Upload
ella-ella
View
222
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Sistem Za Poučavanje
Citation preview
OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE 2. PITANJA NASTAVNIKA
Moćno sredstvo i za podsticanje i za stimulaciju kritičkog mišljenja su pitanja nastavnika. Pitanjima, koja nastavnici postavljaju, uspostavlja se određena atmosfera u
VOKACIJA (PRISJEĆANJE) razredu. Ovim se pitanjima pokazuje šta je važno (pamćenje činjenica ili mišljenje, ideje, analiza), podstiču se procesi i smjer mišljenja, stvara atmosfera u kojima "nema glupog pitanja ili odovora" već je znanje proces promišljanja i istraživanja. Pitanjima, kojima se mišljenje učenika svodi na puku recitaciju ili se ograničava, učenicima se poručuje da je njihovo mišljenje suvišno. Pitanjima kojima se od učenika traži da pomno razmišljaju,
Aktivno uključivanje učenika u proces učenjanagađaju, zamišljaju, rekonstruišu, stvaraju ili odvaguju ideje, podiže se nivo
mišljenja Podstiče se motivacija učenika da saznaju i "dobiju odgovor na sopstvena pitanja"
znanju i uvjerenjima. Ovisno o tipu postavljenih pitanja učenici mogu shvatiti da
znanje
(5 min. i sl. ) Ova faza traje u zavisnosti od složenosti oblasti kojom se bavi,predznanja učenika, postavljenih zadataka i dr.
REALIZACIJA ZNAČENJA
Pitanja: kako ću to saznati, koji su sve izvori saznanja, kako i da li razumijem ono
U narednom odjeljku će biti prikazano kako se postavljanjem nastavničkih pitanja u toku nastave u razredu, učenici mogu uspješno uključiti u kritičko mišljenje na više nivoa, povećavajući njihove mogućnosti refleksije.
2.1. PITANJA I VREDNOVANJE
što učim, imam li pitanja, dilema? Faza nastave u kojoj učenici istražuju i preispituju spoznaje, a rezultat te
aktivnosti je zaključivanje ili shvatanje značenja Učenici dolaze u kontakt sa novim informacijama Omogućava se održavanje pažnje i interesovanja učenika Podržava se nastojanje učenika da prate sopstveno razumjevanje Učenici grade veze između poznatih i novih sadržaja kako bi uspostavili novo
razumjevanje
Nastavnici su uticajni uzori i modeli. Od najranijih iskustava u školi, djeca pažljivo prate ne samo šta njihov nastavnik kaže nego i šta radi. Tako učenici uče šta se smatra najvažnijim, šta se od njih očekuje i kakve vrste informacija su poželjne i potrebne. Stoga, osim što prenose informacije i ideje, nastavnici svojim odabirom pitanja otkrivaju šta najviše cijene (Steele i Meredith, 1991.). Ponavljanjem situacija u kojima nastavnici pokazuju šta cijene, određuje se i šta će djeca najviše cijeniti i čemu će posvetiti najviše pažnje.
REFLEKSIJA
Pitanja: Šta sam naučio/la, šta to znači, zašto je to važno, gdje to mogu primijeniti, kako to utiče na moje znanje i stavove u odnosu na druga znanja, kako mi to može pomoći u drugim oblastima?
Faza nastave u kojoj učenici ponavljaju ideje s kojima su se susretali i značenja koja su shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja djelovanja
Učenici utvrđuju novo znanje stavljajući ga u funkciju unutar sopstvenog
Znanje golih činjenica samo po sebi je apsolutno bezvrijedno ukoliko učenici nemaju sposobnost da izvrše sintezu, integrišu i rekonstruišu informacije u one oblike u kojima su te informacije iskoristive, praktične i primjenjive. Odgovor na doslovna pitanja zahtijeva minimalnu upotrebu jezika i ne uključuje smisleni razgovor. Da bi se odgovorilo na doslovno pitanje, potrebno je samo površno poznavati sadržaj, te riječi i fraze posuđene iz teksta. Mnogi su učenici razvili sposobnost pamćenja činjenica a da uopšte ne razumiju osnovnu zamisao iz koje činjenice potiču. Sposobni su pamtiti a da ih to što su naučili nimalo ne promijeni ili potakne na razmišljanje. Ako se učenje smatra trajnom promjenom ponašanja, pamćenje može tek minimalno pridonijeti učenju učenika.
E Pitanja : Šta je tema, šta znam o temi, šta bih želio/ljela da saznam, zašto? Faza nastave u kojoj se od učenika traži da razmisle o tome što već znaju o nekoj
temi, da postavljaju pitanja u vezi satom temom, te da odrede svrhu učenja Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim
životom
Faza evokacije nije "uvodni dio časa" jer nije uvijek jasno vremenski određena
učenika i poručuje im se da se njihovo mišljenje cijeni i da mogu pridonijeti ukupnom
nije fiksno i da su ideje prilagodljive.
razumjevanja Učenicima se pruža priliku da razumiju nove informacije u vlastitom kontekstu
i da ih izraze vlastitim riječima Omogućava podsticanje žive razmjene ideja između učenika Učenici stiču trajna znanja postaju drugačij