalmatinska 8, OIB: 11223377889 (u

daljnjem tekstu: radnik)sklopili su u Hvaru, dana 01.06.2010. slijedeći

UGOVOR O RADU na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Predmet ugovora


odnos na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i traje do 31.10.2010.

Radne obveze

Članak 2.Radnik će za poslodavca obavljati poslove konobara.U svom radu neposredno je odgovoran voditelju restorana.

Mjesto rada

Članak 3.Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u Ho-

telu «Adria», u Hvaru, Hvarska 1.

Početak rada

Članak 4.Radnik će početi s radom dana 01.04.2010.Poslodavac će radnika prije početka rada upoznati s općim akti-

ma, organizacijom rada i zaštitom na radu.

Probni rad


seca.

Radno vrijeme


tjedno.

6 / 2010190

Pro

pis

i.hr


Raspored radnog vremena određuje poslodavac pisanom odlu-kom, u skladu sa člankom 16. Kolektivnog ugovora.

Stanka


stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno.Ukoliko se stanka, zbog naravi posla, ne može koristiti na način iz

stavka 1. ovog članka, radnik će ju koristiti prema mogućnostima, u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Tjedni odmor

Članak 8.Radnik će koristiti tjedni odmor nedjeljom.Ako je, zbog potrebe posla, prijeko potrebno da radnik nedjeljom,

pravo na tjedni odmor koristit će slijedeći tjedan odnosno u dogo-voru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Godišnji odmor

Članak 9.Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju koje se određuje

sukladno članku 22. Kolektivnog ugovora, a najmanje 4 tjedna, pri čemu se dan tjednog odmora ne uračunava u trajanje godišnjeg odmora.

Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u iznosu kao da je radio i isplaćuje se zajedno s plaćom, nakon kori-štenja godišnjeg odmora.



Ugovora određuje se sukladno člancima 25. do 29. Kolektivnog ugovora i Tarifnom dijelu.

Osnovna plaća iz stavka 1. i 2. ovog članka povećava se za sli-jedeće dodatke:

� za otežane uvjete rada sukladno članku 29. Kolektivnog ugo-vora;

� prekovremeni rad sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora; � rad noću sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora; � rad nedjeljom sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora; � rad blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zako-

nom sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora.Plaća i dodaci na plaću prema isplaćuje se jedanput mjesečno,

najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Otkazni rokovi

Članak 11.Ovaj se Ugovor može redovito otkazati i prije proteka roka iz član-

ka 1. ovog Ugovora.Ukoliko Ugovor otkazuje poslodavac redovitim otkazom, otkazni

rok određuje se prema čl. 114 Zakona o radu.Ukoliko Ugovor otkazuje radnik redovitim otkazom, otkazni rok



Doprinos za produženo osiguranje

Članak 12.Poslodavac će, u slučaju da ovaj Ugovor ne bude otkazan pri-

je proteka roka iz članka 1. ovog Ugovora, uplaćivati za radnika

doprinos za produženo mirovinsko za razdoblje od 01.11.2010. do sklapanja ugovora o radu u slijedećoj sezoni.

Ponuda ugovora o radu u slijedećoj sezoni

Članak 13.Poslodavac je dužan, u slučaju da ovaj Ugovor ne bude otka-

zan prije proteka roka iz članka 1. ovog Ugovora, radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u slijedećoj sezoni najkasnije do 01.03.2011.

Radnik dužan izjasniti se o ponudi iz stavka 1. ovog članka najka-snije do 15.03.2011.

Ostale odredbe



Ovaj Ugovor sklopljen je u četiri istovjetna primjerka, od kojih poslodavac zadržava dva primjerka, a dva primjerka uručuju se radniku.


7.4. Ugovor o radu člana obitelji poslodavca

Novim ZR propisana je iznimka pri ugovaranju uvjeta rada u slu-čaju kada je radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe. Naime, poslodavac koji je fizička osoba (obrtnik, slobodno zanimanje, po-ljoprivrednik ali i svaki drugi poslodavac fizička osoba, npr. građanin koji zapošljava kućnu pomoćnicu i sl.) i radnik koji je član obitelji tog poslodavca, te s njim živi u zajedničkom kućanstvu, mogu ugo-vorom samostalno odrediti radno vrijeme, stanku, dnevni i tjedni odmor, pa se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o radu koje se odnose na navedena pitanja.

Konkretno, to znači da u ugovoru o radu člana obitelji odredba o radnom vremenu može glasiti:

„Radnik će raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, pri čemu će raspored radnog vremena, korištenje stanke te vrijeme dnevnog i tjednog odmora ugovorne strane odrediti međusobnim dogovorom.“

7.5. Ugovor o radu osobe s posebnim ovlaštenjima

Novi Zakon o radu uvodi značajne novine vezane uz rad rukovode-ćeg osoblja. Pri tome se razlikuju uvjeti ugovaranja za tzv. viši i niži menadžment.

Naime, prema odredbi čl.2 st. 3 i 4. ZR na tzv. viši menadžment (dakle, na ugovore o radu člana uprave, izvršnog direktora i drugih osoba koje su sukladno posebnom zakonu (npr. Zakonu o trgovač-kim društvima) ovlašteni voditi poslove poslodavca (pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno)), ne primjenjuju se odredbe ZR o prestanku ugovora o radu (trajanje i tijek otkaznog roka, zabrane otkazivanja itd.).

Ugovorna odredbe kojom se regulira prestanak ugovora o radu takve osobe mogla bi glasiti primjerice:

1916 / 2010 191

Pro

pis

i.hr


„Ovaj ugovor prestaje istovremeno s odlukom skupštine društva (alt: nadzornog odbora) o opozivu (razrješenju) člana uprave.“

S druge strane, na sve rukovodno osoblje (osobe koje su statu-tom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlaštene voditi poslove i samostalno donositi odluke o organizaciji rada i poslovanju poslodavca, što uključuje viši ali i niži menadžment) ne primjenjuju se odredbe ZR o radnom vremenu, stanci, dnevnom i tjednom odmoru, ako su ugovorili samostalnost u njihovom određivanju. Dakle, moguća bi bila odredba «Član uprave će raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, pri čemu će raspored radnog vremena, korištenje stanke te vrijeme dnevnog i tjednog odmora član uprave odrediti samostalno, prema potrebama posla ili u dogovoru s ostalim članovima uprave .»

7.6. Ugovor o radu pripravnika Poseban slučaj u kojem Zakon o radu izričito dozvoljava odnosno

omogućuje sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme jest slu-čaj kada poslodavac zapošljava kao pripravnika (vježbenika) osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala i radom kod poslodavca tijekom određenog vremena (pripravnički staž) os-posobljava se za samostalan rad u tom zanimanju. Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) može trajati najduže godinu dana, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Ugovor o radu pripravnika mora sadržavati odredbe o načinu ospo-sobljavanja pripravnika za samostalan rad, ukoliko to nije regulirano pravilnikom o radu.

7.7. Ugovor o radu maloljetnika13

Osoba mlađa od petnaest godina života ili starija od 15 godina, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Kao što je već rečeno, ovo je drugačije zakonsko rješenje od dosadašnjeg.

Ugovor o radu za maloljetnika sklapa njegov zakonski zastupnik (roditelj ili skrbnik). Sam maloljetnik nije poslovno sposoban za skla-panje ugovora o radu, osim ako ga zakonski zastupnik (odnosno skrbnik uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi) u pisanom obliku ovlasti za sklapanje određenog ugovora o radu. U tom slučaju, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora o radu te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s tim ugovorom. Međutim, zakonski zastupnik može povući ili ograničiti dano ovlaštenje odnosno može u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.

Zabranjeno je sklopiti ugovor o radu maloljetnika za poslove koji su Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Nar.novine br. 62/2010) kao i suprotno odredbama Pravilnika o po-slovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (Nar.novine br. 62/2010). Ovo su novi pravilnici, koje je ministar nadležan za rad donio sukladno obvezama iz novog Zakona o radu.

U vezi s radom maloljetnika, poslove možemo grupirati kako sli-jedi:

a) poslovi koje maloljetnik smije raditi,b) poslovi koje maljoljetnik ne smije raditi (općenito, to su po-

slovi koji ugrožavaju sigurnost, zdravlje, ćudođeđe ili razvoj maloljetnika),

13 Dosadašnji ZR koristio je izraz «malodobnik».

c) poslovi koje maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslo-va,

d) aktivnosti u kojima maloljetnik smije uz naknadu sudjelovati, uz prethodno odobrenje inspektora rada.

Pri sklapanju ugovora o radu maloljetnika potrebno je uzeti u obzir i zakonske odredbe o zabrani prekovremenog rada maloljetnika i rada u preraspodijeljenom punom radnom vremenu.

Pri ugovaranju trajanja godišnjeg odmora, potrebno je uzeti u obzir zakonsku odredbu o najkraćem trajanju godišnjeg odmora za malo-ljetnog radnika od najmanje 5 tjedana, kao i ostale odredbe vezane uz radno vrijeme, stanku i odmore maloljetnika.

7.8. Ugovor o radu stranca ili osobe bez državljanstva

S osobom koja nema hrvatsko državljanstvo može se iznimno sklo-piti ugovor o radu, pod uvjetima propisanim Zakonom o strancima kao posebnim zakonom, a taj uvjet je važeća radna dozvola (i odo-breni boravak).

Naime, sukladno odredbama čl. 114 do 141. Zakona o strancima, nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja donosi rješe-nje o izdavanju radne dozvole na temelju pisanog i obrazloženog zahtjeva poslodavca za zapošljavanje određene osobe, koja nije hrvatski državljanin, na određenom radnom mjestu. Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme s rokom važenja koji je jednak vre-menu za koji se sklapa ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, ali najduže na razdoblje od jedne godine, a iznimno s važenjem do dvije godine. Trajanje ugovora o radu stranca ili osobe bez državljan-stva je tako je uvijek unaprijed objektivno određeno rokom važenja radne dozvole.

Stranac za kojega je izdana radna dozvola može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, odnosno samo kod onog poslodavca s kojim je na temelju radne dozvole mogao sklopiti ugo-vor.

Stranci i osobe bez državljanstva kojima je u RH odobren azil ili supsidijarna zaštita, kao i ostale osobe iz čl. 140 Zakona o stranci-ma, mogu raditi i bez radne dozvole.

7.9. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad

Stručno osposobljavanje za rad, regulirano čl. 41 novog ZR, sa-držajno je istovjetno sa stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa (volonterskim radom) iz čl. 37 dosadašnjeg ZR.; radi se samo o formalnoj (terminološkoj) promjeni, radi razgraničenja u odnosu na volonterstvo, regulirano Zakonom o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07).

Stručno osposobljavanje za rad je obavljanje poslova određenog zanimanja kod poslodavca, na određeno vrijeme bez zasnivanja radnog odnosa, radi stjecanja uvjeta za obavljanje zanimanja za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet utvrđen položen stručni is-pit ili radno iskustvo, a nakon završetka školovanja za to zanimanje. Ono se ne smatra volonterstvom u smislu Zakona o volonterstvu.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad sklapa se na određeno vrijeme, najduže za razdoblje trajanja pripravničkog staža. Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u tom zanimanju.

Ugovorom o stručnom osposobljavanju za rad ne zasniva se rad-ni odnos.

6 / 2010192

Pro

pis

i.hr


Međutim, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primje-njuju se odredbe Zakona o radu i drugih zakona kojima se reguli-raju radni odnosi, ako ZR ili drugi zakon ne određuje drukčije. Kako osoba koja je na stručnom osposobljavanju ne prima plaću niti ima pravo na naknadu plaće, na ugovor o stručnom osposobljavanju za rad ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o radu, plaću i naknadu plaće te prestanak ugovora o radu.

Bilješke

Documents

Propisi.hr Sklapanje ugovora o radu · ugovora o radu Martina Grgec, dipl. iur. Sadržaj: 1. Uvod 178 2. Pravni izvori 178 3. Osnovni pojmovi 179 4. Bitna obilježja ugovora o radu