3
OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE 2. PITANJA NASTAVNIKA Moćno sredstvo i za podsticanje i za stimulaciju kritičkog mišljenja su pitanja nastavnika. Pitanjima, koja nastavnici postavljaju, uspostavlja se određena atmosfera u VOKACIJA (PRISJEĆANJE) razredu. Ovim se pitanjima pokazuje šta je vno (pamćenje činjenica ili mišljenje, ideje, analiza), podstiču se procesi i smjer mišljenja, stvara atmosfera u kojima "nema glupog pitanja ili odovora" već je znanje proces promišljanja i istrivanja. Pitanjima, kojima se mišljenje učenika svodi na puku recitaciju ili se ograničava, učenicima se poručuje da je njihovo mišljenje suvišno. Pitanjima kojima se od učenika tri da pomno razmišljaju, Aktivno uključivanje učenika u proces učenja nagađaju, zamišljaju, rekonstruišu, stvaraju ili odvaguju ideje, podiže se nivo mišljenja Podstiče se motivacija učenika da saznaju i "dobiju odgovor na sopstvena pitanja" znanju i uvjerenjima. Ovisno o tipu postavljenih pitanja učenici mogu shvatiti da znanje (5 min. i sl. ) Ova faza traje u zavisnosti od složenosti oblasti kojom se bavi, predznanja učenika, postavljenih zadataka i dr. REALIZACIJA ZNAČENJA Pitanja: kako ću to saznati, koji su sve izvori saznanja, kako i da li razumijem ono U narednom odjeljku će biti prikazano kako se postavljanjem nastavničkih pitanja u toku nastave u razredu, učenici mogu uspješno uključiti u kritičko mišljenje na više nivoa, povećavajući njihove mogućnosti refleksije. 2.1. PITANJA I VREDNOVANJE što učim, imam li pitanja, dilema? Faza nastave u kojoj učenici istruju i preispituju spoznaje, a rezultat te aktivnosti je zaključivanje ili shvatanje značenja Učenici dolaze u kontakt sa novim informacijama Omogućava se održavanje pnje i interesovanja učenika Podržava se nastojanje učenika da prate sopstveno razumjevanje Učenici grade veze između poznatih i novih sadržaja kako bi uspostavili novo razumjevanje Nastavnici su uticajni uzori i modeli. Od najranijih iskustava u školi, djeca pljivo prate ne samo šta njihov nastavnik ke nego i šta radi. Tako učenici uče šta se smatra najvnijim, šta se od njih očekuje i kakve vrste informacija su poželjne i potrebne. Stoga, osim što prenose informacije i ideje, nastavnici svojim odabirom pitanja otkrivaju šta najviše cijene (Steele i Meredith, 1991.). Ponavljanjem situacija u kojima nastavnici pokazuju šta cijene, određuje se i šta će djeca najviše cijeniti i čemu će posvetiti najviše pnje. REFLEKSIJA E Pitanja : Šta je tema, šta znam o temi, šta bih želio/ljela da saznam, zašto? Faza nastave u kojoj se od učenika tri da razmisle o tome što već znaju o nekoj temi, da postavljaju pitanja u vezi satom temom, te da odrede svrhu učenja Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim životom Faza evokacije nije "uvodni dio časa" jer nije uvijek jasno vremenski određena učenika i poručuje im se da se njihovo mišljenje cijeni i da mogu pridonijeti ukupnom nije fiksno i da su ideje prilagodljive.

Sistem Za Poučavanje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sistem Za Poučavanje

Citation preview

Page 1: Sistem Za Poučavanje

OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE 2. PITANJA NASTAVNIKA

Moćno sredstvo i za podsticanje i za stimulaciju kritičkog mišljenja su pitanja nastavnika. Pitanjima, koja nastavnici postavljaju, uspostavlja se određena atmosfera u

VOKACIJA (PRISJEĆANJE) razredu. Ovim se pitanjima pokazuje šta je važno (pamćenje činjenica ili mišljenje, ideje, analiza), podstiču se procesi i smjer mišljenja, stvara atmosfera u kojima "nema glupog pitanja ili odovora" već je znanje proces promišljanja i istraživanja. Pitanjima, kojima se mišljenje učenika svodi na puku recitaciju ili se ograničava, učenicima se poručuje da je njihovo mišljenje suvišno. Pitanjima kojima se od učenika traži da pomno razmišljaju,

Aktivno uključivanje učenika u proces učenjanagađaju, zamišljaju, rekonstruišu, stvaraju ili odvaguju ideje, podiže se nivo

mišljenja Podstiče se motivacija učenika da saznaju i "dobiju odgovor na sopstvena pitanja"

znanju i uvjerenjima. Ovisno o tipu postavljenih pitanja učenici mogu shvatiti da

znanje

(5 min. i sl. ) Ova faza traje u zavisnosti od složenosti oblasti kojom se bavi,predznanja učenika, postavljenih zadataka i dr.

REALIZACIJA ZNAČENJA

Pitanja: kako ću to saznati, koji su sve izvori saznanja, kako i da li razumijem ono

U narednom odjeljku će biti prikazano kako se postavljanjem nastavničkih pitanja u toku nastave u razredu, učenici mogu uspješno uključiti u kritičko mišljenje na više nivoa, povećavajući njihove mogućnosti refleksije.

2.1. PITANJA I VREDNOVANJE

što učim, imam li pitanja, dilema? Faza nastave u kojoj učenici istražuju i preispituju spoznaje, a rezultat te

aktivnosti je zaključivanje ili shvatanje značenja Učenici dolaze u kontakt sa novim informacijama Omogućava se održavanje pažnje i interesovanja učenika Podržava se nastojanje učenika da prate sopstveno razumjevanje Učenici grade veze između poznatih i novih sadržaja kako bi uspostavili novo

razumjevanje

Nastavnici su uticajni uzori i modeli. Od najranijih iskustava u školi, djeca pažljivo prate ne samo šta njihov nastavnik kaže nego i šta radi. Tako učenici uče šta se smatra najvažnijim, šta se od njih očekuje i kakve vrste informacija su poželjne i potrebne. Stoga, osim što prenose informacije i ideje, nastavnici svojim odabirom pitanja otkrivaju šta najviše cijene (Steele i Meredith, 1991.). Ponavljanjem situacija u kojima nastavnici pokazuju šta cijene, određuje se i šta će djeca najviše cijeniti i čemu će posvetiti najviše pažnje.

REFLEKSIJA

Pitanja: Šta sam naučio/la, šta to znači, zašto je to važno, gdje to mogu primijeniti, kako to utiče na moje znanje i stavove u odnosu na druga znanja, kako mi to može pomoći u drugim oblastima?

Faza nastave u kojoj učenici ponavljaju ideje s kojima su se susretali i značenja koja su shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja djelovanja

Učenici utvrđuju novo znanje stavljajući ga u funkciju unutar sopstvenog

Znanje golih činjenica samo po sebi je apsolutno bezvrijedno ukoliko učenici nemaju sposobnost da izvrše sintezu, integrišu i rekonstruišu informacije u one oblike u kojima su te informacije iskoristive, praktične i primjenjive. Odgovor na doslovna pitanja zahtijeva minimalnu upotrebu jezika i ne uključuje smisleni razgovor. Da bi se odgovorilo na doslovno pitanje, potrebno je samo površno poznavati sadržaj, te riječi i fraze posuđene iz teksta. Mnogi su učenici razvili sposobnost pamćenja činjenica a da uopšte ne razumiju osnovnu zamisao iz koje činjenice potiču. Sposobni su pamtiti a da ih to što su naučili nimalo ne promijeni ili potakne na razmišljanje. Ako se učenje smatra trajnom promjenom ponašanja, pamćenje može tek minimalno pridonijeti učenju učenika.

E Pitanja : Šta je tema, šta znam o temi, šta bih želio/ljela da saznam, zašto? Faza nastave u kojoj se od učenika traži da razmisle o tome što već znaju o nekoj

temi, da postavljaju pitanja u vezi satom temom, te da odrede svrhu učenja Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim

životom

Faza evokacije nije "uvodni dio časa" jer nije uvijek jasno vremenski određena

učenika i poručuje im se da se njihovo mišljenje cijeni i da mogu pridonijeti ukupnom

nije fiksno i da su ideje prilagodljive.

Page 2: Sistem Za Poučavanje

razumjevanja Učenicima se pruža priliku da razumiju nove informacije u vlastitom kontekstu

i da ih izraze vlastitim riječima Omogućava podsticanje žive razmjene ideja između učenika Učenici stiču trajna znanja postaju drugačij