12
Tais Timor ne’e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET) Fonte informasaun, publika fulan-fulan ho Tetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit TaisTimor 3 Treinu kona ba Trauma 12 Iha be laran Iha Laran 2 UNHCR kona ba refujiadu 3 Treino iha Suai 3 Entrevista ho Chefe Pesoal 4 Notisias ETTA nian 6 Fotos Refujiadus nian 8 Notisias Badak 8 Notisias Distritus nian 10 Lian Timor Lorosa’e nian Espetativas Refujiadus nebe foin fila 11 Tiu kona ba Segurnasa 11 Desportu Timor PKF prontu atu tulun refujuadus sira neebe atu fila Foto: OCPI/UNTAET Forsa PKF nain hira mak iha Timor Lorosae? Oin sa sira halekar sira nian servisu? Hahu fulan Marcu tinan 2001 personalia hamutuk 8.042 mak oras nee hela iha Timor Losro sae tomak. 1.702 seitor lorosae, 1,206 Seitor sentro 2,352 seitor loro monu, 791 mak iha sector Oecussi, nebe sira mos supporta kona ba injineiru, mediku, komunikasaun, suporta ba lojis- tiku nian ho mos hela fatin nebe nudar centro ba forsa nian. Oin sa PKF tulun refujiadu sira husi fronterira ba Timor Lorosa’e? PKF fooin da-dauk nee fo suporta ba refu- jiadu sira nebe hakarak fila husi fronteira, maske UNHCR ho IOM konselhu uluk nebe fo ajuda refujiadu sira ba Timor Lorosa’e. PKF koordeno ho UNHCR ho IOM atu fo asistensia ba refujiadu sira karik presica fo ha-han ho be ba ema sira Tutan ba pajina 2 Nudar refujiadu laran susar teb- tebes, sira lakon tempu ho mehi atu fila fali ba Timor Loro Sa’e. Konsultasaun popular nebe liu tia nee halo ema barak husik hela sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu seguru. Agora nee la hanesan uluk tamba TNI ho Polisia ne mak ajuda refu- jiadu sira halo repatriasaun sai husi fronteira. Nudar membru bataliaun 743 Camilo dos Santos hateten katak orden nee mai hosi gubernu Indonesia. Refujiadu sira hili ho livre hakarak ba fali Timor Lorosa’e ou hakarak hele nafatin iha Timor Loro Monu. Fo-foun iha membru TNI Timor oan 20 organisa sira an rasik ho livre maibe kuinecemento sira nian superior atu ajuda refujiadu sira. Oras nee sira servisu dadauk iha Atambua, Betun, Kupang koordena ho CRS, UNHCR homos IOM. Refujiadu barak senti tauk atu fila mai Timor Lorosa’e hodi desemvolve sira nian rai. Ami hatene katak ba fali ami nian rai diak liu duke hela iha rai seluk. Iha Timor Loro Monu, ami senti hanesan ema stran- jeiru sira, ami senti la livre atu halo buat ruma, ou desemvolve ami nian moris. Timor Loro Sa’e hasoru lia negativu barak, iha momentu ida nee hanesan prob- nebe hakarak. Homos forsa fo seguransa sentro fronteira nebe hetan krisi be-beik, hela fatin ba refujiadu sira homos halo fatin sentru transfer nian iha Dili PKF fo lisensa ba ema nebe hakarak atu lori ho sira nia sasan lori fali ba Timor Lorosa’e? Los, maibe laos sasan ilegal, hanesan kilat ho bomba. Karik ema sira nee husi fronte- ria servisu kontrola fronteria sei leno ho revista ema karik sasan ilegal ho kilat nee uluk PKF sira mak halo maibe ikus nee servisu kontrola fronteria nia mak toma konta knar nee. PKF fo seguransa, kontro- la movimento ho suporta wainhira revista nee halao dadauk. Saida mak PKF halo wainhira amiansa hasoru ema sira nebe hakarak mai Timor Lorosae? Problema lei ho disiplina nee servisu polisia civil (Civpol) nian mak sei tau matan. Maibe PKF regularmente fo asisten- sia humanitaria ba ema Timor oan sira ho ema nebe hakarak hetan tulun. Hanesan, hahalok aat iha viqueque, PKF fo hela fatin ho ha-han ba ema sira nebe halai sai husi sira nia uma. PKF mos sei suporta Civipol wainhira sira presica atu ajuda. Saida mak PKF sira halo ba uma sira nebe seguru? UNHCR ho CIVPOL mak organisasaun rua nebe hola konta ba protesa ba ema nebe hakarak fatin nebe seguru ba sira. Oin sa PKF reintegrasaun refujiadu iha suku sira? PKF regularmente hare seguransa nebe hakarak reintegrasaun ba iha sira nia suku. PKF mos fo tim humanitaria atu halo patroli iha suku sira iha Timor Lorosa’e. Sira Besik atu Fila Fali Mai Tama Mai Ona! Refusiadus balu neebe lao ho IOM neebe Patricia Anne tau matan husi Kupang, Timor Loromonu mai Dili iha fulan klaran Marsu nian Iha Laran Maio 2001 • Vol. 2, No. 26

TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

Ta i s T i m o r n e ’ e s e r b í i n fo r m a s a u n p ú b l i k a h u s i N a s o e n s U n i d a s n i a A d m i n i s t r a s a u n Tr a n z i s i o n a l i h a T i m o r L o r o s a ’ e ( U N TA E T )

Fonte informasaun, publika fulan-fulan ho Tetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit

TaisTimor 3 Treinu konaba Trauma

12 Iha belaran

Iha Laran2 UNHCR kona ba refujiadu

3 Treino iha Suai

3 Entrevista ho Chefe Pesoal

4 Notisias ETTA nian

6 Fotos Refujiadus nian

8 Notisias Badak

8 Notisias Distritus nian

10 Lian Timor Lorosa’e nianEspetativas Refujiadus nebe foin fila

11 Tiu kona ba Segurnasa

11 Desportu Timor

PKF prontu atu tulun refujuadussira neebe atu fila

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Forsa PKF nain hira mak ihaTimor Lorosae? Oin sa sirahalekar sira nian servisu?Hahu fulan Marcu tinan 2001 personaliahamutuk 8.042 mak oras nee hela ihaTimor Losro sae tomak. 1.702 seitorlorosae, 1,206 Seitor sentro 2,352 seitorloro monu, 791 mak iha sector Oecussi,nebe sira mos supporta kona ba injineiru,mediku, komunikasaun, suporta ba lojis-tiku nian ho mos hela fatin nebe nudarcentro ba forsa nian.

Oin sa PKF tulun refujiadu sirahusi fronterira ba TimorLorosa’e?PKF fooin da-dauk nee fo suporta ba refu-jiadu sira nebe hakarak fila husi fronteira,maske UNHCR ho IOM konselhu uluknebe fo ajuda refujiadu sira ba TimorLorosa’e. PKF koordeno ho UNHCR hoIOM atu fo asistensia ba refujiadu sirakarik presica fo ha-han ho be ba ema sira

Tutan ba pajina 2

Nudar refujiadu laran susar teb-tebes, sira lakon tempu ho mehiatu fila fali ba Timor Loro Sa’e.Konsultasaun popular nebe liu tianee halo ema barak husik helasira nian rai tamba obriga, balutamba visaun politika mak lahanesan.Iha loron nebe, forsaIndonesia nian (TNI ho POLRI)fo sira transporte ba Timor LoroMonu nebe relativu seguru.Agora nee la hanesan uluk tambaTNI ho Polisia ne mak ajuda refu-jiadu sira halo repatriasaun saihusi fronteira.

Nudar membru bataliaun 743 Camilo dosSantos hateten katak orden nee mai hosigubernu Indonesia. Refujiadu sira hili holivre hakarak ba fali Timor Lorosa’e ouhakarak hele nafatin iha Timor LoroMonu. Fo-foun iha membru TNI Timoroan 20 organisa sira an rasik ho livremaibe kuinecemento sira nian superior atuajuda refujiadu sira. Oras nee sira servisudadauk iha Atambua, Betun, Kupangkoordena ho CRS, UNHCR homos IOM.

Refujiadu barak senti tauk atu fila maiTimor Lorosa’e hodi desemvolve sira nianrai. Ami hatene katak ba fali ami nian raidiak liu duke hela iha rai seluk. Iha TimorLoro Monu, ami senti hanesan ema stran-jeiru sira, ami senti la livre atu halo buatruma, ou desemvolve ami nian moris.Timor Loro Sa’e hasoru lia negativubarak, iha momentu ida nee hanesan prob-

nebe hakarak. Homos forsa fo seguransasentro fronteira nebe hetan krisi be-beik,hela fatin ba refujiadu sira homos halofatin sentru transfer nian iha Dili

PKF fo lisensa ba ema nebehakarak atu lori ho sira niasasan lori fali ba TimorLorosa’e?Los, maibe laos sasan ilegal, hanesan kilatho bomba. Karik ema sira nee husi fronte-ria servisu kontrola fronteria sei leno horevista ema karik sasan ilegal ho kilat neeuluk PKF sira mak halo maibe ikus neeservisu kontrola fronteria nia mak tomakonta knar nee. PKF fo seguransa, kontro-la movimento ho suporta wainhira revistanee halao dadauk.

Saida mak PKF halo wainhiraamiansa hasoru ema sira nebehakarak mai Timor Lorosae?Problema lei ho disiplina nee servisupolisia civil (Civpol) nian mak sei tau

matan. Maibe PKF regularmente fo asisten-sia humanitaria ba ema Timor oan sira hoema nebe hakarak hetan tulun. Hanesan,hahalok aat iha viqueque, PKF fo hela fatinho ha-han ba ema sira nebe halai sai husisira nia uma. PKF mos sei suporta Civipolwainhira sira presica atu ajuda.

Saida mak PKF sira halo bauma sira nebe seguru?UNHCR ho CIVPOL mak organisasaunrua nebe hola konta ba protesa ba emanebe hakarak fatin nebe seguru ba sira.

Oin sa PKF reintegrasaun refujiadu iha suku sira?PKF regularmente hare seguransa nebehakarak reintegrasaun ba iha sira nia suku.PKF mos fo tim humanitaria atu halopatroli iha suku sira iha Timor Lorosa’e. Â

Sira Besikatu Fila Fali Mai

Tama Mai Ona! Refusiadus balu neebe lao ho IOM neebe Patricia Annetau matan husi Kupang, Timor Loromonu mai Dili iha fulan klaran Marsu nian

Iha LaranM a i o 2 0 0 1 • V o l . 2 , N o . 2 6

Page 2: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

2

Tais Timor Maio 2001

Wain hira mak UNHCR halonplanu atu resume ninia knar ihaTimor Lorosa’e?UNHCR, hanesan ajensia UN nian, labelefila ba Timor loro monu too siguransa UNfo fali fase seguransa nian husi Nova York.Atu hanoin fila fali lia asesu ba refujiadu,maibe nia la bele ba, tamba UNHCR seifila ba ho nivel operazun hanesan uluk .Haketak fali seguransa Timor LoromonuIndonesia nia ho ONG sira atu asiste emaatu kaju sira ho buka solusaun nebe diak,atu repatriasaun ho voluntariu ka hela fatinrai laran, tuir objetivu husi informasaunnebe sira hili ho livre.

Estratejia repatriazun jeral atuajuda refujiadu sira parteIndonesia?Kolaborasaun ho autoridade Indonesia hoIOM, UNHCR nee prepara nafatin atuasiste lejitima refujiadu sira nian atu filaba Timor Lorosa’e. Nee interese husi fatinhotu-hotu nebe refujiadu fila ba TimorLorosa’e. Atu halo renovazun sira nianaran. UNHCR hare liu-liu kona ba TimorLoro monu boot tamba numeru ema nebehalai ba iha neba balu ho hakarak balutamba obriga nebe too oras nee sei hela ihaIndonesia. Timor Lorosa’e oan rihun makfila ona mai Timor Lorosa’e husi Jakarta,Bali, Sulawesi. Situazun kontinua estabi-liza iha Timor Lorosa’e no informasaunnee ninia objetivu barak ba sira nebe maksei hela iha rai parte Indonesia .

Saida mak estratejia UNHCR atuhalo iha repatriamentu refujiaduba sira nebe sei iha loro monuneba ba fali Timor Lorosa’e?Estratejia UNHCR kontinua fo garantia barefujiadu katak hili ho voluntariu ba siranebe hakarak fila mai Timor Lorosa’e hoseguru, deginidade, UNHCR ninia presensaiha Timor loro monu hetan defikulidade atumonitoriu kona ba repatriasaun, ami seinafatin kontaktu diak ho ONG, GrupoIgreija nian ho Forsa (Satgas) nebe servisuba refujiadu. Governu Indonesia fo garantiakatak operasaun repatriasaun lao ho diak.Ida nee informasaun siguransa nia nebehetan ona koordenasaun husi seguransaUN, partisipasaun UNHCR, Ad hoc parte

husi repatriasaun nian nee ida, hot-hotu maiiha Kupang ho ro IOM-chartered ship,Patricia Anne Hotung. Atu kontra kampan-ha misinformasaun aktivu nebe sei iha aka-pamentu refujiadu nebe sei asiste ho atuajuda prosesu repatriasaun, UNHCR hoUNTAET fo ona ba Satgas kona ba panfle-tu, Brosur, material audio visual nebe seihein atu fahe. Visita PKF, UNTAET, IOMho representante UNHCR ba kaju Timor

loro monu durante fulan Abril nee halo aturesponde lolos pergunta sira nebe refujiaduho autoridadade sira hetan kona ba kondis-aun nebe diak husi Timor Lorosa’e ba sirawainhira sira hakarak fila. Kona ba fasili-dade repatriasaun no hanesan ha-han ihaautoridade rekursu lokal nia limqan, IOMselu kusta kamineta sira nebe satgas sira usadadaun atu muda refujiadu sira ba iha fron-teira. Refujiadu sira labele selu sira niantransporte rasik.

Refujiadu sira bele simu assis-tensia reptriasaun Timor LoroMonu ida nebe?Refujiadu sira bele hakat liu ba Satgas ihaKupang, Atambua ou serbisu refujiaduJesuita nian iha Betun. Alternativumentesira bele kontaktu ho unit TNI lokal baassistensia nian. Ofisiu satgas nee mos ihahotel liurai Atambuan nia oin (Jl. GatotSubroto 13,Atambua) ho ofisiu adminis-trasaun Kupang nia kotuk. Nomeru tele-foni Satgas Atambua 038921029.

Refujiadu sira bele lori fila hotusira nia sasan,hanesan kareta hoanimal ba iha Timor Lorosa’e kalae?Refujiadu sira bele fila ho sira nia sasanhotu ba iha Timor Lorosa’e. Atu asiste sirafila fali ba fronteira bele ajuda karik sira niadokumentu konaba sira nia sasan hanesananimal hakiak ho kareta. Refujiadu siranebe fila ho sasan kuantidade komersial seihetan ravista iha fronteira.

Hau bele fila fali ba hau nia umauluk iha Timor Lorosa’e ka lae?Reprosesu, ita nia uma nee sei fasilita diakse wainhira sei iha dokumentu. Karik itahalo lakon ona dokumetu ofisial ba ita niauma nee laos katak ita lakon ona ita niadireitu ba ita rai ou propertidade.Reprosesu ditermina konaba prosesu raiou propertidade sei intrega ba guvernunebe defenitif mak hakotu tuir leidemokratiku karik ita hakarak atu halorekerementu kona ba ita nia uma, partipropertidade UNTAET rai nia mak sei halorekerementu nee ou karik sistema ida nee

UNHCR sei hamutuk ho refusiadus sira nosei hare ninia loron oin iha Timor Loromonu

lema ekonomiku, falta siguransa ho buatseluk tan maibe hau hakotu ona atu fila bahau nian rai rasik ho desemvolve ba TimorLoro Sa’e,” Maria Litigia Fatima hateten.Sr. de Fatima, nebe ninian laen iha floresnudar TNI ida hanoin hela atu fila baTimor Loro Sa’e hamutuk ho ninian oannain tolu atu hare uluk situasaun depoisninian laen sei tuir depende ba ninianhahalok uluk nian. Ninian inan aman hoparenti sira hotu iha Lospalos.

Nune mos Timor oan nebe uluk nudarmembru milisia, intelejensia polisi nian,dehan katak diak liu populasaun fila baTimor Loro Sa’e tamba sira la hetan futu-ru nebe diak iha Timor loro Monu. Tuirsira nian hanoin, sira isin forte atu servisuhodi suporta sira nian uma kain maibe idanee buat ruma nebe labele halo iha TimorLoro Monu. Hau labele imazina saida maksei mosu mai karik sira lahetan suportahodi moris, Alberto Ximenes hateten.

Chiko Metan, membru milisia Ai-tarak nian ida hakotu atu fila ba TimorLoro Sa’e maibe wainhira lei legal tauona. “Timor Loro Sa’e mos hau nian rai,tamba nee hau iha direitu atu fila, maibehau sei fila wainhira lei Timor Loro Sa’elos ona tamba hau lakohi atu iha ema ohomalu ka halo hahalok aat. Hau hanoin diakliu refujiadu fila fali ba sira nian rai tambalaiha futuru diak iha rai Timor Loro Monusr. Metan hateten. “Hau mai iha tinan rualiu ba atu atende hau nian moris laos helatoo mate. Hau sei hein hau nian boot

“Refujiadu nebe fila seiiha direitu ho obligasaunhanesan nudarresidensiaTimorLorosa’e. Too agora,reintegrasaun refujiadunebe fila sira nia komu-nidade nia laran hatuduona suksesu nebe diak.”

Refujiadus hatutan hosi pajina 1

Eurico Guterres. Wainhira nia hetan lisen-sa atu fila , ami hotu sei fila, karik iha evi-densia prova katak hau halo parte ihadestroisaun, hau prontu atu hasoru tuir leiTimor Loro Sa’e nian, nia hatutan.

Iha refujiadu barak mak fila hikas ona,karik laos tamba buat ruma nebe lalosmaibe hein hela atu fila, Miguel dos Reisnudar refujiadu nebe muda ona ninianplanu atu fila fali ba ninian uma.

“Hau hakarak hein hau nian fetonSantina Pereira nebe oras nee dadaun helaiha kolegiu madre Carmelita iha maubesi atuhakerek surat ida mai hau uluk atu hatenekonaba hau nian familia sei moris hotukalae. Hau iha konfusaun konaba siguransaiha Timor Loro Sa’e, Sr. Dos Reis hateten.

Iha ema seluk fali Miguel dos Santoshein hela atu rona hosi ninian fen ho ninianoan sira nebe fila uluk ona iha fulan Febreiru.

Matias Lopes sei hein atu rona hosinian maun. “Hau la hatene los hau nianmaun Justino Lopes sei moris ka lae, kariknia sei moris hateten ba nia atu harukasurat ida mai hau ka bolu hau atu nune haubele deside,” Sr. Lopes hateten.

Sr. Lopes rona katak ninian maunJustinho sei moris hela ho isin diak hela ihaDili hodi buka nia moris nudar taksista.Nia hateten ba Tais Timor. “Hau sei haru-ka surat ida ba Matias katak hau haksolokiha Timor Loro Sa’e ne duni nia labele fiarbuat oi-oin. Matias, hau hein O bele filalalais, hamutuk fali ho ita nian maun alinsira atu desemvolve ita nian rai.” Â

Iha ponte kais Kupang nian, Timoroan sora sai ho diak tanba asistensia POLRI nian.

hari atu tau naran direitu ba rai, depois makrekerementu nee sei hahu halo prosesu.

Refujiadu nebe fila sei hetangarantia siguransa TimorLorosa’e ?Refujiadu nebe fila sei iha direitu ho oblig-asaun hanesan nudar residensiaTimorLorosa’e. Too agora, reintegrasaun refu-jiadu nebe fila sira nia komunidade nialaran hatudu ona suksesu nebe diak.Operasaun patroli siguransa PKF UN 8000

hatudu ona ninia efectivu teb-tebes.Operasaun Polisia Civil UN 1485 hoPolisia Nacional Timor Lorosa’e neberekruta ona atus ba atus mak halao pat-troliu ida nee. Karik refujiadu fila ona neelaran susar konaba siguransa, sira tenki fohatene ba staf UNHCR. UNHCR iha staffnebe sei hare tuir protesaun ba sira nebelaran susar ho funsiunario UNTAET nebeservisu konaba direitu humanus mos taumatan ba refujiadu nebe fila maibe hetanamiansa ruma. Â

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Page 3: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

3

Tais Timor

situasaun foun iha Timor Loro. Ita haremos atu esplika ba refujiadu sira buatsaida mak sira rona ho mos hau hanoinsira iha pergunta barak.

OCPI: Iha ema nain hira, no se deit makrepresentante husi Timor Lorosa’e ho loromonu nebe hola parte iha visitasaun nee?

Sr. Parameswaran: Husi Timor oan neeiha representante husi UNTAET, IOM,PKF, Observador militario UN nian,hamutuk hotu ema nain sia.

OCPI: Iha representante ruma husi gover-nu Indonesia nian nebe hola parte mos ihavisitasaun nee?

Sr. Parameswaran: Maske orijinalmenteideia nee husi komando rejional UdayanaBali nian, Sr. William Da Costa, maibeideia nee hetan suporta husi Jakarta ho

Maio 2001

Intervista ho Chefe staff N.Parameswaran

Delegasaun chefe staff UNTAETN. Parames Waran nee mmaklori visitasaun ba iha akapa-mento refujiadu sira nian ihaTimor Loro monu Indonesia ihafulan Abril nia laran. semanaoin liu ba Sr. Parames esplikaba OCPI ho ninia objetovo visita nee:

OCPI: Sr. Param, saida mak ita boot niaobjetivo ba visitasaun tuir nee ba iha aka-pamentu refujiadu iha Timor loro monu?

Sr. Parameswaran: Nee sosialisasaunvisita ida atu ita bele fo informasaun los ba

ema barak iha Timor Loro monu (NTT).Iha mos Korps polisia Indonesia (Polri)governu lokal (Pemda), parte kontrolanian (Satgas), PMP, sira hotu nebe respos-abel ba refujiadu sira nebe atu fila hoseluk-seluk tan. Ho mos atu resolve prob-lema nee membru husi KUKRI ou ofisioasunto urjente Republika Indonesia ihaDili halo parte mos iha visitasaun nee.Ami sai husi Dili iha loron Domingo.Haula hatene nia bele hamutuk ho ami tambaLoron iha karik ami nia programa nee seimuda. Sira halibur hamutuk ho ami tambaami servisu hamutuk keleur ona ho gover-nu Indonesia nian. Karik la ho koop-erasaun diak nee, ami la bele halo tan.

OCPI: Mensajem saida mak hatoo baTimor oan sira nebe agora dadauk hela ihaTimor loromo?

Foto

: OCP

I/UN

TAET

(Konselhu rehabilitasaun internasionalba vitima tortura nebe bele kontaktu ihania ofisiu iha Luru mata Comor, Dili hoSuai kota, Covalima ka liu husi HP.0407626419.) Â

Delegasaun Timoroan visita fatin refujiadus nian

Iha fatin ida iha Aileu, ihafeto ferik ida moris ihatempo uluk nian. Tuir nia hanoin iha tempoindonesia tama iha TimorLorosa’e tinan 1975 hokilat fila fali ba uma bukani nia oan rua neba lakon.

Iha loron ohin nee tan, nia lahatene losninia oan sira nian hela fatin ou dala rumasira sei iha Indonesia. Impresaun uluknebe ema hetan husi nia katak nia laos fetoferik nebe bulak ida. Maibe karik nia hahukoalia, nee sai hanesan evidensia katak nianee tempo uluk, agora ba aban bain rua niasei haketak nia nafatin. Ninia istoria neetebes ho serve sai hanesa metafora kona bahahalok uluk nian. Pratikamente popu-lasaun husi Timor Lorosa’e tomak terus batrauma boot nebe hanesan kultura violen-sia politiku durante tinan 25 nia laran, tuirsurvey psikolojia rai tomak husi fulanJunho too Julho tinan 2000 nebe konselhorehabilitasaun internasional kona ba viti-ma tortura (IRCT) ho funsionariu rehabil-itasaun psikolojia UNTAET nian NidyaQuiroz mak kordena.

Survei nee halao iha Distrito 13 ihaTimor Lorosa’e tomak, iha responde 1,03,resultadu nee hatudu katak pursentu 96,6responde sira nia ho sira esplika mais ouminus akontesemento kona ba traumatikuhusi tinan 1975 too 1999, no hetanresponde nebe husi esperencia ona maisou menus traumatiku nee ba dala hitu ona.Esperencia traunatiku lima nebe boot liumak hanesan: situasaun combate (76%),laiha hela fatin (60,7%), saudi ladiak holaiha tratamento (pursento 60,3), sepa-rasaun husi nervu familia (pursento 57,2)ho sira nebe besik atu mate (pursentu54,8). Nunee mos iha respondente pursen-tu 76 lakon sira nia animal hakiak selukfali pursentu 60 lakon sira nia uma. Nuneeesperensia trumatiku nebe mosu, surveinee hatudu katak traumtiku nee boot teb-tebes iha distrito 5 mak: Viqueque,

Manatuto, Same, Suai ho Maliana. Neehatudu katak konsentrasaun presineirupolitiku nebe iha ona esperensia oi-oin ihaareia sira nee. Tuir Dr. Clarissa Mia Salud,nia hanoin, koordena projeitu IRCT, iharespondete 1/3 (34%) hetan simpton post-traumatic stress nebe la normal (PTSD)nebe iha simpton tuir mai nee : mosu falihanoin ho remonia hahalok nebe hataukteb-tebes, sente hanesan hahalok nee mosutan fali, mosu fali mehi aat, sente tauk,defikulidade konsentrasaun, toka ladiak,iritabilidade, evita hanoin ka sentimentuasosiadu ho esperensia traumatiku kalaran kanek, hirus derepente, ka reasaunfisiku wainhira hanoin buat sira uluk mosufali ka laran kanek ho sente katak ema lakompriende saida mak mosu ba sira.Distrito lima nebe traumtiku as liu persisaperioridade atu fo atensaun iha termusprevalensia PTSD tuir survei nee, makAinaru (78,7 %), Same (70,6 %), Oecusi(64,1%), Suai (62,8 %), ho Manatuto(47,1 %). Resultadu survei nee ajuda atuidentifika perioridade Distrito iha termustrauma, homos isu esfesifiku nebe persisa

temi- mak : tortura, violensia jeneiru, sep-arasaun familia, ho seluk tan. Save inven-saun ida hetan indikasaun ida katak ihaintensaun uma kain hotu 22% iha labariksira hetan kanek homos haketak an.Resultadu ida husi survei nee mak kasusira nebe persisa fo atensaun lalais, emanebe sai nudar amiansa ba isra an rasik hoema seluk lori ba Dili. Resultadu surveinee mos usa atuformula “Return toHappines programa psikolojia ba emaTimor Lorosa’e. Projeitu nee hahu foin

dadauk iha covalima (Suai) ho treinamen-tu profesor nain 65 ho voluntario foin saenain 200. Profesoriu ho voluntariu foin saesei fasilita metodolojia halilmar nian hoatende saude mental primaria nian

Sr. Parameswaran: Hau iha mensajemAmu Bispo nain rua nebe mak hekerekhamutuk. Ami lori ho mensajem Paskuanian. Refujiadu nebe hakarak atu fila belefila ona. Karik iha problema ruma amihakas an atu tulun ho resolve problenmanee. Maibe repatriasaun nee halo la hoprosesu husi parte seluk. Ami husu siranebe hakarak atu fila ho voluntariu . Neemos objetivo husi governu Indonesia nian.Guvernu Indonesia fo ona opsaun ba refu-jiadu sira atu hela permanen iha neba karefujiadu sira hakarak atu fila mai TimorLorosa’e. Ami mos husu ba refujiadu sirakatak karik sira hakarakr fila, simu sira hodiak. Timor Lorosa’e mos sira nian raimoris fatin ho sira mos iha knar ho direituiha nee hanesan Timor oan sira seluk.Homos iha elisaun mak mai nee sira beleusa oportunidade atu derimina futuruTimor Lorosa’e nian. Â

“Pratikamente popu-lasaun husi TimorLorosa’e tomak terusba trauma boot nebehanesan kultura violen-sia politiku durantetinan 25 nia laran,”

Fila fali ho kontenti iha Suai

Volontariu sira aproveita tempu durante workshop “Fila fali ho kontenti”. Reflekta strutu-ra ida neebe nakloke hanesan ecercisiu (iha leten), ema ida husi sira tuir mai hateten:“ida nee hanesan demokrasia neebe ita tenki nakloke no akomoda malu.”

Page 4: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

SEI HHALAO DDA-DDAUKOBSERVASAUN KKONA BBA EEMAKIAK SSIRA

Sensus ETTA nian ho parte estastika husiajensia dezenvolvemento no planamentonasional nian hahu ona ho experamentadurante loron haat nebe halo observasauniha uma kain Timor oan sira nia nebe maksei tuir mai.

Uma kain 20 iha Distritu hitu hanesanErmera, Liquiça, Maliana, Manatuto,Baucau, Viqueque ho Lospalos halo parteiha experimenta ida nee, nebe hotu ihaloron 21 fulan Abril..

Ba ema sira nee, husu kona ba sira niaosan nebe sira hetan no usa ba sira nianesicidade, sira nebe hakarak atu hetan be,eletrasidade, fasilidade saudi nian homoskona ba hela fatin nebe mak diak ho seluk-seluk tan.

Survei lolos kona ba ema kiak sira, seihahu iha loron 26 fulan maiu. Iha umakain 1,500 ho 2,000 mak hetan survei onadurante fulan tolu. Dadus sira nee sei usahanesan objetivu no atu hasae tan kuali-dade asistensia dezemvovemento ba umakain nebe kiak liu iha nasaun ida nee nian.

Ajensia halo hotu ona survei kiak siranian husi suco 448 iha Timor Lorosa’etomak. Resultado husi observasaun nee,sei apresenta iha loron ikus fulan abril.Projeitu nee halao hamutuk ho BankuMundial, Banku Dezevovemento Asianian homos UNDP.

EMA TTIMOR OOAN SSIRA LLIU153,000 MMAK TTAU NNARAN OONA

Too loron 19 fulan Abril, Timor oan sirahamutuk 153,220 mak tau naran ona ihafatin registu sivil ETTA nian.

Resitu sivil hahu iha 16 fula marcu nofo-foun hamutuk 5,500 mak tau naran lor-loron, ema nebe tuir registu nee agoraaumenta tan, too ema 7,500 kada loron.

Sei aumenta tan koputador balu ihafatin rejisto nian iha loron ikus fulan abril,atu ajuda halao lalais prosesu nee atununee bele lao ba oin nafatin.

Rejistu sivil nasional nian nee sei kon-tinua too loron 20 fulan junho.

Kampanha informasaun publikunasional nian kona ba rejistu sivil nee,rejistu sivil husi ETTA ho ofisio komu-nikasaun ho informasaun publikuUNTAET nian mak halao ona (OCPI) no

kampanha nee hatoo mos kona ba pro-dusaun ba poster, brosur, artikel, radiu hointervista iha televisaun.

FO TTREINA BBA TTREINADORSIRA KKONA BBA EEDUKASAUNSIVIKA

Komite programa nasional kona baedukasaun sivika hahu fo treina iha semanaida tomak nia laran iha loron 20 fulan Abrilba Distritu 13 nebe atu halao kampanhaedukasaun sivika nian.Representantehamutuk 52 husi organisasaun haat maihusi Distrito hot-hotu hola parte iha treina-mento ida nee. Treinamento ida nee kolialiu kona ba edukasaun direitu humanus,konstituisaun, dame, stabilidade ho sigu-ranca, demokrasia ho partisipasaun.

Partisipante sira mai husi CNRT, forumONG, Redi Feto Timor ho konselho soli-daridade estudante nian, sei forma tantreinador nasional nian ida atu sai hanesanfasilitador komunidade nian ba kampanhaedukasaun sivika nian. Treinador sira neesei usa material informasaun nebe hanesanno sei halo kampanha iha Timor lorosae nialaran, hahu iha loron ikus fulan Abril no seikontinua ate elisaun fulan agusto nian ,nebe sei halo evaluasun kona ba knaredukasaun sivika iha loron nebe mak seimai. Kampanhe nee sei halao liu husiedukasun oi-oin, hanesan radio, televisaun,media elktronika nian homos inisiativukomunidade hanesan halo deskusaun, kon-sertu mos aktividade iskola nian..

Treinamento nee parte edukasaun sivi-ka UN TAET nian ho membro sira husikomite programa nasional ba edukasaunsivika -Igreija katolika,CNRT, ForumONG, Redi Feto Timor lorosae,Undiversidade Timor lorosae, eskola pri-mario ho sekundario, Konselho soli-daredade studante, UNTAET ho UNDPmak halo koordena hamutuk.

KONABA TTASI TTIMOR NNIAN

Membero gabineti ba assunto ekonomiaMari Alkateri ho membero gabineti baassunto politika ho tasi Timor nian PeterGalhbraith nudar delegasaun UNTAET/ETTA koalia kona ba tasi Timor nian hogovernu Australia nian ba dala rua.Negosiasaun nee halao iha Melbourne,Australia iha loron 4 too 6 fulan Abril.

Koalia iha media wainhira fila fali maiiha Timor, Sr. Alkatiri deskrebe lia nee

hanesan “setback”,ba fali kotuk. Niahateten posisaun UNTAET /ETTA konabatasi Timor nian katak, karik TimorLorosa’e bele aplika lei intrenasional founnebe pursento too 100 husi rekursu sirakona ba zona kooperasaun nebe sei bahotu Timor Lorosa’e nian. “Maibe sei iharekeremento nafatin, lei internasional fohanoin katak solusaun sei hetan liu husinegosiasaun, Sr. Mari Alkateri hatete.

Delegado Timor Lorosa’e nian haloinkontru informal ida ho ministroAustralia nian konaba industria, siensia horekursu nian, Senado Nick Minchin.

Tuir mai lia nee sei halao iha loronikus fulan Abril ou primeiro semana fulanmaiu nian laran. Hein katak lia nee sei saihanesan lia politika liu fali koalia kona bateknika nian.

HILI MMANUEL CCARRASCALÃONUDAR PPORTA VVOS KONSELHO NNASIONAL

Manuel carascalao, representanteempregario iha koselho nasional, hili niasai porta vos konselho nasional iha loron 9fulan Abril.

Representativo Distrik Dili nian, MariaOdete Faria, fo mosaun atu muda eleisaunporta vos nee too fulan maio atu aumentatan tempo hodi halo diskusaun. Mosaun neefailha iha vota nebe ema nain 11 simu, 13 lasimu ho rua mak abstein.Liu tiha ida neekonselho kontinua halao halo elisaun hodihili porta vos. Membru nain rua maknomiadu hanesan kandidatu ClementihoDos Reis Amaral, representante KOTA,partidu politik ida, nomiadu Jose RamosHorta representativo CNRT nian no DistrikDili nian nomiado Manuel Carascalao.

Kandidatu nain haat sira seluk tamamos porta vos deputado Milena Pires, rep-resentativo ONG Aniceto Guterres, liderpartidu Avelino Coelho ho padre JoseAntonio Da Costa representativo IgreijaKatolika ninia nomiado maibe lakohi simu.

Vota, nebe ba dala uluk halao ho segre-du, resultado iha ligasaun ho kandidatu ida-idak hetan vota 13. Iha vota ida mak mamuk.Jose Ramos Horta dada an husi konsid-erasaun ho porta vos deputadu deklaramanuel Carascalao nudar sai porta vos.

Temi membru sira dala uluk hanesanporta vos, Manuel Carascalao dehan kataknia arepende resulatdu nee, karik nia simuatu muda vota nee hodi konsultasaun liutan. Tamba laiha dalan atu fila fali bakotuk, nia simu deit resposabilidade nee.Nudar porta Vos nia sei halo tuir deit emabarak nia hakarak.

Sr.carrascalão troka fali presidentiCNRT Xanana Gusmão nebe nudar portavos.Iha loron 28 fulan Marcu Sr. Gusmaoharuka surat ida ba AdministrasaunTransitoriu Sergio De Mello fo sai niniarejisnasaun husi konselho nasional.

TREINAMENTO BBA KKANDIDATOPOLITIKA FFETO SSIRA NNIAN

Unit asunto jeneiru ETTA nian hamutukho United Nation Fund For Women(UNIFEM), Orsamento nasaun Unidas bafeto sira, sei halao treinamento spesial idaiha fulan maio ba kandidato feto potensialTimor oan sira iha konstituanteAsembleia.

Nee halo tuir Administrador transito-rio Sergio De Mello ninia anunsia basasukat atu fo aten brani ba partisipasaunfeto sira iha elisaun loron 30 fulan agusto,nebe asina ona regulasaun elisaun ho rejis-

trasaun partidu politiku sira iha loronn 16fulanMarco.

Treinamento nee li-liu kona ba partisi-pasaun politiku, halo dsisaun ho koinhece-mento basiku hanesan oin sa atu sai kandi-datu ida.

Iha loron 4 fulan Abril unit asuntojeneru fo hatene partidu politiku hot-hotu,ONG ho Administrasaun treinamentoDistrito 13. Format aplikasaun fahe tihaona ho organisasaun sira nebe husu ajudakoinhece feto sira nebe iha interese atu fotihanesan kandidatu independenti ou kandi-datu partidu politiku. Sira nia naran tenkeharuka ona iha loron 16 fulan Abril holista final kandidatu feto sira hamutuk 100ba treinamento sei hotu iha loron ikusfulan Abril. Iha selesaun partisipantes sirania laran, representasaun justo husi organ-isasaun, kandidatu Distritu ho individualmos sei tau iha konsiderasaun.

PORTUGAL AASINA AAKORDUIDA KKONA BBA AAJUDA NNIAN

Nain ulun Administrasaun TransitoriuJean - Christian Cady ho governu Portugalnian asina Memorandum of Understan-ding (MOU) iha loron 5 Abril, konabaagrikultura ho rehabilitasaun be nian. Nainulun boot Ministru agrikultura portugalnian sei kontrola estabelesamentu sentruteknolojiu ida kona ba kafe populasaunErmera nian ho hortikultura ka sentruforestal ida iha Aileu. Projeitu nee valehanesan dolar Americano tokon 1.41Governu Portugesa mos promete osandolar Americano 900,000 atu kontinuaninia programa rehabilitasaun sistema benian iha Distrito Aileu ho Baucau, nebehahu tiha ona iha tinan kotuk.

PARTIDU PPOLITIKU KKOMESAHALIBUR AASINATURA

Komisaun eleitoral independenti halaoninia inkontru ba dala rua nian ho partidupolitiku sira iha loron haat fulan Abril.Ofisiu Chefe funsionariu eleitoral nian foinformasaun badak ba representante partidupolitiku konaba prosesu rejistrasaun partiduno fahe korespondensia format aplikasaun.Partidu politika sira bele hahu ona atu hal-ibur informasaun nebe persisa atu tau naranho komisaun eleitoral independenti, atubele apresenta kandidatu sira ba iha elisaunasembleia konstituante iha loron 30 fulanagusto mai nee. Parte husi rekeremento siranee, partidu politiku sira bele hahu ona hal-ibur asinatura husi sira nia suportador nebeiha format spesial ida komisaun eleitoralindependenti mak fo sai. Partidu politikusira labele hatama sira nia aplikasaun bakomisaun eleitoral independenti nee toosekretario Jeral Nasaun Unidas hili tihakonselho komisinario.

PROSEKUSAUN AATU LLA SSELUTAXA BBA DDALA UULUK NNIAN

Iha loron 2 fulan Abril, komisionariuserviso kona ba taxa Timor Lorosa’e nian,Thomas Story, fo sai lolos prosekusaundala uluk nian nebe maka sei buka ofensataxa iha sistema taxa foun nia okos baTimor Lorosae. Indisiadu nee prosekutortribunal Distrito Dili nian mak fo saihateten katak hotel Oasis nain, hotel idanebe boot liu iha hotel sira nebe maka ihaDili, failha atu haruka formulariu taxa nianba servisu redenemento Timor Lorosa’eiha servisu taxa iha okajaun maski sepa-radu. Ofensa indisiadu nee fo multa hamu-

Tais Timor Maio 2001

4

notisiasATTLAdministrasaun Trazisional Timor Lorosa’e

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Intervista Manuel Carrascalão hanesan portafoz foun ba Konselhu Nasional.

Page 5: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

5

tuk 1000 osan dolar Americanu ba folen-sia (failure) atu haruka formulariu taxanian, ou kastigu too tinan tolu nia laran.

Servisu taxa nee nudar taxa pursento10 ba hotel ho restorante sira ho mosservisu donatur sira seluk nebe hasae ihaloron ida fulan julhu tinan 2000.Funsionariu servisu rendemento TimorLorosae halao tiha ona audensia empre-jario spesial 18 atu revista tuir obrigasaunservisu taxa nian. Taxa seluk ho penali-dade hamutuk dolar Americano 36,000hetan ona husi audensia sira nee.

Servisu rendemento tuir TimorLorosae nian halo iha loron 1 fulan Julho2000. Too agora, nia halibur ona liu tokon8 dolar Americano iha taxa husi tasi Timornian, taxa salario ho taxa servisu sira nian.

REKRUTAMENTO BBA SSERVISUSIVIL NNIAN TTOO OONAPURSENTU HHITU NNOLURESIN HHITU

Servisu sivil ETTA nian ho servisu empre-gadu publiku (CISPE) fo hatene katak hahuiha fulan marcu ema Timor Lorosae ho niatotal 8,33-staff 77,3 pursentu, konselhunasional maka aprova ba tinan fisikal nebehotu iha fulan Junho 2001 maka simu ona baAsdministrasaun transitoriu Timor Lorosae .Halo tuir lei UNTAET/ETTA atu fo atenbrani ba balansia jeneriu iha administrasaunpubliku Timor foun, kuase ema servisu pub-liku foun hamutuk 2000 nee mesak feto deit.Iha tan balun, CISPE fo ona treinamento baema Timor oan liu 2,200 iha parte oi-oinhanesan estadu, manajemen basiku ho esta-do lokal, manajemen rekursu humanu, limanbadaen iha komputador, Inglesh ka portuges.

DESISAUN GGABINETI

Gabineti Transitoriu Timor Lorosaerekomenda iha loron 19 fulan Abril katakAdministrador transitoriu asuntu regu-lasaun ida atu kontrola kilat, amunisasaun,konaba instrumentu sira seluk tan hanesantudik ho surik, wainhira usa hanesan kilat.

Regualasun sei tau hanesan konsid-erasaun amandamentu proposta konselhonasional nia, nebe komite permanenti ihaasunto presidensial mak halo wainhira kon-selho aprova regulasaun nee iha loron 2fulan Abril. Partikularmente, gabineti apoiukatak tudik ho surik hatama iha regulasaun.

Gabineti mos apoiu proposal konselhonasional nian atu hasae penalidade baaktividade nebe iha ligasaun ho kilat nebela ho aturisasaun.

Gabineti aprova planu manajemendejastra nasional profesoriu ida horelasaun programa dezemvolvementonasaun unidus (UNDP) mak selu projeitonee atu suporta dezemvolvemento kapasi-dade manajemen dejastra nasional ihaTimor Lorosae. Objetivo plano ida nee atufo preparasaun ba responde koordinasauniha emerjensia ho dejastra nian. Projeitunee hare, liu-liu kona ba dezemvolvekapasidade Timor lorosae nebe iharelasaun ho preparasaun dejastra hanesankonsiensia publiku ho halibur uluk sasansira atu fo tulun.

Iha loron 28 fulan marco gabineti kon-sidera liu tan lia konsultasaun ema TimotLorosae nian iha sira nia konstituisaun ihaloron aban bain rua nian. Gabineti legalisalei hanesan suporta inisiativu ONGAdministrador Transitoriu iha lia konstitu-sional nebe iha relasaun ho esforsuedukasaun sivika AdministrasaunTransitoriu nian.

Iha mos esforsu hot-hotu, gabinetirekomenda katak Administrador Transitoriumos hari mekanismu Komisaun EleitoralIndependenti \ insultativo iha Distrito sira,nebe bele buka ema Timor oan nia hanoin ihalia konstitusional ho halao ida neebe avalia baAsembleia konstituante. Iha asunto negabuneti rekuineche mos katak Asembleiakonstituante ajuda nafatin kontrola atu harimekanismo nian nebe hakarak atu fasilita ihalia konstitusional.

Konsiderasaun nee lakon tuir votakonselho nasional nian nebe kona ba drafregulamento ida iha estabelesasaunkamisaun nasional ho Distrito nian . Drafregulasaun nee representativo konselhonasional iha ONG sira maka fo sai nohetan suporta boot husi ONG sira, komitepermanenti ba asunto politiku, nunee mospresidenti CNRT, Xanana Gusmao hoUNTAET.

Gabineti apoiu revisaun iha loron 21fulan marco ba lista perioridade nebe laselu, no halo tuir diskusaun gabineti ihaloron 14 fulan Marcu. Lista nee iha mosperioridade projeitu sira ba ida nebe Administrasaun Transitoriu TimorLorosa’e husu ajuda kona ba osan nian.

Lista nee hatoo ba iha konselho nasion-al konaba informasaun ba nasaun sira nebefo tulun iha inkonrtu donator provisoriunebe halo iha loron 29 fulan Marcu.

Nunee mos gabineti diskuiti kona baestratejia rendemento ba loron naruk baTimor Lorosae. Estratejia nee karik adop-ta, sei determina parametru fisikal babudget 2001-2002. Gabineti simu infor-masaun badak kona ba programa kampan-ha edukasaun sivika nebe halo parte pro-grama desiminasaun ba informasaunnasional ida ho treinamento edukasaunsivika nudar espesifiku sosiedade sivikuho inisiativu sektoral nian. Kampanha neesei hetan suporta husi grupo oi-oin ihaTimor Lorosae nia laran. Gabineti kontin-ua konsidera mekanismo atu konsulta hoema Timor oan sira kona ba sira nia kon-stituisaun iha loron aban bain rua.

ANIVERSARIO SSERVISUPOLISIA TTIMOR LLOROSAENIAN

Servisu polisia Timor lorosae marka nin-ian aniversario ba dala uluk iha loron 27fulan Marcu. Kandidatu polisia hamutuk50 ba dala uluk hahu sira nia treinamentoiha kolegio polisia nian iha Dili iha loron27 fulan Marcu 2001. Seremonia nee sele-bra nudar loron polisia nasional nebe

nomos hatudu ba publiku kona ba ulunboot polisia Timor oan nain nebe hamutuk27 ba dala uluk nian iha nivel sub-inspec-tur provesoriu nian.

Programa hahu ho misa nebe AmoBispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo,SDB mak halo iha Katedral ho mos marcafunsionariu polisia Timor Lorosae nian hokandidatu nain ulun polisia nebe hahu husipalaciu Administrasaun Transitoriunian.Administrador Transi-toriu SergioViera De Mello, Deputy TransitoriuAdministratdor Jean-Christian Cady, pres-identi CNRT/Nc Xanana Gusmao homemberu gabineti sira mos hola parte ihaselebrasaun ida nee.

Too, agora funsionariu Timor Lorosaeoan hamutuk 450 mak estuda hotu ona bafatin-fatin iha Timor tomak ho kandidatuulun boot polisia nian 200 foin dadauk neesei halao hela treinamento iha kolegiopolisia nian.

DIPLOMAT FFUTURU TTIMORLOROSAE NNIAN HHETANTREINAMENTO IIHA TTASIBALUN

Diplomat ba futuru Timor oan nain 39kompleta ona treinamento fulan ida nianiha Portugal, Norwegia, ho Malaysia.

Wainhira sira iha tasi balu, grupo neehetan treinamento iha aria hanesanekonomiku internasional ho relasaunnegosiu organisasaun internasional horegional, protokol diplomatiku, manaje-men. Embaisador ho konsulat homostreinamento basiku iha diskusaun publikuho buat seluk tan. Ba Tinan Fisikal 2001-2002 ida nee sira nebe tuir treinamento seihili nain 20 tur iha posisaun departementoasunto estranjeiru transitoriu nian.

PROSEKUTOR BBA KKRIMEBOOT HHALO JJURAMENTO

Shyamala Alagendra husi Malaysia halojuramento nudar prosekutor ba panel spesialba krime boot nian nebe halao iha loron 22fulan marcu husi Administrador TransitoriuSergio Viera De mello. Sr.Alagendra servi-su hanesan prosekutor legitimasaun sivildurante tinan lima iha Malaisya. Foti nia baservisu ida nee sai nudar nain neen tuirnumeru total kona ba prosekutor panel espe-sial nian ba krime boot nain lima interna-sional nebe iha uluk ona nebe nain ida makTimor oan ho juisa nain haat nebe nain idamos husi Timor oan.

JUISA KKRIME BBOOT NNAINHAAT HHALO JJURAMENTO

Iha loron 21 fulan Marcu AdministradorTransitoriu Sergio Viera De Mello fo jura-mento ba Marcelo Dolzany da Costa husiBrazil nudar juisa ba panel spesial ihakrime boot nian.

Sr. Da Costa servisu hanesan juisafederal husi tinan 1993 iha elecoralCourts, tribunal permanenti Brazilia nianida ba asunto elisaun nian, ho tau matan bajuramento ba ema nebe halo kriminoju hoproblema lei siviku hanesan, publikuadministrasaun, taxa federal ho envairo-mentu nebe hetan estraga nian iha Amonho Distrito Mina Gerais. Oras nee iha onajuisa internasional nain tolu ho Timor oannain ida. Â

Maio 2001 Tais Timor

Finalidade regulasaun nee atu kontro-la kona ba produsaun, manufakture,posisaun, kona ba faan, importa-exportakilat, amunisasaun homos konaba inten-saun nebe atu fo garantia seguransa ihaTimor Lorosae.

Iha loron 12 fulan Abril, Gabinetilegalisa draf regulasaun ida nebe bele harirejime produto organiku ida atu entrega bakonselhu Nasional. Textu nee fo statuslegal nudar standar nasional ida ba produ-to organiku nebe halo atu garantia ba kon-tinuisaun ekonomiku nebe moris nafatinprodutu organiku Timor Lorosa’e nian ihamerkadu tasi balun.

Regulasaun nee sei rekere operador siraatu fo sira nia produto nia naran hanesanorganiku atu halo tuir standar nasional. Niamos sei husu produto sa deit ho naranorganiku nebe hakarak exporta ka faan iharai laran nebe Administrasaun transitarioTimor Lorosae mak fo sai. Iha loron nebehanesan, gebineti aprova daraf regulasaunofisialmente atu harii servisu sukoru legalida iha Timor Lorosae. Texto nee iha mosregulamento iha propojitu ho strutura servi-su nian, ho meius nebe labele hetan ases-tensia legal privada husi servisu nee. Nuneemos iha kodiku hahalok ba defende nainpubliku sira ho ema seluk akredita atu foservisu sukoru legal nee. Texto nee seientrega ba iha konselho nasional hanesankonsiderasaun ida.

Gabineti mos legalisa draf regulasaunida iha loron 4 fulan Abril atu harii servisupolisia Timor lorosae ho akademia polisiaTimor Lorosae nian. Textu nee mos iharekrutamento kona ba knar jeral ho kbitfunsionariu polisia nian ho strutura servisupolisia nebe tuir organisasaun ho politikanebe hahu kedas husi loron nebe UNTAEThari. Textu nee sei entrega ba konselhoNasional hanesan konsiderasaun nian.

Gabineti mos legalisa regulasaun idaformalmente hari servisu prijaun TimorLorosa’e nebe entrega ba konselhonasional. Regulasaun nee mos fo dalan baoperasaun ho manajemen instituisaun leiba Timor oan sira atu trata ema dadur sira,ho regulamento hahalok ba posisaun fun-sionariu sira nian. Nia mos legalisa prin-sipiu direitu humano nebe atu sai airinfunundasaun nian ba operasaun institu-isaun sira nee ho hari lei hahalok aat siraatu tau hamutuk fatin ida. Grupo nee seiiha ema nain tolu nebe Administradortransitoriu mak hili. Sira nia knar makhanesan atu simu no investiga, la aumentatuir sira nian laran diak ka fo rekomen-dasaun ruma.

Tau naran sivil sei kontinua iha sentru tau naran iha Comoro. To ohin loron Timoroannain 153,220 mak tau naran ona iha sentru tau naran nian iha Timor laran.

notisiasATTLAdministrasaun Trazisional Timor Lorosa’e

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Page 6: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

6

Tais Timor Maio 2001

Phot

o by

OCP

I/UN

TAET

Fila Mai UmaDurante fulan Marsu no Abril 2001, refusiadus atu baatus fila fali ona mai Timor Lorosa’e husi TimorLoromonu liu husi Kupang ho usa Ro neebe IOM aluganaran Patricia Anne Hotung. Ema balu mai ho la lorin

buatruma, seluk fali mai sira niasasan kompletu hanesan Fahi, Manuno mos kulsaun foun no bisikleta.Hotu hotu mai ho kontenti atu maihamutuk fali ho sira nia komunidadeho paz.

Page 7: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

7

Maiol 2001 Tais Timor

Page 8: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

8

Tais Timor Maio 2001

EDEFISIU PUBLIKU BOOT SIRAHARE FALI

Rekunstruksaun edefisiu publiku bootnain haat iha Dili no lima iha Baucau,Oecussi ho Viqueque hahu iha TimorLoro Sa’e sei hotu iha loron ikus fulanMaiu nian. Rekonstruksaun edefisiunee sei sai hanesan fatin ba MinistruInfrastrutura no Telekomikasaun, sen-tru ba Aministrasaun ho sentro recorduNasional iha Dili, ofisiu Coreiu Baucau,tribunal Distrito Oecussi ho residensiajulgador ho edifisio edukasaun ho servi-su publiku deposito iha Viqueque.

Hahu kedas iha fulan Julio tinankotuk, rekontrusaun edifisio boot 11nee Administrasaun Transitorio TimorLorosa’e halo kontratu hamutuk tokon6,2 nebe assina tia ona. Nee la tamaiha rehabilitasaun iha publicu nebeUNTAET halao iha ninia missaun ossa-mento nian okos. Liu edifisi 20 nebehalo iha Dili, iha mos akapamento PKFedifisio radio, televisaun, nune mos ihaedifisiu 240 iha distrito sira nebeUNTAET mak hadia.

TREINU BA TREINADOR SIRAEDUCASAUN SIVICA NIAN

Komite Nasional ba Edukasaun Sivicanian komesatiha ona treinu ba semanatomak ida iha loron 20 fulan Abril baema sira neebe sei halao kampnhaedukasaun sivias.representante limanulu resi rua husi oragnizasaun haa ihadistritu tomak hola parte iha treinu ida-nee. Treinu ida nee konsentraliu baeleisaun nian, direitus humanus, kosti-tuisaun, paz, estabilidade no segu-ransa, demokrasia no partisipasaun.

Partisipante sira husi CNRT, NGOForum, REDE, organizasaun feto TimorLorosa’e no Konselho SolidaridadeStudante sira sei harii equipa nasionalatu hanesan ba fo treinu nian no serve-hanesan fasilitador komunidaded bakampnha edukasaun sivias. Treina doorsei usa informasaun no material neebehanesan no sei hala kampanya ihaTimor Lorosa’e komesa iha loron ikusfulan Abril nian no sei halao too ihafulan Agustu antes eleisaun, neebe seihalao evaluasaun ba edukasaun siviasba aban bain rua nia. Liu husiedukasaun ho ibun ba ibun, radio, tele-visaun, media hakerek nian, no aktivi-dade sira nee mai husi inisiativu komu-nidade hodi halao debate no diskusaunno seluk tan.

Treinu ida nee Seitor UducasaunSivika UNTAETnian no membru KOmiteNasional Edukasaun Sivika mak ora-ganiza, membru komite ida nee inkluimos Igreja, , CNRT, NGO Forum, REDE-Organizasaun Feto Timor Lorosa’e,Universidade Timor Lorosa’e, Iskolasira, Konselhu Soliodaridade EstidantenianUNTAET no UNDP.

AJUDA HOSI DONATOR SIRA ALUN EMA NEBE LAKON SASAN

Organisadora pas Katolika Kenyanian iha Timor Loro Sa’e fo ossan rupi-ah tokon 4,7 ba Bispu Carlos BeloDeocese Dili iha loron 30 fulan Abril2001. Ossan nee halibur durantetempo koarisma nebe forsa sira fo siranian ossan mean a ajuda sira nianmaun alin iha Timor Loro Sa’e. Sasanajuda seluk iah mos banku Igreja,kaisa konfesaun, armari kontejetenebe Kenya halo. Aprejenta d ba BispoBelo nee hosi komando kontijenteKenya nian Col. Richard Osano fo obri-gadui ba Bispo kba prosperidade ispiri-al nebe nia hatoo ba Kenya oan siraiaha Timor Loro Sa’e hanesan kbarekremen padre sira nian a halo missaba comunidade Kenya nian. Bispo foagradese ba forsa Kenya nian nebesira ho sira nian knar profesil lidari-dade nebe hadu ba ema Timor LoroSa’e. Nian hateten katak profilisiu aharu ho forsa sira hosi Afrika nebededikadu teb-tebes nebe misiunariololos iha nian rai. Nia hateten ba sira

katak dr nee fo lun fo nudar karidadeboot ba ema Timor Loro Sa’e.

VISITASAUN BA REFUJIADU SUKSESU TEBES

Delegadu Chefe staf UNTAET N.Parameswaran lori hodi haru refujiadusira nebe rihun ba rihun iha kampu siraiha Timor Loro monu, Indonesiadurante semana 2 fulan Abril. Visitanee halao a koalia ho refujiadu TimorOan sira a fo he ba sira kba siasaunakal iha Timor Loro Sa’e.

Buat ida nebe halo refujiaduhakarak fila be laran susar kba sigu-ransa pealmente, ho ida nee ami belefo brani ba sira katak Timor Loro Sa’ehakmatek hela ho seguru, sinor Sr.Parameswaran hateten iha Dili.

Be iha indikasaun nebe fo he barefujiadu sira a husu perguntas kbakondisaun politika no husu resultadukonsultasaun popular, nia hatan tan.

Visita ba kampu sira iha Kupang, e,Kefamenanu, Atambua nee komandoudayana (Bali ho Timor Loro Monu)Major Wiliam da Costa halao hamuk hoUNTAET, IOM, PKF ho observador mli-tariu UN nian. Chefe staf mos HaruBispo Kupang ho Atambua nian ho mosliders pro otonomi nian.

Poster, brosur ho material infor-masaun seluk rihun ba rihun nee ofisiukomunikasaun ho informasaun publikuUNTAET nia perpara fahe ba rfujiadusira. Ro refujiadu Patricia Ann Honghosi Dili iha loron 20 fulan Abril a lorifila tan refujiadu nebe hakarak fila hosiakapamen Timor Loro Monu,Indonesia.

POS GRUPO SERVISU UNTAET HARI

Grupo knar ida ba planumen pos UNTAEThari a halao consultasaun ekstensivu hoprodus rekomendasaun ho ba admin-istrador taransitoriu iha nivel assistensiainternasil nian persija iha Timor Loro Sa’ebain hira manda UNTAET ho.

Knar Grupu nian chefe planumen naasilho ajensia dejenvolvemen, Emilia Pirrescomanda, iha representate nain walu hosikonselu nasil, UNTAET ho UNDP. Grupo neebalun hosi ema Timor oan.

Knar grupo nee produs reportajen ihaloron ikus fulan u a hadu posisaun spesi-fiku, funsaun ho skil nebe persija ho urjentea usa iha loron iku manda UNTAET nian.Reportasen nee klarifika posisaun ida nebepersisa a ba staf internasil. Nune mos rpor-tasen nee fo indikasaun balu iha dirasaun-dirasaun polisia ho stratejia trenamen sira.

Organisasaun non governu hanesanIgreija, CNRT, Konselho nasil ho seluk seluktan konsulta iha ramcangan missaun follow-up.

IEC HASORU PARTIDU POLITIKU SIRA

Komisaun eleitoral independenti halaoninia inkonr ba dala rua ho partidu politiksira iha loron 4 fulan fulan abril. Ofisio fun-sirio chefe eleitoral fo informasaun badakba representante partidu politiku sira konkaba prosedur rejistrasaun partidu ho fahekorespondensia faion aplikasaun. Partidupolitiku sira bele hahu halibur informasaunnebe persisa a naran iha komisun eleitoralindependenti, a bele aspresenta kandidasira iha elisaun asembleia konstiante ihaloron 30 fulan agusto.

Nudar parte ida husi rekeremento sira,partidu politiku bele hahu halibur asinarasira husi sira nia suportador iha forma spe-sial nebe komisaun eleitoral independentifahe. Partidu politiku sira labele hatamasira nia aplikasaun eleitoral indepenndentitoo sekreterio jeral nasaun Unidas hilikomisasun konselho.

KONSTRUSAUN SENTRU TREINAMEN-TO BA FORSA DEFESA HAHU

Ceremonia ida a marka inisiasaun kon-strusaun sentru treinamento Forsa DefesaTimor Lorosae foun iha metinaru halo ihaloron 3 fulan abril. Sentru nee hari iha railuan kilometru 17 kuadradu nebe ulukdepartemen agrikulra ho sentru treinamenTNI usa. Sentru nee iha edefisiu ako-modasaun ida, ofisiu administrasaun salaaula nian, fatin tiru nian ho fsilidadedesporto.

Projei nee tokon 3 dolar Amerikanu neegovernu Australia selu ho konstrusaun hei aho iha fulan Junho tinan 2001. Iha ema 250ba dala uluk halo sira nia treinamento ihafatin temporario ida iha Distrito Aileu. kon-strusaun ho programa treinamento nee ofi-sio desemvolvemento Forsa Defesa taumatan, iha dirasaun Roque Rodriques,Timor oan ida.

ADMINISTRADOR TRANSITORIU BUKATRANSFERE EMA NEBE HETAN SUSPEITO OHO EMA

Iha surat ida nebeharuka ba iha Juiza jeralIndonesia nian Marsuki Darusman,Adminitrador Transitoriu Sergio Viera DeMello husu a transfere ba Timor Lorosae,Yakobus Bere nebe hetan suspeito ohoforsa Nova Selandia ida Lerd William man-ing iha loron 24 fulan Julho 2000. Rekisaida nee halo iha termos memorandum ofunderstanding ba kooperasaun legalmentejudisial, problema nee iha relasaun ho dire-ito humanu asina iha loron 6 fulan abril2000 entre governu Indonesia ho UNTAET.

Hamuk ho surat nee iha mos surat pri-

Notisias Badak Notisias Badak Notosias Badak Notisias Badak

vada ida a haru Yakobus Bere nebe uluknudar membru grupo milisia Laksaur niaida, surat orden a kaer nia ho a buka horekoilha evidencia nebe iha relkasaun hokaju nee. Dokumens balu mos haruka baiha misaun Indonesia nian iha Dili.

EDEFISIU UNIVERSIDADE RENOVAFALI

Edefisiu tolu universidade Nasil TimorLorosa’e nian halao dadauk .Edefisiu, liceuDR Fransisco Machado nebe uluk fatin isko-la SMU antigu Indonesia nian ho iskolacanto Resende, agora pron ho fasilidadeekonomiku, edukasaun ho treinamento pro-fer sira, ho radio ho biblioteka universidade,bele usa ba sdante edukasaun nain 1000ho liu esdante ekonomiku nain 600.

Projeito rekonstruksaun nebe han osantokon 2,5 dolar Amerikanu nee aula cidadeLisboa selu. Universidade nasil TimorLorosa’e loke fali iha fulan Novembru hoesdante 5000 rejis .

GRUPO PRO-INTEGRACAUN VISITATIMOR LOROSA’E

Grupo Lider pro-Integrasaun nia fila fali baTimor loro monu wainhira sira haru malutiha ho Presidenti Xanana Gusmão, BishopsDiocese Dili ho Baucau homosAdministrador Transitoriu Sergio Vieira deMello iha loron 30 fulan marcu nia laran.Sira halo sira nia visitasaun durante loronrua nee mos ba iha Distrito Baucau hoMalilana.

Molok a fila, Filomeno De Jesus Hornai,chefe delegado hatete iha konferensia bajornalista sira katak visita nee parte pros-esu rekonsiliasaun nian nebe berle faheinformasaun ba malu mos ba refujiadu siraiha Timor Loro monu mos iha TimorLorosa’e. Nia hateten tan katak sira simuema nebe hetan suspei halo krime boottekne fo justisa, mos sira hatoo mensajemrekonsiliasaun husi Bispo sira ba iha refu-jiadu. Visita nee hanesan visita ba dala ulukantes fulan setembru 1999 membros siranee uluk haru malu nebe representantehusi organisasaun sanolu pro-otonomianian UNTAS nebe iha fulan Desembru halaoreconsiliasaun ihaSurabaya Indonesia. Â

Foto

: OCP

I/UN

TAET

RADIOUNTAET• Dili -- 91.5 (FM) 684 (AM) • Ainaro -- 96.3(FM) 93.1 (FM) • Aileu -- 90.9 (FM) • Baucau -- 105.1 (FM) • Ermera -- 90.1 (FM)• Liquica -- 99.5 (FM) • Lospalos -- 97.1(FM) • Maliana -- 88.7 (FM) • Manatuto --94.5 (FM) • Oecussi -- 92.1 (FM) • Same --96.3 (FM) • Suai -- 93.1 (FM) • Viqueque --98.5 (FM)

Notisias kalan iha Ingles, Tetun,Bahasa Indonesio, Portugues.Current Affairs, Programa Musikanian, Programa Culture noSosiedade. Hare programa ihaEdisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian.

Page 9: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

9

Maio 2001 Tais Timor

VIQUEQUE

Ema refujiadu ida nebe fila hetanloro matan cinema tun ihaViqueque

Pedro Amaral admira tebes iha loronkraik iha viqueque tamba labarik siraagora moris liu ho lalais deit . Nia kolenmaibe hakarak atu turi prosesaunksolok nee. Wainhira nia lao liu dalanboot atu ba iha fatin nebe uluk saihanesan fatin polisia Indonesia siranian nebe agora nakonu ho laba-rik,”Cinema! Cinema!

Ida nee mak loron primeiro ba Sr.Amaral iha fali viqueque liu fulan 18 ihaAtambua. Nia hare husi ni-nia sori-sorinnia admira los. sa mak bele ahlo buathotu nee muda seluk hotu ona! Stasiunpolisia iha tempo Indonesia nee saihanesan sentru komunidade- iha kafe-taria organisasaun feto nian iha galerio,iha fatin nebe hanesan fatin atu kastigunian sai hanesan fatin lokakarya tailornian, ofisiu komando nia sai hanesafatin organisasaun juventudi sira nian.

Nia tun husi eskada atu haliburhamutuk ho ema lubun boot nee ihasesta atu asiste TVTL nebe mak atuhahu. Wainhira feto grupo ida buka helafatin atu tur hodi rona notisia TVTL niannebe mak atu hahu dadauk ona. Idanebe lee notisia iha TVTL nee AnituMatus. Nia fo reportasen kona badiskusaun konselho nasional nian,Sesaun konseho nasional nian naruknee hatudu hela iha TVTL, Sr. Amaraldehan ba mane katuas ida nebe hohakmatek tebes ba televisaun nia :“Nee filme ho lian tetun”. Mane idaseluk habesik ba Sr. Amaral ho esplikaba nia saida mak NC nee. Sr. Amaraldoko ulun. Liu tiha ida nee nia halo niaoin mamar. Wainhira nia rona notisia Sr.Amara husu pergunta oan ida. Depoisnia husu ba porta vos UNTAET niankatak lolos nia fila fali mai ona.

Visitasaun husi Indonesia nian

Chefe deputadu misaun Indonesiannian ba Timor Lorosa’e Sigit Wardono,hasoru ho Admitradora DistritoViqueque Ilda Maria De Conceicao holider komunidade sira nian, durantehalo visita ofisial ida ho intensaunhanesan “exchange of formation” katroka formasaun ba malu no obser-vasaun situasaun ba sira nebe mak filahusi fatin refugiadu. Indonesia larannsusar tebe-tebes ba situasaun ihaTimor lorosae tamba rasaun sira hane-san situasaun refijuadu sira ho refu-jiadu sira nebe fila oan, kona ba fron-teira, siguransa ho kooperasaun ekono-mia nian. Sei iha refujiadu 120.000nebe mak sei iha Timor Loromonu.Governu Inodonesia nian fo aten braniba sira atu fila fali. Fila lalais nee diakliu, li-liu tamba rejistu sivil halaodadaun ona iha nee Sr. Wardanahateten. Durante nia halao visitasaun,Sr. Wardono hasoru mos hoAdmistradora konseleiro Distrito nian,Tito Balboa nunee mos ba membroskonseleiro sira hotu, refujiadu nebemak fila ona, PKF, Civipol ho represen-tativo operasaun militar nasaun unidasnian.Sra. De Conceicao hateten moskatak governu Distrito foun, nunee mospopulasaun husi seitor ida nee TimorLorosa’e “prontu atu tane refujiadu sira( husi rai ida ne ) nebe sei iha Timor loromonu nebe sei 3900.

Representante husi UNMOrekomenda katak govenru Indonesiatau siguransa iha fatin rejistrasaunrefujiadu sira iha Timor Loromonu.Representante UNMO nee hateten

katak tuir refujiadu balun nebe fila onanee, “refujiadu barak tauk atu taunaran atu fila tamba milisia sira makhalo tauk sira”. Sr. wardono hatetenkatak governu Indonesia hakarak servi-su ho UNO atu fila fali ba Timor loromonu atu koordena rejistrasaun refu-jiadu sira ho esplika katak iha servisuurjenti spesial ida nebe halao servisuiha fatin-fatin refujiadu sira nian atuevita iregularidade sira. Lider komu-nidade sira nee husu sr, Wardono konaba posisaun governu Indonesia nian bamilisia nia ulun boot hanesan EuricoGuterres nian nebe involve brutalidadeiha tinan 1999 .

“Karik governu Indonesia konsid-era nia nudar asuwain ida, ba amiTimor oan iha duvida ba relasaun hogovernu Indonesia foun,” lider lokal idahateten. Sr. Wardono fo resposta katakGovernu husi nia nasaun hare “Guterres laos” asuwa maibe violadordireitus humanu ida.”

Komite Rekonsiliasaun ihaViqueque

Representante 30 parte viqueque hosub-distrito Uatu-lari, Chefe do Sucosira, representante Igreija katolikanian, CNRT, komisaun justisa ho pas,ho UNTAET hasoru malu iha cidadeViqueque iha loron 21 fulan Marcunebe hari komite rekonsiliasaun ida,atu resolve problema nebe mosu ihafulan Marcu nia laran. Komite nee ihamembro 17, iha mos AdmistradoraDistrito Viqueque nian Ilda Maria deConceicao ho nai lulik sira parokiaViqueque nian homos representantehusi sub-Distrito Uatu-lari.

Ida nebe oho ema iha Viquequekaer ona

Iha loron 17 fulan Abril polisia civil hoforsa siguransa dame nian kaer onatolu nebe hetan deskomfia oho ihaprobl nebe mosu iha loron 12 fulanMarcu, iha Baucau homos viqueque.sira nebe mai husi Baucau nunee moshusi Olobai ho Boramatan, viquequelori ona ba Dili atu halo inkereitu.Problema entre grupo foin sae sira husisuku rua iha fulan Marcu nebe nain ruamak mate, nunee mos iha uma 40 makahi han ho 25 seluk hetan estraga.Situasaun agora nee iha viqueque hak-matek ona.

BAUCAU

Ponte entre Baucau, TimorLorosae ho victoria, Australia

Relasaun espesial foun ida haridadauk entre Distrto Baucau hoVitoria, Australia tuir asinatura hane-san lia tuir malu ida ho naran “relasaun fraternidade entre Distrito

Baucau, Timor Lorosae ho cidade Darebin hocidade Yarra, Victoria nebe asinaa iha loron 30fulan Marcu. Lia tuir malu nee AdministradorDistrito Baucau nian Marito Reis, walikotaDarebin City maioor marlene kairouz ho walikota Yarra sue Cosby mak asina. CidadeDarebin ho Yarra ho sira nia komunidade sirapromete atu tulun iha rekonstrusaun Bankunian. Lia tuir malu nee dehan ….patnership idanebe iha nivel governu lokal ou komunidadelokal hanesan sei halo parte iha trokamatenek, skil, rekursu nebe diak ho sei foresultadu iha komprensaun diak ho estabele-samentu relasaun ba loron naruk nian entrekomunidade rua nee nian.” Visita ida nee diakteb-tebes nebe fo resultadu ba relasaun nebemetin no diak ba governu, nunee mos bakomunidade sira husi Cidade Darebin hoYarra. Liu tiha ida nee ami hetan respondesuporta lalais nian ida ba Baucau nian.Projeitu hanesan programa foin sae nian, pro-jeito feto sira nian, ofisiu instituisaun, turismo,henasan programa treamento governu nian,”Sr. Reis hateten. Delegado Distrito fila fali ihaloron 5 fulan Abril.

Asina ona lia tuir malu kona ba paznian

Lia tuir malu paz nian entre suku Wailili hoBuibau asina iha loron 31 fulan Marcu kotuliu ba, iha civipol nia hela fatin. Lia tuir malunee ho nia objetivo atu violensia hot-hotunebe iha, nunee mos atu hari relasaun diakida entre suku rua nee. Representante husipolisia civil, operasaun militar nasaununidas nian, L7, Falintil, lia nain sira husisuku rua nee, chefe de suku ho ema 25husi fatin rua nee (Wailili ho Buibau) nebehalo parte iha problema ida nee iha lorontolu fulan Marcu tuir hotu ceramonia asiniha asinatura nee nian. Liu 100 husi sukurua nee mak partisipa iha asinatura idanee. Lia tuir malu nee ho momentu ida neeCivpol UNMO Cefe de suku ho lia nain sukusira nee mak asina . Asinatura nee halao horapidu, taka ho fo han meudia ba pema sirahotu nebe mak partisipa iha selebrasaunida nee.

MANUFAHI

Elisaun Presidensial

Ami sei dauk hili Presidente. Ida nee makformasaun nebe funsionario eleitural inde-pendente ho admistrasaun Distritu tenkiklarifika wanhira lao ba iha sucu sira ihaSame, Manufahi. Loron 30 Agostu mai neehalo votasaun iha Timor Loro Sa’e nebe seihili asembelia konstituante nebe sei ihamembru 88. Hosi sira nee 75 sei sai repre-sentate iha lista representasaun propesion-al lubun boot ida, iha 13 sira seluk sei sairepresentate Distritu nian. AsembleiaKonstituante sei hakerek Konstitusi baTimor Loro Sa’e independenti ho demokrati-ka ida. Lia ba dala, nebe asemblea seihakotu mak loron independensia Timor LoroSa’e nian nebe iha relasaun ho konselhosiguransa nasaun unidas nian. Loron baindependensia ida nee dala ruma sei ihafulan haat to iha fulan neen liu tia elisauniha fulan agostu. Hudi suku rua fo sai siranian laran susar konaba Violesia nebe iharelasaun ho elisaun homos sira nee fogarantia katak PKF ho Civpol mak sei taumatan ba siguranca ba fatin sira hotudurante elisaun ho mos elisaun hotu tia to’onasaun foun nee sai nasaun independente.

BOBONARO

Lansamento projeitu experimentaagroforesta

Projeito agroforesta experimenta basikuida ba fundasaun kafe nian lansa ona ihaDistrito Bobonaro ho fasilidade atu asistiuma kain 170 atu kuda kafe ho ai nebe fo

Notisias Distritu Notisias Distritu Notisi Distritu

fuan tulun atu kontrola erosaun rai, hadiarai nian bokur ho produsaun ai-han ninian.Projeitu nee dirasaun asunto agrikulturaETTA ho Catholic Claratian Mission (misaunmembru husi misionario oan mane kongre-gasaun kurasaun de Maria Imacuyladakatolik nian) Ba Timor Lorosae no hein atufo resultadu iha lansamento projeitu hane-san iha fatin seluk iha nasaun nee nian.Fase inusial ba projeitu nee ho osan 15000dolar Amerikanu ba fulan neen nian.Agroforesta nudar teknika kultivasaun idaiha nebe ai horis, ai nebe fo fuan ho ai hanagrikultura nebe sei kuda hamutuk deit.Tamba atu garantia seguransa ha-han hohadia rai, asiste nee hare ba abitasaun batoos nia nebe iha fatin ida los deit.Agroforesta neekonsidera nudar stratejiadiak ida atu produs produtu agrikulturaorganiku tamba kimika nebe persisa atuhadia fertilidade rai ho kontrola animal sira.

SUAI

Eletrasidadi

Liu tiha fulan ida laiha eletrasidadi, enerjianee hadia fali ona ho konsekwensi uma siraiha suku suai eletrasidade lakan oras neenkada uma ida. Maibe maiooria DistritoCovalima sei dauk hetan husi kedas violen-sia antes referendum iha 1999.

Siguransa fronteira

Insidenti nebe mosu ketak-ketak mosudurante loron rua fulan Abril iha fronteira.Posisaun Fiji nian ida iha Juntion pointFoxtrot mais ou menus kelumetro 22 Suaiparte loro monu nian hetan tiru. PKF siramos tiru hasoru ba dirasaun nebe hanesan.La iha PKF ida mak hetan kanek ihaatakasaun ida nee. Povu sira iha neba foinformasaun ba forsa PKF katak ema tudagranada ba uma sira iha Lebos hoMaupeko. La iha ema ida mak kanek. AUS-BATT haruka elemento ida ba Maupeko hoaumenta kontrola iha fronteira tomak aturesponde insidenti ida nee.

Iha insidenti ketak ida tan iha Nunura,forsa UNO rona kilat tarutu besik sira niahela fatin ho haruka forsa ida atu vestiga.Sira hetan feto ida tinan 20 hetan tiru ihakelen, Feto nee lori tiha ona ba HospitalMaliana atu hetan tratamentorata ba niania kanek nee. Civpol halo intervista ho nialaen nudar parte investigasaun nian. Fetonee lori ba Dili iha dader ho Helikopter,maibe mate tiha iha Hospital ICRC nian.Maske iha insidenti ida nee situasaun fron-teria parte loromomu nian hakmatek hela.Tuir reportasen PKF nian iha ona responposetivo ida ba asaun PKF ho presensa husiTimor oan sira nebe halao operasaun ihafatin iha neba nian.

MALIANA

Rekoilamento sigaru kontrabandunian

Iha loron 12 fulan Marco servisu fronteiraAdmistrasaun transitoriu Timor Lorosaerekoilha sigaru hamutuk karton 40.000 ihaAtabae, Distrito Maliana nebe lori nauk deithusi Timor loromonu Indonesia lori ba Timorlorosae ho kareta ONG internasional nianida. Kondutor Timor oan nee ONG mak foservisu, hatete katak nia kolega ida ihaTimor Lorosa’e mak husu tulun ba nia atulori ho sigaru nee.

Iha fatin hanesan ba dala tolu ona, emanebe servisu iha fronterira rekoilha kartonsigaru 1,200, nebe tau subar iha karetatanki nebe lori gasoel. Ema nebe servisu ihafronterira (Bea cukai) rekoilha ona sasansira husi Timor Loro Monu liu-liu sigaru hoalkohol, nebe sei multa ho osan dolarAmereikanu hamutuk 300.000 hahu kedasiha fulan Julho tinan 2000. Â

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Page 10: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

10

Tais Timor Maio 2001

Timor Lorosa’enia LianSaida mak refusiadus siraneebe fila hakarak hareeiha Timor Lorosa’e?

Miguel Guterres, 44 Refujiadu husiNaebonatNudar ex-membru TNIuluk nian, tauk atu filatamba kona ba sigu-ransa ba nia an. “ Niasei ba los iha niniasuku iha Baucau-lagaatu servisu iha niniatoos. “ Hau la persisatauk kona ba segu-ransa tamba PKF siraho ami mos iha polisiahomos Forsa DefesaTimor Lorosa’e nian.Maibe, karik governuhusu hau atu holaparte Forsa DefesaTimor Lorosa’e, hauhaksolok atu halao sekonsidera hau hane-san Timor oan ida.”

Alberto das DoresXimenes, 44Membro polisiaIndonesia nian ihaKupangNia hakotu ona atu filaba Timor Lorosa’e wain-hira ninia oan moristiha. Ninia fen nee seikous ho ninia familiasira iha Kupang. “ Emafoin sae tenki fo oportu-nidade atu sai membrupolisia iha TimorLorosa’e ho sira tenkenetral ba solusaunproblema nunee beledesemvolve ita nia raiho seguru.”

Nadia, 9Uluk refujiadu husiNaebonatNia deside atu hela ihaFatuhada, Dili. “Hauhaksolok teb-tebes atufila mai Timor Lorosa’etamba hau nia inan hoaman iha TimorLorosa’e ho hakarakatu kontinua estudaiha Dilil. Uluk hau tele-foni hau nia inanaman, husu kona basituasaun iha nee.Wainhira hau nia tiutelefone hau nia inanaman, sira dehan bania katak situasaun ihaTimor Lorosa’e seguruho nee duni labeletauk.

Marta Corte Real, 22Too iha Kupang nudarrefujiadu iha loron 7fulan Setembru 1999Hau lolos halo onadesisaun atu fila antesmaibe tamba iha infor-masaun negativu husiema nebe mak foin filahusi Timor Lorosa’ekona ba Timor Lorosa’eiha kampo refujiadunian.Hau hakarak atufila fali ba rai TimorLorosa’e, hau nia famil-ia tomak iha hotu Dili.Hau hakarak fila fali hoservisu iha toos ihahau nia suku laran.”

TelevisaunTimorLorosa’eBBC, Desporty Metro, TVTL Notisias Kalan, Notisiashusi Indonesia, Notisias husi RTP, Notisias ho Destakeno Resumu Notisias, Boneka, Current Affairs,Programa Edukasaun, Koalia, Pograma Kultura,Relatorius Espesiais, Programa ba Labarik,Dokumentarius, MTV, Futebol. Hare programa ihaEdisaun 12-25 Marsu Tais Timor nian.

Margarida Nogueira, 27Kaben nain ida husimanatutoRefujiadu ida nee iha rainaikotenI-kupang, niafila mai Timor laorosaeho ninia familia tomakiha ro ida. “Mai hau buatida mak importante makiha fali ona iha ria TimorLorosa’e, nudar toosnain ida, hau nia familia,haruka hau nia oan siraba eskola.”

Julio Sarmento, 47Toos nain ida husiSanta CruzIha Kupang, nia servisuiha toos lokal nian ida hihateten ninian hakarakfila mai Timor Lorosa’eiha tempon kuahare/silu batar. Hauhatene katan la fasil baema ida hanesan hauatu hetan servisu. Karikhau fila hau sei hakaasan atu buka sa ida deithau bele halo atu hodimoris -Bele sai kondutortaxi nian ida. Hau hatenekatak la iha ema selukmaibe ami mak seidesemvolve ami nia rain.

Joanico Soares, 32Ex-membru TNI ihaBaucau, ho liderUNTAS ba refujiaduhusi Baucau nianNinia familia iha neeTimor Lorosa’e ho niahein atu hetan lisensaatu fila hamutuk liderpro-otonomi sira. “Tuirreportajem ho buatnebe hau hare waihiravisita iha TimorLorosa’e, iha onadesemvolvimento balunmai-be prospeito bafulan rua tuir mai neehalo hau sai bilan. Neenormal deit tamba amilaiha preparasaunantes.”

Marilia Abilio, 26Uluk refujiadaDeside atu fila meiTimor Lorosa’e ho niniafamilia. Nia latauk tanona rona kona ba infor-masaun negativu husiTimor Lorosa’e. “Sadeit mak mosu, ita seihasoru nia iha ita niarain rasik. Triste teb-tebes sai hanesanrefujiadu ho haketakan husi ita nia familiasira. Atu buka moris,atu sai vendador modonia maibe uluk na-nain, hau hakarak visi-ta hau nia familia ihaSame depois fila baDili.”

Bernardino Soares, 66 Hosi distritu Ermera Hakarak hela ihaFatuhada, iha Dili. Morisiha fatin ba refujiadu sirala diak maibe oras ne’enia kontenti tamba niaatu fila ona ba uma.“Timor Lorosa’e oras ne’eharii fali ho plano diak idaatu hetan ukun rasik an.Aban bairua TimorLorosa’e sei sai nasaundiak ida iha rai klaran.”

Candida Abilio, 19Uluk refujiadaMenina Abilio foindadaun fila husi TimorLorosa’e ho ninia bin niafamilia- ninia inan amaniha Dili, Timor Lorosa’e. “hau hakarak atu kontin-ua estuda, maski aminia lider sira deside atuusa portuges iha TimorLorosa’e-hau sei hakasaan atu aprende.

Telstra

MerkaduDili

MetalRecyclingiha TimorLorosa’e

Usa sasan restu iha Timor Lorosa’eKalen Aluminu no plastiku neebe H2O iha no botil siraoras needadaun ema hila no tau hamutuk hela, kumpanha neebe halo idanee mak Metal Recycling (ETMR) iha Timor Lorosa’e no sira seiharuka sasan restu nee ba Darwin no Indonesia atu usa fali. ETMRbele hila sasan restu nee iha Dili laran tomak, Aileu ka Liquica. Itaboot sira bele telefoni numeru 0407 023 833 no koalia ho Fatimaatu organiza hili nian. Itaboot sira mos bele lori itaboot sira niasasan aat ba ETMR iha Audian, Dili besik Merkadu Dili.

Aluminiu neebe ETMR ba foti sei selu Rp.1000 kilu ida Aluminiu neebe lori ba ETMR sei selu Rp. 2000 kilu idaBa masa plastiku sira sei la selu

Funsiunariu UNTAET no ETTA Lori imi nia kalen aluminiu no masa plastiku be nian hodi tauihakontainer iha servisu fatin GPA nia sorin iha Dili (iha dalan bootnia soring) ba atu uja fali.

Buat sira neebe presija liu tanBolu ba Seksaun Protesaun ba Abiente nian (x5707) ka kontak-ta seitor ambiente nian iha imi nia distritu.

Tanbasa mak uza fali sasan restu?Sasan sira usadu sira oras nee barak tebtebes. Iha TimorLorosa’e ida nee problema boot tanba laiha rekursu natoon atukolekta sasan foer sira, tanba nee antes atu sunu foer sira nee(aoumenta problema sasude nian) ka soe arbiru deit. Usa falisasan restu hanesan aluminu no masa plastik sira nee, belehatuun numeru rekursu naturais neebe ita usa hodi halao pro-dusaun sasan sira nee.

Saida tan mak ita bele halo atu hamenus foer no proteje ambiente?• Fo imi nia hahan restu ba animal sira• Foer sira nee animal sira la han, no sira nee bele dodok, imi

usa atu halo estrume ba imi nia jarding • Hola sasan sira neebe la ho falun, usa plastiku oituan deit

banhira ba kompras • Estabilisa foer fatin komunal atu nune foer sira nee fasil atu

lori ba soe

PKF - oinsa imi protesa imi nia abiente no hari relasauniha imi nia komunidade lokal?1.Harii fatin atu tau sasan usadu husi aluminu iha imi nia aka-

pamentu2. Indetifika ONG lokal ka internasional neebe sempre tuun mai

Dili lorloron3. Fo kalen aluminium sira atu nunee sira bele lori mai Dili no

simuosan ba sira

ONG lokal no internasional - oinsa mak imi bele protesaimi nia ambiente no aumenta osan ba imi nia projetu?1. Halo kontaktu ho PKF neebe hela besik imi2. Husu sira atu harii fatin ba tau sasan restu aluminum nian3. Aranja no kolekta sira nia kalen aluminium no lori mai Dili

bainhira imi iha kamineti mamauk ba mai iha neeba!4. Lorfi kalen sira nee ba ETMR no simu Rp. 2000 ba kilu ida nian!

Martinho Tilman, 41Uluk funsionariupolisia Indonesia nianNia sai refujiadu ihakupang iha loron 5 fulansetembru 1999. Niahakotu lia atu fila baTimor Lorosa’e hamutukho ninia familia.Martinho haksolok honinia desisaun. “ hauhaksolok tebes tambahau sei hare ho hau niamatan rasik oin sa situ-asaun iha TimorLorosa’e agora nee. Husikedas hau sai nuar refu-jiadu hau simu bei-beikinformasaun kona baTimor Lorosa’e maibeagora hau bele hare homatan rasik. Hau fiarkatak Timor Loro sareseguru, tamba nee emabarak mak hakarak fila.Hau sei halo saida deitatu bele moris maibe,karik hau hetan oportu-nidade atu servisuhamutuk ho polisiaTimor Lorosa’e, hau seiprontu atu halao.

Felizarda PereiraCarlos, 40Uluk profesora pri-maria iha Dili. Maibenudar refujiadu servisu ba iha ofisiugovernu Kupang “Karik governu (TimorLorosa’e) hakarak hauatu sai nudar profesoraida, hau sei hakas antanba uluk hau koaliaportuges mos agorahau hatene diak koaliaportuges.

Page 11: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

11

Maio 2001 Tais Timor

Tiu hatan perguntas kona ba...Seguransa

Diak kalae belun sira, hau hanoinkatak imi hotu diak. Ikus nee ita haretempo nee hotu lalais deit, Paskua mailiu tan tiha ona, husik hela mai itabuat barak nebe ita atu reflete. Imi seihakarak atu kuidadu hanoin mos atufo lian ba imi ho imi nia familia par-tisipa iha prosesu rejistrasaun sivilnebe sei halao dadaun. Ita hotu tenketau naran too loron 20 fulan Junho.Liu tiha ida nee, ita sei ba kaixa votunian atu fo vota ba Asembleia konsti-tuante. Maibe ohin hau hakarak koaliaho imi kona ba problema siguransaiha Timor Lorosa’e. Iha fulan ida-rualiu ba dala ruma imi rona ona kona banumeru kasu violensia nian. Hanesaninsidenti iha Baucau, Viqueque nebesona malu, hadau ema nia sasan ihaDili laran. Loron rua liu ba hauhasoru hau nia kolega nain rua,Marciano nebe servisu iha ONG lokalida, ho Domingos nebe foin dadaunfila husi kampu refujiadu iha Kupang.Ami halibur hamutuk hanesan bai-bain ho hau nia tia Maria.

Tiu: Diak kalae Domingos, hau la hare okleur ona. O mai orbain hira?

Domingos: Oh, diak kalae tiu? Kontentilos tamba hasoru malu fali ho ita. Haulafiar katak ikus nee hau iha fali TimorLorosa’e. Semana liu ba hau sei iha TimorLoro monu neba. Hau nunka hanoin haubele fila fali mai iha nee.

Tiu: Maibe agora o mak nee ona.Hoksolok boot tebes hare malu fali.Marciano, o mos diak kalae?

Marciano: Diak hela deit tiu. Hei mariadiak kalae?

Maria: Helou, Marciano ho Domingos.

Tiu: Domingos, labele hateke bei-beik bakotuk. La iha ema ida mak baku o ihanee.

Domingos: Oh. Deskulpa, hau hanoin bei-beik hanesan nee waihira hau sei ihaTimor Loro monu . Ho istoria hotu nebeami rona Konselhu Nasionala ba situ-asaun aat oin sa nebe mosu iha TimorLorosa’e. Hau labele halo buat ida.

Tiu: Saida deit mak o rona ? hau hakarakrona konta kona ba saida deit.

Domingos: Ami rona istoria oi-oin.Hanesan, ami rona katak ema nebe saihusi fronteira ema oho.

Marciano: Nee bosok.

Domingos: Tuir buat nebe hau hare kataksituasaun iha Timor, husi buat nebe makhau hare ona too ohin loron la hanesanho buat nebe mak ami rona iha fatin refu-jiadu. Iha neba, sira hateten TimorLorosa’e sai nasaun rumbu-ranga ida,kata la iha siguransa ba ita. Agora IOMatu lori ami ba fali ami nia suku ihaViqueque. Hau tauk oit oan kona ba idanee tamba hau lahatene atu hetan saidawainhira ami too.

Tiu: Domingos, maske o nia laran susarhanesan nee iha rasaun, seguransa ba

refujiadu tenke fo atensaun seriu duni.Civpol ho PKF haboot tan sira nia esforsuan atu hare seguransa mos kontrolanafatin fatin hot-hotu. Iha ona treinamen-to ba polisia Timor Lorosa’e oan sira, mosba Forsa defesa Timor Lorosa’e nian.

Marciano: Diak, hau tuir seramoniapolisia sivil Timor Lorosa’e nian. Hau niamaun ida mos ba sai polisia TimorLorosa’e nian iha Distrito Dili.

Domingos: maibe nee katak sa? Civipolsira iha Dili deit ka iha Distrito sira hotu?

Tiu: Distrito hot-hotu iha ona Civpol. Forsapolisia Timor oan foun nebe treinau haru-ka dadaun ba iha Distrito sira iha Timorlaran.

Domingos: Se mak treina sira?

Tiu: Sira nee Civpol internasional siranian mak fo treina. Civpol internasionaliha Timor Lorosa’e iha representante sirahusi nasaun barak-barak. Sira nebe maiiha nee atu ajuda homos prepara forsapolisia foun ba independensia ba abanbain rua nian.

Maria: Tiu, be PKF fali?

Tiu: PKF iha ninian funsaun nebe atuhalao. Nia suporta Civpol wainhira sirahusu ajuda atu halao. Iha PKF nain 8.042mak iha Timor Lorosa’e, nain 1,702 ihaseitor loro sae,1,206 iha seitor sentral,2,352 iha seitor loro monu, 781 iha seitorOecussi, homos fatin-fatin nebe fo supor-ta hanesan injineiru, mediku, komu-nikasaun, suporte ba lojistika nunee mosakapamento Forsa nian. PKF nee mos fosuporta ba refujiadu nebe fila husi fron-

teira. Mos UNHCR ho IOM mak organisas-aun atu husu fo asistensia ba refujiadusira fila mai Timor Lorosa’e, PKF mosajuda ihan esforsu atu koordena entresira. PKF asistensia ba refujiadu sirakarik, UNHCR ho IOM persisa. Iha buatsira nee, PKF fo siguransa iha sentru liu-liu iha fronteira nian, kona ba hela fatinmos fatin ba refujiadu iha Dili.

Domingos: PKF mos ajuda hau, ho haunia familia ba fali iha ami nia suku rasik.Se mak sei fo garantia kona ba ami niaseguransa?

Tiu: Sim, los duni. PKF, regulamente hareseguransa iha suku sira. PKF mos ajudatim humanitaria nebe halo patroli sukusira ho asiste ema Timor Lorosa’e oan.

Tiu: Hau rona ona ema kritika UNTAET,maibe tuir hau hare UNTAET ajuda teb-tebes ho prosesu ida nee ho dalan oi-oin.Hau la iha imajina atu sai oin sa los TimorLorosa’e nee, karik laiha Civpol ho PKFnia prejensia.

Tiu: Diak informasaun diak nia maknasaun unidus sei hametin nafatin pre-jensia kiik liu iha Timor Lorosa’e wainhiraninia mandatu hotu. Ho PKF sei sai nudarparte ida nebe prejensa nee atu ajudanafatin dame iha Timor Lorosa’e. MaibeUNTAET ho PKF laiha buat ida atu belehalo buat hot-hotu. Ita Timor oan moshakas an atu ajuda sira. Â

Hamoris fali tenis iha Timor Loro Sa’e.

Timor Loro Sa’e bele sai lalais membrufederasaun tenis internasional nian nebehanesan mos federsaun tenis Ociana nian.Atu antisipa ida nee, Dan O’Connell, funsiu-nario desemvolvementu husi konselho tenisinternasional rua nee ida nebe visita TimorLoro Sa’e iha loron premeira semana fulanAbril atu koordena ho konsederasaun dis-portu nian, NGO Timor oan nian nebe holaparte iha hamoris fali tenis Timor Loro Sa’enian. Foin dadauk nee iha Dili iha onakampu 21maibe, problema sira, hanesanredi, bola ho fasilidade sira seluk iha oituandeit homos sasan sira nia foli karun liu Sr.Dan O’Connell hateten. Organizasaun inter-nasional balun hateten ona sira nianinterese atu suporta tenis iha Timor LoroSa’e, tuir Sr. Dan O’Connell nian hanoin. Niatemi tenis hosi Australianu nian nebe posi-bel atu sai nudar sponsor ba futuru nian.Nune mos, Banku ANZ uza kompianatunasional Timor Loro Sa’e, Matias Sousa, atuhanorin tenis iha eskola sira. Sr. Sousa neemanan turnamentu tenis Timor Lorosa’e ihafulan Marsu. Treinador hosi tenis interna-sional nian ida sei too iha Timor iha fulanJunho nia laran.

Timor Loro Sa’e tuir Jogu Arafura

Tim disportu Timor Loro Sa’e prepara onaatu ba Darwin, Australia hosi loron 19 to 20fulan Maiu atu partisipa iha jogu Arafura badala neen nian. Jogu Arafura nee hahu ihatinan 10 liu ba nebe sai festival Arafuranebe sai nudar kompetisaun internasionalnebe boot ida atu desemvolve atleta sira iharegiaun Asia-Pasifiku.

Naran nee fo tui tasi Arafura nian nebeiha Norte Darwin nian, disportu nee hodihametin tan relasaun entre Norte Teritoriuho nasaun sira seluk nebe besik iha tasiArafura.Disportu nee halao tinan rua dalaida iha Darwin, kapital Northern Territory,Australia, jogu arafura nee fo sai wainhirahosi “Sporting Neighbours” hatudu kompiti-saun sira hosi fatin hotu-hotu iha Australiahomos nasaun sira nebe iha Asia-Pasifiku.Â

Phot

o by

OCP

I/UN

TAET

Atleta Timor Lorosa’e nian prepara ona ba Arafura Games Sestu nian neebe sei haloiha Darwin, Australia husi loron 19 to’o 26 Maiu , 2001.

Desportu Timor

Page 12: TaisTimor · sira nian rai tamba obriga, balu tamba visaun politika mak la hanesan.Iha loron nebe, forsa Indonesia nian (TNI ho POLRI) fo sira transporte ba Timor Loro Monu nebe relativu

12

Tais Timor Maio 2001

Naran Tais Timor ne’e fó hanoin kuadadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne’ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne’ebé kaer ba lia importante sira. Nu’udár “ingredientes” oioin ne’ebé hamutuk halo Timor Lorosa’e iha periodu tranzisional nian atu harii hi’as rain ida ne’e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala’ok sira ne’ebésoru hena be Timor Lorosa’e.Serbisu semana ruarua informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa’e (UNTAET). Publika hodi Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés.Hakerek, edita no dezenhu husi UNTAET nia Eskritoru ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801,Australia. Tel: +61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La’ós ddokumentu oofisial iida. SServe bba iinformasaun dde’it.

QIP Shop QIP Shop QIP Shop QIP ShopQIP Shop, loja Timor ida nian ho produtu tradisionalTimor Lorosae nian nebe halo ho liman dfeit, oras ne’eloke ona.

Sasan sira nebe fa’an iha neba inklui: •Instrumentu muzikal tradisional

Timor Lorosae nian•Mobilias nebe halo ho au ka ai-mean•Livru ka kartaun postal Timor Lorosae nian•Artesania oioin hanesan miniatura uma tradisional

Timor Lorosae nian•Sentru kontaktu ida nebe iha delayu kontaktu serbisu

sira nian nebe inklui: karpintaria, serbisu eletriku,suku roupa, katerina no buat selu-seluk tan.

Fatin: Rua Bidau Akadiruhun (besik Retaurante Maubere), Tuir deit luron boot ba estatua Kristu Rei, fila ba luron kuana molok besik mota bidau, no tuir deit luron baHospital ICRC nian iha Tokobaru. Liu tiha metru atus resin tuir deit luron ne’e, QIP Shop bele hetan iha liman kuana.Hetan suporte husi the International Rescue Committee (IRC) no UNHCR)

SivPol ONULORON/KALAN

NUMERU EMERJENSIA IHA DILI

0408839978

Iha Dili laran, karik, imi haree ona iha fatin hotu - Polisia Timor Lorosa’e sei taumatan baistrada banhira kareta barak iha dalan; servisu iha sira nia fatin ho telefoni emerjensia honumeru 0408 839 978 banhira imi persija tulun.

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Ba hakailPrototipu premeiru ba Ro

hakail nian neebe halo atu

troka no aumenta aktivi-

dade piskador iha pontikasi

Hera nian.

Ro sira neebe halo ho tulun

husi Timor Aid no seksaun

Piskaria ETTA nian, nee la

usa osan barak, efisien-

tetebes no fasil atu tau

matan.

Foto

: OCP

I/UN

TAET

Heroi sira iha Aksaun!