Click here to load reader

Sjeverna Dalmacija

  • View
    60

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sjeverna Dalmacija. oto ci + Ravni kotar i + submediteransk a Zagor a otoci su građeni od krednih vapnenaca s manjim zonama dolomita zagora se sastoji od vapnenačkog sredogorja , pustih vapnenačkih zaravni i manjih polja u nepropusnim naslagama. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Sjeverna Dalmacija

DALMACIJA (JUNO HRVATSKO PRIMORJE )

Sjeverna Dalmacija

otoci + Ravni kotari + submediteranska Zagoraotoci su graeni od krednih vapnenaca s manjim zonama dolomitazagora se sastoji od vapnenakog sredogorja, pustih vapnenakih zaravni i manjih polja u nepropusnim naslagama

najpogodniji za naseljavanje su Ravni kotari - izmjena flinih zona i vapnenakih bila, u sjevernom dijelu lesno podrujeravno i plodno zemljite, voda i blaga mediteranska klima najplodniji dio sjeverne Dalmacije; obradive povrine proirene isuivanjem movarnih dijelova (Nadinsko blato, Trolokve; Vransko jezero)agrarna proizvodnja i stoarstvo, u Benkovcu industrija - prema Benkovcu gravitira sredinji dio Kotara; rubna podruja prema Zadru i ibenikudobro naseljeni ve u prethistorijsko i rimsko dobanajvanije podruje srednjovjekovne hrvatske drave (Nin i Biograd)tursko-venecijanski ratovi iseljavanje stanovnitva na otoke; na njihovo mjesto novo stoarsko stanovnitvo iz zalea, bez tradicije razvoja zemljoradnje sve do najnovijeg doba nekoriteni za intenzivnu poljoprivredusubmediteranska Zagora stoarstvo degradirani krki kraj; vrednije povrine i gua naseljenost samo u poljima uz gornju Krku i ikoluotoci su vapnenaki (fline zone su potopljene) -naseljeni poljoprivrednim stanovnitvom s kopna u doba turske opasnosti - nepovoljni uvjeti za jau poljoprivrednu proizvodnju (mediteranske kulture - maslina i vinova loza) vea vanost ribarstva i pomorstva

najvanija naselja na obali - najvee i najstarije je Zadar (71.471 st. /1991: 76.343 st./) osnovan u predrimsko doba, zadrao vanu funkciju u doba Rimljana, a kasnije postao politiko i upravno sredite cijele Dalmacijedobro zatiena luka, na kriitu vanih pomorskih putova kroz kanalerazvojem parobrodarstva i jaanjem sjevernojadranskih luka gubi raniju prometnu vanost, a dodatno nakon prikljuenja Italiji izmeu dva svjetska ratajezgra grada je na sjevernom dijelu niskog, 4 km dugog poluotoka; u 18. stoljeu jae se razvija i juni dio poluotoka, a u 19. stoljeu rue se dijelovi zidina pa se grad iri i izvan poluotoka

razliita fizionomija pojedinih dijelovastara gradska jezgra - pravilni sustav ulica s visokim kuama i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima; JI dio poluotoka (naselje Arbanasi iz 18. st.) - krivudave i uske ulice s niskim kuama (poljopr. st.)

glavna turistika zona je SZ od grada (poluotok Puntamika)stara luka na poluotoku, nova luka Gaenica

poslije 2. svjetskog rata prikljuak na eljezniku prugu Split-Zagreb, a kod Zemunika meunarodni aerodromrazvoj industrije i ribarstvaprema jugu se nastavljaju Bibinje (4000 st.) i Sukoan (velika marina, 2800 st.)Nin (1100 st.), Posedarje (1400 st.)

ibenik (34.302 st. /1991: 41 012 st.) - uz potopljeno ue Krke, na obali razvedenog i dobro zatienog zaljeva - najmlai od veih gradova primorja (prvi spomen 1066.) zaklonjenost prema obali i prirodna luka vano vojno uporiteoblinja polja u kru i laporovita udolina Donjeg polja bili su bitni za gospodarstvo gradastariji srednjovjekovni zbijeni dio grada na Z i novije etvrti na S i Ido sredine 19. st. nije se znatnije irio izvan zidinapreteno teaki grad s upravnom, trgovinom i prosvjetnom funkcijompotkraj 19. st. prva industrija (1900. Tvornica kalcijevog karbida)luke i industrijske funkcije + turizam

u okolici vinogradarstvonekadanja ribarska sela Pirovac (1700 st.), Vodice (6800 st.), Primoten (1600 st.) i Rogoznica (1100 st.) - turistiki razvoj nakon 1964. (Jadranska magistrala)nova turistika naselja (Solaris)izmeu ibenika i Zadra - Biograd (5600 st.), Sv. Filip i Jakov (1700 st.), Pakotane (2200 st.) i dr.u Ravnim kotarima: Vrana (790 st.)Skradin (600 st.)

najvee naselje u Zagori je Knin (10.600 st.) - najvanije prometno kriite sjev. Dalmacije prema Zadru, ibeniku i Splitusredite agrarnog prostora oko gornje Krke (Kninsko i Kosovo polje) i istonog dijela Bukovicevorini poloaj na kontaktu stoarskih krajeva i sjevernodalmatinske zaravni sajmina i trgovaka funkcijajezgra grada je srednjovjekovna tvrava ispod koje se za mletake vlasti razvilo naseljebri rast s izgradnjom eljeznice i, kasnije, industrijezahvaljujui povoljnijem poloaju nadmaio je ranije vei Drni (3100 st.), koji je bio vano vojno uporite u doba Turaka, a kasnije rudarsko sredite (smei ugljen i boksit u okolici)Drni - Petrovo polje (gornja ikola)

1830185718801910193119481961197119912001Drni1070117213681673211924763207378146533332Knin79011441271127016142683511672921231111128Bukovica - ekstenzivno stoarstvokrki kamenjar, malo obradive zemlje velika agrarna gustoaprometna izoliranost nema znaajnijeg sredita: gravitira Obrovcu (1000 st.), Kninu i Benkovcu (2900 st.)ju. dio: Kistanje (1900 st.)

sjevernodalmatinski otoci - od Silbe, Oliba i Premude na SZ do rta Ploe na JI, u nekoliko nizova odvojenih kanalimanekoliko veih otoka (Pag, Ugljan, Paman, Dugi otok i Kornat)Pag - problem pripadnosti: Kvarner ili Dalmacija? najvei dio otoka je kamenjar (90% povrine) ovarstvo; u udolinama i manjim poljima vinova loza, voe i povresolane; paki sir i ipkaturizam izmeu dva svjetska rata, a jae nakon izgradnje mosta Pag-kopnoPag (2800 st.), Novalja (2400 st.)pravi sjevernodalmatinski otoci najvei je Dugi otok (114 km2), a najnaseljeniji Ugljan (6100 st.)turistiki razvijen Murter (5900 st.) - mostom povezan s kopnom - nautiki turizam - najgue naseljena sjeverna obala (kvartarno Murtersko-betinsko polje i flina zona kraj Tisnog i Jezera); na jugu neto via zona (125 m) donjokrednih dolomita i vapnenaca prua zatitu od otvorenog moraVir problem divlje izgradnje! (8500 kua bez dozvole); 3000 st.

otoka naselja su smjetena uglavnom na strani prema obali Kali (1600 st.), Preko (1300 st.) i Ugljan (1300 st.) na UgljanuMurter (2000 st.) i Tisno (1300 st.) na MurteruSali (740 st.) na Dugom otokuotok Paman ukupno 2100 st., Dugi otok 1700 st.Kornatski otoci (2011: 19 st.) nac. park od 1980. g. - 125 otoka, otoia i grebena (najvei Kornat s 33 km2) - preteno obrasli niskom travom; masline, smokve i vinova loza ; nema izvora ni vodenih tokova, kao ni stalnih naselja (samo stoarski stanovi koje koriste stanovnici najvie Murtera i Dugog otoka) - ribolov i nautiki turizam

Srednja Dalmacija

obuhvaa skupinu velikih (Bra, Hvar, Vis, olta) i manjih otoka, obalnu flinu zonu i Zagoruza poljoprivredno iskoritavanje najpogodnija obalna flina zona naselja na viem poloaju, na kontaktu flia i vapnenakih padina primorskih planina zbog vee sigurnosti od gusara i lakeg koritenja poljoprivredne (fli) i stoarske povrine (kr)flina zona najira u podruju splitskog poluotoka; tu je i najvea i najpovoljnija prirodna luka, Solinski zaljev, a pristup u zalee olakava niski prijevoj Klis (355 m) nastanak najveeg gradskog sredita itavog primorja

Salona (maks. oko 60.000 st.) - na obali Solinskog zaljeva, na mjestu starog ilirskog naselja iz 4. stoljea p. n. e.; njezin nasljednik Split razvio se uz obalu manjeg, junog zaljeva, oko Dioklecijanove palaeSalonu poruili Avari, a stanovnitvo se 615. g. sklonilo u Split i na susjedne otoke; od 7. do 13. stoljea okolicu Splita naseljavaju Hrvati (gl. uporite Klis)od 1102. do 1420. g. Split je autonomna gradska komuna, a od 1420.-1797. pod Venecijom; nakon toga s prekidima pod Austrijom, a od 1918. JugoslavijaSplit je smjeten na poluotoku izmeu Katelanskog zaljeva te Splitskog i Brakog kanala - poluotok je u ist. dijelu iri i nii (lapor), a na Z je ui i vii (vapnenac; Marjan, 175 m)od zalea odvojen Kozjakom (780 m) i Mosorom (1340 m) izmeu kojih su Klika vrata - u podnoju je iroka flina zona s niskim breuljkastim terenom

razvio se na mjestu starijeg ilirsko-grkog naselja Aspalathos i nedaleko od rimske Saloneu sr. i novom vijeku teake etvrti Veli Varo na Z i Luac na Iu 17. stoljeu gradi se vanjski obrambeni pojas bastiona; istodobno se puka predgraa slobodno ire u prostorus prestankom turske opasnosti, po. 19. stoljea se djelomino rue utvrenja pa se spaja povijesna jezgra sa starim pukim predgraima

Split zaostaje u gosp. smislu (poetak parobrodarstva - teite gosp. ivota u sjev. Jadranu -Trst, Rijeka) - posrednika uloga u trgovini izmeu Trsta i Dalmacijeizgradnja elj. pruga (1925., 1948.), cementne tvornice (prva 1904. g.), brodogradnja (1930. g.), luke funkcije, upravna i kulturna funkcija brzi demografski i teritorijalni rast Splita - irenje na JI i SI stranama Marjana te uz uvale Bavice i Firule

nakon 1945. nova naselja na S i I - imigracija iz okolice - nova stambena naselja (poetkom 1970-ih Split III) - preteno stambeni, ali i poslovni, kulturno-prosvjetni i drugi sadrajibogata turistika ponuda, ali prevladava tranzitni turizamluka po prometu robe 3. u Hrvatskoj (iza Rijeke i Ploa), a po putnikom prometu na prvom mjestu (Gradska luka - promet putnika, Sjeverna luka - teretni promet)

kretanje broja stanovnika: 1857.-1991. porast 18 puta (s 10.358 na 189.388) - sve krai ciklusi udvostruenja: za prvo je trebalo 50 godina, a za zadnje 18 godina (1962.-80.)najvei porast od 1961.-71. - proces polarizacijedo 1981. vee prosjene stope rasta u gradu nego u okolici (veina se doseljenika naseljavala u gradskoj jezgri, posebno u novoizgraenim etvrtima Splita III)nakon 1981. decentralizacijaukupno u splitskoj aglomeraciji oko 300.000 stanovnika

1931 35.7801948 48.2661971123.2521991189.3882001175.1402011167.121Solin (20.200 st.) je industrijsko predgrae Katela (7 naselja s ukupno 38.700 st.; najvei K. Stari, 7100 st., K. Suurac, 6800 st., najmanji K. tafili, 3000 st.)nekada poznato vinogradarsko podruje, a danas uzgoj voa i povra (plastenici)stara naselja flinog pojasa naputena u korist novih obalskih sredita (Katela) ili opadaju zbog jaeg razvoja novih naselja pri moruKatela su se razvila oko tvrava, a kasnijim irenjem srasla su u povezanu cjelinu dugu 10-ak km uz obalu, izmeu Trogira i Solina

Trogir (10.900 st.) - najveim dijelom na otoiu izmeu iova i kopna - osnovali ga grki kolonisti s Visa u 3. stol