SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST - tim4pin.hrtim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/BROJ-2.-VELJA--A_2013.pdf · Odgovori na pitanja i konzultacije II. DAN 1. Što je sustav

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

velja

ča •

2013.

www.spi.hr

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOSTpredstavlja Vam cjelovit i zaokružen proizvod koji sadrži integrirano

informatičko rješenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S

i proračunskom korisniku, kako bi što uspješnije savladali izazove koji

se pred njih postavljaju.

Naša referentna lista govori za nas: 10 županija72 grada132 općine360 proračunskih korisnika

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Voditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum:

Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: CD sa prezentacijama predavača i knjigu Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje – priručnik za čelnike na svim razinama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sa-stavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o pri-mjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815.Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

28. veljače i 1. ožujka od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

Datum:

Red.

br.Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 51

00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: Kupnja knjige fi n upravljanje i fi skalna odg

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

FISKALNA ODGOVORNOST

- popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić,

Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o

iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika,

sastavljanje planova i izviješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

1TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Na samom početku izražavamo zahvalnost vama koji ste prepoznali naše nastojanje i entuzijazam da u ovim zahtjevnim vremenima uspješno pokrenemo ovaj novi specijalizirani stručni časopis za javni i nepro itni sektor. Svojim pretplatama na časopis ukazali ste nam povjerenje i obvezali nas kao uredništvo da budemo sve bolji. Mjesec veljača u računovodstvenim službama poznat je po intenzivnom radu na sastavljanju inancijkih izvještaja i poreznih prijava za prethodnu poslovnu godinu. U tom kontekstu sadržaj ovog broja časopisa znatno smo prilagodili upravo tim temama. Od prošle godine znatno opterećenje predstavlja i pripremanje Izjave o iskalnoj odgovornosti koja se temelji na popunjenom Upitniku i opsežnoj dokumentaciji o provedenim testiranjima. U ovu su aktivnost uključene i druge stručne službe, no praksa pokazuje da je najveći operativni teret ipak na računovodstvu što svakako valja u budućnosti mijenjati.

U području poreznog sustava sve su brojniji proračunski i nepro itni subjekti koji su, osim u sustav PDV-a, uključeni i u sustav oporezivanja dobiti. Potonja porezna rješenja Porezne uprave u pra-vilu izazivaju neugodno iznenađenje poglavito kod korisnika proračuna kojima je stjecanje tzv. vlastitih prihoda okarakterizirano “gospodarskom djelatnošću čije neoporezivanje im omogućava stjecanje neopravdanih povlastica na tržištu”. U časopisu smo se osvrnuli i na ovu aktualnost te iznjeli svoje stavove u nadi da ćemo time doprinjeti da se ovo pitanje oporezivanja sustavnije i racionalnije regulira.

Kao što smo i najavili, koncepciju časopisa temeljimo na dva osnovna dijela - opće teme i poseb-nosti po djelatnostima. U ovom smo broju obradili aktualna pitanja pojedinih djelatnosti u skladu s našim spoznajama i vašim upitima. I ubuduće od vas očekujemo aktivan doprinos u kreiranju sadržaja ovog dijela časopisa. Konkretne dileme, nejasnoće ili novi poslovni događaj ponukat će nas da ih istražimo i o njima pišemo.

Pozivamo vas da se i aktivno kao autori uključite u stvaranje i obogaćivanje časopisa.

Na tome vam se unaprijed zahvaljujemo i srdačno vas pozdravljamo!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

www.tim4pin.hr

E-mail: [email protected]

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Gra ička priprema za tisak: Gordana Vinter

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.


AKTUALNOSTI I NOVI PROPISI

Albina RosandićNovi zakon o lokalnim izborima - izazov za izborne sudionike ....................................................... 11

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ivana Jakir-BajoIvana MaletićNapomene uz sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu ............................... 19

Ivana MaletićSastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima .............................. 25

Ana ZorićSastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnostima za 2012. godinu ...................... 31

Ivana Juras AnićDavor KozinaRazlika u obvezama pojedinih korisnika proračuna u provođenju aktivnosti u području inancijskog upravljanja i kontrola ... 36

Nevenka BrkićMogućnosti kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja JLP(R)S te davanje jamstava i suglasnosti ...................................................................... 42

RAČUNOVODSTVO

Okružnica Ministarstva inancijaOkružnica o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja u sustavu proračuna .... 47

Davor VašičekGodišnji inancijski izvještaji nepro itnih organizacija za 2012. godinu ................................ 53

Ivana MaletićIvana Jakir-BajoUtvrđivanje rezultata na kraju godine u sustavu proračuna i proračunskih korisnika .......................................................................... 59

Mladenka KaračićIzvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT) ................................................................ 61

Ivana Jakir-BajoIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ..................................... 64

Vesna OrlandiniSabina Rebrović Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) ........... 69

Mladenka KaračićBilješke uz inancijske izvještaje ....................... 76

JAVNA NABAVA

Renata TomljenovićPlan javne nabave - objava i predmet nabave ... 79

REVIZIJA

Neven ŠprljeRevizija projekata Europske unije .................. 84

Danijela StepićMišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola ............................................... 88

PLAĆE I NAKNADE

Sanda PipunićVesna Šiklić OdakMaja Petričko

Naknada troškova prijevoza dolaska na posao prema kolektivnim ugovorima za državne i javne službe ........................................ 92

POREZI

Davor VašičekOporezivanje dobiti - novi izazov u poslovanju proračunskih korisnika? ........... 100

Ljubica JavorPosebnosti konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu kod proračunskih i nepro itnih subjekata ............................................ 105

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Željko TufekčićMarijaTufekčićEU politike i fondovi 2014. - 2020. .................... 114

Lidija PernarEuropski semestar i mjere ekonomskog upravljanja kao odgovor na krizu ...................... 119

SADRŽAJ


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB

Ivana MaletićObrazloženje inancijskog plana ustanova u socijalnoj skrbi ............................................................ 122

ZDRAVSTVO

Davor VašičekSanacija zdravstvenih ustanova i računovodstveni sustav ........................................... 125

ŠKOLSTVO

Vesna OrlandiniIz poslovanja škola – česta pitanja i odgovori ............................................................................. 128

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Mirela ZagoracU pripremi je novi Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda i donacija ustanova u znanosti ............................................................................ 129

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Ivana Jakir-BajoPrihod od roditelja za su inanciranje cijena usluge dječjih vrtića ..................................................... 132

PRAVOSUĐE

Ivana MaletićUputa Ministarstva inancija o evidentiranju primljenih predujmova na depozitnim računima sudova ................................ 133

VATROGASTVO

Ivana Jakir-BajoSabina RebrovićKorištenje vlastitih prihoda javnih vatrogasnih postrojbi ............................................... 134

KULTURA

Boris JurinićStrateško planiranje u kulturi – iskustva i izazovi ......................................................... 135

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana MaletićDanijela StepićFinancijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama ................................................................ 138

LOKALNA SAMOUPRAVA

Andrija VdovićImplementacija sustava lokalne riznice na primjeru Grada Kutine ............................................... 144

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanKomunalne vodne građevine kao javna dobra u javnoj uporabi ............................................... 151

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 155

2. Naknade korisnika državnog proračuna .. 1563. Plaće ............................................................................. 1574. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 1595. Ostale obavijesti ................................................... 160

Ne propustite!

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO GRADOVIMA

“FISKALNA ODGOVORNOST I NOVOSTI U PROPISIMA”Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.



Cilj i svrha programa edukacije

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

najavljuje specijalističku edukaciju:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU

Sadržaj i na in izvo enja edukacije



Program edukacije

-

-

Izvo a i edukacije:

Literatura:

Prijavnica

[email protected]

www.tim4pin.hr



TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje

RADIONICE PO GRADOVIMA ZA PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE

KORISNIKE TE OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE

FISKALNA ODGOVORNOST I NOVOSTI U PROPISIMA

(OBVEZE PRORAČUNA, PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA U SVEZI DAVANJA IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI I NOVOSTI U PRORAČUNSKIM PROPISIMA)

RASPORED RADIONICA:

Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2.,

Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.,

od 10h do 15.30h

Rok predaje godišnjih inancijskih izvještaja je 15. veljače, a Izjave o iskalnoj odgovornosti i kompletiranju dokaza uz testiranje u Upitniku o iskalnoj odgovornosti te sastavljanje Upitnika je za 2012. 28. veljače 2013. Ove godine potrebno je uz Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastaviti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. U tijeku su i popisi, a česta su pitanja tko sudjeluje u obavljanju popisa te kako evidentirati inventurne razlike. Uz nave-deno donesene su i Izmjene i dopune Zakona o proračunu te novi Temeljni kolektivni ugovor za javne službe. Upravo zbog brojnih aktualnosti i novosti TIM4PIN organizira ovu specijaliziranu radionicu sljedećeg sadržaja:

PROGRAM RADIONICE1. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012.:

a. Sadržaj predmeta, testiranje i odgovaranje na nova i izmijenjena pitanja (testiranje i dokumentiranje dokaza),b. Provjera ispravnosti sadržaja procedura stvaranja obveza i plaćanja računa,c. Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnostid. Sastavljanje Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima – PRVI PUT U 2013. ZA PLANOVE ZA 2011.e. Praktični aspekti davanja Izjave u slučaju primopredaje, bolovanja, odlaska u mirovinu

2. Otklanjanje slabosti i nepravilnosti:a. Kako realizirati planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti? b. Što je trebalo biti riješeno tijekom 2012. godine? c. Što se može rješavati i duže razdoblje?

Pauza od 12.00h do 12.30h3. Izmjene i dopune Zakona o proračunu4. Najčešće nepravilnosti i pogreške uočene revizijama, nadzorima i kontrolama5. Praktični aspekti primjene Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upra-

vljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika relativno je novi propis: Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima

6. Novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe: izmijenjena prava, naknade troškova prijevoza i jubilarne nagrade, početak primjene u odnosu na granski kolektivni ugovor

Odgovori na pitanja i konzultacije

Materijal: Dva priručnika - Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje: priručnik za čelnike na svim razinama i Fiskalna odgovornost – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00kn (uključuje PDV i dva priručnika navedena pod materijal). Naknada za drugog i više sudionika iz iste institucije bez materijala iznosi 400,00kn. Uplate naknade: žiro račun TIM4PIN d.o.o broj: 2340009-1110546815 s pozivom na OIB-31, model 00.

Prijaviti se možete:- telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/553 1755 (fax), 01/553 1335, 099/ 303 7677, 099/303 7678, - putem e-mail: [email protected] on-line: www.tim4pin.hr



TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeVukovarska 237a, 10000 Zagreb

www.tim4pin.hr // [email protected] // [email protected] tel: 01-553 1335, 099-303 7677, 099-303 7678 // tel/fax: 01-553 1755

Poštovani!

Od početka 2013. godine ponuda stručne literature obogaćena je novim specijaliziranim časo-pisom za proračunski (javni) i nepro itni sektor pod nazivom

TIM4PIN MAGAZIN čiji je drugi ovogodišnji broj pred vama.

Inicijalno uredništvo i suradnički tim časopisa okupljeni su oko vama već dugi niz godina poz-natih stručnjaka - mr. sc. Ivane Maletić i prof.dr. sc. Davora Vašičeka. Uz njih, uređivački, autor-ski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu.

Časopis je pokrenut kao glasilo Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora čiji skraćeni naziv je - TIM4PIN. Časopis je interdiciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, ekono-mike, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja. Uz stalne rubrike časopis ćemo sustavno obogaćivati i posebnostima pojedinih djelatnosti.

Časopisom želimo ostvariti međusobnu razmjena informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika. Želimo ga razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informa-cijski portal koji će predstavljati pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolju domaću i svjetsku praksu, aplikativna znanstvena dostignuća te široki spektar relevantnih in-formacija o poslovanju proračunskih i izvanproračunskih subjekata, javnih poduzeća i nepro-itnih organizacija.

Pretplata za 2013. godinu s uračunanim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje:

• 12 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN -a

• TIM4PIN Novosti - 5 povremenih međubrojeva časopisa (tiskano i/ili elektronsko izdanje po izboru pretplatnika)

• Jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a,

• Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine.

Pretplatiti se možete:

- slanjem narudžbenice, s podacima danim u primjeru na poleđini, na našu adresu: TIM4PIN, 10000 Zagreb, Vukovarska 237a ili na telefaks broj: 01-553 1755,

- telefonom: 01/553 1335; 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678, - on line putem naše Internet stranice : www.tim4pin.hr - e-mailom na adresu : [email protected]

Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u primjeru naloga danom na poleđini.




Datum:

Red. br. Opis Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

1.

Godišnja pretplata naTIM4PIN MAGAZIN za 2013.

1.100,00

Naziv: ________________________________________

________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeVukovarska 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe Model: 00 Žiro račun: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN kontakt broj:

tel.: _______________________________________




O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fon-dovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

U veljači izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje od-govore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom je-ziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i po-litike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instru-menata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Dan je jednostavan i sažet prikaz EU izvora inanciranja - fondova, programa, inicijativa te njihove osnovne karakte-ristike, ciljevi i prioriteti ulaganja za razdoblje 2014 – 2020. Pregled obuhvaća ERDF, ESF, Kohezijski fond, EARDF, EMFF, HORIZON 2020, COSME, ERASMUS FOR ALL, CREA-TIVE EUROPE te druge inancijske inicijative koje će biti na raspolaganju hrvatskom javnom sektoru, gospodarstveni-cima, nevladinim udrugama i drugim korisnicima.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenji-vanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Datum:

Red.


1. Politike i fondovi 2014-2020 350,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu.


Model:


00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815


kontakt broj:

tel:









Danijela Stepić, Ivana Jakir-Bajo, Ivana Maletić,

Marela Knežević, Davor Kozina


I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

PRIRUČNIK ZA ČELNIKE NA SVIM RAZINAMA

NAKLADNIK: TIM4PIN,10000 Zagreb, Vukovarska 237A http://www.tim4pin.hr e-mail: [email protected]; [email protected]

Datum:

Red.


1. Fiskalna odgovornost i fi nancijsko upravljanje 250,00 kuna




Model:


00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815


kontakt broj:

tel:



Uz knjigu pod rb. 2 narudžbenice dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedura-ma, primjerima planova i izviješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/553 1755, 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678.


AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI

Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Tako će u svibnju ove godine biti održani lokalni izbori. U prosincu 2012. donesen je i objavljen novi Zakon o lokalnim izbori-ma. Autorica u ovom tekstu daje pregled pojedinih odredbi Zakona o lokalnim izborima, s naglaskom na one odredbe koje su potencijalnim izbornim sudionicima na lokalnim izborima najzanimlji-vije u fazi priprema za lokalne izbore, podnošenja kandidatura, sudjelovanja na lokalnim izborima u sastavu pojedinih izbornih tijela, provedbe izbor-ne promidžbe, aktivnog sudjelovanja na izbori-ma na sam dan izbora u svojstvu promatrača, te mogućnosti podnošenja pravnih lijekova na odluke nadležnih tijela u postupku kandidiranja i izbora.

1. Uvodne napomeneDanom stupanja na snagu Zakona o lokalnim izbo-rima (NN, br. 144/12, u daljnjem tekstu: Zakon) pre-stao je važiti Zakon o izborima općinskih načelni-ka, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11) i Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 i 109/07). Područje lokalnih izbora je sada regulirano jedinstvenim zakonom što će nadležnim tijelima uvelike olakšati provedbu lokalnih izbora, ali i pripreme izbornih sudionika za sudjelovanje na lokalnim izborima, te sudjelovanje na istima.

Zakon o lokalnim izborima podijeljen je na pet dije-lova. U prvom dijelu nalaze se odredbe koje su za-jedničke za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane1; u drugom dijelu odredbe koje su speci ič-ne za izbore za članove predstavničkih tijela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 75-87. Zakona ); u trećem dijelu odredbe koje

* Albina Rosandić, dipl. iur. 1 Riječ je o odredbama koje reguliraju biračko pravo, raspisiva-nje i održavanje izbora, kandidiranje, izbornu promidžbu, tijela za provedbu izbora, prava i obveze izbornih tijela, biračke odbo-re i biračka mjesta (čl. 1-74. Zakona).

su speci ične za izbore za općinske načelnike, gra-donačelnike, župane i njihove zamjenike (čl. 88-102. Zakona); u četvrtom dijelu odredbe koje se odnose na zastupljenost nacionalnih manjina u predstav-ničkom i izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 103-117. Zakona); te u petom dijelu odredbe koje se odnose na promatra-nje izbora, troškove izbora, zaštitu izbornog prava, prekršajne odredbe i prijelazne i završne odredbe (čl. 118-142. Zakona).

Kroz ovaj rad dan je prikaz odredbi Zakona koje bi u najvećoj mjeri mogle zanimati izborne sudionike (političke stranke, nositelje kandidacijskih lista gru-pa birača i kandidate) i to kako bi se njima olakšalo sudjelovanje na lokalnim izborima.

2. Održavanje izboraRedovni izbori za članove predstavničkih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: izbori za članove predstavničkih tijela jedinica), te izbori za općinske načelnike, gra-donačelnike i župane i njihove zamjenike održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine (čl. 7. st. 1. Zakona).

Zakonom je regulirano i održavanje prijevremenih izbora, kako za članove predstavničkih tijela jedi-nica (te općinske načelnike, gradonačelnike i župa-ne, odnosno njihove zamjenike), tako i za zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina (čl. 7. st. 2.-7. Zakona).

Novina je u odnosu na dosadašnje zakonsko rješe-nje to da se prijevremeni izbori neće održati ako bi se trebali održati u onoj kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, i to u mjesecima koji prethode redovnim izborima (čl. 7., st. 6 Zakona) Održavanje prijevremenih izbora u prvim mjeseci-ma godine u kojoj se trebaju održati redovni izbori, dovelo bi do nepotrebnih troškova za jedinicu lokal-ne ili područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu kratkoću mandata na taj način izabranih člano-va predstavničkog tijela, općinskog načelnika, gra-donačelnika ili župana, odnosno njihovih zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, održavanje

UDK: 354.2Albina Rosandić *

Novi zakon o lokalnim izborima - izazov za izborne sudionike



lokalnih izbora samo nekoliko mjeseci prije redov-nih izbora dovelo bi u pitanje svrhovitost tako pro-vedenih izbora.

3. Biračko pravo i preduvjeti za kandidiranje

Biračko pravo se ostvaruje neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Aktivno i pasivno biračko pra-vo regulirano je člankom 2. Zakona.

Aktivno biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) i to oni koji ima-ju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Pasivno biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) i to oni koji, na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, imaju prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo/izvršnu vlast izbori provode. Jedan od preduvjeta za ostvarenje pasiv-nog biračkog prava kod izbora za općinskog načel-nika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjeni-ka je činjenica da osoba koja želi ostvariti pasivno biračko pravo, na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode naj-manje šest mjeseci.

Posebnim zakonom je regulirano aktivno i pasivno biračko pravo državljana drugih država članica Eu-ropske unije na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave2.

2 Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (NN, br. 92/10) regulirano je ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava državljana dru-gih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili pri-vremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o stranci-ma u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne

Člankom 13. Zakona propisan je krug osoba koje se ne smiju kandidirati na lokalnim izborima, dok je člankom 14. Zakona propisana zabrana višestru-kog kandidiranja. Na lokalnim izborima se tako ne smiju kandidirati policijski službenici, djelatne vojne osobe i službenici i namještenici u Oružanim snagama3. Nadalje, nitko se istovremeno ne može kandidirati za općinskog načelnika/gradonačelni-ka i za župana, a ta se odredba primjenjuje i za nji-hove zamjenike.

U slučaju da se neka osoba kandidira za općinskog načelnika/gradonačelnika i za župana, odnosno za zamjenika općinskog načelnika/gradonačelnika i za zamjenika župana, tada će nadležno županijsko izborno povjerenstvo pozvati tog kandidata da se u roku od 24 sata od poziva očituje o tome koju kan-didaturu prihvaća. U slučaju da se on o tome ne oči-tuje, rješenjem će se poništiti kandidatura za općin-skog načelnika/gradonačelnika, odnosno njihovog zamjenika.

Člankom 28. Zakona propisana je i situacija kada je neki od kandidata dao očitovanje o prihvaćanju kan-didature na više kandidacijskih lista za izbor istog predstavničkog tijela. U tom slučaju nadležno izbor-no povjerenstvo pozvat će tog kandidata da se u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje očituje pri kojoj kandidaturi ostaje, te će pozvati predlagate-lja liste s koje je kandidat odustao da listu dopuni drugim kandidatom u roku od 24 sata. U slučaju da lista ne bude dopunjena, riječ je o nepravovaljanoj kandidacijskoj listi koju će nadležno izborno povje-renstvo, primjenom čl. 22. st. 2., a u svezi čl. 18. st. 3. Zakona, rješenjem odbaciti.

Člankom 78. Zakona propisane su koje su nespojive dužnosti s dužnošću člana predstavničkog tijela je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

(regionalne) samouprave. Riječ je o zakonu koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zako-nom nije propisano aktivno i pasivno biračko pravo državljana drugih država članica Europske unije u izborima za općinske na-čelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike.3 Čl. 5. st. 3. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čl. 11. Za-kona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba bila je propisana zabrana kandi-diranja samo za djelatne vojne osobe i službenike i namješteni-ke u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Uvođenjem poli-cijskih službenika u krug osoba koje se ne smiju kandidirati na lokalnim izborima, usklađuje se Zakon sa čl. 38. st. 1. Zakona o policiji (NN, br. 34/11 i 130/12) kojim je propisano da policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izbo-rima.



a člankom 89. Zakona koje su nespojive dužnosti s dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-pana, te njihovih zamjenika.

Tako oni ne mogu istovremeno obnašati i funkcije predsjednika, ministara, zamjenika i pomoćnika ministara, ravnatelja, dužnosnika koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske; poli-cijskih službenika, djelatnih vojnih osoba, službe-nika i namještenika u Oružanim snagama Republi-ke Hrvatske; pročelnika, službenika i namještenika u upravnom odjelu ili službi iste jedinice; članova upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket di-onica ili udjela te ravnatelji ustanova ili drugih ne-pro itnih pravnih osoba kojima je jedinica osnivač.

Činjenica da je neka od dužnosti nespojiva s dužno-šću člana predstavničkog tijela ne znači da se osoba koja obnaša tu dužnost ne smije kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice. Ukoliko se ta osoba kandidira i bude izabrana za člana predstavničkog tijela jedinice, dužna je do dana konstituiranja pred-stavničkog tijela o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavnič-kog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nad-ležno za poslove predstavničkog tijela, a ako to ne učini, mandat mu prestaje po sili zakona (čl. 79. st. 1. i 3. Zakona).

I ovdje, činjenica da je neka od dužnosti nespojiva s dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ne znači da se ta oso-ba ne smije kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike. Uko-liko se ta osoba kandidira i bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od osam dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora.

4. Kandidiranje Člankom 9. Zakona de iniran je pojam kandidiranja kao postupak predlaganja kandidacijskih lista i kan-didata od strane ovlaštenih predlagatelja.

Za izborne sudionike svakako je jedno od najvažnijih pitanja tko su ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (u daljnjem tekstu: kandidacijske liste), odnosno kandidata na izborima za općinske načelnike, gra-donačelnike i župane te njihove zamjenike (u dalj-njem tekstu: kandidature).

U oba slučaja predlagači mogu biti političke stranke4 i birači5. Kao i u dosadašnjim zakonskim rješenjima, kada birači predlažu kandidacijske liste, odnosno kandidature, potrebno je prikupiti određen broj pot-pisa birača koji podupiru kandidacijsku listu / kandi-daturu. Kada političke stranke predlažu kandidacij-ske liste, nisu dužne prikupljati potpise birača, dok su to dužne prije podnošenja kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamje-nike. Broj potpisa potreban za kandidiranje članova predstavničkih tijela propisan je člankom 11. Zakona, dok je broj potpisa potreban za kandidaturu općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika propisan člankom 12. Zakona.

Predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštiva-ti načelo ravnopravnosti spolova, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN, br. 82/08). Člankom 15. stavkom 1. Za-kona o ravnopravnosti spolova između ostalog je propisano da su političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji, prilikom utvrđivanja i predlaganja li-ste kandidata/kandidatkinja za izbor članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave dužni poštivati načelo ravno-pravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim lista-ma u skladu sa člankom 12. toga Zakona, te s tim u vezi uvoditi posebne mjere s ciljem da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave ne bude osjetno neuravnotežena.

Kada se govori o osjetnoj neuravnoteženosti, misli se na situaciju kada je udio jednog spola u tijelima javnog i političkog odlučivanja manja od 40% (čl. 12. st. 3. Za-kona o ravnopravnosti spolova). Postupno povećanje uključivanja podzastupljenog spola na način da se po-stigne ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u

4 Da bi politička stranka mogla predložiti kandidacijsku listu, od-nosno kandidata, ona mora biti registrirana na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Političke stranke kandidacij-ske liste, odnosno kandidate, mogu predlagati samostalno ili jed-na/više političkih stranaka zajedno. Političke stranke samostalno utvrđuju redoslijed kandidata na kandidacijskim listama i kandi-date pri čemu su mjerodavne odredbe njihovih statuta, odnosno posebnih odluka donesenih na temelju statuta. U slučaju da poli-tičke stranke (jedna ili više njih) zajedno predlažu kandidacijske liste, odnosno kandidate, redoslijed navođenja političkih stranaka prilikom podnošenja kandidacijskih listi, odnosno kandidatura, temelji se na njihovom zajedničkom dogovoru (čl. 15. Zakona).5 Zakon propisuje da su prilikom podnošenja kandidacijskih lista, odnosno kandidata, od strane birača, podnositelji kandidacijske liste grupe birača, odnosno kandidature kandidata grupe birača, prva tri potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature, s time što kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik kandi-dacijske liste birača, odnosno kandidature (članak 16. Zakona).



tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uklju-čujući javne službe, mora se postići najkasnije prilikom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova (čl. 15. st. 2. u svezi čl. 12. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova).

Sadržaj i oblik obrasca prijedloga kandidacijske liste i kandidature propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske obvezatnim uputama (čl. 20. st. 1. Zakona). Kao i u dosadašnjim zakonskim rješenjima, uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostav-lja se očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata s kandidacijske liste odnosno kandidature, koje mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nad-ležnog izbornog povjerenstva (čl. 17. st. 1. Zakona).6

Novina je u Zakonu da se na očitovanju o prihvaćanju kandidature za člana predstavničkog tijela jedinice navodi i izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja iz članka 13. Zakona (čl. 17. st. 2. Zako-na). Dakle, da je riječ o kandidatu koji nije policijski službenik, djelatna vojna osoba, te službenik i namje-štenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Na očitovanju o prihvaćanju kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog za-mjenika, osim izjave o nepostojanju zabrane kandi-diranja iz članka 13. Zakona, potrebna je i izjava o činjenici potrebnog trajanja prebivališta na području jedinice u smislu članka 3. st. 2. Zakona (čl. 17. st. 3. Zakona). Dakle, pored izjave da je riječ o kandidatu koje nije policijski službenik, djelatna vojna osoba, te službenik i namještenik u Oružanim snagama Repu-blike Hrvatske prilaže se i izjava da kandidat na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo provode izbori najmanje šest mjeseci.

Novina je i to da se uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature mora dostaviti i podatak o broju po-sebnog računa za inanciranje izborne promidžbe, datum otvaranja posebnog računa i naziv banke kod koje je račun otvoren6.

6 Riječ je o ispunjenju obveze iz čl. 14. Zakona o inanciranju po-litičkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11), kojim je, između ostalog, propisana obveza političkim strankama koje sudjeluju u lokalnim izborima, kandidatima za općinskog na-čelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba, neovisno o tome jesu li predloženi od strane političkih stranaka ili birača, te nositeljima nezavisnih listi – tj. kandidacijskih listi grupe birača, na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, otvaranja posebnog raču-na za inanciranje izborne promidžbe najkasnije s danom podno-šenja kandidature. Neotvaranje posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe predstavlja prekršaj iz čl. 43. st. 1. al. 7. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, za koji se mogu izreći novčane kazne propisane čl. 43. st. 2-4. toga Zakona.

Kako bi se izborni sudionici upozorili na važnost da-vanja točnih podataka u naprijed spomenutim izja-vama, Zakon propisuje prekršajnu odgovornost kan-didata za davanje netočnih podataka kako u izjavi o nepostojanju zapreke kandidiranja, tako i u izjavi o činjenici potrebnog trajanja prebivališta kandidata na području jedinice (čl. 134., st. 1., al. 1. Zakona).

U pogledu sadržaja kandidacijske liste (čl. 18. Zako-na), Zakonom je propisana obveza navođenja naziva kandidacijske liste i nositelja liste. Naziv kandidacij-ske liste je, kada tu listu predlaže politička stranka, odnosno dvije ili više političkih stranaka - puni na-ziv političke stranke, odnosno dviju ili više politič-kih stranaka, s time što će se u nazivu koristiti i kra-tice ako su političke stranke registrirale i skraćeni naziv stranke.

Razlika od dosadašnjeg zakonskog rješenja je u nazivu kandidacijske liste kada tu listu predla-žu birači. Sada je naziv te liste kandidacijska lista grupe birača. Za svakog od kandidata u prijedlogu navode se njegovi osobni podaci – ime i prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, OIB i spol.

U pogledu sadržaja kandidature, Zakonom je propi-sana obveza navođenja imena i prezimena kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, kao i osobni podaci – ime i pre-zime, prebivalište, datum rođenja, OIB i spol. Nacio-nalna pripadnost kandidata navodi se u kandidaturi za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina (čl. 111. Zakona), odnosno pripadnika hrvatskog naroda (čl. 117. Zakona). U kandidaturi se navodi puni naziv političke stranke (jedne ili više njih) predlagatelja kandidata, dok se kada kandidata predlažu birači, navodi naziv kandidat grupe birača.

Kandidacijske liste i kandidature moraju prispje-ti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana7 od stupanja na snagu odluke o raspisi-vanju izbora. Nadležno izborno povjerenstvo će, već pri zaprimanju kandidacijske liste, odnosno kan-didature, provjeriti jesu li one podnesene u skladu s odredbama Zakona i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. U slučaju da se utvrdi da podnijeta kandidatura nije u skladu sa Zakonom, pozvat će se podnositelj da u roku od 48 sati ispravi nedostatke ili čak i kraćem roku od 48

7 Prema do sada važećim zakonima koji su regulirali područje lokalnih izbora, rok za prispijeće kandidacijskih listi i kandida-tura bio je 12 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.



sati, ako rok za podnošenje kandidacijskih listi i kan-didatura ističe za manje od 48 sati (čl. 21. Zakona).

Člankom 22. Zakona propisano je postupanje nad-ležnog izbornog povjerenstva u slučaju pravovaljano podnijetih kandidacijskih lista i kandidatura, kada takve kandidacijske liste i kandidature prihvaća; u slučaju nepravodobno podnijetih kandidacijskih lista i kandidatura, kada ih odbacuje; i u slučaju nepravo-valjanih kandidacijskih lista i kandidatura, kada ta-kve kandidacijske liste i kandidature odbija8.

Po utvrđivanju pravovaljanosti kandidacijskih lista, odnosno kandidatura, nadležno izborno povjeren-stvo sastavlja zbirnu listu (čl. 23-25. Zakona), kao listu u koju se unose podaci o svim pravovaljanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama. Nadležno izborno povjerenstvo je dužno u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objaviti u lo-kalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice, te zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatu-ra za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

5. Izborna promidžba i tijela za provedbu izbora

Za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja, no-vim Zakonom o lokalnim izborima je detaljno regu-lirana izborna promidžba, njen sadržaj (čl. 32. Za-kona), sudionici izborne promidžbe (čl. 33. Zakona), trajanje izborne promidžbe (čl. 35. st. 1. i 2. Zakona), izborna šutnja (čl. 35. st. 3. Zakona), način vođenja izborne promidžbe (čl. 37. Zakona), kao i obveze lo-kalnih medija u izbornoj promidžbi (čl. 38. Zakona). Zakonom nisu regulirani troškovi izborne promidž-be, već su oni regulirani Zakonom o inanciranju po-litičkih aktivnosti i izborne promidžbe (u daljnjem tekstu: Zakon o inanciranju).

Za naglasiti je da bez obzira na formalni početak izborne promidžbe s danom objave zbirne liste, svi troškovi koji su za izborne sudionike nastali prije toga dana, a sadržajno se odnose na izbornu pro-midžbu, moraju biti prikazani u inancijskim iz-vješćima koja su izborni sudionici dužni dostaviti

8 Člankom 22. st. 3. Zakona propisano je da će pri utvrđivanju pravovaljanih kandidacijskih lista i kandidatura nadležno izbor-no povjerenstvo postupiti u korist zaštite kandidiranja, odnosno prava predlaganja kandidacijskih lista i kandidatura. Riječ je o odredbi koja nije bila sadržana u dosadašnjim zakonskim rješe-njima, no nastala je kao posljedica dosadašnje prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske.

nadležnom izbornom povjerenstvu u smislu odred-be članka 24. st. 1. u svezi članka 24. st. 5. i članka 34. st. 1. Zakona o inanciranju. Odredbom članka 24. st. 1. u svezi članka 25. st. 5. Zakona o inanci-ranju propisana je obveza izbornim sudionicima dostave izvješća o primljenim donacijama za inan-ciranje izborne promidžbe i izvješća o troškovima (rashodima) izborne promidžbe i to prethodnog iz-vješća u roku od sedam dana prije održavanja izbo-ra i konačnog izvješća u roku od 15 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Odredbom članka 34. stavka 1. Zakona o inancira-nju propisana je obveza izbornim sudionicima do-stave inancijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe s podacima o ostvarenim prihodima za inanciranje izborne promidžbe, izvorima inanci-

ranja te o izvršenim rashodima za inanciranje iz-borne promidžbe, u roku od 30 dana od dana nakon održanih izbora9.

Člankom 39. stavka 1. Zakona propisana su tijela za provedbu izbora – Državno izborno povjerenstvo Re-publike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagre-ba, županijska, gradska i općinska izborna povjeren-stva i birački odbori. Ista tijela provodila su lokalne izbore i prije stupanja na snagu novog Zakona.

Zakon, međutim, uvodi određene novine. Prva no-vina je ta da se gradska i općinska izborna po-vjerenstva mogu imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gradova i op-ćina, na prijedlog Državnog izbornog povjeren-stva Republike Hrvatske (čl. 39. st. 3. Zakona). Iako to nije izričito propisano, za očekivati je da će se ova odredba primjenjivati kada je riječ o gradovima i općinama koje se nalaze na područ-ju iste županije i kada je riječ o manjim gradovi-ma i općinama. U određenoj mjeri to može otežati rad izbornih povjerenstava s obzirom na povećanje opsega njihove nadležnosti stupanjem na snagu Za-kona o inanciranju i pitanje je hoće li i u kojoj mjeri u praksi doći do realizacije te odredbe.

Novina je i u sastavu stalnog sastava izbornog po-vjerenstva Grada Zagreba, te županijskih, gradskih

9 Kako se u praksi dešavalo da se dostava konačnog izvješća i i-nancijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe vremen-ski preklapala, a riječ je o izvješćima koja se i sadržajno podu-daraju, iz Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je u postupku donošenja pri Hrvatskom saboru, proizlazi da će izborni sudionici biti dužni dostavljati dvije vrste inancijskih izvješća – jedno u roku od sedam dana prije izbora i inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe u roku od 30 dana na-kon održanih izbora.



i općinskih izbornih povjerenstava (u daljnjem tek-stu: izborna povjerenstava), koja se u smislu odred-be članka 41. st. 2. i 3. Zakona sastoje od predsjed-nika, potpredsjednika i četiri člana od kojih se naj-manje jedna trećina mijenja na svakim sljedećim izborima10. Do sada se stalni sastav izbornih povje-renstava za lokalne izbore sastojao od predsjednika i dva člana, te njihovih zamjenika i njihov sastav se nije morao mijenjati na svakim sljedećim lokalnim izborima11.

Nadalje, novina se odnosi i na sastav proširenog sastava izbornih povjerenstava. Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine tri predstavnika većin-ske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a odnos ukupnog broja članova proširenog sastava ovisi o omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ako se istovremeno održavaju izbori za članove predstavničkog tijela jedinice lokalne i izbori za članove predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, tada će dva od tri člana proširenog sastava predstavljati vladajuće političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a jedan od tri člana proširenog sastava predstavljat će većinske političke grupacije iz pred-stavničkog tijela jedinice područne (regionalne) sa-mouprave i po istom ključu će se odrediti članovi oporbene političke grupacije.

Razlika je u odnosu na dosadašnje zakonsko rješe-nje da se u slučaju istovremenog održavanja izbora za članove predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i izbora za članove predstavničkog ti-jela jedinica područne (regionalne) samouprave, pri određivanju proširenog sastava izbornog povjeren-stva jedinice lokalne samouprave uzima u obzir ne samo stranački sastav predstavničkog tijela te je-dinice, već i stranački sastav predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

Novine se donose i u pogledu sastava biračkih odbora. Broj članova biračkog odbora povećan je na, uz predsjednika i potpredsjednika, još

10 Kako ista izborna povjerenstva u smislu odredbe čl. 39. st. 2. Zakona provode redovne i prijevremene izbore, odredba o mije-njanju jedne trećine članova stalnih sastava izbornih povjeren-stava odnosi se na redovne lokalne izbore.11 Čl. 31. st. 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čl. 42. Za-kona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

osam članova biračkog odbora. I kod određivanja članova biračkih odbora, četiri člana određuje ve-ćinska politička stranka, odnosno političke stranke, a četiri člana oporbena politička stranka, odnosno stranke, sukladno stranačkom sastavu predstav-ničkog tijela pojedine jedinice, s time da se odnos ukupnog broja članova biračkih odbora unutar gru-pacija stranaka određuje sukladno omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Ako se istovremeno održavaju izbori za članove predstavničkog tijela jedinice lokalne i izbori za čla-nove predstavničkog tijela jedinice područne (regi-onalne) samouprave, dva od četiri člana predstav-ljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a dva od četiri člana predstavljat će oporbene političke grupacije iz predstavničkog tije-la jedinice područne (regionalne) samouprave i po istom ključu će se odrediti članovi oporbene politič-ke grupacije.

I pri određivanju članova biračkih odbora, kao i pri određivanju proširenog sastava izbornih povjeren-stava, razlika u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje je u tome da se u slučaju istovremenog odr-žavanja izbora za članove predstavničkog tijela je-dinica lokalne samouprave i izbora za članove pred-stavničkog tijela jedinica područne (regionalne) sa-mouprave, pri određivanju članova biračkih odbora iz redova političkih stranaka uzima u obzir ne samo stranački sastav predstavničkog tijela jedinice lo-kalne samouprave, već i stranački sastav predstav-ničkog tijela JLP(R)S.

Člancima 48., 51., 52. i 53. propisana su prava i ob-veze Državnog izbornog povjerenstva, županijskog izbornog povjerenstva i gradskog i općinskog izbor-nog povjerenstva.



6. Izbor članova predstavničkih tijela jedinica te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika

Članovi predstavničkih tijela jedinica biraju se razmjernim izbornim sustavom. U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvr-đen člankom 28. Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12). Broj članova predstavničkog tijela jedinice je u smi-slu odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi neparan, no Zakon o lokalnim izborima predviđa dvije iznimke kada broj članova predstavničkog tijela može biti i paran12.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani bira-ju se većinskim izbornim sustavom. Istovremeno s izborom općinskih načelnika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi zamjenici (čl. 41. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Istovremeno s izborom općinskih načelnika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi za-mjenici iz redova nacionalnih manjina, ako to pravo proizlazi iz odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 111. st. 1. Zakona, čl. 41.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), ali i ako to pravo proizlazi iz statuta jedinice, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice.

Nadalje, istovremeno sa izborom općinskih načel-nika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi za-mjenici iz reda pripadnika hrvatskog naroda u onim jedinicama u kojima pripadnici neke nacionalne ma-njine čine većinu stanovništva. Na izbor zamjenika iz redova nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, primjenjivat će se odredbe čl. 111.-117. Za-kona. Za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja kada se izbor zamjenika općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih

12 Jedna je situacija propisana čl. 84. st. 4. i 5. Zakona. Ako su dvi-je ili više kandidacijskih lista dobile isti broj glasova primjenom pravila iz čl. 84. st. 1. i 2. Zakona, tada će mjesto u predstavnič-kom tijelu pripasti svakoj od tih lista, doći će do povećanja broja članova predstavničkog tijela i u tom slučaju broj članova može biti i paran. Druga je situacija propisana čl. 107. st. 6. Zakona, kada primjenom čl. 107. st. 2. Zakona i osiguravanja zastuplje-nosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u skladu sa odredbama Ustavnog zakona o pravima na-cionalnih manjina, odnosno odredbama statuta jedinice, dolazi do povećanja broja članova predstavničkog tijela i u tom slučaju broj članova može biti i paran.

manjina, odnosno hrvatskog naroda, nije održavao istovremeno s redovnim lokalnim izborima, već je nadležno izborno povjerenstvo prilikom utvrđiva-nja rezultata glasovanja utvrđivalo i je li osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, u predstavničkom tijelu jedinice, te izvršnoj vlasti, pa su se ukoliko zastupljenost nije bila osigurana, odr-žavali dopunski izbori.

Sada je Zakonom propisano da će se dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina održati jedino ako zastupljenost pripadnika nacionalnih manji-na u predstavničkom tijelu jedinice nije osigurana primjenom odredbi čl. 107. Zakona. Dopunski izbori će se ipak morati održati i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripad-nika nacionalnih manjina ako na redovnim lokalnim izborima zastupljenost nacionalnih manjina ne bude osigurana, npr. ako ne bude istaknuta niti jedna kan-didatura za zamjenika općinskog načelnika, grado-načelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Isto pravilo vrijedi i kod izbora za zamjeni-ka općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

7. Pravo promatranja izbora i zaštita izbornog prava

Odredbe o promatranju izbora su detaljne, kako u pogledu određivanja subjekata koji su ovlašteni pro-matrati lokalne izbore, načinu njihovog određivanja, subjektima ovlaštenim za izdavanje rješenja, odo-brenja i službenih iskaznica za promatrače, prava i obveze promatrača u svim fazama izbornog postup-ka (čl. 118-125. Zakona).

Pravo promatranja izbora Zakonom je dano širokom krugu subjekata, prije svega imajući u vidu izborne sudionike (političke stranke koje su predložile kan-didacijsku listu, odnosno kandidata i birače koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača, odnosno kandidata grupe birača), zatim nevladine udruge koje su registrirane u Republici Hrvatskoj kao udru-ge koje djeluju na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i gra-đanskih prava, te međunarodne organizacije.

Kada promatramo dosadašnja zakonska rješenja kada je u jednom zakonu odredba o promatračima bila štura i odnosila se samo na ovlaštenike proma-tranja izbornog postupka te navođenje jedne opće-nite odredbe o njihovim pravima i kada je detaljno utvrđivanje prava i obveza promatrača te način pra-ćenja provedbe izbora, prepušteno obvezatnim upu-tama Državnog izbornog povjerenstva (čl. 38. Zako-na o izboru članova predstavničkih tijela JLP(R)S),



a u drugom zakonu su te odredbe bile detaljnije (čl. 69-81. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Za-greba), rješenje iz novog Zakona je bliže ovom poto-njem.

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Zaštita izbornog prava osigu-rana je u dva stupnja. U prvom stupnju, zbog ne-pravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora ne-zadovoljna strana može podnijeti prigovor13. Ako je riječ o izborima za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba, odnosno župane

13 U smislu čl. 128. st. 1. Zakona, prigovor za nepravilnosti u po-stupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstav-ničkih tijela mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandida-cijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori. U smislu čl. 128. St. 2. Zakona, prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela mogu pod-nijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najma-nje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

i gradonačelnike Grada Zagreba, prigovor se podno-si Državnom izbornom povjerenstvu14. Ako je riječ o izborima za članove općinskog i gradskog vijeća, te općinske načelnike i gradonačelnike, prigovor se podnosi županijskom izbornom povjerenstvu15. U drugom stupnju, a povodom žalbe nezadovoljne strane, odluku donosi Ustavni sud Republike Hrvat-ske (čl. 131. Zakona).

Rok za podnošenje prigovora je 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju je stav-ljen prigovor. Rok za donošenje rješenja o prigovoru je 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odno-sno od kada je dostavljen izborni materijal na koji se prigovor odnosi. Rok za donošenje odluke povodom žalbe je 48 sati od primitka pobijanog rješenja.

14 Čl. 129. st. 1. Zakona – ova je odredba primjenjiva i za izbore za njihove zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina. 15 Čl. 129. st. 2. Zakona - ova je odredba primjenjiva i za izbore za njihove zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

Sustav informiranja građana e - pisarnica

dinamično i jednostavno rješenje

online uvid u status predmeta

interakcija javne uprave i građana

pouzdanije upravljanje dokumentima

www.spi.hr

Novi LC proizvod kojim kroz Web portal svaki građanin može u svakom trenutku, koristeći računalo i vlastiti PIN, saznati za sebe bitne informacije.

Pristupom aplikaciji putem interneta svi zainteresirani građani moći će vidjeti u kojoj se fazi nalazi njihov pred-met upućen u županijske, gradske ili općinske urede.



Proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu predati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. do 28. veljače 2013. nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ministarstva i ostala tijela državne uprave te općine, gradovi i županije do 2. travnja Ministarstvu inancija. Upitnik o iskalnoj odgovor-nosti se tijekom 2012. mijenjao te je važno pratiti upute Ministarstva inancija o tome kako se na nova ili izmijenjena pitanja odgovara. Čest je slučaj u praksi da se na pojedina pitanja pogrešno odgovara jer se ne razumije suština i obuhvat pitanja. Autori-ce u ovom tekstu podsjećaju na obvezu i obveznike predaje Izjave te ukazuju na pitanja koja se često u praksi pogrešno interpretiraju.

1. UvodUredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 78/11 i 106/2012; dalje u tek-stu: Uredba) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) propisuje

se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj odgovorno-sti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provje-rama sadržaja izjava, te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

Izjava o iskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrho-vito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvor-no funkcioniranje sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu.

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika obvezni su do 28. veljače 2013. predati nadležnoj je-

* mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH.** mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno nadležnom ministarstvu Izjavu o iskalnoj odgovornosti zajedno s:

• popunjenim Upitnikom o iskalnoj odgovornosti,• Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti i• Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilno-

stima utvrđenima prethodne godine (dostavlja se prvi put u 2013.).

Čelnici općina, gradova i županija te ministri i čelnici drugih državnih tijela navedenu dokumentaciju pre-daju do 31. ožujka 2013. Ministarstvu inancija.

Općine i gradovi te proračunski i izvan pro-računski korisnici (ŽUC-evi) koji nemaju obve-zu ustrojavanja unutarnje revizije1 ne dosta-vljaju mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja

koja su bila revidirana u prethodnoj godini.

2. Provjera predanih Izjava o iskalnoj odgovornosti

Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave obvezne su provjeriti kod korisnika iz njihove nadležnosti da su zaista poštovana načela zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja sre-dstava te da je uspostavljen i funkcionira učinkovit i djelotvoran sustav inancijskog upravljanja i kon-trola. O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministarstvo inan-

1 Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) de inirani su obveznici uspostave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, županije i županijska središta, Grad Zagreb i gradovi s više od 35.000 stanovnika. Uz navedene, obveznici ustrojava-nja unutarnje revizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Sukladno Akcijskom planu za daljnji razvoj sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012.-2013. (www.m in.hr) u pripremi su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine koje idu u smjeru dodatnog sužavanja, a ne proši-rivanja obveznika ustrojavanja unutarnje revizije, ali i u smjeru osnivanja centralizirane unutarnje revizije na razini osnivača za njihove proračunske korisnike.

UDK 657.21Ivana Jakir-Bajo *

Ivana Maletić **

Napomene uz sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu



cija. Ove provjere obavljaju se tijekom cijele 2012. za izjave predane za 2011. Isto će se provoditi i tijekom 2013. za izjave predane za 2012.

Ministri, načelnici, gradonačelnici i župani pokreću, u skladu sa Zakonom o iskalnoj odgo-vornosti, postupak smjene čelnika proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu predali Izjavu o iskalnoj odgovornosti.

Postupak provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgo-vornosti Uredbom je propisan na sljedeći način:

• Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za svakog ob-vez nika (proračunskog i izvanproračunskog ko-risnika) provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika koje im obveznici dostavljaju.

• Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave tijekom proračunske godine provjeravaju za svakog obveznika Izjavu i Upitnik koje im obveznici dostavljaju, ali na oda-branom uzorku pitanja iz Upitnika.

• Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklo njenim slabostima i nepravilnostima utvr-đenima prethodne godine, provedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne godine koje im obveznici dostavljaju.

Provjera formalnog sadržaja provodi se na način da se utvrdi jesu li:

• predani svi propisani dokumenti (Izjava, popunje-ni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilno-sti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima),

• u izjavama čelnika navedena područja za koja je u Upitniku o iskalnoj odgovornosti utvrđeno da postoje slabosti i nepravilnosti te je li za utvrđene slabosti i nepravilnosti sastavljen Plan otkla-njanja.

Izjave čelnika mogu sadržavati i opise slabosti ve-zano uz područja koja u ovoj fazi nisu dio Upitnika, npr. upravljanje imovinom, korištenje namjenskih prihoda i slično, a za koja čelnik zna temeljem dru-gih izvora informacija.

Provjere izjava i upitnika na odabranom uzorku pi-tanja iz Upitnika mogu se provoditi:

• na licu mjesta dolaskom kod proračunskog kori-snika i pregledom dokumentacije prema referen-cama iz Predmeta odnosno dokumentacije kopi-rane i uložene u Predmetu i

• na način da se za uzorak pitanja od proračunskih korisnika zatraži dostava sve dokumentacije te-meljem koje je odgovoreno na pojedino pitanje.

Provjera provedbe aktivnosti iz Izvješća o otklo-njenim slabostima i nepravilnostima radit će se prvi put u 2013. prema aktivnostima navedenim u Planovima sastavljenim 2012. za otklanjanje slabosti i nepravilnosti uočenih za 2011. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave dužne su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim nepravilnosti-ma po provedenim provjerama izvijestiti nadležne institucije odnosno Ministarstvo inancija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sred-stvima (dalje u tekstu: Naputak).

Formiranje sadržaja Predmeta o iskalnoj odgovornosti

Preslika dokumentacije koja se prilaže uz Izjavu i svi drugi dokumenti temeljem kojih se daje Izjava, dokumentiraju se u Predmetu o iskalnoj odgovor-nosti za određenu godinu. Predmet se ne dostavlja uz Izjavu već se čuva kod obveznika.

Cilj je u što većoj mjeri izbjeći kopiranje doku-mentacije koja se prilaže u Predmet te navo-diti reference po kojima se jednostavno može ponoviti postupak popunjavanja Upitnika u slučaju kontrola. Uputno je sastaviti dokument u kojem je popisan sadržaj Predmeta o iskal-noj odgovornosti.

Važna napomena je da se u Upitnik (koji se dostavlja nadležnim tijelima) ne upisuju re-ference u ovako sastavljen sadržaj predmeta (koji ostaje kod korisnika i važan je u slučaju kontrola). U Upitniku se samo daju odgovori na pitanja stavljanjem oznake X u polje odgo-vora koji može biti NIJE PRIMJENJIVO, DA, NE i DJELOMIČNO.

3. Testiranje i odgovaranje na nova i izmijenjena pitanja (testiranje i dokumentiranje dokaza)

Planiranje

U dijelu planiranja nema novih pitanja, ali je ana-lizom odgovora na pitanja iz ovog dijela uočena, kao najčešća nepravilnost, odgovor DA na pitanje broj 7 o sadržaju obrazloženja uz inancijski plan. Rijetko koji proračunski korisnik ima sastavljeno obrazloženje sa svim elementima koji se zakonom o



proračunu traže zbog čega odgovor na ovo pitanje ne može biti DA, već NE.

7. Obrazloženje inancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i progra-me s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje pro-grama, izvještaj o postignutim ciljevima i rezul-tatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog kori-snika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.

U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu ko-risnici su dužni uz prijedlog inancijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga inan-cijskog plana. Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira na državnoj razini i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata) od korisnika. Upravo zato obrazloženje postaje sve značajniji dio samog inan-cijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika.

Posebna se pažnja posvećuje postavljenim ciljevi-ma i praćenju njihova ispunjavanja, što je dovelo do promjene u načinu izrade obrazloženja inan-cijskog plana proračunskih korisnika. Prilikom izrade obrazloženja naglasak je na ciljevima koji se programima namjeravaju postići i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva. Obrazloženje nije mjesto u kojem se iznose neslaganja s utvrđenim limitima, niti se njima zahtijevaju dodatna sre-dstva. Obrazloženja su podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti.

Isto tako su i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i ministarstva na pitanje 3 odnosno 4 često odgovarale s DA samo zato što su uputom utvrdila limite za inanciranje proračunskim ko-risnicima iz svoje nadležnosti. Međutim, zabora-vljaju da upute trebaju sadržavati i šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će korisnici izraditi svoj inan-cijski plan.

Ministarstvo inancija je Uputama za izradu prije-dloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2015. obvezalo ministarstva da sastave posebnu uputu u kojoj će uz dodjelu limita za pojedine grupe proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, poput sudova, muzeja, arhiva i slično utvrditi bar tri jedinstvena pokazatelja rezultata te šifre i nazive zajedničkih programa. Navedeno je nužno kako bi se izbjeglo da dva korisnika iz iste dje-latnosti imaju različito de inirane pokazatelje rezul-tata jer se time onemogućuje kvalitetno praćenje uspješnosti istih.

Dakle, sva ministarstva, općine, gradovi i županije koje nisu svojim korisnicima de inirale programe, ciljeve i pokazatelje rezultata na pitanje 3 odnosno 4 odgovaraju s NE.

Izvršavanje proračuna/ inancijskog plana

Pitanje 20.: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun, mijenja se na način da se brišu riječi „i pravodobnu“ te se značajnije mijenja referenca. Iz dosadašnje reference: Dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih prihoda, a na uzorku od 10% nenaplaćenih potraživanja dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opo-mena ...), briše se prvi dio testiranja - dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih potraživanja i testiranje se treba provesti na 10% nenaplaćenih potraživanja s tim da je naglašeno da je riječ o dospjelim potraživanjima. Uz na-vedeno se za ovih 10% nenaplaćenih potraživanja do-daje ograničenje „a najviše 100“ u smislu pojedinačnog broja potraživanja. Testiranje je najbolje provesti formirajući obrasce testiranja u koje se upisuju re-ference dokumenata uzetih u uzorak kako bi se kod provođenja kontrola postupak testiranja mogao po-noviti. Obrasci s upisanim referencama dokumenata uzetih u uzorak i provedenim postupkom testiranja ujedno su i dokaz koji se prilaže u Predmet uz odgovor na ovo pitanje.



Iza pitanja 22. dodaje se novo pitanje 23.: Sred-stva su utrošena u skladu sa proračunom odnosno inancijskim planom. Ovo pitanje je novo i dodano

je zbog učestalih upita o tome zašto se u Upitniku niti jednim pitanjem ne ispituje izravno, zakonito i namjensko korištenje sredstava u odnosu na plan. S obzirom da je Upitnik samo jedan od alata za da-vanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, bez obzira na nedostatak ovakvog pitanja u Upitniku i za 2011. je u Izjavi trebalo istaknuti nepravilnost vezano uz trošenje sredstava u odnosnu na plan, ako se u prak-si pojavila.

Referenca uz ovo pitanje je izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave iz kojeg se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih proračunom (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu) te usporedba izvršenja i inancijskog plana iz koje se vidi da nije utrošeno

više sredstva od odobrenih inancijskim planom (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu) za proračunske i izvanproračunske korisnike.

Za razliku od jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i izvanproračunskih korisnika, proračunskim korisnicima nije propisana obveza sastavljanja i predaje izvještaja o izvršenju inan-cijskog plana.

Za potrebe testiranja ovog pitanja odnosno dokazi-vanja odgovora uz ovo pitanje proračunski korisnici će trebati usporediti inancijski plan s izvršenjem. Ovdje nije riječ o inancijskom izvještaju odno-sno prijašnjem PR-RAS obrascu koji je sadržavao i stupac planirano, već o usporedbi plana sa-

stavljenog po proračunskim klasi ikacijama s izvršenjem po proračunskim klasi ikacijama. U nastavku se daju primjeri obrazaca testiranja uspo-redbe plana s izvršenjem za proračunske korisnike.

Obrasci testiranja izvršavanja inancijskog plana proračunskog korisnika

U tablicu se upisuju planski podaci po podskupinama računskog plana. Plan je inancijski plan donesen do 31.12. U stupac Izmjene plana opisuju se povećanja/smanjenja utvrđena rebalansom inancijskog plana donesenim od strane upravnog vijeća. Tekući plan je inancijski plan s uključenim izmjenama i dopuna-

ma (plan nakon rebalansa). Ako proračunski kori-snik nije imao rebalansa nakon donošenja inan-cijskog plana odnosno tada nisu potrebni podaci o izmjenama plana i tekućem planu – dakle stu-pac 5 i 6 se brišu ili popunjavaju crticama.

Iako se izvršenje prati na razini osnovnog računa i detaljnije, dovoljno je da proračunski korisni-ci za potrebe ocjene usklađenosti izvršenja s i-nancijskim planom u stupac 7 upišu podatke o izvršenju na razini podskupine s obzirom da je plansko ograničenje zadano na toj razini.

U izvještaju o izvršenju podaci o izvršenju mogu se dati i na razini odjeljka kako je to u polugodišnjem i godišnjem obračunu proračuna, s obzirom da na-vedeno za proračunske korisnike nije propisano o tome svaki korisnik može samostalno odlučiti.

S obzirom da izvršenje za izvještajno razdoblje za 2012. nije moguće imati prije kraja veljače 2013. što je i rok sastavljanja inancijskih izvještaja, a ujedno i rok sastavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, di-lema je bila hoće li se za testiranje odgovora na ovo

Obrazac 1: Testiranje izvršavanja inancijskog plana po ekonomskoj klasi ikaciji

u kunama (bez lp.)

Podskupina iz Računskog plana O p i s AOP

oznaka Plan Izmjene plana

Tekući plan

Izvršenje za izvještajno razdoblje

indeks (7/6x100)

1 2 3 4 5 6 7 8

Obrazac 2: Testiranje izvršavanja inancijskog plana po programskoj i ekonomskoj klasi ikaciji

Brojčana oznaka programske klasi ikacije

Naziv oznake programske klasi ikacije

Broj podskupine iz računskog

plana

Naziv podskupine iz računskog

plana

Izvršenje prethodne godine Plan Izmjene plana Tekući plan

Izvršenje za izvještajno razdoblje

Indeks (9/8*100)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10



pitanje koristiti obrasci sastavljeni prema podaci-ma za 2011. godinu.

Ministarstvo inancija je ipak odstupilo od pravila da se testiraju dokumenti nastali tijekom godine bez obzira na razdoblje na koje se odnose jer je ovo pitanje posebno osjetljivo te je izravno veza-no uz utvrđivanje zakonitog i namjenskog trošenja sredstava za što čelnik potpisuje Izjavu. Stoga je logično da se testira razdoblje za koje se Izjava i daje, a ne godina prije tijekom koje čelnik koji daje Izjavu možda i nije bio na tom mjestu.

Za odgovor na ovo pitanje dokaz je izvršenje proračuna/ inancijskog plana godine za koju se popunjava Upitnik.

Dakle, za potrebe dokaza uz odgovor na ovo pitanje jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave pozvat će se na polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršavanju proračuna koje sastavljaju i dostavljaju u skladu s člancima 108.-112. Zakona o proračunu. Pripremljen je i Pra-vilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna čija se objava očekuje.

Prema Zakonu o proračunu godišnji izvještaj o izvršenju proračuna dostavlja se poglavarstvu do 1. svibnja tekuće za prethodnu godinu, ali za potrebe sastavljanja i predaje Upitnika i Izjave za 2012. (pre-daja Ministarstvu inancija je do 31. ožujka 2013. za 2012.) JLP(R)S će ga trebati sastaviti ranije (tijekom ožujka 2013.).

U pitanju 25. (dosadašnje 24.): Pratilo se i kontro-liralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, su-bvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih, za potpitanja 25.2. i 25.3. utvrđuju se iznosi iznad kojih se obavljaju kontrole na licu mjesta odnosno traže izvješća od krajnjih korisnika. Tako se pod 25.2. ispituje jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne ispla-te iznad 20.000,00 kuna. Važno je napomenuti da se temeljem svih isplaćenih donacija, subvencija i pomoći iznad 20.000,00 kuna formira uzorak. U ovoj fazi uzorak još uvijek nije de iniran Uredbom te ga svaki korisnik i jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave samostalno utvrđuje.

Pod 25.3. uvodi se obveza dobivanja izvješća od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn. S obzirom da proračunski korisnici u pravi-lu ne daju subvencije, pomoći i donacije na ovo pitanje odgovaraju popunjavajući „NIJE PRI-MJENJIVO - N/P“, osim u slučaju da jesu tijekom

godine dali donaciju (ako su imali neko od tran-sfernih davanja, onda je to najčešće donacija). S obzirom da je uglavnom riječ o malim iznosi-ma donacija (ispod 20.000,00 kuna i 10.000,00 kuna) na podpitanja 25.2. i 25.3. odgovaraju s „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“, a za podpitanje 25.1. za odgovor DA moraju imati vjerodostojnu doku-mentaciju: zamolbu/zahtjev i ugovor ili odluku čelnika ili drugog tijela u skladu s internim ak-tima.

Javna nabava

U pitanju 29. (dosadašnje 28.): U zaključenim ugo-vorima ugovoreni su instrumenti osiguranja plaćanja i odredbe o ugovornoj kazni, smanjuje se obuhvat ugovora u kojima trebaju biti ugovoreni instrumenti osiguranja te novo pitanje glasi: U zaključenim ugo-vorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovor-nih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni.

Dodaje se novo pitanje 30.: Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u doku-mentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Novi Zakon o javnoj nabavi (u članku 105.) po prvi put uvodi odredbe o izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Iako je i do sada bilo propisano da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima i zahtjevima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i oda-branom ponudom, u novom se Zakonu ova obve-za proširuje te se zahtjeva da se prilikom praćenja izvršenja pojedinog ugovora o javnoj nabavi postu-pa u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadme-tanje.

Dosadašnje pitanje 31.: U zaključenim ugovori-ma o izvođenju radova ugovoreni su instrumenti kvalitete izvođenja radova i otklanjanja nedosta-taka u jamstvenom roku, briše se i zamjenjuje no-vim pitanjem 33.: Na internetskim stranicama (ili u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa o javnoj nabavi. Odgovor na ovo pitanje do-kazuje se navođenjem adrese internetske stranice ili broja službenog glasila odnosno druge oznake mje-sta gdje je predmetni popis objavljen. Ovo novo pi-tanje u Upitniku povezano je s usklađivanjem odre-daba Zakona o javnoj nabavi s odredbama propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa.

Pitanje 35. (dosadašnje 33.) mijenja se i glasi: U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certi ikat u



području javne nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi.

Pitanje 38. (dosadašnje 36.) mijenja se i gla-si: Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi. Ovim je pitanjem za-mijenjeno pitanje kojim se testiralo sastavljanje pojedinačnih izvješća o provedenim postupcima odnos no zabilješki o poništenju postupka. S obzi-rom da u novom Zakonu o javnoj nabavi ne postoji više takva obveza, pitanje je izmijenjeno s pitanjem o registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih spo-razuma.

U dijelu Javna nabava u Napomeni se posebno naglašava: Ako se u godini za koju se daje Izjava o iskalnoj odgovornosti nisu provodili postupci javne

nabave, na sva pitanja iz ovog područja odgovara se „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“. Ako je provođenje postu-paka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Računovodstvo

Pitanje 49. (dosadašnje 47.): Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora te-meljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni, osta-lo je isto, ali je izmijenjena referenca odnosno dokaz temeljem kojeg se de inira uzorak za odgovor na ovo pitanje i glasi: uzorak 1% svih računa po ugovo-rima sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100.

Navedeno ne znači da se uz ostale ugovore, narudž-benice (dokumente najave obveze) ne trebaju refe-rencom povezati ulazni računi, nego je samo uzorak za testiranje sužen.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, proračunski i izvanproračunski korisnici koji ne-maju postupke javne nabave u uzorak uzimaju 1% svih računa kojima u skladu s procedurom stvaranja ugovornih obveza (iz pitanja br. 16) prethodi doku-ment najave obveze (narudžbenica, ugovor).

Za korisnike kod kojih samo nekoliko zaposlenika može trošiti sredstva, manji je broj stavki inancijskog plana koje se svakodnevno kontroliraju i prate, često su do-kumenti najave obveze nepotrebno administriranje i u praksi se događalo da se kupnja obavi, a narudžbenice naknadno ispisuju prepisivanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije intencija pitanja proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvrditi u kojim je situacijama dozvoljena kup-nja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih dokumenata najave obveze s tim da je osigurana pro-vjera potrošnje u odnosu na inancijski plan.

Dosadašnje pitanje 52. koje je glasilo: Obavljena je kontrola usklađivanja analitičke evidencije i glavne knjige (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva), brisano je iz Upitnika. Narav-no, usklađivanja analitike i sintetike obvezni su dio inancijsko-računovodstvenih poslova, ali više neće biti potrebno prikupljati dokaze o obavljenim usklađivanjima.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR



Rok predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti i kom pletiranja dokaza uz testiranje u Upitniku o iskalnoj odgovornosti te sastavljanje Upitnika za

proračunske i izvanproračunske korisnike je 28. veljače 2013., a za jedinice lokalne i područne re-gionalne samouprave rok je 31. ožujka 2013. godi-ne. Ove godine potrebno je po prvi put uz Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastaviti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma. Autorica u ovom tekstu ukazuje na povezanost između planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljenih za 2011. godinu i izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za 2012. što prikazuje i na konkretnim primjerima.

1. UvodS obzirom da se Upitnikom o iskalnoj odgovor-nosti podižu kriteriji i zahtjevi vezani uz sustav inancijskog upravljanja i kontrola u odnosu na

uobičajenu praksu za očekivati je da će najveći broj Izjava o iskalnoj odgovornosti biti sastavljen u sk-ladu s prilogom 1b iz Uredbe. U Izjave o iskalnoj odgovornosti sastavljene prema prologu 1b upisuju se područja i pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgo-vornosti na koja je odgovoreno djelomično potvrd-no i negativno.

Prilog 1b

IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI1

ZA PRORAČUNSKU GODINU _________

Ja, (ime i prezime, titula i funkcija), čelnik (naziv je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/proračunskog korisnika državnog proračuna/izvan-

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora1 Obrazac Izjave o iskalnoj odgovornosti, koja se daje ako su uočene slabosti i nepravilnosti.

proračunskog korisnika državnog proračuna/pro-računskog korisnika jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave/izvanproračunskog korisni ka jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve),

izjavljujem da sam na temelju popunjenog Upit-nika o iskalnoj odgovornosti iz područja plani-ranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procje-ne uočio slabosti i nepravilnosti u područjima (na-vesti područja i pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgo-vornosti na koja je odgovoreno djelomično potvrdno i negativno), a koje će biti otklonjene sukladno Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

Izjavljujem da navedene slabosti i nepravilno-sti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu.

Slijedom navedenog potvrđujem:

- zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sred-stava,

- učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va inancijskog upravljanja i kontrola u okvi-ru proračunom odnosno inancijskim planom utvrđenih sredstava.

(mjesto i datum izdavanja)

Potpis čelnika (ime i prezime, titula i funkcija)

Isto tako je za ta pitanja potrebno sastaviti Plan otkla njanja slabosti i nepravilnosti u skladu s propi-sanim oblikom i sadržajem (obrazac je dan u prilogu 3 Uredbe).

UDK: 657.21Ivana Maletić *

Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima



2. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti

Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene sla-bosti i nepravilnosti, a sadrži opis slabosti i nepra-vilnosti uočenih tijekom postupka popunjavanja Upitnika, akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i ne-pravilnosti, očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabosti i nepravilnosti.

Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene sla-bosti i nepravilnosti popunjava se posebni obrazac iz priloga 3 Uredbe.

Prilog 3

Obveznik ___________________________________

PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTIZA PRORAČUNSKU GODINU _________

Naziv područja 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:

[Opisati slabosti i nepravilnosti]

1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti

Aktivnost Očekivani datum otklanjanja Odgovorna osoba

1.2.1.1.2.2.1.2.3.

[ime i prezime, funkcija, ustrojstvena jedinica]

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:




2.2.1.2.2.2.2.2.3.


3. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:

3.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:




3.2.1.3.2.2.3.2.3.


U slučaju da korisnik ima više od tri uočene sla-bosti i nepravilnosti, propisanom obrascu dodaje nove retke identičnog sadržaja s rednim brojevi-ma: 4. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost; 4.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka; 4.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih akti-vnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti …

U nastavku se daje primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (za područje IZVRŠAVANJA) za 2011. godinu koji se trebao reali-zirati u 2012. godini. Daje se primjer za 2011. kako bi se pokazala veza s Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima u 2012. godini.

Uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. pre-daje se Izvješće o otklonjenim slabostima i nepra-vilnostima za 2012. i novi Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljen za 2012. čiji se primjer daje na kraju ovog dijela.

Obveznik ABC

PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI

ZA PRORAČUNSKU GODINU 2011.

Naziv područja IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 16.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Na pitanje br. 16. odgovoreno je s NE jer nemamo pisanu proceduru stvaranja ugovornih obveza.1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti.




1.2.1. Izrada pisane procedure (odgovorna osoba za ovu aktivnost u suradnji s ostalim zaposlenicima)1.2.2. Donošenje procedure1.2.3. Prezentacija procedure svim zaposlenima1.2.4. Objava procedure na intranet stranicama

travanj 2012.

svibanj 2012.

svibanj 2012.

svibanj 2012.

Miro Mirić tajnik

Ana Anić, ravnateljicaTajnik i ravnateljica

Tajnik

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 24.3.2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Na pitanje 24.3. odgovoreno je s NE. Tijekom 2012. dali smo 20 donacija i za to imamo vjerodostojne podloge za isplatu (odluke) koje se traže u pitanju 24.1., međutim nismo dobili izvješće krajnjih korisnika da su sredstva namjenski iskorištena.2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti.


2.2.1. U odluci o dodjeli sredstava će se dodati članak kojim se od krajnjih korisnika traži potvrda o namjenskom korištenju sredstava donacija te u slučaju većih donacija preslike dokaza (o kupljenoj opremi/izvedenim radovima i slično).

u 2012. Miro Mirić, tajnik

Primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabo-sti i nepravilnosti (za područje RAČUNOVODSTVA) daje se u nastavku.

Obveznik ABC

PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2011.

Naziv područja RAČUNOVODSTVO1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 58.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Dan je djelomičan odgovor na pitanje br. 58. jer su samo za izvor inanciranja državni proračun i županijski proračun uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje sredstava, a ne i za ostale izvore.

1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:

AktivnostOčekivani datum otklanjanja

Odgovorna osoba

1.2.1. Osigurat će se analitičko praćenje rashoda na šestoj i sedmoj razini ekonomske klasi ikacije. Takvim analitičkim knjiženjima omogućit će se praćenje potrošnje po svim izvorima inanciranja.1.2.2. Doradit će se računovodstveno-informacijski sustav da omogući naprednije izvještavanje po izvorima inanciranja.

od 1. siječnja 2012.

travanj 2012.

Klara Karić, voditeljica računovodstva

Klara Karić, voditeljica računovodstva i Miro Mirić, tajnik

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 59.2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena evidencija svih ugovora. Dio ugovora čuva se kod ravnatelja škole, dio kod tajnika, a najveći broj u računovodstvu, ali nema objedinjenje evidencije. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:


Odgovorna osoba

2.2.1. U excelu će se napraviti evidencija svih aktivnih ugovora.

veljača 2012. Miro Mirić, tajnik

Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kon-trola u javnom sektoru člankom 6. (NN, br. 130/2011.) propisano je da svi proračunski korisnici osim središnjih tijela državne uprave i sve općine i gradovi ispod 35.000 stanovnika te županijske uprave za ceste donošenjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilno-sti ispunjavaju svoje obveze vezane uz aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola.

U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma utvrđenima prethodne godine navodi se jesu li aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilno-sti realizirane, daje se obrazloženje nerealiziranih ili djelomično realiziranih aktivnosti i utvrđuje se novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti i za koje je popunjen poseb-



ni obrazac Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti iz priloga 3. Uredbe, popunjava se posebni obrazac Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine iz priloga 4. Uredbe.

3. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima

Najveći dio Izvješća popunjava se prepisujući po-datke iz Planova otklanjanja slabosti i nepravilno-sti koji su se trebali realizirati tijekom 2012. godi-ne, a sastavljeni su za 2011.

U nastavku daje se primjer popunjenog Obrasca Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma (za područje IZVRŠAVANJA) za 2012. godinu koje ukazuje na stanje realizacije Plana otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti sastavljenog za 2011. godinu.

Obveznik ABC

IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA


Naziv područja IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 16.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:

Na pitanje br. 16. odgovoreno je s NE jer nemamo pisanu proceduru stvaranja ugovornih obveza.


Aktiv-nost

Očekivani datum otkla-njanja

Odgovorna osoba

Reali-zacija

Obrazloženje za nerealizirane/djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum otklanja-nja

1.2.1.

1.2.2.

1.2.3.

1.2.4.

travanj 2012.svibanj 2012.svibanj 2012.

svibanj 2012.

Miro Mirić, tajnikAna Anić, ravnateljicaTajnik i ravnateljica

Tajnik

svibanj 2012.lipanj 2012.NE

listopad 2012.

1.2.3. Zbog spriječenosti ravnateljice nije održana prezentacija procedure

ožujak 2013.

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 24.3. novo 25.3.2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:

Na pitanje 24.3. odgovoreno je s NE. Tijekom 2012. dali smo 20 donacija i za to imamo vjerodostojne podloge za isplatu (odluke) koje se traže u pitanju 24.1., međutim nismo dobili izvješće krajnjih korisnika da su sredstva namjenski iskorištena. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti.Aktiv-nost


Odgovorna osoba

Reali-zacija

Obrazloženje za nerealizirane/djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum otklanja-nja

2.2.1. u 2012. Miro Mirić, tajnik

DA (od ožujka 2012)

- -

Primjer popunjenog Obrasca Izvješće o otklonje-nim slabostima i nepravilnostima (za područje RAČUNOVODSTVA) za 2012. godinu koje ukazuje na stanje realizacije Plana otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti sastavljenog za 2011. daje se u nastavku.

Obveznik ABC

IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA


Naziv područja RAČUNOVODSTVO1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 58. novo 59.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:

Dan je djelomičan odgovor na pitanje br. 58. jer su samo za izvor inanciranja državni proračun i županijski proračun uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje sredstava, a ne i za ostale izvore.

1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:Aktiv-nost


Odgovorna osoba

Reali-zacija

Obrazloženje za nerea-lizirane/ djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum otkla-njanja

1.2.1.

1.2.2.

od 1. siječnja

2012.travanj 2012.

Klara Karić, voditeljica računovodstvaKlara Karić, voditeljica računovodstva i Miro Mirić, tajnik

lipanj 2012.

lipanj 2012.

- -

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 59. novo 60.2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena evidencija svih ugovora. Dio ugovora čuva se kod ravnatelja škole, dio kod tajnika, a najveći broj u računovodstvu, ali nema objedinjenje evidencije.



2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:Aktiv-nost


Odgovorna osoba

Reali-zacija

Obrazloženje za nerea-lizirane/djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum otkla-njanja

2.2.1. veljača 2012.

Miro Mirić, tajnik

NE Još traje popisivanje ugovora iz ranijih razdoblja s tim da se svi ugovori od 2011. nadalje evidentiraju u elektronskoj knjizi kod tajnika. Ugovori iz ranijih razdoblja po kojima su sve radnje završene ne popisuju se.

do kraja 2013.

4. Primjer Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2012. godinu

Uz Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma u 2012. za slabosti i nepravilnosti uočene tijekom 2012. potrebno je sastaviti Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u 2012. godini po kojem će se aktivno-sti realizirati tijekom 2013. i sljedećih godina.

Primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti (za područje PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA) sastavljen za 2012. daje se u nastavku.

Obveznik ABC



Naziv područja PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 7.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Odgovor je NE jer obrazloženje inancijskog plana ne sadržava obrazložene programe i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potreb-nih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz naše nadležnosti u prethodnoj godini. Napominjemo da od nadležnog mini-starstva niti od nadležne lokalne jedinice nismo dobili upute o primjeni programske klasi ikacije s programima i pokazateljima temeljem kojih tre-bamo pratiti uspješnost realizacije programa. Poboljšanje obrazloženja uz inancijski plan napravit ćemo samostalno provodeći aktivnosti predviđene

u nastavku, a polazeći od vlastitih potreba, što najvjerojatnije neće osigura-ti usporedivost s ostalim proračunskim korisnicima.


Aktivnost Očekivani datum otklanjanja

Odgovorna osoba

1.2.1. Izrada analiza potrebnih za povezivanje programa rada s inancijskim planom

1.2.2. Utvrđivanje ciljeva za svaki od programa i de iniranje pokazatelja mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva1.2.3. Sastavljanje obrazloženja s ovim elementima uz inancijski plan za 2014.-2016.

lipanj 2013.

listopad 2013.

studeni 2013.

Ana Anić, ravnateljica



Primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabo-sti i nepravilnosti (za područje RAČUNOVODSTVA) daje se u nastavku.

Obveznik ABC



Naziv područja RAČUNOVODSTVO1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 55.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Dan je djelomičan odgovor na pitanje br. 55. jer smo jednu donaciju ne i-nancijske imovine od nenadležne općine pogrešno evidentirali kao prihod i rashod, a ne preko 915 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:


1.2.1. Osigurati dodatnu kontrolu ispravnosti evidentiranja donacija

od 1. siječnja 2013. Klara Karić, voditeljica računovodstva

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 61.2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena cjelovita analitička evidencija ne inancijske imovine. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:


2.2.1. Uspostava cjelovite analitičke evidencije ne inancijske imovine

lipanj 2013. Klara Karić, voditeljica računovodstva i Miro Mirić, tajnik

www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.




Sustav upravljanja nepravilnostima do donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sre-dstvima u lipnju 2012. (NN, br. 70/12) nije bio su-stavno de iniran i propisan. Trebat će vremena dok ovaj sustav u pravom smislu zaživi u praksi jer traži zadovoljavajuća znanja o nepravilnostima kod svih zaposlenika. Svi bi trebali znati prepoznati nepra-vilnost i izvijestiti o tome. Dosta je upita vezanih uz ulogu osoba zaduženih za nepravilnosti te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnosti. Do 31. ožujka 2013. za 2012. osobe za nepravilnosti sastavljaju godišnje izvješće o nepravilnostima na obrascu Po-daci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti i predaju ga Ministarstvu inancija – Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija.

1. UvodZakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) (dalje u tekstu: Zakon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih inancijskih kon-trola. Uspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječavati rizik pojave nepravilnosti i prijevara. Neučinkovitost navedenog sustava može imati, a u velikom broju slučajeva za posljedicu ima nezakonitu i neučinkovitu potrošnju koja je uzro-kovana nepravilnostima. Sam Zakon de inira ne-pravilnost na način da se nepravilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propu-sta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o priho-dima/primicima, rashodima/izdacima, povrati-ma, imovini ili obvezama.

Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilno-

stima u upravljanju proračunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak) nepravilnosti su klasi icirane na sljedeći način:

• nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe,

• nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i • sumnja na kazneno djelo.

2. Uloga i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnostima

Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti uvijek od-govoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu (čl. 95.) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sekto-ru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlasti na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i aktivnosti iz dijela sprječavanja nepravilnosti, a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenijeti ovlasti na druge osobe, međutim, prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje od-govornost čelnika.

Odredbama Naputka uloga čelnika u sustavu uprav-ljanja nepravilnostima detaljnije se de inira te je čelnik obvezan:

• u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu,

• u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilo-gu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstve-noj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu,

• kada se utvrdi da su sredstva korištena suprot-no zakonu ili proračunu, čelnik obveznika tre-ba zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnijeti zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun,

UDK 657.21Ana Zorić *

Sastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnostima za 2012. godinu

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH



• u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje ne-pravilnosti.

Na ovaj se način, po prvi puta daje jasna uputa kako postupiti s određenom vrstom nepravilnosti. Nai-me, iako je i do sada Zakonom bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti, nakon primljene obavijesti o nepra-vilnosti ili sumnji na prijevaru, poduzeti potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravil-nosti i prijevare pri Ministarstvu inancija, te oba-vijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru. Često su se u praksi pojavljivale nedou-mice kako postupati nakon zaprimanja obavijesti o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti, kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost. Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao postupiti u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propi-sane kazne. U takvim je slučajevima odgovornost za otklanjanje nepravilnosti na čelniku pa je on dužan naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, ali i vo-diti računa jesu li te mjere zaista i implementirane kako se takve nepravilnosti ne bi više pojavljivale.

Uz propisanu obvezu prijave sumnje na kaz-neno djelo državnom odvjetništvu i prekršaja proračunskom nadzoru u Ministarstvu inancija, propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i po-stupanja o predmetima prijavljenih nepravilnosti.

Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještavati osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odno-sno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnosti). Za praćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijav-ljenoj/uočenoj nepravilnosti sastavlja se poseban obrazac koji se daje u nastavku.

PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA

I. Podaci o obvezniku1. Naziv obveznika2. Odgovorna osoba – čelnik3. Adresa i poštanski broj

II. Podaci o predmetu4. Oznaka pismena (Klasa, Ur. broj, brojčana oznaka ili sl.)5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnosti

III. Praćenje tijeka postupkaDatum Informacije o praćenju tijeka postupka*

* dopisi upućeni nadležnim tijelima i primljeni od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepra-vilnostima u ovom je sustavu iznimno bitna. Nai-me, samo praćenje postupanja po nepravilnostima omogućava čelniku stjecanje novih saznanja koja će mu u budućnosti dati ideje i usmjeriti ga kako prilagođavati, a po potrebi i mijenjati sustav unu-tarnjih inancijskih kontrola kako bi se takva po-stupanja izbjegla u budućnosti. Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju obvezu uspostaviti dobar sustav uočavanja, prijav-ljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavljenim nepravilnostima. Nisu obvezni temeljem Uredbe i Naputka imenovati osobu za nepravilnosti. Ta obve-za je propisana samo na razini nadležnih ministar-stava i jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organizi-ranja sustava upravljanja nepravilnostima u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu imenovati osobu za nepravilnosti.11

Obrazac Praćenje postupanja po poduzetim mjerama proračunski i izvanproračunski ko-risnici imaju obvezu predati polugodišnje i godišnje3 osobi zaduženoj za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnosti temeljem tih izvještaja i zaprimljenih prijava nepravilno-sti (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti) sastavlja polugodišnje (do 31. srpnja) i godišnje (do 31. ožujka tekuće godi-ne za prethodnu godinu) izvješće o nepravil-nostima za Ministarstvo inancija – Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija.

1 Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje po-stupanja po poduzetim mjerama, ali s obzirom da osobe zadu-žene za nepravilnosti temeljem tih obrazaca sastavljaju polugo-dišnji i godišnji izvještaj do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, proračunski i izvanproračunski korisnici bi svakako ovaj obrazac trebali predati minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odno-sno do 15. ožujka osobi zaduženoj za nepravilnosti.



Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnostima koja sastavljaju osobe za nepravilnosti nisu Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima koja se sastavljaju prema Uredbi o iskalnoj odgovornosti uz Upitnik i Izjavu o iskalnoj odgovornosti oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Izvješća o nepravil-nostima sastavljaju se na posebnom obrascu propi-sanom Naputkom:

Prilog 4

I. Podaci o obvezniku1. Naziv obveznika2. Odgovorna osoba – čelnik3. Adresa i poštanski broj

II. Podaci o osobi zaduženoj za nepravilnosti4. Ime i prezime5. Telefon6. Fax7. E-mail8. Adresa i poštanski broj

IZVJEŠĆE O NEPRAVILNOSTIMAZA RAZDOBLJE OD __.__.20__. DO __.__.20__.

III. Podaci o nepravilnostima1. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnostiredni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.2. Kratki opis nepravilnostiredni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.3. Vrsta nepravilnostiredni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.4. Procjena iskalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti1.5.1.1.5.2.1.5.3.

1.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama

[navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]1.6.1.1.6.2.1.6.3.2. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnostiredni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.2. Kratki opis nepravilnostiredni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.3. Vrsta nepravilnostiredni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.4. Procjena iskalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti2.5.1.2.5.2.2.5.3.2.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama[navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]2.6.1.2.6.2.2.6.3.3. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti3.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnostiredni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti3.2. Kratki opis nepravilnostiredni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti3.3. Vrsta nepravilnostiredni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti3.4. Procjena iskalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti



3.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti3.5.1.3.5.2.3.5.3.3.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama[navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]3.6.1.3.6.2.3.6.3.4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnostiredni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.2. Kratki opis nepravilnostiredni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.3. Vrsta nepravilnostiredni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.4. Procjena iskalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti4.5.1.4.5.2.4.5.3.4.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama[navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]4.6.1.4.6.2.4.6.3.

Dakle, u Izvješću se opisuje svaka nepravilnost posebno na način da se upisuje oznaka pisme-na (iz podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravi-lnosti), datum primitka, kratak opis, procjena iskalnog učinka, poduzete mjere i praćenje po-

stupanja po poduzetim mjerama.

3. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnosti

Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti.

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zaposlenici u samom tijelu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave o uočenim nepravilnostima obavještavaju osobu za nepravilnosti za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja kako o samim nepravil-nostima tako i postupanju s istima.

Osoba zadužena za nepravilnosti odgovorna je za:

• zaprimanje obavijesti o nepravilnostima,• praćenje tijeka postupanja po utvrđenim nepravi-

lnostima,• sastavljanje polugodišnjeg (do 31. srpnja tekuće

godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnostima (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu). Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nad-

zor (Sektor za proračunski nadzor i nadzor kon-cesija) koja je referentna točka za praćenje postu-panja po prijavljenim/uočenim nepravilnosti na području Republike Hrvatske,

• suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu prora-čunski nadzor i drugim nadležnim tijelima.

Važna napomena je da prema odredbama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vrtići, fakulteti, instituti, ustanove u zdravstvu, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilnosti, ali oni su o prijavljenim/uočenim nepravilnostima dužni izvijestiti osobu zadu-ženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepra-vilnosti dostavlja se Sektoru za proračunski nad-zor i nadzor koncesija u Ministarstvu inancija te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Podatke o osobi koja je zadužena za nepravilnosti, kao što su ime i prezime, kontak-ti i sl. potrebno je objaviti na internetskim strani-cama i/ili oglasnoj ploči.



Bitno je istaknuti da je čelnik obveznika odgovoran za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i on može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ov-lasti na druge osobe, međutim prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika obveznika.

Odredbom članka 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnosti odgovorna za zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, praćenje tijeka postu-panja po utvrđenim nepravilnostima, sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnosti-ma, suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedini-com u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima.

U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zadužene za nepravilnosti kontrole Izjave o iskal-noj odgovornosti. Kako je i prethodno opisano, od-govornosti osobe za nepravilnosti navedene su u članku 8. Naputka te se o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama koje obavljaju određeni službenici i/ili pročelnici za određeni resor i inancije,

obavještava osoba zadužena za nepravilnosti koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnostima.

Kod imenovanja osoba zaduženih za nepravil-nosti važno je znati da je Naputkom propisano da unutarnji revizor ne može biti imenovan oso-bom zaduženom za nepravilnosti. Također, zbog speci ične uloge voditelja za inancijsko uprav-ljanje i kontrole, osoba zadužena za nepravilnosti i voditelj za inancijsko upravljanje i kontrole ne bi trebale biti ista osoba.

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih kori-snika koji odluče imenovati osobu za nepravil-nosti (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu zadužiti za prikupljanje informa-cija o nepravilnostima od ostalih zaposlenika i popunjavanje obrazaca: Podaci o uočenoj/prijav-ljenoj nepravilnosti i Praćenje postupanja po po-duzetim mjerama.





Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika

o iskalnoj odgovornosti!


sastavljanje planova i izvješća


U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revi-zorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.



Česte su nedoumice općina, gradova ispod 35.000 stanovnika i proračunskih korisnika o tome trebaju li popisivati sve poslovne procese i pisati procedure za svaki od njih, povezivati aktivnosti i ciljeve iz pla-nova rada s inancijskim planovima te strateškim planovima i ciljevima, utvrđivati rizike te općenito raditi na svim ostalim aktivnostima predviđenim sustavom inancijskog upravljanja i kontrola. Donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti i Ure-dbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgo-vornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila koji-ma se propisuje obveza samoocjene i samoprocjene sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod svih proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, izmijenjen je i Pravilnik o provedbi i-nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sekto-ru. Izmjenama ovog Pravilnika u studenom 2011. mijenjaju se zahtjevi prema svim proračunskim ko-risnicima, općinama i gradovima ispod 35.000 sta-novnika i županijskim upravama za ceste na način da sve svoje obveze vezano uz uspostavljanje susta-va inancijskog upravljanja i kontrola ispunjavaju popunjavanjem Upitnika o iskalnoj odgovornosti, donošenjem Planova otklanjanja slabosti i nepravi-lnosti, Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravi-lnostima te Izjave o iskalnoj odgovornosti. O nave-denom autori pišu detaljnije u ovom članku.

1. UvodPravilnik o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) istak-nuo je vezu inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim sustavom uvažavajući tri temeljna propisa koja uređuju područje inancijskog upra-vljanja i kontrola: Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10).

Pravilnikom je:

- istaknuta veza inancijskog upravljanja i kontro-la s procesima proračunskog ciklusa, odnosno s procesima planiranja i izvršavanja proračuna, računovodstvom i izvještavanjem, uključujući i javnu nabavu što su ujedno i ključna područja za iskalnu odgovornost

- uz odgovornost čelnika korisnika proračuna, na-glašena i odgovornost čelnika unutarnjih ustroj-stvenih jedinica za funkcioniranje sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola

- de inirana koordinacijska uloga ustrojstvenih je-dinica za inancije i proračun

- u području planiranja aktivnosti za usposta-vu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola te godišnjeg izvješćivanja o inancijskom uprav-ljanju i kontroli napravljena poveznica s Izjavom o iskalnoj odgovornosti, odnosno s Planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti

- de iniran Metodološki okvir za provedbu inan-cijskog upravljanja i kontrola koji temeljeno na komponentama sustava inancijskog upravljanja i kontrola sadrži pregled aktivnosti, načina i po-stupaka koje obuhvaća inancijsko upravljanje i kontrole.

Navedene karakteristike ovog Pravilnika odnose se na sve korisnike proračuna.

Donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti i Ured-be o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovor-nosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12), svi korisnici proračuna u obvezi su ispuniti minimum standarda vezano uz sustav i-nancijskog upravljanja i kontrola kroz pet ključnih područja: planiranje proračuna/ inancijskog plana, izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javnu na-bavu, raču novodstvo i izvještavanje.

Uvažavajući tu činjenicu, u Pravilniku o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola istaknute su i

odre đene aktivnosti koje nisu u obvezi provoditi svi korisnici proračuna, a odnose se na način planiranja

UDK: 657.2Ivana Juras Anić* Davor Kozina**

Razlika u obvezama pojedinih korisnika proračuna u provođenju aktivnosti u području inancijskog upravljanja i kontrola

* Ivana Juras Anić, dipl. iur., Ministarstvo inancija - Središnja harmonizacijska jedinica



i izvješćivanja o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola.

2. Planiranje aktivnosti za uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola

Sukladno odredbama novog Pravilnika svi korisnici proračuna u obvezi su planirati aktivnosti na uspo-stavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola, s time da se uzima u obzir izrada dva dokumenta:

- Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola te

- Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (prilog uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti).

S obzirom da korisnici proračuna – obveznici Zako-na o iskalnoj odgovornosti trebaju svake godine do-nositi Planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti te izvijestiti o realizaciji aktivnosti navedenih u Planu, novim Pravilnikom određeni su korisnici proračuna koji osim navedene obveze na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i pre-

daji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila izrađuju i dokument Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, a to su:

– središnja tijela državne uprave (ministarstva i ostala tijela),

– izvanproračunski korisnici državnog prora-čuna,

– županije i Grad Zagreb, – županijska središta i– veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.

Dakle, radi se o korisnicima proračuna (njih 80) koji su osim Izjave o iskalnoj odgovornosti u obvezi izraditi i dostaviti Godišnje izvješće o su-stavu inancijskog upravljanja i kontrola. Isti su i obveznici uspostave unutarnje revizije.

Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola sadrži pregled aktivnosti koje se planiraju poduzeti u cilju rješavanja:

– uočenih nedostataka prilikom izrade Godišnjeg iz vješća o sustavu inancijskog upravljanja i kon-trola,

– nalaza i preporuka unutarnje revizije, – uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o

iskalnoj odgovornosti, – nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju te– drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj inan-

cijskog upravljanja i kontrola.

Ovakvim de iniranjem sadržaja Plana nastojalo se dati šire značenje cijelom sustavu inancijskog upra-vljanja i kontrola nego što je to možda bilo percipi-rano i shvaćeno u ranijem periodu i potaknuti ko-risnike proračuna na cjelovito sagledavanje stanja u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola na te-melju analize različitih izvješća.

Oni koji su obveznici izrade, Plan za tekuću godinu dostavljaju Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Mi-nistarstva inancija do 31. ožujka tekuće godine.

Ove novosti u vezi planiranja aktivnosti na razvoju sustava inancijskog upravljanja i kontrola ne znače da manji korisnici proračuna više ne planiraju akti-vnosti u razvoju ovog sustava.

Prema odredbama članka 6. stavka 7. Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrole kori-snici proračuna koji nisu obveznici izrade Pla-na uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola pro-vode donošenjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji se prilaže uz Izjavu o iskal-noj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

U ovu grupu korisnika proračuna ulaze primjeri-ce, korisnici proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije (agencije, centri i slično), gradovi ispod 35.000 stanovnika, sve općine, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (škole, vrtići, zdravstvene ustanove, ustanove u kulturi, ustanove socijalne skrbi, javne vatrogasne postrojbe i slično).

Sukladno navedenoj Uredbi, Plan otklanjanja slabo-sti i nepravilnosti sastoji se od planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti za svako područje iz Upit-nika o iskalnoj odgovornosti u kojem su uočene sla-bosti i nepravilnosti, a sadrži:

– opis slabosti i nepravilnosti uočenih tijekom po-stupka popunjavanja Upitnika,

– akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potreb-no poduzeti za rješavanje slabosti i nepravilnosti,

– očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravil-nosti te

– odgovorne osobe za otklanjanje slabosti i nepra-vilnosti.

Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavlja se na obrascu koji je sastavni dio Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila.



U ovom trenutku manji korisnici proračuna, plani-rajući aktivnosti u razvoju ovog sustava nisu u obvezi donijeti oba dokumenta, ali je Uredbom jasno istaknuto da se Izjava o iskalnoj odgovornosti daje na temelju popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovor-nosti, raspoloživih informacija, rezultata rada unu-tarnje i vanjske revizije te vlastite procjene, što u konačnici traži od svih korisnika proračuna sveobu-hvatnu analizu potrebnu za sagledavanje stanja u području sustava inancijskog upravljanja i kontrola i planiranje aktivnosti za poboljšanje sustava.

Ovdje želimo istaknuti da to što manji proračunski korisnici više nemaju obvezu donošenja Plana uspo-stave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola ne znači da oni više neće provoditi određene aktivnosti koje su navedene u nekadašnjim Planovima usposta-ve i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola odno-sno izmjenama i dopunama tih Planova. Obrazloženje što to znači u praksi dajemo na primjeru jedne općine koja je na temelju Upitnika o iskalnoj odgovornosti zbog utvrđenih nedostataka izradila Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Temelj za određivanje prio-ritetnih aktivnosti za bolje upravljanje u općini pred-stavljat će Plan otklanjanja slabosti i nepravilnost kao i izvješće o provedenoj analizi s prijedlozima za poboljšanja u cilju razvoja inancijskog upravljanja i kontrola iz nekadašnjih Planova uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola (i njihovih izmje-

na i dopuna) te eventualne preporuke unutarnje re-vizije. S obzirom da općina više nije u obvezi izraditi Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, može donijeti odluku da se nekadašnji Plan i njegove izmjene stavljaju izvan snage, a da te doku-mente sukladno novom Pravilniku o provedbi inan-cijskog upravljanja i kontrola, zamjenjuje dokument Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

3. Izvješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola

Kao i u području planiranja aktivnosti na uspostavi i razvoju ovog sustava, u području izvješćivanja o su-stavu inancijskog upravljanja i kontrola dogodile su se određene promjene. Naime, donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti putem Izjave o iskalnoj od-

govornosti uveden je još jedan način izvješćivanja o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola.

U tom smislu Pravilnikom je istaknuto da korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kon-trola izvješćuju na dva načina:

– putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK),

– podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave

o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upra-vljanja i kontrola u obvezi su izraditi isti korisni-ci proračuna koji su navedeni kao obveznici izrade Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, a to su:

– središnja tijela državne uprave, – izvanproračunski korisnici državnog proračuna, – županije i Grad Zagreb, – županijska središta,– veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola dostavlja se Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

Pravilnik je također uvažio činjenicu da je na te-melju Zakona o iskalnoj odgovornosti uvedeno iz-vješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kon-trole putem Izjave o iskalnoj odgovornosti.

Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade Go-dišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, manji gradovi ispod 35.000 stanovnika, općine, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dr.), izvješćuju o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola podnošenjem Izjave o iskal-noj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

Izjavom čelnik potvrđuje:

• zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sred-stava,

• učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno inancijskim planom utvr-đenih sredstava.

Izjava o iskalnoj odgovornosti daje se na temelju popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovornosti, raspo loživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene.

Obveznici podnošenja Izjave o iskalnoj odgovorno-sti su:

• državni proračun,• proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave,• proračunski i izvanproračunski korisnici držav nog

proračuna i proračuna jedinica lokalne i po dručne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika.



Dakle, u ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola putem Izjave o iskalnoj odgovor-nosti traži se od svih korisnika proračuna minimum koji moraju ispuniti u postignutom stupnju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola (putem Upitnika za iskalnu odgovornost) dok se od velikih korisnika proračuna traži izvješćivanje i putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upra-vljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) kako bi se sustav inancijskog upravljanja i kontrola procijenio i sa

šireg aspekta, odnosno proanalizirao kroz sve nje-gove komponente, uključujući kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informa-cije i komunikacije, praćenje i procjenu.

Međutim važno je da svi korisnici proračuna bez ob-zira jesu li veliki ili manji, shvate da provodeći samo-procjenu (bilo putem Upitnika za iskalnu odgovor-nost ili putem obrasca GI-FUIK) dobivaju informa-cije o slabostima u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola te da otklanjanje uočenih nedostataka do-vodi do poboljšanja sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

4. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za inancijsko upravljanje i kontrole

Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano je da koordi-naciju aktivnosti vezanih za inancijsko upravljanje i kontrole operativno provodi ustrojstvena jedinica za inancije, što podrazumijeva:

- pružanje savjeta i potpore čelniku korisnika proračuna o načinu uspostave, provedbe i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole na razini kori-

snika proračuna; - pružanje savjeta i potpore čelnicima unutarnjih

ustrojstvenih jedinica o načinu uspostave, prove-dbe i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole u dijelu za koji su oni nadležni;

- pripremu i praćenje provedbe Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola u skla-du s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva inancija;

- pripremu Godišnjeg izvješća o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola u skladu s Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru;

- koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (pravilnika, naputaka, uputa, smjernica) kojima se razrađuju postupci, de iniraju nad lež-nosti i odgovornosti svih sudionika te uređuju kontrolne aktivnosti u procesu planiranja, pro-gramiranja, izrade i realizacije inancijskog plana te u procesu nabave i ugovaranja;

- suradnju sa Središnjom harmonizacijskom jedini-com Ministarstva inancija.

U odnosu na navedene koordinacijske aktivnosti, ustroj stvene jedinice za inancije kod manjih kori-snika proračuna (općine, manji gradovi, agencije i drugi proračunski korisnici) nisu u obvezi priprema-ti i pratiti provedbu Plana uspostave i razvoja inan-cijskog upravljanja i kontrola i Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola.

Važno je naglasiti da veći proračunski korisnici kao što su ministarstva, županije i veći gradovi trebaju svojim sustavom inancijskog upravljanja i kontrola obuhvatiti i odnose i način suradnje s proračunskim korisnicima koji su u njihovom sastavu. Pravilnikom za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru

se od ministarstava, odnosno središnjih tijela državne uprave razine razdjela te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave traži suradnja i koordina-cija razvoja inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu u dijelu koji se odnosi na:

• praćenje provedbe inancijskog upravljanja i kon-trola kod proračunskih i izvanproračunskih kori-snika u svom sastavu,

• davanje uputa i smjernica proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima u svom sastavu u skla-du s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva inancija,

• koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (planiranje, programiranje, izrada i rea-lizacija inancijskih planova te nabava i ugova-ranje) koji uređuju odnos s proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima u svom sastavu.

Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano je da se za voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole imenuje osoba nadležna za inancije i proračun, odnosno osoba u čijoj je nadležnosti ustrojstvena je-dinica za inancije i proračun.



To znači da ministarstva, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, gradovi, velike općine, zdravstvene ustanove, agencije i dr. kod kojih je ustroj-stvena jedinica za inancije i proračun samostalna uprav-na organizacija, za voditelja imenuju pomoćnika mini-stra za inancije, pročelnika upravnog odjela za inan-cije, pročelnika gradskog odjela za inancije, pomoćnika ravnatelja za ekonomsko- inancijske poslove.

Kada je ustrojstvena jedinica za inancije i proračun u sastavu neke druge ustrojstvene jedinice, čelnik korisnika proračuna može za voditelja inancijskog upravljanja i kontrole imenovati čelnika te ustroj-stvene jedinice uz uvjet da osobu nadležnu za inan-cije i proračun imenuje za koordinatora za inan-cijsko upravljanje i kontrole. Primjerice, kod poje-dinih ministarstava i državnih ureda gdje se sek-tor/služba za inancije nalazi u okviru Tajništva, za voditelja se imenuje Glavni tajnik, a za koordinatora načelnik sektora/voditelj službe za inancije.

Proračunski korisnici (škole, vrtići, muzeji, knjižnice, javne vatrogasne postrojbe, centri za so-cijalnu skrb, općine s jedinstvenim upravnim odje-lom i dr.) koji nemaju ustrojenu jedinicu za inan-cije i proračun, nisu u obvezi imenovati voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole, odnosno odluku

o imenovanju voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole čelnik korisnika proračuna donosi prema vlastitoj procjeni.

Uvažavajući speci ičnosti u poslovanju čelnik kori-snika proračuna može imenovati i koordinatora za inancijsko upravljanje i kontrole. Koordinatore za inancijsko upravljanje i kontrole u obvezi su ime-

novati ministarstva i državni uredi koji imaju jedi-nicu za inancije i proračun (sektor/služba/odjel za inancije) ustrojenu unutar Glavnog tajništva.

U ostalima slučajevima, ukoliko se imenuje koordi-nator za inancijsko upravljanje i kontrole, potrebno je takvu osobu odrediti unutar ustrojstvene jedini-ce za inancije i proračun. Preporuka je da to bude osoba koja poznaje proračunski ciklus i njegove faze od planiranja, izvršavanja, računovodstva i izvješćivanja kako bi mogla odraditi koordinacijske aktivnosti koje su navedene ranije u ovom članku.

Važno je istaknuti da to što je osoba nadležna za inan-cije i proračun imenovana voditeljem za inancijsko upravljanje i kontrole, ne podrazumijeva isključivo njenu odgovornost za razvoj inancijskog upravljanja i kontrola. Upravo suprotno, nadležnosti za pojedine segmente inancijskog upravljanja i kontrola moraju biti na svim ili određenim rukovoditeljima, a uloga voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole je da

se prilikom donošenja ili provođenja odluka/aktiv-nosti uzimaju u obzir i inancijski aspekti, odnosno proračunske mogućnosti i ograničenja.

Skrećemo pozornost da čelnik korisnika proračuna može na temelju Uredbe o sastavljanju i predaji izja-ve o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, imenovati jednog ili više koordi-

natora za popunjavanje Upitnika i sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti te da to ne utječe na imenovanje osoba zaduženih za koordinaciju ak-tivnosti vezanih uz inancijsko upravljanje i kontrole.

5. Aktivnosti vezane uz upravljanje rizicima i dokumentiranje poslovnih procesa

U praksi se također vrlo često postavlja i pitanje obve-ze korisnika proračuna u vezi uspostave procesa upravljanja rizicima. Središnja harmonizacijska je-dinica Ministarstva inancija donijela je Smjernice za provedbu procesa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna (rujan 2009.) te Upute za izradu strategije upravljanja rizicima (studeni 2011.). U ovoj fazi koor-diniranog pristupa razvoja inancijskog upravljanja i kontrola s razvojem u proračunskom sustavu koji uvodi strateško planiranje za korisnike proračuna ra-zine razdjela državnog proračuna sukladno Zakonu o proračunu, odnosno obvezu izrade županijskih razvoj-nih strategija sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, obveznici izrade Strategije upravljanja rizicima su:

– središnja tijela državne uprave razine razdjela,– izvanproračunski korisnici državnog proračuna, – županije i Grad Zagreb, – županijska središta,– veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Ostali korisnici proračuna, nisu u obvezi donije-ti strategiju upravljanja rizicima, niti uspostaviti poseban registar rizika, ali ono što se traži od svih korisnika proračuna je da upravljanje rizicima po-stane sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka. To znači da su u planskim dokumentima vi-dljivi ključni rizici vezani uz ostvarenje ciljeva organi-zacije i de inirani načini kako upravljati takvim rizici-ma, te da se u praksi zaista upravlja najznačajnijim ri-zicima, a ako se radi o manjim korisnicima proračuna, na zahtjev nadležnog korisnika proračuna o takvim ih je rizicima potrebno izvijestiti. Ovakav pristup uprav-ljanju rizicima važan je i zbog mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Česta su pitanja vezana uz dokumentiranje poslo-vnih procesa. U ovoj fazi razvoja inancijskog upra-vljanja i kontrola primarno je urediti procese koji su ključni za inancijsko upravljanje i kontrole (proces



planiranja, izrade i realizacije inancijskog plana, procesa nabave i ugovaranja) te procese za koje se traže pisane procedure u Upitniku o iskalnoj od-govornosti (npr. procedura stvaranja ugovorenih obveza te procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja i proces plaćanja). Također je preporuka urediti i pro-ces popisa imovine i naplate potraživanja. Neovisno o tome je li riječ o velikom ili malom proračunskom korisniku, svaka aktivnost koja ide u smjeru izrade internih akata ili procedura koja uređuje ključne proračunske procese predstavlja i realizaciju aktiv-nosti u vezi dokumentiranja poslovnih procesa.

6. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnosti

Na temelju odredbi Zakona o sustavu unutarnjih i-nancijskih kontrola u javnom sektoru donesen je Na-putak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o ne-pravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvi-ma (NN, br. 70/12, dalje u tekstu: Naputak). Naputak se odnosi na proračunske i izvanproračunske kori-snike državnog proračuna i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih kori-snika i na proračune jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: obveznici).

Naputkom se propisuju uvjeti i načini otkrivanja, po-stupanja i izvješćivanja o nepravilnostima u uprav-ljanju sredstvima proračuna (državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave) te način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava o iskal-noj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12).

Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti. Važna napomena je da prema odred-bama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vrtići, fakulteti, instituti, ustanove u so-cijalnoj skrbi, ustanove u zdravstvu, u kulturi, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilnosti, ali oni o prijavljenim/uočenim

nepravilnostima dužni su izvijestiti osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odno-sno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepra-vilnosti dostavlja se Sektoru za proračunski nad-zor i nadzor koncesija u Ministarstvu inancija te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Podatke o osobi koja je zadužena za nepravilnosti, kao što su ime i prezime, kontakti i sl. potrebno je objaviti na internetskim stranicama i/ili oglasnoj ploči.

Bitno je istaknuti da je čelnik obveznika odgovoran za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i on može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ov-lasti na druge osobe, međutim prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika obveznika.

Odredbom članka 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnosti odgovorna za zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, praćenje tijeka postu-panja po utvrđenim nepravilnostima, sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnosti-ma; suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedini-com u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima.

7. ZaključakPremda su u ovom tekstu navedene određene razlike u obvezama koje korisnici proračuna moraju ispu-niti na području razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, ističemo da inancijsko upravljanje i kon-trole i dalje trebaju razvijati svi korisnici proračuna, što znači i ozbiljnije pristupanje izradi planskih do-kumenata i njihovom povezivanju s proračunskim sredstvima, upravljanje najznačajnijim rizicima kako bi uspješno realizirali svoje ciljeve, uspostavu odgovarajućih kontrolnih mehanizma kao odgovor na najznačajnije rizike te uspostavu odgovarajućeg sustava informacija potrebnih za kvalitetno dono-šenje odluka.

Takav razvoj inancijskog upravljanja i kontrola traži od svih korisnika proračuna promjenu iz tradi-cionalnog pristupa i načina upravljanja u proaktivan način upravljanja. Na taj način osigurat će se zako-nita i učinkovita potrošnja proračunskih sredstava, iskalna odgovornost te spremnost za korištenje

sredstava iz fondova Europske unije.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Odredbama članaka 86. - 94. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je zaduživanje, davanje jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih oso-ba u njihovom većinskom izravnom ili neizrav-nom vlasništvu i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i izvanproračunskih korisnika. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zadužiti: dugoročno, uzimanjem kredita, zajmova i izda-vanjem vrijednosnih papira i kratkoročno, najduže 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima novih kratkoročnih kredita ili zajmova. O navedenom autorica piše detaljnije u članku.

1. Zakonski okvir zaduživanja JLP(R)S te davanja jamstva i suglasnosti

Zakonom o proračunu propisana su ograničenja kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja za JLP(R)S, a Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12) re-gulirane su ovlasti Vlade prilikom donošenja odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje JLP(R)S. Tako je člankom 17. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu propisano da Vlada može dati suglasnosti za zaduživanje JLP(R)S najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iskaza-nih u inancijskom izvještaju o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. (Obrazac: PR - RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

Navedeno ograničenje ne odnosi se na:

1. JLP(R)S kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2012. godine, a nisu korištene u 2012. godini,

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo inancija, načelnica Službe za inanciranje JLP(R)S

2. jedinice lokalne samouprave na područjima po-sebne državne skrbi,

3. JLP(R)S koje se zadužuju za projekte koji se su i-nanciraju iz sredstava Europske unije,

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju JLP(R)S.

Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje JLP(R)S koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2012. godine, a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2013. godine ulaze u ograničenje od 2,5%. Na temelju članka 87., stavka 6. Zakona o proračunu, ministar inan-cija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja te da-vanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S (NN, br. 55/09 i 139/10, dalje u tekstu: Pravilnik).

Pravilnikom se propisuje postupak davanja su-glasnosti za zaduživanje JLP(R)S, obvezne stavke zahtjeva za davanje suglasnosti za zaduživanje, obvezni prilozi i dokumentacija, načini izvještavanja o zaduživanju, davanju suglasnosti za zaduživanje te davanju jamstava i suglasnosti.

Odredbama Pravilnika propisano je:

1. davanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje općine, grada ili županije uzi-manjem kredita ili zajmova te izdavanjem vrije-dnosnih papira, u skladu s odredbama članaka 86. – 88. Zakona o proračunu, Zakona o tržištu kapitala i propisa donesenih na temelju toga Zakona te za davanje jamstva županije gradu ili općini u skladu s člankom 91. stavkom 1. Zakona o proračunu;

2. davanje suglasnosti ministra inancija općini, gradu i županiji za davanje jamstva pravnoj oso-bi u njezinu većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je ona osnivač, u skladu s člankom 91. stavkom 2. Zakona o proračunu te za davanje suglasnosti za zaduživanje i da-vanje jamstva izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S u skladu s člankom 94. Zakona o proračunu.

UDK 336.3Nevenka Brkić*

Mogućnosti kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja JLP(R)S te davanje jamstava i suglasnosti



2. Dugoročno zaduživanje JLP(R)STemeljem članka 87. Zakona o proračunu JLP(R)S može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se inancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra inancija.

Člankom 4. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se pod pojmom investicije podrazumijevaju rashodi za nabavku ne inancijske imovine (osim prijevoz-nog sredstva u cestovnom prometu – osobnog auto-mobila) koje JLP(R)S inancira iz svoga proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu i člancima 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12). Važno je istaknuti da investicija za koju se općina, grad ili županija dugoročno zadužuje mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduženje.

Člankom 88. Zakona o proračunu propisani su uvje-ti pod kojima se JLP(R)S može zaduživati. Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja obveza JLP(R)S koja se zadužuje uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode iz članka 88. stavka 4. Zakona o proračunu.

Pod ostvarenim proračunskim prihodima u smi-slu Zakona o proračunu podrazumijevaju se ostva-reni prihodi pojedine JLP(R)S umanjeni za prihode i primitke:

1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija,2. iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za

mjesnu samoupravu, 3. ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na

dohodak i pomoći izravnanja za inanciranje de-centraliziranih funkcija.

U opseg mogućeg zaduživanja JLP(R)S, odnosno u ukupne godišnje obveze uključuju se:

1. iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje (bilo za zaduženje za vlastite potrebe, dana jamstva ili obveze na osnovi vrijednosnih papira),

2. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasno-sti za zaduženje koje JLP(R)S daje:- pravnim osobama u većinskom izravnom ili

neizravnom vlasništvu (samo novoosnovanim pravnim osobama i pravnim osobama koje su u prethodnoj godini iskazale gubitak),

- ustanovi čiji je osnivač te

- suglasnosti za zaduživanje i davanje jamstva koje JLP(R)S daje svojim izvanproračunskim korisnicima,

3. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za zaduženja, dana jamstva i obveze na osnovi vrijednosnih pa-pira iz prethodnih godina,

4. dospjele obveze iz prethodnih godina.

Zahtjev za zaduživanje podnosi se uz odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa Zakonom o proračunu, Pra vilnikom te Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu u kojoj se traži suglasnost za zaduženje. Uz zahtjev je po-trebno dostaviti cjelovitu dokumentacija propisanu člankom 10. Pravilnika, a to je:

1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadužuju, u skladu s člankom 16. Zakona o pro-računu. Opći dio plana proračuna, uz račun priho-da i rashoda, sadrži i račun inanciranja s plani-ranim iznosima primitaka od inancijske imovine i zaduživanja te s izdacima za inancijsku imo-vinu i otplatu zajmova. U posebnom dijelu plana proračuna trebaju biti razvidni rashodi za nabavu ne inancijske imovine za koju se županija, grad ili općina zadužuju.

2. Financijski plan projekta (investicije) na Obrascu FPP u kojem je navedena investicija za koju se zadužuju iskazani svi rashodi vezani uz investi-ciju koji će teretiti proračune sljedećih godina i izvori inanciranja za izvedbu investicije.

3. Odluka o izvršavanju proračuna JLP(R)S za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos no-voga duga i/ili jamstva u tijeku proračunske go-dine te očekivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine.

4. Ugovor o su inanciranju ako neku investiciju i-nancira više subjekata.

5. Odluka predstavničkog tijela o zaduženju, da-vanju jamstva i suglasnosti. Odluka sadržava namjenu investicije i naziv kreditora/davatelja zajma u skladu s točkom 7. ovoga članka.

6. Odluka o odabiru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/davatelja zajma s uvjetima kreditiranja te plan otplate sa svim nabrojenim uvjetima (iznos kre-dita/zajma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi).

8. Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima za prethodnu godinu na Obra-scu: PR - RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.



9. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje ne inancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdo-blje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: - od domaćih i stranih pomoći i donacija,- iz posebnih ugovora: su inanciranje građana

za mjesnu samoupravu te - ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu

na dohodak i pomoći izravnanja za inanci-ranje decentraliziranih funkcija.

10. Izvješće o otplati prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnosti na Obrascu IZJS u trenu-tku podnošenja zahtjeva.

11. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godi-na koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva.

12. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za re-viziju o obavljenoj reviziji inancijskih izvještaja i poslovanja.

13. Izjava načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se pod-nosi uz zahtjev.

Prije podnošenja zahtjeva za dobivanje suglasnosti za zaduživanje uzimanjem kredita/zajma, JLP(R)S, pravna osoba u njezinom većinskom izravnom i neizravnom vlasništvu, ustanova čiji je osnivač JLP(R)S i izvanproračunski korisnik proračuna JLP(R)S mora provesti postupak javne nabave, odnosno treba imati dokaz o provedenom po-stupku javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11).

Da bi se ugovor o pribavljenim sredstvima mogao realizirati uvjet je ishoditi suglasnost nadležnog tije-la, odnosno Vlade Republike Hrvatske ili ministra inancija (ovisno o tome tko se zadužuje - JLP(R)S,

pravna osoba u njezinu vlasništvu, ustanova čiji je ona osnivač ili izvanproračunski korisnik proračuna JLP(R)S).

3. Zaduživanje uzimanjem kredita za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije

Na temelju članaka 87. i 88. Zakona o proračunu JLP(R)S može se zadužiti za investiciju koja se inan-cira iz njezina proračuna, ali godišnje obveze mogu iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini

koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanje-ni za prihode iz članka 88. stavka 4. spomenutoga Zakona.

Člankom 88. stavkom 5. Zakona o proračunu propi-sano je da se kontrola iskalnog ograničenja od gore spomenutih 20% ne odnosi na projekte koji se su-inanciraju iz pretpristupnih programa i fondo-

va Europske unije u kojima JLP(R)S sudjeluju. U na-vedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vla-de za zaduženje. Stoga se JLP(R)S, za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije, mogu zadužiti uz suglasnost mini-stra inancija.

Općina, grad ili županija je uz zahtjev za ishođenje suglasnosti za zaduženje za projekte koji se su inan-ciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europ-ske unije dužna podnijeti sve priloge i dokumenta-ciju propisanu člankom 10. Pravilnika.

Na isti način postupa se i kod ishođenja suglasnosti za zaduženje za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitosti. Od 7. prosinca 2012. godi-ne odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o proračunu, JLP(R)S potiču se na aktivnije sudjelovanje u projektima iz područja unapređenja energetske učinkovitosti na način da se zaduživanje JLP(R)S za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice odnosno 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se JLP(R)S zadužuje.

4. Zaduživanje kod međunarodnih inancijskih institucija

Člankom 17. Pravilnika propisano je da je općina, grad ili županija obvezna ishoditi suglasnost mi-nistra na odluku o davanju jamstva i suglasnosti za zaduživanje pravne osobe u njezinu većinskom vlasništvu kod međunarodne inancijske institu-cije.

Pravilnikom je također propisano koje priloge i koju dokumentaciju podnose općine, gradovi ili županije čije se pravne osobe zadužuju kod međunarodnih i-nancijskih institucija. Dakle, općina, grad ili županija uz zahtjev za davanje suglasnosti za zaduženje kod međunarodne inancijske institucije podnosi obvez-ne priloge i dokumentaciju iz Pravilnika (čl. 10., st. 3., 5. i 7. – 13.). Ne dostavlja se odluka o odabi-ru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi jer se u ovom slučaju ne provodi javna nabava budući da je kredi-tor međunarodna inancijska institucija.



5. Re inanciranje i reprogram kredita ili zajma

Odredbama članka 7. Pravilnika regulirano je pi-tanje re inanciranja postojećeg kredita ili zajma na način da općina, grad i županija može re inanci-rati ostatak duga po sljedećim uvjetima:

da otplata kredita ili zajma za koji je dana su-glasnost Vlade Republike Hrvatske ne istječe u proračunskoj godini u kojoj se traži re inanciranje,

da je ukupan iznos duga manji od ostatka duga prema odluci o davanju suglasnosti Vlade Repu-blike Hrvatske temeljem koje je sklopljen ugovor,

da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 6. Pravilnika.

Člankom 7.a Pravilnika propisano je da općina, grad ili županija može reprogramirati kredit ili zajam uz suglasnost svoga predstavničkog tijela. Dakle, općina, grad ili županija postojeći kredit ili zajam može reprogramirati bez suglasnosti Vlade Repu-blike Hrvatske i bez suglasnosti ministra inancija.

Pod reprogramom kredita ili zajma, u smislu Pravil-nika, smatra se isključivo produljenje roka otplate kredita ili zajma uz nepromijenjene ostale uvjete. Ukoliko dođe do promjene ostalih uvjeta kredita ili zajma tada se radi o re inanciranju te je u tom slučaju potrebno ispoštovati zakonom i Pravilnikom propisan postupak zaduživanja.

I ovdje je, kao i kod re inanciranja ostatka duga, općina, grad ili županija obvezna o učinjenom izvije-stiti Ministarstvo inancija na način da dostavi doda-tak ugovoru kojim se kredit ili zajam reprogramira, u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

6. Zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira i re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima

Zaduživanje općine, grada ili županije izdavanjem vrijednosnih papira (uglavnom su to obveznice) pro-vodi se u skladu s člankom 13. Pravilnika. Postupak zaduživanja izdavanjem vrijednosnih papira je isti kao u slučaju zaduživanja putem kredita ili zajmo-va. Zahtjev za suglasnost Vlade za zaduživanje izda-vanjem vrijednosnih papira podnosi se Ministarstvu inancija na Obrascu ZJS - Zahtjev za davanje sugla-

snosti za zaduživanje/davanje jamstva/suglasno-sti, koji je sastavni dio Pravilnika. Zahtjev podnosi čelnik JLP(R)S, odnosno načelnik, gradonačelnik ili župan.

Temeljem odredbi članka 7. Pravilnika općina, grad ili županija može podnijeti zahtjev za davanje su-

glasnosti za re inanciranje ostatka duga po izda-nim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod banke ako ispunjava sljedeće uvjete:

da rok otplate kredita kojim se re inancira ostatak duga nije duži od roka na koji su izdani vrijedno-sni papiri na čije je izdavanje Vlada Republike Hr-vatske dala suglasnost. Primjerice, ako je općina, grad ili županija izdala obveznice na rok od deset godina to znači da rok otplate kredita kojim se re-inancira ostatak duga po izdanim obveznicama

ne može biti duži od deset godina.da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom

6. Pravilnika. To znači da se u ukupnu godišnju obvezu općine, grada ili županije uključuje iz-nos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje i iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za prethodna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijed-nosnih papira i suglasnosti za zaduženje iz članka 90. stavka 2. i suglasnosti iz članka 94. Zakona o proračunu te dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

Uz zahtjev za ishođenje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra inancija, za da-vanje suglasnosti za re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod banke općina, grad ili županija je dužna pod-nijeti sljedeće priloge i dokumentaciju iz članka 10. Pravilnika:

1. usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se za dužuju, u skladu s člankom 16. Zakona o proračunu,

2. odluku o izvršavanju proračuna JLP(R)S za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos no-voga duga i/ili jamstva u tijeku proračunske go-dine te očekivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine,

3. odluku predstavničkog tijela o zaduženju uzima-njem kredita kod banke za re inanciranje osta-tka duga po izdanim vrijednosnim papirima,



4. odluku o odabiru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08),

5. prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/davatelja zajma s uvjetima kreditiranja te plan otplate sa svim nabrojenim uvjetima (iznos kre-dita/zajma, rok otplate, kamatna stopa, raz doblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi),

6. ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima za prethodnu godinu na Obra-scu: PR-RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu,

7. izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje ne inancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdo-blje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode:– od domaćih i stranih pomoći i donacija,– iz posebnih ugovora: su inanciranje građana

za mjesnu samoupravu te– ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu

na dohodak i pomoi izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija,

8. izvješće o otplati prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnosti na Obrascu IZJS u trenu-tku podnošenja zahtjeva,

9. stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godi-na koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva,

10. zadnje konačno izvješće Državnog ureda za revi-ziju o obavljenoj reviziji inancijskih izvještaja i poslovanja,

11. izjavu načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se pod-nosi uz zahtjev.

7. Kratkoročno zaduživanje JLP(R)S

Zakon o proračunu iz 2009. godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduži va-nja, ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvje-ta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do različitih postupanja kod JLP(R)S.

JLP(R)S, odnosno njen čelnik odgovoran je za plani-ranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje priho-da i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja inancijskim tokovi-

ma i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima.

Novim člankom 86.a Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine propisuju se način i uvje-ti pod kojima se JLP(R)S smije kratkoročno zadu-živati.

JLP(R)S može se kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kre-ditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova i to isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sred-stava i dospijeća obveza. Za kratkoročno zaduživanje nije potrebna suglasnost Ministarstva inancija.

U dijelu uspostavljanja sustava pravovremenog plaćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sred-stvima najvažnije su funkcije inancijskog plani-ranja i upravljanja gotovinom. JLP(R)S procjenjuju novčane priljeve i odljeve te ovisno o odnosu pri-ljeva i dospjelih obveza za plaćanje mogu upravljati raspoloživim viškovima sredstava u skladu s odred-bama članka 62. Zakona o proračunu ili privremeno, a najduže unutar dvanaest mjeseci, kratkoročno se zaduživati u skladu sa svojim općim aktima.

Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću ne ogra-ničava se već je upravo temelj upravljanja inan-cijskim tokovima i gotovinom te dobrog gospoda-renja prihodima i rashodima. Na takav se način uspješno mogu premostiti negativne razlike koje su posljedica različite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja te uplate prihoda u proračun JLP(R)S.

Kratkoročno zaduživanje do najviše dvanaest mje-seci dakle nije ograničeno međutim, ne smije se niti na koji način reprogramirati da postane dugoročno, odnosno da se realizacija i povrat produži na više od dvanaest mjeseci, jer bi se u tom slučaju radilo o dugoročnom zaduživanju za koje je jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebna su-glasnost Vlade Republike Hrvatske koju može dobiti samo ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o proračunu.

[email protected]


RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA

Ministarstvo inancija tijekom godine redovito objavljuje okružnice uoči sastavljanja inancijskih izvještaja. Tako je uz obvezu sastavljanja i pre-daje godišnjih inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika obja-vilo na svojoj Internet stranici Okružnicu o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja koja sadrži i speci ične upute vezano uz priznavanje prihoda i rashoda, povrate sredstava u državnu riznicu i evi-dentiranje primljenih predujmova na depozitnim računima sudova. U nastavku se objavljuje sadržaj Okružnice u cijelosti1, a detaljniju razradu sadržaja i sastavljanje pojedinih izvještaja koji su sastavni dio godišnjih inancijskih izvještaja dajemo u poseb-nim člancima u ovoj rubrici.

OKRUŽNICA O PREDAJI I KONSOLIDACIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA U SUSTAVU PRORAČUNA

Predmet: Okružnica o predaji i konsolidaciji i-nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvan proračunskih korisnika državnog proračuna te pro računskih i izvanproračunskih korisnika prora čuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.

I. Obveza i rokovi predaje godišnjih inancijskih izvještaja

Rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. jesu:

• za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15. veljače 2013.

• za proračune jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 28. veljače 2013.

1 Klasa: 400-06/12-01/163, Ur. broj: 513-05-02/13-5, Zagreb, 25. siječnja 2013. Dostupno na: http://www.m in.hr/hr/upu-te-za-sastavljanje- inancijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracun-skih-korisnika-2012.

• za konsolidirane inancijske izvještaje razdjela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2. travnja 2013.

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. sukladno čl. 24. Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom raču novodstvu (NN, br. 32/11) predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku.

Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom.

Za predaju inancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koriste se obrasci s ugrađenim kontrolama objavljeni na internetskim stranicama Ministar-stva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→Računovodstvo→Proračunsko računovodstvo).

Kod preuzimanja inancijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjera-vaju i potpisuju Referentnu stranicu.

Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru prora čunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 59/11) i oni koji su nakon objave Podataka iz Re-gistra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj.

Napominjemo da svi oni koji nisu upisani u Re-gistar proračunskih i izvanproračunskih kori-snika nisu proračunski korisnici i ne mogu vodi-ti proračunsko računovodstvo.

UDK: 657.3

Okružnica o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja u sustavu proračuna

www.tim4pin.hr



II. Pregled inancijskih izvještaja po skupinama obveznika za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i • Bilješke

do 15. veljače

razdjelunadležnom područnom uredu Državnog

ureda za revizijupodručnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL,

Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

razdjeli

Konsolidirani izvještaji:• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,• Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasi ikaciji i • Bilješke

do 2. travnja

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: P-VRIO i Obrazac: RAS-funkcijski)

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 15. veljače

jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO)

jedinice lokalne i područne


• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji, • Izvještaj o novčanim tijekovima,• Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

jedinice lokalne i područne


Konsolidirani izvještaji:• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,• Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji,• Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 2. travnja

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

izvanproračunski korisnici državnog

proračuna

• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji,• Izvještaj o novčanim tijekovima,• Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne


• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,• Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače

nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave te vijeća nacionalnih manjina inancijske izvještaje za proračunsku godinu 2012. ne dostavljaju FINA-i i Državnom uredu za reviziju, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

Posebna napomena: HZZO, HZMO i HZZ ne sasta-vljaju Izvještaj o novčanim tijekovima na obrascu NT, kao niti Izvještaj o obvezama na obrascu OBVE-ZE. Umjesto toga dostavljaju mjesečni Izvještaj o obvezama.



III. Sastavljanje inancijskih izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (re gionalne) samouprave treba razlikovati od iz-vještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sukladno Pra vilniku o inancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu postoje razine inancijskog izvještavanja i to:

21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave,

31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja poslove u sklopu funkcija koje se decen-traliziraju,

22 – proračun jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave,

23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni inancijski izvještaji proračunskih korisnika u kojima su sadr-žani i svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Financijski izvještaji razine 21 i 31 moraju dati in-formacije o cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira uplaćuju li proračunski kori-snici u cijelosti ili djelomično prihode iz svoje nad-ležnosti u proračun ili se njihove obveze u cijelosti ili djelomično podmiruju s jedinstvenog računa jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Razina 22 označava inancijski izvještaj jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave koji tre-ba obuhvatiti isključivo prihode i rashode same je-dinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda inancira proračunskom korisniku. Ovaj inancijski

izvještaj ne smije sadržavati vlastite ili namjenske prihode proračunskih korisnika bez obzira uplaćuju li se oni ili ne u nadležni lokalni proračun, kao niti rashode korisnika koji se inanciraju iz tih prihoda.

Navedeni prihodi i rashodi bit će sadržani u konso-lidiranom inancijskom izvještaju jedinice (razina 23).

Razina 23 predstavlja konsolidirani inancijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih kori-snika u njenoj nadležnosti. Razina 23 dobije se na način da se konsolidiraju inancijski izvještaji razine 22 s inancijskim izvještajima razine 21 i 31.

IV. Posebne napomene uz popunjavanje Obrasca: PR-RAS

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, proračunski i izvanproračunski korisnici u Obrascu PR-RAS ne mogu imati popunjene podatke o prihodima od:

• Poreza na dobit (AOP 012),• Poreza na dodanu vrijednost (AOP 025),• Posebnih poreza i trošarina (AOP 027),• Carina i carinskih pristojbi (AOP 033),• Doprinosa (AOP 039).

V. Obvezna Bilješka - Izvještaj jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini

Obrazac UDJ predaje se u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija do 28. veljače za razdo-blje od 1. listopada do 31. prosinca prethodne godine na e-mail: stje-pan.jusup@m in.hr.

Upute za popunjavanje obvezne Bilješke kao i Obrazac UDJ obja-vljen je na internetskim stranicama Ministar-stva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→Računovodstvo→ Proračunsko računovodstvo).

VI. Predaja inancijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decen-tralizacije prešli s državne na lokalnu razinu i-nancijske izvještaje za proračunsku godinu 2012. dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za re-viziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke).



Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju sve inancijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi.

Osnovne i srednje škole inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke).

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inancijske izvještaje (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama). Kod Izvještaja o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima lokalna jedinica konsolidi-ra cjelokupan Izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokal-na jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obve-za za zaposlene inanciran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno mini-starstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu.

Domovi za starije i nemoćne inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijedno-sti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke).

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje inancijske izvještaje domova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb inancijske izvještaje do-stavljaju i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali priho-

di, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke).

Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve inancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primici-ma i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi.

Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima kon-

solidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) i-nancijske izvještaje dostavljaju i HZZO-u: dodat-ni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi, Izvještaj o obveza-ma i Bilješke.

HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodat-ni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva inancija.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sljedeće i-nancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodi-ma i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obve-za, Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna.

VII. Priznavanje prihoda za razdoblje siječanj - prosinac 2012.

a. Doznake sredstava 31. prosinca 2012.

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i prora čun-skih korisnika potrebno je kao prihode 2012. prizna-ti sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2012. doznače svojim proračunskim korisnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa 2. siječnja 2013.

Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2012. evidentiraju kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2013. temeljem primljenih dokumenata institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatva-raju.

b. Doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna

Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2012. za inanciranje mini-malnog inancijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izrav-nanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i



područne (regionalne) samouprave za 2012. (NN, br. 52/12) isplaćena je u prvoj polovini siječnja 2013.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve – nositelji decentraliziranih funkcija navedena će sredstva u računovodstvu proračuna iskazati kao prihod 2012. uz istovremeno evidentiranje rashoda koji se inanciraju temeljem Uredbe za 2012. Centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i javne vatrogasne postrojbe sredstva koja će ostvariti od je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za podmirenje obveza po rashodima koji se inanciraju iz pomoći izravnanja također priznaju u prihode 2012.

Knjigovodstvene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2012. godina

Red.br. Opis

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 41. Potraživanje od državnog

proračuna i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja 12921 6351

2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku 32, 34, 4 … 23954

2013. godina

3. Primljena sredstva pomoći izravnanja

11121 12921

4. Izvršeno plaćanje korisnicima

23954 11121

Knjigovodstvene evidencije kod decentraliziranih korisnika, 2012. godina

Red.br. Opis

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 41. Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4

….23, 24

2. Potraživanja od JLP(R)S i prihod iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

12921 671

2013. godina

3. Primljena sredstva od JLP(R)S

11121 12921

4. Podmirenje obveza prema dobavljačima

23, 24 11121

c. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošlja-vanja za 2011. i 2012. te relevantnih zakona jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: posloda-vac) mogu primiti nezaposlene osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog od-nosa. Osoba uključena u stručno osposobljavanje za rad ne prima plaću već joj poslodavac uplaćuje obvezne doprinose za I. i II. stup mirovinskog osi-guranja prema Zakonu o doprinosima tako da osoba ostvaruje radni staž.

Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcu dozna-čuje ukupni iznos sredstava za pokriće doprinosa za dvanaest mjeseci. Ova doznaka evidentira se na osnovnom računu 65268 Ostali prihodi za poseb-ne namjene kao prihod 2012. u iznosu koji pokriva doprinose iskazane na rashodima u 2012., dok se preostala sredstva iz kojih će se podmiriti doprinosi za 2013. iskazuju na vremenskim razgraničenjima na osnovnom računu 29221 i priznaju kao prihod u 2013. Uplatu obveznih doprinosa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisni-ci jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave (kao poslodavci) evidentiraju na osnovnom računu 32412 Naknade ostalih troškova.

d. Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice

Analizom inancijskih izvještaja proračunskih ko-risnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode po-dskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od su inanci-ranja cijene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlastitih prihoda).

Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju pro-ra čunski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, isti su obvezni evidentirati navedene prihode u svojoj glavnoj knji-zi, na osnovnim računima računskog plana suklad-no vrsti izvorno ostvarenih prihoda, a jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigurati knjigovodstveni dokument na temelju



koje korisnik provodi navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

VIII. Povrati sredstava u državni proračun

a. Povrati viškova od sredstava pomoći izrav-nanja u državni proračun – uputa za županije, Grad Zagreb, gradove i općine koje inanciraju decentralizirane funkcije i njihove krajnje ko-risnike

Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje inanciraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj

razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je utvrđeno minimalnim standardom, odnosno više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodi-ma koji se inanciraju na temelju odluka o minimal-nim standardima za 2012. višak sredstava trebaju vratiti do 15. veljače 2013. na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ra-nijih godina)–42395–539150.

Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva na-mijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine, te se višak tih sredstava može prenijeti i izvršavati u sljedećoj go-dini ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. sredstva za projekte koji se prenose u visini bilančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iz-nosu manjem od planiranog, bez izvršenih prera-spodjela tijekom tekuće godine i

2. preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog mi-nistarstva i Ministarstva inancija.

Obavijest o iznosu i datumu izvršenog povrata, kao i speci ikaciju po decentraliziranim funkcijama za koje je povrat izvršen, potrebno je dostaviti na e-mail: stjepan.jusup@m in.hr.

b. Povrat neutrošenih novčanih sredstava na je-dinstveni račun državne riznice – uputa za ko-risnike državnog proračuna

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna dužni su iz sredstava dozna čenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2012. podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2012.

Sva preostala sredstva koja su doznačena iz pro-računa, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastiti prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno je do 31. siječnja 2013. vratiti na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196-RKP-2012.

U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici držav-nog proračuna više doznačena sredstva u 2012., prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao stanje na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se račun obveza.

IX. Priznavanje rashoda kod novoosnovanih proračunskih korisnika

Novoosnovani proračunski korisnici rashode iz članka 51. Pravilnika o proračunskom računo vod-stvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) koji nastaju kontinuirano i obračunavaju se za ka-lendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima, teleko-munikacijske usluge, najamnine i zakupnine, nak-nade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, nakna-de građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vre-menska razgraničenja – rashodi budućih razdo-blja.

X. Evidentiranje primljenih predujmova na depozitnim računima sudova

Analizom inancijskih izvještaja utvrđeno je da sud-ovi sredstva stranaka uplaćena na posebne račune depozita pogrešno evidentiraju u izvanbilančnoj evidenciji. Sredstva predujmljena od stranaka po-trebno je iskazati na bilančnim računima primlje-nih predujmova na osnovnom računu 23951. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva s računa, evidentira se zatvaranje obveze po primlje-nim predujmovima.

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor


RAČUNOVODSTVO

Nepro itne organizacije za 2012. sastavljaju Bi-lancu na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke. Kako tijekom 2012. godine nije bilo izmjena i do-puna Uredbe o računovodstvu nepro itnih organi-zacija (NN, br. 10/08 i 7/09), Obrasci su identični onima koji su se predavali za 2011. godinu. Finan-cijski izvještaji se predaju u elektronskom i papir-natom obliku Državnom uredu za reviziju i insti-tuciji ovlaštenoj za obradu podataka – FINA-i za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku do 28. veljače 2013. godine. Autori u tekstu podsjećaju na obvezni sadržaj godišnjih i-nancijskih izvještaja te obvezu i obveznike njihova podnošenja.

1. Obveznici, rokovi i sadržaj godišnjih inancijskih izvještaja

Obveznici izrade i predaje godišnjih inancijskih izvještaja za nepro itne organizacije jesu: udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajedni-ce, sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osni-vanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije.

Sindikati, političke stranke i druge nepro it-ne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose inancijske izvještaje za 2012. godinu na razini pravne osobe. Poslo-vanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose izvještaje FINA-i.

Nepro itne organizacije sastavljaju i predaju inan-cijske izvještaje za 2012. godinu na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova.

* prof. dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonom-skom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Financijski izvještaj koji nepro itne organizacije tre-baju sastaviti i predati za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine jesu:

- Bilanca na Obrascu: BIL-NPF,- Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu:

PR-RAS-NPF i - Bilješke.

Financijski izvještaji se predaju:

- Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obra-scu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke te

- FINI (za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku): Bilancu na Obrascu: BIL-NPF i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obra-scu: PR-RAS-NPF. FINI se ne predaju Bilješke.

Rok za predaju godišnjih inancijskih izvještaja za nepro itne organizacije je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, odnosno 28. veljače 2013. godine.

Uredbom o računovodstvu nepro itnih organiza-cija propisano je da se godišnji inancijski izvještaj predaju FINA-i u elektronskom i papirnatom obliku. Obrasci za elektronsku predaju godišnjih inan-cijskih izvještaja objavljeni su na Internet stranica-ma Ministarstva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→Državno računovodstvo) i FINA-e. Obrasci u elektronskom obliku imaju ugrađene matematičke i logičke kontrole koje se aktiviraju u slučaju pogreške kod popunjavanja obrasca.

Zaglavlje inancijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu i to na Referentnoj stranici koja se izlistava i predaje FINA-i s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obrazaca.

Ako nepro itne organizacije iznimno FINA-i predaju inancijski izvještaj samo u papirnatom obliku, kori-

ste obrasce Narodnih novina. Za razliku od obraza-ca koji se popunjavaju u elektronskom obliku, kod popunjavanja obrazaca Narodnih novina pogreške se uočavaju naknadno odnosno po pozivu djelatnika FINE.

UDK: 657.2Davor Vašiček *

Godišnji inancijski izvještaji nepro itnih organizacija za 2012. godinu


RAČUNOVODSTVO

Sukladno članku 66. Uredbe o nepro itnim orga-nizacijama nepro itne organizacije čuvaju inan-cijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu trajno i u izvorniku.

2. BilancaBilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF sljedećeg izgleda:

- stupac 1 - broj računa iz računskog plana; - stupac 2 - naziv računa; - stupac 3 - AOP oznaka; - stupac 4 - stanje 1. siječnja godine za koju se sa-

stavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslo-vanja u toku godine;

- stupac 5 - stanje 31. prosinca godine za koju se sa-stavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslo-vanja;

- stupac 6 - indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. go-dine popunjavaju se svi stupci Obrasca: BIL-NPF. U Bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikovati. Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema evidentiranih iznosa upisuje se crtica.

Kontrole Obrasca: BIL-NPF

U elektronske obrasce ugrađen je sustav kontro-la kako bi se dobili što ispravniji i vjerodostojniji izvještaji. Riječ je prvenstveno o matematičkim kontrolama, primjerice: zbroj svih pod AOP oznaka mora dati zbrojnu AOP oznaku i slično. Matematičke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama koje proizlaze iz načina evidencija.

Ključna kontrola Obrasca: BIL-NPF koja ukazuje na ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glav-noj knjizi, a koje su podloga unosu podataka u Bi-lancu jest:

AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlastiti izvori

Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je istak-nuti da u Obrascu: BIL-NPF nepro itna organizacija ne može istovremeno iskazati višak prihoda na AOP 199 i manjak prihoda na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi i manjkovi koji su rezul-tat prebijanja rezultata poslovanja tekuće godine s prenesenim rezultatom (viškom ili manjkom) iz prethodnih godina.

Isječak iz Obrasca: BIL-NPF

Račun iz rač. plana OPIS AOP Stanje 1.

siječnjaStanje 31. prosinca

1 2 3 4 55 Vlastiti izvori (AOP

196+199-200)195

51 Vlastiti izvori (AOP 197+198)

196

511 Vlastiti izvori 197512 Revalorizacijska

rezerva198

5221 Višak prihoda 1995222 Manjak prihoda 200

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

Račun iz rač. plana OPIS AOP

Ostvareno prethod-ne godine

Ostvareno tekuće

razdoblje1 2 3 4 5

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125)

126

MANJAK PRIHODA (AOP 125-001)

127

5221 Višak prihoda - preneseni

128

5222 Manjak prihoda - preneseni

129

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 126+128-127-129)

130

Manjak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126-128)

131

Jedna od važnih kontrola ispravnosti inancijskih izvještaja, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PR-RAS-NPF, koja ukazuje i na njihovu poveza-nost, također je u dijelu iskazivanja rezultata po-slovanja.

Ako je nepro itna organizacija iskazala višak priho-da na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezul-tat svog poslovanja na dan 31. prosinca 2012. godi-ne, tada isti taj rezultat mora imati iskazan na AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPF. Odnosno u slučaju poslo-vanja s manjkom, AOP 200 Obrasca: BIL-NPF mora odgovarati manjku prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju iskazanog na AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF.


RAČUNOVODSTVO

Dakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF jesu:

AOP 199 Obrasca : BIL-NPF = AOP 130 Obrasca : PR-RAS-NPF

AOP 200 Obrasca : BIL-NPF = AOP 131 Obrasca : PR-RAS-NPF

Sljedeća kontrola ispravnosti obrazaca vezana je na iskazivanje stanja novčanih sredstava. Stanje iska-zano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Obrasca: BIL-NPF treba odgovarati AOP 135 Stanju novčanih sredstava na kraju razdoblja Obrasca: PR-RAS-NPF.

3. Izvještaj o prihodima i rashodima Izvještaj o prihodima i rashodima sustavni je pre-gled prihoda i rashoda, te inancijskog rezultata za poslovnu godinu.

U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

– stupac 1 – broj računa iz računskog plana;– stupac 2 – naziv računa;– stupac 3 – AOP oznaka;– stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine;– stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine;– stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u od-

nosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasi ikacije – Računskog pla-na nepro itnih organizacija.

Treći stupac jest oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi auto-matske obrade podataka te kratica naziva stupca 3 upravo to i znači - AOP oznaka

U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodi-ma i rashodima te rezultatima tijekom istog razdo-blja – prethodne godine.

U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodima i nastalim rashodima tijekom razdoblja 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine.

U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za prethodnu godinu – upisuje se cijeli broj bez decimala.

Podaci u dijelu „Dodatni podaci“

Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upisuju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se

po svom sadržaju i namjeni grupirati u četiri dije-la. U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 prati se stanje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni te stanje novčanih sredstava na kraju godine. Drugi dio do-datnih podataka u potpunosti je za statističke po-trebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskazati prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem godine i na osnovi sati rada.


DODATNI PODACI

11 Stanje novčanih sredstava na početku godine 132

11-dugovno

Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne 133

11-potražno

Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni 134

11 Stanje novčanih sredstava na kraju godine (AOP 132+133-134) 135

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

136

Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada (cijeli broj) 137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelosti ukazuje na činjenicu da je ovaj dio izvještaja izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku. U ovom dijelu od nepro itnih organizacija traži se iskazivanje vrijednosti ostva-renih investicija u novu dugotrajnu imovinu.


Vrijednost ostva-renih investicija u novu dugotrajnu

imovinu

AOP

Ostvarena vrijednost

u istom razdoblju prethodne

godine

Ostvarena vrijednost

u istom razdoblju

tekuće godine

Indeks (5/4*100)

1 2 3 4 5051 Građevinski objekti

u pripremi138

052 Postrojenje i op-rema u pripremi

139

053 Prijevozna sred-stva u pripremi

140

054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi

141

055 Ostala nemateri-jalna proizvedena imovina u pripremi

142

056 Ostala ne inan-cijska imovina u pripremi

143


RAČUNOVODSTVO

Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u kraćim vremenskim razdobljima odno-sno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasiti da se u navedene AOP oznake Obrasca: PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 31. prosinca 2010. godine iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne i-nancijska imovina u pripremi.

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za stati-stiku pod pojmom Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapaci-tete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapacite-ta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotrajne imovine.

Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imovi-nu smatraju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih kori-snika tih dobara.

Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu budući da izrav-no utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabavke se smatraju ostvarene u trenutku promje-ne vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama.

Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ula-ganja u nove građevine visokogradnje, niskogra-dnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado pri-plodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovi-nu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u ru-darska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavku dugotrajne imovine inan-

cijskim leasingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta jer se transakcije nabave i pro-daje poništavaju na razini države.

Četvrti dio Obrasca prati bilančnu poziciju - stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 31. prosinca 2012. go-dine. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.


Račun iz rač. plana

AOP Stanje 1. siječnja

Stanje na kraju

izvještajnog razdoblja

Indeks (5/4*100)

Stanje zaliha 144Kontrolni zbroj (AOP 136 do 144) 145

4. BilješkeBilješke uz inancijske izvještaje su detaljnija razra-da i dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kom-binirane. Označavaju se rednim brojevima s pozi-vom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose.

Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu:

- pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporo-vi na sudu koji su u tijeku …);

- pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i inancijskih najmova (leasing).

5. Utvrđivanje rezultataNa kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslo-vanja na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim za-tvaranjem računa rashoda i prihoda na skupina-ma računa razreda 3 Prihoda i 4 Rashoda.

Prije sastavljanja temeljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda valja prethodno pro-vjeriti jesu li pravilno iskazani rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Utvrđivanje rezultata u nepro itnom računovodstvu obavlja se kroz nekoliko faza:

1. utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog razdoblja;

2. usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda);


RAČUNOVODSTVO

3. prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak.

Primjer:

Nepro itna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila:

Rashodi (skupina 41-46) 500.000,00 kn

Prihodi (skupina 31-36) 300.000,00 kn

1. Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za 2012. godinu

Na kraj poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. U nastavku se daje primjer zatvaranja računa razreda 3 i 4.

3 Prihodi 3911 Raspored prihoda

S0 300.000 300.000 (1)

S0 izravnanje 300.000 (2) 300.000

(1) 300.000 300.000 300.000 300.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

4 Rashodi 4911 Raspored rashoda

S0 500.000 (1) 500.000

500.000 S0 izravnanje 500.000 (2)

500.000 500.000 500.000 500.000

4 Rashodi4 Rashodi 522 Manjak

S0 500.000 (3) 200.000

2. Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda

(obračun prihoda i rashoda)

Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun ras poreda rashoda u skupini 49 i zadužuju račun

5211-Obračun prihoda i rashoda. Za ukupan iznos prihoda zadužuje se račun rasporeda prihoda u skupini 39 i odobrava račun 5211-Obračun prihoda i rashoda.

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 51. Obračun rashoda i

prihoda - ukupni rashodi 500.000 4911 4 1-46

- obračun rashoda 500.000 5211 4911- ukupni prihodi 300.000 31-36 3911- obračun prihoda 300.000 39111 5211- manjak 200.000 5211

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda prenose se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni priho-di i rashodi te se utvrđuje rezultat poslovanja ostva-ren u tekućoj godini.

Nepro itna organizacija u primjeru ostvarila je u po-slovnoj godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211.

3. Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak

Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka 5211 na račune po-dskupine 522 Višak/manjak prihoda.

Ako je potražna strana na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i rasho-da i odobrava odgovarajući račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221. Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52, odnosno račun 5222.

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Prijenos obračuna

prihoda i rashoda- prijenos manjka prihoda poslovanja 200.000 5222 5211

Preneseni višak prihoda iz 2011. godine mogao se, ako mu nije određena namjena, koristiti za pokriće rashoda tekuće 2012. godine. Rashodi 2012. godi-ne knjiže se uobičajeno, a preneseni višak priho-da nije potrebno ponovo iskazivati kroz priho-de tekuće godine. Dakle, višak 2011. godine ne

S0 500.000 (2) 500.000 300.000 (2)

500.000 S0 izravnanje 200.000 (3)


RAČUNOVODSTVO

iskazuje se ponovo kroz prihode tekuće – 2012. godine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se sa viškom prihoda prethodnih razdoblja kao što je utvrđeno člankom 63. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija: „Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka“.

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod zaključivanja godine, na računu 5211 Obračun priho-da i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokriti troškovi tekućeg razdoblja.

6. Oslobođenje od obveze sastavljanja inancijskih izvještaja

Člankom 71. propisano je da nepro itna organiza-cija čija je vrijednost imovine prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manja od 100.000,00 kuna i godišnji prihod prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manji od 100.000,00 kuna nije obvezna sastavljati i predavati inancijske izvještaje te primjenjivati računski plan prema odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija.

To primjerice znači:

PrimjerVrijednost

imovine (u kn)

Godišnji prihod (u kn)

Obveznik sastavljanja i predaje inancijskih

izvještaja1. 120.000,00 200.000,00 DA2. 110.000,00 90.000,00 DA3. 50.000,00 110.000,00 DA4. 80.000,00 99.000,00 NE

S obzirom na visinu prihoda i vrijednost imovine, ovom odredbom omogućuje se navedenim nepro-itnim organizacijama, racionalizacija poslovanja u

dijelu vođenja knjigovodstvenih evidencija. Odluku o drugačijoj organizaciji knjigovodstva i načinu izvještavanja donosi osnivač i o tome je obvezan izvijestiti Državni ured za reviziju i Ministarstvo inancija.

Nepro itna organizacija koja zadovoljava gore istak-nute kriterije dužna je voditi najmanje Knjigu blagaj-ne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednosta-vnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela.

Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. redni broj,2. broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju

koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda,3. naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za

knjiženje,4. opis poslovne promjene,5. iznos prihoda i rashoda.

U Knjigu blagajne se kronološkim redom unose po-daci o izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. redni broj,2. datum i broj knjigovodstvene isprave,3. opis,4. uplaćeni ili isplaćeni iznos.

Izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini s ci-ljem osiguranja kontinuiteta u praćenju poslovanja nepro itnih organizacija povećava se vremenski period u kojem se razmatraju vrijednosti imovine i godišnjih prihoda na temelju kojih se utvrđuje obve-za vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja propisanih Uredbom.

Ako je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini go-dine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri go-dine manji od 100.000,00 kuna na razini godine, ne-pro itna organizacija nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja.

Važna napomena: Nepro itne organizacije os-no vane nakon 1. siječnja 2009. godine dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te pre-davati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine.

Nepro itne organizacije koje udovoljavaju novim kriterijima i nisu obvezne voditi dvojno knjigovod-stvo te sastavljati i predavati inancijske izvještaje o tome ne obavještavaju Državni ured za reviziju, već isključivo Ministarstvo inancija i to putem Obrasca: RNO.

[email protected]


RAČUNOVODSTVO

Postupak utvrđivanja i raspodjele rezultata na kraju go-dine propisan je člankom 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/08 i 114/10). Na kraju godine računi razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju, a preko računa rasporeda (skupine 39, 49, 59, 69, 79 i 89) ukupni rashodi i prihodi, izdaci i pri-mici se prenose na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Nakon obračuna prihoda i rasho-da, primitaka i izdataka na kraju proračunske godine utvrđuje se ostvareni višak/manjak prihoda, odnosno primitaka na računima podskupine 922 Višak/manjak prihoda. Postupak utvrđivanja rezultata obuhvaća tri osnovna koraka: zatvaranje računa razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8, prebijanja računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i korigiranje rezultata za iznose kapital-nih prijenosa sredstava. O navedenom autorice detalj-nije pišu u tekstu u nastavku.

I. korak u procesu utvrđivanja rezultata

Na kraju godine računi razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju, a preko računa rasporeda (skupine 39, 49, 59, 69, 79 i 89) ukupni rashodi i prihodi, izda-ci i primici se prenose na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja i to: 9211 Obračun prihoda i rashoda poslovanja, 9212 Obračun prihoda i rashoda od ne inancijske imovine i 9213 Obračun primitaka i izdataka od inancijske imovine.

Primjer: Zatvaranje računa razreda 3 Rashodi po-slovanja

* mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.** mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija.

II. korak u procesu utvrđivanja rezultata: Prebijanje računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama

Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka, rashoda i izda-tka 9211, 9212 i 9213 na račune podskupine 922 Višak/manjak prihoda. Člankom 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisano je da se saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrs-nim kategorijama i izvorima inanciranja (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inancijske imovine i manjak primitaka od inan-cijske imovine) na razini osnovnog računa.


Ivana Jakir-Bajo **

Utvrđivanje rezultata na kraju godine u sustavu proračuna i proračunskih korisnika


RAČUNOVODSTVO

III. korak u procesu utvrđivanja rezultata:Korekcija rezultata

Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih orga-nizacija, 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, 6334 Ka-pitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, 6352 Kapi-talne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne donacije te 67121 Prihodi za inan-ciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inan-cijske imovine zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine.

Novo u procesu korekcije rezultata od 2012. je da se osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inan-cijske imovine korekcija rezultata predviđa i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje ne inan-cijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasi iciraju u rashode poslovanja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o proračunu koji u članku 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste samo za kapitalne rashode. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se:

• rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4), • rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232

Usluge tekućeg i investicijskog održavanja),• kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim druš tvima

u kojima država, odnosno jedinica lokal ne i područne (regionalne) samouprave ima odlu ču jući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim druš-tvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne po moći trgovačkim društvima izvan javnog sektora),

• dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu (45 Ras-hodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i

• ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora).

Dakle, u procesu korekcije rezultata za iznose priho-da od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda koje smo gore de inirali, također se zadužuje račun viška ili

manjka prihoda od ne inancijske imovine, a odo-brava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.

Važno je istaknuti da se Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) mijenjao upravo navedeni članak 70., na način da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i od naknade štete s osnova osiguranja ko-riste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ula-ganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za ot-plate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

Dakle, u odnosu na dosadašnju praksu, mogućnost korištenja prihoda od prodaje i zamjene ne inan-cijske imovine te od nadoknade štete proširila se i na mogućnost korištenja istih za otplate glavnice. Međutim, navedene zakonske promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2013. godine, a korisnici korekcije rade s datumom 31. prosinca 2012., tako da se ko-rekcije za 2012. godinu rade kao što su se radile i za 2011. godinu, ne primjenjujući izmijenjene odredbe članka 70. Zakona o proračunu.

Iako Pravilnikom o proračunskom računovodstvu nije posebno naglašeno, iz odredbi Zakona o proračunu, proizlazi da se proces korekcije provo-di i za iznose prihoda od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora) koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda.

Treba naglasiti da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave mogu ulagati u dionice ili udje-le u trgovačkim društvima ako su za kupnju osigu-rana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes, odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za područja po-sebne državne skrbi iz državnog proračuna.

Kako članak 84. Pravilnika o proračunskom raču no-vodstvu propisuje da se na kraju godine saldo na po-dskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak priho-da poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inan-cijske imovine i manjak primitaka od inancijske imovine), na razini osnovnog računa, u Obrascu: BIL nije moguće istovremeno iskazati i višak i manjak prihoda unutar istih kategorija.


RAČUNOVODSTVO

Izvještaj o novčanim tijekovima obvezne su sasta-vljati jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Državna agen-cija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost).

Ovaj inancijski izvještaj dio je seta inancijskih izvještaja kojeg navedena grupa obveznika sasta-vlja i predaje kvartalno, polugodišnje i godišnje. Rok za predaju godišnjeg izvještaja za 2012. je 28. veljače 2013. te autorica u ovom tekstu podsjeća na sadržaj i najčešće pogreške u popunjavanju ovog izvještaja.

1. UvodZa razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koji pokazuje uspješnost po-slovanja subjekta, Izvještajem o novčanim tijekovi-ma ocjenjuje se likvidnost, odnosno inancijska si-tuacija i inancijski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj prikazuje ukupne novčane priljeve i odljeve za pro-matrani period i to:

- neto primitke i izdatke iz poslovnih aktivnosti (tekućeg poslovanja),

- neto primitke i izdatke iz transakcija na ne inan-cijskoj imovini,

- neto primitke i izdatke transakcija na inancijskoj imovini i obvezama.

Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto novca primljenog iz tri navedena izvora.

Izvještaj o novčanim tijekovima sastavlja se na Obrascu: NT sa sljedećim podacima:

- stupac 1- broj računa iz računskog plana;- stupac 2 - naziv računa;- stupac 3 - AOP oznaka;- stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine.

2. Sadržaj i popunjavanje Obrasca: NTPrilikom popunjavanja Izvještaja o novčanim tijeko-vima potrebno je voditi računa o podacima koji su

* Mladenka Karačić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH

relevantni za unos u Obrazac: NT. Događa se da ko-risnici unose iste podatke u Obrazac: NT i Obrazac: PR-RAS iako ova dva obrasca mogu biti identična isključivo ako je stanje obveza za rashode poslovanja i za nabavu ne inancijske imovine u Bilanci jednako nuli (nema prenesenih obveza iz prethodnih razdo-blja). Kod većine korisnika to nije slučaj, stoga se po-daci iskazani u ovim obrascima najčešće razlikuju.

Temelj za unos podataka u Obrascu: NT i Obrascu: PR-RAS je bruto bilanca iz koje se u Obrazac: NT unose podaci s dugovne strana računa obveza i odgovara na pitanje: koje su obveze plaćene u izvještajnom razdo-blju, dok se u PR-RAS unose podaci sa dugovne strane računa rashoda i odgovara na pitanje: koji su rashodi nastali (primljene fakture) u izvještajnom razdoblju.

Kako bi se u potpunosti moglo udovoljiti ovakvom pristupu preuzimanja podataka iz bruto bilance po-trebno je prikazivati i sve rashode koji se izravno plaćaju iz blagajne preko obveza.

Kod popunjavanja Izvještaja o novčanim tijekovima često je pitanje u kojem dijelu i na kojoj AOP oznaci Obrasca: NT prikazati izdatke za rashode koji su na-stali i evidentirani u prethodnoj godini, a podmireni su u tekućoj. U Obrascu PR-RAS za prethodnu godi-nu ti su rashodi bili iskazani na računima 3 i 4, a u Obrascu: NT za prethodnu godinu se ne iskazuju jer nisu bili podmireni u toj, već sljedećoj godini.

Treba li rashode iz prethodne godine plaćene u tekućoj iskazati na pozicijama izdataka vezanih uz konkretne rashode u Obrascu: NT ili u dijelu ostalih nespomenutih izdataka gdje su kao veza s računskim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2?

Iako se knjigovodstveno izdatak tekuće godine, koji je nastao podmirenjem obveza prethodne godine, evidentira na teret (dugovno) računa obveza, to ne znači da taj izdatak nije vezan uz određeni rashod. Naprotiv, on je posljedica potrošnje prethodne go-dine i stoga mora biti evidentiran u Obrascu NT na pozicijama vezanim uz vrstu rashoda po kojima je izdatak nastao.

Primici iz Obrasca: NT evidentirani u okviru razre-da 6 i 7 u pravilu trebaju biti jednaki prihodima u razredu 6 i 7 iskazanim u Obrascu: PR-RAS jer prihode priznajemo prema kriteriju mjerljivosti i raspoloživosti. Mjerljivi su kada se mogu vrijed-

UDK: 657.2Mladenka Karačić *

Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT)


RAČUNOVODSTVO

nosno iskazati, a raspoloživi kada su naplaćeni u razdoblju na koje se odnose.

Izuzeci su:

- uobičajene nenovčane transakcije kao kompen-zacije, cesije, oprost koje se prikazuju u Obrascu: PR-RAS kao prihod, ali ne primitak u Obrascu: NT zbog izostanka stvarnog novčanog tijeka;

- donacije ne inancijske imovine ostvarene izvan sustava proračuna i

- sredstva pomoći izravnanja za prosinac 2012. godine doznačena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2013. godini. Budući da će sukladno uputi Ministarstva inancija lokal-ne jedinice navedena sredstva iskazati kao prihod 2012. godine, ista su sadržana u Obrascu: PR-RAS za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012., ali ne i u Obrascu NT za 2012. godinu jer je do pri-ljeva došlo u 2013. godini.

U nastavku daje se obrazloženje odstupanja između Obrasca: PR-RAS i Obrasca: NT i u iskazivanju priho-da od danih i primljenih donacija dugotrajne ne inan-cijske imovine u slučajevima kada nije riječ o prije-nosima ne inancijske imovine između proračuna ili proračuna i proračunskih korisnika.

U skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu dobivena dugo-trajna ne inancijska imovina evidentira se odobra-vanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za na-bavu dugotrajne ne inancijske imovine. Istovreme-no se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Primjer: Lokalna jedinica je u prosincu 2012. godi-ne od poduzeća Saldo d.o.o. dobila donaciju uredske opreme u vrijednosti od 50.000,00 kn.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51.

1a.Primljena donacija opreme

50.00050.000

4221202212

6632391121

Prihod od kapitalnih donacija od trgovačkog društva u iznosu 50.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokal-ne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Međutim, kako nije došlo do priljeva sredstava na račun, navedeni iznos neće biti iskazan u Izvještaju o novčanim tijekovima. Slijedeći istu lo-giku, i rashod za nabavu uredskog namještaja bit će sadržan u Obrascu: PR-RAS, a ne i u Obrascu: NT.

Dane kapitalne pomoći inozemnim vladama i među-narodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU u dugotrajnoj ne inancijskoj imovini, dane do-nacije dugotrajne ne inancijske imovine i kapitalne pomoći kreditnim i ostalim inancijskim institucija-ma te trgovačkim društvima u dugotrajnoj ne inan-cijskoj imovini evidentiraju se preko računa prihoda od prodaje dugotrajne imovine i rashoda poslovanja evidentiraju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od pro-daje dugotrajne imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Primjer: Lokalna jedinica je u 2012. godini donirala računalo športskoj udruzi.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51.

1a.Donacija računala športskoj udruzi

100.000100.000

3821591111

7221102211

Kapitalni prihod od 100.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Međutim, kako nije ostvaren priljev sredstava, navedeni iznos neće biti iskazan u Izvještaju o novčanim tijekovima za 2012. godinu.

Transakcije na inancijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obrasca: NT i Obrasca PR-RAS u pravilu jednaki (sva odstupanja od navedenog po-trebno je objasniti u Bilješkama). Uz podatke sa sku-pina računa u razredima 8 i 5 potrebno je uzeti u obzir i izdatke/primitke vezane uz transakcije koje se u trenutku isplate ili uplate evidentiraju samo na računima potraživanja, odnosno obveza (u Obrascu: NT su ti reci označeni nazivom ostali primici i ostali izdaci, a kao veza s računskim planom navedeni su razredi 1 i 2).

Najbolji primjer koji ukazuje u kojim slučajevima se popunjavaju podaci u recima ostalih primitaka i izdataka Obrasca: NT jesu isplate za službena putovanja – po putnim nalozima. Dnevnice i put-ni troškovi uglavnom se isplaćuju u gotovom no-vcu temeljem obračunatog putnog naloga. Gotovi-na potrebna za isplatu putnih naloga podiže se sa žiro-računa i pohranjuje u blagajnu. Najčešće se po ispostavljenom putnom nalogu iz blagajne isplaćuje akontacija u procijenjenom iznosu troškova, a po


RAČUNOVODSTVO

završetku službenog puta putni se nalog podnosi na obračun i pravdanje primljenih sredstava odnosno naplatu naknade učinjenih troškova.

Isplate akontacija za službeno putovanje, s obzi-rom da ne predstavljaju rashod već potraživanje (od primatelja), evidentiraju se samo kao promje-ne u inancijskoj imovini (novac se transformira u potraživanje). Knjiženje se sukladno tome provo-di tako da se odobrava račun novčanih sredstava, a zadužuje račun potraživanja od zaposlenih za isplaćenu akontaciju.

3. Kontrole unutar Obrasca: NTU Izvještaju o novčanim tijekovima prati se stanje novčanih sredstava na početku i kraju razdo-blja (AOP 228 i 229), dok se u dodatnim podaci-ma Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima upisuje stanje novčanih sredstava na početku i kraju, ali ne izvještajnog razdoblja nego tromjesečja (AOP 607 i 610). U Obrascu: NT se uvijek na AOP 228 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu: PR-RAS na AOP 607 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan početka tromjesečja (npr. 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja, 1. listopada) za godinu. Upravo zbog ove razlike iznosi upisani na AOP 228 u Obrascu: NT i AOP 607 u Obra-scu: PR-RAS nisu isti. Iznosi upisani na AOP 229 u Obrascu: NT i 610 u Obras cu: PR-RAS trebaju biti isti jer se odnose na isti dan – kraj izvještajnog razdo-blja, 31. prosinac.

Novčana sredstva na kraju razdoblja (AOP 229) moraju biti jednaka novčanim sredstva na početku razdoblja (AOP 228) uvećanim za ukupne neto pri-mitke (AOP 226), odnosno novčanim sredstvima na početku razdoblja (AOP 228) umanjenim za ukupne neto izdatke (AOP 227) ovisno o tome jesu li korisni-ci imali iskazane ukupne neto primitke ili izdatke.

AOP 226 > 0 → AOP 229 = AOP 228 + AOP 226

ILI

AOP 227 > 0 → AOP 229 = AOP 228 – AOP 227

Kontrola točnosti obrasca Izvještaja o novčanim tijekovima, izuzev one matematičke, može se prove-sti i usporedbom s Obrascem: PR-RAS. Transakcije na inancijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obrasca: NT i Obrasca: PR-RAS u pravilu jednaki (odstupanja od navedenog potrebno je objasniti u bilješkama).

Jedna od najvećih pogreški pri sastavljanju Izvještaja o novčanim tijekovima je iskazivanje istih podataka:

- izdacima poslovanja u NT-u i o rashodima poslo-vanja u PR-RAS-u, odnosno

- izdacima za nabavu ne inancijske imovine u NT-u i o rashodima za nabavu ne inancijske imovine u PR-RAS-u,

uz istovremeno iskazivanje podataka o obveza-ma za rashode poslovanja i za nabavu ne inan-cijske imovine (koje nisu na aktivnim vremenskim razgraničenjima) u Izvještaju o obvezama.

Može se dogoditi da su gore spomenuti izdaci iz Obrasca: NT jednaki rashodima iz Obrasca: PR-RAS, ali to ujedno znači i da su sve obveze po toj osnovi podmirene (ili da se radi o obvezama za kontinuira-ne rashode koji se zbog plana evidentiraju na aktiv-nim vremenskim razgraničenjima i tek u sljedećem izvještajnom razdoblju priznaju u rashode – što tre-ba navesti u bilješkama).

Podaci upisani u NT mogu se provjeriti na sljedeći način:

stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja

+ ukupni rashodi

- priznati rashodi iz prethodnih godina

- stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja

= iznos u NT

Ako dio obveza nije priznat kao rashod, nego je na aktivnim vremenskim razgraničenjima, tada se stanje obveza na kraju (u gore zadanoj formuli za provjeru iznosa upisanog u NT) treba umanjiti za dio koji je na razgraničenjima ili se za taj iznos tre-baju povećati ukupni rashodi.

U Obrascu: NT istovremeno ne mogu biti popunjene sljedeće AOP oznake:

- AOP 118 Neto primici iz poslovnih aktivnosti i AOP 119 Neto izdaci iz poslovnih aktivnosti;

- AOP 194 Neto primici iz transakcija na ne inan-cijskoj imovini i AOP 195 Neto izdaci iz transakcija na ne inancijskoj imovini;

- AOP 224 Neto primici iz transakcija na inancijskoj imovini i obvezama i AOP 225 Neto izdaci iz tran-sakcija na ne inancijskoj imovini i obvezama te

- AOP 226 Ukupni neto primici i AOP 227 Ukupni neto izdaci.


RAČUNOVODSTVO

Kao dio inancijskih izvještaja za proračunsku godi-nu sastavlja se i Izvještaj o promjenama u vrijedno-sti i obujmu imovine i obveza, na Obrascu: P-VRIO. Ovaj Izvještaj sastavljaju svi obveznici inancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, kako bi se poda-ci iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima mogli potpuno povezati u in-formacije o poslovnim događajima.

Promjene u vrijednosti (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obve-za), a nisu rezultat aktivnosti, odnosno transakcija. Evidentiraju se na odgovarajućim računima imovi-ne i obveza, a u korist ili na teret računa u podsku-pini 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Autori u nastavku ukazuju na speci ičnosti i sadržaj ovog Izvještaja.

1. UvodPrema čl. 82. Pravilnika o proračunskom raču no vod-stvu, promjene u obujmu najčešće su rezultat početka priznavanja odnosno prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvaliteti već priznate imovine. Druge promjene u obujmu nastaju zbog:

• izvanrednih događaja (kao što su potresi, poplave, požari i slično, otpisi potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine),

• nepredviđenih šteta (znatni gubitci inventara zbog požara, krađe i slično) i

• prirodnog prirasta.

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imo-vine i obveza obuhvaća, što je i samim nazivom izvještaja istaknuto, i promjene u vrijednosti (reva-lorizaciji). Promjene u vrijednosti su najčešće rezul-tat in lacije ili promjena u tržišnoj vrijednosti imo-vine, odnosno obveza.

Međutim, u praksi znatno su učestaliji neki drugi po-slovni događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat aktivnosti, odnosno transakcija. Više o njima u nastavku.

* mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH

2. Događaji koji utječu na promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

Poslovni događaji i transakcije koji mijenjaju struk-turu bilance, ali ne i neto vrijednost (razliku između imovine i obveza) klasi iciraju se u razredu 4 Rashodi za nabavu ne inancijske imovine i razredu 7 Prihodi od prodaje ne inancijske imovine, te razredu 5 Izda-ci za inancijsku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od inancijske imovine i zaduživanja.

Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasi icira-ne u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno povećaju neto vrijednost:

• prihodi kao povećanje inancijske imovine i• rashodi kao povećanje obveza ili smanjenje inan-

cijske imovine.

Stanja iskazana u Bilanci na početku nekog razdo-blja mijenjaju se ovisno o poslovnim događajima i transakcijama vezanim uz pojedine vrste imovine i obveza nastalim u toku godine, primjerice:

• kupnjom automobila početno stanje na računu 02311 Osobni automobili se povećava, a na računu novčanih sredstava se smanjuje ili

• primitkom zajma povećava se stanje na skupini 26 Obveze za kredite i zajmove, kao i stanje novčanih sredstava itd.

Međutim, stanje iskazano na početku u odnosu na ono na kraju razdoblja može se promijeniti i zbog posebnih događaja (koji nisu prodaja, kupnja, zaduživanje, davanje zajma i sl.), čiji efekt je ne samo promjena stanja na pojedinoj vrsti imovine ili obve-za, nego promjena neto vrijednosti.

Da bi se dobila potpuna slika o tome zašto i kako su se promijenila stanja iskazana u bilanci sa stanjem na dan 31.12. u odnosu na ona iskazana na dan 1.1., potrebno je uzeti u obzir i ove promjene, što je prika-zano na Slici 1.

Revalorizacija, kao posljedica in lacije ili promjena u tržišnoj vrijednosti imovine i obveza, primjer je promjene u vrijednosti imovine i obveza.

Događaje koji rezultiraju promjenama obujma mogu se prema vrsti klasi icirati u tri skupine:

UDK UDK: 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza


RAČUNOVODSTVO

U praksi se događa da i neki objek-ti s dugim razdobljem izgradnje (gra đe vinski objekti u pripremi) prestanu imati ekonomsko oprav-danje prije svog dovršavanja ili puš tanja u pogon. U takvim sluča-jevima imamo negativne pro mjene u obujmu imovine.

2.2. Promjene u količini ili kvaliteti imovine

Promjene u obujmu mogu biti i rezul-tat promjena u količini ili kvaliteti postojeće imovine, ali i otkrivanja, stvaranja ili uništavanja imovine.

Potresi, nevrijeme, izlijevanja toksičnih tvari i sl., događaji su koji mogu izazvati djelomično ili potpuno uništenje imovine. Te se promjene evidentiraju preko podskupine 915 kako bi smanjili vrijednost oštećene imovine ili potpuno otpisali uništenu imovina.

Premda je uslijed katastrofalnog gubitka proizvede-na imovina najsklonija oštećenjima ili uništenju, ne-proizvedena imovina i inancijska imovina također su podložne oštećenjima ili uništenju.

Mnoga materijalna neproizvedena imovina, poput šuma, povećat će se (u količini) sama po sebi ili pak smanjiti.

Nematerijalna imovina (patenti, koncesije) uobiča-jeno ima konačnu trajnost. Npr., patentna zaštita za neki izum obično prestaje nakon određenog broja godina ili se vrijednost izuma može smanjiti zbog novijih izuma. Slično tome, ugovor o koncesiji pre-staje nakon određenog razdoblja. Ispravak vrijedno-sti nematerijalne imovine mjeri ta smanjenja u vrije-dnosti, a evidentira se preko podskupine 915.

Količina zemlje obično je iksna. Međutim, u nekim slučajevima zemlja se može stvoriti isušivanjem mora ili rijeke, korištenjem nasipa ili ostalih mor-skih barijera. Takvo bi se stvaranje priznalo kao ostala promjena u količini.

Iako se ukupna količina resursa ispod površine zemlje ne povećava, samo otkriveni resursi (nafta, zemni plin, drago kamenje i ostala rudna bogatstva) mogu se evidentirati kao imovina. Tako se otkri-vanje novog ležišta koje je komercijalno iskoristivo, evidentira kao ostala promjena u količini i iskazuje na podskupini 915.

Međutim, može se dogoditi da JLP(R)S dobije određe-nu imovinu u svrhu naplate svojih potraživanja od strane dužnika. Ugovorni sporazumi između dužnika i vjerovnika određuju ovaj način ostvari-

• događaji koji uključuju priznavanje ili neprizna-vanje postojeće imovine,

• sve promjene u količini (i kvaliteti) imovine i • promjene u samoj klasi ikaciji imovine.

2.1. Priznavanje ili nepriznavanje imovine

Da bi se imovina priznala imovinom, nad njom mo-raju postojati vlasnička prava i mora biti u stanju do-nositi ekonomske koristi. Ako neka imovina, za koju se zna da postoji, ali nije klasi icirana kao imovina, postane imovina, bilo zbog promjene u cijenama, tehnologiji ili zbog nekog drugog događaja, eviden-tira se promjena u obujmu na podskupini 915, kako bi se priznala vrijednost imovine. Međutim, može se dogoditi i suprotno. Nekad će biti potrebno otpisati imovinu iz bilance, jer više nije u stanju pružati eko-nomske koristi ili zbog gubitka prava vlasništva nad tom imovinom.

Nekoliko događaja može utjecati na priznavanje ne-proizvedene imovine koja se nalazi u prirodi. Opći ekonomski razvoj u obližnjim područjima ili gradnja autoceste može transformirati zemljište iz divljine ili pustopoljine u ono na kojem se vlasnička prava mogu provesti, a zemljište se može ekonomski iskoristiti.

Objekti mogu steći novu ekonomsku vrijednost zbog posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja koji im se pripisuje. Time postaju povijesni spomenici. Njihova sadašnja vrijednost (kao objekta) može već biti u cijelosti otpisana, ali nakon dobivanja statusa povijesnog spomenika ponovo stječu novu.

Neka ne inancijska imovina može se rashodo-vati, a njena knjigovodstvena vrijednost otpi-sati prije isteka korisnog vijeka upotrebe jer je izgubila svoju funkcionalnu vrijednost. To se događa zbog brzih promjena u tehnologijama i u tom slučaju je najčešće riječ o otpisu opreme, instrumenata te uređaja. Kod proračunskih kori-snika to se najčešće događa u institutima, znan-stvenim institucijama te zdravstvenim ustanova-ma s visoko so isticiranom tehnologijom.

Slika 1. Promjene bilančnih stavaka


RAČUNOVODSTVO

vanja prava te se ovaj događaj smatra transakcijom i ne predstavlja promjenu u obujmu imovine.

Općenito govoreći, razlike u kvaliteti odražavaju se i na različite vrijednosti imovine. Do takvih promje-na može doći zbog promjene u upotrebi imovine, štete iz okoliša, nepredviđenog starenja ili duljeg trajanja dugotrajne imovine od očekivanog. Promje-na u određenoj upotrebi imovine može predstavljati i promjenu u kvaliteti imovine, što se odražava na promjenu u njenoj vrijednosti. Primjerice prenamje-na obrađene zemlje u zemljište za izgradnju može povećati ili smanjiti njenu vrijednost.

Povećanje u vrijednosti postojećeg objekta ili zem ljišta koje je određeno kao povijesni spomenik zbog svojeg posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja također bi se tretiralo kao promjena u kvaliteti.

Nepredviđena pogoršanja dugotrajne imovine zbog utjecaja iz okoliša, kao što je utjecaj na karoseriju vozi-la, predstavljaju još jednu vrstu smanjenja kvalitete.

Poboljšana tehnologija ugrađena u nove modele du-gotrajne imovine ili novi proizvodni proces može uzrokovati zastarijevanje po stopi većoj od dozvolje-ne. Smanjenja vrijednosti dugotrajne imovine zbog navedenih razloga evidentiraju se također na po-dskupini 915. Suprotno tome, dugotrajna imovina može trajati dulje nego što se to očekivalo. Kada se ustanovi povećana upotrebljivost, povećava se vrijednost imovine.

2.3. Promjene u klasi ikaciji imovine

Tijekom vremena može doći do reklasi ikacije postojeće imovine i obveza iz jedne kategorije u dru-gu, uslijed promjene svrhe za koju se imovina koristi. Promjene u klasi ikaciji evidentiraju se kao promje-na u obujmu, s istom vrijednošću za oba upisa.

Ako promjena u upotrebi također znači promjenu u njenoj vrijednosti, to se također evidentira preko po-dskupine 915, ali se ne smatra posljedicom promje-ne u klasi ikaciji imovine već promjenom u količini, odnosno vrijednosti imovine.

Stambeni objekt može promijeniti svoju namjenu u uredski objekt ili obrnuto. Pozitivna promjena u je-dnoj kategoriji imovine se izravnava s negativnom promjenom u drugoj kategoriji imovine. Korištenje zemlje može se promijeniti, tako da se od poljopri-vrednog zemljišta dobije građevinsko zemljište. To utječe na promjene u obujmu imovine.

Dakle, izuzev onih izvanrednih i rijetkih događaja propisanih čl. 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, postoje i oni koji se evidentiraju u Obrascu: P-VRIO, a koji su znatno učestaliji:

• rashodovanje dugotrajne ne inancijske imovi-ne čija je knjigovodstvena vrijednost različita od nule,

• viškovi i objektivni manjkovi dugotrajne ne i-nancijske imovine, viškovi i objektivni manj-kovi sitnog inventara,

• donacije i ostali prijenosi dugotrajne ne inan-cijske imovine u sustavu proračuna.

3. Popunjavanje Obrasca: P-VRIOU Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koji se sastavlja na Obrascu: P-VRIO, unose se podaci o događajima koji nisu rezul-tat transakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koje su utjecale na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica transakcija iska-zanih u prihodima i rashodima.

Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja:

• stupac 1 - broj računa iz računskog plana, • stupac 2 - naziv računa, • stupac 3 - AOP oznaka, • stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine – povećanje i• stupac 5 - ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine – smanjenje.

Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO kao smanjenje ili povećanje u vrijednosti i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednosti i obujmu evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka promjena se s računa podskupine 915 također pre-nosi u korist ili na teret vlastitih izvora, tako da na kraju obračunskog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja. To je izazvalo dvojbe kod korisnika te su pojedini jedan te isti događaj evidentirali istovre-meno i kao iznos povećanja i smanjenja.

U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili transakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na imovinu/obveze, ili u stupcu 4 - kao iznos povećanja ili u stupcu 5 - kao iznos smanjenja (nikako i jedno i drugo).


RAČUNOVODSTVO

Primjer 1. Grad je kupio 10 računala u ukupnoj vrijednosti od 100.000 (10.000 kn/ računalu). Na-vedena računala proslijedio je svom proračunskom korisniku.

Tablica: Evidencije kod grada

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Nabava računala 100.000 42211 24221

1.a Evidentiranje imovine 100.000 02211 911112. Prijenos imovine

proračunskom korisniku preko promjena u obujmu imovine 100.000 9151202 02211

2.a Terećenje vlastitih izvora 100.000 91111 9151202

Tablica: Evidencije kod proračunskog korisnika

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Dobiveno 10 računala 100.000 02211 91512022. Prijenos na vlastite

izvore 100.000 9151202 91111

Pri evidenciji ovog poslovnog događaja grad na-kon što proslijedi nabavljenu opremu svom prora-čun skom korisniku, isknjižava imovinu (preko računa 915) jer će se u protivnom u konsolidiranoj bilan ci pojaviti udvostručena vrijednost imovine. Proračunski korisnik evidentira dobivenu imovinu u razredu 0, istovremeno odobravajući račun po-dskupine 915, ne iskazujući rashod za nabavu opre-me. Rashod je iskazan u razredu 4 kod grada (koji je opremu nabavio).

Navedeni poslovni događaj prikazuje smanjenje u obujmu imovine grada (kako je i prikazano pod AOP 021 u Izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza grada, u Tablici u nastav-ku). Kod korisnika ovaj poslovni događaj prikazuje povećanje imovine.

Tablica: Isječak iz P-VRIO grada

Račun iz Računskog

planaO P I S AOP

oznaka

Iznos pove-ćanja

Iznos sma-

njenja 1 2 3 4 5

9151Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018)

001 100.000

91511Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010)

002

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) 018 100.000

Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025)

019 100.000

Neproizvedena dugotrajna imovina 020

Proizvedena dugotrajna imovina 021 100.000

Tablica: Isječak iz P-VRIO proračunskog koris-nika


planaO P I S AOP

oznaka

Iznos pove-ćanja

Iznos sma-

njenja 1 2 3 4 5

9151

Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018)

001 100.000

91511

Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010)

002

91512Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026)

018 100.000

Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020do 025)

019 100.000


Proizvedena dugotrajna imovina 021 100.000

Kod izrade konsolidiranog Izvještaja o promje-nama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, grad na AOP 021 ne iskazuje nikakvu promjenu. U konsolidaciji se kod prijenosa ne inancijske imo-vine između proračuna i proračunskih korisnika iznos povećanja imovine iskazan kod korisnika i iznos smanjenja kod proračuna eliminiraju. U tom slučaju u konsolidiranom Obrascu: P-VRIO ne iskazuje se niti smanjenje niti povećanje imovine.


RAČUNOVODSTVO

U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu biti popunje-ni stupac 4 - Iznos povećanja i stupac 5 - Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci.

Primjer 2. Popisno povjerenstvo Knjižnice Ivana Brlić-Mažuranić utvrdilo je višak knjiga u knjižnici od 2.500 kuna i manjak uredskog namještaja - rad-nog stola. Nabavna vrijednost radnog stola iznosila je 2.000 kuna, a ispravak vrijednosti 800 kuna. Riječ je o tzv. objektivnom manjku na stalom zbog nepra-vilne evidencije dugotrajne imovine prethodnih go-dina. Zakonski predstavnik donio je odluku na te-melju koje je potrebno provesti knjiženje.

Tablica: Evidentiranje promjena u obujmu

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Uknjiženje knjiga preko

promjena u obujmu imovine 2.500 02411 91512021.a Povećanje vlastitih izvora 2.500 9151202 911112. Razduženje manjka radnog stola

preko promjena u obujmu imovine:ispravak vrijednostinabavna vrijednost

1.200800

2.000

915120202922

022122.a Smanjenje vlastitih izvora 1.200 91111 9151202

Tablica: Isječak iz P-VRIO Knjižnice Ivana Brlić-Mažuranić


planaO P I S AOP

oznaka

Iznos pove-ćanja

Iznos sma-

njenja 1 2 3 4 5

9151Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) 001 2.500 1.200

91511Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) 002

Promjene u vrijednosti (revalorizacija) ne inancijske imovine (AOP 004 do 009) 003

... ...

Promjene u vrijednosti (revalorizacija) inancijske imovine (AOP 011 do 017) 010

... ...

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) 018 2.500 1.200

Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025) 019 2.500 1.200


Proizvedena dugotrajna imovina 021 2.500 1.200

Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 022

Ovdje je bitno napomenuti da proračunski korisnik ne prebija iznose iskazane na istoj AOP oznaci, već ih iskazuje i na strani povećanja i na strani smanjenja jer je riječ o dva različita poslovna događaja s različitim utjecajem na imovinu.

U nastavku, daje se isječak iz konsolidiranog Izvješ taja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Grada, čiji su proračunski korisnici javna vatrogasna postrojba i Knjižnica Ivana Brlić-Mažu ranić.

Iskazani iznosi smanjenja i povećanja imovine u pojedinačnim Obrascima P-VRIO u konsolidaciji se zbrajaju, osim ako je riječ o prijenosima ne inan-cijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika kada se iznos povećanja iskazan kod ko-risnika i iznos smanjenja kod proračuna elimini-raju (kako je pokazano u Primjeru 1.).

Tablica: Isječak iz konsolidiranog P-VRIO Grada


planaO P I S AOP

oznaka

Iznos pove-ćanja

Iznos sma-

njenja 1 2 3 4 5

9151Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) 001 2.500 51.200

91511Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) 002 ... ...

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) 018

Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025) 019 2.500 1.200


Proizvedena dugotrajna imovina 021 2.500 1.200... ...

Promjene u obujmu inancijske imovine

(AOP 027 do 033) 026 50.000... ...

Potraživanja za prihode poslovanja 032 50.000

... ...


RAČUNOVODSTVO

Izvještaj o rashodima prema funkcijama jedan je od izvještaja koji se sastavljaju i predaju za godišnje razdoblje. Ovaj izvještaj sastavljaju jedi-nice lokalne i regionalne (područne) samouprave, razdjeli državnog proračuna i izvanproračunski ko risnici državnog proračuna. Ostali proračunski i izvanproračunski korisnici (županijske uprave za ceste) nemaju obvezu sastavljanja Izvještaja o rasho dima prema funkcijskoj klasi ikaciji jer se na razini organizacije i djelatnosti nastoji uspostaviti direktna veza s funkcijskom klasi ikacijom. Npr. ako se u bolnici obavlja djelomično i edukacija studena-ta nije potrebno posebno funkcijski pratiti i izdvaja-ti taj dio kao funkciju obrazovanja (visoko obrazo-vanje) nego se rashodi bolnice u cjelini uključuju u funkciju zdravstva zbog čega je dovoljan izvještaj o prihodima i rashodima (na PR-RAS obrascu) sastavljen za bolnicu. Česti su upiti vezano uz de-taljnije pojašnjenje sadržaja pojedinih podskupina funkcijske klasi ikacije te s obzirom na rokove pre-daje ovog izvještaja do 28. veljače odnosno 2. trav-nja, autorice u ovom tekstu podsjećaju na njegov sadržaj.

1. Uvod

Razdjeli državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji kao dio konsolidiranih izvještaja (razina 12) te je rok za sastavljanje i predaju 2. travanj. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovaj Izvještaj sastavljaju za razinu 22 (nekonsolidirani inan-cijski izvještaji) i 23 (konsolidirani inancijski izvještaji) te su im rokovi sastavljanja i predaje 28. veljače za nekonsolidirane odnosno 2. travanj za konsolidirane izvještaje.

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji sastavlja se na Obrascu: RAS-funkcijski u koji se upi-suju sljedeći podaci:

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministar-stvo obrane RH** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora

- stupac 1 - broj računa iz funkcijske klasi ikacije;- stupac 2 - naziv računa;- stupac 3 - AOP oznaka;- stupac 4 - ostvareno u prethodnoj godini;- stupac 5 - ostvareno u tekućoj godini.

Funkcijski se klasi iciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu ne inancijske imovine, dok se izdaci za inancijsku imovinu i obveze ne razvr-stavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj.

Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća:

zbroj rashoda po svakoj od funkcija

(AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + 085 + + 103 + 110 + 125)

treba odgovarati iznosu na AOP 378 Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS.

Detalje u Izvještaju je teško prekontrolirati osim uspoređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokal-ne područne (regionalne) samouprave te se na te-melju uočenih velikih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine funkcije može ispitati radi li se o nepra-vilnostima u sastavljanju izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u inanciranju pojedinih funkcija.

2. Speci ičnosti u primjeni funkcijske klasi ikacije

Kako je osnovna svrha ovog izvještaja uspoređivanje potrošnje lokalnih jedinica odnosno država kada govorimo o međunarodnoj razini, nije potrebna ve-lika preciznost u smislu da se svakom poslovnom događaju i transakciji određuje šifra funkcije.

Za ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u fazi planiranja postavlja se zahtjev da se aktivnosti i projekti de iniraju na način da se vežu uz jednu funkciju. Ovo omogućuje da se preko programske klasi ikacije - praćenja (i plani-ranja) potrošnje po aktivnostima i projektima do-bivaju informacije i o potrošnji (plan i izvršenje) po funkcijama. Moguće je uspostavljanje i veze između organizacijske i funkcijske klasi ikacije odnosno

UDK: 657.2Vesna Orlandini *

Sabina Rebrović **

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski)


RAČUNOVODSTVO

vrtić npr. može imati dvije aktivnosti i tri projekta koji će svi biti vezani uz funkciju 0911 Predškolsko obrazovanje.

Da bi se Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj kla-si ikaciji dobro sastavio neophodno je znati sadržaj funkcijske klasi ikacije prema kojem se rashodi i razvrstavaju. Npr. svi rashodi ureda gradonačelnika i pomoćnih službi klasi iciraju se u funkciju 011, dok se rashodi upravnih odjela (ako je jedinica lokalne i regionalne samouprave tako organizirana) razvr-stavaju u funkciju za koju je upravni odjel nadležan - školstvo, kultura, zdravstvo … Rashodi osnovnih škola klasi iciraju se pod funkciju 091 s tim da se rashodi prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostali rashodi sličnih dopun-skih usluga namijenjenih prvenstveno učenicima odnosno korisnicima usluga obrazovanja, klasi ici-raju pod 096 - Dodatne usluge u obrazovanju.

Mirovine za vojne osobe - šifra funkcije je 102 jer funkcija socijalne zaštite (10) uključuje i mirovine te se zato rashodi za to prate odvojeno i ne klasi ici-raju pod funkciju 021 Vojna obrana. Su inanciranje stanarine domaćinstvima - dodjeljuje se šifra funkcije 106 Socijalna zaštita - stanovanje, a ne npr. 061 Razvoj stanovanja jer ova funkcija uključuje regulaciju gradnje, razvoj standarda i upravljanje, a ne novčanu pomoć domaćinstvima. Upravljanje javnim dugom - šifra funkcije je 0112 Financijski i iskalni poslovi, a ne npr. 017 Transakcije vezane uz javni dug jer ova kategorija uključuje plaćanja ka-mata, osiguranja duga i sl. Izgradnja cesta - šifra je 0451 Cestovni promet, a ne 0443 Građevinarstvo. Policijske škole u kojima se stječe i opće obrazo-vanje kao dodatak speci ičnim policijskim progra-mima - šifra funkcije je 09 Obrazovanje, a ne 031 Usluge policije. Šifra 031 uključuje policijske škole s isključivo policijskim programima. Rekonstrukcija ili izgradnja kanalizacijskog sustava - šifra 052 Upravljanje otpadnim vodama jer ova skupina ne uključuje samo pročišćavanje otpadnih voda nego pokriva i funkcioniranje kanalizacijskog sustava.

3. Sadržaj Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji

U nastavku daje se pregled sadržaja Izvještaja kroz detaljnije pojašnjenje funkcijske klasi ikacije.

AOP 001 obuhvaća rashode za funkciju 01 Opće javne usluge, koji se klasi iciraju na:

• 011 Izvršna i zakonodavna tijela, inancijske i iskalne poslove te vanjske poslove koji obuhvaćaju

rashode:

• ureda predsjednika, premijera, župana ili gradonačelnika; rashode za osoblje u uredima te rashode pomoćnih službi za potrebe izvršnih i zakonodavnih tijela;

• inancijskih i iskalnih poslova bilo u središnjem proračunu ili u proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave te kod proračunskih korisnika: rashodi upravljanja inancijskim i iskalnim poslovima i organizacijskim jedini-

cama, upravljanja javnim dugom, vođenja po-rezne politike; rashodi upravljanja riznicom i ministarstvom inancija, odjelom za proračun, računovodstvenim i revizijskim odjelima, ca-rinskim službama i slično;

• upravljanja vanjskim poslovima: rashodi uprav-ljanja ministarstvom vanjskih poslova, diplo-matskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu; rashodi knjižnica, čitaonica i sličnih kulturnih ustanova i organizacija u ino-zemstvu; redovite članarine i slična plaćanja međunarodnim organizacijama;

• 012 Inozemna ekonomsku pomoć obuhvaća rashode u svezi s upravljanjem i razvojem sura-dnje sa zemljama u razvoju i zemljama u tranzi-ciji; rashode programa tehničke pomoći i stipen-diranja, dane potpore ili zajmove zemljama u razvoju i u tranziciji i slično;

• 013 Opće usluge odnose se na rashode organi-zacijskih jedinica koje nisu povezane s nekom speci ičnom funkcijom, npr. • razvoj i provedba općih kadrovskih politika -

metoda klasi ikacije i opisa radnih mjesta, na-predovanja, odabira kadrova; razvoj zakonskog okvira državne uprave i slično;

• cjelokupno ekonomsko, socijalno planiranje i statistika;

• rashodi organizacijskih jedinica za centralizi-rano nabavljanje i opskrbljivanje; zapisi i arhive o održavanju i upravljanju građevinskim objek-tima u vlasništvu države ili koje država kori-sti; centralizirane informatičke službe i službe za obradu podataka i slične službe i organiza-cijske jedinice organizirane općenito, a ne uz konkretnu funkciju;

• pod 014 Osnovna istraživanja klasi iciraju se rashodi eksperimentalnih istraživanja i teo-retskih radova koji imaju za cilj stjecanje novih znanja, ali ne i primjenu i korištenje;

• podfunkcija 015 Istraživanje i razvoj općih jav-nih usluga obuhvaća rashode za istraživanja koja imaju za cilj rezultate primijeniti u praksi - za razvoj općih javnih usluga;

• 016 Ostale javne usluge odnosno javne usluge koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju rasho-


RAČUNOVODSTVO

de održavanja izbora, referenduma, registracije glasača i slično;

• podfunkcija 017 Transakcije javnog duga obuhvaća rashode kamata, izdanih jamstava, da-vanje zajmova, ali ne i administrativne rashode upravljanja javnim dugom koji se funkcijski klasi-iciraju u 011, te

• 018 Opće potpore - šifru funkcije 018 dobivaju one pomoći (rashodi na podskupini računa 363 Pomoći unutar opće države) proračunima i/ili izvanproračunskim fondovima koje se ne daju za konkretnu namjenu (funkciju) nego općenito.

AOP 018 obuhvaća rashode za funkciju 02 - Obra-na, koji se klasi iciraju na:

• 021 Vojna obrana u koju se klasi iciraju rashodi kopnenih, pomorskih i zračnih obrambenih snaga; rad komunikacijskih, transportnih, obavještajnih i ostalih službi u funkciji obrambenih snaga; uključuju se i rashodi terenskih bolnica, ali ne i bolnica u bazama odnosno vojnih bolnica u koji-ma se mogu liječiti i civili (šifra funkcije za njih je 073) te vojnih škola koje imaju širi program blizak civilnim školama (klasi iciraju se pod 091, 092, 093 ili 094);

• 022 Civilna obrana uključuje rashode civilne obrane i organiziranja vježbi u kojima sudjeluju civilne institucije i građani. Ne uključuju se rasho-di službe civilne zaštite koji se klasi iciraju pod 032;

• 023 Inozemna vojna pomoć - vojne pomoći ino-zemnim vladama i misije vojne pomoći pri među-narodnim organizacijama;

• 024 Istraživanje i razvoj obrane i• 025 Ostali rashodi za obranu koji nisu drugdje

svrstani kao što su priprema i provedba zakono-davstva povezanog s obranom, izrada općih in-formacija, tehničke dokumentacije i statističkih podataka o području obrane i slično.

AOP 024 obuhvaća rashode za funkciju 03 - Javni red i sigurnost, koji se klasi iciraju na:

• 031 Usluge policije pod koje se klasi iciraju rasho-di funkcioniranja redovitih i pomoćnih policijskih snaga, lučke, pogranične i priobalne policije te drugih specijalnih policijskih snaga; rashodi regu-lacije i kontrole cestovnog prometa, sprječavanja krijumčarenja i kontrole ribolova; rad policijskih laboratorija, programi obuke policajaca, rashodi izdavanja dokumenata i slično. Ne uključuju se po-licijske škole i akademije u kojima se uz policijsku obuku stječe i opće obrazovanje (klasi iciraju se u odgovarajuću podskupinu funkcije 09 - obrazo-vanje);

• 032 Usluge protupožarne zaštite u koje se klasi i-ciraju rashodi funkcioniranja javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih ustanova za zaštitu od požara te rashodi za obuku i prevenciju od požara. Uključuju se i rashodi službi civilne zaštite;

• 033 Sudove koji obuhvaćaju rashode svih sudova kao i državnog odvjetništva, ureda pučkog pravo-branitelja i slično;

• 034 Zatvore - uključuju se uz rashode zatvora (i zatvorskih farmi, radionica i slično) i rashodi popravnih domova za maloljetnike te bolnica za psihički oboljele osobe koje su počinile krivično djelo;

• 035 Istraživanje i razvoj u području javnog reda i sigurnosti i

• 036 Ostale rashode za javni red i sigurnost koji nisu drugdje klasi icirani kao npr. rashodi pripre-me i provedbe zakona i standarda za osiguranje javnog reda i sigurnosti, izrada općih informacija i statističkih podataka o javnom redu i sigurnosti i ostali neklasi icirani rashodi u svezi s javnim re-dom i sigurnošću.

AOP 031 obuhvaća rashode za funkciju 04 - Eko-nomski poslovi, koji se klasi iciraju na:

• 041 Opće ekonomske, trgovačke i poslove vezane uz rad koji obuhvaćaju rashode:• razvoja i organiziranja izvoza i uvoza; tržišta

dionica, roba i usluga; regulacija monopola i ostali rashodi u svezi s organiziranjem trgovi-ne i ulazaka na tržište;

• nadzora bankarstva; funkcioniranja institu-cija koje se bave patentima, zaštitnim znako-vima, autorskim i sličnim pravima; rashodi hidroloških ispitivanja, praćenja i prognoziranja vremena, geodetskih istraživanja te obrazo-vanja i zaštite potrošača;

• funkcioniranja općih službi vezanih uz razvoj radnog zakonodavstva, rashodi nadzora i utvrđivanja uvjeta rada, programa i planova


RAČUNOVODSTVO

za smanjivanje stope nezaposlenosti, poticanja zapošljavanja određene skupine ljudi i slično. Naknade (u novcu ili naravi) nezaposlenim oso-bama klasi iciraju se pod 105 Nezaposlenost;

• 042 Poljoprivredu, šumarstvo, ribolov i lov, u ovu podfunkciju uključuju se rashodi: • proširenja obradivog zemljišta, agrarnih refor-

mi, praćenja i funkcioniranja poljoprivredne dje-latnosti te subvencije poljoprivrednicima. U ovu podskupinu klasi iciraju se i rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava navodnjavanja i odvod-njavanja te zaštite od poplava, i rashodi službi koje se bave kontrolom štetočina i usjeva;

• upravljanja šumarskim poslovima, nadzora eksploatacije šuma, radova na pošumljavanju, kontrola štetočina i bolesti;

• kontrole i upravljanja nad komercijalnim i spor-tskim lovom i ribolovom; rashodi zaštite i nad-ziranja izlova ribe i divljači, izdavanja dozvola i slično;

• 043 Gorivo i energija - obuhvaća rashode otkri-vanja, razvoja i eksploatacije ugljena i ostalih kru-tih mineralnih goriva te nafte i zemnog plina kao i rashode očuvanja i racionalnog korištenja rezer-vi nuklearnog materijala. Ne uključuju se rashodi odlaganja radioaktivnog otpada koji se klasi ici-raju pod 051 - Upravljanje otpadom. Pod ovu šifru funkcije klasi iciraju se i rashodi nadzora i funk-cioniranja proizvodnje, prijenosa i distribucije elek-trične energije te rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava proizvodnje energije, pare i vruće vode;

• 044 Rudarstvo, proizvodnja i građevinarstvo kojima su obuhvaćeni rashodi pronalaženja, oču vanja, razvoja i racionalnog iskorištavanja mine ralnih rezervi, a uključeni su i poslovi izda-vanja dozvola i koncesija te inspekcija rudnika (o zadovoljavanju propisa o sigurnosti). Ovom šifrom funkcije obuhvaćeni su i rashodi razvoja, proširenja ili poboljšanja proizvodnje te veze s udrugama proizvođača i drugim organizacijama. Primjer rashoda koji se klasi iciraju u ovu po-dskupinu jesu subvencije koje se daju proizvod-nim poduzećima. Uključuju se i rashodi nadzora građevinske djelatnosti, razvoja i uspostavljanja građevinskih standarda. Izgradnja stambenih objekata, kulturnih objekata, ulica, komunalija i ostalih građevinskih objekata određene namjene se klasi icira pod funkciju kojoj pripadaju (stam-beni objekti pod 061 - razvoj stanovanja, kulturni objekti pod 082 - službe kulture itd.), a ne u 044;

• 045 Promet koji obuhvaća rashode funkcioni-ranja, korištenja, izgradnje i održavanja susta-va i objekata cestovnog prometa (ceste, mosto-vi, tuneli, parkirališta, gradske ceste, pješačke

i biciklističke staze i slično), prometa vodnim putovima (luke, kanali, pristaništa, mostovi, tu-neli itd.), željezničkog (pruge, terminali, mostovi, nasipi itd.) i zračnog prometa (zračne luke, piste, terminali, kontrola leta itd.) te cjevovoda i ostalih prometnih sustava (uspinjača, žičara, skijaških liftova i slično). Obuhvaćeni su i rashodi nadzora i reguliranja korisnika u svakom od prometnih su-stava (npr. izdavanje vozačkih dozvola i dozvola za vozila i plovila i slično) te poslovanja sustava (izdavanje dozvola za franšize, utvrđivanje voz-nog reda, cijene putničkih karata i slično). U ovu podfunkciju ne uključuju se rashodi kontrole ce-stovnog prometa (pripadaju funkciji 031 - uslu-ge policije), subvencije proizvođačima cestovnih, željezničkih vozila, proizvođačima letjelica ili bro-dograditeljima (to je funkcija 0442 - proizvodnja), čišćenje ulica (klasi icira se u 051 - gospodarenje otpadom), javna rasvjeta (064 - ulična rasvjeta), izgradnja površina koje smanjuju buku na urba-nim autoputovima i željezničkim površinama (053 - smanjenje zagađenja);

• 046 Komunikacije koje obuhvaćaju rashode u sve-zi s upravljanjem, funkcioniranjem, izgradnjom, proširenjem i održavanjem komunikacijskih sustava (poštanskih, telegrafskih, telefonskih, radijskih, satelitskih itd.). Subvencije komunika-cijskim sustavima klasi iciraju se u ovu podgrupu. Nisu uključena pomagala za radio i satelitsku na-vigaciju za vodeni i zračni promet (klasi iciraju se pod 045 - promet) te sustavi radio i televizijskog emitiranja koji se klasi iciraju pod 083 - službe emitiranja i izdavanja;

• 047 Ostale industrije u koje se uključuje nad-zor i organiziranje veleprodaje i maloprodaje, pohranjivanja i uskladištavanja; kontrolu cijena (ali trgovaca, a ne proizvođača koja se klasi icira pod 044); nadzor i reguliranje poslovanja hotela i restorana; funkcioniranje turističke djelatnosti - rashodi turističkih zajednica i ureda, promotiv-nih kampanja te promicanja i razvoja turizma;

• 048 Istraživanje i razvoj ekonomskih poslova i• 049 Ekonomske poslove koji nisu drugdje klasi i-

cirani.

AOP 071 obuhvaća rashode za funkciju 05 - Zaštita okoliša, koji se klasi iciraju na:

• 051 Upravljanje otpadom koji uključuju rashode prikupljanja, obrade i deponiranja otpada. Priku-pljanje otpada odnosi se na čišćenje ulica, puto-va, trgova, parkova i ostalih javnih površina te općenito prikupljanje svih vrsta otpada;

• 052 Upravljanje otpadnim vodama koje obuhvaća pročišćavanje otpadnih voda te funkcioniranje


RAČUNOVODSTVO

kanalizacijskog sustava koje uključuje izgradnju i obnovu sustava kolektora, cjevovoda, kanala i pumpi za odvodnju otpadnih voda iz domaćinstava i drugih izvora;

• 053 Smanjenje zagađenja koje obuhvaća rasho-de aktivnosti u svezi s: očuvanjem čistoće zraka i klime, tla i podzemnih voda, smanjenjem buke i vibracija te zaštitom od radijacije;

• 054 Zaštitu bioraznolikosti i okoliša koji obu-hvaćaju rashode aktivnosti u svezi s očuvanjem biološke raznolikosti i krajolika;

• 055 Istraživanje i razvoj zaštite okoliša i• 056 Poslove i usluge zaštite okoliša koji nisu drug-

dje klasi icirani poput poslova pripreme i proved-be zakona i standarda u svezi s pružanjem usluga i obavljanjem poslova zaštite okoliša, poslova de i-niranja strategije, planova i ciljeva zaš tite okoliša i slično.

AOP 078 obuhvaća rashode za funkciju 06 - Uslu-ge unapređenja stanovanja i zajednice, koji se klasi iciraju na:

• 061 Razvoj stanovanja, ova podfunkcija uključuje aktivnosti razvoja stanogradnje te postavljanja stambenih standarda; izgradnju, obnovu i kupo-vinu stambenih prostora i objekata za određene skupine stanovništva. Ne uključuju se naknade domaćinstvima (u novcu ili naravi) u pokrivanju troškova stanovanja (to se klasi icira pod 106 - stanovanje);

• 062 Razvoj zajednice koja, kao podfunkcija, uključuje rashode provedbe zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta te propisa o iz-gradnji kao i planove rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kultur-nih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice. Ne uključuje se stvarna izgradnja objekata jer se ti rasho-di klasi iciraju pod funkciju kojoj objekt po svojoj namjeni pripada;

• 063 Opskrbu vodom - to je podfunkcija koja obu-hvaća nadzor i reguliranje opskrbe pitkom vo-dom uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine;

• 064 Javnu rasvjetu koja obuhvaća upravljanje po-slovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, održavanje i općenito funkcioniranje javne ra-svjete;

• 065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti te

• 066 - Rashode vezane za stanovanje i komunalne pogodnosti koji nisu drugdje klasi icirani.

AOP 085 obuhvaća rashode za funkciju 07 - Zdra-vstvo, koji se klasi iciraju na:

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema - po-dfunkcija koja uključuje lijekove, proteze i ostale medicinske proizvode, uređaje i opremu koje na-bavljaju pojedinci i domaćinstva uz recept ili bez njega, a preko ljekarni, drogerija ili dobavljača me-dicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicinsko osoblje daju pacijentima u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073);

• 072 Službe za vanjske pacijente je podskupina funkcije koja obuhvaća rashode za medicinske, stomatološke i prateće medicinske usluge koje se pružaju pacijentima kod kuće, u objektima za in-dividualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično;

• 073 Bolničke službe, ova podskupina obuhvaća smještaj pacijenata u bolnici i dnevnu njegu. Uključeni su rashodi usluga općih i specijalizira-nih bolnica, usluga medicinskih centara, rodi lišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicin-sko praćenje i njega najviše zastupljeno te usluge centara za rehabilitaciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendikepirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasi-iciraju se pod 1012 - invaliditet) te umirovljeničke

domove (102 - starost) kao ni naknade za bolovanje koje se klasi iciraju pod 1011 - bolest;

• 074 Službe javnog zdravstva - obuhvaća pružanje usluga javnog zdravstva kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja bolesti, prevencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epidemioloških podataka te rashodi aktivnosti planiranja obitelji i slično;

• 075 Istraživanje i razvoj zdravstva, te• 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje

svrstani kao npr. rashodi uspostavljanja i praćenja provođenja strategije zdravstva; pripreme i pro-vedbe zakona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slično.


RAČUNOVODSTVO

AOP 103 obuhvaća rashode za funkciju 08 - Rekreacija, kultura i religija, koji se klasi iciraju na:

• 081 Službe rekreacije i sporta uključuju rasho-de pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzora i funkcioniranja sportskih i rekrea-cijskih objekata (parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, bazena). Uključuju se i rashodi za objek-te za smještaj gledatelja te donacije za podršku timovima ili individualnim natjecateljima. U ovu podskupinu se ne uključuju rashodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasi iciraju pod 082 - službe kulture, kao niti sportski i rekreacijski objekti povezani s obrazo-vnim institucijama (npr. školska sportska dvora-na) koji se klasi iciraju unutar skupine 09 - obra-zovanje;

• 082 Službe kulture obuhvaćaju rashode funkcio-niranja ili podrške funkcioniranju ustanovama koje pružaju kulturne usluge - knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta, izložbeni prostori, spomenici, povijesne kuće i arheološka nalazišta, zoološki i botanički vrtovi, akvariji itd. Uključeni su i rashodi proizvodnje, funkcioniranja ili podrške funkcioniranju kulturnih događaja - kon-certi, predstave, festivali i slično. Obuhvaćaju se i nacionalne, regionalne i lokalne proslave koje nisu namijenjene isključivo privlačenju turista (te se klasi iciraju pod 0473 - turizam) te dona-cije umjetnicima, piscima ili organizacijama koje promiču kulturne aktivnosti. Kulturne priredbe čija je svrha predstavljanje Hrvatske izvan nacio-nalnih granica klasi iciraju se pod 0113 - vanjski poslovi, a izrada kulturnog materijala za emiti-ranje pod 083 - službe emitiranja i izdavanja;

• 083 Službe emitiranja i izdavanja obuhvaćaju rashode funkcioniranja usluga emitiranja i izda-vanja te upravljanja poslovima pružanja tih uslu-ga. Pod ovu funkciju uključuju se subvencije za iz-gradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radio emitiranje, za izdavanje novina i knjiga i slično. Ne uključuju se državni tiskarski uredi i proizvodni pogoni koji se klasi iciraju pod 0133 - ostale opće usluge, te pružanje obrazovanja putem radija ili televizije što je funkcija 09 - obrazovanje;

• 084 Religijske i druge službe zajednice uključuju rashode za funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice; plaćanje svećenstva, donacije vjerskim zajed-nicama, sindikatima, političkim strankama i slično;

• 085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i reli-gije te

• 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani kao npr. priprema i proved-ba zakona i standarda za pružanje rekreacijskih i kulturnih usluga; upravljanje i praćenje programa i planova za promociju sporta, kulture i religije i slično.

AOP 110 obuhvaća rashode za funkciju 09 - Obra-zovanje, koji se klasi iciraju na:

• 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje koje uz temeljnu funkciju uključuje i programe opis-menjivanja osoba starih za osnovnu školu, ali ne uključuje dodatne usluge u obrazovanju koje se klasi iciraju pod 096 - dodatne usluge u obrazo-vanju;

• 092 Srednjoškolsko obrazovanje obuhvaća i izvan-školsko srednje obrazovanje za odrasle i mlade. U niže srednjoškolsko obrazovanje uklju čuju se trogodišnji, a u više četverogodišnji programi;

• 093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obra-zovanje uključuje i usluge izvanškolskog obrazo-vanja za mlade i odrasle;

• 094 Visoku naobrazbu;• 095 Obrazovanje koje se ne može de inirati po

stupnju obuhvaća obrazovne programe uglav-nom za odrasle za koje nije potrebna prethodna obuka;

• 096 Dodatne usluge u obrazovanju obuhvaćaju rashode prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostale rashode sličnih do punskih usluga namijenjenih prvenstveno za učenike odnosno korisnike usluga obrazovanja. Ne uključuju se rashodi za usluge praćenja zdra-vlja i prevencije u školi (te usluge se klasi iciraju pod 074 –službe javnog zdravstva) kao niti sti-pendije, donacije i stalna novčana pripomoć za namirivanje rashoda dodatnih usluga koji se kla-si iciraju na podskupinu obrazovanja u kojoj je


RAČUNOVODSTVO

korisnik koji naknadu dobiva (091, 092, 093, 094 ili 095);

• 097 Istraživanje i razvoj obrazovanja te• 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svr-

stane obuhvaćaju pripremu i provedbu zakona i standarda u svezi s obrazovanjem, formuliranje i upravljanje cjelokupnim obrazovnim planovima, ciljevima, strategijom i ostalo.

AOP 125 obuhvaća rashode za funkciju 10 - So-cijalna zaštita, koji se klasi iciraju na:

• 101 Bolest i invaliditet uključuje naknade plaća za vrijeme bolovanja, naknade poslodavca za bolovanje iznad 90 dana i ostale različite ispla-te za pomoć osobama koje privremeno nisu u mo gućnosti raditi; naknade u novcu ili naravi oso bama koje imaju mentalno ili izičko ošte-ćenje, invalidske mirovine, naknade za njegu, smještaj i hranu osoba s trajnim oštećenjima u odgovarajućim ustanovama i slično;

• 102 Starost obuhvaća novčane naknade i nakna-de u naravi starijim sobama kao npr. mirovine, smještaj i hrana starijih osoba u specijaliziranim ustanovama i slično;

• 103 Sljednici, ova podskupina obuhvaća pružanje socijalne zaštite u novcu ili naravi osobama koje su nadživjele preminulu osobu (npr. djeca, supružnik, unuci i druga rodbina). Primjeri su plaćanje troškova pogreba, obiteljska mirovina i slično;

• 104 Obitelj i djeca - ovdje se klasi icira pružanje pomoći domaćinstvima s maloljetnom djecom

(npr. dječji doplatak), porodiljske naknade, opre-ma za novorođenčad, smještaj i hrana tijekom cijelog dana za djecu predškolskog uzrasta, trajni smještaj i hrana djece (sirotišta, domovi);

• 105 Nezaposlenost obuhvaća novčane ili u naturi pomoći osobama sposobnim i spremnim za rad, ali koje ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje - naknade za nezaposlene, naknade za prijevre-menu mirovinu osobama koje su otišle u mirovinu prije navršavanja standardne dobi zbog nezapo-slenosti, prekvali ikacija i strukovna obuka osoba bez posla i slično;

• 106 Stanovanje obuhvaća pomoći domaćinstvima za pokrivanje troškova stanovanja (dodjela socijal-nih stanova, su inanciranje stanarine i slično);

• 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima obuhvaća pomoći (novčane ili u naturi) osobama s niskim primanjima, imigrantima, izbjeglicama, alkoholičarima, ovisnicima o drogi, žrtvama kri-minalnog nasilja itd;

• 108 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite i• 109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje

svrstane - priprema i provedba zakona i standar-da u svezi s pružanjem socijalne zaštite, formuli-ranje i upravljanje programima, planovima i cilje-vima socijalne zaštite i slično. U ovu podskupinu uključuje se pružanje socijalne zaštite, bilo u no-vcu ili naravi, žrtvama požara, poplava, potresa i drugih prirodnih katastrofa te rashodi nabavki i pohranjivanja hrane, opreme i drugih zaliha za hitno korištenje u slučaju prirodnih katastrofa.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:

e-mail: [email protected]


RAČUNOVODSTVO

Bilješke su sastavni dio inancijskih izvještaja na koji se najčešće zaboravlja. Neke bilješke su Pravil-nikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu propisane kao obvezne. Godišnji i-nancijski izvještaji koji ne sadrže bilješke nepotpuni su i to je jedna od čestih nepravilnosti na koju upo-zoravaju revizori. Upravo zato, uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja, autorice ukazuju na propisane bilješke i način pisanja bilješki te njihov sadržaj.

1. Uvod

Bilješke uz inancijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka iz ostalih inancijskih izvještaja te u suštini i ne predstavljaju inancijski izvještaj već objašnjenje i dopunu podataka iz izvještaja. Prema članku 15. Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane, ovisno o tome što se u njima pojašnjava.

Prilikom sastavljanja Bilješki potrebno je:

• svaku bilješku označiti rednim brojem i pove-zati s određenom AOP oznakom odgovarajućeg izvještaja;

• paziti kako bilješke ne bi bile prijepis podataka iz izvještaja već objašnjenja većih odstupanja (u Računu prihoda i izdataka – odstupanja plana u odnosu na ostvarenje i obratno, u Bilanci velike promjene u stanjima na početku godine i na kraju godine);

• objasniti izvanbilančne zapise i drugo.

2. Pravilnikom propisane bilješkeČlankom 16. propisane su obvezne Bilješke uz Bilan-cu i to su:

1. Pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih zajmova i inancijskih najmova (leasing) u tablici

* Mladenka Karačić, mag. oec., voditeljica u Ministarstvu i-nancija.

1. Dani zajmovi i primljene otplate, tablici 2. Pri-mljeni krediti i zajmovi te otplate i tablici 3. Prim-ljeni robni zajmovi i inancijski najmovi.

2. Pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u tablici 4. Dospjele kamate na kredite i zajmove.

3. Pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporo-vi na sudu koji su u tijeku i slično).

Tablice obveznih bilješki uz Bilancu sastavni su dio Pravilnika. Tablice uz obvezne Bilješke predaju se Ministarstvu inancija u elektroničkom obliku na adresu: ana.bozic@m in.hr.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve uz inancijske izvještaje za proračunsku godinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu UDJ.

Obrazac UDJ predaje se u elektroničkom obliku Ministarstvu financija najkasnije do 28. veljače 2013. za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2012.

Sve JLP(R)S koje imaju kredite i zajmove po-punjavaju obvezne Bilješke. Sporovi na sudu se javljaju u praksi gotovo kod svih (proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika) i pritom se najčešće zaboravlja sastaviti Pravil-nikom zadana obvezna Bilješka. O tome je važno pripaziti kako revizija te različite kontrole ne bi nalazile ovu vrstu nepravilnosti kod inancijskih izvještaja.

Za proračune i proračunske korisnike koji ne popune tablice propisanih bilješki smatrat će se kao da nisu predali obvezni godišnji inan-cijski izvještaj. Tablice propisanih bilješki do-stupne su na web stranici Ministarstva inan-cija www.m in.hr .

U nastavku se daje primjer popunjenih bilješki uz Bilancu.

UDK: 657.2Mladenka Karačić *

Bilješke uz inancijske izvještaje


RAČUNOVODSTVO

Bilješke

za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godineBilješke uz Bilancu

Na sudu je u tijeku spor s HEP-om koji nas tuži i tvrdi da dugujemo plaćanje utroška električne energije za jav-nu rasvjetu u razdoblju od 2002 – 2005. Iznos koji potražuje (bez kamata i sudskih troškova) je 225.000kn.

1. Tablica danih zajmova i primljenih otplata

Naziv pravne osobeStanje zajma1. 1.

Primljene otplate

glavnice

Dani zajmovi u tekućoj

godini

Stanje zajma 31. 12.

Revalorizacija/tečajne razlike u

tekućoj godini

Datum izdavanja i dospijeća zajma

A1. Tuzemni kratkoročni zajmoviOpćina B 100.000 100.000 0 - 14.2.2012. – 19.12.2012.

- - - - - -UKUPNO POD A1. - 100.000 100.000 - - -A2. Tuzemni dugoročni zajmoviGrad C 1.100.000 350.000 - 750.000 - 21.10.2011. – 21.10. 2016.Društvo D 400.000 - - 400.000 - 13.12.2010. – 18.1.2015.Općina A - 150.000 300.000 150.000 - 15.3.2012. – 30.6.2013.Opća bolnica - 100.000 500.000 400.000 - 18.6.2012. – 17.9.2016.Poduzeće ABC - 120.000 120.000 - 21.12.2012. – 30.8. 2015.Građanima za razvoj gospodarstva 750.000 680.000 750.000 820.000 - 28.3.2009. i 12.4.2012.

– 15.7. 2014. i 16.9. 2018.

UKUPNO POD A2. 2.250.000 1.280.000 1.670.000 2.540.000 - -B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B1.B2. Inozemni dugoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B2.

2. Tablica primljenih zajmova i otplata

Naziv pravne osobeStanje zajma1. 1.

Otplate glavnice

Primljeni zajmovi u

tekućoj godini

Stanje zajma 31.

12.

Revalorizacija/tečajne razlike u

tekućoj godini

Datum primanja i dospijeća zajma

A1. Tuzemni kratkoročni zajmovi- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD A1.A2. Tuzemni dugoročni zajmoviGrad S 1.200.000 500.000 - 700.000 - 1.2.2012.-31.12.2016.Županija Z 720.000 350.000 - 370.000 - 20.12. 2010.-21.9.2014.Banka Y 550.000 240.000 - 310.000 - 21.4.2011.-23.8.2013.Banka D 1.450.000 530.000 - 920.000 - 1.8.2010. – 1.9.2015.Poduzeće Alfa 280.000 75.000 - 205.000 - 16.7.2009. – 16.7. 2016.Županija A - 500.000 1.750.000 1.250.000 - 18.2.2010. – 19.5. 2016.Banka C - - 530.000 530.000 - 20.12.2010. – 12.5.2014.UKUPNO POD A2. 4.200.000 2.195.000 2.280.000 4.285.000 - -


RAČUNOVODSTVO

B1. Inozemni kratkoročni zajmovi- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B1.B2. Inozemni dugoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B2.

3. Tablica primljenih robnih kredita i inancijskih najmova

Naziv pravne osobe Opis vrste kredita i aranžmana

Stanje 1.1.

Stanje 31.12.

A1. Primljeni robni kreditiPoduzeće X kupnja uredskog

namještaja na 36. mjeseci

- 75.000

- - -UKUPNO POD A1. 75.000A2. Financijski najmovi

- - -- - -

UKUPNO POD A2.

4. Tablica dospjelih kamata na zajmove

Opis Stanje 1.1.

Kamate dospjele u tekućoj

godini

Kamate plaćene

u tekućoj godini

Stanje 31.12.

(2+3-4)

1 2 3 4 5A. Kamate po primljenim zajmovimaA1. po tuzemnim zajmovima

- 378.000 378.000 378.000

A2. po inozemnim zajmovima

- - - -

UKUPNO POD A 378.000 378.000 378.000

B. Kamate po danim zajmovimaB1. po tuzemnim zajmovima

- 150.000 150.000 150.000

B2. po inozemnim zajmovima

- - - -

UKUPNO POD B 150.000 150.000 150.000

Napomena uz sastavljanje bilješki uz Bilancu: u ta-blici danih zajmovi i primljenih otplata ne upisuju se podaci o protestiranim jamstvima koji se po plaćanju evidentiraju kao dani zajmovi već samo podaci o danim zajmovima. Podaci vezani uz jam-stva daju se u dodatnim podacima u Obrascu BIL (AOP 203 do AOP 209).

S obzirom na navedeno iznosi iskazani u PR-RAS na računima danih zajmova mogu biti veći od iznosa koji se analitički iskazuju u bilješci. Međutim, kada im se dodaju podaci o protesti-ranim jamstvima iz dodatnih podataka Bilance iznosi se moraju slagati.

3. Ostale bilješke

U Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je navesti razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10 %) odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Najčešće se to javlja kod namjenskih priho-da, a s obzirom da se namjenski prihodi mogu ko-ristiti neovisno o planu obrazloženje u Bilješci je jednostavno – navodi se da je odstupanje u skladu s člankom 50. Zakona o proračunu.

Isto tako kada se pojavljuju iznosi na rashodima kojih uobičajeno nema, potrebno je bilješkom obja-sniti razloge njihova nastanka.

Uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza potrebno je bilješkom objasniti nastalu promjenu izraženu u samom Izvještaju.

U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijedno-sti i obujmu imovine i obveza obvezno se:

• daje pregled otpisanih potraživanja s opisom razloga;

• daje pregled otpisanih obveza (dugova) s opisom razloga i

• objašnjavaju značajnije promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

Detaljnije o ovom izvještaju i uzrocima promje-na u vrijednosti i obujmu imovine i obveza možete pročitati u ovom broju časopisa.


JAVNA NABAVA

Prema Zakonu o javnoj nabavi svi javni naručitelji (dakle proračunski i izvanproračunski korisnici, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu države i/ili JLP(R)S) obvezno objavljuju plan nabave na inter-netskoj stranici u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna odnosno inancijskog plana. Svi su većinom inancijske planove i proračune donosili tijekom pro-

sinca te se tijekom veljače očekuje i objava najvećeg dijela planova nabave. S obzirom na česte nedoumice i pitanja proračuna i proračunskih korisnika vezano uz utvrđivanje predmeta nabave i razinu detalja koje plan nabave treba sadržavati autorica u ovom tek-stu obrađuje navedenu problematiku.

1. Sadržaj i objava plana nabaveZakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/1, dalje u tekstu: Zakon) u članku 20. stavku 1. propisuje da naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili poslovnu go-dinu koji sadrži najmanje podatke o predmetu naba-ve, evidencijskom broju nabave, procijenjenoj vrije-dnosti nabave ako je poznata, vrsti postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona, sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, pla-niranom početku postupka te o planiranom trajanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

U plan nabave unose se i podaci o predmetima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od 70.000,00 kuna, ali se za iste unosi samo podatak o pred-metu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, dok ostale kolone plana nabave ostaju prazne.

Javni naručitelji obvezno objavljuju plan nabave na internetskoj stranici u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna odnosno inancijskog plana na kojoj mora biti dostupan najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave, nadležnom za sustav javne na-bave (Uprava za sustav javne nabave) dostaviti poda-tke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti i svaku kasniju izmjenu tih podataka. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objave plana nabave na internetskoj stranici.

* Renata Tomljenović, dipl. oec., Institut za turizam, Zagreb

Ukoliko javni naručitelj nema svoju internetsku stranicu, plan nabave i sve njegove kasnije izmjene i dopune dostavlja u elektroničkom obliku Upravi za sustav javne nabave koja će ga objaviti na svojoj in-ternetskoj stranici.

Zakon, u članku 182., stavku 1., točki 3., neobja-vljivanje plana nabave na internetskoj stranici ili nedostavljanje plana nabave u elektroničkom obliku Upravi za sustav javne nabave određuje kao prekršaj.

Donošenje plana nabave također više nije uvjet za početak postupka javne nabave, ali je i dalje važan dokument kojim naručitelj stavlja na raspolaganje popis svojih potreba za nabavom u pojedinom razdoblju. Dakle, ako naručitelj nije u svom planu nabave naveo neki predmet nabave a postoji potre-ba za istim, smije započeti postupak javne nabave ali je u obvezi naknadno učiniti izmjenu ili dopunu plana nabave.

U plan nabave unose se samo oni predmeti nabave i postupci javne nabave koji se planiraju provesti u godini za koju se plan nabave donosi. Dakle, u plan nabave za 2013. godinu unose se postupci javne na-bave koji se ove godine planiraju provesti. Ugovori koji su rezultat prijašnjih postupaka javne nabave ne unose se u plan nabave, ali su oni bitni za plani-ranje proračuna ili inancijskog plana.

Za kvalitetno planiranje nabave naručitelji bi treba-li poznavati tržište budući da dobra odluka ovisi o kvaliteti prikupljenih informacija i podataka koji su pojavom interneta opće dostupni.

Kao što je navedeno plan nabave, između ostalog, sadrži podatak o predmetu nabave i vrsti postupka javne nabave.

2. Određivanje predmeta nabaveČesta nedoumica kod sastavljanja plana nabave jest određivanje predmeta nabave.

On se određuje na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu a može ga se podijeliti na grupe na temelju objektivnih kriterija, kao npr. prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja.

UDK: 347.2Renata Tomljenović *

Plan javne nabave - objava i predmet nabave


JAVNA NABAVA

Naručitelji često griješe kada se za određivanje predmeta nabave koriste brojčanim oznakama Je-dinstvenog rječnika javne nabave (CPV) na razini kategorije (zadnje tri znamenke su nule).

Tekst koji se nalazi uz brojčanu oznaku je tekst koji ukratko (jednom ili više riječi) opisuje brojčanu oznaku CPV-a. Brojčana oznaka iz Jedinstvenog rječnika javne nabave obvezno se koristi samo u objavama postupaka javne nabave.

Školska kuhinja

Često se postavlja pitanje jesu li škole, kao obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, obvezne za nabavu prehrambenih namirnica za školsku kuhinju koju većim dijelom inanciraju roditelji, provesti postu-pak javne nabave.

Roditelji većim dijelom podmiruju prehrambene namirnice, ali za pripremu toplog obroka u školskoj kuhinji osim prehrambenih namirnica potrebna je i struja, plin, voda, posuđe, kuhinjski namještaj i pribor, radnici u kuhinji itd., a koje škola podmiruje sredstvima koje dobiva iz proračuna osnivača.

Zbog naprijed navedenog škole trebaju za naba-vu prehrambenih namirnica za školsku kuhinju provesti postupak javne nabave (ako vrijednost predmeta nabave prelazi 70.000 kuna) sukladno Zakonu, a prehrambene namirnice kao predmet nabave odrediti sukladno odredbi članka 79. Zakona.

Prehrambeni proizvodi za školsku kuhinju mogu se odrediti kao sljedeći predmeti nabave: meso i me-sne prerađevine, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh i krušni proizvodi, svježe voće, svježe povrće, konzervirano voće i povrće te ostale namirnice za potrebe školske kuhinje.

Nadalje, meso i mesne prerađevine mogu se podije-liti na sljedeće grupe: junetina i teletina, svinjetina, piletina i puretina, mesne prerađevine.

Mlijeko i mliječni proizvodi mogu se podijeliti na grupe: mlijeko (sve % masnoće i mlijeko u prahu) i mliječni proizvodi (sve vrste sira uključujući svježi sir, sirne namaze, vrhnje, jogurt, kiselo mlijeko itd.).

Konzervirano voće i povrće može se podijeliti na grupe: konzervirano voće i konzervirano povrće.

Kruh i krušni proizvodi mogu se podijeliti na grupe: kruh, krušne mrvice, kolači (burek, peciva, pogačice, klipići i ostalo).

Zakon, u članku 70., stavku 4. propisuje da ako je ja-vni naručitelj dopustio podnošenje ponuda po gru-

pama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više gru-pa, javni naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazuma za sve te grupe.

Kako je člankom 79., stavkom 2. Zakona, propisa-no da naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vre-menu ispunjenja, često se postavlja pitanje moraju li se u planu nabave navesti grupe predmeta nabave. Ukoliko naručitelj prilikom sastavljanja plana nabave unaprijed zna da će predmet nabave po-dijeliti na grupe, bilo bi uputno da se već u planu nabave unesu.

Naime, člankom 18., stavkom 6. Zakona propisano je da ako je predmet nabave podijeljen na više gru-pa, za određivanje je li neka nabava velike ili male vrijednosti, kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenje-nu vrijednost predmeta. Navođenje procijenjene vrijednosti grupe predmeta nabave uputno je i sto-ga što je naručitelj obvezan u objavi javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave svake poje-dine grupe u Prilogu B Poziva na nadmetanje.

Ostale namirnice za potrebe školske kuhinje ulje, ocat, sol, šećer, brašno, sve vrste tjestenina, riža, razni začini, kakao itd.) zbog svojih različitih svoj-stava teže je podijeliti na grupe te ih je potrebno na-baviti kao cjelovit predmet nabave.

Telekomunikacijske usluge

Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN, br. 78/08 i 90/11) u članku 41., stavku 8., propisa-no je da operator komunikacijskih usluga ne može uvjetovati krajnjem korisniku uslugu sklapanja


JAVNA NABAVA

pretplatničkog ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunika-cijsku mrežu, sklapanjem pretplatničkog ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom pretplatničke terminalne opreme.

Stoga se telekomunikacijske usluge ( iksna, mobi-lna telefonija, Internet) mogu nabaviti kao jedan predmet nabave podijeljen na grupe, ali neće se pogriješiti ako se usluge iksne telefonije, usluge mobilne telefonije te usluge interneta odrede kao poseban predmet nabave.

Ostali materijalni rashodi

Nadalje, posebni su predmeti nabave: nabava infor ma-tičke opreme, nabava računalnih programa, odr ža-vanje programa i nadogradnja računalnih programa.

Uredska oprema, uredski materijal, materijal i sred-stva za čišćenje, materijal i sredstva za higijenu, rad-na odjeća, zdravstvene usluge, opskrba električnom energijom, toplinska energija i goriva također su po-sebni predmeti nabave.

Održavanje

Kada naručitelj planira da će u ovoj kalendarskoj godini oličiti hodnike i neke prostorije (primjerice škola planira oličiti hodnike i učionice prvog razre-da) u plan nabave se kao predmet nabave navodi ličenje. Radi li se o izmjeni stolarije (primjerice: u školi nekoliko učionica) radi se o jednom predmetu nabave: izmjena stolarije. Isto tako pojedinačni pre-dmeti nabave mogu biti izmjena ograde, popravak krova, popravak fasade, održavanje kotlovnice itd.

Predmeti nabave izuzeti od primjene Zakona

Često pitanje je unose li se u plan nabave predmeti nabave koji su izuzeti od primjene Zakona? Izuzeća od primjene Zakona ne unose se u plan nabave.

Članak 10., stavak 1., točka 3. Zakona propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu pruža na te-melju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Člankom 196. Zakona o vodama (NN, br. 153/09 i 130/11) propisano je da se djelatnosti javne vodoop-skrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba te da je djelatnost javne vodoopskrbe od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Članak 201. istog Zakona propisuje da djelatnost ja-

vne vodoopskrbe obavljaju javni isporučitelji uslu-ge, a člankom 202. propisano je da javni isporučitelj ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vo-doopskrbe i javne odvodnje.

Stoga ukoliko je neka pravna osoba osnovana od strane jedinice lokalne samouprave za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe u skladu s odredba-ma Zakona o vodama, sukladno članku 5., stavku 1., točki 3. Zakona o javnoj nabavi ona je javni naručitelj, odnosno javni isporučitelj vodnih usluga te se za na-bavu vode, temeljem članka 10., stavka 1., točke 3. Zakona o javnoj nabavi isti ne mora primjenjivati.

Institut izuzeća primjenjuje se i na nabavu distribu-cije električne energije (tzv. mrežarina ) s obzirom da je sukladno članku 3. Zakona o tržištu električne energije (NN, br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11 i 59/12) distribucija električne energije regulira-na energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga koju obavlja Operator distribucijskog susta-va. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. posjeduje isključivo pravo na obavljanje regulirane djelatnosti organiziranja tržišta električne energije kao javne usluge. Napominjemo da je ovdje riječ o korištenju mreže, a ne o opskrbi električnom ener-gijom za što se provodi postupak javne nabave.

Evidencijski broj nabave

Evidencijski broj nabave je podatak koji se odmah unosi u plan nabave. To je jednostavno broj pridodan predmetu i postupku nabave bez obzira u kojem se trenutku planira početak postupka javne nabave.

Procijenjena vrijednost nabave

Izračun procijenjene vrijednosti nabave pojedinog predmeta nabave temelji se na ukupnom iznosu bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na godišnjoj razini. Kod predmeta nabave koji su nam potrebni za redovito poslovanje i ponavljaju se iz godine u godinu u pravilu procijenjenu vrijednost vežemo uz količine potrošene u prethodnom razdoblju, vodeći pri tom računa da pojedini naručitelji u određenom vremenskom periodu ne rade punim kapacitetom (školski praznici, godišnji odmori) pri čemu mogu biti i određena odstupanja. Međutim stvarna pro-cijenjena vrijednost valjano mora biti određena u trenutku kada naručitelj započinje postupak javne nabave.

Vremenski okvir provođenja postupka javne nabave

Vrlo je važno i da naručitelji prilikom određivanja vremenskog okvira provođenja postupka javne


JAVNA NABAVA

nabave i njegovog navođenja u plan nabave, vode računa o svim rizicima koji se mogu pojaviti tijekom provođenja postupka javne nabave, kako bi pravo-vremeno sklopili ugovor te da predmet nabave bude pravovremeno isporučen. Dakle, kod uobičajenih, redovitih nabava, potrebno je voditi računa o datu-mu isteka prethodnog ugovora kako bi kontinuitet isporuke predmeta nabave bio osiguran.

3. Primjer plana nabaveNaručitelji često griješe kada plan nabave usko po-vezuju sa svojim proračunom ili inancijskim pla-nom, čvrsto se držeći broja i naziva konta u kontom planu. Isto tako, vrlo su česti primjeri predetalj-nog navođenja stavaka jednog predmeta nabave. Pojedinačne stavke predmeta nabave mogu biti podloga za izradu plana nabave i određivanja pro-cijenjene vrijednosti nabave, mogu se nalaziti u in-ternom dokumentu naručitelja te njima nije potreb-no opterećivati sam plan nabave.

Slijedi primjer plana nabave koji ne sadrži sve po-datke određene člankom 20., stavkom 1. Zakona: nema podatak o evidencijskom broju nabave, nema podatak je li riječ o sklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma, nema podatak o planiranom početku postupka javne nabave niti podatak o planiranom trajanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spo-razuma. U koloni koja bi trebala imati Podatak o

vrsti postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona, ne navode se članci Zakona: npr. članak 129. koji propisuje redovne rokove u ograničenom i pregovaračkom postupku javne nabave s prethod-nom objavom ili članak 5. koji propisuje tko su javni naručitelji.

Nadalje, navodeći u planu nabave kao predmet naba-ve: namirnice procijenjene vrijednosti 509.404,00kn nameće se zaključak da će naručitelj provesti jedan postupak javne nabave za sve vrste namirnica te da će sklopiti okvirni sporazum. Okvirni sporazum nije postupak javne nabave, Naručitelj je ovdje trebao upisati otvoreni postupak javne nabave.

Naručitelj je potom namirnice podijelio na za-sebne stavke, ali nije razvidno planira li za njih pojedinačno provesti postupak javne nabave. Uko-liko pak naručitelj ima namjeru nabaviti namirnice prema niže navedenim podacima i pojedinačno pro-vesti postupak javne nabave onda je u planu nabave trebao navesti samo te predmete nabave.

Tako je za predmet nabave mlijeko i mliječni proizvo-di naručitelj naveo: mlijeko – procijenjena vrijednost 52.000,00kn i mliječni proizvodi procijenjene vrije-dnosti 32.740,00kn iz čega proizlazi da je procijenje-na vrijednost predmeta nabave mlijeko i mliječni proizvodi 84.740,00kn, za što je Naručitelj u obvezi provesti postupak javne nabave.

PLAN NABAVE ZA 2013. GODINU

Red. br.

PozicijaPlana

Financijski plan

za 2013. g.Predmet nabave

Procijenjenavrijednost

(bez PDV-a)

Planiranavrijednost(s PDV-om)

Postupak inačin

nabave1. 3211 45.300 Službena putovanja1.1 32111 20.000 Seminari, savjetovanja i simpoziji 20.000 usluge IIB1.2 32113 25.300 Stručno usavršavanje zaposlenika 25.300 Usluge IIB2. 3212 100.000 Uredski materijal i ostali mat. rashodi2.1 32211 63.356 Uredski materijal 50.684 63356 Otvoreni2.1.2 28.612 Papir za fotokopiranje 22.889 28.6122.1.3 20.000 Potrošni materijal 16.000 20.0002.2 14.744 Literatura 11.795 14.744 čl. 1292.3 32214 36.644 Mat. i sred. za čišćenje i održavanje 29.315 36.644 Otvoreni2.3.1 9.000 Papirnata galanterija 7.200 9.0002.3.2 9.000 Sredstva za održavanje čistoće 7.200 9.0002.3.3 8.000 Službena radna i zaš. odjeća 6.400 8.000 čl. 1292.3.4 10.644 Ost.mat.za potrebe red. poslovanja 8.515 10.644 čl. 1293. 3222 636.755 Namirnice 509.404 636.755 Okvirni3.1.1. 65.000

40.924MlijekoMliječni proizvodi

52.000 32.740

65.000 40.924

3.1.2 85.000 78.416

Mlinarski proizvodiKruhPeciva

68.000 62.732

85.000 78.416


JAVNA NABAVA

Red. br.

PozicijaPlana

Financijski plan

za 2013. g.Predmet nabave

Procijenjenavrijednost

(bez PDV-a)

Planiranavrijednost(s PDV-om)

Postupak inačin

nabave3.1.3 76.912 Svježe voće i povrće 61.529 76.9123.1.4 67.744

72.523MesoMesni proizvodi

54.195 58.018

67.744 72.523

3.1.5 76.516 Ostali prehrambeni proizvodi 61.212 76.516 4. 3223 571.257 Energija 457.005 571.2574.1 32231 95.777 Struja

OperaterOpskrba

76.621 40.000 36.621

95.777 50.000 45.777

otvoreno

4.2 32232 475.480 Plin 380.384 475.480 čl. 54.3 32234 6.500 Motorni benzin 5.200 6.500 čl. 1295. 3231 22.194 Usluge telefona, pošte i prijevoza 17.755 22.1945.1 32311 12.194 Usluga telefona 9.755 12.194 otvoreno5.2 32312 8.000 Usluga interneta 6.400 8.0005.3 32313 2.000 Poštarina 1.600 2.000 čl. 56. 3232 10.731 Usluge tek. i investicijskog održavanja 8.584 10.731 otvoreno6.1 10.731 Soboslikarki i ličilački radovi 8.584 10.731 7. 5.366 Čavli, vijci, matice, željezo, brave, cilindri 4.292 5.3668. 3293 3.202 Reprezentacija 2.561 3.2029. 3299 521 Ostali nespomenuti rashodi 416 52110. 521 Sipina, zemlja, izrada ključeva, oblj.prozora 416 52111. 87.500,00 Izmjena dijela stolarije 70.000 87.500

Primjer plana nabave s podacima koji su dovoljni da se na transparentan način stavi javnosti na raspolaganje popis svih potreba za nabavom pojedinog naručitelja u određenom razdoblju.

R. br. Predmet nabave EV broj Procijenjena

vrijednost Vrsta postupka Ugovor ili OS

Planirani početak

postupka

Planirano trajanje ug.

ili OSNapomena

1. Sredstva za čišćenje 1/EV 95.000,00 Otvoreni postupak ugovor 2.mj. 1.g. 2. Električna energija - opskrba 2/EV 777.000,00 otvoreni postupak OS 3. mj. 2 g 3. Gorivo - lož ulje 3/EV 650.000,00 otvoreni postupak OS 4.mj. 2 g 4. Popravak krova 4/EV 120.000,00 otvoreni postupak ugovor 5. mj. 2 mj. 5. Izmjena školske ograde 25.900,00 6. Ličenje 32.000,00 7. Meso i mesne prerađevine 58.000,00 8. Mlijeko i mliječne prerađevine 65.000,00 9. Kruh i krušni proizvodi 25.000,00 10. Ostale namirnice 5/EV 160.000,00 otvoreni postupak OS 5.mj 2 g. 10. Uredski materijal 6/EV 80.000,00 Otvoreni postupak ugovor 5. mj. 1. g

[email protected]@tim4pin.hr


REVIZIJA

Jedan od osnovnih uvjeta za povlačenje sredstava i provedbu projekata je uspostava odgovarajućih sustava upravljanja i kontrola za provedbu poje-dine IPA komponente, a koji moraju biti usklađeni sa zahtjevima Europske Unije. Stoga je uspostava odgovarajućih sustava upravljanja i kontrola za pro-vedbu programa IPA te njihovo učinkovito funkcio-niranje od presudne važnosti za iskorištavanje sredstava namijenjenih Republici Hrvatskoj te ostvarivanje ciljeva utvrđenih u programskim do-kumentima. Skoro pristupanje Republike Hrvatske članstvu EU, kada će Hrvatskoj biti na raspola-ganju višestruko značajnija sredstva iz fondova EU, naglašavaju aktualnost ove teme.

1. UvodRepublika Hrvatska je kao buduća zemlja članica Europske Unije, stekla pravo sudjelovanja u pretpri-stupnim fondovima EU, odnosno pravo korištenja inancijskih sredstava kroz programe i projekte inancirane ili su inancirane iz proračuna Europ-

ske Unije. Jedna od pretpostavki uspješnog i dje-lotvornog korištenja pretpristupnih fondova EU je i učinkovit sustav inancijskog upravljanja i kontrola unutar nacionalnih struktura zaduženih za njihovu provedbu.

Jedan od glavnih čimbenika za provedbu programa Europske Unije je Tijelo za reviziju (eng. Audit Autho-rity). Ulogu Tijela za reviziju u Republici Hrvatskoj ima Agencija za reviziju sustava provedbe progra-ma Europske Unije (dalje u tekstu: ARPA), koja je osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske od 20. lipnja 2008. godine. ARPA je osnovana kao jav-na ustanova, a djelatnost joj je revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske Unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku.

2. Uloga tijela za reviziju EU programaARPA je osnovana za obavljanje sljedećih funkcija:

- tijelo za reviziju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) sukladno Uredbi Vlade Republike

* Neven Šprlje, mag. oec., ravnatelj Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije

Hrvatske o opsegu i sadržaju odgovornosti te ov-lasti tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći (NN, br. 29/12 i 117/12);

- tijelo za reviziju strukturnih instrumenata EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europ-ski socijalni fond i Kohezijski fond) sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske Unije u Republici Hrvatskoj (NN, br. 78/12.);

- tijelo za reviziju Operativnog programa za ribar-stvo sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o imenovanju provedbenih tijela za upravljanje i kontrolu provedbe Operativnog programa za ri-barstvo (NN, br. 38/2010.);

- tijelo za reviziju Agencije za plaćanja u poljopri-vredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o institucio-nalnom okviru za korištenje fondova Europske Unije za poljoprivredu i ruralni razvoj (koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila u studenom 2009.).

ARPA je osnovana kao samostalna agencija. Djelat-nost joj je revizija i ovjeravanje usklađenosti proved-be programa Europske Unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. To je važno naglasiti jer je, u skladu s navedenim, ARPA kao tijelo za reviziju programa IPA odgovorna za potvrđivanje učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola za one komponente i progra-me za koje su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. ARPA je organizacijski i funkcionalno neovisna od svih ostalih sudionika u sustavima upravljanja i kontrola, što znači da nema odgovornosti vezane za upravljanje i provedbu pro-grama niti za potvrđivanje (certi iciranje) izdataka prema Europskoj komisiji. Što se tiče izvještavanja, u skladu s IPA regulativom, sve planove, izvještaje i mišljenja koje sastavlja u skladu sa svojim funkcija-ma i odgovornostima, dostavlja Europskoj komisiji, Dužnosniku nadležnom za akreditaciju i Nacional-nom dužnosniku za ovjeravanje.

ARPA obavlja funkciju tijela za reviziju programa IPA u skladu s IPA regulativom i međunarodnim re-vizijskim standardima, te uzimajući u obzir smjer-nice Europske komisije. Za obavljanje svoje funkcije ARPA je izradila Priručnik za reviziju, koji detaljno opisuje revizijski proces te revizijski pristup i meto-

UDK: 657.21Neven Šprlje *

Revizija projekata Europske unije


REVIZIJA

dologiju rada, kao i različite revizijske postupke koje primjenjuje u svakodnevnom radu.

3. Revizijske aktivnostiRevizijske aktivnosti za sve komponente uključuju revizije sustava (ispitivanje procedura i testiranje kontrola) i revizije operacija (testiranje zakonitosti i pravilnosti izdataka) koje imaju za cilj potvrđivanje:

• učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola te

• pouzdanost računovodstvenih podataka koji se dostavljaju Europskoj komisiji.

Stoga je glavni cilj revizija steći razumno uvje-renje da su sustavi upravljanja i kontrola usklađeni sa zahtjevima IPA regulative i da su funkcionira-li učinkovito, te da su izdaci prijavljeni Europskoj komisiji nastali u skladu sa svim primjenjivim pra-vilima. Ukupno revizijsko uvjerenje potrebno za izražavanje godišnjih revizijskih mišljenja temelji se na rezultatima revizija sustava i procjeni pouzda-nosti sustava upravljanja i kontrola u kombinaciji s rezultatima revizija operacija odnosno izdataka.

Revizijama sustava se ispituju procedure i učin-kovitost predviđenih kontrola, te se u konačnici utvrđuje stupanj pouzdanosti sustava upravljanja i kontrola. Određivanje pouzdanosti sustava temelji se na kvantitativnom ocjenjivanju svih ključnih elemenata nekog sustava (svih tijela/institucija koja čine određeni sustav i funkcija koje obavljaju, te akreditacijskih kriterija). Ipak, za donošenje konačnog zaključka o funkcioniranju sustava nisu dovoljne samo revizije sustava, već se moraju provo-diti i revizije operacija (izdataka), kojima je osnovni cilj provjeriti jesu li izdaci koji su prijavljeni Europ-skoj komisiji zakoniti i pravilni, odnosno jesu li izda-ci nastali u skladu sa svim EU i nacionalnim zakon-skim i drugim propisima te ugovorenim uvjetima.

Ove dvije vrste revizija su međusobno usko pove-zane jer o uvjerenju, koje je dobiveno provedbom revizija sustava, ovisi opseg odnosno broj operacija koje će se obuhvatiti revizijom operacija. Konačni zaključak o funkcioniranju sustava se donosi na te-melju rezultata obje vrste revizija (revizija sustava i revizija operacija).

3.1. Revizija sustava

Revizija sustava obavlja se prema metodologiji i smjernicama Europske komisije.1 U skladu sa smjer-

1 European Commission (DG Regional Policy, DG Employment, Social Affairs and Equal Opportunities) (2008) Guidance docu-

nicama, revizija sustava u osnovi znači testiranje kontrola (test of controls) u svim tijelima koja čine pojedini sustav. Revizor provodi testove kontro-la „kako bi dobio dovoljno odgovarajućih dokaza o postojanju i operativnoj učinkovitosti sustava unu-tarnjih kontrola. Prema tome, testovi kontrola su revizijski postupci kojima se nastoji utvrditi po-stoji li odgovarajući sustav unutarnjih kontrola i ocijeniti koliko učinkovito taj sustav funkcionira u sprječavanju ili otkrivanju značajnih pogrešaka“.

Može se ustvrditi da testovi kontrole „sadrže po-stupke usmjerene na procjenu učinkovitosti oblika i rada unutarnje kontrole. Kada su testovi kontrole usmjereni na oblikovanje, revizor razmatra je li kon-trola osmišljena tako da može spriječiti ili otkriti značajne pogreške. Testovima kontrole usmjerenim na učinkovitost rada kontrole ispituje se kako se kontrola provodi u stvarnosti, dosljednost u njezinoj primjeni i tko ju je provodio“.

Revizija sustava odnosno testiranje ključnih kon-trola omogućava revizoru donošenje zaključaka o usklađenosti s ključnim zahtjevima navedenim u regulativi. Neusklađenost s ključnim zahtjevima i kriterijima implicira rizik da će nepravilni izda-ci biti prijavljeni Europskoj komisiji, te će doći do prekomjerne odnosno neopravdane isplate sredsta-va iz proračuna Europske Unije.

3.2. Revizija operacija

Kako bi se izrazilo mišljenje o učinkovitom funkcio-niranju sustava upravljanja i kontrola za komponen-te IPA programa, potrebno je provesti i revizije ope-racija, koje obuhvaćaju detaljna dokazna testiranja (test of details/substantive tests) operacija na razini krajnjeg korisnika. Dokazni testovi se „izvršavaju kako bi se otkrile značajne pogreške, tj. pogreške u iznosima“. Prema tome, dok se „testovi kontrole usmjeravaju na pronalaženje pogrešaka u primje-ni kontrole, dokazni testovi poslovnih događaja se bave pogreškama u iznosima“.

Revizije operacija se također obavljaju prema meto-dologiji i smjernicama Europske komisije. S obzirom na povezanost revizija sustava i revizija operacija, ove smjernice se prirodno nastavljaju na smjernice dane za ocjenu sustava upravljanja i kontrola. U sk-

ment on a common methodology for the assessment of management and control systems in Member States (2007–2013 programming period) (COCOF 08/0019/01-EN), inal version of 06/06/2008. Dostupno na http://www.interact-eu.net/downloads/3590/COCOF%2520common%2520methodology%2520compliance%2520assessment%252006.06.2008.pdf (23.05.2012.)


REVIZIJA

ladu s IPA regulativom, ciljevi revizije operacija su utvrditi:

• zadovoljava li operacija kriterije odabira za ope-rativni program, provodi li se u skladu s odlukom o odobrenju te ispunjava li sve uvjete vezane uz njenu funkcionalnost i ciljeve koje treba ostvari-ti,

• odgovaraju li prijavljeni izdaci računovodstvenim podacima i pratećoj dokumentaciji,

• jesu li izdaci koji se prijavljuju Europskoj komisiji nastali u skladu s pravilima Europske Unije i na-cionalnim pravilima,

• jesu li sredstva doznačena krajnjim korisnicima na vrijeme i u odgovarajućem iznosu te

• je li osiguran odgovarajući revizijski trag.

Pojednostavljeno rečeno, revizijom operacija provje-rava se jesu li svi izdaci zakoniti i pravilni odnosno jesu li nastali u skladu sa svim zakonskim i drugim propisima i pravilima Europske Unije i Republike Hrvatske te zaključenim ugovorima. To primjerice obuhvaća provjere jesu li operacija i krajnji korisni-ci odabrani u skladu s utvrđenim kriterijima, jesu li postupci javne nabave provedeni u skladu s pravili-ma, jesu li izdaci prihvatljivi, jesu li plaćanja obavlje-na u skladu s ugovorom, a transakcije evidentirane u poslovnim knjigama, te jesu li osigurana sredstva nacionalnog su inanciranja.

Također, uključuje i provjeru postoji li operacija zai-sta i izički (npr. radovi izvedeni, robe isporučene, usluge obavljene) te je li ispunila sve ciljeve zbog koje je pokrenuta. Zbog toga, neizostavni dio revizije operacija predstavljaju kontrole na terenu (eng. on the spot control) gdje se pojedina operacija stvarno i izvodi. Dakle, s obzirom na ciljeve, revizija operacija ima određene karakteristike inancijske revizije, tehničke revizije i revizije učinkovitosti. Kod pro-vedbe revizije operacija, ključno pitanje je pitanje revizijskog pristupa za odabir operacija koje će biti obuhvaćene revizijom. Naime, s obzirom na velik broj operacija putem kojih se provodi pojedina kom-ponenta odnosno program, za svaku komponentu se zasebno utvrđuje metodologija odabira operacija.

Revizije operacija se provode nad operacijama za koje su izdaci prijavljeni Europskoj komisiji u refe-rentnoj godini (razdoblje od 01/10 godine N do 30/09 godine N+1). Za odabir operacija koje će se revidirati u određenom razdoblju, za svaku komponentu/pro-gram je utvrđena zasebna metodologija za odabir operacija. Pri tom je važno naglasiti da se za razliku od revizije sustava, gdje se tijela/funkcije/procesi/kriteriji koji će biti obuhvaćeni revizijom utvrđuju

na temelju procjene rizika, operacije ne odabiru na temelju procjene rizika, nego na temelju metodolo-gije prikladne za određenu komponentu/program.

Pri utvrđivanju metodologije, za svaki program se u obzir uzimaju njegove najznačajnije karakteristike, primjerice broj i vrsta operacija kojom se provodi neki program. Na primjer, u operativnom programu Zaštita okoliša (komponenta III IPA programa) pre-vladavaju veliki infrastrukturni projekti, dok isto-dobno u operativnom programu Regionalna konku-rentnost (također komponenta III IPA programa) i operativnom programu Razvoj ljudskih potencijala (komponenta IV IPA programa) prevladavaju opera-cije koje se odnose na dodjelu bespovratnih sredsta-va (grant sheme). Nakon što se upoznaju karakteri-stike određenog programa, u skladu sa smjernicama Europske komisije se odabire odgovarajuća metodo-logija.

Osnovno je utvrditi hoće li se koristiti statističko ili nestatističko uzorkovanje. Za statističko uzorko-vanje je odlučujući broj jedinica (operacije/projek-ti/zahtjevi za plaćanjem) u uzorku, te se u skladu sa smjernicama, statističko uzorkovanje preporuča u slučajevima kad u uzorku ima više od 800 jedinica. U suprotnom se predlaže korištenje neke od prihv-atljivih nestatističkih metoda. Ipak, i u jednom i u drugom slučaju se pri uzorkovanju, odnosno odabiru broja operacija koje će se revidirati trebaju u obzir uzeti rezultati revizije sustava i uvjerenje koje je do-biveno iz testiranja sustava. Također, u slučaju oda-bira nestatističke metode uzorkovanja, obvezno je primijeniti jednu od prihvatljivih metoda slučajnog odabira.

4. Utvrđene nepravilnosti Ranije je već spomenuto da neizostavni dio revizije operacija predstavljaju kontrole na terenu, gdje se pojedina operacija stvarno i izvodi. Kontrole na te-renu se provode kako bi se provjerilo stvarno stanje i napredovanje projekta, zatim jesu li usluge/rado-vi/oprema isporučeni u skladu s ugovorom, te jesu li poštivana pravila vezana za kriterij promidžbe i vi-dljivosti. Upravo je kroz kontrole na terenu najveća vjerojatnost susretanja s nepravilnostima i/ili prije-varama.

Tako su na primjer najčešće nepravilnosti koje su se odnosile na nabavu opreme, a utvrđene su tijekom kontrola na terenu, bile sljedeće:

- isporučena oprema nije u skladu s ugovorom, od-nosno ne odgovara tehničkim speci ikacijama,

- isporučena oprema nije iz prihvatljivih zemalja,


REVIZIJA

- isporučena je korištena (second hand) oprema,- nabavljeno je previše opreme, odnosno oprema se

ne koristi.

Vezano za izvođenje radova najčešće utvrđene ne-pravilnosti bile su sljedeće:

- radovi nisu izvedeni, a naplaćeni su,- radovi su fakturirani prije nego su izvedeni, - trošak nastao prije zaključenja ugovora.

Nalazi vezani za izvršenje usluga najčešće se odnose na:

- ispunjavanje evidencije odrađenih sati (time sheet),

- nedostatak prateće dokumentacije (računi, karte za avion, vlak i slično),

- revizijski trag.

Tijekom revizija operacija i revizija godišnjih računa i izjave o izdacima u razdoblju 2008 – 2012., iako su

utvrđene određene nepravilnosti, bitno je istak-nuti da nisu utvrđeni značajniji nepravilni izda-ci, već samo manji iznosi koji sa stajališta revizije nisu značajni. Također, vrijednosno značajniji izda-ci odnosili su se na dane predujmove, a tu je rizik od nepravilnih izdataka znatno manji nego kad se radi o plaćanjima tijekom provedbe ili konačnim plaćanjima. Naime, kod revidiranja operacija za koje su plaćeni samo predujmovi, glavni rizik je da ugo-vori nisu zaključeni u skladu s propisanim postupci-ma javne nabave. Kršenje postupaka javne nabave predstavlja nepravilnost, a njen značaj se razmatra od slučaja do slučaja. Nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja poduzimaju se određene ak-tivnosti, ako je potrebno. S obzirom da se kompo-nente I – IV provode prema decentraliziranom su-stavu s prethodnim (ex-ante) kontrolama, ovaj rizik je znatno umanjen jer je Delegacija Europske Unije značajan korektivni faktor.

RADIONICE ZA ŽUPANIJE, OPĆINE, GRADOVE I PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI 2013.

RASPORED RADIONICA:

Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2.,

Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.

TEMA RADIONICA JE:

Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Novi Temeljni kolektivni ugovor.

Detaljan program radionica objavljen je u časopisu i na internet stranici www.tim4pin.hr

Materijal: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje: priručnik za čelnike na svim razinama i Fiskalna odgovornost – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00kn (uključuje PDV i dva priručnika navedena pod materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala iznosi 400,00kn.

Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/553 1755, 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se.


REVIZIJA

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju su-stava inancijskog upravljanja i kontrola sastav-ni je dio dokumentacije koja se uz Izjavu predaje nadležnom ministarstvu/jedinici lokalne i područne regionalne samouprave odnosno Ministarstvu i-nancija. Međutim ovo mišljenje prilažu samo oni ko-risnici i JLP(R)S koje imaju obvezu uspostave unu-tarnje revizije u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj reviziju. Autorica, uoči sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti, u ovom tekstu ukazuje na sadržaj i važnost mišljenja unutarnjih revizora kod obveznika koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju.

1. UvodZa davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti čelnici pored Upitnika o iskalnoj odgovornosti (kojeg po-punjavaju rukovoditelji i koji predstavlja svojevrsnu samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola) na raspolaganju imaju i mišljenje unutar-njih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revi-dirana u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti.

Navedeno je svojstveno za korisnike proračuna koji su obveznici uspostave unutarnje revizije i koji su unutarnju reviziju uspostavili. Pravil-nikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) de inirani su obveznici uspo-stave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavo-di, županije i županijska središta, grad Zagreb i gradovi s više od 35.000 stanovnika. Uz navede-ne, obveznici ustrojavanja unutarnje revizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Sukladno Akcijskom planu za daljnji razvoj sustava unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdo-blje 2012.-2013. (www.m in.hr) u pripremi su izmjene i dopune Pravilnika o unutranjoj revi-ziji korisnika proračuna iz 2008. godine.

* Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmoniza-cijskoj jedinici Ministarstva inancija

Čelnik korisnika proračuna kroz izvješća unutar-nje revizije dobiva dodatne, neovisne informacije o tome kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontro-la u revidiranim područjima, kako rukovoditelji na koje je prenio ovlasti i odgovornosti ostvaruju cilje-ve i rezultate i kako upravljaju proračunskim sred-stvima za koje su nadležni te koje se preporuke daju u cilju poboljšanja poslovanja.

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni do-kazi putem obavljenih unutarnjih revizija u go-dini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgo-vornosti i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti.

S obzirom da su područja iz Upitnika o iskalnoj od-govornosti – planiranje proračuna/ inancijskog pla-na, izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje najznačajnija područja u sustavu inancijskog upravljanja i kon-trola, upravo su to i područja koja su najčešće zahvaćena revizijskim aktivnostima.

Važno je naglasiti da unutarnji revizori, osim što provode unutarnje revizije u područjima koja su direktno vezana uz područja iz Upitnika o iskal-noj odgovornosti, provode i revizije u drugim područjima poslovanja koja na prvi pogled ne moraju imati direktno vidljivu vezu s područjima iz iskalne odgovornosti, međutim nalazi i prepo-ruke sadržane u takvim revizijskim izvješćima također se trebaju uzeti u obzir prilikom formu-liranja i izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

Primjerice, revizija Upravljanja ljudskim potencijali-ma iako na prvi pogled po samom nazivu ne ukazuje na direktnu vezu s nekim od područja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti može sadržavati nalaze koji

ukazuju primjerice na nesređene evidencije o pro-vedenim stručnim izobrazbama, nepostojanje kri-terija na osnovu kojih se utvrđuje pravo za stručnu

UDK: 657.21Danijela Stepić *

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola


REVIZIJA

izobrazbu zaposlenika, nejasno de inirana prava i obveze zaposlenika prema instituciji nakon prove-denog stručnog usavršavanja, nesređene evidencije potraživanja od zaposlenika i slično. Takve nalaze i date preporuke za njihovo rješavanje potrebno je sagledati u kontekstu utjecaja primjerice na kvalite-tu planiranja i izvršavanja proračuna/ inancijskog plana u dijelu rashoda za stručno usavršavanje zaposlenika, računovodstvenih evidencija, popisa imovine u dijelu popisa potraživanja od zaposle-nika i sl.

2. Podloga za izradu Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola

Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola temelji se na:

• obavljenim unutarnjim revizijama u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti za koje se navode: naziv revizije i datum konačnog izvještaja, sažetak stručnog mišljenja, pozitivni nalazi (ukoliko ih je bilo), utvrđene slabosti, pre-poruke za unapređenja i status provedbe prepo-ruka te

• podacima o preporukama iz ranijih razdoblja pro vedenih u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti.

Važno je naglasiti da se mišljenje unutarnjih revi-zora o funkcioniranju sustava inancijskog uprav-ljanja i kontrola ne odnosi na cijeli sustav inan-cijskog upravljanja i kontrola, već samo na poslo-vne procese, funkcije, aktivnosti ili organizacijski dio koje su bile revidirane tijekom godine i veže se uz funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u tim područjima poslovanja.

Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog uprav ljanja i kontrola za revidirana područja izvo-di se na temelju pojedinačnih revizija, odnosno saži manjem više revizijskih izvješća i mišljenja izraženih na razini pojedinačnih revizija. Budući da se radi o sažimanju i interpretaciji više pojedinačnih revizija od kojih su neke završene i nekoliko mjeseci prije izražavanja mišljenja o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za potrebe sa-

stavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, posebnu pozornost unutarnji revizori trebaju posvetiti praćenju provedbe preporuka, tj. koje su korek-tivne aktivnosti poduzete od strane rukovod-stva da se utvrđene slabosti i nedostaci uklone, odnosno riješe.

Ovdje je važno naglasiti da je odgovornost za provedbu preporuka na rukovoditeljima, a ne unutarnjim revizorima. Stoga, svi rukovoditelji čije su ustrojstvene jedinice i područja aktivnosti za koje su nadležni bile revidirane tijekom godine trebaju se pobrinuti da se preporuke sadržane u Planovima djelovanja, odnosno Akcijskim planovi-ma za provedbu preporuka koji se izrađuju nakon svake obavljene unutarnje revizije, provode u skla-du s de iniranim rokovima.

Revizijski nalazi do kojih dolazi unutarnja revizija moraju se zasnivati na dokazima, a preporuke koje daju unutarnji revizori trebaju biti realne i pro-vedive. U postupku provođenja unutarnje revizije izuzetno je važno usuglašavanje nacrta revizijskog izvješća s revidiranim subjektom upravo s ciljem da se utvrdi jesu li uzeta u obzir sva potrebna saznanja, dokumentacija i informacije kojima se potkrepljuju revizijski nalazi te jesu li preporuke realne, odnosno provedive.

Prilikom izražavanja mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja uzima se u obzir i status provedbe danih preporuka. Ukoliko neke od preporuka koje su trebale biti provedene do davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti još uvijek nisu pro-vedene, ne znači nužno da čelnik ne može dati Izja-vu o iskalnoj odgovornosti, međutim neprovedene preporuke moraju se uključiti u Plan otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti.

3. Izražavanje Mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola

Način iznošenja stručnog revizorskog mišljenja opi-suju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije (Standardi: 2400 – Priopćavanje rezultata, 2450 - Sveobuhvatna mišljenja). Temelje-no na Međunarodnim standardima za stručnu pro-vedbu unutarnje revizije pripremljen je i Priručnik za unutarnje revizore ver. 4.0 iz studenog 2010. go-dine1 u kojem se detaljnije objašnjavaju kategorije stručnog revizorskog mišljenja koje se daje na razini pojedinačne revizije. Tri su kategorije stručnog re-vizorskog mišljenja:

• zadovoljavajuće – pozitivno;• zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke te• nezadovoljavajuće – negativno s detaljnim pregle-

dom nedostataka.

1 Priručnik za unutarnje revizore ver 4.0 www.m in.hr.


REVIZIJA

Zadovoljavajuće – pozitivno, kategorija je stručnog revizorskog mišljenja koje podrazumijeva da je sustav unutarnjih kontrola uspostavljen na visokoj razini koja osigurava minimiziranje potencijalnih rizika, čime do-prinosi ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva.

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke, po-drazumijeva da je rukovodstvo uspostavilo sustav unutarnjih kontrola, međutim revizori su tijekom obavljanja revizije uočili određene segmente koje je potrebno poboljšati.

Nezadovoljavajuće – negativno s detaljnim pre-gledom nedostataka, podrazumijeva da sustav unutarnjih kontrola ima dosta slabosti. U navedenoj situaciji revizori će dati stručno revizorsko mišljenje da je sustav unutarnjih kontrola nezadovoljavajući te navesti nedostatke i njihove posljedice na poslo-vanje korisnika proračuna.

Formuliranje i izražavanje mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja koristeći samo opće formulacije (zadovoljavajuće – pozitivno, zadovoljavajuće uz stanovite nedosta-tke, nezadovoljavajuće-negativno) bez detaljnijih informacija nedovoljno precizno odražava stvarno utvrđeno stanje i nalaze do kojih je revizor došao, odnosno koja su poboljšanja nastala zahvaljući provedbi revizijskih preporuka.

Radi ispravne interpretacije i razumijevanja miš-ljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola od strane čelnika

i rukovoditelja od iznimne je važnosti precizno i ja-sno navesti informacije koje potkrepljuju kategoriju stručnog revizorskog mišljenja koje se izražava. Na-vode se još nekoliko savjeta za izražavanje mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja:

• način na koji se podaci sažimlju za mišljenje treba biti pažljiv i precizan,

• istaknuti da se mišljenje temelji na n-broju revi-zija s naznakom područja u kojima su provedene,

• jasno, jezgrovito ukazati na kontrole koje funkcio-niraju i slabosti u sustavu,

• jasnoća se može poboljšati izbjegavanjem tehničkog jezika te pružanjem ključnih informacija,

• cilj je da svaka misao bude smislena, ali sažeta.

Prilikom izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola treba uzeti u obzir:

• da ono predstavlja sažetak stručnih revizorskih mišljenja iz pojedinačnih revizija obavljenih tije-kom godine,

• pozitivne nalaze, odnosno ključne kontrole koje funkcioniraju,

• ključne nalaze, odnosno utvrđene slabosti,• preporuke koje su dane za poboljašnja u sustavi-

ma kontrola i status njihove provedbe (jesu li pro-vedene ili ne).

Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidira-na područja iz kojih nije jasno razvidno što konkret-no funkcionira, a što ne i što je potrebno učiniti.

• „Sustav inancijskog upravljanja i kontrola je dije-lom uspostavljen, funkcionira, međutim neke je dije-love potrebno poboljšati u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja.”

• „Potrebno je i dalje nastaviti na aktivnostima im-plementacije sustava inancijskog upravljanja i kon-trola, jačanjem svijesti o potrebama, koristima i posljedicama koje ispravno funkcioniranje ovakvog sustava ima na korisnike proračuna, upotpunjujući sustav upravljanja i kontrola suvremenim načinima, tehnikama, propisanom metodologijom.”

• „Dovršiti opis i popis poslovnih procesa, utvrditi rizične procese, izraditi registar rizika, utvrditi jesu li kontrole zadovoljavajuće.”

• „Treba i dalje intenzivno raditi na ustanovljavanju procedura za pojedine procese i programe, a kon-trole se trebaju dosljedno primjenjivati.”

Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioni-ranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja koji konkretnije ukazuje što nedovoljno funkcionira i što je potrebno učiniti.

• „Da bi se povećali gradski prihodi neophodno je ažurirati bazu obveznika, jer činjenica je da još uvijek dio obveznika na terenu nije obuhvaćen (ku će za od-mor, komunalna naknada), obavijestiti gra đane da su dužni prijaviti svoje obveze prema gradu, pratiti naplatu i dosljedno u skladu sa zakonima poduzimati mjere naplate. Na taj način osigurat će se dodatna sredstava u proračunu i osigurati dosljednost u pri-mjeni zakonskih odredbi i gradskih odluka.”

• „Sustav unutarnjih inancijskih kontrola nije u pot punosti u skladu s načelima dobrog inancij-s kog upravljanja i potrebno je planirati likvidnost proračuna u skladu s mjesečnim planovima za izvr-šavanje proračuna i novčanim tijekovima pro računa. Potrebno je de inirati sustav dvostrukog potpisa kod izdavanja naloga za prijenos sredstava i naloga za plaćanje (osoba koja sastavlja nalog za plaćanje, na-logodavatelj, pročelnik upravnog odjela za inancije) radi raspodjele ovlasti i odgovornosti u procesu.”

U nastavku se daje primjer popunjenog obrasca Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u bolnici.


REVIZIJA

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za Bolnicu X

Obveznik: Bolnica X

MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2012. GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA2

Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju provedene revizije u području nabave i potrošnje lijeko-va i potrošnog medicinskog materijala.

Sustav unutarnjih kontrola u revidiranom području je zado voljavajuće-pozitivno.

U svim segmentima ovog procesa uspostavljene su kontrole kojima je osigurano racionalno i zakonito raspolaganje sredstvima s ciljem osigu-ranja redovite i kvalitetne opskrbe bolnice lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom.

Osigurana je dostupnost i ažurnost informacija o potrošnji i promjenama u potrošnji u svim organizacijskim dijelovima bolnice-odjeli, ambulan-te, dijagnostičke jedinice- kao i o trenutnoj veličini zaliha lijekova i potrošnog medicinskog materijala u naturalnim i inancijskim pokazateljima, što je rezultat visokog stupnja informatizacije. Na temelju provedenih javnih nadmetanja sklopljen je okvirni sporazum za opskrbu lijekovima i ugovori o javnoj nabavi za potrošni medicinski materijal. Postupak nabave proveden je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Sredstva za nabavu osigurana su inancijskim planom, a po trošnja se prati mjesečno na razini bolnice i pojedinih jedinica.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2012. GODINI3

RBUnutarnja

revizijaStručno

mišljenjePozitivni nalazi

Utvrđene slabosti

Preporuke za unapređenje

Status provedbe

preporuka1. Revizija nabave

i potrošnje lijekova i potrošnog medicinskog materijala. (xx.xx.2012)

Zadovoljavajuće - pozitivno

• Sredstva za izdatke za lijekove i potrošni medicinski materijal osigurana su u inancijskom planu.• Plan nabave usuglašen je s inancijskim planom.• Nabava se obavlja sukladno Zakonu o javnoj nabavi.• Kvalitetno pripremljena dokumentacija za nadmetanje -detaljan opis predmeta nabave.• Ugovorena je sigurna i kvalitetna opskrba.• Uspostavljene su kontrole izvršenja ugovora, količina, kvaliteta, rokovi isporuke, rokovi plaćanja i cijena.• Utvrđeni su limiti potrošnje na razini bolnice/odjela. • Uspostavljeno je izdavanje lijekova iz ljekarne na ime pacijenta.• Utvrđena je optimalna veličina zaliha u ljekarni, te minimalne i maksimalne zalihe pojedinih lijekova.• Cijeli proces je visoko informatiziran.• Osigurana je vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava.• Poslovne promjene uredno se evidentiraju u poslovnim knjigama.• Mjesečno se usklađuju analitičke evidencije i glavna knjiga.• Ugovoreno je zbrinjavanje iskorištenih lijekova i potrošnog medicinskog materijala, odnosno njihove ambalaže sukladno propisima.

1. Na početku godine povećana je potrošnja potrošnog medicinskog materijala iznad planiranog.

l. Analizirati uzroke povećane potrošnje i poduzeti aktivnosti za dovođenje potrošnje u realne okvire.

1. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI

RB Unutarnja revizija Provedene preporuke u proračunskoj godini 1. [naziv revizije i datum konačnog izvještaja] [navesti provedene preporuke u proračunskoj godini]

2.

Mjesto i datum: ________________________ [potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/unutarnjeg revizora]

2 Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obav-ljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini (u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti) i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.3 Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.


PLAĆE I NAKNADE

Vlada Republike Hrvatske i sedam sindikata1 ovlaštenih za zastupanje zaposlenih u državnoj služ-bi zaključili su 2. kolovoza 2012. godine novi Kolekti-vni ugovor za državne službenike i namještenike2 (u daljnjem tekstu: KU). KU je zaključen na vrijeme od četiri godine, a primjenjuje se od dana zaključivanja. KU je bio temelj za donošenje novog Temeljnog ko-lektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (u daljnjem tekstu: TKU) koji je potpisan 12. prosinca 2012. (NN, br. 141/12) od strane 6 od 11 sindikata3, a danom potpisa je stupio na snagu. Temeljem Zakona o kriterijima za sudje-lovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN, br. 82/12), TKU se primjenjuje na sve javne službe na koje se pri-mjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama4. Au-torice u članku navode koje su to razlike, a koje su

* Sanda Pipunić, dipl. iur., načelnica Sektora za službenički su-stav, Ministarstvo uprave. ** Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., načelnica Sektora za politički su-stav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.*** Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora TIM4PIN.1 Sindikat policije Hrvatske, Sindikat državnih i lokalnih služ-benika i namještenika RH, Nezavisni sindikat djelatnika Mini-starstva unutarnjih poslova, Carinski sindikat Hrvatske, Sin-dikat Porezne uprave Hrvatske, Sindikat pravosudne policije Hrvatske i Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama.2 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12).3 Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ugovor je potpisao u ime Vlade Republike Hrvatske dok su u ime sindikata ugovor potpisali Spomenka Avberšek u ime Samostalnog sindi-kata zdravstva i socijalne skrbi, Ljubica Pilić u ime Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Jadranka Ivezić u ime Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Babić u ime Hrvatskog liječničkog sindikata, Antun Guljaš u ime Nezavi-snog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osigura-nju te Boris Pleša u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. 4 Unatoč tome što je TKU potpisan od strane šest od 11 sindika-ta, isti se primjenjuje za sve javne službe.

UDK 330.1Sanda Pipunić *

Vesna Šiklić Odak **

Maja Petričko ***

Naknada troškova prijevoza dolaska na posao prema kolektivnim ugovorima za državne i javne službe

dodirne točke između KU i TKU te na koja područja je potrebno obratiti pažnju pri interpretaciji istih. KU i TKU vrlo su slični u svojim odredbama, a oba ugovora usmjerena su na reduciranje troškova kako bi se smanjio pritisak na Državni proračun.

1. UvodU odnosu na prethodni KU, novim KU značajno su izmijenjene odredbe o pravu državnih službenika i namještenika na naknadu troškova prijevoza za dola-zak na posao i odlazak s posla. Navedeno pravo jedino je pravo koje je trajno izmijenjeno za čitavo razdoblje dok je KU na snazi, dok su druge promjene u okviru novčanih prava tek privremene. Isto se odnosi i na TKU za javne službe. Navedene izmjene rezultat su nastojanja ugovornih strana da se materijalna prava državnih službenika i namještenika te javnih službi koje se inanciraju iz državnog proračuna temeljem Zakona o plaćama u javnim službama usklade s i-nancijskim mogućnostima Državnog proračuna. Osnov na je intencija da se državnim službenicima i namještenicima i zaposlenima u javnim službama naknade stvarni troškovi prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla te da naknada troškova prijevoza nije i ne smije biti samo puki dodatak na plaću.

Pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla uređeno je u članku 59. KU te u članku 67. TKU. Iako se radi o opširnom članku (članak s 19 stavaka), postoji niz nedoumica i praktičnih pitanja vezanih uz njegovu primjenu te je za očekivati brojne upite Komisiji za tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora.

Zbog obvezne primjene za radnika povoljnijeg prava, kako je to uređeno čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09) ustanove i druge organizacije jav-nih službi koje obvezuju i TKU i granski kolektivni ugovor određene djelatnosti, moraju pri utvrđivanju prava radnika na naknadu troškova prijevoza, osi-gurati pravo koje je za radnika povoljnije.


PLAĆE I NAKNADE

2. Mjesni prijevoz Pod mjesnim prijevozom podrazumijeva se prijevoz u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja državnog službenika i namještenika i zaposlenika u javnoj službi (dalje u tekstu koristi se izraz zaposlenika). Mjesni javni prijevoz je javni prijevoz organiziran u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja zaposle-nika (HŽ, autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini).

Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese sta-novanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada.

Navedeno ograničenje od 2 km ne odnosi se na za-poslenike s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremi-teta utvrđenim općim propisima (utvrđeno rješenje HZMO). Kod TKU, ograničenje se ne odnosi i na slije-pe osobe, pored osoba s tjelesnim ograničenjima donjih ekstremiteta.

Prema tome, zaposlenik koji ima više od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. Pri tome, nije odlučno ko-risti li službenik organizirani javni prijevoz za do-lazak na posao ili dolazi na posao automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom.

Visina naknade troškova mjesnog prijevoza ovisi o slijedećem:

• je li u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja or-ganiziran javni prijevoz koji omogućava zaposle-niku redoviti dolazak na posao i povratak s posla te

• o visini za poslodavca najpovoljnijeg troška mje-snog javnog prijevoza.

Naknada troškova mjesnog prijevoza isplaćuje se prema sljedećim pravilima:

1. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog ja-vnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s po-sla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućava redoviti dola-zak na posao i povratak s posla (čl. 59. st. 1. KU, čl. 67., st. 1. TKU). Tako npr. zaposleniku koji stanuje i radi u Zagrebu i koristi mjesni javni prijevoz za dola-zak na posao, poslodavac će kupiti godišnju kartu za ZET, jer je poslodavcu to najpovoljniji trošak javnog prijevoza.

2. Zaposlenik koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, iako taj prijevoz omogućava redoviti dolazak na posao i po-vratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se u visini 75% mjesečne karte mjesnog javnog prijevoza (čl. 59. st. 2. KU, čl. 67., st. 2 TKU). Tako npr. zaposleniku koji stanuje i radi u Zagrebu i ne koristi mjesni javni prijevoz za dolazak na posao, poslodavac će isplatiti naknadu u visini od 270,00 kn (mjesečna karta za ZET od 360,00 kn umanjena za 25%).

Visina naknade iz članka 59. stavka 2. KU, odno-sno članka 67., st. 2. TKU, utvrđuje se prema cije-ni mjesečne karte umanjene za 25%, a ako nema mjesečne karte, tada u visini dnevne karte, odnosno ako nema dnevne, u visini povratne ili pojedinačne karte.

Zaposlenik koji radi u našoj ustanovi odbio je organizirani mjesni prijevoz pa mu stoga isplaćujemo 75% troškova mjesnog prijevoza. Međutim, mi znamo da zaposlenik ne ide na po-sao automobilom (za koji mu isplaćujemo nak-nadu). Na koji zakonski akt da se pozovemo pri odluci za uskratom ovog materijalnog prava?

Ne možete uskratiti zaposleniku isplatu nakna-da troškova prijevoza ukoliko ostvaruje uvjete za isti. KU određuje da ukoliko zaposlenik odbije javni prijevoz, obavezna je isplata 75% iznosa mjesečne karte javnog mjesnog prijevoza. Prema čl. 59, st. 2., zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada sukladno odredbama ovoga članka umanjuje za 25%. Dakle, način njego-vog dolaska na posao i odlazak s posla u slučaju da odbija javni prijevoz nije upitan.

3. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redoviti dolazak na po-sao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem po-stoji organizirani mjesni javni prijevoz (čl. 59. st. 3. KU). Članak 67, st. 3 TKU za javne utvrđuje isto kao i KU, uz dodatak da se također može isplaćivati zaposleniku po prijeđenom kilometru, u slučaju da je to za poslodavca povoljnije. Dakle, u slučaju kod TKU, poslodavac provjerava je li mu povoljnije ispla-titi naknadu za mjesečnu kartu za javni prijevoz ili je ipak povoljnije isplaćivati naknadu po prijeđenom km te se opredjeljuje na povoljniju soluciju.


PLAĆE I NAKNADE

Iz odredbe čl. 59. st. 3. KU, proizlazi da se za osobe koje stanuju i rade u mjestu u kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz, naknada određuje u visini cije-ne mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem postoji organizirani mjesni javni prijevoz, bez umanjenja za 25%. Tako npr. službeniku koji stanuje i radi u Ivanić Gradu, u kojem nije organi-ziran mjesni javni prijevoz, poslodavac će isplatiti naknadu u visini cijene mjesečne karte mjesnog ja-vnog prijevoza u Dugom Selu (kao najbližeg mjesta s organiziranim mjesnim javnim prijevozom), bez umanjenja za 25%.

TKU za javne službe za istu situaciju propisuje nepovoljnije uvjete za zaposlenika. Propisuje da se naknada određuje u visini cijene mjesečne kar-te javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem postoji organizirani mjesni javni prijevoz ili po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije. Drugim riječima, ukoliko se utvrdi (prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba, čl. 67., st. 13. TKU) da zaposlenik koji odbija organizirani mjesni prije-voz, prema prijeđenim kilometrima za putovanje na posao i s posla ostvaruje mjesečnu naknadu troškova prijevoza veću nego li je novčana nak-nada za mjesnu kartu, poslodavac će se odlučiti na povoljniju varijantu za njega te isplatiti zaposleniku manju naknadu, odnosno isplatiti mu novčani iz-nos u visini mjesečne karte organiziranog jav-nog mjesnog prijevoza.

Dakle, primjenom odredbi KU, za službenika koji sta-nuje i radi u Dugom Selu, naknada će se isplaćivati u visini mjesečne karte mjesnog javnog prijevoza umanjene za 25% (čl. 59., st. 2. KU, čl. 67., st. 2. TKU), dok kod službenika koji stanuje i radi u Ivanić Gradu, naknada troškova prijevoza isplaćivat će se u visini pune cijene mjesečne karte javnog prijevoza u Du-gom Selu (čl. 59., st.3. KU, čl. 67, st. 3. TKU).

To znači da zaposlenik koji ima mogućnost izbora vr-ste prijevoza između javnog prijevoza ili automobila (ili bilo kojeg drugog prijevoznog sredstva), a odbija javni, naknada troškova prijevoza mu se umanjuje za 25% od iznosa cijene mjesečne karte, dok zaposlenik koji nema organiziran javni prijevoz, a također pu-tuje automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom, dobiva 100% iznosa mjesne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je isti organiziran.

Navedena nejednakost u opsegu prava može se prav-dati činjenicom da zaposlenik koji ima organiziran mjesni javni prijevoz može birati između korištenja istog i drugog načina dolaska na posao, a zaposlenik koji nema organiziran mora sam organizirati svoj dolazak na posao.

Usklađenje nejednakosti eventualno je moguće ostvariti jedino putem dodataka Kolektivnim ugo-vorima (kasno je da se putem promjena odredbi Kolektivnih ugovora usklade nejednakosti jer bi to značilo da se mijenjaju ugovorne odredbe).

Spadamo u sektor visokog obrazovanja. Je li moguće kombinirati različite vrste mjesnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus)?

Zaposlenik se na početku godine izjašnjava koju vrstu prijevoza želi koristiti tijekom cijele godine. Ukoliko se odluči na mjesni prijevoz, utvrđuje se koji mu sve oblici mjesnog prijevoza omogućuju redovit dolazak na posao i odlazak s posla. Slijedeći kriterij je povoljnost prijevoza s aspekta poslodavca. Nikako nije moguće kombinirati različite vrste prijevoza budući da to za poslodavca nije najpovoljniji trošak javnog prijevoza koji zaposleniku omogućuje redo-viti dolazak na posao i odlazak s posla. Navedeno potvrđuje Uputa za postupanje prilikom primje-ne članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama5 (NN, br. 141/12). Uputu je poslalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svim javnim sveučilištima, jav-nim veleučilištima, javnim visokim školama, javnim znanstvenim institutima, 14. siječnja 2013. Za vaš slučaj navodi: sukladno stavku 1. navedenog članka zaposlenicima koji koriste mjesni javni prijevoz Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) u Gradu Zagrebu, odnosno organizirani mjesni javni prijevoz u drugim gradovima, priznaju se troškovi za poslo-davca najpovoljnijeg organiziranog mjesnog javnog prijevoza. Na području Grada Zagreba nije moguće priznati troškove mjesnog javnog prijevoza u kom-binaciji ZET – Hrvatske željeznice budući da to za poslodavca nije najpovoljniji trošak javnog prijevo-za koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla.

3. Međumjesni prijevozPod međumjesnim prijevozom podrazumijeva se prijevoz od mjesta stanovanja, koje je različito od mjesta rada, do mjesta rada zaposlenika. Međumjesni javni prijevoz je javni prijevoz organiziran od mje-sta stanovanja, koje je različito od mjesta rada, do mjesta rada zaposlenika. Pod mjestom stanovanja podrazumijeva se mjesto iz kojeg zaposlenik re-dovito dolazi na posao i s posla, odnosno mjesto u kojem mu je prebivalište ili boravište. U slučaju da zaposlenik ima u različitim mjestima prijavljeno prebivalište i boravište, pravo na naknadu troškova

5 Klasa: 121-05/13/00001, Ur. broj: 533-20-13-0001.


PLAĆE I NAKNADE

prijevoza utvrđuje se prema adresi s koje službenik i namještenik redovito dolazi na po-sao i s posla.

Zakon o područjima žu panija, gradova i općina u Republici Hr-vatskoj rje šava dileme po pitanju je li mjesto stanovanja raz ličito od mjesta rada, odno-sno postoje li u kon-kretnom slučaju i mje-sni i međumjesni prije-

voz ili samo mjesni prijevoz6. Pri tome su moguća dva pristupa:

a) pod istim mjestom podrazumijevati područje iste jedinice lokalne samouprave (sva naselja na području te općine ili grada),

b) pod zasebnim mjestom podrazumijevati svako naselje za koje je u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izrijekom navedeno da ulazi u sastav (iste ili druge) jedinice lokalne samouprave.

Oba pristupa imaju razloge za i protiv, a koji će pristup prevladati, ovisi o tumačenju Komisije za tumačenje odredaba ovog KU.

Zajednička komisija za tumačenje prethodnog KU u svojim je tumačenjima imala pristup naveden pod b). Tako npr. s obzirom da je u Zakonu navedeno da u sastav Grada Virovitice ulazi 10 naselja, između ostalih, Čemernica i Virovitica, smatra se da je na-selje (mjesto) Čemernica različito od naselja (mje-sta) Virovitica, s tim da oba navedena naselja ulaze u sastav iste jedinice lokalne samouprave - Grada Vi-rovitice. Stoga službenik kojem je mjesto stanovanja Čemernica, a mjesto rada Virovitica, ima pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza.

Zaposleniku koji stanuje u jednom, a radi u dru-gom mjestu udaljenom do 100 km, visina naknade za međumjesni prijevoz određuje se ovisno o tome postoji li na toj relaciji organiziran javni prijevoz ili ne. Ako na toj relaciji postoji organizirani javni prijevoz, tada ovisno o tome koristi li ga službenik i namještenik za dolazak na posao ili na posao dolazi automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom te

6 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj(NN, br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USRH, 46/10 – ispravak i 145/10).

što je u tom slučaju poslodavcu povoljnije – naknaditi troškove u visini karte organiziranog javnog prijevo-za ili isplatiti naknadu po prijeđenom kilometru.

Za naknadu troškova međumjesnog prijevoza u članku 59. KU i članku 67. TKU propisana su sljedeća pravila:

1. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi među-mjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Stvarno korištenje međumjesnog javnog prije-voza mora se dokumentirati (st. 5 i st. 11. KU; st. 5 i st. 11. TKU).

Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osi-gurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposle-nika te vrijeme čekanja od završetak radnog vreme-na do polaska redovite linije prema mjestu stano-vanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta (st. 18 KU; st. 18. TKU).

Ako na istoj relaciji prometuje više prijevoz-nika, zaposleniku u državnoj (ili javnoj) službi koji stvarno koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza na posao i s po-sla (međumjesnim, odnosno mjesnim javnim prije-vozom) u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte onog prijevoznika koji je najpo-voljniji za poslodavca (pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na po-sao i povratak s posla).

2. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog i međumjesnog prijevoza prema prijeđenom kilo-metru (u visini 0,75 kn po prijeđenom kilometru) u dva slučaja, odnosno:

- ako nije organiziran međumjesni prijevoz ili - ako zaposlenik (kojem organizirani međumjesni

prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla) umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prije-vozno sredstvo, a to je poslodavcu povoljnije (st. 6. KU; st. 6. TKU).

Ako zaposlenik dolazi na posao automobilom i traži da mu se za međumjesni prijevoz isplaćuje naknada po prijeđenom kilometru iz članka 59., st. 6. KU (čl.


PLAĆE I NAKNADE

Naša ustanova iz Zagreba je zaposlila djelatnika iz Siska. Zaposlenik treba putovati na posao 80 km u jednom smjeru. Isplaćujemo li mu nakna-du prijevoza na posao i s posla od 0,65 ili 0,75 kn/km?

S obzirom da je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada manja od 100 km, obračunava se nak-nada u iznosu od 0,75 kn/km. Napominjemo da pra-vo na isplatu ove naknade od 0,75kn/km ima onaj zaposlenik koji je ispunio ostale uvjete iz članka 67, stavka 6, a to su da nema organiziran međumjesni javni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao ili odlazak s posla ili ukoliko ima organiziran međumjesni prijevoz i želi koristiti automobil, poslo-davac mu isplaćuje naknadu od 0,75 kn/km jedino ako je ta opcija za poslodavca povoljnija. U slučaju da je cijena organiziranog javnog mjesnog prijevoza povoljnija za poslodavca, isplaćuje mu se naknada u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne, od-nosno pojedinačne karte. Naknadu od 0,65 kn/km isplaćujete jedino ako zaposlenim ima od mjesta sta-novanja do mjesta rada više od 100 km, posebnom odlukom nadležnog ministarstva.

3. U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nad-ležnog ministra (čl. 59. st. 8. KU; čl. 67., st. 8. TKU).

Dakle, u slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza mjesnog i međumjesnog (prijevoz od adrese stanovanja do adrese rada) isplaćivat će se isključivo prema prijeđenoj kilometraži, a ne pre-ma stvarnim troškovima cijene karte mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

KU utvrđuje da ukoliko se promjena visine nakna-de za službenike i namještenike kojima se naknada određuje prema prijeđenom kilometru, ovisi o kre-tanju cijene benzina MB Eurosuper BS 95. Ako se najviša maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, pro-mijeni za više od 20% od dana stupanja na snagu KU (02. kolovoza 2012.), ugovorne strane se obvezuju u roku od 30 dana korigirati visinu naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru. Kod TKU za javne, ukoliko se cijena navedenog promjeni za 15% ili više od dana stupanja na snagu ovog ugo-vora (12. prosinca 2012.), naknada troškova prije-voza po prijeđenom kilometru uvećat će se za iznos

67, st. 6 TKU), odnosno 0,75 kn/km, odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prije-voza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovolj-nijeg organiziranog javnog prijevoza.

Najčešće nedoumice u praksi javljaju se u slučajevima kada je za poslodavca povoljnije kupiti mjesečnu kartu javnog prijevoznika u međumjesnom prijevozu, a kada zaposlenik odbija koristiti javni prijevoz te želi koristiti osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo. Pojedine ustanove pronašle su praktično rješenje: odlučile su od tih zaposlenika prikupljati dokaze o prijeđenim kilometrima na posao i s posla te im refundirati trošak do visine mjesečne karte, a ne za cjelokupnu relaciju koju prelaze kako to onda ne bi ispunilo uvjet da je povoljnije za poslodavca. Kako TKU u tom dijelu nije dorečen, odnosno u tom dijelu odredbi propisuje isključivo dvije mogućnosti – ili isplatu od 0,75 kn/km ili isplatu troška mjesečne karte, ne možemo reći je li navedena praksa u skla-du s odredbama TKU dok se ne dobiju mišljenja Ko-misije za tumačenja odredbi TKU.

Korisnik smo državnog proračuna i za nas vrije-de pravila određena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Imamo za-poslenika koji u svom mjestu stanovanja ima uređen javni mjesni prijevoz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao i odlazak s posla,no on ga odbija i time ostvaruje pravo isplate 0,75 kn po prijeđenom km. Međutim, mi znamo da on ne ide automobilom (na ime čega dobiva naknadu) već ide biciklom. Na koji zakon da se pozovemo kako bismo uskratili isplatu našem zaposleniku koji zapravo ne koristi automobil?

Dužni ste isplatiti Vašem zaposleniku naknadu za trošak prijevoza. Bez obzira što on ne ide automobi-lom na posao. Prijevoznim sredstvom u smislu odre-dbe članka 67., stavka 6. TKU smatra se svako vozilo iz članka 2. stavka 1. točke 28. Zakona o sigurno-sti prometa na cestama7, odnosno svako prijevoz-no sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda. Prema tome, pod drugim prijevoznim sredstvom smatra se i bicikl.

7 Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 67/08, 48/10 i 74/11).


PLAĆE I NAKNADE

povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od prvog dana sljedećeg mjeseca.

Koji dokaz nam zaposlenici moraju dostaviti kako bismo im isplaćivali naknadu za trošak prijevoza? Je li isti dokaz za one zaposlenike koji koriste i za one koji ne koriste javni prijevoz?

Zaposlenici koji koriste javni prijevoz vam svaki mjesec dostavljaju mjesečnu, odnosno pojedinačnu kartu. Oni koji imaju godišnju kartu, jednom je do-stavljaju. Zaposlenici koji ne koriste javni prijevoz već idu osobnim automobilom dostavljaju formular s prijeđenim kilometrima, osim u situaciji kada se za-posleniku isplaćuje 75% iznosa karte za javni mjesni prijevoz – oni ne moraju donositi nikakav dokaz već samo izjavu na početku godine da se opredjeljuju za takvu vrstu mjesnog prijevoza (što i svi drugi zapo-slenici moraju dati).

4. Kumuliranje naknade troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza

Kumuliranje naknade troškova mjesnog i među-mjesnog javnog prijevoza moguće je u slučaju ako zaposlenik stvarno koristi i jedan i drugi prijevoz, naravno uz uvjet da u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada prelazi udaljenost veću od 2 km.

Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza sukladno odre-dbama članka 59. KU (čl. 67. TKU), osim u slučaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).

Imamo zaposlenicu koja stanuje u Zaprešiću, a putuje na posao do Zagreba. Stoga, ostvaruje uvjete za međumjesni, ali ostvaruje uvjete i za mjesni prijevoz u Zagrebu. Pošto se radi o kombi-naciji međumjesnog i mjesnog prijevoza, na koji način da joj obračunavamo naknadu za prijevoz?

Vaša zaposlenica spada pod tzv. prijevozne zone kako ZET prometuje i na području mjesta stano-vanja i mjesta rada djelatnice. S aspekta poslodavca, vama je najpovoljnije da svojoj djelatnici kupite kar-tu za ZET te nije dopušteno da se trošak karte zbraja (odnosno da u ovoj situaciji kupujete jedan pokaz za međumjesni, a drugi za mjesni prijevoz).

Mišljenja smo da nije moguće kumuliranje nakna-de troškova mjesnog javnog prijevoza i naknade međumjesnog prijevoza po prijeđenoj kilometraži, jer korištenje osobnog automobila ili drugog prije-

voznog sredstva podrazumijeva ukupnu relaciju od adrese stanovanja do adrese rada.

5. Postupak ostvarenja prava na naknadu troškova prijevoza

1. Poslodavac zapos-leniku koji koristi ja-vni prijevoz kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu na do-knađuje stvarne troš -kove prijevoza, pre-ma predočenim raču-ni ma, odnosno kup-ljenim prijevoznim kar tama, o čemu se za-poslenik mora izjasniti na početku godine. Ako zaposlenik koji koristi

javni prijevoz ne priloži kartu ili račun o kupljenoj karti, neće mu se isplatiti naknada.

Mišljenja smo da zbog promijenjenih okolnosti zapo-slenik tijekom kalendarske godine može promijeniti način dolaska na posao i odlaska s posla, ali je o isto-me dužan unaprijed obavijestiti poslodavca.

2. Službenik i namještenik koji koristi osobni auto-mobil za dolazak na posao sukladno članku 59. sta-vku 6. i 8. KU8, naknadu troška prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara9 na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti, kada ga predaje nakna-dno, nakon prestanka razloga spriječenosti.

8 Odredba članka 59. stavka 6. KU glasi: Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odnosno ako službenik i namještenik ko-jem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit do-lazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumje-snog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđe-nom kilometru.Odredba članka 59. stavka 8. KU glasi: U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra.9 Izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odla-sku s posla.


PLAĆE I NAKNADE

U _______, dne _____ 20 __ g.

__________________

(potpis ovlaštene osobe)

Vaši prijedlozi i primjedbe:

OBRAZAC

Izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla

Ime i prezime službenika/namještenika: _____________

Adresa rada: ________________________________________

Adresa stanovanja: __________________________________

Datum

Broj prijeđenih kilometara pri dolasku

Broj prijeđenih kilometara pri odlasku

Prijevozno sredstvo

Potpis

1 2 1+2UKUPNO:

Za točnost i istinitost podataka iz ovog izvješća službenik i namještenik jamči potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti

DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: ____________________

Na ime naknade troška prijevoza potražujem: _________kn

TKU nije propisao formular kojeg zaposleni-ci ispunjavaju i predaju kao što je slučaj kod KU (Iz vješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla). Za očekivati je da će se pri iznošenju tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Temeljnog kolektiv-nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama de inirati i formular kojeg će zaposlenici ispunjavati kao izjavu o vrsti prijevoza za čitavu go-dinu ili će se Komisija izjasniti smiju li zaposlenici u javnim službama koristiti formular kojeg ispunja-vaju državni službenici i namještenici (koji nije

speci ičan pa se pretpostavlja da će se isti odrediti i za zaposlenike u javnim službama). U ovom prije-laznom periodu dok ga još nemaju, javne službe ko-riste formular namijenjen za državne službenike i namještenike ili se snalaze praktičnim rješenjima – primjer jedno od takvih dan je u nastavku.

U _________, dne _______ 20__ godine

____________________

(potpis ovlaštene osobe)

Izvješće o prijeđenim kilometrima zaposlenika pri odlasku na posao i dolasku s posla

Ime i prezime zaposlenika _____________________

Mjesec i godina ___________

Adresa stanovanja _____ km pri dolasku na posao __ km

Adresa rada __________ km pri odlasku s posla ____ km

Datum DanDolazak na posao

(km)

Odlazak s posla (km)

Ukupno prijeđeni

kmPotpis

1.1.2013. utorak2.1.2013. srijeda3.1.2013. četvrtak4.1.2013. petak5.1.2013. subota6.1.2013. nedjelja7.1.2013. ponedjeljak8.1.2013. utorak9.1.2013. srijeda

10.1.2013. četvrtak11.1.2013. petak12.1.2013. subota13.1.2013. nedjelja14.1.2013. ponedjeljak15.1.2013. utorak16.1.2013. srijeda17.1.2013. četvrtak18.1.2013. petak19.1.2013. subota20.1.2013. nedjelja21.1.2013. ponedjeljak22.1.2013. utorak23.1.2013. srijeda24.1.2013. četvrtak25.1.2013. petak26.1.2013. subota27.1.2013. nedjelja28.1.2013. ponedjeljak29.1.2013. utorak30.1.2013. srijeda31.1.2013. četvrtak∑

Za istinitost navedenih podataka iz Izvješća o prije-đenim kilometrima zaposlenika pri odlasku na posao i dolasku s posla garantiram svojim potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti

DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: ____________________

Na ime naknade troška prijevoza potražujem: _________kn


PLAĆE I NAKNADE

Ako zaposlenik koji se izjasnio da će koristiti osobni automobil i rješenjem mu je utvrđeno pravo na nak-nadu troškova dolaska na posao i odlaska s posla au-tomobilom, ne preda ispunjen i potpisan formular, neće mu se isplatiti naknada troškova prijevoza.

3. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvatskog au-tokluba (dostupno na: http://map.hak.hr),

- u slučaju iz članka 59. stavka 4. KU, a članka 67., stavka 4. TKU (utvrđivanje udaljenosti od naj-manje 2 km kod mjesnog prijevoza), kao najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke nathodnike i pothodnike,

- u slučaju iz stavka članka 59., stavaka 6. i 8. KU, a članka 67., st. 6. i 8. TKU (utvrđivanje udalje-nosti međumjesnog prijevoza kada se zaposle-niku isplaćuje naknada troškova prijevoza prema prijeđenom kilometru), kao najkraća ruta bez na-plate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfal-tom).

Korekcije udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada iz odredbe članka 59. stavka 13. KU, za uređene pješačke nathodnike i pothodnike po-trebno je izvršiti na način utvrđen sporazumom službenika i poslodavca (uz pomoć Google Maps ili drugog pomoćnog planera putovanja), a ako nije moguć sporazum, korekcije će se izvršiti stvarnom izmjerom na terenu.

6. Opća pravila za naknadu troškova prijevoza

1. Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prije-voza za dolazak na posao i povratak s posla neće se isplatiti za dane

- godišnjeg odmora, - rodiljnog dopusta, - privremene spriječenosti za rad i - za druge dane kada službenik i namještenik nije u

obvezi dolaska na posao.

U vezi s navedenim ograničenjem, postavlja se pi-tanje tehnike izračunavanja iznosa mjesečne nak-nade za dane dolaska na posao rada u slučaju kada

troškovi nadoknađuju u visini cijene mjesečne karte (u punom iznosu ili umanjene za 25%), a zaposlenik nije radio cijeli mjesec.

Mišljenja smo da se umanjena mjesečna naknada treba obračunati razmjerno broju dana dolaska na posao i to na način da se puna mjesečna naknada podijeli s brojem radnih dana u kalendarskom mjesecu te dobiveni iznos pomnoži s brojem dana koje je zaposlenik radio. Npr. ako službenik u Zagrebu ostvaruje pravo na mjesečnu naknadu za mjesni prijevoz u iznosu od 270 kuna, a u određenom mjesecu je od ukupno 22 radna dana radio 12 dana, naknada za taj mjesec obračunava se na sljedeći način: (270 kn : 22) x 12 i iznosi 147,27 kn.

Umanjenje naknade troškova prijevoza za dane izostanka s posla ne odnosi se na slučaj kupnje godišnje ili mjesečne karte.

2. Pravo na troškove prijevoza nema onaj zapo-slenik koji za redoviti dolazak na posao i odlazak s posla može koristiti prijevoz organiziran od strane poslodavca.

3. KU propisuje isplatu naknade troškova prijevo-za najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. TKU propisuje obveznu isplatu naknade do 15. u mjesecu za tekući mjesec u slučaju da se zaposleniku isplaćuje naknada za javni prijevoz. Ukoliko se radi o naknadi prijevoza za zaposlenika koji putuje auto-mobilom ili drugim prijevoznim sredstvom, njemu se isplaćuje do 15. u mjesecu za tekući mjesec akon-tacija od 50% troškova prijevoza, a ostatak mu se isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

S obzirom da se prema prethodnom Kolektivnom ugovoru naknada troškova prijevoza isplaćivala una-prijed i to na plaći za prethodni mjesec, prelaskom na novi način isplate naknade troškova prijevoza (unatrag, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec), službenicima i namještenicima u ovoj kalendarskoj godini jedan mjesec neće biti isplaćena naknada troškova prijevoza. Isto se odnosi i na javne službe s tom razlikom da se od nekadašnje isplate unaprijed prelazi na isplatu do 15. u tekućem mjesecu za taj mjesec.



POREZI I DOPRINOSI

S formalnim uporištem u Zakonu o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12) i Pravilniku o porezu na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12), izvje-stan broj proračunskih korisnika na inicijativu po-rezne uprave je postao obveznikom obračunavanja i plaćanja poreza na dobit. Rješenja porezne uprave u pravilu su izazivale konsternaciju i na njih su uložene žalbe, no jednako tako te su žalbe mahom odbijene u drugostupanjskom poreznom postupku. Za pole-miziranje o opravdanosti i racionalnosti primjene ovog diskrecionog prava poreznih vlasti potrebno je proanalizirati pojedinačne slučajeve proračunskih korisnika, strukturu i opseg njihovih tzv. vlastitih prihoda, troškove koji su s njima povezani, stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, a potom ute-meljeno ocijeniti inancijske i druge implikacije opo-rezivanja. Činjenica je međutim da ovakav pristup poreznih vlasti predstavlja novi i vrlo rijedak primjer u međunarodnim razmjerima. Posljedično, primjena poreznih rješenja u računovodstvenim službama i poreznoj administraciji otvaraju niz dodatnih obve-za, poslova i nedoumica. U članku se stoga, kao pri-log problematiziranju ove tematike i preispitivanju opravdanosti poreznog pristupa, naglašavaju neki aspekti oporezivanja vlastitih prihoda i teškoće računovodstvene prilagodbe proračunskih subjeka-ta statusu obveznika poreza na dobit. Pokrenute su vrlo argumentirane inicijative prema Poreznoj upra-vi, osobito od strane ustanova u znanosti i zdravstvu, da se proračunski korisnici u cijelosti isključe iz su-stava oporezivanja dobiti te ćemo vas o ishodu istih informirati u sljedećem broju časopisa.

1. UvodČlankom 2. st. 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da je obveznik poreza na dobit trgovačko društvo i dru-ga pravna i izička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. U istom članku (st. 5. i 6.) navedene su osobe koje nisu obveznici poreza

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

na dobit osim ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do neopravda-nih povlastica na tržištu. To su: tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokal-ne samouprave i Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobro-voljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kul-ture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije.

Načelno dakle, proračunski korisnici nisu subjekti koji se mogu osnovati i djelovati s ciljem ostvarivanja dobiti. Kao takvi nisu poduzetnici, pa niti nisu obvez-nici poreza na dobit. Proračunski subjekti su nepro it-ne ustanove koje u svojim aktima o osnivanju nemaju istaknut cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi inanciranja svoje nepro itne djelatnosti. Ipak, ako prihode stječu razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavljaju djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetni-ci koji su osnovani radi stjecanja dobiti (samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodar-stveno procjenjivih koristi). Stoga, ako obavljaju go-spodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelat-nosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih nave-denih osoba rješenjem utvrditi da su navedene oso-be obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

Rješenje o statusu poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu proračunskog subjekta. Rješenje ne može imati re-troaktivnu primjenu, a žalba na rješenje ne odgađa njegovu primjenu. Kako je sudionicima na tržištu zakonom zajamčena ravnopravnost, to posljedično znači da se i na proračunske subjekte, sudionike u tržišnoj utakmici ima primjeniti isti formalno-prav-ni, odnosno u ovom slučaju porezno pravni okvir.

Suštinsko je pitanje koliko je ovakav pristup inan-cijski opravdan, odnosno kolike će troškove izazvati kod obveznika primjene i kod same porezne admini-stracije. Također, kakav će inancijski učinak polučiti u najčešćim slučajevima kada se prihodi na tržištu

UDK 336.2Davor Vašiček

Oporezivanje dobiti - novi izazov u poslovanju proračunskih korisnika?


POREZI I DOPRINOSI

ostvaruju upravo s ciljem racionalnog korištenja držav nih resursa (imovine, zaposlenika, opreme), a s pri marnim ciljem namicanja nedostajućih sredsta-va iz proračuna. I na koncu, kriterij stjecanja neopra-vdanih povlastica na tržištu vrlo je upitan u pojedinim slučajevima kada se prihodi ostvaruju u djelatnostima za koje uopće ne postoji uređeno tržište te se u tom smislu i ne mogu smatrati tržišnim djelatnostima.

Upravo ovaj kriterij stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu koji se navodi u rješenjima Porezne upra-ve predmet je prijepora u brojnim situacijama kada proračunski korisnici kao specijalizirani državni su-bjekti pružaju vrlo speci ične usluge kojima zapravo ne konkuriraju poduzetnicima. Tu možemo navesti brojne primjere kao što su specijalističke labora-torijske analize (primjerice vode, zraka, DNA, …), subspecijalistička vještačenja, fakultetska mišljenja, specijalizirani znanstveno-stručni skupovi i eksper-tize, iznajmljivanje specijalizirane opreme i nekret-nina gradovima čime se ostvaruje javni interes (pri-mjerice atletske staze, sportska igrališta, ...).

Argumentacije u žalbama proračunskih korisnika o korištenju vlastitih prihoda u svrhu unaprjeđenja temeljne djelatnosti (npr. znanstveno istraživačkog, nastavnog, zdravstvenog i drugog potencijala) i pokrića nedostajućih proračunskih sredstava koja nisu osigurana iz osnovnih izvora, Porezna uprava ne smatra relevantnima za oporezivanje dobiti jer spadaju u područje raspodjele, a ne stjecanja dobiti.

2. Vlastiti prihodi proračunskih subjekata

Podsjetimo da je pitanje prihoda koje proračunski ko-risnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi korištenja vlastitih prihoda u razdoblju 1998.-2008. godine bilo uređeno Pravilni-kom o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osno-vne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Poslovi vla-stite djelatnosti dijelili su se na osnovne poslove i ostale poslove. Osnovni poslovi vlastite djelatnosti jesu poslovi unutar osnovne djelatnosti, za koju je ustrojen proračunski korisnik i koje može obavljati bez suglasnosti nadležnog ministarstva. Ostali po-slovi vlastite djelatnosti jesu poslovi ostalih djelat-nosti koje proračunski korisnik obavlja izvan okvi-ra osnovne djelatnosti i za njihovo obavljanje bio je dužan pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva. Stupanjem na snagu ovoga općeg Pravilnika koji je vrijedio za sve korisnike proračuna ukinuti su slični pravilnici koji su se odnosili na pojedine djelatno-sti u sustavu proračuna kao što je npr. Pravilnik o

mjerama i načinu korištenja prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstveno istraživačkih instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti (NN, br. 103/95).

Temeljem navedenog Pravilnika svi proračunski ko-risnici bili su dužni izdvajati i uplaćivati u proračun 40% ostvarenih prihoda od tzv. ostalih poslova vla-stite djelatnosti.

Pravilnik je prestao važiti od 01.01.2009., odnosno stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2008.godine (NN, br. 87/08) kojime je uvedena opća obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun iz kojega se inanciraju. Time nije ukinuto pravo proračunskih korisnika na trošenje ovih prihoda, no u tom je kontekstu važno spomenuti i da se vlastiti prihodi od 2008. god. ne smatraju namjenskim prihodima što znači da pravo na njihovo trošenje korisnicima prestaje istekom proračunske godine (dakle neutrošena sredstva ne prenose se u sljedeću proračunsku godinu). Izmje-nama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012.god. (NN, br. 136/12) ova opća obveza nije promijenjena. Kako bi se ublažile posljedice ovakovog pristupa na racionalno korištenje ostvarenih vlastitih prihoda, izmijenjenim čl. 52. Zakona o proračunu, dodatno je prošireno pravo raspolaganja vlastitim prihodima uplaćenima u proračun. Uplaćeni, a manje planira-ni vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih sred-stava odnosno uplaćeni, a neplanirani vlastiti priho-di mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim ak-tivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethod-nu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upra-vnog tijela za inancije.

Uz ove načelne odredbe Zakona o proračunu, od tada se iznimke i druga pitanja ostvarivanja i korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika konkretno reguliraju i godišnjim zakonima/odluka-ma o izvršenju državnog/gradskog/županijskog/općinskog proračuna. Tako u najnovijem Zakonu o izvršenju Državnog proračuna za 2013.godinu (NN, br. 139/12) ova su pitanja, kao i niz prethodnih go-dina, uređena u glavi VI. Korištenje vlastitih prihoda tj. člancima.

Članak 39.

(1) Obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove priro-de, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidro-grafski institut.


POREZI I DOPRINOSI

(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 40.

(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje-tima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.

(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redo-vne djelatnosti.

(3) Nadležna ministarstva mogu u suglasnosti s Mi-nistarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.

Iznimke od potpune ili djelomične uplate vlastitih prihoda u proračun mogu svojim odlukama o izvr-šenju proračuna donijeti i jedinice lokalne odnosno područne samoprave.

3. Uključivanje u sustav PDV-a i oporezivanje dobiti

Sve učestalije uključivanje proračunskih korisnika u sustav oporezivanja dobiti može se promatrati u širem kontekstu poreznih reformi, a svakako i u re-laciji s promjena u sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Naime, od 2010. go-dine, promjenom načela oporezivanja u Zakonu o PDV-u značajan broj proračunskih korisnika u različitim djelatnostima uključen je u sustav PDV-a po osnovi pružanja oporezivih isporuka dobara i usluga. Do tada, temeljem institucionalnog pristu-pa primjenjenog kroz Pravilnik o PDV-u, sve pa i go-spodarske isporuke dobara i usluga subjekata iz čl. 11. Zakona, oslobođenih od PDV-a imale su isti porezni status. Dakle bile su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zaračunan u ulaznim računima.

S obzirom da se PDV, kao oblik poreza na promet proizvoda i usluga, primjenjuje na područje razmjene dobara i usluga na tržištu, to znači da su od 2010. go-dine, njime zahvaćene samo isporuke proračunskih subjekata koje su po svojemu karakteru tržišno usmjerene. Sama ova činjenica, posljedično upućuje na to da proračunski subjekti u dijelu svojih djelat-nosti sudjeluju na tržištu dobara i usluga te time obavljaju neki, često vrlo speci ični, oblik gospodar-ske ili kvazigospodarske djelatnosti što implicitno stvara podlogu i za razmatranje oporezivanja ostva-rene dobiti u ovim djelatnostima.

Cjelovitiji uvid u opseg i razinu tzv. vlastitih priho-da porezna uprava sustavno dobiva iz izvještaja o obračunanoj obvezi PDV-a (PDV, PDV-K) koje su

obveznici dužni redovito dostavljati koncem porez-nog razdoblja i kumulativno na kraju godine. Ne-rijetko proces uključivanja u sustav poreza na dobit započinje zahtjevom obveznicima PDV-a za dosta-vom informacija relevantnih za oporezivanje. To su u pravilu propisane knjige o izlaznim računima (IRA) na kojima se temelje izvješća o obračunanom PDV-u te analitičke knjigovodstvene kartice prihoda.

Iz navedenih se knjiga i evidencija stječe detaljan uvid u vrijednost i strukturu PDV-om oporezivih, ali i neo-porezivih isporuka proračunskih korisnika. Vrijed-nost i struktura PDV-om oporezivih isporuka inicijal-na je informacija o opsegu gospodarske djelatnosti te se na njoj temelji daljnje razmatranje obvezivanja korisnika na obračunavanje poreza na dobit. Pritom se između PDV-om oporezivih isporuka i prihoda od gospodarske djelatnosti za oporezivanje po-rezom na dobit ne može staviti znak jednakosti. Porezna uprava dakle može, a u praksi to i čini, rješenje za oporezivanje gospodarske djelatnosti donijeti za sve ili se ograničiti samo na dio djelat-nosti čije su isporuke oporezive PDV-om.

4. Računovodstvo i utvrđivanje porezne osnovice

Radi utvrđivanja porezne osnovice iz čl. 5. Zako-na o porezu na dobit, porezni obveznik mora vo-diti poslovne knjige prema propisima o raču no-vodstvu za poduzetnike, odnosno prema Zako-nu o računovodstvu (NN, br. 109/07). Zakonom o računovodstvu propisano je da se poduzetničko računovodstvo temelji na načelu nastanka događaja i primjeni Međunarodnih računovodstvenih standar-da, odnosno ovisno o veličini poduzetnika, Hr vatskih standarda inancijskog izvještavanja i Međunarod-nih standarda inancijskog izvješta vanja.

U svrhu ispunjavanja zakonske obveze utvrđivanja porezne osnovice, proračunski subjekti obveznici poreza na dobit, dužni su uz primjenu načela i pravila primjene proračunskog računovodstva, za praćenje svojih oporezivih djelatnosti organizirati i knjigo-vodstvene evidencije na poduzetničkim načelima.

Razlike između između proračunskog i podu zet nič-kog računovodstva odražavaju vrlo različitu priro-du ovih pravnih osoba te se mogu podijeliti na for-malne i suštinske.

Formalne razlike u osnovi se sastoje u:

a) primjeni računskog plana (u proračunskom raču-no vodstvu je on detaljno propisan čak do 5. razi-ne računa, dok poduzetnici samostalno kreiraju svoj računski plan prema svojim potrebama),


POREZI I DOPRINOSI

b) sustavu inancijskog izvještavanja (u proračun-skom računovodstvu oblik i sadržaj inancijskih izvještaja detaljno je propisan i prilagođen primje-ni brojnih proračunskih klasi ikacija, dok su inan-cijski izvještaji poduzetnika sadržajno propisani samo s minimumom agregiranih elemenata).

Suštinske razlike proizlaze iz primjene modi ici-ranog računovodstvenog načela nastanka događaja u sustavu proračuna, dok poduzetnici dobitaši pri-mjenjuju načelo nastanka događaja u potpunosti. Upravo te razlike u priznavanju nekih elemenata uspješnosti (prihoda i rashoda) prepreka su potpu-ne mjerodavnosti proračunskih računovodstvenih evidencija (poslovnih knjiga) za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit.

U nastavku se navode temeljne razlike s potrebnim usklađenjima u praćenju gospodarske djelatnosti radi mjerodavnosti proračunskog računovodstva za utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

ELEMENT PODUZETNICI PRORAČUN ZA SVRHE OPOREZIVANJA DOBITI

Dugotrajnaimovina

Kapitalizacija troškova stjecanja

100% rashod u trenutku

nabave

Identi icirati imovinu kojom se ostvaruje dobit.

Amortizacija DA -trošak prema

obračunu u korisnom

vijeku uporabe

NE-ispravak vrijednosti

na teret izvora

vlasništva

Ispravak vrijednosti imovine koja služi

gospodarske djelatnosti priznavati kao porezni rashod (amortizaciju).

Trošak kratkotrajne

imovine

Prema stvarnom trošenju

100% trošak u trenutku

nabave

Za gospodarsku djelatnost priznavati

trošak do razine stvarnih utrošaka

(primjer u zdravstvu, proizvodnji i trgovini).

Priznavanje prihoda

U trenutku isporuke

U trenutku naplate

Nenaplaćene prihode (podsk.96) uključiti u

ukupan prihod godine.Rashodi

poslovanjaPrema

nastankuPrema

nastankuOsim izravnih troškova

priznavati i dio neizravnih troškova

gosp. djelatnosti.Donacije

dugotrajne imovine

Prihod/rashod Promjene izvora-VRIO

(prihod/rashod)

Donacije koje se odnose na gospodarsku

djelatnost priznavati u prihode/rashode.

Porez na dobit

Predmet raspodjele

bruto dobiti

Na teret viška/manjka prihoda

Knjiženje će se provoditi u sljedećoj

godini na teret rezultata prethodnih

god. (podsk. 922) zbog bitno različitih

rokova izvještavanja i utvrđivanja dobiti.

Navedene razlike u osnovnim računovodstvenim načelima i pravilima priznavanja elemenata inan-cijskih izvještaja upućuju na zaključak da u okvi-ru propisanog proračunskog računovodstva nije moguće racionalno organizirati računovodstveni podsustav koji bi udovoljio obvezi iz Zakona o po-rezu na dobit. Osim toga i računovodstveni su-stav proračuna detaljno je normiran Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima (Pravilnikom o računovodstvu i računskom planu proračuna) te ne omogućava kreativan pristup. Posljedično proizlazi da proračunski subjekti koji su uključeni u sustav oporezivanja dobiti moraju:

1. nastaviti voditi svoje integralno računovodstvo za praćenje svojih ukupnih djelatnosti (dosljedno prema propisima o proračunskom računovodstvu),

2. ustrojiti zaseban računovodstveni podsustav za svrhe praćenja gospodarske djelatnosti koja se oporezuje porezom na dobit. Ovaj podsustav je zapravo paralelno knjigovodstvo u kojemu će se pratiti samo imovina i poslovni događaji u gospo-darskoj djelatnosti. Pritom će se informacije i po-datci preuzimati iz proračunskog računovodstva, računovodstveno obrađivati (priznavati) prema načelima poduzetničkog računovodstva i tako omo-gu ćiti utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

5. Amortizacija i priznavanje indirektnih troškova gospodarske djelatnosti

U posljednje vrijeme veći broj proračunskih ko-risnika poreznim je rješenjem uključen u sustav oporezivanja dobiti po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospodarstve-nom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarstveno procjenjivih kori-sti. U navedenim djelatnostima značajan trošak koji se sučeljava ostvarenim prihodima od iznajmljivanja je trošak amortizacije.

Kada je riječ o amortizaciji kao porezno priznatom rashodu, nedvojbeno je da porezni obveznik ima pravo priznati i ovaj trošak (u cijelosti kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni) sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primjeniti maksimalno porezno dopustive stope amortizacije, odnosno da je dužan usporediti odstupaju li primjenjene stope amortizacije (ispravka vrijednosti) od maksimalno porezno dopuštenih1. Trošenje dugotrajne imovi-

1 Prema Zakonu o porezu na dobit godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe opo-rezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1) za gra-


POREZI I DOPRINOSI

ne u sustavu proračuna ne iskazuje se u knjigovo-dstvu kao trošak amortizacije nego kao ispravak vrijednosti (umanjanje) vlastitih izvora s obzirom da proračunsko računovodstvo ne dozvoljava kapi-talizaciju troška stjecanja dugotrajne imovine već iskazivanje ukupnog troška u trenutku stjecanja. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao rezultat primje-ne Zakon o proračunu ne smatramo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amortizacije.

Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za porezne potrebe primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iska-zivanje utrošenih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja prihoda i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispra-vak vrijednosti također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezi-ve dobiti, poglavito ako se radi o dobiti od iznajm-ljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvažiti u postupku utvrđivanja. Proračunski subjekti, kao obveznici poreza na dobit, imaju pravo i obvezu štititi svoj kapital - vlastite izvore.

Za tu svrhu u izdvojenom knjigovodstvu za svrhe oporezivanja dobiti potrebno je sačiniti početnu bi-lancu koja će u aktivi sadržavati dugotrajnu imovinu koja služi obavljajnu gospodarske djelatnosti. Za ovu imovinu, utvrđivat će se i iskazivati trošak amorti-zacije koji će se nadoknađivati iz prihoda odnosno umanjivat će računovodstvenu dobit gospodarske djelatnosti kao polaznu veličinu za utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

Poduzetnička računovodstvena načela nalažu kon-tinuirano sučeljavanje prihoda i s njima povezanih

đevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2) za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3) za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automo-bile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%, 4) za računala, računal-nu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%, 5) za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%. Navedene godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti.

rashoda. To znači da su i proračunski subjekti kao obveznici poreza na dobit dužni pratiti i iskazivati ne samo prihode od oporezive djelatnosti, već i s nji-ma sve povezane izravne i neizravne rashode.

Izravni rashodi priznavat će se temeljem izvornih knjigovodstvenih isprava, dok neizravne rashode (opći troškovi funkcioniranja proračunskog subjek-ta, uprava, administracija, održavanje, zajednički režijski troškovi, amortizacija imovine koja služi i za redovnu i za gospodarsku djelatnost) treba priznati kao rashode oporezive djelatnosti prema određenim ključevima utvrđenima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom ne postoje jedinstveni kriteriji za sve djelatnosti niti organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se na argumentiranoj procjeni po-reznog obveznika, a priznavanje ove procjene real-nom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora.

Ovdje treba podsjetiti da je poreznim propisima utvrđena metodologija (ključ) za aproksimativno priznavanje pretporeza na one primljene isporuke koje istodobno služe oporezivoj i neoporezivoj dje-latnosti proračunskih korisnika – obveznika PDV-a. U tu se svrhu utvrđuju koe icijenti kao odnos vrijed-nosti oporezivih i sveukupnih isporuka obveznika.

Čini se nužnim da porezna uprava i u dijelu priznavanja indirektnih rashoda oporezive go-spodarske djelatnosti utvrdi određena uni ici-rana pravila koja će se jednostavno primjeniti pri samom knjiženju u izdvojenom knjigovod-stvu ili još racionalnije u samom PD obrascu pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit.

www.tim4pin.hr


POREZI I DOPRINOSI

Izmjenama sustava oporezivanja porezom na doda-nu vrijednost (PDV) od početka 2010. godine znatan broj proračunskih i nepro itnih subjekata uključen je u ovaj porezni sustav. Jedna od brojnih obveza koje proizlaze iz takvog poreznog statusa je sasta-vljanje konačnog (kumulativnog) obračuna PDV-a za prethodnu poslovnu godinu (dalje u tekstu: PDV-K). Krajni rok za podnošenje PDV-K za 2012.godinu od strane pravnih osoba je 30. travnja 2013. godi-ne. Radi se o zahtjevnoj obvezi kojom se zaokružuje godišnje porezno razdoblje i stoga Ministarstvo i-nancija – Porezna uprava, svake godine objavljuje svoju detaljnu uputu o svim obveznim postupcima. Do objave ovog članka, Uputa Porezne uprave za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a za 2012. go-dinu članka nije objavljena, no njeno se objavljivanje može uskoro očekivati. Zbog opsežnosti teme, u na-stavku se objavljuje urednički skraćeni tekst auto-rice kojim se naglašavaju posebnosti proračunskih i nepro itnih subjekata u svezi poreznog statusa i sastavljanja PDV-K za 2012. godinu.

Integralni tekst ovoga članka o primjeni PDV-a kod proračunskih i nepro itnih subjekata te općim pi-tanjima sastavljanja PDV-K raspoloživ je čitateljima na našoj internet stranici: www.tim4pin.hr

1. UvodObveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), pro-pisana je u članku 18. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 136/12, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i u člancima 121. do 127. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 i 146/12, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). Tijekom godine, u obračunskim razdo-bljima, porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene stvarne isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije pre-dujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim

* mr. sc. Ljubica Javor, ovlaštena porezna savjetnica, Javorović, Idžojtić & partneri, Zagreb.

slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDV-a, bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim prijavama te godišnje obračunavanje ne bi bilo niti potrebno. Međutim, u poslovanju obveznika postoje različiti razlozi zbog kojih dolazi do propuštanja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propisa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine kada se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sa-stavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propusti u svezi obračunavanja PDV-a, koji se ispravljaju podnošenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu.

Proračunski korisnici i nepro itne organizacije, kao pravne osobe, sukladno Zakonu o PDV-u (čl. 18., st. 2.) moraju predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave konačni obračun PDV-a do kraja travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno za 2012. godinu, do 30. travnja 2013. godine.

2. Evidencije i podaci potrebni za sastavljanje PDV-K

Temeljne evidencije iz kojih se uzimaju podaci za sa-stavljanje konačnog obračuna jesu knjige I-RA i U-RA i to za isporuke i za primljene predujmove (čl. 159. do 165. Pravilnika o PDV-u).

Knjige I-RA i U-RA zaključuju se krajem svake obračunske godine, nakon što se evidentiraju sve obavljene i primljene isporuke dobara i usluga koje se odnose na konačni obračun. Podsjećamo da od 1. siječnja 2010. godine, zbog promjene oporezivanja isporuka koje predstavljaju tzv. vlastitu potrošnju, koja se sada smatraju redovnim isporukama i iskazuju u Knjizi I-RA za isporuke, više nije potreb-no voditi evidencije – Knjige U-RA i I-RA za vlasti-tu potrošnju. Izuzetak su porezni obveznici, koji su sredstva za osobni prijevoz nabavili do 31. prosin-ca 2009. godine, a koji i dalje moraju obračunavati PDV na vlastitu potrošnju na neamortizirani dio tih sredstava, do isteka amortizacijskog vijeka, odno-sno do trenutka prodaje, otuđenja na drugi način

UDK 336.2Ljubica Javor *

Posebnosti konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu kod proračunskih i nepro itnih subjekata


POREZI I DOPRINOSI

ili uništenja tih sredstava (čl. 36. Zakona o PDV-u). Međutim, ne moraju za to voditi posebnu knjigu, već te podatke iskazuju u redovnoj knjizi I-RA ( čl. 161., st. 2., t. 4. Pravilnika o PDV-u).

Osim podataka iz navedenih knjiga, proračunski korisnici, kao i nepro itne organizacije koji su obveznici PDV-a, za utvrđivanje porezne obveze i pretporeza, moraju imati i podatke koji se uzi-maju iz drugih pomoćnih evidencija, kao što je npr. evidencija o plaćenom porezu pri uvozu, kao i podaci o plaćenom porezu po odredbi Zakona o PDV-u (čl. 19., st. 2.), na usluge koje su strani po-duzetnici obavili domaćem poduzetniku, a koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja, oporezuju u tuzemstvu.

3. Porezna prijava – obrazac PDV-K Porezna prijava za 2012. godinu predaje se na iz-mijenjenom obrascu PDV-K koji je propisan i koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u (NN, br. 29/12). Obrasci prijave PDV-a za obračunska razdoblja (mje-sečna ili tromjesečna) te obrazac porezne prijave za konačni obračun PDV-a su gotovo identični, osim što obrazac za konačni obračun - PDV-K ima dodat-nu točku VII. koja sadrži ostale podatke. Na tom rednom broju se iskazuju ostali podaci o PDV-u o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne po-rezne obveze.

U konačni obračun uključuju se podaci o obra-čunatom i plaćenom PDV-u tijekom godine, i po-daci se ne bi smjeli, osim iznimno, bitno razliko-vati od zbroja podataka iz mjesečnih odnosno tromjesečnih poreznih prijava.

Nastavno se navode neke speci ičnosti o kojima proračunski korisnici i nepro itne organizacije kao obveznici PDV-a, prilikom sastavljanja konačnog obračuna PDV-a trebaju voditi računa.

3.1. Računi i plaćanja u 2013. godini koji ulaze u PDV-K za 2012. godinu

U podatke o oporezivim isporukama na redom broju II. Obrasca PDV-K, uključuju se svi računi s oznakom R-1 izdani do 31. prosinca 2012. godine. Ako su računi izdani u 2013. godini za isporuke dobara i obavljene usluge u 2012. godini, oni se također uključuju u konačni obračun.

U podatke o obračunatom pretporezu sadržanom u primljenim računima na rednom broju III. Obra-sca PDV-K uključuju se i ulazni računi s oznakom R-1, koji nisu bili obuhvaćeni mjesečnim, odnosno tro mjesečnim poreznim prijavama za razdoblja

do kraja prosinca 2012. godine, a koji su primljeni u 2013. godini do podnošenja konačnog obračuna PDV-a.

Isto tako, u Obrazac PDV-K uključuju se i ulazni računi s oznakom R-2, po kojima je zaračunata obav-ljena isporuka dobra ili usluga u 2012. godini, ako su plaćeni do roka za podnošenje konačnog obračuna u 2013. godini tj. do kraja mjeseca travnja 2013. go-dine.

3.2. Popunjavanje obrasca PDV-K

Podaci u obrascu PDV-K svrstani su u sedam osno-vnih točaka (I-VII) označenih rimskim brojevima, koje su raščlanjene na pojedine podbrojeve.

Točka I. – u ovoj točki, iskazuju se ukupni podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u poreznom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju (točka I.1.), isporukama koje su oslobođene oporezivanja (točka I.2.2.1. do 1.2.2.4.) i isporukama koje su oporezive po stopi od 0% (točka I.3.). U okviru ove točke u podtočki I.2.2.3. iskazuju se podaci o vrijednosti isporuka u tuzemstvu koje su oslobođene pore-za, bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i 11.a Zakona o PDV-u) što je karakteristično upravo za proračunske, a dijelom i nepro itne subjek-te obveznika PDV-a. Naime, većina isporuka koje oni obavljaju su isporuke od javnog interesa te su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. U ovoj točki iskazivat će podatke o isporukama koje su oslobođene PDV-a, a to su isporuke za koje su izdali račune, kao i vrijednosti proračunskih sredstava primljenih od nadležnih ministarsta-va za namjene kao što su plaće, pokriće mate-rijalnih troškova, sredstva za određene progra-me i sl., za koja formalno ne ispostavljaju račune. Iako formalno ne ispostavljaju račune, radi se o naknadama za obavljene isporuke, a te isporuke su oslobođene PDV-a.

Točka II. - u ovoj točki iskazuju se podaci o ukupnoj vrijednosti obavljenih oporezivih isporuka i iznosu PDV-a. U okviru ove točke posebno se iskazuju ispo-ruke oporezive po pojedinim poreznim stopama i u PDV-K se mogu pojaviti isporuke oporezive po stopama od 10%, 23% i 25%, ali i iznimno po stopi od 22%, za isporuke koje su obavljene prije 01.08. 2009. godine.

Točka III. - u ovoj točki iskazuju se ukupni podaci o pravu na pretporez koje se ostvaruje prema tri te-melja: pretporez sadržan u primljenim računima za isporuke koje su poreznom obvezniku – pri-matelju isporuke obavili tuzemni dobavljači, porez koji su porezni obveznici platili pri uvozu


POREZI I DOPRINOSI

i porez koji su porezni obveznici platili za uslu-ge koje su im obavili poduzetnici sa sjedištem u inozemstvu, a za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu. Podaci se uzimaju iz knjige U-RA i po-sebnih evidencija o PDV-u plaćenih po čl.19. st.2. Zakona o PDV-u i porezu plaćenom pri uvozu.

Točke III.1.-3. - u ovim se točkama iskazuju po-daci o poreznim osnovicama i iznosu pretporeza obračunatog po stopama od 10% , 22%, 23% i 25% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. Zakona o PDV-u, po kojima se može od-biti pretporez. Podaci se upisuju iz odgovarajućih stu-paca 7, 8 i 9 (osnovica) i stupca 12,13 i 14 (pretporez) Knjiga ulaznih računa za isporuke i Knjige ulaznih računa za dane predujmove. U slučaju kada se radi o obvezniku koji pretporez na dio koji može odbi-ti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV-K iskazuje samo pripadajući dio porezne osnovice iz stupaca 7, 8 i 9, Knjige ulaznih računa.

Podaci koji se odnose na pretporez po stopi od 22%, mogu se pojaviti samo u izuzetnim slučajevima, kad je porezni obveznik naknadno primio neki račun za isporuke koje su mu obavljene prije 31. srpnja 2009. godine ili je zaboravio evidentirati neki račun s iska-zanim porezom od 22%.

Važno je napomenuti da u točkama III.1., III.2. i III.3. treba iskazati i pretporez po računima koji su primljeni nakon 31. siječnja 2013. godine, ako se odnose na isporuke iz 2012. godine, ako su kasnije primljeni računi za te isporuke, kao i pretporez po plaćenim računima R-2 za isporuke obavljene u 2012. godini te ako su računi plaćeni dobavljačima do dana podnošenja konačnog obračuna tj. do 30. travnja 2013. godine.

Točka III.4. - u ovoj točki iskazuju se podaci o pretpo-rezu plaćenom pri uvozu i moraju se temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati poreza plaćenog do 31. prosinca 2012. go-dine. U ovoj točki se ne iskazuje porez plaćen u roku za podnošenje konačnog obračuna za uvoz obavljen u 2012. godini. Taj se pretporez iskazuje u porez-noj prijavi za obračunsko razdoblje tekuće godine u kojem je porez pri uvozu plaćen. U ovoj točki poda-ci u konačnom obračunu bit će kumulativ podataka po obračunima iz obračunskih razdoblja. Pri primi-tku konačne prijave PDV-a, uplata poreza pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih susta-va Carinske i Porezne uprave te se kao pretporez priznaje iznos koji je u Poreznoj upravi dostavljen od strane Carinske uprave kao iznos uplaćen do 31. prosinca 2012. godine.

Naravno da to neće biti moguće kod poreznih obveznika koji uz oporezive isporuke obavljaju i oslobođene isporuke za koje nemaju pravo na odbitak pretporeza. Oni će na ovom rednom broju iskazati samo onaj dio pretporeza koji mogu odbiti tj. onaj dio pretporeza koji se odno-si na oporezive isporuke.

U obrascu porezne prijave PDV-K nije posebno predviđeno iskazivanje plaćenog poreza pri uvozu po različitim stopama, već se sav plaćeni porez iskazuje na ovom rednom broju u jednom iznosu. Stoga, ako je porezni obveznik plaćao porez pri uvozu po različitim stopama, iznos porezne obve-ze iskazan na ovom rednom broju, neće odgovarati umnošku porezne osnovice i porezne stope.

Točka III.5.–7. - u ovim se točkama iskazuju poda-ci o plaćenom porezu na usluge oporezive po sto-pama od 10%, 22%, 23% i 25%, koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u ino-zemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. sta-vka 2. Zakona o PDV-u, porez plaća u tuzemstvu. U ovim točkama bit će prikazani kumulativni podaci o pretporezu iskazani u obračunskim razdobljima. Porez koji je plaćen u 2013. godini, a odnosi se na račune koji će biti računovodstveno iskazani u 2012. godini, ne iskazuju se u konačnom obračunu za 2012. godinu. Porez plaćen po tim računima u 2013. go-dini bit će iskazan kao pretporez u poreznoj prijavi za obračunsko razdoblje u 2013. godini, tj. u onom obračunskom razdoblju u kojem je taj porez plaćen. Naravno, da i u ovom slučaju, kao kod uvoza dobara, kod onih poreznih obveznika koji obavljaju opore-zive isporuke i isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, na ovim rednim brojevima će biti kao pretporez iskazan samo onaj dio PDV-a koji se odnosi na oporezive isporuke i za koji porezni obveznik ima pravo odbitka.

4. Podjela pretporeza Proračunski korisnici kao i nepro itne organizacije, budući da uglavnom obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, a manjim dijelom oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza, u skladu s odredbom članka 20., stavka 6. Zakona o PDV-u, moraju ulazni porez podijeliti na dio koji mogu odbiti, jer se odnosi na oporezive isporuke i dio koji ne mogu odbiti, jer se odnosi na isporuke koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. Postupak podjele pretporeza detaljnije je propisan odredbama članka 146. i 147. Pravilnika o PDV-u. Odredbom članka 146. stavka 18. Pravilnika o PDV-u, propisano je pojednostav-ljene prema kojem, podjelu pretporeza ne moraju


POREZI I DOPRINOSI

obavljati poduzetnici koji obavljaju najmanje 98% oporezivih isporuka. Njima je dopušten stopostotni odbitak pretporeza.

Porezni obveznik najprije ulazni pretporez po poje-dinim računima pripisuje oporezivoj ili oslobođenoj djelatnosti. Pretporez po ulaznim računima koji ne može izravno pripisati pojedinoj djelatnosti, mora podijeliti. Podjela se obavlja temeljem slijedeće for-mule, odnosno izračuna razmjernog dijela pretpore-za, temeljem tzv. pro rata, propisana u članku 146. stavak 4. Pravilnika o PDV-u:

oporezive isporuke (bez PDV-a)

-------------------------------------------- -------------------------------------------- = %

ukupne isporuke (bez PDV-a)

U izračun ne ulaze vrijednosti isporuka koje za po-reznog obveznika predstavljaju povremene ispo-ruke. To su:

vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje go-spodarske djelatnosti,

vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina i

vrijednost isporuka koje se odnose na povreme-ne inancijske transakcije navedene u članku 11.a stavku 1., točke b do g.

Povremenom isporukom nekretnine smatra se isporuka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili ako isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Navedene isporuke se isključuju i iz brojnika i iz na-zivnika. Kada je riječ o povremenim inancijskim transakcijama, one se isključuju samo iz nazivnika, jer nisu ni sadržane u brojniku. Cilj isključivanja povremenih isporuka je osigurati da pravo porez-nog obveznika na odbitak pretporeza, ne bude pod utjecajem njegovih sporadičnih isporuka već samo isporuka odnosno prometa koji se odnosi na konti-nuirane aktivnosti.

Kako bi izračunao dopuštenu stopu odbitka pretpo-reza, porezni obveznik u brojniku uzima ukupnu vrijednost godišnjih isporuka bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da u brojnik uz isporuke na koje je zaračunat PDV, uključuje i isporuke koje su oslobođene PDV-a s pravom na od-bitak pretporeza1.

1 Tu spadaju izvoz, isporuke u slobodne zone, isporuke diplo-matskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim or-ganizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO saveza i civilnom osoblju koje ih prati, isporuke dobara i usluga u svezi s međunarodnim prijevozom, isporuke koje se oporezuju

U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 54., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, kao niti tzv. ispo-ruke dobara male vrijednosti tj. isporuke do 80,00 kn vrijednosti iz članka 3. stavka 5. Zakona o PDV-u, zatim isporuke nekretnina sagrađenih, plaćenih ili isporučenih prije 01.01.1998. godine, kao ni ispo-ruke zemljišta, jer su to isporuke koje nisu predmet oporezivanja PDV-om.

U nazivnik se uključuje ukupna vrijednost go-dišnjih isporuka tj. isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza i koje su uključene u brojnik, te iznos oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, a to su isporuke navedene u članku 11. i 11.a Zakona o PDV-u, kao i isporuke iz članka 11.b Zakona o PDV-u.

Porezna uprava je u Uputi za 2011. godinu, poja-snila da se u nazivnik uključuju i prihodi od pro-daje državnih biljega i poštanskih maraka, prihodi ostvareni trgovanjem u svezi sa stranom valutom, te prihodi ostvareni od transakcija u svezi dioni-ca, udjelima u trgovačkim društvima, obveznica-ma i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stra-nom valutom, u nazivnik se uključuje ukupan neto pozitivni rezultat (tečajna razlika) ostvaren takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja, te se u nazivnik ne uključuju ukupni negativni rezultati tog trgovanja. Prema Uputi, porezni obveznik isti prin-cip primjenjuje i kod transakcija s dionicama, udjeli-ma u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima.

Prema navedenoj Uputi, prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a, ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u na-zivnik, zatim prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promje-nom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviz-nom računu kod poslovne banke, kao niti prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima. Posto-tak pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini i zaokružuje se najviše do sljedećeg cijelog broja.

Tijekom 2012. godine, porezni obveznici su od-bijali pretporez akontacijski temeljem izračuna stope na temelju isporuka iz 2011. godine, tj. konačnog obračuna za 2011. godinu. Sada taj od-

po stopi od 0% te isporuke obavljene inozemnim poduzetnicima, koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja, ne oporezuju u Hrvatskoj, kao i isporuke dobara i usluga obavljene bez nakna-de, a koje se prema odredbama članka 3., stavka 5. te članka 4. stavka 4. Zakona o PDV-u, smatraju isporukama obavljenim uz naknadu


POREZI I DOPRINOSI

bitak moraju uskladiti i primijeniti na podjelu pretporeza u konačnom obračunu PDV-a. Sama ta podjela i izračunati postotak neće biti vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo podaci o pravu na odbitak pretporeza tj. osnovica i iznos po-reza koji se može odbiti, ali porezni obveznik mora imati taj obračun i na zahtjev poreznih tijela, poka-zati odnosno dokazati na koji je način izračunao taj postotak.

Iznos dijela poreza koji se može odbiti iskazuje se u poreznoj evidenciji – Knjizi U-RA. Porezni obveznik je tijekom godine knjižio ulazne račune i pretporez po tim računima dijelio je primjenom po-stotka utvrđenog na temelju prometa iz 2011. godi-ne. Kada konačno utvrdi postotak pretporeza koji može odbiti, načelno bi trebao korigirati odbitak pretporeza po svakom računu u poreznoj evidenciji. Iz navedene Upute, proizlazi da porezni obveznik eventualnu razliku do stvarnog odbitka pretporeza iskazuje na rednom broju III. obrasca PDV-K (sada su to točke od 1. do 7.), što je i razumljivo, a nema nikakvog očitovanja je li obvezan i u poreznim evi-dencijama po svakom računu obaviti tu korekciju. Budući da nema izričitih odredbi o tome, mišljenja smo da je dostatna korekcija na temelju izračuna stvarnog odbitka pretporeza samo u obrascu PDV-K, uz odgovarajuća knjiženja, a da se ne traži i korekcija pretporeza po svakom računu u knjizi U-RA.

Korekcija odbitka pretporeza može biti na više ili na manje. Ako temeljem izračuna i usklađenja odbitka pretporeza, proizađe da porezni obveznik ima veće pravo na odbitak pretporeza, tada će mu taj iznos predstavljati prihod, a u suprotnom se radi o rasho-du. Postavlja se pitanje što je s korekcijom odbitka pretporeza po konačnom obračunu, ako se radi o na-bavi gospodarskih dobara tijekom 2012. godine, kad je pretporez odbijen po jednoj stopi (utvrđenom na te-melju isporuka u 2011. godini), a izračunom za 2012. godinu je taj postotak utvrđen u drugom iznosu.

Treba li tada korigirati nabavnu vrijednost go-spodarskih dobara ili ne? Odgovor na ovo pitanje je sadržan u odredbi članka 146., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, prema kojoj iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom obračunu PDV-a, ne utječe na visinu troška nabave, odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovi-ne poduzetnika. Konačni postotak odbitka pretpo-reza koji porezni obveznik utvrdi za 2012. godinu, primjenjuje se i na pretporez, odnosno porez plaćen pri uvozu, kao i na plaćeni porez na usluge inozem-nih poduzetnika temeljem odredbe članka 19., sta-vka 2. Zakona o PDV-u.

Kada porezni obveznik utvrdi konačnu stopu odbitka pretporeza za 2012. godinu, ta stopa primjenjuje se kod podjele pretporeza tijekom 2013. godine. Tijekom 2013. godine, dok ne utvr-di konačnu stopu odbitka za 2012. godinu, može za podjelu koristiti stopu utvrđenu po konačnom obračunu za 2011. godinu. Porezni obveznik koji PDV plaća mjesečno može za prva tri mjeseca u 2013. godini, primjenjivati stopu koju je primjenji-vao tijekom 2012. godine, a u poreznoj prijavi za mjesec travanj mora primijeniti stopu izračunatu na temelju konačnih podataka za 2012. godinu. Po-rezni obveznik koji porez plaća tromjesečno, za prvo obračunsko razdoblje 2013. godine, mora primijeni-ti konačnu stopu izračunatu za 2012. godinu.

Primjer: Podjela pretporeza kod proračunskog korisnika – škole

Škola je u 2012. godini ostvarila slijedeće prihode:

- doznačena sredstva za plaće i materijalne troškove 1.500.000,00 kn

- prihodi od najma sportske dvorane 200.000,00 kn

- prihodi od prodaje hrane učenicima 50.000,00 kn

- prihodi od prodaje hrane drugoj školi 80.000,00 kn

- prihod od donacije za nabavu sportske opreme 50.000,00 kn ______________

1.880.000,00 kn

Izračun koe icijenta:

oporezive isporuke (bez PDV-a) 200.000,00 kn -------------------------------- = ---------------------% = 10,64 ukupne isporuke 1.830.000,00 kn (bez PDV-a)

Postotak se zaokružuje na sljedeći cijeli broj i u ovom slučaju iznosi 11%.

Oporezive isporuke iznose 200.000,00 kn i odno-se se na najam sportske dvorane. Prodaja hrane učenicima i drugoj školi je isporuka obavljena uz naknadu, ali je temeljem odredbe članka 71. stavka 3. Pravilnika o PDV-u, oslobođena PDV-a, kao i nak-nada za plaće i materijalne troškove doznačena iz proračuna. Prihod od donacije nije naknada za obav-ljenu uslugu i ne uzima se u obzir kod izračuna stope za odbitak pretporeza.


POREZI I DOPRINOSI

U 2012. godini škola je primila ulazne račune, koje je pripisala slijedećim isporukama, s obzirom na mogućnost odbitka pretporeza:

1. računi za dobra i usluge za djelatnost koja je oslobođena PDV-a, bez prava na odbitak pretpo-reza, po kojima pretporez iznosi 120.000,00 kn

2. računi za dobra i usluge koji se odnose isključivo na oporezivu djelatnost i za koje je moguć odbitak pretporeza u cijelosti u iznosu od 4.500,00 kn (od toga 500,00 kn po stopi od 23%, a 4.000,00 po sto-pi od 25% i

3. računi za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oslobođenoj, niti oporezivoj djelatno-sti, po kojima pretporez iznosi 25.000,00 kn (od toga 5.000,00 po stopi od 23% i 20.000,00 po sto-pi od 25%).

Na pretporez po računima za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oslobođenoj, niti oporezivoj djelatnosti po konačnom izračunu stope prava na odbitak, proizlazi da se može odbiti 11% pretporeza, što iznosi 2.750,00 kn, što znači da će u PDV-K iskazati za 1% veće pravo na pretporez, što iznosi 275,00 kn, jer je tijekom razdoblja I-XII iska-zao 2.500,00 kn pretporeza ili 10% od iznosa nave-denog u točki 3.

Tijekom 2012. godine, porezni obveznik je temeljem računa za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oporezivoj, niti oslobođenoj djelatnosti odbio 10%, iz čega proizlazi da u obrascu PDV-K, mora korigirati (povećati) odbitak pretporeza za 1%, prema izračunatom postotku prava na odbitak pretporeza po konačnom obračunu.

• Posebnost nepro itnih organizacija

Kod nepro itnih organizacija se može raditi o slu-čaju da one obavljaju jedan dio nepoduzetničke djelatnosti, a drugi dio poduzetničke, i u okviru te poduzetničke djelatnosti, može se raditi o opo re zivim ili oslobođenim isporukama. U tom slučaju najprije postoji obveza podjele pretporeza, zbog činjenice da nepro itna organizacija obavlja nepoduzetničku i poduzetničku djelatnost, a pravo na odbitak pretpo-reza načelno postoji samo za poduzetničku djelat-nost. U propisima o PDV-u, nema odredbi o podjeli pretporeza, osim odredbe u članku 133., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, kojom je propisano, ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poduzetničke i nepoduzetničke svrhe, a moguće je odrediti udjel korištenja u nepoduzetničke svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi upotrebe na dio koji se može odbiti i dio koji se ne može odbiti.

Ovaj način razgraničenja se provodi osobito kod isporuka pokretnih dobara koja se u gospodar-

skom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga. U propisima nema nikakvih detaljnijih odredbi kako napraviti tu po-djelu. Kako npr. podijeliti troškove najamnine za po-slovni prostor u kojem se obavlja i nepoduzetnička i poduzetnička djelatnost ili troškove grijanja, vode i slično? Možda ima ulaznih isporuka koje se mogu pripisati izravno jednoj ili drugoj djelatnosti, ali sasvim sigurno postoje ulazni troškovi koje nije prema nekim izičkim pokazateljima moguće po-dijeliti prema svrsi upotrebe i tada, te troškove tre-ba podijeliti na temelju procjene, izračunom stope podjele pretporeza na sličan način koji je propisan za podjelu pretporeza u članku 146., stavku 4. Pra-vilnika o PDV-u, uzimajući u obzir vrijednost opo-rezivih isporuka, u odnosu na ukupne prihode2. U nedostataku bilo kakvih preciznih uputa od strane Porezne uprave, to bi bio jedan od načina podjele pretporeza, u slučaju kad se radi o nepoduzetničkoj i poduzetničkoj djelatnosti.

Ako nepro itna organizacija - porezni obveznik oba-vlja oslobođene i oporezive isporuke, nakon te prve podjele, kad se dođe do iznosa PDV-a koji se može odbiti, potrebna je ponovna podjela i to u smislu odredbe članka 146. Pravilnika o PDV-u.

5. Ispravci pretporeza Točka III.8. - u ovoj točki iskazuju se ispravci pretporeza koji je odbijen pri kupnji dugotrajne imo-vine - opreme i nekretnina, a tijekom 2012. godine je došlo do prenamjene kupljenih gospodarskih doba-ra, odnosno do izmjene uvjeta mjerodavnih za odbi-tak pretporeza, u odnosu na godinu nabave, kada je u skladu s odredbom članka 20., stavka 5. Zakona o PDV-u i članka 142. do 146., Pravilnika o PDV-u, po-rezni obveznik obvezan ispraviti pretporez.

Zbog promjene visine oporezivih isporuka od 85.000,00 kn na 230.000,00 kn koje poduzetnika čini poreznim obveznikom u smislu odredbe članka 22., stavka 1. Zakona o PDV-u, u grupi proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija, vjerojatno je i znatan broj onih koji od 01. siječnja 2013. godi-ne, prestaju biti porezni obveznici, tj. tražili su do 15.01.2013. godine, brisanje iz registra obveznika PDV-a. Oni i dalje ostaju poduzetnici u smislu odred-bi Zakona o PDV-u, ali više nisu obveznici PDV-a. Oni su obvezni u skladu s odredbom članka 20., stavka 5. Zakona o PDV-u, napraviti ispravak odbitka pretpo-reza, ako su nabavili neku opremu ili nekretninu, a

2 U prihodima su prihodi od nepoduzetničke djelatnosti – npr. do-nacije, pomoći i sl. te prihodi od poduzetničke djelatnosti.


POREZI I DOPRINOSI

nisu ih koristili propisani broj godina3 za obavljanje poduzetničke djelatnosti.

Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se poje di-načno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza, nije protekao propisani rok od 5, od-nosno 10 godina od obračunskog razdoblja u kojem su se dobra počela koristiti. Propisano je pojedno-stavljenje, pa nije potrebno ispraviti pretporez ako ispravak ne prelazi 2.000,00 kn po dobru.

Porezni obveznik mora posebno izračunati iznos poreza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu i dostavi-ti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U obrascu PDV-K, ispravak pretporeza se navodi u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskazuje obvezu PDV-a koju je dužan na-miriti državnom proračunu na rednom broju III.8. Obrasca PDV, odnosno PDV-K, bit će iskazan poda-tak o iznosu pretporeza s predznakom minus (-), a u slučaju kad potražuje PDV od državnog proračuna, tada u obrascu PDV, odnosno PDV-K, iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+). Uz obrazac PDV-K nije potrebno prilagati obračun ispravka pretpore-za, ako je ispravak pretporeza obavljen tijekom go-dine, jer je on trebao tada biti priložen uz poreznu prijavu (obrazac PDV) za obračunsko razdoblje u kojem je ispravak obavljen. Ispravak pretporeza se provodi na način i po formuli propisanoj u članku 143., stavku 7. Pravilnika o PDV-u.

Kako su ustanove do 31.12.2009. godine uglavnom obavljale u cijelosti oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, obveza ispravka se eventual-no može pojaviti za opremu ili nekretnine koje su nabavljene poslije 01.01.2010. godine i to u slučaju kada se radilo o opremi ili nekretninama koje su se u cijelosti mogle pripisati oporezivim isporukama, pa je bio moguć stopostotni odbitak pretporeza.

Rjeđi je slučaj da su iste te ustanove nabavile opremu ili nekretnine koje su služile i oslobođenim i opore-zivim isporukama, pa da je eventualno bio korišten samo određeni (manji) dio prava na odbitak pretpo-reza, pa će kod izračuna obveze poći od iznosa pretpo-reza kojeg su odbile pri nabavi. Oni će tada morati napraviti ispravak pretporeza u svezi s predmetima opreme i nekretninama koje su nabavili, uz odbitak pretporeza, a nisu ih propisani broj godina koristili za obavljanje oporezivih isporuka. Taj ispravak se provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje do isteka roka od 5, odnosno 10 godina za nekretnine.

3 5 godina za opremu, odnosno 10 godina za nekretnine.

Češći slučaj kod proračunskih korisnika i nepro-itnih organizacija je sljedeći: ako poduzetnici koji

u isto vrijeme obavljaju oslobođene i oporezive isporuke, bit će slučaj da moraju korigirati odbitak pretporeza (čl. 144., st. 3. Pravilnika o PDV-u). Tom odredbom je propisano da se promjenom uvje-ta mjerodavnih za odbitak pretporeza, smatra i promjena postotka iz članka 146., stavka 7. Pra-vilnika o PDV-u (tj. dio pretporeza koji se može od-biti i koji porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke, izračunava na način propisan u članku 146. Pravilnika o PDV-u).

Prema odredbi članka 144. stavka 6. Pravilnika o PDV-u, taj ispravak pretporeza obavlja se godišnje i to 1/5 ili 1/10 razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene stope utvrđene za odbitak pretpo-reza za gospodarska dobra koja se koriste za oba-vljanje oporezivih isporuka, u odnosu na početnu godinu korištenja.

Primjer: Ispravak pretporeza

Proračunski korisnik je u I/2009. godine nabavio kompjutorski sustav u vrijednosti od 100.000,00 kn plus 22.000,00 kn PDV-a. Budući da je u to vrijeme obavljalo isključivo oslobođene ispo-ruke, nije koristio odbitak pretporeza. U 2010. godini je počeo obavljati uz oslobođene i opo-rezive isporuke u omjeru 85:15. U 2011. godini, društvo je nastavilo obavljati oslobođene i opo-rezive isporuke u omjeru 85:15, a u 2012. godini taj je omjer promijenjen u 90:10.

Razdoblje za ispravak pretporeza za nabavljenu opremu je 5 godina i traje do 2013. godine. U 2009. godini, porezni obveznik je obavljao u cijelosti oslobođene isporuke i nije imao pravo na odbitak pretporeza. U 2010., 2011. i 2012. godini ti odnosi su izmijenjeni i navedenu opremu je koristio djelomično za obavljanje oslobođenih, a djelomično za oba-vljanje oporezivih isporuka. Došlo je do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu odredbe članka 144., stavka 3. Pravilnika o PDV-u i porezni obveznik je morao ispraviti dio pretporeza. Izračun dijela pretporeza koji treba obaviti, obavlja se kako je prikazano tablicom 1.

Tablica 1: Izračun dijela pretporeza

Godina Oslobođene Oporezive2009. 100% -2010. 85% 15%2011. 85% 15%2012. 90% 10%2013. 90% 10%


POREZI I DOPRINOSI

Ukupan odbitak pretporeza za nabavljenu opremu bio je 22.000,00 kn. Godišnji iznos pretporeza koji se odnosi na svaku od 5 godina u kojoj se proma-tra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iznosi 4.400,00 kn. U konačnom obračunu PDV-a za 2010. i 2011. godinu, porezni obveznik je morao obaviti ispravak pretporeza za 1/5 razlike između pretporeza koji nije odbijen pri nabavi, a odnosio se na 2010. i 2011. godinu i iznosa koji porezni obveznik smije odbiti u 2010. i 2011. go-dini, jer je u 2010. godini počeo uz oslobođene, oba-vljati i oporezive isporuke, kao i u 2011. godini, te je ostvario pravo na pretporez u visini od 15%. Do iznosa te razlike se može doći na dva načina:

• Ukupan iznos neodbijenog pretporeza, tj. 22.000,00 kn se pomnoži sa stopom isporuka od 15% za koje se ima pravo na odbitak pretporeza i dobije se ukupan iznos pretporeza koji se može odbiti, 3.300,00 kn. Taj iznos se dijeli s 5 da se do-bije dio koji se odnosi na godinu za koju je oba-vljen ispravak i on iznosi po 660,00 kn za 2010. i 2011. godinu.

• Drugi način je da se iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina, 4.400,00 kn pomnoži sa sto-pom isporuka od 15% za koje se ima pravo na od-bitak pretporeza i dobije se iznos od 660,00 kn te je taj iznos ispravak pretporeza obavljen za 2010. i 2011. godinu. U ovom slučaju, porezni obveznik je taj iznos knjižio u korist prihoda, jer se radi o povećanju prava na odbitak pretporeza.

Na isti način će porezni obveznik izračunati iznos pretporeza koji mora ispraviti za 2012. godinu. Uku-pan iznos odbijenog pretporeza od 22.000,00 kn se pomnoži sa stopom isporuka, za koje se nema pravo na odbitak pretporeza – za 2012. godinu je to 10%. U izračunu se dobije ukupan iznos pretporeza koji se može odbiti u iznosu od 2.200,00 kn. Taj iznos se dijeli s 5 da se dobije dio koji se odnosi na godinu za koju se obavlja ispravak, tj. 2012. godinu i on iz-nosi 440,00 kn. Drugim riječima, ako primijenimo drugi način obračuna, iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina, tj. 4.400,00 kn pomnožimo sa stopom isporuka, za koje se ima pravo na odbitak pretporeza, a za 2012. godinu iznosi 10%, dobije se

iznos od 440,00 kn i taj iznos je ispravak pretporeza za 2012. godinu.

Iznos od 440,00 kn je iznos PDV-a na nabavlje-no gospodarsko dobro, koji je porezni obveznik u 2012. godini koristio za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka, a budući da pri nabavi 2009. godine, nije uopće koristio odbitak pretporeza, sada mora napraviti ispravak pretporeza, jer je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpore-za, u odnosu na godinu nabave. Taj iznos iskazuje na rednim brojem III.8. obrasca PDV-K s predznakom minus (+). Na taj način porezni obveznik, u ovom slučaju, povećava svoje pravo na pretporez, što za rezultat ima smanjenje obveze za uplatu PDV-a, ako se radi o poreznom obvezniku koji ima iskazanu veću obvezu poreza na obavljene isporuke od prava na pretporez, odnosno veće pravo na povrat poreza, ako se radi o poreznom obvezniku koji ima iskazano veće pravo na pretporez od obveze poreza na oba-vljene isporuke.

Prema odredbi članka 145. Pravilnika o PDV-u, ispra-vak pretporeza iz članka 144. stavka 6. Pravilnika o PDV-u, se ne provodi, ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn. Budući da je u primjeru ta razlika 440,00 kn, ispravak se za ovu opremu ne provodi.

Isti postupak ispravka pretporeza, porezni obveznik će morati provesti i za slijedeću, tj. 2013. godinu, jer prema primjeru i u toj godini obavlja oslobođene i oporezive isporuke, a go-dini kada je dobro stavljeno u uporabu, 2009.godine, obavljao je samo oslobođene isporuke, pa je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Iz odredbi članka 142. do 144., Pravilnika o PDV-u, proizlazi da se obveza ispra-vka pretporeza odnosi samo na dugotrajnu imo-vinu s izičkim obilježjima, a ne i na dugotrajnu nematerijalnu imovinu, kao što su licence, odno-sno prava prikazivanja i emitiranja programa.

Primjer obrasca PDV-K

U nastavku se daje primjer popunjene str.1 obrasca PDV-K, a koriste se podaci iz primjera navedenog u ovom članku.


POREZI I DOPRINOSI

Obrazac PDV-K

POREZNI OBVEZNIK(NAZIV/IME I PREZIME I ADRESA: MJESTO, ULICA I BROJ)

NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

Osnovna škola, Zagreb, Ulica javora 11

PRIJAVA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST ZA RAZDOBLJE

OD 01. 01 DO 31.12 GOD. 2012.

BROJČANA OZNAKA (ŠIFRA) DJELATNOSTI PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI

OIB

3218732 87231452113

OPIS VRIJEDNOST ISPORUKE(iznos u knma i lipama)

IZNOS POREZA(u knma i lipama)

OBRAČUN POREZA U OBAVLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA U OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU ISPORUKE – UKUPNO (I. + II.) (+/-) 1.830.000,00 X X X X X

I. I. ISPORUKE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU, KOJE SU OSLOBOĐENE I PO STOPI OD 0% - UKUPNO (1.+2.+3.) (+/-) 1.630.000,00 X X X X X

1. KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU (čl. 2. u svezi s čl. 5. i čl. 8. st. 7. Zakona) (+/-) ------ X X X X X

2. OSLOBOĐENE POREZA – UKUPNO (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.) (+/-) ------ X X X X X 2.1. IZVOZNE – s pravom na odbitak pretporeza (čl. 13. st. 1. toč. 1. i čl. 14. Zakona ) (+/-) ------ X X X X X 2.2. ISPORUKE DOBARA – za koje nije bio moguć odbitak pretporeza (čl.11.b. Zakona) (+/-) ------ X X X X X 2.3. TUZEMNE – bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i čl. 11.a Zakona) (+/-) 1.630.000,00 X X X X X 2.4. OSTALE – s pravom na odbitak pretporeza (čl. 13. st. 1. toč. 2., čl. 13.a i čl.13.b.Zakona) (+/-) ------ X X X X X 3. ISPORUKE PO STOPI OD 0% (čl. 10.a. Zakona) (+/-) ------ X X X X X II. OPOREZIVE ISPORUKE – UKUPNO (1.+2.+3.+4.) (+/-) 200.000,00 49.200,00 1. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2. st. 1. toč. 1a. i 1b., čl. 3. st. 5., čl. 4. st.

4., čl. 7. st. 1. i 4. i čl. 15. st. 8. Zakona) po stopi od 10% (+/-) ------ ----- 2. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2., čl. 7. st. 1. i 4. i čl. 15. st. 8. Zakona)

po stopi od 22% i 23% (+/-) 40.000,00 9.200,00

3. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2. st. 1. toč. 1a. i 1b., čl. 3. st. 5., čl. 4. st. 4., čl. 7. st. 1. i 4., čl. 15. st. 8., čl. 22.a i čl. 22.c Zakona) po stopi od 25% (+/-) 160.000,00 40.000,00

4. NAKNADNO OSLOBOĐENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNIČKOG PROMETA (čl. 13. st. 1. toč. 4. Zakona) (+/-) ------ -------

III. OBRAČUNANI PRETPOREZ U PRIMLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA – UKUPNO (1.+2.+3.+4.+ 5.+6.+7.+8.) (+/-) 29.365,20 7.250,00

1. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10. i 11. Zakona) po stopi od 10% (+/-) ------ ------ 2. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9. i 10. Zakona) po stopi od 22% i 23% (+/-) 4.565,20 1.050,00

3. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10., 11. i 12. Zakona) po stopi od 25% (+/-)

24.800,00 6.200,00

4. PLAĆENI PRETPOREZ PRI UVOZU (čl. 20. st. 2. odnosno čl. 7. st. 5. Zakona) (+/-) ------ ------ 5. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po

stopi od 10% (+/-) ------ -------

6. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 22% i 23% (+/-)

------ ------

7. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 25% (+/-)

------ -------

8. ISPRAVCI PRETPOREZA (čl. 20. st. 5. Zakona) (+/-) X X X X X -------IV. UKUPNA POREZNA OBVEZA ZA POREZNO RAZDOBLJE: ZA UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.) X X X X X

41.950,00

V. UPLAĆENO DO DANA PODNOŠENJA OVE PRIJAVE X X X X X 42.225,00VI. UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU / ZA POVRAT X X X X X 275,00



Europska unija se nalazi pred novim sedmogodišnjim programskim razdobljem koje počinje 2014., a završava 2020. godine. Za novo programsko razdo-blje pripremljeni su strateški i programski doku-menti koji usmjeravaju razvoj Europske unije te de iniraju njene ciljeve i prioritete u tom razdoblju. Fondovi Europske unije su instrument ostvarivanja strateških ciljeva i prioriteta jer bi se sredstvima fondova trebali inancirati projekti koji doprino-se ostvarenju strateških ciljeva. EU strateški do-kumenti te propisi vezani uz fondove obvezuju sve zemlje članice Unije pa tako i Hrvatsku kao buduću članicu od 1. srpnja 2013. Strategije, ciljevi, priori-teti, mjere, fondovi, fondovska regulativa, nacional-ni strateški referentni okvir, operativni programi i drugi dokumenti stvaraju okvir u kojem se odvija inanciranje razvojnih projekata svih korisnika

EU fondova. Autori u tekstu u nastavku prezenti-raju dio knjige koju su upravo izdali. Daju pregled sadržaja strateškog okvira EU za razdoblje 2014-2020 s kojim bi svi u Republici Hrvatskoj koji žele iskoristiti priliku koju EU fondovi donose trebali biti upoznati.

1. UvodŽelja za razumijevanjem strateških dokumenata i njihovih odrednica može završiti u frustraciji od šume dokumenata i propisa pisanih pomalo zahtije-vnim EU žargonom. Međutim, postoje bar tri dobra razloga zašto je bitno poznavati EU strateške doku-mente i njihove odrednice:

1. daju smjer budućeg razvoja EU gospodarstva i društva,

2. de iniraju prioritete i područja za sva buduća ula-ganja,

3. svako ulaganje inancirano iz EU fondova morat će biti u skladu s EU ciljevima i prioritetima ili projekt neće moći ostvariti EU pomoć.

Nadalje, samo osobe koje imaju strateški pogled na razvoj, koje doista razumiju kontekst događanja, poziciju i namjeru Europske unije, prioritete i smjer

* Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o. ** mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o.

razvoja po pojedinim sektorima (regionalni razvoj, poljoprivreda, energetika, turizam, malo i srednje poduzetništvo itd.) mogu adekvatno promišljati strateški razvoj svog prostora, svoje institucije ili svog poduzeća. Prilagoditi i usmjeriti vlastiti razvoj globalnim kretanjima te ga staviti u kontekst EU ci-ljeva i prioriteta od ključnog je značaja za uspjeh.

2. Strategija Europe 2020 ili gdje EU želi biti 2020.?

Europska komisija pripremila je strategiju razvoja Europske unije za iduće programsko i inancijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine pod nazivom Europe 2020 Strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

Strategija Europe 2020 temeljni je planski doku-ment Europske unije kojim se de iniraju prioriteti i ciljevi djelovanja i razvoja Europske unije u razdo-blju od 2014. do 2020. godine. Prioriteti de inira-ni ovom strategijom moraju se dalje preslikavati u druge EU horizontalne i sektorske te nacional-ne i regionalne programske dokumente zemalja članica.

Ciljeve i prioritete de inirane u europskim i nacional-nim strategijama podupiru EU fondovi (strukturni, kohezijski, poljoprivredni itd.) te razni inancijski programi koje provodi Europska komisija izravno (tzv. Programi Zajednice).

Europe 2020 de inira tri osnovna prioriteta Unije za razdoblje 2014. - 2020.:

1. Pametan rast - rast i razvoj gospodarstva zasno-vanog na znanju i inovacijama;

2. Održiv rast - poticat će se e ikasna upotreba re-sursa, ekološki prihvatljivo i konkurentno gospo-darstvo;

3. Uključiv rast - gospodarstvo visoke zaposlenosti koje će pružati društvenu i prostornu koheziju.

Pametan rast znači jačanje znanja i inovacija kao motora budućeg gospodarskog rasta. Navedeno zahtijeva poboljšanje kvalitete obrazovanja, jačanje istraživanja, promoviranje inovacija i transfera znanja u EU, punu upotrebu informacijskih i komu-nikacijskih tehnologija i osiguravanje da inovativ-ne ideje postanu proizvodi i usluge koje generiraju

UDK: 332.1-336.2Željko Tufekčić *

MarijaTufekčić **

EU politike i fondovi 2014. - 2020.



rast i zapošljavanje. Da bi se potaknuo pametan rast potrebno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) na 3% GDP-a. Osim apsolutnog iznosa ulaganja potrebno je posebnu pozornost posvetiti učincima i načinima trošenja sredstava za R&D te poboljšati uvjete privatnim ulaganjima u R&D.

Također je potrebno poboljšati sustav obrazovanja (u 20 najbolje ocijenjenih svjetskih sveučilišta samo su 2 iz Europe), na 40% povećati broj mladih koji stječu fakultetsku diplomu te na 10% smanjiti broj mladih koji prerano napuštaju školu. Potrebno je jačati digitalne tehnologije i digitalno društvo. Glo-balna potražnja za informacijskim i komunikacij skim tehnologijama procijenjena je na oko 2.000 milijardi USD dok svega jedna četvrtina dolazi od europskih poduzeća. Slijedom prioriteta pametnog rasta i po-stavljenih ciljeva potrebno je poduzimati mjere i poli-tike na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Održivi rast znači razvoj učinkovitog (resursi, si-rovine), održivog i konkurentnog gospodarstva. Europa mora jačati konkurentnost, boriti se protiv klimatskih promjena vodeći računa o zaštiti okoliša smanjujući zagađenja i povećavajući e ikasnost upo-trebe resursa i energije, poticati razvoj i upotrebu obnovljivih izvora energije. Procjenjuje se da inte-gracija europskog energetskog tržišta može donijeti dodatnih oko 0,8% rasta GDP-a.

Uključivi rast znači osnaživanje ljudi kroz visoku zaposlenost, investiranje u znanja i vještine, borbu protiv siromaštva, modernizaciju tržišta rada, tre-ning, obuku, sustav socijalne zaštite, pomoć ljudima u prilagođavanju promjenama itd.

Europski prioriteti pretočeni su u određeni broj mjerljivih ciljeva koje se želi postići krajem pro-gramskog razdoblja odnosno 2020. godine, a to su:

• zaposlenost populacije između 20. i 64. godine na razini od 75%, uključujući veću zastupljenost žena i starijih radnika,

• ulaganje u istraživanje i razvoj na razini od 3% EU GDP-a,

• postignuće klimatsko/energetskog cilja 20/20/20 (smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora za 20%, povećanje energetske učinkovitosti za 20%),

• postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10%, te minimalno 40% mlade generacije s diplomom (sa sadašnjih 15% odnosno 31%) te

• 20 milijuna manje ljudi izloženih riziku siro maštva.

Sve politike koje se vode na razini Europske unije te u zemljama članicama podređene su ostvarivanju prioriteta i ciljeva strategije Europe 2020. Navede-no se prije svega odnosi na kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku kao inancijski najznačajnije zajedničke politike, ali i na energetsku i industrijsku politiku, politiku za malo i srednje poduzetništvo, promet, turizam, ribarstvo itd.

Slijedom toga, pored temeljne strategije Europe 2020, Europska je unija za iduće programsko razdo-blje pripremila i nove sektorske strategije i po-litike koje ju trebaju podržati. U nastavku se daje sažetak nekih od njih koje će imati značajan utjecaj na usmjerenje i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u razdoblju 2014. - 2020.

3. Kohezijska politikaKohezijska politika je politika solidarnosti kojom se želi postići ujednačeni razvoj svih EU regija. Ona je najuže povezana sa ciljevima europske strategije Europe 2020 i upravo je to politika koja najviše tre-ba pridonijeti ostvarenju tih ciljeva - pametnom, održivom i uključivom rastu.

Kohezijska politika treba i može pokrenuti razvojne potencijale Europske unije u smjeru pametnog rasta u svim regijama. Upravo je ona ključna za ostvari-vanje prioriteta i inicijative Inovativna Unija zacr-tanog u Strategiji te za konkretnu implementaciju ovog prioriteta na terenu. Kohezijska politika to može postići tako da poboljšava uvjete i potiče ino-vacije, obrazovanje, potičući istraživanje i razvoj, investicije zasnovane na znanju te aktivnosti koje rezultiraju visokom dodanom vrijednošću.

Jednako tako kohezijska politika značajno treba pri-donijeti i održivom rastu pomažući i potičući inve-sticije i projekte koji dotiču energetsko, klimatsko i



područje te zaštitu okoliša. Nova europska inicijativa koja potiče učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za regionalni razvoj (strukturni i Kohezijski) u ovom važnom području za budući europski razvoj. Korištenje europskih fondo-va dodatno će potaknuti i nacionalna javna sredstva, ali i privatna ulaganja u ovo područje.

Kohezijska je politika konstantno su inancirala projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom pomažući regijama postići ciljeve zacrta-ne direktivama za ova područja. Sada se dodatno naglašava potreba učinkovitog korištenja resur-sa, energetska učinkovitost, smanjenje negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama, sma njenje negativnog učinka na okoliš u svim po-dručjima ljudskog djelovanja, poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora itd.

Uključivi rast je cilj koji će biti prioritet kohezijske politike pa tako i inanciranja putem njenih in-strumenata. S tim u vezi poticat će se i inancirati projekti ulaganja u ljudski kapital, obrazovni sustav i programe, programe obuke, cjeloživotno obrazo-vanje, snaženje znanja i vještina ljudi, posebice mla-dih kako bi se čim lakše integrirali u tržište rada odnosno kako bi se olakšalo njihovo zapošljavanje. Programi modernizacije tržišta rada, restrukturi-ranja i prekvali ikacije, diversi ikacija djelatnosti u gospodarstvu. Također, inancirat će se projekti u zdravstvu, održivost socijalnog sustava, borba pro-tiv socijalne isključenosti i siromaštva.

Ovisno o razvijenosti regije ovisi i visina ukupnih raspoloživih sredstava, visina su inanciranja itd. Najznačajniji dio sredstava izdvojen je za slabije razvijene regije (ispod 75% prosjeka GDP-a EU 27) u kojoj su kategoriji i hrvatske regije, koje imaju i najviše postotke EU su inanciranja.

Razina razvoja hrvatskih regija omogućava koriš-

tenje europskih fondova i ulaganje EU pomoći u široki raspon aktivnosti i projekata. Očekuje se da će, s obzirom na razinu razvijenosti, značajna sredstva biti uložena u komunalnu i socijalnu in-frastrukturu, prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, programe obrazovanja i obuke, poticanje zapošljavanja, poticanje gospodarstva i podizanje kvalitete života zajednice. Preporuka je, također, slijediti EU prioritete i pripremati projekte koji jačaju gospodarstvo i zapošljavanje posebice kroz pomoć malim i srednjim poduzetnicima, potiču inovacije i inovativne pristupe na svim razina-ma, nove tehnologije, brigu o okolišu i klimatskim promjenama te štede resurse i energiju.

Poželjni projekti regionalne i lokalne države su oni koji potiču i pomažu poduzetnicima u takvim projek-tima, projekti jačanja znanja i vještina, poticanja zapošljavanja ljudi, posebice s aspekta zapošljavanja rizičnih kategorija stanovništva (mladi, žene, stariji), koji će pomoći njihovoj većoj društvenoj uključenosti i zaposlenosti. Strateški pristup plani-ranju lokalnog razvoja te partnerski odnos sa svim zainteresiranim stranama (gospodarstvo, znanost, obrazovanje, nevladine udruge, građani) nešto je što će se, od strane europskih fondova, posebno vred novati i nagrađivati tijekom ocjenjivanje kvali-tete projekata.

Također, gospodarstvenici, obrazovni i znanstveni sektor, nevladine udruge te drugi segmenti društva upravo u politici regionalnog razvoja i njenim fondo-vima trebaju tražiti mogućnost vlastitog rasta i razvoja te inanciranja vlastitih projekata.

U razdoblju 2014. - 2020. kohezijska politika ras -po laže s 376 milijardi eura. Ova su sredstva ras-poređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond te novi inancijski instrument Connecting Euro-pe Facility koji je namijenjen inanciranju značajnih projekata u području prometne infrastrukture i zaštite okoliša.

Republici Hrvatskoj će iz sredstava kohezijske po-litike u razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju biti prosječno 1,2 milijarde eura godišnje. Valja naglasi-ti da je u okviru ERDF-a kao najizdašnijeg EU fon-da propisana obveza da se minimalno 50% u slabije razvijenim regijama (80% u razvijenim regijama) sredstava mora uložiti u projekte koji potiču inova-cije, malo i srednje poduzetništvo te projekte obno-vljive energije i energetske učinkovitosti.



4. Zajednička poljoprivredna politika 2014. - 2020.

Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najznačajnijih politika Europske unije. Navedeno je vidljivo i iz iznosa sredstava namijenjenih proved-bi ove politike. Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF) koji inancira prvi stup Zajedničke poljoprivrede politike raspolaže s 282 milijarde eura i inancira izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima kao i mjere za reguliranje poljo-privrednog tržišta kao što su intervencije i povrat izvoznih carina. Drugi fond ili drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike je Europski poljoprivre-dni fond za ruralni razvoj (EARDF) koji će sa 89,9 milijarde eura pomagati razvoj ruralnih krajeva u zemljama članicama. Ukupno će u razdoblju 2014. - 2020. Zajednička poljoprivredna politika raspola-gati s 372 milijarde eura.

Osnovne odrednice ZPP-a su stabilna i održiva poljo-privredna proizvodnja, proizvodnja hrane, zaštita okoliša ruralnih prostora te njihov razvoj i integra-cija. Razvoj i održivost poljoprivredne proizvodnje, proizvodnja hrane, razvoj ruralnih područja i hrva-tskog sela velika su mogućnost i potreba hrvatskog gospodarstva, poljoprivrede i ruralnih prostora. Iz-nos izravnih plaćanja za hrvatske poljoprivrednike iz EAGF-a iznosit će oko 380 milijuna eura godišnje dok će za projekte ruralnog razvoja iz EARDF-a na raspolaganju biti oko 350 milijuna eura (bez nacio-nalnog su inanciranja). Ovo su vrlo značajni iznosi koje treba iskoristiti na način da se postignu ciljevi poljoprivredne politike i razvoj ruralnih prostora te unaprijedi njihova konkurentnost. Stoga je važno da lokalna i regionalna razina države, poljoprivre-dni proizvođači te gospodarski i drugi sektori na ruralnim prostorima u svojem planiranju razvoja i pripreme projekata računa i na ova sredstva za vla-stite projekte. Na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj državi je i dodatna obveza da promiče mogućnosti koje nude ovi fondovi poljoprivrednicima, gospo-darstvu i društvu u cjelini.

5. Energetska politika 2014. - 2020.Energetski je sektor svakako taj koji će u nadolazećem vremenu imati presudnu ulogu i utjecaj na europsko gospodarstvo i društvo u cjelini. U ovom se sekto-ru očekuju najznačajnije investicije u dolazećim desetljećima - od ulaganja u proizvodnju električne energije, izgradnju i obnovu energetske infrastruk-ture, prijenosne i distributivne mreže do značajnih ulaganja u području potrošnje energije koja bi tre-bala pridonijeti energetskoj učinkovitosti. Dva su područja energetske politike posebno važna za sta-

bilnost i održivost europskog energetskog sektora te doprinos ovog sektora drugim granama gospo-darstva. To su energetska učinkovitost i obnovljiva energija. Ovo je evidentno iz prioriteta i ciljeva go-tovo svih europskih strateških i programskih doku-menata koji posebno ističu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ti su prioriteti i ciljevi kroz fondovsku regulativu pretočeni u prihvatljive, očekivane i poželjne projekte za inanciranje iz EU fondova.

Dakle, projekti koji doprinose energetskoj učinko-vitosti i projekti ulaganja u obnovljivu energiju, uz inovacije i poticanje malih i srednjih poduzetnika, projekti su od najvećeg EU prioriteta. ERDF regu-lativom propisana je obveza ulaganja minimalno 50% sredstava toga fonda u ova četiri prioriteta. Ovo će se pravilo odnositi i na Hrvatsku.

6. TurizamTurizam je značajna gospodarska aktivnost sa širokim pozitivnim utjecajem na ekonomski rast i zapošljavanje u Europi. Turizam doprinosi socijal-noj i gospodarskoj integraciji, posebice ruralnih i planinskih krajeva te obalnih područja i otoka. U turističkom sektoru u Europi posluje oko 1,8 miliju-na poduzeća, uglavnom malih i srednjih poduzet-nika, koji zapošljavaju oko 5,2% ukupne radne snage (oko 9,7 milijuna zaposlenih sa značajnim udjelom mladih ljudi).

Globalna gospodarska i inancijska kriza značajno je pogodila sve sektore pa tako i turistički. Turistička potražnja značajno se mijenja na način da se putuje u bliže destinacije, ostaje se kraće i troši se manje. S druge strane, kao i kod drugih gospodarskih grana u Europi, tako se i turistički sektor bori s globalnom konkurencijom. Osim navedenog, postoji još niz dru-gih faktora koji utječu na potrebu prilagođavanja turističkog sektora. To su prije svega starenje stanovništva, ICT tehnologije, klimatske promjene, pritisak na bioraznolikost itd.

Turistički je sektor suočen je, dakle, s brojim izazovi-ma, ali jednako tako nudi i brojne nove mogućnosti. Europa mora ponuditi održiv i visokokvalitetan turistički proizvod temeljen na europskim kompa-rativnim prednostima, a to su raznolikost krajolika i izvanredno kulturno bogatstvo.

Europa je turistička destinacija broj jedan u svijetu s gotovo 400 milijuna turističkih dolazaka što je oko 40% ukupnih svjetskih dolazaka. Turistički dolasci generiraju oko 266 milijardi eura prihoda od čega 75 milijardi od turista koji dolaze izvan EU. Osno-vni cilj europske turističke politike je stimuliranje



konkurentnosti europskog turističkog sektora. Budući je u dugom roku konkurentnost usko veza-na uz održivost, aspekt održivosti je vrlo naglašen u strateškim europskim dokumentima vezanim za turizam. Turistički sektor, dakle, mora biti konku-rentan, održiv, moderan i socijalno odgovoran.

Republika Hrvatska kao turistička zemlja i značajna destinacija ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turizma i unapređenje turističke ponude.

Ono što je važno jest da se ciljevi europske turističke politike za razdoblje 2014. - 2020. uglavnom pok-lapaju s izazovima i ciljevima hrvatskog turizma (širenje raspona i kvalitete usluge, razvoj novih proizvoda, dodatnih sadržaja, produženje sezone itd.). Slijedom toga, potrebe hrvatskog turističkog sektora trebale bi se dobro uklopiti u europske prio-ritete i prihvatljiva ulaganja.

Europski su fondovi jedan od ključnih instrumena-ta putem kojih Republika Hrvatska na cijelom svom prostoru može iskoristiti svoje turističke potencija-le i komparativne prednosti u sektoru turizma.

7. ZaključakStrateški ciljevi i prioriteti Europske unije u odre-đenom programskom razdoblju te ciljevi i prioriteti pojedinih sektorskih politika ostvaruju se i inanci-raju putem europskih fondova, programa, inicijativa i drugih inancijskih instrumenata.

Europski su fondovi alat u rukama Europske komi-sije i zemalja članica pomoću kojeg nastoje podupi-rati određene prioritete i ostvariti zacrtane ciljeve. Europski fondovi funkcioniraju po jasno određenim i strogim pravilima. Njihovo je funkcioniranje ure-đeno propisima koji, između ostalog, uređuju njiho-vu nadležnost, djelokrug, prioritete, aktivnosti, udje-le inanciranja, ali i prava i obveze zemalja članica i regija u programskom i provedbenom smislu, sustav provedbe projekata, nadzor na provedbom, sustave izvještavanja itd.

U proteklom je razdoblju uočeno (od strane ze-malja članica, ali i same Komisije) da su propisane i zahtijevane procedure za pripremu i provedbu projekata često vrlo komplicirane, dugotrajne i sku-pe. Sve ovo otežava i usporava provedbu projekata, a samim tim i realizaciju brojnih potrebnih ulaganja, povlačenje raspoloživih sredstava zemalja članica te u konačnici ugrožava postizanje zacrtanih europ-skih ciljeva.

Osim toga, procjenjuje se da bi učinak fondova i općenito EU politika i sredstava mogao biti puno veći ukoliko ih se međusobno bolje koordinira na način da se izbjegnu međusobna preklapanja, posti-gne maksimalna sinergija te ih se u potpunosti stavi u funkciju postizanja ekonomskih i drugih ciljeva strategije Europe 2020. Stoga je Europska komisija za iduće programsko razdoblje pripremila novu re-gulativu i nova pravila za EU fondove koji zbog jed-nostavnije procedure i međusobne sinergije trebaju doprinijeti boljoj apsorpciji EU fondova u svim zem-ljama članicama.



Namjera ovog teksta je dati pregled nastanka Europskog semestra i olakšati snalaženje u po-nekad kompliciranim strategijama, instrumenti-ma i mjerama Europske unije (dalje u tekstu: EU). Obuhvaćena su razdoblja prije krize i razvoja, te mjere usvojene kao odgovor na krizu, s posebnim naglaskom na Europski semestar. O nekim aspekti-ma novog ekonomskog upravljanja i mjera (jačanje institucija, EU mehanizmi potpore i sl.) u ovom tek-stu se ne raspravlja.

1. Uvodni osvrt na Smjernice ekonomske politike

Ugovor o Europskoj uniji iz 1993., poznatiji kao Ugo-vor iz Maastrichta, predstavlja ključni trenutak u po-vijesti europskih integracija. Dodavanjem dvaju novih područja (pravosuđe i unutarnji poslovi te zajedničke vanjske i sigurnosne politike) na postojeće Europske zajednice, uspostavljena su tzv. tri stupa EU, koja je time postala nova politička struktura.

Nadalje, ugovorom iz Maastrichta stvorila se pretpo-stavka za novu ekonomsku i monetarnu uniju, što je na kraju dovelo do usvajanja jedinstvene europske valu-te. Euro je prvi put uveden za elektroničke transakcije (1999.), a kasnije za sve vrste plaćanja (2002.), kada je ujedno i zamijenio nacionalne valute u 12 zemalja EU. Danas se euro koristi u 17 zemalja članica EU i nekim drugim zemljama sa statusom posebnih područja.

Ugovor je također predstavljao prvi sustav za koordi-naciju ekonomskih politika zemalja članica EU - Široke smjernice ekonomske politike (The 2003 Broad Eco-nomic Policy Guidelines, dalje u tekstu: BEPGs).

Ugovorom su Širokim smjernicama dodijeljena dva opća cilja:

• člankom 98. zemlje članice su pozvane da koordi-niraju svoje gospodarske politike u kontekstu Širo-kih smjernica radi postizanja ciljeva Zajednice;

• članak 99., stavak 4. povezuje BEPGs s Europskom monetarnom unijom (dalje u tekstu: EMU) navodeći da se preporuka za korektivne mjere može izdati kada ekonomske politike predstavljaju rizik odno-

* Mr. sc. Lidija Pernar, Središnji ured Državne revizije, Zagreb

sno ugrožavaju pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.

Vijeće Europske unije je, dakle, usvojilo Široke smjerni-ce kao referentni dokument upravljanja po-na šanjem čitavog niza ekonomskih politika u državama članicama EU, koji se poziva na održavanje stabilnosti cijena, zdrave javne inancije i mjere za porast zapošljavanja. S vreme-nom su se smjernice razvijale na način da su se usvajale speci ične preporuke za pojedine zemlje članice.

Ponovnim pokretanjem Lisabonske strategije u ožujku 2005., Široke smjernice gospodarske poli-tike su ugrađene u novi set Integriranih smjernica za rast i zapošljavanje (International Growth Strate-gies, dalje u tekstu: IGS), kombinirajući ih sa smjer-nicama za politike zapošljavanja1

2. Pakt o stabilnosti i rastu Godine 1997. zemlje eurozone usvojile su sporazum poznat kao Pakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact, dalje u tekstu: SGP), čiji je cilj bio da provede proračunsku i iskalnu disciplinu i pro-matra kriterije konvergencije iz Maastrichta (IA proračunskog de icita u BDP-u ne prelazi 3%, na-cionalnog duga u BDP-u obrok ne prelazi 60%). Pokretačka snaga ovog aranžmana je bila Njemačka koja je time željela izbjeći in laciju i osigurati se od kršenja pravila u zemljama euro zone.

Pakt o stabilnosti i rastu se stoga sastojao od preven-tivnih i korektivnih mjera koje su trebale osigurati poštivanje dogovorenih pravila. Preventivne mjere bile su zamišljene kao rano upozoravanje država članica, a bilo je moguće i da Komisija izravno daje savjete o politikama.

Postupak pokretanja korektivnih mjera omogućuje pojava prekomjernog de icita ako države članice ne ispunjavaju dogovorene uvjete. U tom slučaju Komi-sija Vijeću Europske unije predlaže odgovarajuće mjere za davanje preporuka državi članici da poduz-me korektivne mjere unutar određenog vremenskog okvira. Nepridržavanje mjera rezultira sankcijama.

Pakt o stabilnosti i rastu je doživio prvi test 2003., kada je nekoliko zemalja Europske unije ušlo u

1 Više informacija o IGS može se pronaći u dijelu Lisabonske strategije

UDK: 332.1Lidija Pernar *

Europski semestar i mjere ekonomskog upravljanja kao odgovor na krizu



razdoblje recesije. Budući da su Francuska i Njemačka prag de icita od 3% prešle u više navrata, Komisija je preporučila da se objema zemljama nametnu sankcije, ali Vijeće je prijedlog odbilo i odobrilo tim zemljama poček uz preporuku da de icit drže pod kontrolom. To je bio ozbiljan udarac vjerodostojnosti Pakta o sta-bilnosti i rastu, te je izazvao napetost između velikih i malih zemalja u kojima se pravila primjenjuju puno strože. Nakon toga je pokrenuta rasprava između za-govaratelja izvornih pravila i država članica koje su zagovarale leksibilniju interpretaciju, što je 2005. rezultiralo revizijom SPG-a i omekšavanjem pravila.

3. Lisabonska strategija i Integrirane smjernice za rast i zapošljavanje

Lisabonska strategija uvedena je 2000. kao plan EU da postane najkonkurentnije i najdinamičnije go-spodarstvo u svijetu temeljeno na znanju, sposobno da održivi ekonomski rast, s više kvalitetnijih rad-nih mjesta i većom socijalnom kohezijom, do 2010. To je u EU bila prva strategija rasta, ali nažalost nije bila uspješna iz razloga kao što su problematični prioriteti i provedba, što je rezultiralo ograničenom potporom zainteresiranih strana.

Kao što je već istaknuto u dijelu o Širokim smjernica-ma ekonomske politike, srednjoročna revizija (2005.) pokazala je da je napredak EU bio vrlo ograničen, te se Europsko vijeće odlučilo na svoju reviziju. Promje-ne su dotakle osobito institucionalne aspekte stra-tegije, s ciljem da se proces usmjeri na koordinaciju ekonomske politike.

Prema ovoj obnovljenoj strategiji (Strategija za rast i zapošljavanje), uveden je trogodišnji ciklus za praćenje i procjenu ishoda. Ovaj novi dokument je Integriran u smjernice za rast i zapošljavanje. IGS sadrži sveo-buhvatnu strategiju makroekonomskih politika (6 smjernica), mikroekonomskih politika (10 smjernica) i politika zapošljavanja (8 smjernica) za države članice. Prvi set IGS-a usvojen je za razdoblje 2005. – 2008., a drugi za 2008.- 2010.

Države članice ugrađuju IGS u svoje nacionalne planove djelovanja pod nazivom Programi nacionalnih reformi (National Reform Programmes, dalje u tekstu: NRPs), koji slijede isti višegodišnji ciklus. U NRP-ovima države članice određuju svoje prioritetne reforme i ocjene za postignuti napredak. Komisija ocjenjuje napredak svake godine, te izdaje preporuke u skladu s kojima države članice ažuriraju višegodišnje programe.

4. EU odgovor na krizu i nove smjernice ekonomskog upravljanja

Globalna kriza koja je počela 2008. je pokazala međuovisnost gospodarstava Europske unije, pose-

bice u eurozoni. Došlo je do porasta javnog duga, kao posljedica transfera privatnog duga države (uštede bankarskog sustava), pada poreznih prihoda (veće nezaposlenosti) i povećane javne potrošnje. Kritične su postale i slabosti u europskoj monetarnoj uniji i strukturni problemi u zemljama eurozone (nedosta-tak konkurentnosti).

Neposredan odgovor EU bio je početak Europskog pro-grama gospodarskog oporavka (2008.), kratkoročni instrument koji je pomogao u ublažavanju šoka od go-spodarskog usporavanja. Ovaj koordinirani pristup uključivao je akcije kao što su: poticanje po tražnje ili pomoći najviše pogođenima gospodar skim uspo-ravanjem. Plan je također pomogao pripremiti Euro-pu da bude konkurentna, s gledišta budućeg rasta i predložio je da se iskoristi teška situacija kako bi se ubrzao razvoj gospodarstva s više brige za okoliš.

Tijekom krize (u 2010.) je također usvojena strate-gija Europa 2020, s planom izlaska iz krize i poticanja rasta u sljedećem desetljeću. Da bi to postigla, EU je identi icirala pet ključnih ciljeva: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i ener giju, obrazovanje, siromaštvo i socijalna isključenost - s određenim kriterijima za mjerenje njihovog ostvarivanja (oni su dalje prilagođavani si-tuaciji u pojedinim državama članicama).

Posljednji set IGS usvojen je za razdoblje 2010. – 2014. (poznat i kao Europa 2020 - Integrirane smjernice). Smjernice su prikaza-ne kao dva različita dokumenta, ali međusobno povezana sljedećim pravnim instrumentima:

• Preporukom Vijeća o općim smjernicama za go-spodarsku politiku država članica i Unije – I. dio Europe 2020 - Integrirane smjernice (prema članku 121. Treaty on the Functioning of the EU, dalje u tekstu: TFEU) i

• Odlukom Vijeća o smjernicama za politike zapošlja-vanja država članica – II. dio Europe 2020 - Inte-grirane smjernice (prema članku 148. TFEU).

Broj smjernica smanjen je s 24 na 10 (6 u BEPGs i 4 Smjernice o politikama zapošljavanja), s ciljem da se stavi veći naglasak na učinkovitost. Smjernice su:

• osiguranje kvalitete i održivosti javnih inancija,• makroekonomska neravnoteža,• smanjenje nejednakosti u eurozoni,• optimiziranje podrške za istraživanje, razvoj i

inovacije, jačanje znanja i oslobađanje potencijala digitalne ekonomije,

• poboljšanje učinkovitosti resursa i smanjenje emisije stakleničkih plinova,



• poboljšanje poslovnog i potrošačkog okoliša i mo-dernizacija industrijske osnove,

• povećanje sudjelovanja na tržištu rada i smanjenje strukturne nezaposlenosti,

• razvoj kvali icirane radne snage - reagiranje na potrebe tržišta rada, promicanje kvalitete poslo-va i cjeloživotno učenje,

• poboljšanje izvedbe sustava obrazovanja i obuke na svim razinama i

• povećanje sudjelovanja u visokom obrazovanju te pro mi ca nje borbe protiv siromaštva.

Prvi dio IGS - BEPG – usvojen je od strane Vijeća Eu-ropske unije u srpnju 2010., drugi dio (Smjernice za politiku zapošljavanja) u listopadu 2010., a u istom mjesecu su usvojene i kao zajednički dokument .

5. Novi okvir ekonomskog upravljanja i strategija Europa 2020

Odnos između Europe 2020 i Pakta o stabilnosti i rastu je primjer bliske koordinacije. Novi okvir ekonomskog upravljanja uključuje kako stare tako i nove mjere i politike.

U ožujku 2010. osnovana je Radna skupina Europ skog vijeća za ekonomsko upravljanje, čiji je cilj bio utvr-diti i predložiti mjere za poboljšanje proračunske discipline i rezolucije okvira krize. Šest mjeseci ka-snije radna skupina je Europskom vijeću predstavi-la završno izvješće u kojem je de inirano 5 glavnih stupova za:

• veću iskalnu disciplinu,• širi ekonomski nadzor (novi mehanizam, pomoću

kojeg su stručnjaci pozvali na godišnji ekonomski nadzor kako bi se obuhvatile makroekonomske neravnoteže i pitanje konkurentnosti),

• dublje i šire koordinacije - Europski semestar,• opći okvir za upravljanje krizom i• jače institucije (EU i države članice su odgovor-

ne za poboljšanje gospodarskog upravljanja i kao takve trebaju institucije koje će osigurati takve uloge. Na nacionalnoj razini to su ustanove za pružanje neovisnih analiza, procjena i prognoza).

U skladu s navedenim preporukama Europske ko-misije, zakonodavni okvir paketa od šest mjera (tzv. six pack) koji je predstavljen 29. rujna 2010., dao je daljnju potporu politici stabilizacije i rasta. Četiri propisa su izravno utjecala na Pakt, s ciljem daljnjeg jačanja. Riječ je o sljedećih šest regulator-nih akata:

• Uredba o izmjenama i dopunama zakona koji po-dupiru preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (Uredba 1466/97),

• Uredba o izmjenama i dopunama zakona koji po-dupiru korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (Uredba 1467/97),

• Uredba o učinkovitoj provedbi proračunskog nad-zora u eurozoni,

• Nova Direktiva o uvjetima za proračunski okvir država članica,

• Nova Uredba o prevenciji i korekciji makroeko-nomskih neravnoteža, te

• Uredba o provedbi mjera za ispravljanje preko-mjerne makroekonomske neravnoteže u eurozo-ni.

Europski parlament je o ovom paketu raspravljao u lipnju 2011., inzistirajući na jačanju izvornog prije-dloga Komisije. Opći stav parlamenta mogao se sažeti kao više transparentnosti, jača automatska upo-zorenja i kazne, kao i nove kazne, no neki zastup-nici Europskog parlamenta su i dalje bili skeptični. Nije bilo konačnog glasovanja, kako bi se omogućilo daljnje pregovaranje s državama članicama.

Na kraju kolovoza 2011. Europski parlament i Eu-ropska središnja banka razgovarali su o pitanjima gospodarskog upravljanja. Tom su prilikom zemlje članice pozvane da provode navedeni paket, me-đutim, unatoč intervenciji Europske središnje banke, neki zastupnici Europskog parlamenta su, kao i neke države članice, i dalje ostali skeptični.

6. ZaključakOdgovor Europske unije na krizu i potrebe eko-nomskog upravljanja može se svesti na tri glavna elementa:

• jačanje zajedničkog gospodarskog programa s boljim EU-nadzorom putem kombiniranja

postojećih i novih mjera (ciljevi u Europi 2020, Euro Plus Pakt, SGP ili Europski semestar);

• čuvanje stabilnosti eurozone pomoću europ-skog stabilizacijskog mehanizma (predstavljen u 2013.) i privremenih prethodnih mehanizama (ESFS i sl.); te

• oporavak inancijskog sektora uz pomoć novih pravila u rješavanju problema, kako bi se osigura-lo da se sve inancijske aktivnosti pravilno reguli-raju i nadziru.

Za podršku i jačanje ekonomskog upravljanja, Ko-misija je predložila paket zakonskih mjera koje je usvojilo Vijeće Europske unije u ožujku 2011. Ra-sprave u Europskom parlamentu o zakonodavstvu odnosno o zakonskom reguliranju traju i dalje, a ishod kojih će se vidjeti u skoroj budućnosti.


SOCIJALNA SKRB

Ustanove u socijalnoj skrbi su u velikom broju na pitanje broj 7. iz upitnika o iskalnoj odgovornosti za 2011. odgovorile sa DA uzimajući u obzir samo činjenicu da su sastavile obrazloženje uz inan-cijski plan ne polazeći suštinski od sadržaja koje to obrazloženje mora imati da bi se na ovo pitanje zai-sta moglo odgovoriti sa DA.

Pitanje u cijelosti citira odredbu članka 30. Zakona o proračunu:

7. Obrazloženje inancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocje-ne potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima pro-grama temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.

U nastavku daje se primjer kako bi obrazloženje i-nancijskog plana trebalo izgledati da bi ustanove u socijalnoj skrbi zaista mogle odgovoriti sa DA na ovo pitanje.

OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA ZA RAZDOBLJE 2013.-2015.

1. UVOD – sažetak djelokruga rada ustanove u socijalnoj skrbi (primjer centra)

Napomena: U uvodnom dijelu obrazloženja pred-stavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadaci, obrazlaže se opravdanost prijedloga inan-cijskog plana s obzirom na ukupno predloženi iznos rashoda, odstupanja plana u odnosu na prethod-ne godine i naglašavaju speci ičnosti (primjeri-ce promjene u organizaciji – statusne promjene, promjene u broju zaposlenih i sl.).

* mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

2. OBRAZLOŽENJE PROGRAMA (AKTIVNOSTI I PROJEKATA)

Napomena: U drugom dijelu obrazloženja opisuje se svaki program, navodi zakonska osnova i utvrđuju ciljevi njegove provedbe te pokazatelji uspješnosti kojima će se mjeriti ostvarenje tih ciljeva.

Opis programa

Financijskim planom sredstva su planirana za pro-vođenje programa ... (primjer: šifra programa 1111 Redovni program socijalne skrbi)

Ovaj program provodit će se kroz sljedeće aktivno-sti i projekte:

Primjer:

• A111111 Aktivnost: Savjetovanje i pomaganje poje-dincu

• A111112 Aktivnost: Savjetovanje i pomaganje obitelji• A111113 Aktivnost: Posebni programi• K111114 Projekt: Dodatna ulaganja i opremanje

centra

Napomena: U ovom dijelu potrebno je opisati svaku aktivnost i projekt te navesti koliko je sredstava predviđeno za provođenje svake od aktivnosti i projekta u 2013. godini i projekcije za 2014. i 2015. Kako su prethodne godine usvojene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po programima (aktivno-stima i projektima) ključna odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi ako je riječ o novom projektu kojeg se uvo-di u 2013. godini.

Zakonske i druge pravne osnove

Napomena: Navodi se postojeća zakonska osnova za provođenje programa.

Djelatnost socijalne skrbi ostvaruje se u skladu s odre-dbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) i Zako-na o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08).

Upute za izradu proračuna Ministarsta inancija 2013.-2015. iz 2012. godine i dopis Minis tarstva so-cijalne politike i mladih, (Klasa: Ur. broj:) od 2012. godine. Upute za izradu proračuna grada ABC 2013-2015 iz 2012. godine.


Obrazloženje inancijskog plana ustanova u socijalnoj skrbi


SOCIJALNA SKRB

Godišnji plan i program rada za proračunsku godinu 2013. kojim je utvrđeno.

Usklađeni ciljevi, strategije i programi s doku-mentima dugoročnog razvoja

Napomena: Ustanove u socijalnoj skrbi obavljaju dje-latnost na temelju godišnjeg plana rada koji se donosi za proračunsku godinu. Vertikalna usklađivanja cilje-va i programa Ministarstva socijalne skrbi i mladih od-nosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave s ciljevima i programima ustanova u socijalnoj skrbi još nisu provedena, zato se u obrazloženju inan-cijskog plana ne navodi ovaj dio. Isto se može primije-niti i na veliki dio ostalih proračunskih korisnika.

Ciljevi provedbe programa u trogodišnjem raz-doblju i pokazatelji uspješnosti kojima će se mje-riti ostvarenje tih ciljeva

Napomena: Važan dio obrazloženja predstavlja de-iniranje ciljeva provedbe programa. Obrazloženje

cilja mora odgovoriti na sljedeća pitanja:

- što se ovim programom želi postići,- kako se nastoje realizirati programi i - tko je korisnik ili primatelj usluge.

I nadalje će nam prioritet biti provedba usluga so-cijalne skrbi. Nastojat ćemo i u naredne tri godine podići kvalitetu usluga na što višu razinu, i to stal-nim i kvalitetnim usavršavanjem zaposlenika te po-dizanjem materijalnih i drugih uvjeta, prema našim mogućnostima, na viši standard. Cilj nam je do 2014. uvesti novu dodatnu aktivnost zbrinjavanja djece. Poticat će se kvalitetna komunikacija na relacija-ma djelatnici-korisnici, djelatnici međusobno kroz zajedničke aktivnosti i druženja što treba doprinije-ti poboljšanju organizacijske klime.

Pokazatelji uspješnosti (samo neki od primjera koje centri mogu koristiti):

Pokazatelji uspješnosti trebaju biti integrirani u proces pripreme proračuna. Stoga se u članku 30. Zakona o proračunu obvezuju svi korisnici na upo-trebu i razvoj pokazatelja uspješnosti koje je potreb-no navesti u obrazloženju inancijskog plana. Inte-grirani pokazatelji mogu utjecati na rezultate pre-govora upravnog odjela za inancije i proračunskih korisnika oko osiguranja dodatnih sredstava. Uz niz koristi koje može donijeti upotreba pokazatelja uspješnosti u procesu planiranja proračuna, jedna od najznačajnijih je poboljšano upravljanje, odnosno gospodarenje resursima. Pokazatelji naglašavaju programe koji nisu dobri i potiču proračunske in-stitucije da se upitaju: je li ova usluga neophodna?

koji je cilj ove usluge? koji su željeni rezultati? kako kreirati uslugu da se ostvare ti rezultati?

Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju biti:

• speci ični – da zaista mjere ono što treba mjeriti,• mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine,• dostupni – u okviru prihvatljivih troškova,• relevantni – u odnosu na de inirani cilj i• vremenski određeni – da se de inirani ciljevi

izvrše u zadanom vremenskom roku.

Dakle, glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti korisniku praćenje i izvještavanje o napretku i ostvarenju zadanih programa.

Poka-zatelj

rezultataDe inicija Jedi-

nica

Pola-zna

vrijed-nost

Izvor poda-taka

Ciljana vrijed-

nost(2013.)

Ciljana vrijed-

nost(2014.)

Ciljana vrijed-

nost(2015.)

Povećanje broja nad-zora nad udomi-teljskim obiteljima

Pojačanim nadzorom želi se povećati kvaliteta skrbi

posto-tak 20 centar 35 50 60

U obrazloženju inancijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i po-kazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezul-tatima te društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja. Jedan od takvih pokazatelja je pri-mjerice postizanje višeg stupnja pismenosti. Ovakve pokazatelje je teže utvrditi zato su za početak dani primjeri za utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu.

3. ISHODIŠTE I POKAZATELJI NA KOJIMA SE ZA-SNIVAJU IZRAČUNI I OCJENE POTREBNIH SRED-STAVA ZA PROVOĐENJE PROGRAMA

Napomena: U ovom dijelu obrazloženja potrebno je između ostaloga pokazati koliko je planirano ostva-riti prihoda iz svakog od raspoloživih izvora inan-ciranja.

Primjer: Planirano je da će se:

− iz državnog proračuna u 2013. ostvariti — kn pri-hoda, u 2014. — i 2015. —,

− iz županijskog proračuna u 2013. ostvariti — kn pri-hoda, u 2014. — i 2015. —,


SOCIJALNA SKRB

− na tržištu od — u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —,

− od donacija u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —,

− od prodaje ne inancijske imovine u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —,

− višak prenesen iz 2012. u 2013. —Prihodima iz županijskog proračuna predviđeno je i-nanciranje:

− rashoda za projekte XXXX u iznosu od — 2013., —2014. i — 2015.

Prihodima iz gradskog proračuna predviđeno je inan-ciranje:

− rashoda za zaposlene…− materijalnih rashoda....− rashoda za nabavu ne inancijske imovine....

Napomena: U okviru procjene potrebnih sredstava navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje aktivnosti/projekata. Važno je naglasiti da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varija-bli za izračun potrebnih sredstava primjerice centri: broj zaposlenih, broj korisnika, broj obitelji i sl.

4. IZVJEŠTAJ O POSTIGNUTIM CILJEVIMA I REZUL-TATIMA PROGRAMA TEMELJENIM NA POKAZA-TELJIMA USPJEŠNOSTI U PRETHODNOJ GODINI

Napomena: U ovom dijelu navode se programi (ak-tivnosti i projekti) koji su se provodili i još se provo-de, izvršenje tih aktivnosti i projekata do dana sa-stavljanja obrazloženja, rezultati aktivnosti za koje je pod točkom 2. istaknuto da će se mjeriti i slično.

Primjer isječka iz ovog Izvještaja:

U 2012. u sklopu savjetovanja i pomaganja pojedincu provedeno je XX usluga, a ukupan broj XX usluga, što je za XX posto više od godine prije. Tijekom godine u centru je organizirano XX dodatnih savjetovanja (opi-sati kojih). Zaposlenici su se stručno usavršavali na se-minarima i drugim oblicima nadogradnje u što je, ili će biti do kraja godine utrošeno oko 55.000 kn.

Ustanove u socijalnoj skrbi na ovo pitanje ne mogu odgovarati s NIJE PRIMJENJIVO - N/P ili DJELOMIČNO prilikom popunjavanja Upitnika za 2012. godinu. Za potvrdan odgovor trebaju u Predmet priložiti presliku (ili referencu) izrađenog obrazloženja inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. koje je usvojeno do 31. prosinca 2012. godine (umjesto preslike može i referenca akta).

S obzirom da će najveći broj ustanova u socijalnoj skrbi odgovoriti sa NE, na ovo pitanje važno je na-pomenuti da se pritom mogu pozvati i na objektivne razloge. Naime prvi korak u dobrom strukturiranju inancijskog plana i izvršenja počinje od nadležnog

ministarstva koje je obvezno svojim korisnicima propisati programsku klasi ikaciju te odrediti cilje-ve i de inirati pokazatelje mjerenja uspješnosti po-stizanja postavljenih ciljeva. Zbog navedenog plan otklanjanja navedenog nedostatka može biti sastav-ljen na sljedeći način:

PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTIZA PRORAČUNSKU GODINU 2012.

Naziv područja PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 7.1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Odgovor je NE jer obrazloženje inancijskog plana ne sadržava obrazložene programe i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz naše nadležnosti u prethodnoj godini. Napominjemo da od nadležnog ministarstva niti od nadležne lokalne jedinice nismo dobili upute o primjeni programske klasi ikacije sa programima i pokazateljima temeljem kojih trebamo pratiti uspješnost realizacije programa. Poboljšanje obrazloženja uz inancijski plan napravit ćemo samostalno provodeći aktivnosti predviđene u nastavku, a polazeći od vlastitih potreba, što najvjerojatnije neće osigurati usporedivost sa ostalim proračunskim korisnicima. 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti


Odgovorna osoba

1.2.1. Izrada analiza potrebnih za povezivanje programa rada sa inancijskim planom

1.2.2. Utvrđivanje ciljeva za svaki od programa i de iniranje pokazatelja mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva1.2.3. Sastavljanje obrazloženja s ovim elementima uz inancijski plan za 2014.-2016.

lipanj 2013.

listopad 2013.

studeni 2013.

Franka Zorić, ravnateljica



www.tim4pin.hr


ZDRAVSTVO

Potkraj prošle godine Sabor je usvojio Zakon o sa-naciji javnih ustanova (NN 136/12) koji će se pri-mjenjivati uglavnom na javne zdravstvene usta-nove čije je funkcioniranje ugroženo nagomilanim gubicima i neizmirenim inancijskim obvezama. Prisutna ili prijeteća nelikvidnost i insolventnost te negativni inancijski rezultati poslovanja svakako su signal za “intervenciju države” jer se radi o nje-noj vitalnoj funkciji te time i obvezi da sustav zdrav-stvene zaštite u svim segmentima održi funkcio-nalnim. Sama inancijska sanacija i smjene uprave dugoročno neće riješiti probleme u hrvatskom su-stavu javnog zdravstva što je dokazano i već ranije provođenim inancijskim sanacijama1. Nedvojbe-no, brze promjene u sustavu zdravstva i posebno-sti hrvatske proračunske i zakonodavne realnosti zahtjevaju strukturne promjene u djelovanju i i-nanciranju, ali i stručnjake koji razumiju procese u zdravstvu te imaju znanja potrebna za e ikasno upravljanje zdravstvenim ustanovama u složenim okolnostima. Ne ulazeći u analize pojedinih slu-čajeva zdravstvenih ustanova koje je potrebno sa-nirati te objektivne i subjektivne uzroke situacija u kojima se nalaze, u ovom se napisu ukazuje na po-sebnosti inancijskog položaja javnih zdravstvenih ustanova kao “netipičnih” proračunskih korisnika. Namjera je skrenuti pažnju “evaluatorima” inan-cijskog neuspjeha i budućim sanacijskim tijelima na neke aspekte i činjenice primjene inancijskog i obračunskog sustava u javnom zdravstvu te njego-vom mogućem utjecaju na generiranje i iskazivanje gubitaka u prošlosti i budućnost. Na ove čimbenike menadžment javnih zdravstvenih ustanova nije imao utjecaj niti će ga ubuduće, u postojećim zakon-skim okvirima, imati.

* prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci1 Npr. Vlada Republike Hrvatske je 2006.g. donijela je Odluku o davanju suglasnosti direktoru HZZO-a za otpis potraživanja (pokriće gubitka) prema bolničkim zdravstvenim ustanovama koje nisu izvršile isporuke zdravstvenih usluga do ugovorenog maksimalnog iznosa sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu i to u iznosu od 209.393.109,60 kuna.

1. UvodOpseg i standardi izvršenja funkcije javnog zdrav-stva ovise o nizu čimbenika pri čemu su inancijske mogućnosti države svakako presudne. Vrlo pojed-nostavljeno može se reći da država, sukladno prio-ritetima, a primjereno inancijskim mogućnostima, određuje svoju inancijsku razinu potrošnje koja se odnosi na funkciju zdravstvene zaštite. Taj dio potrošnje predstavlja javne rashode za koje je dr-žava dužna osigurati i primjerene izvore inanci-ranja u okviru svojih ukupnih prihoda i primitaka. Daljnji korak je distribucija tih prihoda na pojedine oblike zdravstvene zaštite te na subjekte koji je izra-vno provode. I prihodna i rashodna strana vrlo su kompleksne, posebice u uvjetima rastućih potreba i ograničenih mogućnosti. Tome svjedoče i brojne re-forme u sustavu zdravstva kojima se pokušava opti-malizirati djelovanje ovog vrlo složenog i osjetljivog sustava. Jedna od značajnih reformi u inanciranju sustava datira još od početka 2002. godine kada je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) promijenjen status izvanproračunskog fonda te je postao dio središnjeg proračuna. Dopri-nosi za zdravstveno osiguranje koji su se do tada uplaćivali na račun HZZO-a uplaćuju se na račun riznice (središnjeg proračuna), ali i dalje s obzi-rom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih javnih prihoda. Ovakav inancijski sustav od samog je početka predmetom brojnih stručnih polemika, no i dalje je u funkciji2. Ustanove u zdra-vstvu se dominantno inanciraju iz doprinosa te se ponašaju u skladu sa propisanim i ugovorenim standardima (opseg i razina pružanje usluga, formi-ranje cijena…) utvrđenim na razini središnje države. Prema de inicijama međunarodnih statističkih su-stava javne zdravstvene ustanove su klasični oblik proračunskog korisnika odnosno pravnog subjekta koji se nalazi u sektoru opće države. Navedeni sta-

2 Vladinom Uredbom odgođen je izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice do 1. siječnja 2014. godine, a zdravstveni doprinosi i ostali prihodi obveznoga zdrav-stvenog osiguranja i nadalje će se uplaćivati u državni proračun i to do 31. prosinca 2013. godine, a od 1. siječnja 2014. godine u korist računa HZZO-a.

UDK 657.2Davor Vašiček *

Sanacija zdravstvenih ustanova i računovodstveni sustav


ZDRAVSTVO

tus zdravstvenih ustanova od 2002. godine iziskuje i primjenu uni iciranog proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja.

Posebnost sustava zdravstva je u tome što se pro-računski korisnici u toj djelatnosti ne inanciraju po pojedinim vrstama rashoda usvojenog inancijskog plana, nego kao „kvazi poduzetnik“ na temelju stvar-nog opsega izvršenih usluga, a po cijenama i u okvi-rima ugovora sa HZZO-om odnosno državom koja preko njih građanima pruža zdravstvene usluge.

Ove posebnosti poslovanja zdravstvenih ustano-va u kontekstu primjene proračunskog računo-vodstva iziskuju uvažavanje pri sagledavanju stvarnih inancijskih pokazatelja poslovanja.

Važno je istaknuti i speci ični položaj menadžmenta u javnom zdravstvu. Njegovo djelovanje višestruko je ograničeno. Prije svega svojim djelovanjem mena-džeri ne mogu utjecati na opseg pružanja zdravstve-nih usluga. U nekim područjima potražnja zdrav-stvenih usluga niža je od raspoloživih kapaciteta što uzrokuje gubitke zbog visokih iksnih troškova. U drugim sredinama potražnja za zdravstvenim uslugama veća je od raspoloživih kapaciteta, odnos-no razine ugovorenih usluga koje je HZZO obvezan platiti. Premašivanje isporuka izravno se negativno odražava na inancijski rezultat ustanove. Također, ključno pitanje je i formiranje cijena zdravstve-nih usluga u čemu zdravstveni menadžeri nemaju kompetencija. Zaključno, menadžeri tek djelomično mogu utjecati na prihodnu stranu ustanova. Rashod-na strana poslovanja značajno je de inirana stan-dardima pružanja zdravstvenih usluga, instalira-nim kapacitetima i ugovornom razinom plaća na koju tek u manjoj mjeri mogu utjecati. Proizlazi da glavni uzroci lošeg inancijskog stanja u zdravstvu prvenstveno proizlaze iz sustavnih rješenja i orga-niziranja i funkcioniranja javne zdravstvene zaštite, a tek potom iz djelovanja menadžmenta na razinama zdravstvenih ustanova kao izvršitelja u de iniranim uvjetima poslovanja.

2. Računovodstveni sustav u javnom zdravstvu

Sukladno važećim propisima aktualni računo-vodstveni informacijski sustav opće države i njenih strukturnih elemenata, pa time i javno zdravstvenih ustanova, temelji se na speci ičnom prilagođenom konceptu nastanka događaja i primjeni načela po-vijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija.

Primjena ovoga koncepta u javnom zdravstvu znači slijedeće:

- Prihodi se ne priznaju na temelju izvršenih ispo-ruka usluga tijekom izvještajnog razdoblja već tek na temelju priljeva novca i novčanih ekvivalenata (prema naplati).

- Troškovi nabave ne inancijske dugotrajne imovi-ne ne kapitaliziraju se te se i ne amortiziraju u ko-risnom vijeku upotrebe već se u cijelosti iskazuju kao rashodi razdoblja u kojemu je stjecanje imovi-ne izvršeno.

- Troškovi poslovanja (plaće, energije, usluge dru-gih i sl.), uključujući i utroške kratkotrajne imo-vine (materijala, hrane, lijekova i dr.) iskazuju se kao rashodi izvještajnog razdoblja u kojemu su nastali, neovisno o plaćanju.

- ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti (revalorizacija) ne inancijske imovine i obveza,

- namjenski primici kapitalnih potpora od osnivača (države i JLPRS) za inanciranje investicijskih aktivnosti ne predstavljaju dokapitalizaciju niti se vremenski razgraničavaju, nego se priznaju u ukupan prihod izvještajnog razdoblje u kojemu su ostvareni,

- ne inancijska imovina primljena bez naknade (do-nacije) iskazuje se kao izravno povećanje izvora vlasništva, a ne kao kapitalni prihod.

Iz osnovnih obilježja računovodstvenog sustava raz-vidna je nemogućnost izravnog sučeljavanja prihoda i s njima povezanih rashoda što je temeljna pretpo-stavka iskazivanja realnog inancijskog rezultata. Naime, rashodi nastali u funkciji ostvarivanja priho-da tijekom izvještajnog razdoblja priznaju se odmah po nastanku, dok je za priznavanje prihoda uvijet da potraživanja budu i naplaćena. Ekonomski tijek po-slovanja ovime je stavljen u izravnu ovisnost o inan-cijskom tijeku. To inancijsku uspješnost i likvidnost javne zdravstvene ustanove stavlja u izravnu ovi-snost o likvidnosti „dominantnog kupca“ zdravstve-nih usluga, odnosno HZZO-a, i osnivača koji u okvi-rima procesa decentralizacije inancira određene rashoda. Pritom, zdravstvene su ustanove lišene i internog izvora inanciranja u obliku obračunate amortizacije. Već samom kvalitativnom analizom moguće je ustvrditi da aktualni računovodstveni model i sustav inancijskog izvještavanja javnih zdravstvenih ustanova nije u mogućnosti:

1. osigurati potpuno pouzdanu informacijsku podlo-gu potrebnu za donošenje ekonomskih odluka na mikro razini, te ekonomskih, socijalnih i političkih odluka na makro razini.

2. osigurati informaciju koja će omogućiti učinkovitu kontrolu raspolaganja javnim dobrima i pomoći razvoj inancijskog menadžmenta uvođenjem standarda odgovornosti.


ZDRAVSTVO

Posebnosti poslovanja zdravstvenih ustanova u kontekstu primjene općeg modela proračunskog računovodstva uzrokuju određene manjkavosti pri sagledavanju stvarnih inancijskih pokazatelja poslovanja i izvještavanju o izvršavanju planskih ograničenja. U tom smislu propisani izvještajni su-stav za eksterne korisnike, potrebno je prilagoditi za potrebe upravljanja i harmonizirati na razini svih komparabilnih subjekata. Uvažavajući poseb-nosti djelatnosti zdravstva prisutna je potreba za izgradnjom kvalitetnijeg računovodstvenog infor-macijskog sustava, a time i zasebnog podsustava inancijskog izvještavanja u odnosu na opći model

državnog računovodstva.

3. ZaključakZaključno o aktualnom sustavu inancijskog izvješ-tavanja zdravstvenih ustanova može se reći da je složen zbog svoje formalne opsežnosti, česte perio-dike, kratkih rokova, ali i zbog činjenice da su zdra-vstvene ustanove speci ičan poslovni subjekt u jav-nom sektoru. Ova speci ičnost proizlazi iz činjenice da se radi o jedinoj djelatnosti koja se iz sustava proračuna inancira na temelju ugovornog odnosa o stvarnom izvršenju svojih usluga. Za potrebe objek-tivne ocjene uspješnosti poslovanja, to upućuje na nužnost sučeljavanja prihoda s rashodima nastali-ma za njihovo ostvarivanje. Pritom je nužno da se ove temeljne ekonomske kategorije priznaju i mje-re na istim računovodstvenim načelima, konkretno na načelima nastanka događaja, a ne kao sada da se, prihodi se priznaju po novčanom načelu, a rasho-di u trenutka njihova nastanka, dakle neovisno o plaćanju obveza povezanih s njima. Ovo nužno ima za posljedicu da svako odgađanje naplate prihoda rezultira nepovoljnim inancijskim rezultatom.

Radi ispravljanja ovog nedostatka, za stvarno sagle-davanje inancijskog rezultata potrebno je u kreirati izvještajni sustav koji će uključiti i obračunate (ostva-

rene) prihode koji još nisu naplaćeni, ali je njihova naplata u budućnosti izvjesna. Za utvrđivanje inan-cijskog rezultata nužno je nadalje pravilno obuhvatiti elemente koji ga čine. Operativni rezultat poslovanja čini razlika između prihoda i rashoda poslovanja, a ukupni rezultat formira se uključivanjem prihoda i rashoda od ne inancijske imovine. Zbog činjenice da se investicijski rashodi iskazuju u cijelosti u trenutku nabave dugotrajne imovine, ukupan rezultat nije do-voljno relevantno mjerilo za ocjenu uspješnosti po-slovanja. Primici i izdaci inancijske imovine nastali u postupku inanciranja poslovanja (zaduživanje, otplate zajmova i sl.) nisu elementi uspješnosti što se nerijetko ne uvažava. Oni izravno ne utječu na inancijski rezultat. Njihovo prezentiranje u inan-

cijskim izvještajima o poslovanju zastupljeno je u računovodstvenom sustavu opće države iz razloga postizanja univerzalnosti računovodstvenih evi-dencija i za praćenje izvršavanja proračuna. Ostali računovodstveni sustavi ne sadrže ovakvu vrstu praćenje ni izvještavanja o inancijskim transakcija-ma, već se takve promjene prate u okviru bilančnih pozicija kao povećanje ili smanjenje zaduženosti, a prikazuju u izvještaju o novčanom toku. Također, u svezi razvijenosti primjene računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva neosporno je da se ono u ograničenoj mjeri i s ograničenim informacijskim učinkom primjenjuje u djelatnosti javnog zdravstva. Njegovu primjenu i razvijenost može se promatra-ti primarno kroz praćenje ukupne razine troškova te strukture troškova po prirodnim vrstama i mje-stima troškova. Praćenju ukupne razine troškova pridaje se posebna pozornost u kontekstu ugovo-rom ograničenih ukupnih inancijskih sredstava za ugovorene obveze izvršenja određene količine usluga. Praćenje troškova po nositeljima troškova nije razvijeno, a isto tako niti mjerenje uspješnosti pruženih usluga. Primjene tehnika i metoda inan-cijske analize poslovanja na niskoj je razini.


e-mail: [email protected]


ŠKOLSTVO

1. Mora li uplata učenika za prehranu u školskoj kuhinji biti izvršena putem žiroračuna (uplatnica-ma) ili može i uplatom putem blagajne u školi?

Učenici za prehranu u školskoj kuhinji mogu izvr-šavati uplate uplatnicom na račun škole, ali i izravnom uplatom u blagajnu škole. Škola koja nema potrebu zadržavati gotov novac u blagajni između dva radna dana (ima i takvih koji uopće ne posluju s gotovinom, pa čak i sve putne troškove doznačuju zaposleniku na tekući), ne treba donositi odluku o blagajničkom maksi-mumu. Ako škola ima potrebu za zadržavanjem gotovog novca u blagajni preko noći, tada mora donijeti odluku o blagajničkom maksimumu.

Česta su pitanja škola vezano uz blagajnički maksi-mum koji je propisan Zakonom o iskalizaciji (NN, br. 133/12). S obzirom da škole nisu u sustavu poreza na dobit nisu niti obveznici iskalizacije te se navedene odredbe o blagajničkom maksimumu ne odnose na njih. Kako zakonska rješenja vezano uz blagajnički maksi-mum mogu pomoći u utvrđivanju prihvatljivih iznosa maksimuma u odlukama koje škole donose napominje-mo da je u Zakonu o iskalizaciji blagajnički maksimum propisan u rasponu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna ovisno o veličini subjekta.

2. Škola ima učeničku zadrugu čije radove prodaje na sajmu. Prihod od prodaje uplaćen je za huma-nitarne svrhe. Kako evidentirati uplatu? Da li je prihod od prodaje radova učeničke zadruge vlasti-ti prihod?

Prihod koji je škola ostvarila preko učeničke zadruge prodajom radova na sajmu vlastiti je prihod škole koji se evidentira u okviru odjeljka 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe na osnovnom računu 66141 Priho-di od prodaje proizvoda. Prihod ostvaren od prodaje uplaćen je za humanitarne svrhe i evidentira se kao rashod donacije u okviru podskupine računa 381 Tekuće donacije ili 382 Kapitalna donacija ovisno o namjeni. Ako namjena nije speci icirana, škola evidentira donaciju na odgovarajućem osnovnom računu tekućih donacija.

3. Gdje knjižiti prihod od prodaje starog papira kojeg djeca sakupljaju?

Prihod od prodaje starog papira kojeg djeca sakupe knjiži se na osnovnom računu 68311 Ostali prihodi.

4. Gdje knjižiti uplatu ponavljača stručnih ispita?

Troškovi prvog polaganja stručnog ispita za priprav-nike podmiruju se iz državnog proračuna, a u slučaju

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministar-stvo obrane RH

ponovnog ispita ponavljač temeljem Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih surad-nika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, troškove polaganja snosi sam. Pravilnikom je jasno utvrđeno da mentor koji radi s pripravnikom ima pravo na naknadu za rad, isto kao i predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva za obavljanje poslova u svezi stručnoga ispita. Budući da je obveza plaćanja stručnog ispita za ponavljače utvrđena posebnim propisom, kao i namjena uprihodovanih sredstava, uplate se evidentiraju u okviru podskupine računa 652 Prihodi po posebnim propisima, odjeljka 6526 Ostali nespomenuti prihodi na osnovnom računu i 65268 Ostali prihodi za posebne namjene.

5. Na kojem se kontu knjiže isplate plaća vanj skim suradnicima? Naime, uz redovne nastavnike, na-stavu mogu održavati i vanjski suradnici ili zamje-ne s kojima je sklopljen ugovor o djelu. Pri isplati plaća na virmanima upisujemo konta isplate plaća, a u knjigovodstvu je to ugovor o djelu, intelektual-na usluga ili nešto treće?

Bez obzira na način na koji je određen rashod, bilo to ugovori o djelu vanjskim suradnicima ili neki dru-gi rashod, planiran u nadležnom ministarstvu ili proračunu nadležne jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, škole provode računovodstvene evidencije sukladno odredbama Pravilnika o prora čun-skom računovodstvu i Računskom planu, te u ovom slučaju evidentiraju rashod na 32372 Ugovori o djelu.

6. Tko potpisuje kartice glavne knjige i dnevnik? Treba li svaku karticu pojedinačno pečatiti i potpi-sivati?

Sukladno odredbama čl. 10. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10.) dnevnik i glavna knjiga zaključuju se na kraju proračunske godine i čuvaju najmanje jedanaest go-dina. Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju proračunske godine potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis, zaštititi na način da nije moguća izmjena poje-dinih ili svih njezinih dijelova ili listova i da se može u svakom trenutku otisnuti na papir. U suprotnom se glavna knjiga ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi, a osoba ovlaštena za zastupanje proračuna i proračunskog korisnika mora je potpisati. Dakle, osoba ovlaštena za zastupanje škole je ravnatelj i on potpisuje nakon ispisa i uveza glavne knjige posljednju stra-nicu.

UDK: 657.2Vesna Orlandini *

Iz poslovanja škola – česta pitanja i odgovori


VISOKO OBRAZOVANJE

U broju 1. TIM4PIN MAGAZINA pisali smo o proble-matici izvora inanciranja i klasi ikaciji prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U tom tekstu je istaknuta obveza koju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima vezano uz na-dzor ostvarivanja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda ustanova u znanosti koje su njegovi proračunski korisnici. Autorica nas u ovom tekstu kroz najavu novog Pravilnika o mjeri-lima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta upoznaje s aktivnostima koje se u Ministarstvu po-duzimaju s ciljem praćenja ostvarivanja i trošenja ovih prihoda korisnika.

1. UvodOdredbama članka 107. Zakona o znanstvenoj dje-latnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09 i 63/11, u daljnjem tekstu: ZZDVO) propisano je da se javna vi-soka učilišta i javni znanstveni instituti (u daljnjem tekstu: visoka učilišta i instituti) između ostalog i-nanciraju i iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, nakladničke i drugih djelatno-sti i donacija.

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja prihoda jav-nih visokih učilišta i javnih znanstvenoistraživačkih instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti (NN, br. 103/95), koji je uređivao priho-de visokih učilišta i instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti, način korištenja tih prihoda i druga područja u sve-zi s time, prestao je važiti 1. siječnja 1999. godi-ne s početkom primjene Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvare-nih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelat-nosti (NN, br. 146/98). Tijekom 1999. godine s istim su usklađeni i Pravilnik o osnovama inanciranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima (NN, br. 25/96 i 28/99) i Pravilnik o osnovama i-

* Mirela Zagorac, dipl. iur., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

nanciranja znanstvenoistraživačkih instituta (NN, br. 38/97 i 28/99). Donošenjem novog Zakona o proračunu (NN, br. 87/08) prestao je važiti Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih ko-risnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti iz 1998. godine, a time i obveza izvještavanja.

Temeljem članka 38. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12), nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija za koje namjena nije utvrđena. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izradilo je prijedlog novog Pravilnika koji propisuje jedin-stvene kriterije za njihovu raspodjelu i korištenje te obvezu izvještavanja resornog ministarstva o ostvarenim vlastitim prihodima i donacijama. Odredbe Pravilnika ne odnose se na sredstva državnog proračuna koja sukladno odredba-ma ZZDVO doznačuje Ministarstvo.

Ovim Pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) predlaže se jedinstveno praćenje od-nosno korištenje i raspodjela vlastitih prihoda za visoka učilišta i institute dok se internim aktima može odrediti njihova detaljnija raspodjela. In-tencija je da se ovi prihodi prvenstveno koriste za unapređenje djelatnosti odnosno za kapital-na ulaganja i razvojne projekte ili programe za unapređenje djelatnosti.

2. Vlastiti prihodiPrema Pravilniku o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10) proračunske klasi ikacije su orga-nizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i lokacijska klasi ikacija te izvori inanciranja. Izvore inanciranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vr-ste i utvrđene namjene. Prihode i primitke potrebno je planirati, rasporediti i iskazati prema izvorima iz kojih potječu. Također, rashode i izdatke potrebno je

UDK:378.1Mirela Zagorac *

U pripremi je novi Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda i donacija ustanova u znanosti


VISOKO OBRAZOVANJE

planirati, izvršavati i računovodstveno pratiti pre-ma izvorima inanciranja.

Vlastiti prihodi su dio proračunske klasi ikacije pre-ma izvorima inanciranja i de inirani su kao prihodi koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od oba-vljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni su-bjekti izvan općeg proračuna.

Visoka učilišta i instituti ostvaruju vlastite priho-de od programa usavršavanja i osposobljavanja, znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza, nakladničke dje-latnosti, iznajmljivanja prostora i opreme te ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima.

2.1. Prihodi od studijskih programa i programa usavršavanja i osposobljavanja

Za studijske programe ustrojene i vrednovane suk-ladno odredbama ZZDVO te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, br. 145/09) polaznici mogu, u cijelosti ili djelomično, sudjelovati u troškovima njihovog izvođenja (parti-cipirati u troškovima studija) sukladno općim akti-ma visokog učilišta.

Ovi prihodi iskazuju se na računu 65264-Su inan-ciranje cijene usluge, participacije i slično u okvi-ru prihoda po posebnim propisima. Iako se radi o namjenskim, a ne vlastitim prihodima, zbog istog načina korištenja i raspodjele, prema Pravilniku prate se zajedno s prihodima ostvarenim od pro-grama usavršavanja i osposobljavanja.

Visoka učilišta mogu izvoditi i različite programe usavršavanja i osposobljavanja, imajući u vidu kon-cept cjeloživotnog obrazovanja. Troškove izvođenja takvih programa u pravilu u cijelosti podmiruju po-laznici.

Pravilnik predviđa da su navedeni prihodi prven-stveno namijenjeni za podmirenje rashoda u svezi s izvođenjem studijskog programa odnosno pro-grama usavršavanja i osposobljavanja, a mogu se izdvajati i za kapitalna ulaganja i razvojne progra-me, sukladno općim aktima visokog učilišta. Viso-ko učilište obvezno je najmanje 40 posto vlastitih prihoda usmjeriti za unapređenje djelatnosti viso-kog učilišta, a najviše 40 posto vlastitih prihoda može namijeniti za povećanje redovne plaće zapo-slenika za rad izvan normirane redovne nastavne djelatnosti te za isplatu naknada za rad vanjskim suradnicima.

2.2. Znanstvena, istraživačka, umjetnička i stručna djelatnost

Visoko učilište odnosno institut može ugovara-ti i izvoditi znanstvene, istraživačke, umjetničke i stručne projekte, elaborate i ekspertize te obavlja-njem tih djelatnosti ostvarivati vlastite prihode.

Ostvareni vlastiti prihodi ponajprije su namijenje-ni za podmirenje izravnih troškova nastalih oba-vljanjem tih djelatnosti (putovanja i dnevnice, redoviti troškovi, nabavka opreme i dr.) koji se u cijelosti moraju pokriti iz ostvarenog vlastitog prihoda s time da je obvezno najmanje 10 posto ostvarenih prihoda usmjeriti za unapređenje dje-latnosti, sukladno općim aktima visokog učilišta odnosno instituta.

Višak vlastitih prihoda može se koristiti za podmi-renje rashoda redovne djelatnosti, za kapitalna ula-ganja i razvojne programe te za plaćanje osoba koje su sudjelovale u obavljanju djelatnosti (zaposlenici, vanjski suradnici), sukladno općim aktima visokog učilišta i instituta.

2.3. Nakladnička djelatnost

Visoka učilišta i instituti mogu biti registrirani za obavljanje nakladničke djelatnosti te temeljem istog ostvarivati vlastite prihode. Ostvareni priho-di ponajprije su namijenjeni podmirenju troškova nakladničke djelatnosti dok se raspodjela eventual-nog viška vlastitih prihoda može urediti ugovorima o autorskom djelu.

2.4. Iznajmljivanje prostora i opreme

Visoka učilišta i instituti mogu iznajmiti dio pro-stora koji nije neophodan za nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti. Cjelokupni iznos vlastitih pri-hoda ostvarenih iznajmljivanjem prostora i opre-


VISOKO OBRAZOVANJE

me, umanjen za troškove nastale u svezi s iznajmlji-vanjem, koristi se za unapređenje osnovne djelatno-sti visokog učilišta odnosno instituta.

2.5. Ostali poslovi na tržištu i u tržišnim uvjetima

Cjelokupni iznos vlastitih prihoda ostvarenih od ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, umanjen za troškove nastale u svezi s obavljanjem tih poslova, koristi se za unapređenje osnovne dje-latnosti visokog učilišta odnosno instituta.

3. DonacijeUkupno ostvareni prihodi od donacija koje visoka učilišta i instituti ostvare od izičkih osoba, nepro-itnih organizacija, trgovačkih društava i od osta-

lih subjekata izvan općeg proračuna za koje ugo-vorom nije utvrđena njihova namjena koriste se za unapređenje osnovne djelatnosti visokog učilišta odnosno instituta. Ovi prihodi iskazuju se u okviru skupine 663- Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće države.

4. Nadzor i izvješćivanjePrihode što ih ostvare obavljanjem vlastite dje-latnosti, visoka učilišta i instituti nisu u obvezi uplaćivati u državni proračun jer je na temelju Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2013. godinu propisano da se obveza uplata vlastitih i namjenskih priho-da ne odnosi, između ostalog, na znanost i viso-ko obrazovanje. Istim propisima utvrđeno je i da Ministarstvo nadzire ostvarenje i trošenje ovih prihoda što se provjerava i u Upitniku o iskalnoj odgovornosti koji je temeljem Uredbe o sasta-vljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) dužan ispuniti čelnik Ministarstva1.

Kako bi se osiguralo izvješćivanje po izvorima inan-ciranja de iniranih Pravilnikom i vrsti rashoda, od korisnika će se tražiti ostvarenje prihoda i rashoda prema Izvještaju PR-RAS-VPID koji sadrži sljedeće:

− stupac 1 – broj računa iz računskog plana,− stupac 2 – naziv,− stupac 3 – AOP oznaka,− stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine,

1 Pitanje br. 22 glasi: Ministarstvo odnosno jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave pratila je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje ostva-ruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun.

− stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine,

− stupac 6 – indeks ostvarenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (upisuje se cijeli broj bez decimala),

− stupac 7 – ostvareno od participacija u troškovima studija (školarina),

− stupac 8 – ostvareno od programa usavršavanja i osposobljavanja,

− stupac 9a – ostvareno od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza od subjekata izvan općeg proračuna2,

− stupac 9b – ostvareno od znanstvenih, istra-živačkih, umjetničkih i stručnih projekata, ela-borata i ekspertiza od subjekata unutar općeg proračuna,

− stupac 10 – ostvareno od nakladničke djelatno-sti,

− stupac 11 – ostvareno od iznajmljivanja prostora i opreme,

− stupac 12 – ostvareno od ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima,

− stupac 13 – ostvareno od donacija i− stupac 14 – ostvareno od pomoći iz inozemstva

(darovnice) i od subjekata unutar opće države

Ukupno ostvareni vlastiti prihodi u stupcima 8 do 12 odgovaraju iznosu ostvarenih vlastitih prihoda iskazanom u stupcu 5 na računima 66141- Prihodi od prodanih proizvoda, 66142- Prihodi od prodaje robe i 66151- Prihodi od pruženih usluga.

Zbog obveze praćenja svih namjenskih prihoda viso-kih učilišta i instituta, potrebno je u stupcu 14 iska-zati prihode i rashode iz izvora inanciranja pomoći. Riječ je o prihodima koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od inozemnih vlada, međunarodnih or-ganizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna koji se iskazuju u okviru skupine 63- Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države.

Navedeni izvještaj je samo prošireni Obrazac PR-RAS u kojem su dodani stupci prema vrstama vla-stitih i namjenskih prihoda iz Pravilnika. Dostava izvještaja Ministarstvu predviđena Pravilnikom je u rokovima za predaju Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac PR-RAS) prema Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11).

2 Opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.


PREDŠKOLSKI ODGOJ

Analizom inancijskih izvještaja dječjih vrtića u nadležnosti pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeno je da dio njih u inancijskim izvještajima imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za i-nanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora, ponajprije od roditelja za su inanciranja cijene usluge dječjeg vrtića. Slična situacija, ali na rashodovnoj stra-ni, uočena je i prije nekoliko godina, kada se u sa-mim počecima ustrojavanja riznica i podmirivanja računa korisnika s jedinstvenog računa lokalne je-dinice događalo da jedinica ne izvijesti dječji vrtić o nastalim i podmirenim rashodima, te slijedom toga pojedini rashodi, kao primjerice za električnu energiju, uopće nisu bili iskazani u inancijskim izvještajima dječjih vrtića.

Stoga već nekoliko godina uzastopno u uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, Ministarstvo inancija naglašava kako proračunski korisnik u inancijskom planu tre-ba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ili podmirivanje dijela rashoda korisnika izrav-no s računa proračuna. Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu obveze ko-risnika podmirivati izravno dobavljačima. Međutim, to istovremeno iziskuje dobar sustav informiranja i razmjene dokumentacije između proračuna i kori-

* mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija

snika. Bez obzira na način podmirivanja rashoda to su još uvijek rashodi korisnika i kao takvi moraju biti iskazani u inancijskim planovima korisnika, a kasnije i u njegovim knjigovodstvenim evidencijama te inancijskim izvještajima.

Bez obzira na već ranije dostavljene upute, dijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave još uvijek nije potpuno jasno da, iako Zakon o proračunu propisuje obvezu uplate namjenskih i vlastitih prihoda korisnika u proračun i nadalje je riječ o prihodima korisnika, i kao takvi trebaju biti iskazani u glavnoj knjizi i inancijskim izvještajima korisnika. Konkretno, na primjeru dječjih vrtića, to znači da su prihodi od su inanciranja roditelja - priho-di dječjih vrtića koji ih evidentiraju u svojim glavnim knjigama, na osnovnom računu 65264, a jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su osigurati knjigovodstvene dokumente na temelju kojih dječji vrtići provode navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

O navedenom, Ministarstvo inancija dalo je po-sebnu uputu u Okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i

izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2012. godine. Okružnica (Klasa: 400-06/12-01/163; Ur. broj: 513-05-02/13-5) od 25. siječnja 2013. godine koja je objavljena na internetskim stra-nicama Ministarstva inancija (http://www.m in.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo) uz okružnice iz prethodnih godina i u cijelosti je objavljena u ovom broju časopisa.

UDK: 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Prihod od roditelja za su inanciranje cijena usluge dječjih vrtića

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE WWW.TIM4PIN.HR


PRAVOSUĐE

U promo broju TIM4PIN MAGAZINA mr. sc. Ivana Jakir Bajo pisala je o speci ičnim knjigovodstvenim evidencijama kod sudova i državnih odvjetništava. Poseban osvrt dan je na evidencije primljenih pre-dujmova.

U točki X. Okružnice o predaji i konsolidaciji i-nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosin-ca 2012., čiji je sadržaj u cijelosti dan u ovom broju časopisa, sudovi se obvezuju da sredstva predujm-ljena od stranaka iskažu na bilančnim računima primljenih predujmova na osnovnom računu 23951. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva s računa, evidentira se zatvaranje obveze po primljenim predujmovima kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica: Knjiženje

Red. br. Opis


1 2 3 41. Predujmljena sredstva stranke 11121 239512. Vraćanje sredstava predujma

stranci23951 11121

Nedvojbeno je da se navedena sredstva trebaju vo-diti bilančno, ali problem koji se javlja u praksi sud-ova je praćenje i evidentiranje vraćanja i korištenja

* mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora

tih sredstava koji se trenutno vode na posebnom računu. Sredstva se na poseban račun uplaćuju te-meljem različitih poslovnih događaja i transakcija: jamčevine, depoziti, predujmovi, odvojena sredstva, kamate i slično. Veći dio uplata i isplata vezan je uz pojedine predmete koje vode suci te računovodstvo u pravilu ne dobiva pravovremene i cjelovite infor-macije i podloge za evidentiranje u Glavnoj knjizi.

U praksi ima dosta primjera različitih pristupa u iskazivanju korištenja sredstava depozita. Nelogično je npr. da se korištenje sredstava depozita za isplate zaposlenicima suda – sucima za obavljanje očevida, evidentiraju na način da se sredstva depozita iskažu kao prihod u visini nastalog rashoda, dok se ista sre-dstva ne evidentiraju kao prihod i rashod ako je riječ o isplatama vanjskim stručnjacima.

Zbog navedenog neophodno je donošenje detaljnije upute nadležnog ministarstva i Ministarstva inan-cija koja će biti poslana sudovima i temeljem koje će se omogućiti jednoobrazna, točna i vjerodostojna evidencija poslovnih događaja i transakcija vezanih uz naplatu i trošenje navedenih sredstva.


Uputa Ministarstva inancija o evidentiranju primljenih predujmova na depozitnim računima sudova


VATROGASTVO

Prema odredbama Zakona o proračunu, vlastiti prihodi su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od oba-vljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna.

Zakon o proračunu ne de inira način korištenja vlasti-tih prihoda. On je za proračunske korisnike državnog proračuna utvrđen čl. 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12). Navedenom odredbom propisano je da se ostva-renim vlastitim prihodima ponajprije podmiruju rashodi nastali obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje-tima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni, a ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje ovih rashoda, mogu se koristiti za pod-mirenje rashoda redovne djelatnosti. Međutim, odredbe članka 40. Zakona o izvršavanju odnose se isključivo na proračunske korisnike državnog proračuna i primjenjuju ga oni korisnici kojima nadležno ministarstvo nije poseb-nim propisom detaljnije utvrdilo način korištenja vlasti-tih prihoda. Dakle, ovo se ne odnosi na javne vatrogasne postrojbe kao proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kriteriji korištenja vlastitih prihoda za javne vatroga-sne postrojbe propisani su odredbama Zakona o vatro-gastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04 i 38/09 i 80/10). Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlastite prihode ako se time ne ugrožava obavljanje vatrogasne djelatnosti i ako se vlastita djelat-nost obavlja u manjem opsegu. Sredstva koja javne va-trogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, suk-ladno članku 48. stavku 1. Zakona o vatrogastvu, mogu se koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju, nabavu opreme i za vatrogasnu intervenciju. To znači da se prihodi od održavanja vozila, prijevoza i ispumpavanja vode, pranja prometnica, usluga autolje-stava, servisiranja vatrogasnih aparata i sl. ne mogu koristiti za druge namjene, primjerice za isplatu nagra-da zaposlenicima i slično. Javne vatrogasne postrojbe također ostvaruju vlastite prihode temeljem obavljanja vatrogasnih intervencija u susjednim općinama koje nemaju osnovana dobrovoljna vatrogasna društva. U takvim slučajevima bitno je da javne vatrogasne po-strojbe zaključe ugovore s tim općinama temeljem kojih se obavljaju intervencije.

* mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Vlastite prihode i njihovu potrošnju potrebno je plan-ski i računovodstveno pratiti u okviru posebnog izvora inanciranja.

Do 1. siječnja 2009. godine odnosno stupanja na snagu novog Zakona o proračunu, na snazi su bile odredbe Pra-vilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravilnik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti u državni proračun. I jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odluka-ma o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom pla-nu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun evidentirala na dugovnoj strani računa 66131 - Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun.

Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu, 1. siječnja 2009. godine prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale dje-latnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj i lokalnoj razini. Zakonom o proračunu propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u nadležni proračun. Sukla-dno navedenom, proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle i javne vatro-gasne postrojne dužne su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja - vlastiti prihodi. Iz ovog se izvora trebaju inan-

cirati rashodi javne vatrogasne postrojbe. Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna.

Javna vatrogasna postrojba može biti izuzeta od upla-te vlastitih prihoda u nadležni lokalni proračun budući da jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve treba stvoriti informacijske preduvjete za praćenje uplate vlastitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Takvo izuzeće mora biti istaknu-to odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

UDK: 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Sabina Rebrović **

Korištenje vlastitih prihoda javnih vatrogasnih postrojbi


KULTURA

Ministarstvo kulture kao i sva ostala ministarstva ima obvezu de inirati programe, ciljeve i pokaza-telje mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva svojim proračunskim korisnicima. Podloga za to svakako trebaju biti strateški dokumenti poput strategije razvoja kulture u Republici Hrvatskoj i strateškog plana Ministarstva kulture. U ovom tekstu autor opisuje razvoj strateškog planiranja u sustavu kul-ture te ukazuje na područja koja je potrebno razviti u ministarstvu i kod proračunskih korisnika.

1. Razvoj strateškog planiranja u kulturiTradicija istraživanja i planiranja kulturnog razvitka u Hrvatskoj veže se uz Zavod za kulturu, zamišljen početkom 1970-ih kao znanstvena ustanova za in-terdisciplinarna istraživanja sa znanstvenim ka-binetima za sociologiju i kulturnu politiku, ekono-miku kulture, tehnologiju, prostor i organizaciju rada, pravo i zakonodavstvo te metodologiju pla-niranja kulture (Telegram, travanj 1972.). Iako bo-gata bibliogra ija nedvojbeno svjedoči o značajnom pomaku na području razvojnih istraživanja, infor-macijsko-dokumentacijske djelatnosti i djelatnosti planiranja, u kulturi Hrvatske ozbiljna evaluacija još uvijek nije učinjena.

Za strateško planiranje u kulturi temelj je rad na projektu Kulturna politika Republike Hrvatske (u daljnjem tekst: RH). Nacionalni izvještaj u sklo-pu Europskoga programa vrednovanja nacional-nih kulturnih politika Vijeća Europe u razdoblju od 1996. do 1998., izradio je ekspertni tim od dvade-setak stručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Vjerana Katunarića. To je bio nezaobilazan dokument za sve buduće analitičko-planske aktivnosti u kulturi Hr-vatske, koji je proglašen jednim od najboljih nacio-nalnih izvještaja Europskoga programa vrednovanja kulturnih politika. Posebna vrijednost bila je njego-va vanjska evaluacija koju su europski stručnjaci rezimirali u izvještaju naslovljenom Hrvatska kul-turna politika – Od prepreka do mostova.

* Boris Jurinić, dipl. polit., voditelj Službe za strateško planiranje i analitiku, Ministarstvo kulture

Tri godine kasnije, ekspertni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Vjerana Katunarića izradio je na temelju Na-cionalnog izvještaja novi dokument, Strategiju kul-turnog razvitka u sklopu projekta Vlade RH - Hrva-tska u 21. stoljeću. Bio je to ujedno jedini dugoročan strateški dokument u kulturi u samostalnoj Hrva-tskoj o kojem će raspravljati i koji će prihvatiti Hr-vatski sabor, 2002. godine.

Za strateško planiranje u kulturi bio je važan i obra-zovni program Organizacijski razvoj i stateško plani-ranje u kulturnim ustanovama i organizacijama gra-da Zagreba pod vodstvom dr. sc. Sanjina Dragojevića, organiziran u sklopu rada na gradskoj kulturnoj strategiji od 2004. do 2006. godine. No, prekretnica se dogodila donošenjem Zakona o proračunu 2008. godine, koji je svim tijelima državne uprave, sto-ga i Ministarstvu kulture, propisao obvezu izrade trogodišnjih strateških planova. Upute Ministarstva inancija i radionice za izradu strateških planova

već su u prvom ciklusu 2009. godine jasno odredile vrstu i doseg dokumenta koji se očekuje za potrebe proračunskog planiranja. Traženi dokument trebao je biti poveznica postojećih strateških dokumenata i proračuna koja uzima u obzir postavljene ciljeve, ali i promjene u okruženju. Bez uporišta u napuštenoj Strategiji kulturnog razvitka iz 2002. godine i uz znatne organizacijske poteškoće, kao i nerazumije-vanje te ograničene kapacitete, Ministarstvo kultu-re izradilo je 2009. godine na temelju Uputa Mini-starstva inancija svoj prvi strateški plan za razdo-blje od 2010. do 2012. godine. Bilo je to drugo veliko iskustvo za strateško planiranje u kulturi Republike Hrvatske.

2. Strateški planovi ustanova u kulturiKoje su razlike i ograničenja sadržana u tim isku-stvima odnosno dokumentima? Strategija kulturnog razvitka iz 2002. godine, dokument je dugoročnog razvoja usmjeren na cjelinu nacionalne kulture i kulturne politike, a Strateški plan Ministarstva kul-ture iz 2009. godine, koji se svake godine ažurira je srednjoročni planski dokument s naglaskom na vezu strateških ciljeva i aktivnosti s proračunom. Ograničenja prvog dokumenta sadržana su u odsut-nosti srednjoročne i kratkoročne operacionaliza-

UDK:657.2Boris Jurinić *

Strateško planiranje u kulturi – iskustva i izazovi


KULTURA

cije i poveznice s proračunskim aktivnostima, a po svemu sudeći ista su i dovela do njegova napuštanja u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Ograničenja Strateškog plana Ministarstva kulture očituju se ponajprije u odsutnosti dugoročno promišljene i utemeljene vizije, misije te općih i posebnih ciljeva iz kojih proizlaze načini ostvarivanja povezani s proračunskim programima i aktivnostima.

Stoga u Programu Vlade RH za razdoblje 2011. ̶ 2015. godine, kao prioritetno za kulturu navodi se izrada temeljnog strateškog dokumenta kulturnoga razvoja, pri čemu će se krenuti od pitanja inanci-ranja i legislative, investicijskih prioriteta i organi-zacijskih modela, do problema edukacije u kulturi, regionalne prisutnosti, kulturnoga menadžmenta i intersektorske suradnje. U svemu tome, važno je poimanje kulture kao razvojne djelatnosti i njezinih gospodarskih potencijala.

Na prvoj radionici strateškog planiranja u organi-zaciji Ministarstva kulture, Strateško planiranje u kulturi i lokalna samouprava, održanoj u Zagrebu u Muzeju Mimara, 3 travnja 2012. godine, istaknu-to je da nije ideja da Ministarstvo napiše apstrak-tnu strategiju na stotinu stranica i smjernice, već da to polazi od aktera u kulturi i institucija kako bi se iz toga izrodile gradske i regionalne strategije i konačno sveobuhvatna karta kulture na razini Hr-vatske.

Pri opredjeljenju za takav strateški pristup otvorila se dvojba: provesti sveobuhvat-nu edukaciju u cijelom jav-nokulturnom lancu i strogo formalizirati svu procedu-ru (promjenom Temeljnog zakona o inanciranju javnih potreba u kulturi, Zakona o kulturnim vijećima te broj-nih podzakonskih akata uz izradu detaljnih uputa za strateške planove kultur-nih ustanova i organizacija) i proces strateškog planiranja započeti tek vezano za Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2014. (tj. u 2013. godini) ili krenuti od-mah, tj. u 2012. godini na Poziv za 2013. godinu sa svim rizicima koje nose kratki rokovi za kvalitetnu pripremu procesa?

Ministarstvo kulture odlučilo je odmah, u travnju 2012. godine uputiti obavijest svim javnim kultur-nim ustanovama u RH, bez obzira na osnivača, o Do-puni uvjeta za prijavljivanje programa na Poziv za

2013. godinu, koja se odnosila na obvezu prilaganja strateškog plana ustanove uz prijavu na natječaj. U obavijesti je najavljena i izmjena Pravilnika o izbo-ru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, br. 137/08, 57/09, 62/09).

Izmjena Pravilnika o izboru i utvrđivanju pro-grama javnih potreba u kulturi, uključivala je još jedan strateški važan novi moment – uvođenje višegodišnjeg (trogodišnjeg) inanciranja progra-ma i projekata javnih potreba u kulturi. Zbog toga je kulturnim ustanovama upućena i druga obavijest u srpnju 2012. godine, u kojoj je navedeno da su svi zainteresirani za prijavu trogodišnjih programa/projekata javnih potreba u kulturi, bez obzira na status, dužni u prilozima dostaviti strateški plan. Ako se kulturna ustanova ili organizacija javlja na natječaj samo s prijedlogom jednogodišnjeg progra-ma, Pravilnik je obvezu prilaganja strateškog plana ograničio na javne ustanove i druge pravne osobe kojima je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska (NN, br. 69/12., čl. 5.).

3. Evaluacija strateških planova ustanova u kulturi

Ministarstvu kulture otvorila se i dvojba vezana za osmišljavanje i normiranje metodologije za izradu strateških planova ustanova i organizacija u kul-

turi, a potom i za njihovu evaluaciju. Predloženi obra-zac s osnovnim elemen-tima strateškog plana za apliciranje na javni poziv s preporučenom literaturom upućivao je na to da se Mi-nistarstvo opredijelilo za otvoreni pristup u izradi strateškog plana iz najmanje tri razloga: (1) zbog njegove naravi, raznolikosti kultur-nih i umjetničkih područja, te činjenici da sektoru kul-ture općenito je primjerena

otvorenost; (2) riječ je o prvim eksperimentalnim koracima jedne nove prakse hrvatskog javno kul-turnog poslovanja i (3) kada je posrijedi strateško planiranje u kulturi, svi u lancu javnokulturnog natječajnog postupka u fazi su stjecanja prvih isku-stava, počevši od onih koji natječaje raspisuju, na svim javnim razinama, preko onih koji apliciraju do onih koji bi ih trebali evaluirati.

Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2013. godinu bio je otvoren od 1. srpnja do 1. ruj-


KULTURA

na 2012. godine. Strateške planove izradilo je svih pedesetak kulturnih ustanova kojih je osnivač ili suosnivač RH (državni arhivi, knjižnice, muzeji, restauratorsko-konzervatorske, kazališne, glazbe-no-scenske i druge ustanove). Na poseban zahtjev, višegodišnje planove izradilo je i svih 19 konzer-vatorskih odjela u sastavu Uprave za zaštitu kul-turne baštine Ministarsva kulture. To su učinile i sve strukovne udruge u kulturi koje apliciraju za programe redovne djelatnosti, njih 33. Pribroje li se strateški planovi predlagača trogodišnjih pro-grama (svih statusa) te onih koji nisu bili u obvezi, Ministarstvo kulture ukupno je zaprimilo oko 200 strateških planova, zavidnu inicijalnu kolekciju koja je otvorila posve nova pitanja, prije svega tko će i kako evaluirati strateške planove.

Slijedom prijedloga obrasca za izradu strateškog plana kulturne ustanove i organizacije, izrađen je i prijedlog evaluacijskog obrasca sa sustavom ocjenji-vanja. Budući da je zakonski određena zadaća kul-turnih vijeća, razmatranje i predlaganje programa javnih potreba u kulturi i evaluacija strateških pla-nova pokazala se njihovom logičnom obvezom. No, prva iskustva evaluacije strateških planova otvori-la su i niz konceptualnih, metodoloških i organiza-cijskih pitanja, ali i pitanje educiranosti samih eva-luatora.

Iz dosadašnjeg iskustva Ministarstva kulture razvi-dno je da je za razvoj i izgradnju sustava strateškog planiranja u kulturi nužno djelovati usporedno na nekoliko razina: metodološkoj, normativnoj, edukacijskoj i organizacijskoj. Kao prioritete zadaće postavlja se:

• osigurati optimalne uvjete za kontinuirano insti-tucionalno samousavršavanje na državnoj razini (Ministarstvo kulture),

• osigurati sustavnu potporu proračunskim kori-snicima u razdjelu Ministarstva kulture kao inte-gralnom dijelu planiranja Ministarstva,

• poticati i sustavno podupirati jedinice lokalne sa-mouprave, obveznice osnivanja kulturnih vijeća na izradu i provedbu strateških planova,

• podupirati i poticati sve značajnije institucional-ne subjekte u kulturi (ustanove, udruge, kulturne poduzetnike) na strateško planiranje i

• osigurati umjetnicima, kulturnim djelatnicima i administratorima te široj kulturnoj javnosti edukacijske programe i otvoreno informacijsko, dokumentacijsko i komunikacijsko (referalno) središte za cjelinu problematike strateškog plani-ranja u kulturi Republike Hrvatske.

Za bolju organizaciju na području strateškog plani-ranja u kulturi kao nužni koraci postavljaju se:

• osnivanje suradničke mreže (koordinacije) za strateško planiranje u kulturi: županijskih i gra-dskih koordinatora (iznad 30 tisuća stanovnika) – obveznika osnivanja kulturnih vijeća,

• suradnja s novoustrojenom Službom za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture uz nje-zino optimalno ekipiranje,

• organizacija istraživanja strategija kulturnih ustanova na državnoj, županijskoj i gradskoj razi-ni te strategija izvaninstitucionalne kulture.

• analiza rezultata istraživanja strateških planova jedinica lokalne samouprave (ankete Ministar-stva kulture),

• izrada usuglašenih uputa za strateško planiranje kulturnih ustanova i organizacija,

• usuglašavanje plana i programa ciklusa edukativ-nih radionica te razrada modela decentralizirane organizacije edukativnih i online radionica te

• pokretanje portala za strateško planiranje i kul-turnu politiku.

Jedan od prioriteta u području kulture svakako je izrada i donošenje nacionalne Strategije razvoja kulture, do 2020. godine. U tom smislu odluka je donesena, prijedlog organizacije, strukture doku-menta s terminskim planom izrađen a rok izvršenja utvrđen – prva polovica 2013. godine. Bit će to prva kulturna strategija Republike Hrvatske u Europskoj uniji i za Europsku uniju – strategija za očuvanje i razvoj jednog novog europskog kulturnog identite-ta u strateškom okviru europske kulturne razno-likosti.


01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678



Mehanizmi vanjskih i unutarnjih revizija, nadzora i kontrola trebali bi pomagati u otkrivanju nepra-vilnosti, slabosti, nedostatka u radu te poboljšanju i unaprjeđenju rada nepro itnih organizacija. Kako su ti mehanizmi rijetko zastupljeni i slabo razvijeni u sektoru nepro itnih organizacija jedan od važnih mehanizama osiguranja dobrog inancijskog upra-vljanja odnosno zakonitog, namjenskog i učinkovitog korištenja sredstava trebala bi biti samoprocjena i samoocjena poslovanja temeljem koje bi nepro itne organizacije same uočile nedostatke u poslovanju te donosile planove poboljšanja rada. Navedeno za sada nije zakonska obveza, ali je sigurno dobra praksa koju bi u što većem broju trebalo uvoditi u svakodnevno poslovanje nepro itnih organizacija. Autorice u nastavku ukazuju na elemente dobrog sustava inancijskog upravljanja i osnovna pitanja temeljem kojih se ocjenjuje njegovo funkcioniranje u praksi nepro itnih organizacija.

1. UvodU svijetu se sve više u nepro itni sektor počinju uvo-diti principi poslovnog upravljanja i poduzetničkog načina razmišljanja. Uspješnim radom koji daje vid-ljive i konkretne rezultate nepro itni sektor privla-či sve više donatora te postaje sve veći. Trgovačka društva i ostale pro itne pravne osobe zajedno sa državom, građanima i kućanstvima podupiru rad nepro itnih organizacija, ali su u tome sve selektiv-niji i traže one koji zaista društvu donose dodanu vrijednost te s čijom se misijom i vizijom mogu pois-tovjetiti. To je jedan od razloga zašto nepro itne or-ganizacije počinju razvijati svoj poslovni identitet u smislu jasnog isticanja svrhe svog djelovanja, de ini-ranjem misije i postavljanjem jasne vizije i konkret-nih ciljeva i rezultata rada. Drugi razlog vezan je uz zahtjeve članova nepro itnih organizacija, upravl-jača i nadzornih odbora koji žele vidjeti konkretno

* mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora** Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmoniza-cijskoj jedinici Ministarstva inancija

opisane aktivnosti na kojima se tijekom godine ra-dilo te rezultate koji su postignuti. Financijski izv-ještaji su važni radi utvrđivanja inancijskog polo-žaja nepro itne organizacije, ali oni su za ovaj sektor najmanje zanimljivi i sve više je naglasak na izv-ještajima o radu te rezultatima izvođenja pojedinih programa. Naravno, kao i u svim ostalim sektorima (općeg proračuna – proračuni i proračunski koris-nici, trgovačkih društava, inancijskih institucija) tako je i u sektoru nepro itnih organizacija važno osigurati zakonito, namjensko i učinkovito koriš-tenje sredstava.

Pred kraj 2010. Hrvatski sabor donio je Zakon o is-kalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10; dalje u tekstu: Zakon) kao jednu od ključnih mjera Programa gospo-darskog oporavka kojom su uvedena iskalna pravi-la u okviru kojih Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) utvrđuje i provodi svoju iskalnu po-litiku, a čije je jedno od obilježja smanjivanje držav-ne potrošnje. Treba istaknuti da se u izmijenjenim gospodarskim okolnostima s naglaskom na potrebu za jakom iskalnom konsolidacijom, uvođenje jasnih pravila iskalne odgovornosti i upravljanja prora-čunskim rezultatom postavlja kao imperativ.

Česta su pitanja nepro itnih organizacija jesu li one obveznice primjene navedenoga Zakona.

Odredbe Zakona odnose se na državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, proračunske i izvanproračunske korisnike dr-žavnog proračuna, proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanpro-računskih korisnika državnog proračuna i prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoup-rave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09). U Po-dacima iz Registra proračunskih i izvanproračuns-kih korisnika za 2012. (NN, br. 59/11) objavljeni su svi proračunski i izvanproračunski korisnici na koje se odnose odredbe ovoga Zakona uz navođenje broja


Danijela Stepić **

Financijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama



iz Registra korisnika proračuna (RKP broja) što do-kazuje njegovu institucionalnu pripadnost sektoru opće države.

Iz priloženoga je razvidno da se odredbe ove Uredbe ne odnose na nepro itne organizacije, ali primjerice Hrvatska turistička zajednica, turističke zajednice, Hrvatska obrtnička komora, udruženja obrtnika i obrt ničke komore, Hrvatski Crveni križ i njegovi us-trojstveni oblici, Hrvatska gorska služba spašavanja i slične nepro itne organizacije, s obzirom na način osnivanja i način inanciranja dužne su prihode koje ostvaruju iz proračuna odnosno temeljem posebnih zakona koristiti u skladu s načelima dobrog inancij-skog upravljanja, a posebno u skladu s načelima eko-nomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Popunja-vanje Upitnika iz Uredbe o iskalnoj odgovornosti bi im, kao proces samoprocjene sustava inancijskog upravljanja, moglo pomoći.

2. Općenito o inancijskom upravljanju i kontrolama

De inicija

Financijsko upravljanje i kontrole de inira se kao sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola koji uspos-tavljaju i za koji su odgovorni čelnici institucija, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračuns-ka i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekono-mično, učinkovito i djelotvorno. To znači u skladu sa zakonima i drugim propisima, štiteći sredstva od gubitka, zlouporabe i štete.

Jednostavnije rečeno, inancijsko upravljanje i kontrole može se de inirati kao sustav kojim se i-nancijski učinci poslovanja usmjeravaju i kontrolira-ju tako da podupiru realizaciju ciljeva.

Obuhvat

Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz:

• prihode/primitke,• rashode/izdatke,• natječajne procedure i ugovaranje,• povrate neopravdanih i nezakonito utrošenih i-

nancijskih sredstava,• imovinu i obveze.

U pozadini svake odluke, svake aktivnosti i svega što se događa u poslovanju su inancijski učinci, samo je pitanje jesu li oni vidljivi izravno ili neizravno, prije ili kasnije.

Sustav inancijskog upravljanja i kontrola obuhvaća cjelokupno poslovanje i prožima cijelu organizacijs-ku strukturu, međutim u fokusu inancijskog uprav-ljanja i kontrola je upravljanje prihodima, rashodi-ma, imovinom, obvezama, natječajnim procedura-ma i ugovaranjem te način povrata neopravdano i nezakonito utrošenih proračunskih sredstava.

Razlog tome je što su upravo u tim područjima (stan-ju prihoda, rashoda, imovine, obveza potpisanih ugovora, a potom stavljenih u realizaciju) vidljive krajnje posljedice inancijskih učinaka poslovanja, odnosno poduzetih ili nepoduzetih aktivnosti, rea-liziranih odluka, provedenih investicijskih projeka-ta i slično.

Stoga su osobito važna područja za inancijsko uprav ljanje i kontrole područja vezana uz planiran-je i izvršavanje inancijskog plana, računovodstvo, izvještavanje i javnu nabavu.

Svrha

Svrha inancijskog upravljanja i kontrola je osigura-ti:

• obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, eko no-mičan, učinkovit i djelotvoran način,

• usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i postupcima,

• zaštitu imovine i drugih resursa od gubitaka uzro kovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te od nepravilnosti i prijevara,

• jačanje odgovornosti za uspješno ostvarivanje postavljenih ciljeva,

• pravodobno inancijsko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja.

Temeljna obilježja kvalitetnih sustava inancijskog upravljanja i kontrola

a) upravljanje po načelu vrijednost za novac

Kvalitetni sustavi inancijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada ključne osobe koje ruko-vode institucijom i organiziraju poslovanje upravl-jaju inancijskim sredstvima po načelu vrijednost za novac.

Upravljanje po načelu vrijednost za novac podrazu-mijeva da se u pružanju usluga svojim korisnicima i drugim aktivnostima kojima se institucije bave za-dovolje standardi kvalitete i da se to učini na eko-nomičan, učinkovit i djelotvoran način, odnosno potroši što je moguće manje inancijskih sredstava, a pruži kvalitetna usluga.



To znači da oni koji upravljaju institucijom i orga-niziraju poslovanje postavljaju si niz pitanja i traže odgovore kao primjerice:

• što se dobiva za uložena inancijska sredstva,• može li se pružiti ista usluga, a potrošiti manje

inancijskih sredstava, • kako pružiti uslugu najviše moguće razine

kvalitete koristeći novčana sredstva koja su u danom trenutku na raspolaganju,

• koliko koštaju usluge, aktivnosti, procesi i što uzrokuje troškove,

• kako nova ulaganja utječu na troškove, a kako na prihode,

• kako promjene u načinu korištenja usluga ili promjene u načinu organizacije poslovanja utječu na troškove, a kako na prihode,

• koje su promjene u poslovanju izgledne u srednjoročnom razdoblju

• koji su troškovi alternativnih načina pružanja usluga ili organiziranja poslovanja, te ostala slična pitanja.

Upravljanje po načelu vrijednost za novac nije jed-nostavno primijeniti u praksi zbog nekoliko razloga.

Prije svega, primjena ovog načela u praksi često zahtijeva promjenu u načinu i pristupu upravljanja u javnom sektoru, jer je uhodano administriranje potrebno mijenjati aktivnim upravljanjem.

Takav pristup upravljanju predstavlja velik izazov za upravljačku strukturu jer zahtijeva postavljanje jasnih ciljeva poslovanja i njihovu realizaciju na na-čelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. U tu svrhu potrebno je mijenjati praksu nezaintere-siranosti i/ili nemogućnosti da se skupe i neučinko-vite, ali uhodane aktivnosti i procesi promijene jer ne doprinose realizaciji postavljenih ciljeva, a troše zna-čajna inancijska sredstva. Drugim riječima, za pro-vedbu takvih aktivnosti i procesa ulažu se inancijska sredstva, a povratno se ne dobiva najbolja vrijednost.

b) razvijena upravljačka odgovornost

Karakteristika kvalitetnih sustava inancijskog upravljanja je razvijena upravljačka odgovornost na svim razinama upravljanja.

Oni koji upravljaju i organiziraju poslovanje moraju biti svjesni da upravljanjem, odnosno donošenjem odluka impliciraju inancijske učinke, vidljive prije ili kasnije i da su za njih odgovorni, a time onda i od-govorni za inancijsko upravljanje i kontrole.

Linije ovlasti i odgovornosti moraju biti čvrsto uspostavljene, jasno de inirane, transparentne i dosljedno primijenjene.

Paralelno s razvojem linija ovlasti i odgovornos-ti unutar organizacijske strukture treba razvijati i sustav izvještavanja.

Upravljačka struktura na višim razinama treba imati pravovremene informacije o tome ostvaruje li rukovodstvo na nižim razinama ono što se od njega očekuje, je li to u skladu s dogovorenim pravilima poslovanja i koliko je u tome uspješno.

c) sustavni pristup i pogled na kontrole

Upravljanje po načelu vrijednost za novac s razvije-nom upravljačkom odgovornošću na svim razinama upravljanja zahtijeva adekvatne sustave unutarnjih inancijskih kontrola.

Postavljajući metodologiju za inancijsko upravljan-je, odredbama Zakona o sustavu unutarnjih inancij-skih kontrola u javnom sektoru1 de inirane su kom-ponente unutarnjih kontrola putem kojih se provodi inancijsko upravljanje i kontrole.

To nas dovodi do treće važne karakteristike kvali-tetnih sustava inancijskog upravljanja i kontrola, a to je sustavni pristup i pogled na kontrole, u kojem klasične kontrolne aktivnosti predstavljaju tek jed-nu od komponenata inancijskog upravljanja i kon-trola.

Sustavi inancijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponenti unu-tarnjih kontrola2, koje uključuju:

a) kontrolno okruženje,

b) upravljanje rizicima,

c) kontrolne aktivnosti,

d) informacije i komunikacije,

e) praćenje i procjenu sustava.

Provođenje inancijskog upravljanja i kontrola te-meljeno na navedenim komponentama zahtijeva razumijevanje njihova značenja i međusobne po-vezanosti kao i sinergijskog učinka na kvalitetu i-nancijskog upravljanja kada uspostavljeni sustav kontrola funkcionira.

Primjerice, da bismo uspostavili adekvatne kon-trolne aktivnosti, potrebno je prije svega sagledati okruženje u kojem se kontrole postavljaju te analizi-rati kakvo je to okruženje.

1 NN, br. 141/062 Komponente su utvrđene u skladu s INTOSAI smjernicama za standarde unutarnje kontrole za javni sektor, a temelje se na COSO modelu za unutarnju kontrolu (Committe of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission)



Kontrolno okruženje čine osobni i profesionalni integritet, etične vrijednosti zaposlenika i njiho-va kompetentnost te načini rukovođenja i stilovi upravljanja.

Sagledavajući kontrolno okruženje, treba razmotri-ti i je li misija organizacije jasno određena, postoji li vizija poslovanja i planski pristup poslovanju, što uključuje, postavljene ciljeve sadržane u strateškim i drugim planskim dokumentima, i slično.

Sagledavajući kontrolno okruženje, važno je ana-lizirati i organizacijsku strukturu, uključujući način podjele ovlasti i odgovornosti te linije izvještavanja, postojanje prakse pisanih pravila i procedura, poli-tike upravljanja ljudskim potencijalima i slično.

Kvalitetan sustav inancijskog upravljanja i kontrole uzima u obzir sve prethodno navedene elemente iz kontrolnog okruženja i sagledava njihov utjecaj.

Ono što je također karakteristično za kvalitetne sustave inancijskog upravljanja i kontrola je i razvi-jen proces upravljanja rizicima.

Naime, okruženje koje ima razvijen planski pristup poslovanju, gdje je jasno postavljena vizija poslovan-ja i de inirani strateški i operativni ciljevi zahtijeva i utvrđivanje rizika koji mogu biti prijetnja realizaciji postavljenih ciljeva i poduzimanje mjera kako bi se spriječilo aktiviranje rizika, odnosno minimizirali njihovi učinci.

Upravljanje rizicima treba sagledati kao cjeloku-pan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve korisnika proraču-na, te poduzimanje potrebnih radnji, posebice kroz sustav inancijskog upravljanja i kontrola.

Važno je istaknuti da upravljanje rizicima treba posta-ti sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka. Profesionalizacija procesa upravljanja rizicima ogle-da se prije svega u dokumentiranju informacija o rizi-cima, njihovoj vrsti, vjerojatnosti nastanka i procjeni učinaka, uvođenju sustavnog izvješćivanja o rizicima, izradi strategija upravljanja rizicima i slično.

Sagledavajući kontrolno okruženje u kojemu je potrebno uspostaviti kontrolne aktivnosti, uzima-jući pri tome u obzir rizike koji potencijalno prije-te realizaciji ciljeva, osigurava se sustavni pristup uspostavi kontrolnih aktivnosti.

Kontrolne aktivnosti predstavljaju pisana pravila, postupke i mjere koje se uspostavljaju radi ostvaren-ja ciljeva smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu.

Kao primjeri kontrolnih aktivnosti mogu se naves-ti: razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlasti za pripremu, obradu, evidentiranje i plaćanje; sustav

dvostrukog potpisa; pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i informacija; postupci potpunog, točnog, pravilnog i ažurnog evidentiranja svih poslovnih transakcija; pravila dokumentiranja i slično.

Važna komponenta sustava unutarnjih kontrola jest i ona koja se odnosi na sustav informacija i komu-nikacija s obzirom na važnost poslovnih informaci-ja za funkcije upravljanja i kontrole.

Budući da je kvaliteta donesenih odluka upravljačke strukture u izravnoj vezi s kvalitetom informacija na temelju kojih se te odluke donose, informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostup-ne. Navedeno iziskuje učinkovitu komunikaciju na svim razinama u organizaciji, izgradnju prikladnog upravljačkog sustava informacija te uspostavu i ra-zvoj učinkovitog, pravodobnog i pouzdanog sustava izvješćivanja. Uloga računovodstvenih sustava u ovoj komponenti osobito je značajna.

Jednom uspostavljen sustav inancijskog upravl-janja i kontrola zahtijeva kontinuirano praćenje. Praćenje i procjena sustava inancijskog uprav-ljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja pravodobnog ažuriranja. Praćenje i procjena susta-va obavlja se stalnim praćenjem, samoprocjenom i unutarnjom revizijom.

3. Postupak samoprocjene sustava inancijskog uprav ljanja

Analiza i samoprocjena funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola te korištenja

sredstava najjednostavnije se provodi testiranjem poslovnih događaja i transakcija te dokumenata temeljem unaprijed sastavljenog upitnika. Upitnik u širem smislu bi trebao obuhvaćati sve elemen-te opisane u dijelu 2.1.1., a u užem smislu osnovna područja za koja su nepro itnim organizacijama de-inirana pravila bilo zakonom ili statutom i drugim

unutarnjim aktima. Ta područja su ujedno i predmet revizija i nadzora, a to su: planiranje, izvršavanje, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje.

Temeljem pitanja iz Upitnika provodi se samopro-cjena procesa, procedura i kontrola po navedenim područjima cilj koje je potvrda da se sredstva ko-riste zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav inancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učin-

kovito i djelotvorno.

U procesu pripreme inancijskog plana može se ispi-tivati (ovisno o odredbama statuta i/ili drugih unu-tarnjih akata, s obzirom da nema drugih zakonskih zahtjeva postavljenih nepro itnim organizacijama):



1. sadrži li inancijski plan prihode i primitke iska-zane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje (dužina ovisi o odredbama statuta odnosno drugih akata nepro itne organi-zacije), razvrstane prema programima/projektima i vrstama rashoda, te obrazloženje prijedloga inan-cijskog plana,

2. sadrži li obrazloženje inancijskog plana sažetak djelokruga rada nepro itne organizacije, obrazlože-ne programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, izvještaj o postignutim cilje-vima i rezultatima programa temeljenim na poka-zateljima uspješnosti u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju,

3. je li inancijski plan usvojen u predviđenim roko-vima na tijelu de iniranom statutom ili drugim unu-tarnjim aktom i

4. jesu li tijekom godine pravovremeno predlagane izmjene i dopune inancijskog plana.

U procesu izvršavanja inancijskog plana ispituje se sljedeće:

1. je li procedura stvaranja ugovornih obveza jasno de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima,

2. jesu li se obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama preuzimale isključi-vo uz suglasnost tijela de iniranog statutom ili dru-gim unutarnjim aktom,

3. preuzimaju li se obveze po investicijskim projek-tima isključivo ako su predviđene u inancijskom planu i po provedenom stručnom vrednovanju i ocjeni opravdanosti te učinkovitosti investicijskog projekta,

4. jesu li poduzete sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadlež-nosti,

5. temelji li se isplata sredstava na vjerodostojnoj dokumentaciji,

6. jesu li svi nastali rashodi u okvirima zadanim i-nancijskim planom,

7. jesu li prilikom isporuke robe/obavljanja usluga/izvođenja radova obavljene sve potrebne provjere: je li roba isporučena/usluga obavljena/radovi izve-deni na način utvrđen ugovorom, u skladu sa vre-menskim rokovima iz ugovora, u skladu sa zahtje-vima količine i kvalitete iz ugovora, na lokacijama koje su navedene u ugovoru, prema opisu iz ugovora, sukladno nacrtima, analizama, modelima, uzorcima iz ugovora, je li roba instalirana i u upotrebi,

8. je li propisana procedura zaprimanja računa, nji-hove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedi-nicama/upravnim odjelima i pravovremenog pla-ćanja te

9. čuvaju li se i arhiviraju svi ugovori sukladno pro-pisima.

U području javne nabave ispituje se:

1. jesu li za sve predmete javne nabave čija je proci-jenjena vrijednost veća od 70.000,00 kuna i koji se inanciraju iz sredstava jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave i/ili državnog proračuna provedeni postupci javne nabave sukladno odred-bama Zakona o javnoj nabavi,

2. jesu li za provedene postupke javne nabave u Elek-troničkom oglasniku javne nabave objavljene odgo-varajuće objave sukladno Zakonu o javnoj nabavi,

3. jesu li u zaključenim ugovorima o izvođenju rado-va ugovoreni instrumenti kvalitete izvođenja rado-va i otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku,

4. je li donesen plan javne nabave u skladu sa Zako-nom o javnoj nabavi,

5. jesu li u pripremi tehničke speci ikacije sudjelova-le osobe različite od ovlaštenih predstavnika naru-čitelja koje ocjenjuju ponude,

6. jesu li ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile osobe različite od osoba koje prate provedbu ugovora te

7. čuva li se sva dokumentacija o svakom postupku javne nabave najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave.

U procesu računovodstva ispituje se sljedeće:

1. jesu li rashodi evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju,

2. jesu li narudžbenice valjano ispunjene na način da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu odo-brio, koja vrsta roba/usluga/ radova se nabavlja uz detaljnu speci ikaciju jedinica mjere, količina, jedi-ničnih cijena te ukupnih cijena,

3. je li u potpisanim ugovorima s dobavljačima/pru-žateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno utvr-đena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju,

4. je li iz primke, otpremnice i drugog odgovarajućeg dokumenta potpisanog od skladištara ili druge oso-be zadužene za zaprimanje robe i dobavljača vidljivo da je prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe,



5. postoji li izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvršenje usluge,

6. postoji li o izvedenim radovima, sukladno de inira-noj proceduri odobrenja radova, privremena odnosno konačna obračunska situacija, koju odobrava osoba odnosno tijelo koje nadzire i odobrava radove,

7. jesu li na zaprimljenim računima navedeni svi za-konski elementi računa: mjesto izdavanja, broj i nad-nevak, ime (naziv), adresa i osobni identi ikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresa i osobni identi ikacijski broj obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količina i uobi-čajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrsta i količina obavljenih usluga, nadnevak isporuke do-bara ili obavljenih usluga, iznos naknade (cijene) is-poručenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstan po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi i zbrojni iznos naknade i poreza,

8. sadrže li računi detaljnu speci ikaciju roba/us-luga/radova koje odgovaraju opisu i speci ikaciji roba/usluga/radova de iniranih narudžbenicom odnosno ugovorom,

9. je li za svaki račun obavljena matematička kontro-la ispravnosti iznosa koji je zaračunan što je nazna-čeno na računu,

10. je li provjereno postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odobren za evidentiranje,

11. jesu li provjerom suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe ra-čunu dodijeljene oznake potrebne za evidentiranje u glavnoj knjizi,

12. jesu li prihodi evidentirani u glavnoj knjizi uz primjenu računovodstvenog načela nastanka doga-đaja; recipročni prihodi (prihodi na temelju isporu-čenih dobara i usluga) su priznati u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) su priznati u izvještajnom razdoblju na koje

se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje, donacije povezane s izvr-šenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) su priznate u bilanci kao odgođeni prihod uz priz-navanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (proje-kata i aktivnosti), donacije povezane s ne inancijskom imovinom koja se amortizira su priznate u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troš-kovima uporabe ne inancijske imovine u razdoblju korištenja,

13. je li povjerenstva za popis osnovao čelnik pro-računa/proračunskog korisnika, je li odredio datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostav-ljanje izvještaja s priloženim popisnim listama,

14. je li povjerenstvo za popis obavilo popis cjelo-kupne imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem popisnih lista i predalo ga čelniku,

15. čuvaju li se poslovne knjige i računovodstvene isprave sukladno rokovima utvrđenima Pravilni-kom o proračunskom računovodstvu i računskom planu,

16. jesu li uspostavljene računovodstvene evidencije omogućile praćenje korištenja sredstva po izvorima inanciranja i programima (projektima/aktivnosti-

ma),

17. je li uspostavljena evidencija svih ugovora i

18. vodi li se analitička evidencija dugotrajne, ne-inancijske imovine i usklađena je s glavnom knji-

gom.

I na kraju u procesu izvještavanja ispituje se:

1. jesu li se kod predaje inancijskih izvještaja poš-tivali rokovi i način predaje utvrđeni Uredbom o ra-čunovodstvu nepro itnih organizacija?

Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, pro-vode se testiranja na uzorku dokumenata (poslov-nih događaja i transakcija) po pitanjima. Testiranja se mogu provoditi tijekom cijele godine.



LOKALNA SAMOUPRAVA

Sustav lokalne riznice pretpostavlja uplaćivanje svih prihoda proračunskih korisnika u lokalni proračun i podmirenje svih obveza proračunskih korisnika s jedinstvenog računa riznice čime se povoljno utječe na kvalitetu procesa izvršavanja proračuna i značajno doprinosi povećanju likvidno-sti proračuna. Istovremeno sustav ne oduzima sa-mostalnost proračunskom korisniku i uz korištenje proračunskih klasi ikacija omogućava jasno ra-spoznavanje prihoda i rashoda proračunskog ko-risnika u okviru lokalnog proračuna. Izvršavanje proračuna kroz sustav lokalne riznice osigurava ažurnije evidencije iz kojih se sintetiziraju podaci koji su temelj za poboljšanje procesa planiranja, odnosno za uspješniju alokaciju sredstava i izbor programa, kao i za poboljšanje procesa pripreme proračuna. Sam način izvršavanja proračuna u su-stavu lokalne riznice značajno doprinosi povećanju nadzora i kontrole trošenja proračunskih sredsta-va. Kroz prezentaciju implementacije lokalne riz-nice na primjeru riznice Grada Kutine u nastavku teksta ukazuje se na moguće načine ustrojavanja riznice koji, u ovom slučaju, pretpostavlja i zaseb-nu ustrojstvenu jedinicu i centralizaciju obavljanja računovodstvenih poslova lokalnog proračuna i nje-govih proračunskih korisnika.

1. UvodImplementacija svakog novog sustava dugotrajan je i postupan proces koji obuhvaća mnogo subjekata i čimbenika od kojih se traži dosljednost, upornost i upućenost u problematiku1.

Implementacija lokalne riznice u Gradu Kutini započela je u drugoj polovici 2004. godine. Izvršna vlast u gradu bila je iznimno motivirana za uvođenje promjena u poslovanju. Promjena zakonske regula-tive, odnosno usvajanje Zakona o proračunu iz 2003. godine kojim je propisano uplaćivanje vlastitih prihoda proračunskih korisnika u lokalni proračun

* Andrija Vdovic, dipl. oec., voditelj službe gradske riznice gra-da Kutine.1 Vašiček, V. (1997) Računovodstveno-informacijski sustav kao podrška izvršavanju ciljeva proračuna. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet str. 68.

i postojanje jednog računa za sva plaćanja dala je lo-kalnim jedinicama snažan poticaj za razvoj sustava riznice. Uz to izvršna vlast Grada Kutine bila je izu-zetno nezadovoljna radom administracije. Tome je svakako pridonijelo i loše izvješće Državne revizije o poslovanju Grada u 2003. godini. Navedeno je i inici-ralo ideju o formiranju Službe gradske riznice u kojoj će se centralizirati obavljanje računovodstvenih po-slova. Sljedeći bitan motiv za uvođenje sustava lokal-ne riznice bila je želja za boljom kontrolom rashoda proračunskih korisnika.

Odlučeno je da osnovne škole, iako proračunski ko-risnici, zbog dvojnog načina inanciranje, neće biti dio lokalne riznice te da u sustav riznice može ući samo tadašnjih pet proračunskih korisnika Grada Kutine. To su bili: Športski centar, Pučko otvoreno učilište, Dječji vrtić, Muzej Moslavine i Javna vatro-gasna postrojba. U postupku implementacije aktiv-no su sudjelovali zaposlenici informatičke kuće koja je osigurala programsku podršku za sustav lokalne riznice, zaposlenici i menadžment Grada Kutine i proračunskih korisnika Grada. Sustav lokalne riz-nice uspostavljen je i riznica je kao Služba gradske riznice započela s radom 1. siječnja 2005. godine.

2. Preduvjeti uspostave sustava lokalne riznice Grada Kutine

Prvi službeni korak uspostave sustava gradske riznice bio je donošenje Odluke o sustavu glavne knjige riznice Grada Kutine te načinu vođenja jedin-stvenog računa riznice2. Tom je odlukom utvrđeno da proračun Grada ima samo jedan račun za sva plaćanja. Isto tako su utvrđene ovlasti i obveze pojedinih sudionika u sustavu, kao i same poslo-vne procedure. Donesena je i Odluka o izvršenju proračuna Grada Kutine za 2005. godinu u kojoj je propisana pripadnost svih prihoda proračunskih korisnika proračunu Grada. Za dobro funkcioni-ranje složenog sustava kao što je sustav lokalne riznice, izuzev postojeće zakonodavne infra-strukture potrebno je osigurati kvalitetne orga-

2 Službene novine Grada Kutine (2004) Odluka o sustavu glav-ne knjige riznice grada Kutine, te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice. Kutina: Službene novine Grada Kutine (13/04).

UDK: 338.64Andrija Vdović *

Implementacija sustava lokalne riznice na primjeru Grada Kutine


LOKALNA SAMOUPRAVA

nizacijske, tehnološke i kadrovske preduvjete 3.

Organizacijski preduvjeti

Uspostavljanje sustava lokalne riznice pretpostavlja sasvim nov pogled na odvijanje proračunskog pro-cesa i značajno uključivanje proračunskih korisnika u sam proces. Zbog toga je bilo potrebno izvršiti promjene u organizacijskoj strukturi Grada te sta-viti naglasak na odvijanje proračunskog procesa i suradnju svih čimbenika bez obzira na organiza-cijsku pripadnost pojedinom upravnom odjelu ili proračunskom korisniku.

Organizacijska struktura Grada Kutine prije uspo-stave sustava lokalne riznice prikazana je na slici 1.

Slika 1: Organizacijska struktura Grada Kutine prije uvođenja riznice

Izvor: Sistematizacija autora

Formalno, prema organizacijskoj strukturi Grada Ku-tine, nadležnost za kontrolu poslovanja proračunskih korisnika imao je Upravni odjel za društvene djelat-nosti. U stvarnosti dijelom proračunskog procesa koji se odnosio na proračunske korisnike nije uprav-ljao nitko.

Služba gradske riznice osniva se unutar Upravnog odjela za inancije, ali je bilo potrebno od samog početka naglasak staviti na odvijanje poslovnih procesa. Konkretno to znači da iako formalno za svoj rad odgovaraju pročelniku za inancije zapo-slenici gradske riznice zajedno sa zaposlenicima Upravnog odjela za društvene djelatnosti i rav-nateljima proračunskih korisnika aktivno sudje-luju u proračunskom procesu. Isto tako, zbog speci ičnosti centraliziranog obavljanja računo-vodstvenih poslova za sve proračunske kori-snike, Gradska riznica odgovorna je i ravnate-ljima proračunskih korisnika za čije potrebe

3 Sikirić, A. M., Vašiček, D. (2012) Implementacija sustava lokal-ne riznice – primjer grada Crikvenice. Riznica (3), str. 41.

vodi računovodstvo, sastavlja sve propisane i-nancijske izvještaje te izrađuje sve vrste mena-džerskih izvješća koja korisnici de iniraju kao potrebna.

Organizacijski preduvjeti podrazumijevaju i dobro razrađenu organizaciju proračunskog procesa, od-nosno dobro razrađen lokalni proračun koji sadrži prihode i rashode proračunskih korisnika klasi i-cirane prema svim propisanim proračunskim kla-si ikacijama. Sukladno tome proračun Grada za 2005. godinu sadržavao je sve prihode i rashode pro računskih korisnika koji su ušli u sustav gradske riznice. De inirani su izvori inanciranja koji su omogućavali jasno prepoznavanje vlastitih priho-da proračunskih korisnika u sklopu konsolidi-ranog proračuna Grada, a rashodi proračunskih korisnika bili su jasno vidljivi u proračunu Grada. Isto tako precizno su propisani načini uplate pojedi-nih prihoda proračunskih korisnika na jedinstveni račun riznice kako bi se ti prihodi mogli povezati sa korisnikom kojem pripadaju.

Tehnološki preduvjeti

Osiguravanje tehnoloških uvjeta za rad sustava pretpostavljalo je ulaganje inancijskih sredstava u nabavku opreme i programa. Nabavljena su računala za djelatnike riznice i novi server. Uložena su sred-stva i u nabavku aplikacija kao gotovog programskog rješenja. Procijenjeno je da je isplativije zakupiti Web server na kojem će se izvršavati aplikacija te su na taj način ušteđena određena novčana sredstva. Proračunski korisnici su imali kvalitetno riješen pristup internetu te se za taj dio sustava nisu mora-la izdvajati dodatna sredstva.

Kadrovski preduvjeti

Stvaranje kadrovskih preduvjeta za uspostavljanje sustava lokalne riznice iznimno je važno. Poznato je da će sustav biti dobar koliko i njegova najslabija kom-ponenta, odnosno nije dovoljno samo uložiti u najkva-litetniju informatičku opremu i očekivati rezultate, nego je nužno educirati kadrove koji koriste navedenu opremu kako bi se u cijelosti iskoristile sve prednosti koje ona pruža4. Odluka da se sustav gradske rizni-ce uspostavi na način da se centralizira obavljanje poslova bila je uvjetovana analizom kadrovskih potencijala Grada i proračunskih korisnika koja je provedena u sklopu analize opravdanosti uvođenja gradske riznice. Analizom su utvrđene sljedeće činjenice.

4 Sikirić, A. M., Vašiček, D. (2012) Implementacija sustava lokal-ne riznice – primjer grada Crikvenice. Riznica (3), str. 40.

Gradona elnik

UO za financije UO za društvene djelatnosti

UO za gospodarstvo

UO za komunalni sustav

UO za prostorno ure enje

Ured Gradona elnika

Prora unski korisnici


LOKALNA SAMOUPRAVA

Grad Kutina imao je 40 zaposlenika koji su bili raspoređeni u upravne odjele na sljedeći način:

• Ured Gradonačelnika - 9 • Upravni odjel za inancije - 6 (od toga na poslovi-

ma računovodstva 3)• Upravni odjel za društvene djelatnosti - 2 • Upravni odjel za gospodarstvo - 6 • Upravni odjel za komunalni sustav - 10 • Upravni odjel za prostorno planiranje - 7

Istovremeno u računovodstvima proračunskih ko-risnika bilo je zaposleno 13 zaposlenika:

• Športski centar - 4 • Pučko otvoreno učilište - 3 • Dječji vrtić - 3 • Muzej Moslavine - 2 • Javna vatrogasna postrojba - 1

Ukupni rashodi proračuna Grada Kutine za 2003. godinu iznosili su 70.326.647,52 kuna, a njihova ra-spodjela prema organizacijskoj klasi ikaciji vidljiva je na gra ikonu 1.

Gra ikon 1: Postotni udio rashoda proračuna Grada Kutine u 2003. godini prema organizacijskoj klasi ikaciji

Izvor: Interni dokument grada Kutine: Analiza opravdanosti uvođenja gradske riznice (2004.), str. 11

Uočeno je da je gotovo 50% proračunskih rashoda u nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelat-nosti, a da taj Upravni odjel ima samo 2 zaposlenika. Isto tako je ukazano na paradoksalnu situaciju da u Upravnom odjelu za inancije samo 3 zaposle-nika rade na računovodstvenim poslovima, dok u računovodstvima 5 proračunskih korisnika radi čak 13 zaposlenika ili u prosjeku 2,6 zaposlenika po proračunskom korisniku. Analiza je ukazala da Upravni odjel za inancije, a osobito Upravni odjel za društvene djelatnosti imaju manjak zaposlenika, što je i dovelo do problema u poslovanju.

Uvođenje sustava riznice pretpostavlja povećanje opsega radnih zadaća, stoga je zaključeno da će za obavljanje tih zadaća biti nužno dodatno zapoš-ljavanje. Kako je analizom utvrđen i višak zaposle-nih u računovodstvima proračunskih korisnika, odlučeno je da se pri zapošljavanju u gradsku riznicu iskoristi potencijal iz računovodstava proračunskih korisnika jer se na taj način ukupna sredstva koja iz proračuna Grada izdvajaju za plaće ne bi povećala. Takav način odabira kadrova dodatno je naglasio potrebu stvaranja kadrovskih preduvjeta za uspo-stavljanje sustava. Ljudski potencijal, odnosno za-poš ljavanje stručnog kadra naglašeno je od strane konzultanata kao ključni čimbenik čitavog procesa.

Nije bilo realno za očekivati da će Grad moći kori-stiti usluge stručnjaka za ljudske potencijale, jer za to nije bilo sredstava, ali nemogućnost provedbe bilo koje vrste regrutiranja ili selekcije novih za-poslenika predstavljala je ozbiljan problem. Sustav riznice je speci ičan sustav i u tom trenutku gotovo potpuno nov i neprimijenjen u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Način obavljanja standardnih računovodstvenih poslova temeljito se mijenja.

Moglo se pretpostaviti da će zaposlenici koji će biti premješteni u Službu gradske riznice već posjedo-vati određena znanja iz područja računovodstva, ali sustavi u kojima su do tada radili bili su znatno jednostavniji. Premda se njihov rad odvijao u okvi-rima proračunskog računovodstva i podlijegao istoj zakonskoj regulativi, radi povećanog opsega posla za pretpostaviti je bilo da će se pojaviti određeni problemi u prilagodbi. Isto tako u razdoblju imple-mentacije novog sustava zaposlenici proračunskih korisnika završavali su i poslove za proračunske korisnike za koje su radili. Drugim riječima radili su istovremeno u dva sustava. Nadalje, zaposleni-ci proračunskih korisnika radili su u znatno jed-nostavnijim računovodstvenim programima te je bilo razumno pretpostaviti da će im rad u novom računovodstvenom programu Grada predstavljati izazov. Isto tako prelazak na sustav riznice zahtije-vao je određene promjene u samom programu, tako

3%

9%

6%

13%

21%48%

Ured gradona elnika

Upravni odjel za financije

Upravni odjel za društvenedjelatnostiUpravni odjel za gospodarstvo

Upravni odjel za komunalnisustavUpravni odjel za prostornoplaniranje


LOKALNA SAMOUPRAVA

da je bilo za pretpostaviti da će i zaposlenici koji su radili u Upravnom odjelu za inancije imati poteškoća s prilagodbom. Uvažavajući navedene probleme, po-dizanje razine znanja zaposlenika Službe gradske riznice označeno je glavnim preduvjetom imple-mentacije sustava riznice.

Osmišljen je program obrazovanja djelatnika koji se sastojao od dva koraka:

1. provođenje intervjua s upitnikom sa budućim za-poslenicima riznice te

2. osmišljavanje programa obrazovanja.

Zašto intervju s upitnikom? Iako se možda na prvi pogled čini da provođenje intervjua nema preveliku svrhu, s obzirom da je unaprijed određeno koji će za-poslenici činiti Službu gradske riznice, bilo je bitno provesti razgovore sa svim budućim zaposlenicima. S obzirom da je znanje zaposlenika identi icirano kao ključ uspjeha riznice, podaci o početnom znanju zaposlenika bili su bitni za osmišljavanje speci ičnog programa obrazovanja. Odlučeno je da se znanje za-poslenika ne ispituje putem dodatnih testova.

Jasno da bi jedan uni iciran test dao zasigurno kva-litetnije podatke o znanju budućih zaposlenika, no uzimajući u obzir činjenicu da su zaposlenici već bili prilično uznemireni zbog premještaja na nova radna mjesta, kao i činjenicu da ljudi nisu previše skloni testiranjima, jedan oblik intervjua uz upitnik kojim će raditi samoprocjenu svog znanja (naravno anoni-mno, da se ne stvara nepotrebni pritisak), nametnuo se kao najbolje rješenje. Od zaposlenika se tražilo da ocjene svoje poznavanje zakonskih propisa i znanje rada na računalu.

Osmišljavanje programa obrazovanja temeljilo se na podacima iz intervjua i upitnika. Svi zaposlenici su već radili na računovodstvenim poslovima te su iskazali dozu samopouzdanja u poznavanje stručne zakonske regulative. Zaposlenici proračunskih ko-risnika ocijenili su da ne posjeduju dovoljna znanja zakonskih propisa koji de iniraju proračunske pro-cese, kao ni opća znanja o poslovanju lokalne upra-ve. Svoja informatička znanja zaposlenici su ocijenili dosta skromno. Ograničena sredstva za provođenje programa obrazovanja bila su predviđena u proračunu za 2004. godinu. Zakonske propise koji de iniraju područje računovodstva zaposlenici su već poznavali. Procijenjeno je da je upoznavanje zaposlenika s općim propisima koji de iniraju rad gradske uprave moguće provesti u toku prve godi-ne rada. Po isteku prve godine novi zaposlenici bili su obvezni položiti državni stručni ispit kojim se ta znanja ispituju. Kao prioritet postavljeno je stje-canje informatičkih znanja. Osmišljavanje programa

obrazovanja povjereno je konzultantskom poduzeću uz zahtjev da ga prilagodi potrebama gradske rizni-ce. Tako realiziran program obrazovanja omogućio je zaposlenicima da steknu sva potrebna znanja za rad u sustavu te su na taj način uspostavljeni zadovoljavajući kadrovski preduvjeti za uspostavu sustava lokalne riznice.

3. Način provođenja proračunskih procesa u sustavu lokalne riznice grada Kutine

Nakon svih provedenih pripremnih radnji gradska riznica započela je s radom 1. siječnja 2005. godine. Sustav lokalne riznice znatno je izmijenio odvijanje proračunskih procesa. To je prvenstveno došlo do izražaja u fazi izvršavanja proračuna s obzirom da se proračun za 2005. godinu od početka izvršavao kroz sustav riznice. Odlučeno je da neće biti prije-laznog razdoblja i da će se cjelokupno poslovanje odvijati preko jedinstvenog računa riznice. Računi proračunskih korisnika ostali su otvoreni još neko vrijeme kako bi se na njima prikupljali prihodi proračunskih korisnika iz prijašnjih razdoblja, na primjer uplate roditelja za su inanciranje dječjeg vrtića za 2004. godinu.

Dotadašnja praksa dostavljanja sredstava prora-čun skim korisnicima u vidu mjesečnih doznaka je završena. Sva plaćanja dobavljača vršila su se isključivo preko jedinstvenog računa riznice. Kako su bili ispunjeni svi tehnološki i organizacijski pre-duvjeti, sve zahtjeve za sredstvima proračunski korisnici su postavljali putem interneta. Način izvršavanja proračuna temeljito je izmijenjen.

Kako bi postavio zahtjev za sredstvima, zaposlenik proračunskog korisnika se prvo putem interneta prijavljuje i identi icira u sustav E-lokalne riznice. Prijava mu omogućuje uvid u dio proračuna koji se odnosi na proračunskog korisnika i podatke o rea-lizaciji prema pozicijama proračuna. Nakon prijave,


LOKALNA SAMOUPRAVA

omogućeno je postavljanje zahtjeva za sredstvima. Svi dobavljači koji potražuju sredstva iz proračuna Grada Kutine evidentiraju se u informacijskom su-stavu Grada, a proračunskom korisniku su dostupni putem interneta.

Ukoliko proračunski korisnik nabavi robu ili uslu-ge od dobavljača koji nije evidentiran u sustavu, on nije vidljiv u aplikaciji E-lokalna riznica te stoga proračunski korisnik putem e-maila šalje zahtjev gradskoj riznici da unese novog dobavljača u su-stav. Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke o dobavljaču (naziv, matični broj, osobni identi ika-cijski broj, broj žiro računa) da bi ga zaposlenik gra-dske riznice mogao unijeti u sustav i uvesti u aplika-ciju E-lokalna riznica. Na taj način podatak se uno-si samo jednom, a dostupan je svim proračunskim korisnicima. Zahtjev za plaćanje određenog rashoda proračunski korisnik postavlja na način da u aplika-ciji E-lokalna riznica odabere dobavljača čiji račun želi platiti i veže ga uz poziciju proračuna.

Zaposlenik proračunskog korisnika odabire prima-telja, odnosno svog dobavljača i poziciju proračuna te uz nju automatski povlači i sve proračunske kla-si ikacije te pozicije koje su unesene prilikom izra-de proračuna. Na ovaj način zaposleniku preostaje samo unijeti podatke sa samog računa kao što su dospijeće, svrha, poziv na broj i iznos čime se pro-

ces unosa bitno ubrzava i značajno se smanjuje mogućnost pogreške. Na pojedinom zahtjevu za sre-dstvima zaposlenik proračunskog korisnika može unijeti neograničen broj računa svojih dobavljača. Nakon što je unio sve dobavljače, zaposlenik šalje zahtjev na obradu. U prilogu zahtjeva dostavljaju se skenirani računi koji su sadržani u zahtjevu.

Tako postavljeni zahtjev dolazi na provjeru ovlaš-tenom ovjerovitelju. Odlukom o sustavu glavne knji-ge riznice Grada Kutine te načinu vođenja jedinstve-nog računa riznice utvrđeno je da su ovlašteni ovje-rovitelji pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i stručni suradnik za društvene djelatno-sti. Aplikacija automatski daje podatak ovjerovitelju o raspoloživosti planiranih sredstava za izvršenje rashoda i ako zahtjev prelazi iznos raspoloživih sredstava predlaže da se zahtjev odbije. Uz to ovje-rovitelj provjerava je li postavljeni zahtjev u skladu sa pozicijama proračuna sa kojih se traže sredstva. Ovjerovitelj ima uvid i u same račune tako da može provjeriti i sadržaj te zakonitost samih dokumenata. Ukoliko su svi uvjeti zadovoljeni ovjerovitelj ovjera-va zahtjev i odobrava plaćanje.

Na ovaj način postiže se pravovremena kontrola nadležnog razdjela nad proračunskim korisnikom budući da ovjerovitelj može odbiti stavku zahtjeva ukoliko smatra da nije u skladu sa usvojenim pro-

računom ili zakonskim propi-sima. Ovjeravanje zah tjeva ima za posljedicu i automatsko evi-dentiranje rashoda u analitičkoj evidenciji proračuna Grada. Speci ičnost centraliziranog obav ljanja raču no vodstvenih po slova zahtijevala je i modi-ikaciju koncepta E-lokalne

riznice pa sustav omogućuje i automatsko evidentiranje rashoda i u analitičkoj eviden-ciji proračunskog korisnika. To znatno ubrzava procese računovodstvenog evidenti-ranja i izvješ ćivanja.

Za razliku od dotadašnje prak se kada je izvješće o utrošenim sredstvima pro-računski korisnik dostavljao kvartalno, sada je podatak o svakom rashodu dostupan trenutno. Zahvaljujući takvoj raspoloživosti podataka za-poslenici gradske riznice u naj kraćem roku mogu prove-

Slika 2: Zahtjev za plaćanje proračunskog korisnika

Izvor: aplikacija E-lokalna riznica proračunskog korisnika


LOKALNA SAMOUPRAVA

sti evidenciju u glavnoj knjizi proračuna, kao i u glavnoj knjizi proračunskog korisnika. Korisnost je bila uočljiva već kod sastavljanja prvih konsolidi-ranih inancijskih izvješća za polugodište 2005. go-dine. Svi podaci su već postojali u sustavu i izvješće je izrađeno gotovo automatizmom.

Ažurnost u evidentiranju svih prihoda i rasho-da omogućila je i dodatnu kontrolu proračunskih korisnika. Jedna od temeljnih zadaća gradske riz-nice je praćenje dinamike ostvarivanja prihoda proračunskih korisnika. To je posebno došlo do izražaja u 2005. godini kao prvoj godini rada susta-va. Prihodi proračunskih korisnika planirani su u proračunu za 2005. godinu prema procjena-ma ravnatelja proračunskih korisnika. U prvim mjesecima uočeno je da su prihodi pojedinih proračunskih korisnika podcijenjeni te da se ostvaruju iznad plana. U prijašnjim godinama bi takvo postupanje omogućilo proračunskim korisnicima da povuku iz gradskog proračuna više sredstava, a da višak ostvarenog vlastitog prihoda potroše prema vlastitim željama. Takva vrsta kontrole poboljšala je i proračunski proces u fazi planiranja.

U 2005. godini u postupku izmjena i dopuna proračuna proračunski korisnici su imali obvezu realno prikazati vlastiti prihod. Uloga gradske riz-nice u fazi planiranja proračuna došla je do potpu-nog izražaja već kod planiranja proračuna za 2006. godinu. Analiza dotadašnje prakse pokazala je da Upravni odjel za inancije, niti Upravni odjel za društvene djelatnosti nije analizirao inancijske planove proračunskih korisnika. Zaposlenici koji su bili formalno zaduženi za obavljanje tih zadaća izja-vili su da proračunski korisnici svake godine traže povećanje sredstava iz lokalnog proračuna, ali da se njihovi zahtjevi obično odbijaju ili usvajaju manjim dijelom. Smatrali su da je detaljnija analiza priho-da i rashoda inancijskih planova proračunskih ko-risnika zadaća Upravnog odjela za društvene dje-latnosti kao proračunskim korisnicima formalno nadređenog odjela. Zaposlenici Upravnog odjela za društvene djelatnosti izjavili su kako ne smatraju da je to njihova zadaća te da je ionako ne bi mogli pro-voditi zbog manjka zaposlenika.

Odluku o opravdanosti zahtjeva proračunskih kori-snika za povećanjem sredstava donosili su na osnovi vlastitog iskustva pročelnik za inancije i pročelnik za društvene djelatnosti. Uvođenjem gradske riz-nice ta je praksa u potpunosti promijenjena. Uputa za izradu proračuna bila je temeljena na ažurnim podacima i proračunski korisnici su dobili jasno

određene limite planiranja vlastitih inancijskih planova. Proces usklađivanja prijedloga inancijskih planova korisnika proveden je u suradnji između gradske riznice, Upravnog odjela za društvene dje-latnosti i proračunskih korisnika.

Organizirano je nekoliko zajedničkih sastanaka svih ravnatelja proračunskih korisnika sa pročelnicima Upravnog odjela za inancije i Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Gradska riznica pripremila je podatke o vlastitim prihodima svih proračunskih korisnika, kao i ukupne podatke o gradskom proračunu. U samoj pripremi sastanaka zaposlenici gradske riznice aktivno su surađivali sa ravnatelji-ma proračunskih korisnika, kao i sa Upravnim odje-lom za društvene djelatnosti. Ravnatelji su dobili cjelovitu sliku proračuna i svog poslovanja. Bilo je vidljivo da nitko nema povlašten tretman, te se na taj način znatno povećalo povjerenje u sam proces. To je u kasnijim godinama rezultiralo činjenicom da je u potpunosti izostalo nerealno planiranje prihoda proračunskih korisnika.

4. Učinci implementacije sustava riznice u Gradu Kutini

Iako je u početku iziskivalo ulaganje u nabavku opre-me i edukaciju zaposlenika, te zahtijevalo znatne or-ganizacijske napore, uvođenje sustava riznice rezul-tiralo je višestrukim pozitivnim učincima. Možemo ih podijeliti prema kriteriju inancijske mjerljivosti.

Učinci koji su inancijski mjerljivi:

1. smanjenje troškova platnog prometa - umjesto troškova vođenja više računa proračunskih ko-risnika sada postoji samo trošak jedinstvenog računa riznice;

2. smanjenje troškova kamata - svi prihodi su uplaćeni u proračun Grada pa ne postoji mogućnost da proračunski korisnik ili gradski proračun plaća kamate, dok na računu drugog proračunskog ko-risnika stoje sredstva;

3. smanjenje troškova uredskog materijala - automa-tizacijom procesa i korištenjem interneta znatno se smanjila papirologija.

Iako ni inancijski mjerljivi učinci nisu zanemarivi za sam proračun Grada i proračunski proces, znatno su važniji postignuti učinci koji se ne mogu izravno inancijski izmjeriti, a to su:

• povećana kontrola prihoda i rashoda proračunskih korisnika,

• poboljšana suradnja odjela gradske uprave i proračunskih korisnika i općenito povećanje po-vjerenja u sustav,


LOKALNA SAMOUPRAVA

• mogućnost usmjeravanja novca koji je zahvaljujući povećanoj kontroli ostao u proračunu za realizaciju drugih projekata Grada i proračunskih korisnika,

• ažurnost u evidentiranju poslovnih događaja,• automatska konsolidacija proračuna,• automatizacija poslovnih procesa i izbjegavanje

višestrukog unosa istih podataka,• kao rezultat ažurnosti i automatizacije znatno

kvalitetniji inancijski izvještaji,• mogućnost pripreme menadžerskih izvješća za

sve korisnike u sustavu,• poboljšana suradnja između odjela gradske upra-

ve,• opće povećanje kvalitete usluga gradske uprave i• povećana razina transparentnosti proračuna

čime se omogućuje aktivnije sudjelovanje ostalih čimbenika u proračunskom procesu.

Uvođenjem modela lokalne riznice koji pretpostavlja centralizaciju računovodstvenih poslova postiže se još jedan učinak koji je inancijski vrlo mjerljiv i zbog svoje važnosti zaslužuje da ga se posebno istakne. To je učinak smanjenja broja zaposlenih u cjelokup-nom sustavu. Automatizacija procesa i centraliza-cija poslovanja smanjuju potrebu za zaposlenicima. Ukupan broj zaposlenih čije se plaće osiguravaju iz proračuna Grada smanjio se za četiri. Prosječna bru-to plaća tih zaposlenika iznosila je 80.000,00 kuna godišnje.

Nije teško izračunati da je promjena u organizaciji poslovanja donijela godišnju inancijsku uštedu od 320.000,00 kuna, što nikako nije zanemarivo. Ovo-me treba dodati činjenicu da daljnji rad u sustavu povećava razinu znanja i iskustva zaposlenika te su uz konstantno ulaganje u obrazovanje moguće i daljnje uštede. Krajem 2011. godine dvije zapo-slenice gradske riznice otišle su u mirovinu, no to nije rezultiralo novim zapošljavanjem, već je posao raspoređen na preostale zaposlenike.

Najveći otpor uvođenju sustava gradske rizni-ce pružali su ravnatelji proračunskih korisnika, navodeći kao glavni razlog strah od gubitka inan-

cijske samostalnosti. Taj strah je neopravdan budući da odluku o prihodima i rashodima proračunskog korisnika i u sustavu riznice isključivo dono-si ravnatelj proračunskog korisnika. Naravno da nemogućnost donošenja protuzakonitih odluka ili realizacije rashoda za koje ne postoje osigurani izvori inanciranja ne može biti ozbiljan argument. Uz sve to treba istaknuti da sustav riznice donosi i određene koristi za proračunskog korisnika od kojih je svakako najvažnija sigurnost izvršenja obve-za. Trenutni nedostatak likvidnosti proračunskog korisnika u sustavu lokalne riznice ne rezultira nemogućnošću ispunjavanja obveza, pošto se njego-ve obveze ispunjavaju s jedinstvenog računa riznice. Ostale koristi koje su ostvarili proračunski korisnici u sustavu gradske riznice su:

• smanjenje troškova održavanja informatičke opreme i izostanak troškova održavanja računo-vodstvenog programa,

• preusmjeravanje tako ušteđenih sredstava u vla-stite programe,

• bolja povezanost i komunikacija sa gradskom ad-ministracijom te

• olakšan postupak planiranja.

Valja naglasiti da je sustav riznice olakšao ispunja-vanje obveza vezanih za pravila odgovornog iskal-nog ponašanja koja propisuje Zakon o iskalnoj odgovornosti, kako za Grad, tako i za proračunske korisnike. Poštivanje tih pravila se po prvi put testi-ralo početkom 2012. godine za proračunsku 2011. godinu kroz davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti. Ispunjavanje Izjave za gradonačelnika Grada Kuti-ne, kao i za ravnatelje proračunskih korisnika koji su u sustavu gradske riznice bilo je znatno olakšano budući da je sustav gradske riznice projektiran na način da se proračunski proces provodi uz poštivanje svih zakonskih propisa. U praksi je to značilo da su na velik dio pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovor-nosti gradonačelnik i ravnatelji mogli odgovoriti potvrdno upravo zahvaljujući implementiranom su-stavu gradske riznice.


01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678



U kontekstu objekata i uređaja komunalne infra-strukture kao objekata i uređaja kojima se obavljaju komunalne djelatnosti, značajno je razmotriti pra-vno pitanje posebnog pravnog statusa komunalnih vodnih građevina kao građevina kojima se obavljaju najznačajnije komunalne djelatnosti za građane i gospodarstvo u JLS – djelatnosti javna vodoopskrba i javna odvodnja. Ovo proizlazi i iz činjenice da su vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja) izdvojene iz sektora komunalnog gospodarstva u sektor vodnog gospodarstva stupanjem na snagu Zakona o vodama. U cilju pravne zaštite komunal-nih vodnih građevina koje su namijenjene za oba-vljanje vodnih usluga, sukladno pravnim sustavima europskih zemalja, određen je njihov poseban pra-vni status javnog dobra u javnoj uporabi, koje je u ograničenom pravnom prometu.

1. UvodNekretnine koje čine komunalnu infrastrukturu zaslužuju poseban pravni status zbog njihove zaštite u pravnom prometu, u cilju osiguranja kontinuite-ta obavljanja komunalnih djelatnosti korisnicima komunalnih usluga. Naime, komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, te su jedinice lokal-ne samouprave (u daljnjem tekstu. JLS) te pravne i izičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti

obvezne: a) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, b) osigurati održavanje ko-munalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, c) osigurati obavljanje komunalnih dje-latnosti po načelima održivog razvoja, te d) osigura-ti javnost rada.

Objekte i uređaje komunalne infrastrukture možemo de inirati kao objekte i uređaje kojima se obavljaju komunalne djelatnosti iz stavka 1. članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, u daljnjem tekstu: ZKG). To su: a) objekti i uređaji za opskrbu pitkom vodom

* Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula

(objekti i uređaji za zahvaćanje, pročišćavanje i isporuku vode za piće), b) objekti i uređaji za odvo-dnju i pročišćavanje otpadnih voda (objekti i uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, odvo-dnju atmosferskih voda, te zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama), c) objekti i uređaji za prijevoz putnika u javnom prometu (autobusni kolodvori, autobusna stajališta), d) objekti i uređaji za održavanje čistoće, e) odlagališta komunalnog otpada, f) javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igra lišta i javne pro-metne površine), g) nerazvrstane ceste (površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te ce-stovno zemljište uz nerazvrstane ceste), h) tržnice na malo (prostori i zgrade izgrađene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvo-dima), i) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika), j) objekti i uređaji javne rasvjete (objekti i uređaji javne rasvje-te za rasvjetljavanje javnih povr šina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta).

Značajno je razmotriti pravno pitanje posebnog pravnog statusa komunalnih vodnih građevina kao građevina kojima se obavljaju najznačajnije komu-nalne djelatnosti za građane i gospodarstvo u JLS – djelatnosti javna vodoopskrba i javna odvodnja.

2. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nad komunalnom infrastrukturom

Pravni status objekata i uređaja komunalne infra-strukture - groblja i krematorija, javne rasvjete i ne-razvrstanih cesta uređen je posebnim zakonima1.

Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva drugih objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture (uključujući i objekte i uređaje komunalne in-

1 Zakon o grobljima (NN, br. 19/98, čl. 2.), Zakon o izmjena-ma i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 70/97, čl. 11), Zakon o cestama (NN, br. 84/11, čl. 101.).

UDK UDK: 347.2Desanka Sarvan *

Komunalne vodne građevine kao javna dobra u javnoj uporabi



frastrukture za opskrbu vodom za piće i odvodnju otpadnih voda2) provedena je odredbom članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, u daljnjem test: ZKG), na način da su jedinice lokalne samouprave na dan stupanja na snagu tog zakona postale vlasnici društvenog kapitala pravnih oso-ba koje su registrirane za obavljanje komunalnih djelatnosti3,te dionica dioničkih društava koja su izvršila pretvorbu društvenog vlasništva prema po-sebnom zakonu4,5.

Tako su objekti i uređaji komunalne infrastrukture koji su bili društveni kapital pravnih osoba registri-ranih za obavljanje komunalnih djelatnosti, koje na dan stupanja na snagu ZKG-a tj. 8. lipnja 1995. godine nisu izvršile pretvorbu društvenog vlasništva, tim danom postali zajedničko vlasništvo JLS organizira-nih na području bivše općine prema sjedištu društva. Suprotno tome, objekti i uređaji komunalne infra-strukture koji su bili uneseni kapital poduzeća koja su na dan stupanja na snagu ZKG-a izvršila pretvor-bu društvenog vlasništva postali su vlasništvo su tih pravnih osoba, čije su dionice su preuzele JLS.

3. Vodne usluge i komunalne vodne građevine

Vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvod-nja6) izdvojene su iz sektora komunalnog gospo-

2 Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, st. 1, t. 1 i 2, te st. 2. i 3.). 3 Tj. pravnih osoba – komunalnih poduzeća, koje na dan stu-panja na snagu ZKG/95, nisu izvršila pretvorbu društvenog vlasništva.4 Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, pri-jevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatno-sti uređenja i održavanja tržnica na malo (NN, br. 91/92, 14/93 i 70/93 – stupio na snagu 31. prosinca 1992. godine).5 Tj. dionica komunalnih poduzeća koje su na dan stupanja na snagu ZKG izvršila pretvorbu društvenog vlasništva prijenosom dionica Hrvatskom fondu za privatizaciju, odnosno poduzeća koja su organizirana kao javna poduzeća u vlasništvu Grada Za-greba, odnosno općine, na čijem je području sjedište poduzeća.6 Točke 28, 29 i 94. članka 3. ZV. Vodne usluge su usluge jav-ne vodoopskrbe i javne odvodnje. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pro-čišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina jav-ne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kon-dicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem gra-đevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama.

darstva u sektor vodnog gospodarstva stupanjem na snagu Zakona o vodama (NN, br. 153/09, stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, 63/11 i 130/11, u daljnjem tekstu: ZV) i Zakon o inanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09, stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, u daljnjem tekstu: ZFVG).

Prema ZV vodne usluge i obavljaju se kao javna služba. Obavljanje vodnih usluga u djelokrugu je JLS. Ove djelatnosti su od interesa za JLS na uslužnom području, a JLS su dužne osigurati obavljanje djelat-nosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. JLS imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze propisane ZV.

Komunalne vodne građevine su: a) građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahva-ti (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovo-di i vodoopskrbna mreža, te b) građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpa-dnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekun-darnu mrežu (ZV, čl. 22., st.1. t. 2.).

4. Komunalne vodne građevine - javna dobra

U cilju pravne zaštite komunalnih vodnih građevina koje su namijenjene za obavljanje vodnih usluga, sukladno pravnim sustavima europskih zemalja, određen je njihov poseban pravni status javnog dobra u javnoj uporabi, koje je u ograničenom prav-nom prometu7. Komunalne vodne građevine su jav-

7 Art. 143. Codice dell’ambiente Repubblica Italia (Dlgs 152/2006) G.U. 14.04.2006 – „Vodovodi, kanalizacijski vodovi, uređaji za pročišćavanje i drugi objekti infrastrukture javnog vlasništva, do mjerne točke ili priključka, javno su dobro u smi-slu članka 833. i sljedećih civilnog zakonika, neotuđivi su, osim pod uvjetima propisanim zakonom.“ C. 2 Art. 822. Codice civile Repubblica Italia (Regio Decreto 16 marzo 1942, n. 262) aggi-ornato al D.Lgs. 18 giugno 2012, n. 91 (società quotate), al D.L. 22 giugno 2012, n. 83 (cd. Decreto Sviluppo) e alla L. 28 giugno 2012, n. 92 (riforma del Lavoro), disponibile a www.altalex.com) „… Isto, javna su dobra … vodovodi…“Isto, člen 3. i 4. Zakona o stavbnih zemljiščih Ur.l. RS, št. 44/1997 Ur.l. RS, št. 98/1999 Odl.US: U-I-308/97, 1/2000 Odl.US: U-I-39/97, 67/2002-ZV-1, 110/2002-ZUreP-1 (8/2003 popr.) „ Javna infrastruktura su objekti i mreže, koje su neposredno namijenjeni obavljanju gospodarskih javnih službi na području komunalnoga i vodnoga gospodarstva, zaštite okoliša, energetike, prometa i veza te drugi objekti, ako je tako odlučeno zakonom. Javna infra-



na dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge ili JLS.

4.1. Komunalne vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu JLS

Primarno su javna dobra u javnoj uporabi de inira-na kao stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i usta-nova i koje rabe u skladu s tom namjenom ona tije-la i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadležno za određivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadržalo u svojoj neposrednoj uporabi8.

Stoga je bilo dvojbeno mogu li JLS biti vlasnici javnog dobra u javnoj uporabi, glede onih javnih dobara u ja-vnoj uporabi koja su značajna za JLS i lokalnog su ka-raktera. Ova se dvojba dugo vremena odnosila na ne-razvrstane ceste o kojima vodi brigu i njima upravlja JLS, te je bilo mišljenja da nerazvrstane ceste, unatoč njihovom lokalnom značaju, jesu javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Konačno je Zakonom o cestama (NN, br. 84/11, stupio na snagu 27. srpnja 2011. godine) pravni status nerazvrsta-nih cesta određen kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS na čijem se području nalazi9.

Ovakvo pravno određenje nerazvrstanih cesta suk-ladno je stavku 8. članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), kojim je određeno da će se pravo vlasništva JLS i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući način pri-mjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba.

Slijedom navedenog, status javnog dobra u jav-noj uporabi u vlasništvu JLS komunalnih vodnih građevina sukladan je općim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o javnim do-brima u javnoj uporabi.

struktura su i komunalni objekti, kojih je uporaba pod jednakim uvjetima namijenjena svima, kao što su ulice, tržnice, igrališta, parkirališta, kupališta, parkovi, zelene, rekreacijske površine i slično. Objekti javne infrastrukture i zemljišta, na kojima su iz-građeni, su građeno javno dobro. Na građenom javnom dobru nije moguće imati vlasnička prava.“8 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, st. 3., čl. 35.).9 Zakon o cestama (NN, br. 84/11, st. 1., čl. 101.).

4.2. Komunalne vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu javnog isporučitelja vodnih usluga

Postavlja se pitanje je li moguće da vlasnik komunal-ne vodne građevine kao javnog dobra u javnoj upo-rabi bude trgovačko društvo (isporučitelj vodnih usluga) kao pravna osoba privatnog prava.

Kako ZV obavljanje djelatnosti javne vodoopskr-be i javne odvodnje povjerava isključivo javnom isporučitelju vodnih usluga kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. U tom smislu, javni isporučitelj vodnih usluga više ne može biti vlastiti pogon, trgovačko društvo u vlasništvu države, odno-sno županije, niti izička ili pravna osoba na temelju koncesije, čime je u cijelosti isključena mogućnost privatizacije obavljanja vodnih usluga (osim naprijed navedenih koje je izuzetno dozvoljeno obavljati te-meljem koncesije), te se vodne usluge povjeravaju na obavljanje isključivo javnom sektoru10, 11.

Javni isporučitelj mora ispunjavati sljedeće uvje-te: a) javni isporučitelj vodne usluge ne može oba-vljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno ustupljene djelatnosti gra-dnje i/ili održavanja građevina oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se na njih imaju priključiti, u građevinskim područjima, te b) stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u su-dskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status jav-noga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje12.

Slijedom navedenog, može se zaključiti da je javni isporučitelj vodnih usluga prema uvjetima propisa-

10 Iznimno JLS mogu drugim pravnim, odnosno izičkim oso-bama dati koncesiju prava pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo izvođenje ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda i pravo pruža-nja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama.11 Stavak 3. članak 171. ZV Koncesija za javne usluge i javne rado-ve ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Nadalje, prema stavku 3. članak 171. ZV pravna ili izič-ka osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvođenja ili projektiranja i izvođenja ra-dova u djelatnosti javnoga navodnjavanja.. Na temelju odredbi ZV ne daje se koncesija za javne usluge, niti za javne radove koji uklju-čuju gospodarsko korištenje voda iz članka 163. stavka 1. točke 1. i 2. ZoV tj. koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije i koncesije za korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne energije.12 Članak 201. i 202. ZV.



nim ZV pravna osoba javnog prava, te stoga može biti titular vlasništva javnog dobra u javnoj uporabi.

5. Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina

Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina su: a) komunalne vodne građevine ne mogu se opteretiti založnim pravom, niti mogu biti pred-metom ovrhe, b) komunalne vodne građe vine mogu biti u prometu samo između javnog isporučitelja i JLS, c) komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge ne ulaze u stečajnu ili likvi-dacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije ja-vnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač13,14.

U navedenom slučaju JLS kao osnivači javnog isporu-čitelja vodnih usluga - trgovačkog društva ili javne usta-nove koja obavlja djelatnost vodnih usluga, solidarno odgovaraju za obveze tih pravnih osoba15. Naime, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi16.

6. Proglašenje postanka i prestanka javnog dobra komunalnih vodnih građevina

Prema stavku 5. članka 23. Zakona o zemljišnim knjigama (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10) za javna dobra u općoj i u javnoj uporabi upisat će se kao vlasnik Re-publika Hrvatska, ako njihov vlasnik nije jedinica lo-kalne uprave ili samouprave, te će se naznačiti tijelo ili ustanova kojoj su dana na upravljanje, odnosno tijelo koje njima neposredno upravlja.

Za vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu JLS ili javnog isporučitelja vodnih uslu-

13 Članak 200. ZV.14 Članak 202. ZV. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodo-opskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice lokalne samouprave. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelat-nosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno dje-latnosti iz članka 125. stavka 3. ZV.Stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu prav-ni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.15 Stavak 4. Stečajnog zakona (NN, br. 44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 - Zakon o kreditnim institucijama, 116/10, 25/12 i 133/12) 16 Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

ga, postavlja se pitanje temeljem kojeg akta će se u zemljišnim knjigama izvršiti upis javnog dobra u javnoj uporabi. Naime, postojeće komunalne vodne građevine u zemljišnim knjigama upisane su: a) kao vlasništvo JLS, ili b) kao vlasništvo isporučitelja vodnih usluga17.

Stjecanje i prestanak svojstva javnog dobra u jav-noj uporabi za određenu nekretninu pretpostavlja donošenje akta tijela državne vlasti18. Tako je, primje-rice za upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige člankom 102. i 103. Zakona o cestama (NN, br. 84/11) propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Ukidanje statusa javnog dobra u općoj upora-bi nerazvrstanoj cesti moguće je kada trajno presta-ne potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Odluku o uki-danju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvr-stane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo JLS, te se ista dostavlja nadležnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj upo-rabi nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi19,20.

Stoga, kako bi se namjera pravne zaštite ko-munalnih vodnih građevina, stavljanjem istih u poseban pravni režim javnog dobra u javnoj uporabi u vlasništvu JLS ili javnog isporučitelja vodnih usluga doista i ostvarila, smatramo da je potrebno de lege ferenda propisati postupak i isprave potrebne za upis tog pravnog statusa u zemljišnim knjigama.

17 Pored toga, moguće je da su u zemljišnim knjigama komu-nalne vodne građevine upisane kao društveno vlasništvo sa pravom korištenja bivših općina ili komunalnih radnih organi-zacija, ili komunalnih društvenih poduzeća.18 I. Borković, „Upravno pravo“, NN, Zagreb 2002., str. 596.19 Prema članku 5. Zakona o stavbnih zemljiščih Ur.l. RS, št. 44/1997 Ur.l. RS, št. 98/1999 Odl.US: U-I-308/97, 1/2000 Odl.US: U-I-39/97, 67/2002-ZV-1, 110/2002-ZUreP-1 (8/2003 popr.), 110/2002-ZGO-1: „… nekretnina… dobiva status izgrađenog javnog dobra lokalnog ili državnog značaja odlukom koju, na temelju rješenja nadležnog tijela općine ili Vlade Republike Slo-venije izdaje općinska uprava ili nadležno ministarstvo. Status javnog dobra oduzima se nekretnini na temelju odluke nadlež-noga tijela općine ili vlade, koja je taj status dodijelila… Izgra-đeno javno dobro u zemljišnim knjigama upisuje se ili briše na temelju navedene odluke.“20 Art. 823. i 289. Codice civile Repubblica Italia - stvari koje su javna dobra (demanio dello Stato) neotuđive su i ne mogu biti predmetom prava trećih, osim na način i u granicama propisanim posebnim zakonom. Prelazak javnih dobara (demanio dello Stato) u „običnu“ imovinu Države (patrimonio dello Stato) mora biti odre-đen aktom upravne vlasti, koji se objavljuje u službenom glasilu Republike Italije. Ova pravila odnose se i na dobra općina i provin-cija, time da se akt objavljuje u lokalnom službenom glasilu.


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispravak 146/09, 123/10., 137/11. i 61/12.) određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odno-sno stipendije redovnim studentima i učenicima.

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R. br.

Vrsta isplateDopuštena isplata

(u kunama) I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike

državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06.,

primjena od 18. siječnja 2006.

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca3. Otpremnine radi ozljede na radu i

profesionalne bolesti8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske stipendije, koje se prema

posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA1. Primici učenika i studenata za rad

preko ovlaštenih posrednika50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


NAPOMENE:

• Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostva-renja obvezno se isplaćuju na žiro – račun pri-matelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini.

• Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pri-braja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri-nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

• Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

• IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:- Naknade troškova službenog putovanja (troš-

kovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svr-he, ako obavljaju poslove za potrebe tih organi-zacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (doho-dak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog kori-snika

2. Naknade korisnika državnog proračuna

• Osnovica za obračun naknada, potpora i ot-premnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 20. Zakona o izvršavanju Dr-žavnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br.139/12.) osnovica za obračun naknada i dru-gih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

• Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12. i Dodatku I. Kolektivnom ugo-voru za državne službenike i namještenike (NN, br.89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektiv-nim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. go dini prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

900,00 kn 500,00 kn

Kod državnih službenika i namještenika Doda-tkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5. je, osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.


TIM4PIN INFO

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. go-dini prema dodacima kolektivnih ugo-vora

Godine neprekidne službe/rada u

državnim tijelima i jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i

namješteniciOsnovica:900,00 kn

Službenici i namještenici

u javnim službamaOsnovica:

500,00 kuna

5 1 osnovica - 500,00

10 1,25 osnovice 1.125,00 625,00

15 1,5 osnovice - 750,00

20 1,75 osnovice 1.575,00 875,00

25 2 osnovice - 1.000,00

30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00

35 3 osnovice - 1.500,00

40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00

45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

• Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosu-dne dužnosnike te ostale zaposlene koji se i-nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovori-ma (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosni-ke, suce i ostale zaposlene koji se inan-ciraju iz sredstava državnog pro računa

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

3. Plaće

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće- za mirovinsko osiguranje 20%- I. stup 15%- II. stup 5%

Tablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću- za zdravstveno osiguranje 13%- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%- za zapošljavanje i doprinos

za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoš-ljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika pla-ća ju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Po-slodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invali-da, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invali-ditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 5.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim traja njem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu oso-ba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozem-stvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome imali Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. do 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na


TIM4PIN INFO

službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdrav-stvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82

Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesecu za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu.

Ovaj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske

1001005-1863000160

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike se evidenti-ra na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

• Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

- Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.- 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Zakona)

- Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne go-dine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao neza poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu,

imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i dopri-nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Tablica 9. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,0 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II. skupina 3.200

III. skupina 2.400Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 10. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn

• Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 67/08.).

Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku (NN, br. 60/12.), mi-nimalna plaća iznosi 2.814,00 kuna.

• Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za 2013. godinu

- za državne službenike i namještenike osnovi-ca je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, NN, br. 40/09.)


TIM4PIN INFO

- za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, NN, br. 40/09.)

- za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iz-nosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, NN, br. 83/09.)

- za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN, br. 40/09.)

• Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamo-stalnog rada zaposlenika – za pravne osobe

Tablica 11. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza Broj i naziv uplatnog računa Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160Državni proračun Republike Hrvatske

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu


688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

1001005-1700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Doprinos za zapošljavanje na plaće zaposlenih



Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009


4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

Ovršni zakon (NN, br. 112/12.) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničko-dužničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o pred-metu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona).

U članku 173. Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrva-tskoj de inirana je kao „prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pra-vnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvr-diti Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Na-rodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine.“ Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini.

U NN, br. 128/12. taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini

• ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jed-naka ili veća od 5.464,00 kn

- u slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od ne-privilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iz-nos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn

- u slučaju provedbe ovrhe na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi na-plate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn.


TIM4PIN INFO

- ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

• ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika.

- u slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od pro-sjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi napla-te nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr, neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

- u slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun.

- ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

Napomena: U NN, br. 6/13. objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sred stvima.

5. Ostale obavijesti

Tablica 12. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 13. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj u 2013. godini

1. siječnja Nova godina 25. lipnja Dan državnosti6. siječnja Bogojavljanje

ili Sveta tri kralja

5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

31. ožujka Uskrs 15. kolovoza Velika Gospa1. travnja Uskrsni

ponedjeljak8. listopada Dan neovisnosti

1. svibnja Praznik rada 1. studenoga Svi sveti30. svibnja Tijelovo 25. prosinca Božić22. lipnja Dan

antifašističke borbe

26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja i građani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te građani židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Ki-pura imaju pravo ne raditi u te dane.

Ako koji od navedenih dana blagdana pada u ne-djelju, blagdan, odnosno neradni dan se ne preno-si na idući dan. Za navedene neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće.

Tablica 14. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE STOPA OBJAVA

ESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002.

5,9% NN, br. 39/00

od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07,

75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/020d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

od 01.01.2008. do 30.06.2011.

17%

od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011.

14%

od 01.07.2011. 12%

* Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Voditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum:

Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: CD sa prezentacijama predavača i knjigu Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje – priručnik za čelnike na svim razinama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sa-stavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o pri-mjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815.Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

28. veljače i 1. ožujka od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

Datum:

Red.





Model:


00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815


kontakt broj:

tel:







Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o

iskalnoj odgovornosti!


sastavljanje planova i izviješća


U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

velja

ča •

2013.

www.spi.hr

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOSTpredstavlja Vam cjelovit i zaokružen proizvod koji sadrži integrirano

informatičko rješenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S

i proračunskom korisniku, kako bi što uspješnije savladali izazove koji

se pred njih postavljaju.

Naša referentna lista govori za nas: 10 županija72 grada132 općine360 proračunskih korisnika

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!

Documents

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST - tim4pin.hrtim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/05/BROJ-2.-VELJA--A_2013.pdf · Odgovori na pitanja i konzultacije II. DAN 1. Što je sustav