Zavod za javno zdravstvo Sveti RokVirovitiko-podravske upanije

Sinia Brlas

FUNKCIONIRA LIMOZAK OVISNIKAZAISTA DRUKIJE

Sinia Brlas

Virovitica, 2016.

FUNKCIONIRA LIMOZAK OVISNIKAZAISTA DRUKIJE

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez

nakladnikova pismenog doputenja.

AUTORSinia Brlas, prof.

NAKLADNIKZavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije

LEKTORICADanijela Fabric Fabijanac, prof.

TISAKGrafiti Becker, Virovitica

NAKLADA150 primjeraka

Virovitica, 2016.

Prvo izdanje

CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod

brojem 000926076.

ISBN 978-953-7756-22-2

FUNKCIONIRA LIMOZAK OVISNIKAZAISTA DRUKIJE

3

Predgovor 4

Uvod 5

Bioloka osnova ovisnosti 8

Motivacijska snaga ovisnikog ponaanja 14

Kako se donosi (ne)ispravna odluka 17

Svjesno i nesvjesno u donoenju odluka 19

Nesvjesno pretae informacije u osjeaje 21

Teratogeno djelovanje sredstava ovisnosti 22

Uenje ovisnosti 25

Funkcionira li onda mozak ovisnika zaista drukije 30

Prilog 31

Biljeka o autoru 32

SADRAJ

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

4

Ova je publikacija samo jedna u nizu mojih publikacija koje su svoje ishodite pronale u mojoj kljunoj knjizi iz podruja psihologije ovisnosti Vano je ne zapoeti; neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti. Potonja je knjiga objavljena 2010. godine i vrlo je brzo za nju iskazan znatan interes u akademskoj zajednici. Tako je ve iste godine cjelokupna naklada drugog i neizmijenjenog izdanja knjige tiskana sredstvima i uz odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, a namijenjena je osnovnim i srednjim kolama u Republici Hrvatskoj. Ponukan ovakvim interesom za sadrajima koje knjiga obuhvaa, u narednim sam godinama razvijao ideju da pojedine teme iz knjige dodatno razradim u posebnim publikacijama jer je ivot knjige pokazao kako je ostalo dovoljno prostora za razradu pojedinih tema.

Tako sam smatrao da je i podruje bioloke psihologije vana sastavnica psihologije ovisnosti openito pa sam odluio proiriti ranije zapoeta promiljanja o funkcioniranju mozga ovisnika. Ova je publikacija rezultat toga promiljanja. Kako se sadrajem znaajno naslanja na ve spomenutu knjigu iz 2010. godine, dapae iz nje je i proizala, tako su i pojedini dijelovi teksta naprosto preuzeti iz ove knjige i obogaeni novim sadrajima koji se temelje na recentnim spoznajama.

Autor

1. PREDGOVOR

5

Iz definicije se ovisnost odreuje kao kronina recidivirajua bolest mozga te je ve na prvi pogled jasno da je u sreditu znanstvenog istraivanja ovisnosti upravo mozak. Brojni initelji djeluju na poetak uzimanja droge i stoga je ovisnost sloeni biopsihosocijalni problem koji zahtijeva jednako sloenu mreu preventivnih i tretmanskih intervencija. Osobine linosti, pritisak vrnjaka i stres mogu biti okidai zloporabe droge, ali ako osoba nastavlja s uzimanjem droge i kada doivljava snane uinke njezinog kemijskog djelovanja, znaaj navedenih initelja na daljnje uzimanje droge slabi. Kemijsko djelovanje droge stimulira nagradne sustave u mozgu i razvija ovisnost, a ostali psiholoki i socijalni initelji imaju sve slabije djelovanje na ponaanje pojedinca. Od trenutka kada kemijsko djelovanje droge preuzme kontrolu nad ponaanjem pojedinca i

kada vlastito ponaanje vie nije pod kontrolom pojedinca, kaemo da je ovisnost razvijena. Meutim, zato droga ima tako snano adiktivno djelovanje, zato tako snano privlai pojedince i gdje se i kada gubi kontrola nad vlastitim ponaanjem? Oito je da se ovi procesi dogaaju ondje gdje se upravlja ponaanjem, dakle u mozgu. Jasno je da se ondje dogaaju procesi koji pojedinca nagrauju za uzimanje droge, kao to je jasno da se u toj drogi nalazi tvar koja ima neobino snana djelovanja na ove nagradne centre u mozgu. Ovu kemijsku tvar zovemo psihoaktivna tvar (u drogi) jer ona snano djeluje na psihike procese i ponaanje osnova kojih su upravo elektrokemijski procesi u mozgu. Psihoaktivnu tvar u drogi nazivamo jo i djelatna tvar jer ona djeluje na sredinji ivani sustav i tako mijenja psihofiziko funkcioniranje ovjeka; njegove psihike procese

2. UVOD

6

(osjete, percepciju, miljenje, govor, raspoloenje) i njegovo ponaanje, ali moe dovesti i do ozbiljnog (tjelesnog i/ili psihikog) oteenja zdravlja. Djelovanje psihoaktivne tvari u mozgu temelji se na poticanju ili izazivanju poveanog ili smanjenog stupnja aktivacije sredinjeg ivanog sustava, a unos tvari u organizam prati ponaanje usmjereno prema traenju i uzimanju sredstva ovisnosti (droge koja sadri psihoaktivnu tvar), gubitak kontrole u uzimanju droge i pojava negativnog emocionalnog stanja kada se pristup drogi onemogui. Dakle, razvoj ovisnosti moe se opisati kao skupina pojava ponaanja, kognicije i fiziolokih promjena koje se razvijaju nakon (ponavljane) uporabe droge koja sadri psihoaktivnu tvar, to gotovo redovito ukljuuje jaku elju za uzimanjem te tvari i potekoe u kontroli njezina uzimanja, pri emu se mnogo vea vanost pridaje uporabi droge nego ostalim aktivnostima i obvezama, esto uz poveanje tolerancije i uz povremene tjelesne znakove apstinencije.

Iz navedenoga je jasno da ovisnost kao bolest mozga ima svoju psihiku i tjelesnu komponentu. Psihika je ovisnost takvo stanje u kojemu kod pojedinca postoji prisila za uzimanjem sredstava ovisnosti o kojima pojedinac jest ili postaje ovisan, i ona podrazumijeva gubitak kontrole nad vlastitim ponaanjem. Ovdje treba istaknuti da gubitak kontrole ponaanja s jedne strane moe biti kolateralna posljedica razvoja ovisnosti, dok s druge strane razvoj ovisnikog ponaanja moe dovesti do ovisnikih navika koje tek potom vode u ovisnost. U heteroanamnestikom postupku prilikom tretmana ovisnika teko je razgraniiti ove utjecaje jer je posljedica svih njih jednako pojava ovisnosti kao bolesti. Tjelesnu pak ovisnost odreuje fizioloki odgovor organizma na psihoaktivnu tvar koja se drogom uosi u organizam, a oituje se u prvom redu u razvoju tolerancije na ovu tvar i tjelesnim posljedicama zloupotrebe droge. Ako uzmemo u obzir navedene injenice moe se zakljuiti da ovisnost ima i psihiku i

7

tjelesnu dimenziju, odnosno teko je prihvatiti podjelu na psihiku i tjelesnu ovisnost u kojoj bi podjeli jedna iskljuivala drugu, iako je u klinikom radu s ovisnicima jasno da kod pojedinih oblika zloupotrebe droga (sredstava ovisnosti) prevladavaju znaci klinike slike psihike ovisnosti dok kod drugih dominiraju tjelesne manifestacije.

8

U mozgu postoje centri koji reguliraju ponaanje posredstvom kemijskih promjena i procesa. Posebno se to odnosi na limbike strukture poput amigdaloidnih jezgara. Limbiki sustav odgovoran je za zadovoljenje primarnih potreba (za hranom, snom i sl.) o zadovoljenju kojih ovisi preivljavanje i transgeneracijski prijenos genetskog materijala (seksualni nagon vaan za razmnoavanje).Ono to je posebno vano u kontekstu razumijevanja nastanka ovisnosti jest injenica da je limbiki sustav odgovoran za uvstva (emocije) i motivaciju. Zadovoljenje potreba aktivira centre za ugodu u mozgu i pritom povezuje ponaanje s pozitivnim emocijama ugode i zadovoljstva. Mozak pamti obrasce koji su doveli do ugode, a kako je ponaanje motivirano ugodom, poveava se vjerojatnost ponavljanja ovoga obrasca ponaanja u budunosti. Unosom sredstava ovisnosti u organizam se unose

psihoaktivne tvari koje takoer aktiviraju ove centre ugode, a mozak naravno obrazac ovisnikog ponaanja pamti kao ugodan doivljaj i tako se poveava vjerojatnost ponovljenog uzimanja sredstva ovisnosti kako bi se osjeaj ugode ponovio.Glutamat, taj kljuni dionik u staninom metabolizmu stanica koji je u limbikom sustavu odgovoran za ishranu (kao pogonsko gorivo) ivanih stanica u mozgu, pod psihopatolokim utjecajem psihoaktivne tvari u drogi mijenja svoju optimalnu razinu i posredno potie udnju za drogom. On je vaan neuroprijenosnik koji u procesu nastanka i odravanja ovisnosti moe biti ometen. Patoloka disfunkcionalnost proteina koja potom uslijedi ometa ispravnu ishranu ivanih stanica pojedinih dijelova ivanog sustava vanih u regulaciji ponaanja ovisnika, osobito onih u apstinenciji.

3. BIOLOKA OSNOVA OVISNOSTI

9

Meutim, i strijarni sustav u regulaciji ovisnikog ponaanja ima vanu ulogu jer se unutar njega nalazi i jezgra nukleus akumbens u kojoj zavrava dio vlakana iz dopaminskog sustava, odnosno otputa se dopamin. Dopamin se u mozgu sintetizira u crnoj jezgri i vaan je neurotransmiter iz skupine biogenih amina (bioloki aktivnih tvari koje kao neurotransmiteri omoguuju prijenos ivanih impulsa unutar ivanog sustava) koji sudjeluje u tjelesnom sustavu nagrada i nastanka ovisnosti, te potie elju za ponovnim uzimanjem psihoaktivne tvari, odnosno droge. Na opisani nain nukleus akumbens igra vanu ulogu u potkrepljivanju ovisnikog ponaanja (i ponaanja uope), dok psihoaktivna tvar iz droge remeti transport glutamata kao pogonskog goriva prema nukleusu akumbensu to odrava udnju za drogom. Dopamin dalje prenosi informacije iz nukleusa akumbensa u dio mozga zaduen za kratkorono pamenje te uvstva ili emocije (hipokampus), ali informaciju o ugodi prenosi i u svjesni dio mozga; u centar

za miljenje, dugorono pamenje i asocijacije. Ovisnik tako utiskuje spoznaju o ugodi (pamti ugodu), dok podatke i spoznaju o opasnostima i posljedicama ponaanja zanemaruje.

Pojedini dijelovi mozga ukljueni u nastanak i odravanje ovisnosti (Ilustracija preuzeta iz knjige Vano je ne zapoeti; neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti)

NUCLEUS ACCUMBENS (NUKLEUS AKUMBENS)

AMYGDALA (AMIGDALA)

SUBSTANTIA NIGRA (CRNA TVAR / JEZGRA)

HIPPOCAMPUS (HIPOKAMPUS)

10

Za razvoj ovisnosti posebno su vane nagradne posljedice djelovanja, odnosno nagrada za djelovanje. Ovo djelovanje moe biti upravljano vanjskim situacijama, ali moe biti i posljedica i neposrednog elektrinog i/ili kemijskog djelovanja na centre ugode u mozgu. Elektrina, kemijska ili elektrokemijska stimulacija koja proizvodi ugodu motivira pojedinca na ponaanja kojim e ponoviti ovaj obrazac i nerijetko se pretpostavlja ak i zadovoljenju primarnih (za hranom, vodom, spavanjem), a pogotovo sekundarnih (nauenih odnosno socijalnih) potreba. Ponaanja pojedinca usmjerena nalaenju i uzimanju droga zovemo ovisnika ponaanja, a motivirana ugodom praena su ne samo (i ne uvijek) fiziolokim odgovorom u mozgu nego i subjektivnim doivljajima ugode, zadovoljstva i relaksacije, te imaju i vrlo iroko anksiolitiko pa ak i antidepresivno djelovanje. Poznato je kako socijalna deprivacija i siromana socijalna okolina kao stresori dovode do promjena koje

se u metabolizmu dogaaju na bazi (endogenih) morfina, to kod pojedinaca izloenih takvim utjecajima poveava sklonost uzimanju droga u obliku (egzogenih) morfina, budui da je dokazano da opijatni peptidi koji se sintetiziraju u mozgu imaju iste efekte kao egzogeni opijati. Kada su posrijedi i tjelesne i psihike manifestacije ugode, onda one redovito imaju sinergijsko djelovanje.U elektrokemijskom su smislu u osnovi nagradnog djelovanja neuroprijenosnici dopamin i norepinefrin. Oni su kemijski medijatori doivljaja ugode koji djeluju na centre ugode u mozgu i modeliraju ponaanje tako da se omogui ponavljanje kemijskih obrazaca s ciljem ponavljanja ugode. Opisano stanje u mozgu izaziva na planu ponaanja, tzv. reakciju pribliavanja usmjerenu prema objektu koji e dovesti do nagrade. Upravo zbog toga ovisnici su dosljedni, uporni pa i agresivni u traenju i uzimanju droge. Ovakav neurokemijski obrazac dovodi i do uzbuenja prilikom kockanja pa je to jo jedna poveznica izmeu pravih

11

PRESINAPTIKIMJEHURI

DOPAMINSKI TRANSPORTER

DOPAMINSKI RECEPTOR

POSTSINAPTIKINEURON

DOPAMIN

PRESINAPTIKINEURON

ovisnosti i ponaanja koja proizlaze iz gubitka kontrole poriva odnosno motiviranog ponaanja. Razlike su posljedica toga kako se u mozgu u kemijskom obliku atribuira nagrada za djelovanje.

Nagradno iskustvo i postupak koji ga je doveo do nagrade pojedinac pamti i razvija sklonost uzimanju droga (ili sklonost kockanju) svojevrsnim oblikom kemijskog uenja.

Sinaptiki prijenos dopamina

12

Sloenost mozga osigurava preivljavanje tako to se nagrauju ponaanja koja omoguuju preivljavanje. Kada se aktivira sustav nagraivanja, dolazi do promjena u rasponu od laganog povienja raspoloenja do intenzivne ugode ili euforije, i ta psiholoka stanja pomau u usmjeravanju ponaanja prema prirodnim nagradama. Meutim, nevolja nastaje zbog toga to neke tvari aktiviraju sustave nagrade u mozgu neposredno, tako da zaobilaze osjetne receptore koji posreduju prirodnim nagradama, istodobno mijenjajui njihovo uobiajeno kemijsko funkcioniranje ime se stvara podloga ovisnosti (na primjer, kofein iz kave, aja i visokoenergetskih napitaka, te nikotin iz duhana aktiviraju sustave nagrade u mozgu neposredno, a tako je i s drugim drogama koje i mnogo snanije neposredno aktiviraju sustave nagrade u mozgu). Osim dopamina koji ima kljunu ulogu u nagradnom djelovanju droga, jo jedan neuroprijenosnik ima znaajno djelovanje na sredinji

ivani sustav ovisnika. To je serotonin, neurotransmiter koji pod utjecajem psihoaktivne tvari u drogi kod ovisnika dovodi s jedne strane do tekoa u pamenju, raspoloenju i socijalnom funkcioniranju, a moe poremetiti san i seksualnu funkciju. Serotonin je nositelj sposobnosti mozga da raspolae informacijama te je u osnovi i izraavanja emocija. to je vea neurotoksinost pojedine droge, to je i vea teta koji trpi kognitivno funkcioniranje ovisnika (psihodijagnostika pokazuje znatne deficite u sposobnosti pamenja kod ovisnika). S druge strane, s obzirom da se serotonin osim u sredinjem ivanom sustavu nalazi velikim dijelom i u probavnom sustavu, njegovo se djelovanje negativno odraava i na probavu i na apetit ovisnika. S obzirom na raspoloive spoznaje ini se da serotonin ne moe prijei krvnu barijeru u mozgu, a to bi znailo da onaj serotonin koji se u mozgu nalazi ondje mora i nastati. Jo se istrauju vana pitanja vezana uz ove kemijske procese.

13

Kronina izloenost drogi uzrokuje trajne i stabilne promjene u mozgu na molekularnim i staninim razinama koje su u osnovi abnormalnosti i psihosocijalne disfunkcionalnosti ovisnika. Stoga je malo vjerojatno da e kod lijeenih bolesnika kod kojih se razvila bolest ovisnosti doi do trajnoga izljeenja; ovdje se uglavnom radi o remisiji koja omoguava apstinenciju od uzimanja droga i manje ili vie stabilno odravanje na nekom obliku medikamentozne terapije, ali vrlo teko i potpuno izljeenje. Istraivanja pokazuju da pojedini ovisnici (recimo o amfetaminima) ak i nakon vie godina apstinencije imaju smanjenu mogunost prijenosa dopamina i oteanu interneuronsku komunikaciju, to je samo jedan od pokazatelja kako droge imaju dugorono negativne posljedice na mozak (time na doivljavanje i ponaanje), to je prilog definiciji ovisnosti kao kronine i recidivirajue bolesti mozga.

14

Dvije osobine ovisnosti prema kojima se ovisnost razlikuje od ostalih ponaanja su njena ekstremna motivacijska snaga i motivacijska toksinost. Autori koji su skloni ovim pojmovima pojanjavaju da se motivacijska snaga odnosi na to koliko e jako pojedinac biti ustrajan u nabavljanju droge, dok motivacijska toksinost opisuje sposobnost droge da poremeti normalnu motivaciju pojedinca. Motivacijski ciklus ponaanja ovisnika kruni je proces u kojemu postignuti cilj (a to je nabavka i konzumiranje droge) samo privremeno zadovoljava potrebu jer se troenjem psihoaktivne tvari u organizmu javlja nova potreba. Ova je potreba zbog razvoja tolerancije na drogu u novom motivacijskom ciklusu jo izraenija. Ovisnik dakle svakim novim drogiranjem ulazi u novi spiralni ciklus iz kojega je svakim novim uzimanjem droge sve manja vjerojatnost da e iz njega izai jer

je motivacijska toksinost droge sve snanija.Motivacija ovisnika suena je sama po sebi, ona je stanje u kojemu je ovisnik usmjeren nabavljanju droge koja za njega ima progresivnu motivacijsku snagu. Motivacijska snaga droge ne samo da pobuuje ovisnika na traenje droge ona ga ini krajnje ustrajnim u njezinom neprekidnom nalaenju. Posljedica toga je poremeaj u normalnoj motivaciji pojedinca. Maslowljeva piramida od prije 70-tak godina na sljedeoj slici prikazuje hijerarhiju potreba i slikovito sugerira da se pojedina via skupina potreba moe pojaviti tek ako je nioj skupini potreba barem dijelom udovoljeno. To bi znailo da ovjek prvo zadovoljava primarne i fizioloke potrebe, a tek potom sve ostale. Meutim, ovaj koncept kod ovisnika pada u vodu. Motivacijska snaga droge za kojom ude u njihovom je mozgu

4. MOTIVACIJSKA SNAGA OVISNIKOG PONAANJA

15

kreirala vlastiti fizioloki obrazac koji uobiajene fizioloke potrebe prvoga reda (kao to je recimo potreba za hranom) moe uiniti gotovo irelevantnima. Sredstva ovisnosti mogu poremetiti motivacijsku hijerarhiju na dva naina. Prvo, mogu brzo istisnuti druge motive u ivotu pojedinca probijajui se prema vrhu hijerarhijske piramide. Drugo, mogu poremetiti sposobnost ostalih, prirodnih nagrada za motiviranje ponaanja.

Za ovisnike je karakteristino da im potraga za drogom postaje prioritet, dok oni istodobno gube interes za druge ivotne aktivnosti iji nagradni efekti ostaju na nioj razini prioriteta (npr. smanjuje se ili se ak gubi interes za hranu, za socijalnim kontaktima, za seksualnim ponaanjem, za radom ili kolovanjem itd.). Ostaje jedino iznimno snana elja za uzimanjem sredstava ovisnosti uz istodobno gubljenje interesa za svakodnevne normalno potkrepljujue aktivnosti, a to se promijenjeno ponaanje ogleda u gubitku kontrole uobiajenog i normalnog ponaanja. Kontrola nad normalnim svakodnevnim ivotom pojedinca gubi znaaj, a ponaanje se usmjerava gotovo iskljuivo na nabavu droge. Ovakvo se ponaanje zove ovisnikim ponaanjem. Ovisniko ponaanje moe, ali i ne mora zavriti razvojem ovisnosti. Ovisnici zasigurno manifestiraju ovisniko ponaanje, ali ne moraju nuno svi koji manifestiraju ovisniko ponaanje postati ovisnicima (iako su svi oni u riziku da to postanu).

POTREBA ZASAMOOSTVARENJEM

POTREBA ZASAMOPOTOVANJEM

POTREBA ZA PRIPADANJEMI LJUBAVLJU

POTREBA ZA SIGURNOU

BIOLOKE ILI PRIMARNE POTREBE

Maslowljeva piramida hijerarhije potreba (motiva)(Ilustracija preuzeta iz knjige Vano je ne zapoeti;

neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti)

16

Ovdje se moe napomenuti da je ovisniko ponaanje (kao to je recimo i kockanje) kompulzivno (prisilno) ponaanje (pojedina saznanja sugeriraju da je sklonost kockanju dijelom i genetski predodreena). To znai da ak i samo traganje za drogom, koje ne mora rezultirati i njezinim pronalaenjem, dakle nije svrhovito, smanjuje napetost koja je izazvana tjeskobom uzrokovanom nedostatkom droge. Pokuaj da se izvana djeluje na ovisnika da prestane traiti drogu, kod ovisnika izaziva dodatnu intenzivnu tjeskobu (anksioznost) to oteava tretman i postupak odvikavanja od droge.Glavni je motivirajui faktor u ovisnosti tenja za postizanjem pozitivno poticajnih obiljeja droga. Meutim, u fazi apstinencije od uzimanja droga ustezanje dovodi do pada razine dopamina i serotonina koji su odgovorni za osjeaj ugode, a ove promjene ovisnika dovode do stanja izrazite neugode, kao svojevrsne kazne jer droge nema. Ovaj se obrazac takoer pohranjuje u mozgu.

Kako bi izmaknuo neugodi, ovisnik ponovno posee za drogom kako bi uspostavio potrebnu razinu dopamina i serotonina. Ali zbog tolerancije, istovjetnom se dozom droge osjeaj ugode vie ne moe postii pa osjeaj nelagode i nadalje prevladava. Tada se pojavljuju simptomi apstinencijske krize. Ovisnik u ovom stadiju drogu eli uzimati iskljuivo zbog izbjegavanja neugode, a osnovni mu je motiv uklanjanje simptoma apstinencijske krize. Tolerancija dovodi do toga da udnja za drogom raste uzimanjem droge, izazivajui jaku motivaciju za traenjem podraaja povezanih s njom. Mehanizmi djelovanja droga ukazuju na kljunu ulogu uenja i formiranja navika u pomaku od kontroliranog ponaanja prema kompulzivnom (nekontroliranom) uzimanju droge.

17

Svijet u kojemu ivimo prepun je mogunosti, ali i opasnosti. esto iskoristiti mogunost i izbjei opasnost znai donijeti ispravnu i pravodobnu odluku. Zato je vano pronai odgovore na pitanja, kako se donose odluke te ime se rukovodimo kada odluujemo. Vano je znati i koje informacije koristimo u procesu donoenja odluka - samo one koje su nam raspoloive ili aktivno traimo one za koje mislimo da nam nedostaju. Posebno je pitanje, koristimo li u odluivanju vie srce ili razum i kako i koliko u kojim situacijama?Opasnosti koje u ivotu prijete dovode ovjeka u stanje uvstvene nelagode, tjeskobe i nesigurnosti. Prema svojoj hedonistikoj prirodi ovjek ovakve situacije eli to je mogue vie izbjei. Ponekad u tome uspije, ali ponekad i ne. esto iz mnotva moguih strategija djelovanja moramo odabrati onu koja za nas znai manje nelagode i tjeskobe, a vie pozitivne

sigurnosti za sadanjost i budunost. Meutim, stvarnost nije virtualni svijet u kojemu moemo uvijek s uspjehom predoiti dugorone posljedice svojih odluka. Pred pojedincem se gotovo neprestano nalazi vrlo razgranata mrea mogunosti rjeavanja ivotnih pitanja. Dnevno moramo donijeti mnotvo razliitih odluka, a mnoge od njih ak i istodobno. Mnogo je vie problemskih situacija koje imamo kao pojedinci danas nego to su ih imali nai preci, a to znai da smo puno vie i puno ee suoeni s donoenjem odluka od kojih mnoge imaju vrlo dalekosene pa i potencijalno nepovoljne posljedice. Mogunosti izbora velike su pa je i rizik da pogrijeimo u odluci velik, a ako i ne pogrijeimo, velika je vjerojatnost da emo imati osjeaj da nismo sve uinili kako treba. Odgovori nas zanimaju i zbog toga to se odnose i na podruje ljudskoga ponaanja koje nazivamo ovisnikim ponaanjem.

5. KAKO SE DONOSI (NE)ISPRAVNA ODLUKA

18

Ovisnost ukljuuje ponaanja povezanih s tekoama u kontroli ponaanja. Ovisnik usvaja, razvija i manifestira razliite oblike ovisnikog ponaanja; naputa ranije usvojene obrasce ponaanja i poinje se drukije ponaati. Kako ovisnik donese takvu odluku i je li uope svjestan takve svoje odluke?Znamo da e ovisnici posegnuti za sredstvom ovisnosti jer im ovisniko ponaanje uvruje poveznicu s prethodnim pozitivnim i ugodnim iskustvima i na taj ih nain potkrepljuje u daljnjem ovisnikom ponaanju. Ovisnici toga nisu svjesni i skloni su previdjeti vane injenice o tetnosti djelovanja sredstava ovisnosti te pogreno procjenjuju, odnosno najee podcjenjuju njihovo tetno djelovanje ili injenice jednostavno ne uzimaju u obzir. Budui da ne prepoznaju ili ne prihvaaju uzrono- -posljedine procese oni podcjenjuju sloenost problema koji imaju do te mjere da ga esto uope ne prepoznaju kao problem. Osim toga, nemaju dostatna znanja o tome koji

je nain donoenja odluke ispravan - nedostaje im takozvana operativna inteligencija, iako se donoenje odluka moe nauiti uobiajenim metodama uenja (analizom pokuaja i pogreaka, rezoniranjem ili pak uvidom u situaciju).Mozak je mnogo uinkovitiji u situacijama u kojima reagira na neposredne podraaje (osobito prijetee) nego u situacijama u kojima je potrebno procijeniti posredne odnosno neizravne opasnosti i na temelju njih donijeti odluku. Ovo je glavni problem kod ovisnikog ponaanja jer ovisnici ne vide neposrednu prijetnju u zlouporabi droge to je dugorono loe za njihove intrapsihike resurse koji su im nuni u kasnijoj borbi s odvikavanjem.Na donoenje odluke na osobnoj razini ne djeluju samo navedeni intrapsihiki procesi ve proces donoenja odluke znaajno kontaminiraju i interpsihiki procesi i socijalni odnosi. Njihovim meudjelovanjem kreiraju se povodi za eksperimentiranje i poetak ovisnikog ponaanja kod pojedinca.

19

Kada psihoaktivna tvar u drogi kao kemijska supstanca proizvede elektrokemijski odgovor u mozgu ovisnika, ponaanje se ovisnika usmjerava traenju i uzimanju droge. Odluke koje ovisnik donosi zbog motivacijske snage droge usmjerene su prioritetno repertoaru ponaanja povezanom s drogama. Meutim, donoenje odluka nije nimalo jednostavan proces, a ak veinu odluka donosimo da nismo svjesni toga procesa. Pretpostavlja se da samo 0,1 posto onoga to odrauje na mozak dopire do nae svijesti pa je zapravo veliko udo da se tako uspjeno nosimo s veinom zahtjeva koje pred nas postavlja ivot. Ako pojednostavimo kako mozak donosi odluke, moemo rei da je to na jedan od ovih naina:

1. SVJESNIM RAZMILJANJEM Svjesno donoenje odluka ovjeku

omoguuje svijest koja ukljuuje znanje o vlastitim spoznajnim procesima. Iz nekih je razloga pojam svijesti u psihologiji prilino dugo bio zanemaren, najvie pod utjecajem biheviorizma, da bi se u posljednje vrijeme opet pojavio kao predmet znanstvenog interesa, i to upravo u okviru kognitivnih i neuropsiholokih istraivanja. Upravo su ova istraivanja dovela do spoznaja da kora velikog mozga (osobito eoni reanj) ima najvaniju ulogu kod svjesnog donoenja odluka jer ovjeku omoguuje vaganje argumenata za i protiv, odnosno omoguuje mu mentalnu kontrolu nad donoenjem odluka. Svjesnoj odluci pomae i iskustvo koje je pohranjeno u hipokampusu (vanom za pamenje iskustava), i to stoga to iskustvo predstavlja korpus znanja steenih onim

6. SVJESNO I NESVJESNO U DONOENJU ODLUKA

20

neposredno doivljenim i spoznatim tijekom stanja budnosti, a poznato je da hipokampus ima svoju ulogu i u regulaciji spavanja i budnosti.

2. NESVJESNIM PROCESIMA Ovi su procesi upravljani

subkortikalnim strukturama (u modanom deblu i bazalnim ganglijima) i djeluju na psihike procese kao to su snaga volje i spontanost.

3. EMOCIONALNIM VRJEDNOVANJEM Fizioloke strukture (posebno

limbike strukture poput amigdaloidnih jezgara) reguliraju nagraivanje za uloeni trud u neku aktivnost i na taj nain potkrepljuju i odravaju djelovanje i ponaanje. Vjerojatno se ovdje krije objanjenje ustrajanja u ovisnikom ponaanju ak i kod onih pojedinaca koji su duboko svjesni opasnosti i rizika takvoga ponaanja. Upravo sustav fiziolokog nagraivanja potpiruje adiktivnost pojedinog sredstva ovisnosti.

Utjecaj navedenih procesa nikako nije mogue razgraniiti jer oni uvijek djeluju zajedno, a posebno nije mogue razgraniiti pojedine mozgovne areale.

EONI ILI FRONTALNI REANJ

TJEMENI ILIPARIJETALNI

REANJ

SLJEPOONI ILI TEMPORALNI REANJ

ZATILJNI ILIOKCIPITALNIREANJ

MOTORNOPODRUJE

GOVOR I JEZIK

SLUH

VID

RJEAVANJE PROBLEMA

UVSTVA ILI EMOCIJE

OSOBNOST

REZONIRANJE

Funkcionalna razliitost ljudskog mozga(Ilustracija preuzeta iz knjige Vano je ne zapoeti; neki temeljni pojmovi psihologije ovisnosti)

21

Nesvjesni dio ljudskog psihikog ivota dugo je bio podcjenjivan i u istraivakom smislu zanemarivan, ali danas se sve vie strunjaka bavi njegovim istraivanjem. Poticaj za to nalaze u injenici da je u svakome trenutku ivota ovjek izloen ogromnom broju podraaja iz okoline (neki smatraju kako u svakoj sekundi ovjeka bombardira oko 11 milijuna podraaja). Naravno da toliku koliinu podraaja ovjek u ovako kratkom vremenu ne moe svjesno procesirati, ali mu to i ne treba. Ovdje se ukljuuje nesvjesno koje izvanrednom fleksibilnou i brzinom razluuje one vane od nevanih podraaja, a potom ih usporeuje s prethodnim pozitivnim ili negativnim iskustvima i razvrstava prema kriteriju ugode i neugode (pozitivnog i negativnog djelovanja). Vrlo pojednostavljeno to znai da nesvjesno na svojevrstan nain transformira podatke ili informacije u osjeaje.

Ovaj mehanizam omoguuje donoenje gotovo trenutne odluke na temelju emocionalno obojenog prosuivanja ili razumijevanja. Nevolja kod emocionalnog odluivanja jest u tome to obino dovodi do svojevrsnog emocionalnog preplavljivanja u kojemu svjesno razmiljanje i donoenje odluka koje se temelji na argumentima gubi bitku.

7. NESVJESNO PRETAE INFORMACIJE U OSJEAJE

22

tetni utjecaji sredstava ovisnosti (droga) toliko su opseni da se ispoljavaju i transgeneracijski; kako u psiholokom smislu kroz naruenu psihosocijalnu strukturu lanova obitelji (koji te utjecaje prenose u svoje nove obitelji) tako i u smislu nasljeenih utjecaja od roditelja ovisnika. Droge su iznimno utjecajni teratogeni (teratogeni su ne-genetski initelji koji mogu uzrokovati abnormalnosti u prenatalnom razvoju), tako da ovisnici svojoj jo neroenoj djeci mogu u nasljedstvo ostaviti posljedice svoje ovisnosti pa ak i samu ovisnost. Poznato je da se djeca ije su majke ovisne o drogi takoer mogu roditi kao ovisnici. Teratologija i posebno psihoteratologija nastoje otkriti koji su to tetni utjecaji teratogena na mozak, odnosno na psihike procese i ponaanje neroene i roene jedinke. Ovdje e biti rijei samo o nekima od njih.

Podruje teratologije uzburkalo se jo sredinom prologa stoljea kada se na tritu pojavilo jedno sredstvo za umirenje pod nazivom talidomid. Izmeu ostalih, to su sredstvo uzimale i trudnice, a lijenici su vrlo brzo uoili kako se poveao broj novoroene djece s nepotpuno razvijenim udovima. Kako su se uzroci za to pripisali upravo ovom sredstvu, naglo je zapoelo istraivanje moguih tetnih utjecaja i ostalih kemijskih sredstava (mahom lijekova), ali i stanja, infekcija i drugih opasnosti iz okoline koji mogu dovesti s jedne strane do morfolokih promjena (malformacija), koje zbog endogenih poremeaja nastaju tijekom organogeneze odnosno procesa oblikovanja organa, a s druge strane do defekata pojedinih podruja. Do sada su istraeni mnogi utjecaji, a meu njima i sredstva ovisnosti (droge). Dolo se do zakljuaka da izloenost trudnice pojedinim sredstvima

8. TERATOGENO DJELOVANJE SREDSTAVA OVISNOSTI

23

ovisnosti dovodi do brojnih tjelesnih, ali i psihikih tekoa u rastu i razvoju ploda i novoroene jedinke kasnije. Ovdje se posebno istiu negativna djelovanja na mozak te na psihike procese i ponaanje:

1. Puenje duhanskih proizvoda u trudnoi, posebno nikotin u njima, dovodi do zastoja u rastu ploda i mnogih rizika za ivot novoroeneta, pa tako u kasnijem ivotu dovodi i do tekoa s panjom i do pretjerane impulzivnosti.

2. Pijenje alkohola u trudnoi moe naruiti intelektualno funkcioniranje djeteta i dovesti do mentalne retardacije, dijete moe pokazivati apstinencijske simptome i moe se razviti, tzv. fetalni alkoholni sindrom (naziv za posljedice koje pogaaju bebe onih majki koje tijekom trudnoe piju alkoholna pia, pri emu stradavaju udovi, lice, srce, spolovilo, panja i intelektualne sposobnosti djeteta).

3. Unos u organizam kofeina u veim koliinama moe dovesti do preranog roenja djeteta i/ili zastoja u njegovu psihofizikom rastu i razvoju te atrofije miija i reflekasa kao i do tekoa sa spavanjem.

4. Zlouporaba heroina i kokaina kod trudnice ovisnice moe ve kod novoroene bebe izazvati apstinencijske simptome pa i prave ovisnike krize, a to znai da je ve i malo dijete ovisnik. Pojavljuju se i krvarenja u mozgu djeteta koja onda mogu dovesti do raznih drugih organskih oteenja. Takoer takvo dijete esto ima tekoe s motorikom i panjom. Sve ovo poveava i rizik od iznenadne smrti dojeneta.

5. Trudnice koje pue marihuanu ili uzimaju halucinogene droge (kao LSD) mogu roditi razdraljivo dijete. Takva djeca imaju lou habituaciju (privikavanje) na vidne podraaje i postiu u prosjeku slabije rezultate na verbalnim testovima i testovima pamenja.

8. TERATOGENO DJELOVANJE SREDSTAVA OVISNOSTI

24

6. ak i pojedini lijekovi (talidomid, antikonvulzivi, antipsihotici i anksiolitici, antikoagulacijski lijekovi, antihipertenzivi, citostatici), osobito ako se ne uzimaju uz lijeniku preporuku, mogu kod djeteta dovesti do niza tekoa i deficita (problemi s disanjem, malformacije glave i udova, oteenja srca i sredinjeg ivanog sustava, zastoj u rastu, oteenja unutarnjih organa, ak i do smrti).

Prema onome to znanost sada zna rizik od nepoeljnog djelovanja teratogena vjerojatno je vei ako majka tijekom trudnoe uzima sredstva ovisnosti. Meutim, ako je i samo otac prilikom zaea djeteta bio pod utjecajem droge, rizik po plod i dijete je velik jer je i genetski materijal oca tada kontaminiran teratogenima. Moemo pretpostaviti to se dogaa s djetetom ako su oba roditelja ovisnici.Zbog navedenih nepovoljnih utjecaja teratogena vana je prevencija i identifikacija rizika, zatim rana (prenatalna) dijagnostika, a onda po potrebi i odgovarajua intervencija.

25

Uenje je psihiki proces stjecanja ponaanja posredovan kortikalnim strukturama, a odnosi se na sve aspekte ponaanja koji nisu bioloki determinirani, odnosno nisu posljedica naslijea. Iako se ovisnost kao bolest u iznimnim sluajevima moe naslijediti (vidjeli smo to kod opisanog utjecaja droga kao teratogena u prenatalnom razvoju pojedinca), ona se kao socioloki, psiholoki i kulturoloki problemni obrazac prvenstveno ui. Uenje je stoga jedan od kljunih procesa u nastanku i odravanju ovisnosti koji svakim novim istraivanjem dobije dodatnu fizioloku podlogu u promjenama u mozgu. Novija istraivanja pokazuju da sposobnost uenja kao kognitivna sposobnost ne ovisi toliko o volumenu mozga (njegovoj veliini), kako se ranije smatralo, ve je puno vaniji imbenik struktura mozga, kao bioloki temelj kognitivnih funkcija.

Veliina mozga je samo jedan od vie kompenzacijskih mehanizama kognitivnih funkcija. Stoga na uenje snanije nego li se ranije smatralo utjee upravo struktura mozga, a ona je kod ovisnika promijenjena, pa je tako promijenjena i njihova sposobnost uenja prosocijalnih oblika ponaanja to otvara prostor mehanizmima uenja ovisnosti koja esto ukljuuje asocijalne pa i antisocijalne obrasce ponaanja. Biti ovisnikom znai razvijati i odravati ona ponaanja koja opetovano vode ka ponovljenom uzimanju tvari koja ima adiktivna svojstva i stoga ju zovemo psihoaktivnom tvari. Ponovljenim uzimanjem psihoaktivne tvari u mozgu se stvara neurokemijski obrazac koji djeluje kao nagrada za (ovisniko) ponaanje. Promijenjena sinaptika povezanost odraava se u promjenama koje su uoljive i kod normalnog uenja i pamenja,

9. UENJE OVISNOSTI

26

pa tako ovisniko ponaanje postaje vrlo tvrdokorno i otporno na promjene. Ova tvrdokornost ovisnikog ponaanja oteava odvikavanje od uzimanja droga (ovisnika je teko oduiti od ovisnikog ponaanja) to proces lijeenja i psihosocijalnog oporavka ovisnika ini neizvjesnim.

Uenje ovisnosti u socijalnom kontekstuDjeca i mladi ele se ponaati kao ostali u njihovoj okolini, a to su kronoloki blie adolescenciji vie se usmjeravaju na svoje vrnjake, a manje na odrasle osobe u okruenju (roditelje i uitelje). Dakle, pojedinci i skupine u njihovom socijalnom okruenju modeliraju njihovo ponaanje na nain da opaenjem ponaanja drugih osoba pojedinci usvajaju ta ponaanja kao vlastita. Radi se o obliku socijalnog uenja koje nazivamo i uenje po modelu. Uenje po modelu (modeliranje) oblik je socijalnog uenja u kojemu pojedinci ue ponaanja preuzimajui tua ponaanja kao svoja, i to uenjem

posljedica koje je u odreenim situacijama izazvalo ponaanje modela; obnavljaju se ponaanja za koja je model bio nagraivan, a izbjegavaju ona ponaanja koja su za model imala kao posljedicu svojevrsnu kaznu. to je izraeniji socijalni utjecaj na pojedinca, to je i socijalno uenje izraenije. Ako se u (socijalnom) okruenju neke osobe nalaze modeli koji imaju ovisnika ponaanja, a ovi modeli imaju na pojedinca snaan socijalni utjecaj, navedenim obrascem modeliranja ponaanja ovisnika ponaanja modela mogu postati i ponaanja pojedinca o kojemu govorimo. Socijalizacijski utjecaji prisutni su tijekom cjelokupnog ivota ovjeka, ali su posebno izraeni i utjecajni u djetinjstvu i adolescenciji pa su stoga djeca i mladi posebno izloeni i rizicima koji iz njih proizlaze. Zbog toga utjecaj vrnjaka u nastanku ovisnosti zauzima vrlo visoko mjesto u rangu rizinih utjecaja na poetak zlouporabe sredstava ovisnosti.

27

Uenje navikaNavike su uenjem steeni obrasci ponaanja u odreenim situacijama, a formiraju se i uvruju opetovanim ponavljanjem. Tako i ovisnici imaju navike nastale ponavljanjem ovisnikog ponaanja koje je suavalo prostor za ostale oblike ponaanja koji nisu povezani s nabavom i zloupotrebom droge. Ovisnici razvijaju naviku ovisnikog ponaanja koja svakim novim uzimanjem droge postaje vra, na koncu ak i automatizirana. Meutim, naueno se moe i oduiti, ali jedino ako je osoba motivirana za to. Stoga je u postupku odvikavanja ovisnika vano ovisnike navike nastojati dezautomatizirati, kako bi se one potom ugasile, odnosno kako bi nestale.

Usvajanje stavovaStavovi su steene, ali prilino tvrdokorne i na promjene otporne organizacije emocija, vrjednovanja i ponaanja prema onome to je objekt stava. Ako je kod ovisnika objekt stava

sredstvo ovisnosti odnosno droga, i ako ovisnici imaju pozitivan stav prema drogi (a uglavnom imaju, osobito u poetku drogiranja), onda je jasno da je iznimno teko tako formirane stavove mijenjati. Meutim, ako se okolnosti izmijene i ovisnika se dovede u situaciju da isproba nova i pozitivna ivotna iskustva koja nisu povezana s drogiranjem, onda se otvara prostor za promjenom stava, a time i za promjenom ponaanja koja su sa stavom povezana. Stav ima vrlo sloenu psiholoku strukturu koja ukljuuje znanja (kognitivnu komponentu), osjeaje (emocionalnu komponentu) i spremnost na ponaanje ili akciju (konativna komponenta). Dakle, ako ovisnik drogu vrjednuje pozitivno odnosno kao neto za njega dobro i doivljava ugodu njezina djelovanja, jasno je kako ovo emocionalno stanje daje njegovu stavu da je droga dobra veliku snagu i poticaj za daljnje drogiranje, odnosno takav je pojedinac spreman na aktivnosti koje e ga ponovno dovesti u ovaj za

28

njega ugodan emocionalni okvir koji jo vie uvruje njegov stav. Ovaj obrazac je samoodravajui; ovisnik je vrlo selektivan prema informacijama o drogi (pogotovo o tetnim utjecajima droge), ak i bre zaboravlja informacije koje nisu u skladu s njegovim ovisnikim ponaanjem, a svakako izbjegava osobe koje imaju suprotne stavove njegovima i koje bi mu mogle proturjeiti.

Uenje posljedica vlastitih postupakaOva sposobnost osnova je prilagodbe pojedinca za ivot u svojoj okolini (tzv. adaptativnog ponaanja). Oteenja mozga kod ovisnika u velikoj mjeri oteavaju ovu jako vanu sposobnost pojedinca da ui iz vlastitih iskustava i da se na temelju nauenog prilagoava zahtjevima okoline.

Pozitivno i negativno potkrepljenje povezano s ovisnouPonovljeno uzimanje droge posljedica je kemijskog djelovanja psihoaktivne tvari iz droge koje ima uinke

pozitivnog potkrepljenja ili nagrade. Meutim, kada se pristup drogi onemogui (dolazi do redukcije u modanoj funkciji nagrade) pojavljuje se negativno emocionalno stanje koje ovisnik eli izbjei to moe biti dodatna motivacija za ponovno uzimanje droge. U ovom obrascu ovisnikog ponaanja neurokemijsko djelovanje droge je podraaj koji poveava vjerojatnost ponovljenog uzimanja droge. Takoer i negativno emocionalno stanje koje dolazi nakon inhibicije modane funkcije nagrade (kada droge nema) jest sloeni podraajni sklop koji poveava vjerojatnost ponovljenog uzimanja droge kojom ovisnik eli izbjei to negativno emocionalno stanje. Kombinacija pozitivnog potkrepljenja i potreba za smanjivanjem ili izbjegavanjem negativnih emocionalnih stanja prua monu motivacijsku snagu za nekontrolirano uzimanje droge. Upravo ovaj obrazac karakterizira ovisnost.

29

Ovisnost i asocijativno uenjeAsocijativno uenje jednostavan je oblik uenja u osnovi kojega je uspostavljanje veza izmeu pojava na temelju njihove bilo prostorne bilo vremenske blizine. Istraivanjima se tako sve vie naziru povezanosti fiziolokih promjena koje su u osnovi ovisnosti i psihikih procesa poput uenja i pamenja. Pojedini znakovi povezani s drogom, u nekom obliku asocijativnog uenja, mogu ovisnika u apstinenciji potaknuti povratku uzimanju droge. Tvrdokornost ovisnosti moe odraavati ustrajnost specifino promijenjene sinaptike povezanosti kakva se javlja i kod normalnog formiranja pamenja, odnosno moe proizai iz abnormalnog ukljuivanja dugotrajnog asocijativnog pamenja.

Kemijsko uenjeU mozgu postoje centri koji reguliraju ponaanje posredstvom kemijskih promjena i procesa koji dovode do ugode u sluaju njihova podraivanja. U osnovi nagradnog djelovanja su

neuroprijenosnici koji kao kemijski medijatori doivljaja ugode djeluju na centre ugode u mozgu i modeliraju ponaanje na nain da pojedinac ustraje u ponaanjima koja ga dovode do ugode. Nagradno iskustvo i ponaanje koje je dovelo do nagrade pojedinac pamti i opetuje ga te tako razvija sklonost uzimanju droga svojevrsnim oblikom kemijskog uenja.

30

Tekst je osvijetlio injenice prema kojima psihoaktivna tvar u drogi djeluje na psihike procese tako da mijenja doivljavanje osobe koja je pod utjecajem ovih tvari, a time dolazi i do promjena u ponaanju onoga koji uzima drogu u kojoj se nalazi psihoaktivna tvar. Sam naziv psihoaktivne tvari jasno sugerira da se radi o tvari koja ima djelatni uinak na sredinji ivani sustav. Psihoaktivna tvar mijenja mozak i u funkcionalnom i u fiziolokom smislu. Ovo djelovanje u funkcionalnom smislu moe biti razliito, no najee umirujue, uzbuujue, uspavljujue i/ili halucinogeno. Tako promijenjena elektrokemijska funkcionalnost mozga naravno da znatno djeluje i na promjenu doivljavanja (na psihike procese poput osjeta, percepcije, uenja, pamenja, motivacije, miljenja, govora), ali djeluje i na promjenu ponaanja osobe koja uzima drogu.

Ova je promjena ponaanja usmjerena iskljuivo nabavci i ponovnom uzimanju droge kako bi se ponovio obrazac nagradnog djelovanja psihoaktivne tvari u mozgu, to je vrlo tipino ponaanje za ovisnike. Zbog toga ovakva ponaanja zovemo ovisnikim ponaanjima. Mozak se ovisnika u svojoj funkcionalnosti mijenja, promjene u mozgu dovode do promjena u ponaajnom aspektu ovisnika, a nove navike samo potiu nove promjene u mozgu. Osim toga, mozak trpi znatna oteenja na fiziolokom planu, najvie opadanjem broja funkcionalnih neurona, smanjivanjem broja (najvie dopaminskih i serotoninskih) receptora i gubitkom transportnih kapaciteta neuroprijenosnika u sinaptikim pukotinama. To je zaarani krug iz kojega je teko pronai izlaz, a psihofizika oteenja mozga kod ovisnika bitno oteavaju njegovo ozdravljenje.

10. FUNKCIONIRA LI ONDA MOZAK OVISNIKA ZAISTA DRUKIJE

31

Ovaj je moj poster bio dijelom 12. tjedna mozga koji je u oujku 2013. godine obiljeen u Republici Hrvatskoj.

11. PRILOG

SINIA BRLAS VANO JE NE ZAPOETI

Dop

amin

dal

je p

reno

si in

form

acije

iz n

ucle

usa

accu

mbe

nsa

u di

o m

ozga

zad

uen

za

krat

koro

no

pam

enj

e te

uv

stva

ili e

moc

ije (h

ippo

cam

pus)

, ali i

nfor

mac

iju o

ugo

di p

reno

si

i u s

vjes

ni d

io m

ozga

; u c

enta

r za

mi

ljenj

e, d

ugor

ono

pam

enj

e i a

soci

jaci

je. O

visn

ik

tako

utis

kuje

spo

znaj

u o

ugod

i (pa

mti

ugod

u), d

ok p

odat

ke i

spoz

naju

o o

pasn

ostim

a i

posl

jedi

cam

a po

naa

nja

zane

mar

uje.

Slik

a po

jedi

nih

dije

lova

moz

ga

uklju

eni

h u

nast

anak

i od

rav

anje

ovi

snos

ti

NUCL

EUS

ACCU

MBEN

S (N

UKLE

US A

KUMB

ENS)

AMYG

DALA

(AMI

GDAL

A)

SUBS

TANT

IA N

IGRA

(CRN

A TV

AR / J

EZGR

A)

HIPP

OCAM

PUS

(HIP

OKAM

PUS)

12.

TJED

AN M

OZG

A B

RAIN

AW

AREN

ESS

WEE

K 1

1. -

17.

ou

jka

2013

.

Sini

a B

rlas

, pr

of.

Zavo

d za

jav

no z

drav

stvo

Sv

eti R

ok

Viro

viti

ko-

podr

avsk

e u

pani

je

Funk

cion

ira

lim

ozak

ovi

snik

aza

ista

dru

kije

Elek

tri

na, k

emij

ska

ili e

lekt

roke

mij

ska

stim

ulac

ija

koja

pro

izvo

di u

godu

mot

ivir

a ov

isni

ka n

a po

naa

nja

koji

m

e

pono

viti

is

ti

obra

zac

i ne

rije

tko

se

pret

post

avlj

a a

k i

zado

volj

enju

pr

imar

nih,

a

pogo

tovo

sek

unda

rnih

pot

reba

. O

visn

ika

pon

aan

ja

mot

ivir

ana

ugod

om p

rae

na su

ne

sam

o (i

ne

uvij

ek)

fizio

lok

im d

jelo

vanj

em, n

ego

i do

ivlj

ajim

a ug

ode,

za

dovo

ljst

va i

rela

ksac

ije

te t

ako

imaj

u an

ksio

liti

ko

i/ili

ant

idep

resi

vno

djel

ovan

je. S

ocij

alna

dep

riva

cija

i s

irom

ana

soci

jaln

a ok

olin

a ka

o st

reso

ri d

ovod

e do

pr

omje

na k

oje

se u

met

abol

izm

u do

gaa

ju n

a ba

zi

(end

ogen

ih) m

orfin

a,

to k

od p

ojed

inac

a iz

loe

nih

takv

im

utje

caji

ma

pove

ava

sk

lono

st

uzim

anju

dr

oga

u fo

rmi

(egz

ogen

ih)

mor

fina,

bud

ui

da j

e do

kaza

no k

ako

opij

atni

pep

tidi

koj

i se

sint

etiz

iraj

u u

moz

gu im

aju

iste

efe

kte

kao

egzo

geni

opi

jati

.

Kada

su

posr

ijed

i i

fizi

ke i

psi

hik

e m

anif

esta

cije

ug

ode,

ond

a on

e re

dovi

to im

aju

sine

rgijs

ko d

jelo

vanj

e.

U

elek

trok

emij

skom

sm

islu

u

osno

vi

nagr

adno

g dj

elov

anja

su

ne

urop

rije

nosn

ici

dopa

min

i

nore

pine

frin

. O

ni s

u ke

mij

ski m

edij

ator

i do

ivlj

aja

ugod

e ko

ji d

jelu

ju n

a ce

ntre

ugo

de u

moz

gu i

m

odel

iraj

u uk

upno

pon

aan

je o

visn

ika

prem

a on

im

oblic

ima

pona

anj

a ko

ja

e om

ogu

iti

pono

vlje

ni

kem

ijsk

i obr

azac

zbo

g op

etov

anja

ugo

de.

Opi

sano

st

anje

u m

ozgu

ovi

snik

a iz

aziv

a na

pla

nu n

jego

va

pona

anj

a tz

v. r

eakc

iju

prib

liav

anja

usm

jere

nu

prem

a ob

jekt

u (d

rogi

) ko

ji

e do

vest

i do

nagr

ade.

U

prav

o zb

og t

oga

ovis

nici

su

tako

dos

ljed

ni,

upor

ni

pa

ak i

agr

esiv

ni u

tra

enj

u i

uzim

anju

dro

ge,

a is

ti n

euro

kem

ijsk

i ob

raza

c do

vodi

i d

o uz

bue

nja

prili

kom

koc

kanj

a.

Slik

a po

jedi

nih

dije

lova

moz

ga u

klju

eni

h u

nast

anak

i od

rav

anje

ovi

snos

ti

Vie

o o

voj

tem

i u k

njiz

i Br

las,

S.

(201

0.):

Va

no

je n

e za

poe

ti;

neki

tem

eljn

i poj

mov

i ps

ihol

ogij

e ov

isno

sti,

Za

vod

za j

avno

zdr

avst

vo

Sve

ti R

ok

Viro

viti

ko-

-p

odra

vske

up

anij

e,

Viro

viti

caw

ww

.zzj

zvpz

.hr

Nag

rada

za

ovis

nik

o po

naa

nje

Indi

vidu

alne

ra

zlik

e u

mot

ivir

anom

ov

isni

kom

pon

aan

ju u

vez

i su

s ra

zlik

ama

u m

ozgo

vnom

na

grad

nom

ke

miz

mu

ovis

nika

. N

agra

dno

isku

stvo

i p

ostu

pak

koji

je

dove

o do

nag

rade

ovi

snik

pam

ti

i ra

zvij

a sk

lono

st o

peto

vano

m u

zim

anju

dr

oga

svoj

evrs

nim

ob

likom

ke

mij

skog

u

enja

.

C M Y CM MY CY CMY K

vazno plakat tisak.pdf 1 7/14/10 10:57 AM

Van

i cen

tri u

moz

gu

Pose

bno

su v

ane

lim

bik

e st

rukt

ure

popu

t am

igda

loid

nih

jezg

ara

i str

ijar

ni s

usta

v s

jezg

rom

nu

kleu

s ak

umbe

ns u

koj

oj z

avr

ava

dio

vlak

ana

iz d

opam

insk

og

sust

ava,

odn

osno

otp

uta

se

dopa

min

. D

opam

in s

e si

ntet

izir

a u

cr

noj

jezg

ri i

vaa

n je

neu

rotr

ansm

iter

iz s

kupi

ne b

ioge

nih

amin

a ko

ji

sudj

eluj

e u

tjel

esno

m s

usta

vu n

agra

da i

nast

anka

ovi

snos

ti,

te p

oti

e e

lju

za p

onov

nim

uzi

man

jem

psi

hoak

tivn

e tv

ari o

dnos

no d

roge

. Ta

ko n

ukle

us a

kum

bens

igra

va

nu u

logu

u p

otkr

eplj

ivan

ju o

visn

iko

g po

naa

nja.

Dop

amin

dal

je p

reno

si in

form

acij

e iz

nuk

leus

a ak

umbe

nsa

u di

o m

ozga

zad

uen

za

krat

koro

no

pam

enj

e te

uv

stva

ili e

moc

ije

(hip

okam

pus)

, al

i inf

orm

acij

u o

ugod

i pre

nosi

i u

svje

sni d

io m

ozga

; u

cent

ar z

a m

ilj

enje

, du

goro

no

pam

enj

e i a

soci

jaci

je.

Ovi

snik

tak

o u

tisk

uje

spo

znaj

u o

ugod

i (pa

mti

ugo

du),

dok

pod

atke

i sp

ozna

ju o

op

asno

stim

a i p

oslj

edic

ama

pona

anj

a za

nem

aruj

e.

32

12. BILJEKA O AUTORU

Ime i prezime:Sinia Brlas

Zvanje:profesor psihologije

Datum i mjesto roenja:04. listopada 1969. u Virovitici

Zaposlen:Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko- -podravske upanije, Djelatnost za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti sa zatitom mentalnog zdravlja

Profesionalni ivotopis:Zavrio je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1995. godine. U odgojno-obrazovnom sustavu napredovao je u zvanje strunog suradnika mentora, a u sustavu visokog kolstva izabran je u zvanje predavaa visoke kole. Bio je voditelj strunih vijea psihologa u osnovnim i srednjim kolama. Radio je kao struni suradnik psiholog i nastavnik u osnovnim i srednjim kolama, u sustavu socijalne skrbi (referada za brak i obitelj, provedba mjera nadzora nad izvrenjem roditeljske skrbi i pojaane brige i nadzora) i u policiji (kao slubenik za skrb o stradalnicima Domovinskog rata). Ima iskustva i u sustavu obrazovanja odraslih. Volontirao je kao psiholog u Domu za psihiki bolesne odrasle osobe Borova. Takoer ima iskustvo rada u ispitivanju javnog mnijenja te u izdavakoj djelatnosti. Bio je lan Upravnog odbora i dopredsjednik Drutva psihologa

Virovitiko-podravske upanije. Kratko je bio lan Matice Hrvatske. Bio je lan Strune radne skupine Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske za izradu Nacionalne strategije i Nacionalnog akcijskog plana. U strunom je timu Agencije za odgoj i obrazovanje za provedbu edukacije voditelja kolskih programa prevencije ovisnosti. lan je Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitiko-podravske upanije i Vijea za prevenciju u lokalnoj zajednici Virovitiko-podravske upanije. lan je Upravnog vijea Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije. Zavrio je vie edukacija. Do sada je napisao vie knjiga iz podruja prevencije i suzbijanja ovisnosti, jedan rjenik ovisnosti i jedan srednjokolski udbenik. Tri autorske knjige otkupljene su sredstvima Dravnog prorauna za sve kole u zemlji. Jedan je iz skupine psihologa koji su potaknuli strunu javnu raspravu o kapacitetima psihologije za djelotvorne intervencije u podruju proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju u okviru jedinstvenog projekta Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja. U podruju skrbi o mentalnom zdravlju autor je jedne knjige, a urednik je i koautor u jo pet knjiga. Bavi se istraivakim radom vezanim uz pitanja djece i mladih, autor je ili koautor petnaestak strunih i popularnoznanstvenih lanaka u razliitim publikacijama, koautor je nekoliko desetaka ostalih publikacija te je svojim samostalnim ili zajednikim radovima aktivno sudjelovao u nizu domaih i inozemnih strunih i znanstvenih skupova.

ISBN 978-953-7756-22-2

Zavod za javno zdravstvo Sveti RokVirovitiko-podravske upanije

Sinia Brlas

FUNKCIONIRA LIMOZAK OVISNIKAZAISTA DRUKIJE