ŠIBENIK 21

ROBO

T RON

NA ■

VED

RAN

JAKŠ

IĆ ■

ELL

SHAT

■ V

INAR

A BR

AĆE Š

KARI

CA P

OK. D

UNKA

■ IV

AN SI

MON

IĆ

BROJ

21

■ G

ODIN

A 5. ■

OŽU

JAK/

TRAV

ANJ

2014

. ■ W

WW.

MOK

.HR

Šibenska vinska baština Vinarska obitelj Škarica

70. obljetnica izbjegličkog logora Ell Shat

Robot RONNA

Prof. dr. Bojan Jerbić

Prof. dr. Gojko Nikolić

Doc. dr. sc. Darko Chudy

INTERVJU

DOSSIER

KALENDAR

PORTRET

Profesor Vedran JakšićISTRAŽIVANJE ŽENE U POLITIČKOM, JAVNOM I GOSPODARSKOM ŽIVOTU ŠIBENIKA ■ ŠIBENSKI KLUB IVAN SIMONIĆ ■ ZAVIČAJNI PUTOPIS GOSPINO UKAZANJE NA LOZOVCU ■ POVRATAK U ZAVIČAJ DR. SC. NEVEN CUKROV I DR. SC. MARIJANA CUKROV ■ CULINARIA KULE OD JANTARA I KOLAJNE OD ZLATA

ČASOPIS ZA PROMICANJE ZAVIČAJNIH VRIJEDNOSTI I BAŠTINE ■ BROJ 21 ■ OŽUJAK/TRAVANJ 2014. ■ WWW.MOK.HR ■ 29,00 kn

JB master card.indd 1 23.10.2013. 12:26:10

2 ŠIBENIK

I N T E R V J U

Prof. dr. Bojan Jerbić, prof. dr. Gojko Nikolić, doc. dr. sc. Darko Chudy

RONNA RobotKako je šibenska veza pomogla Hrvatskoj zauzeti važno mjesto u sadašnjosti i budućnosti čovječanstva i stvaranju nove razine ljudske civilizacije.

K A L E N D A R

70. obljetnica izbjegličkog logora Ell Shat

Ell Shat – oaza Dalmacije u Sinajskoj pustinjiBježeći pred njemačkim postrojbama koje su početkom 1944. godine zauzimale dalmatinske otoke i obalu, više od 30 000 civila u strahu od smrti, gladi i nasilnog raseljavanja sklonilo se na otok Vis odakle su bili evakuirani u izbjegličke logore u Egiptu.

P O R T R E T

Profesor Vedran Jakšić

Ponosan sam na sve što sam postigao boreći se za svoj ŠibenikDvostruki prvak svijeta i osmerostruki prvak hrvatske u bodybuildingu, začetnik nastave računarstva i informatike i prvi šibenski profesor toga nastavnog predmeta, inovator, pionir biokibernetike, osnivač prve šibenske sportske teretane i prvog šibenskog bodybuilding kluba, tvorac i voditelj najvećeg i najboljeg šibenskog disko-kluba svih vremena.

sadržaj

D O S S I E R

Šibenska vinska baština

Vinara braće Škarica pok. DumeOko 1800. godine nastaje loza obitelji Škarica koja je svoj gospodarski i intelektualni vrhunac doživjela u razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata. Tada se, naime, Tome Škarica pok. Marka oženio Domenikom Zenić. Oni su imali više djece među kojom je bio i Domenik Dume Škarica koji će 1870. godine utemeljiti vinariju obitelji Škarica u Šibeniku.

SLIKA NA NASLOVNOJ STRANI: Vedran Jakšić, blagi šibenski

junak koji je svoju sportsku karijeru i osobnu karizmu stvorio sam.

Foto: Ante Baranić

3024 56

Časopis Šibenik tm svaki drugi mjesec • portal www.mok.hr / www.sibeniknews.com svaki dan • svaki drugi četvrtak TV Šibenik u 20.30 sati emisija Časopis Šibenik tm prikazuje novosti iz šibenske prošlosti i sadašnjosti

4 50

7442

I S T R A Ž I V A N J E

Žene u političkom, javnom i gospodarskom životu Šibenika i Šibensko-kninske županije Žena nema tamo gdje se donose najvažnije odluke, ali su u većini na izvršnim rukovodećim položajima. U predstavničkim tijelima u kojima se donose ključne odluke žena je malo, ali, s druge strane, prevladavaju na nižim razinama vlasti gdje su brojnije od muških kolega. Š I B E N S K I K L U B

Ivan Simonić (Šibenik, 1792. – Varšava, 1851.) Šibenčanin − krojač povijesti čovječanstva Put četrnaestogodišnjeg Šibenčanina od pandurskog kadeta francuske vojske do diplomata, koji je krojio vanjsku politiku najmoćnijih država 19. stoljeća, Rusije, Francuske i Velike Britanije, kroz pakao najvećih i najkrvavijih bitaka i ratova u povijesti čovječanstva prije Prvog i Drugog svjetskog rata

P O V R A T A K U R O D N I G R A D

Dr.sc. Neven Cukrov i dr.sc. Marijana Cukrov: Šibenik - grad po mjeri mlade obitelji U Šibeniku se može ugodno živjeti, ako znaš što želiš, ako nisi materijalist i ako ti se slože zvijezde pa se možeš baviti poslom koji te ispunjava. Z A V I Č A J N I P U T O P I S

Stipura je bija dite čista srca Od iznenađenja je raširio oči, a srce mu je gotovo zastalo. Na glatkom kamenu ispod ravnog stropa špilje sjedila je mlada djevojka ljepša od ičega što je do tada u životu vidio. S djetetom u naručju, zračila je svjetlošću i neopisivim mirom. Sva u bijelom, s velom protkanim nitima od zlata, gledala ga je pravo u oči, a on se jadan prepao, skočio na noge te stao bježati niz Debeljak...

10

ČASOPIS ZA KULTURU, ZNANOST, OBRAZOVANJE I PROMICANJE ZAVIČAJNIH VRIJEDNOSTIISSN 1847-5116 UDK 008(497.5-3 Šibenik)

Broj 20, godina 5.

Izlazi dvomjesečno

CIJENA POJEDINAČNOG PRIMJERKA: 29 kn

Šibenik, ožujak/travanj 2014. godine

NAKLADNIK: Moć komunikacije d.o.o., Šibenik

ZA NAKLADNIKA: Diana Ferić

ŽIRO RAČUN: Jadranska banka, Šibenik

PRETPLATA, NARUDŽBE I ISPORUKA POUZEĆEM: 099 7333627 FAX: 022 217 371

ADRESA: Trg Andrije Hebranga 11a 22 000 Šibenik Tel/fax: 022 217 371

E-MAIL: [email protected] [email protected]

www.mok.hr

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Stanko Ferić

LEKTORICA: Nataša Jurić-Stanković

DIZAJN I PRIPREMA: Nino Tocigl

AUTORI I SURADNICI U 21. BROJU: Prof. dr. Bojan Jerbić, prof. dr. Gojko Nikolić, doc. dr. sc. Darko Chudy, Ante Cukrov Toni, prof. Vedran Jakšić, Darko Gulin, Vilijam Lakić, prof. Ivo Livaković, prof. Ante Duvančić, Josip Labura, Tomislav Vukorepa, Nada Lambaša, Zosja Paić Škarica, Nada Škarica, Dražen Škarica, Adriana Radnić, Nina Medić, mr.sc. Nataša Mučalo, Neno Glomus, Bogde Čala, Frano Baica, Joso Gracin, Manuela Radulović, Joško Zaninović, Rudolf Štefan, Emilija Friganović, Stanko Ferić, Diana Ferić

ARHIVSKA GRAĐA: Privatni arhiv Ante Baranića, privatni dokumenti Giacinte Mattiazzi, arhiv i dokumentacija Javne ustanove Nacionalni park Krka, Državni arhiv u Šibeniku, privatna kolekcija starih dokumenata Foto Hella Bulat, Gradski muzej Drniš, Gradska knjižnica Jurjaj Šižgorić, privatni arhiv prof. Ive Livakovića, privatni arhiv Joška Zaninovića, arhiv poduzeća Gradski parking, arhiv poduzeća Djelo, privatni obiteljski arhiv Zosje Paić Škarica i Nade Škarica, US Office of War / Library of US Congres, privatni arhiv Darka Gulina, privatne fotografije obitelji Cukrov i privatni arhivi Stanka Ferića

AUTORSKE FOTOGRAFIJE: Joso Gracin, Ante Baranić, Radovan Goger, Wilson Polić, Boban Pantić, Davor Šarić, prof. dr. sc. Gojko Nikolić i Stanko Ferić.

DOKUMENTARNE FOTOGRAFIJE: Foto arhiv Gradskog muzeja Drniša, privatni foto arhivi prof. Ive Livakovića, Joška Zaninovića, Giacinte Mattiazzia, privatna zbirka fotografija Foto Hella Bulat, privatne fotografije Zosje Paić Škarica i Nade Škarica, privatne fotografije Ante Cukrova, privatne fotografije Nade Lambaša, foto arhiv prof. Ante Duvančića i Društva inovatora Faust Vrančić, privatne fotografije Dražena Škarice, Tomislava Vukorepe, Branka Jelića, Patrisa Vučenovića, foto dokumentacija Ronna projekt Zagreb, foto arhiv Stanka Ferića i Jose Gracina.

ILUSTRACIJE/REPRODUKCIJE: Lejeun, Lui Frasoa Lejen, Vasil Vereshcagin, Peter von Hess i Franz Roubaud.

TISAK: Suton Tisak d.o.o.

Baš kao što ovaj časopis iz broja u broj svojim pričama vraća Šibenčane u svijet uspomena i poziva ih da zavire u riznice nostalgičnih sjećanja, tako i glazba koja se puštala u legendarnom disku u šibenskoj Gimnaziji, a posljednjih mjeseci doživljava novu mladost na nekim događanjima, vraća

naraštaje Šibenčana u srednjoškolske dane i vremena druženja za koja ih vežu snažne i ugodne emocije. Stoga tom sirenskom zovu glazbenih vibracija nikad zaboravljenog i neprežaljenog gimnazijskog diska ni mi nismo mogli odoljeti iako nam je zapravo namjera bila ispričati vam samo nevjerojatnu životnu priču profesora Vedrana Jakšića. Ispostavilo se da je taj dvostruki prvak svijeta i osmerostruki prvak Hrvatske u bodybuildingu bio i začetnik nastave računarstva i informatike, prvi šibenski profesor toga nastavnog predmeta, osnivač prve šibenske sportske teretane i prvog šibenskog bodybuilding kluba, ali i tvorac i voditelj najvećeg i najboljeg šibenskog disko-kluba svih vremena. Dakle, spomen na gimnazijski disko bio je neizbježan, a potraga za podacima o njemu dovela nas je do nekih zanimljivih otkrića o šibenskoj rock-baštini. Kako je profesor Vedran Jakšić bio inovator pa i pionir biokibernetike, poput latica stidljive ljubičice, jedna po jedna, otvarale su nam se ostale teme koje donosimo u ovom časopisu, a koje se na čudan i divan način prepliću i prožimaju. Prije svega to se odnosi na razgovor s prof. dr. Bojanom Jerbićem, prof. dr. Gojkom Nikolićem i doc. dr. sc. Darkom Chudyjem, znanstvenicima koji su svaki na svoj način povezani sa Šibenikom, a svojim su projektom inovativne primjene robota u neurokirurgiji doveli Hrvatsku u ravninu s tehnološki najrazvijenijim zemljama svijeta i uveli je u već započete dramatične procese stvaranja nove razine ljudske civilizacije u kojoj za desetak godina više ništa neće biti slično svijetu u kojem danas živimo. Na ovaj smo INTERVJU posebno ponosni i bio bi nam najdraži da mu ne konkurira naša nova rubrika koju smo nazvali ŠIBENSKA VINSKA BAŠTINA, a posvećena je prešućenoj povijesti šibenskog vinarstva. U toj rubrici otkrivamo tko su bile ugledne šibenske vinarske obitelji i kakvim su vinima oduševljavale Europu u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a prva je na redu vinarska obitelj Škarica, odnosno Vinara braće Škarica pok. Dume. Ne sumnjamo da će vas itekako zanimati kakva je stvarno bila povijest šibenskog vinarstva i vinogradarstva i tko su junaci njezina najslavnijeg dijela. Kada smo već spomenuli slavu i slavne Šibenčane, zahvaljujući istraživačkom radu Darka Gulina i izdavačkoj djelatnosti Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, u rubrici ŠIBENSKI KLUB imamo za vas sjajnu priču o Ivanu Simoniću, ratniku, Napoleonovom časniku, vojskovođi i diplomatu carske Rusije, opunomoćenom ministru cara Nikolaja I. Romanova, nositelju najviših državnih odlikovanja carske Rusije i Perzije te prijatelju i savjetniku kraljeva Perzije, Šibenčaninu koji je od pandurskog kadeta francuske vojske napredovao do diplomata koji je krojio vanjsku politiku najmoćnijih država 19. stoljeća i prošao kroz pakao najvećih i najkrvavijih bitaka i ratova u povijesti čovječanstva prije Prvog i Drugog svjetskog rata. O tome kako je prije sedamdeset godina organizirana jedna od najvećih evakuacija civilnog stanovništva u Drugom svjetskom ratu tijekom koje je više od 30 000 Dalmatinaca smješteno u izbjegličke logore na Sinaju u Egiptu poznate pod imenom Ell Shat pišemo u rubrici KALENDAR. Na taj egzodus biblijskih razmjera podsjetio nas je Ante Cukrov Toni iz Prvić Šepurine, a zahvaljujući njemu došli smo i do, dosad nepoznatih, fotografija Šibenčana u pustinjskom prognanstvu. Ali to nije sve. Na POVRATAK U ZAVIČAJ odlučio se bračni par znanstvenika, dr.sc. Neven Cukrov i dr.sc. Marijana Cukrov s troje djece. Istraživali smo zastupljenost žena u političkom, javnom i gospodarskom životu Šibenika i Šibensko-kninske županije, a u promidžbenim tekstovima naših partnera, Gradskog parkinga, domaćeg trgovačkog lanca Djelo i Jadranske banke, imamo zanimljive priče o jednom starom brodu, uspješnim poduzetnicima i vrijednim projektima čuvanja prirodne i povijesne baštine. Na kraju, kako je ZAVIČAJNI PUTOPIS mnogim našim čitateljima prvi izbor za čitanje, naš putopisac Joso Gracin vodi nas u, kako on to lijepo kaže, tajanstvena prostranstva blizine, čak tamo daleko sve do Lozovca da bi nam ispričao čudesnu mističnu priču o tajnama i ljepotama tog dijela našeg zavičaja koji nam je tako blizu da o njemu ništa ne znamo!

proizvod je šibenske tvrtke, poduzeća Moć komunikacije d.o.o. koje se bavi medijima, informiranjem, izdavaštvom, medijskim strategijama, odnosima s javnošću i drugim srodnim djelatnostima.

je kratica od - moć komunikacije, no taj se logo može i treba čitati kao: I am OK!, dakle; Dobro sam! ili po šibenski: Može stat! i Još ima uja u svići.

I S T R A Ž I V A N J E

naše istraživanje o položaju žena u javnom živo-tu u Šibeniku i Šibensko - kninskoj županiji koje smo proveli u veljači ove godine. Čak 67 posto ispitanih žena izjavilo je kako se osjeća diskrimi-nirano i zapostavljeno te da se ne mogu radno, poduzetnički i društveno ostvariti kako bi to željele. S druge strane, položaj žene danas tako percipira samo 21 posto muškarca koji su sudje-lovali u našoj anketi! Na pitanje zašto je tako 69 posto ispitanika odgovorilo je da je to zbog društvenog konteksta i odnosa snaga u društvu, a 56 posto smatra da na to utječe i tradicija. Više od 50 posto žena odgovorilo je da su im zapreke za veće društveno angažiranje obveze prema obitelji i djeci.

Šibenski paradoks u zastupljenosti žena U javnom i političkom životu Šibenika i Šiben-sko - kninske županije prisutan je svojevrstan paradoks kada je riječ o zastupljenost žena. U predstavničkim tijelima u kojima se donose ključne odluke i dalje ih je malo. U Gradskom vijeću Grada Šibenika među 25 vijećnika sa-mo su četiri vijećnice, dakle manje od 20 posto, dok je poželjan omjer 40 : 60 posto. U Županij-skoj skupštini koja ima 43 člana osam je vijeć-nica, dakle također oko 20 posto što je i ispod zastupljenosti u Hrvatskom saboru u kojem je 25 posto žena. Žena nema niti na visokim iz-vršnim funkcijama u Gradu Šibeniku i Šiben-sko - kninskoj županiji, a u tome su političke stranke slične bez obzira na orijentaciju. Tako

Zastupljenost žena u političkom, javnom i gospodarskom životu jedna je od politički i medijski najdugovječnijih tema o kojoj

se govori uglavnom prigodno i, što je posebno zanimljivo, uvijek s istim zaključkom da su žene diskriminirane i u javnom i u političkom životu i da su za iste poslove slabije plaćene od muška-raca. O tome svjedoči i nedavna rasprava u Eu-ropskom parlamentu o prijedlogu da se, uz ostalo, žene i muškarci u tomu izjednače što u 21. stoljeću zvuči nevjerojatno. Još je poraznije da Europski parlament, i to zahvaljujući i gla-sovima hrvatskih konzervativaca, taj prijedlog nije prihvatio.

Smanjuje se broj žena na čelnim pozicijamaŽene i dalje više pogađaju problemi nezapo-slenosti i ostale posljedice gospodarske krize, a izloženije su i nasilju u obitelji koliko se god činilo da je ravnopravnost spolova već postala opća civilizacijska stečevina. Štoviše, posljednjih godina čak se nazadovalo pa je, statistički gleda-no, smanjen broj žena na čelnim funkcijama, u gospodarstvu i u politici. To ne čudi kada se zna da gospodarska kriza iziskuje veće napore za rje-šavanje osnovnih egzistencijalnih problema koji su ponovno neravnomjerno raspoređeni između muškarca i žene. Riječ je o problemu koji je kao nijedan sličan jednako prisutan na lokalnoj, dr-žavnoj i međunarodnoj razini što znači i na na-šoj šibenskoj i na svjetskoj razini. Da nije riječ o floskuli već o stvarnom problemu, pokazuje i

Zastupljenost žena u političkom, javnom i gospodarskom životu Šibenika i Šibensko - kninske županije

Žene trebaju imati važnu ulogu u politici svake zemlje, bilo siromašne ili bogate zato što donose drukčiji senzibilitet i drukčiji pristup rješavanju problema. Općenito govoreći, žene donose osjećaj ravnoteže i olakšavaju postizanje kompromisa.

( Beatriz Merino, bivša premijerka Perua)

Žena nema tamo gdje se donose najvažnije odluke, ali su u većini na izvršnim rukovodećim položajima

ŠIBENIK 5

Postotak žena u parlamentima varira od države do države i nema previše veze s razvijenošću društva. Tako je primjerice u Rusiji samo oko 8 posto žena u parlamentu, kao i u Sloveniji, a po najvećem postotku u predstavničkim tijelima ističu se Ruanda, Tanzanija i Zimbabve u čijim je parlamentima oko 50 posto žena. U razvijenoj Švicarskoj, u kojoj su žene vrlo kasno dobile pravo glasa, zastupljenost žena je manja od 20 posto, u Japanu je oko 10 posto, a u nerazvijenom Afganistanu oko 30 posto. U Europi prednjače Belgija i Austrija, u kojima žene čine oko 40 posto članova parlamenta koliko ih je i u nordijskim zemljama, te Nizozemska s 38 posto žena u parlamentu. U hrvatskom parlamentu danas je oko 20 posto žena što je veliki skok u odnosu na 1992. godinu kada ih je bilo samo oko 6 posto.

PRIPREMILA: DIANA FERIĆ

10 ŠIBENIK OŽUJAK/TRAVANJ 2014.

I N T E R V J U

RONNA - projekt inovativne primjene robota u neurokirurgiji koji Hrvatsku dovodi u ravninu s tehnološki najrazvijenijim zemljama i uvodi je u već

započete dramatične procese stvaranja nove razine ljudske civilizacije u kojoj za desetak godina više ništa neće biti slično svijetu u kojem danas živimo.

pomogla Hrvatskoj zauzeti važnomjesto u sadašnjosti i budućnosti čovječanstva

Kako ješibenska veza

ŠIBENIK 11

Prof. dr. Bojan JerbićProf. dr. Gojko Nikolić

Doc. dr. sc. Darko Chudy

pomogla Hrvatskoj zauzeti važnomjesto u sadašnjosti i budućnosti čovječanstva Razvoj znanosti i tehnike, tvrde meritorni analitičari, sili nas da već danas u

obrazovnim institucijama učenike i studente pripremamo za poslove i tehnologije koji još ne postoje i osposobljavamo ih za uspješno rješavanje problema za koje još ne znamo da postoje. Srećom, Hrvatska ima svoje pouzdane vodiče kroz ta, danas

nesaglediva, prostranstva do sigurnih odredišta u budućnosti koju već živimo.

Stupanj tehnološke razvijenosti neke ze-mlje, a time i standarda ljudi, mjeri se da-nas u svijetu brojem robota koji se koriste.

Prema podacima Europske komisije zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati u proizvodnim procesima najmanje dvije tisuće robota, a ima ih samo oko 150. To je veliki problem jer stručnjaci smatraju se da će roboti u 21. stoljeću poprimi-ti neslućenu primjenu u skoro svim područjima ljudske djelatnosti. Ništa više neće biti isto ni u proizvodnji ni u običnom životu. Doći će do te-meljnih civilizacijskih promjena koje će otvoriti niz etičkih, socijalnih, pravnih i ekonomskih pitanja. Nužno je dakle spremno dočekati pred-vidivu budućnost koja je već počela i osposoblja-vati nove naraštaje za nove poslove i znanjima. Neće više biti na snazi ni aktualna konvencional-na ekonomska filozofija stalnog rasta, monopo-lizirane kontrole i distribucije kapitala, pa se bez odgovarajućih promjena neće moći stvarati nove ekonomske forme, nove djelatnosti ni odgovara-juća radna mjesta. To su ključna pitanja s kojima se bavi razvijeni svijet. Razmišlja li se u Hrvat-skoj o tome? Razmišlja li se o tome u Šibeniku?

Je li Šibenčanin Carlo Mattiazzi bio prvi hrvatski robotičar? Hrvatska historiografija bilježi da je inženjer Branimir Mikanec bio prvi Hrvat koji je s gru-pom suradnika 1961. godine konstruirao robota

koji se zvao TIOSS što je kratica od TELEDIRI-GIRANI IZVRŠNI ORGAN SAMOORGANI-ZIRAJUĆEG SUSTAVA. TIOSS je prvi puta bio prikazan javnosti na Zagrebačkom velesajmu 1965. godine, a 1966. godine je prošetao zagre-bačkim Trgom bana Jelačića.

Primat inženjera Mikaneca u Hrvatskoj je ne-osporan, međutim primat prvog Hrvata koji je konstruirao robota možda bi mu mogao preoteti Šibenčanin Carlo Mattiazzi?! Prema do sada dostupnim podacima on je gotovo petnaest go-dina prije Mikaneca napravio robota s kojim je uspješno nastupao širom SAD-a. O tome smo pisali devetnaestom broju našeg časopisa ni ne


Državno natjecanje u kibernetici – Pula1998. godineMarko Sladoljev i Nikola Smernić za vozilo upravljano računalom Pathfinder nagrađeni su srebrenom medaljom. Uz njih je mentor Ante Duvančić.

Robot bivšeg učenika šibenske Tehničke škole Marka Eraka.

TIOSS – prvi hrvatski robot prikazan je 1965. godine, a 1966. godine prošetao je zagrebačkim Trgom bana Jelačića.

R O B O T I K A U Š I B E N I K U

Jesmo li spremni na izazove budućnosti koja je već počela?

sluteći da su Carlove amazing dancing dolls za-pravo roboti. Dakle naš Carlo Mattiazzi nije sa-mo prvi Hrvat u Hollywoodu nego, možda, i prvi Hrvat koji uspješno konstruirao robota. Robo-tizirana je bila i njegova lutka koja se pojavljuje 1951. godine u filmu Brodvejska uspavanka.

Profesor Vedran Jakšić pionir biokibernetikeJe li se netko i u Šibeniku bavio robotikom tije-kom 20. stoljeća? Za sada nema nikakvih pisanih tragova da se neki Šibenčanin barem pokušao otisnuti u svijet robotike. Jedini ambiciozni i znanstveno ozbiljni iskorak, ali ne u robotici ne-go u biokibernetici, napravio je 1977. godine profesor Vedran Jakšić. On je bio jedan od pi-onira na znanstvenom području upravljanja bi-ološkim sustavima i konstruktor elektroničkog uređaja koji je objedinjavao sva tada napredna znanstvena postignuća medicine, elektronike, matematike i fiziologije.

Obećavajući šibenski početak 21. stoljećaU novije vrijeme zahvaljujući radu profesora An-te Duvančića i u šibenskoj Tehničkoj školi i Društvu inovatora Faust Vrančić te njegovom tajniku Josipu Laburi bilo je nekoliko zani-mljivih iskoraka šibenskih inovatora u sferu ro-botike. Odmah nakon Domovinskog rata 1997. godine inovatori Roko Glasnović i Filip Bebić

izradili su prototip robotiziranog sjenila za velike poslovne zgrade i industrijske objekte. Inovator-ski dvojac Nikola Smernić i Marko Sladoljev iznenadili su stručnjake 1998. godine vrlo so-fisticiranim robotiziranim vozilom nazvanim Pathfinder koje je bilo sposobno za istraživanja nepoznatih i teško dostupnih terena i u okoli-šu opasnom za čovjeka. Osim njih na INOVA-i 1999. godine Vedran Labura i Jurica Beroš izložili su automatskog barmena koji na na-log konobara toči piće, izdaje račune i ima pod nadzorom cjelokupno poslovanje ugostiteljskog objekta. Grupa učenika Tehničke škole, Goran Presečki, Mario Papak, Hrvoje Pelajić i To-mislav Toplak 2004. godine na INOVA-i u Sa-moboru predstavila je ambiciozni robotizirani parking, pametni lift koji nosi automobile do slobodnog parkirnog mjesta te tako omogućava maksimalno racionalno iskorištavanje prostora u javnim garažama. Iduće 2005. godine Ante Bu-razer je na izložbi inovacija u Puli izložio je svoju robotiziranu punionicu pića, a 2008. godine su Luka Pancirov i Ante Rossini predstavili robotizirani sustav za automatsko čišćenje peradarnika. Tin Gačina Bilin izašao je u jav-nost 2010. godine sa svojim automatiziranim sustavom za zaštitu od sunca velikih proi-zvodnih hala i drugih sličnih prostorija. ■

ŠIBENIK 23

Profesor Ante Duvanči u praktikumu za robotiku šibenske Tehničke škole

2004. godine na ARKA-i u Zagreb i INOVA-i u Samoboru šibenski su inovatori za projekt robotiziranog parkinga nagrađeni zlatnom medaljom. Na ovoj slici iz Zagreba su Marko Mešin iz Drniša, Mario Papak, Kazimir Mihić, dopresjednik Hrvatskog saveza inovatora, Josip Labura, tajnik DIŠ Fausta Vrančića, Neven Marković, tajnik Saveza inovatora Hrvatske i Goran Presečki, a nedostaju Tomislav Toplak i Hrvoje Pelajić.

Jedna od izložbi učeničkih radova u šibenskoj Tehničkoj školi.

Djelomično robotizirana marioneta Carla Mattiazzia već se 1951. godine pojavila na filmu što znači da je je nastala gotovo četrnaest godina prije prvog hrvatskog robota.

Robotizirane lutke Šibenčanina Carla Mattiazzia bile su atrakcija američkih varijetea pedesetih godina prošlog stoljeća

Ante Burazer je 2005. godine na izložbi u Puli prikazao automatsku punionicu pića.

Kalendar

Izbjeglice iz Šibenika i šibenske okolice u Egiptu. U ovoj grupi su uz gospođu Nadu Lambašu (Čalu) i Karmela Bego (Čičmirko), Marija Kovač (Martinčević), Mira Drezga (Marković) te njena sestra Vlatka i brat Dinko.

ELL SHAT- oaza Dalmacije u Sinajskoj pustinji

K A L E N D A R

FOTOGRAFIJE: ANTE CUKROV TONI, NEDA LAMBAŠA, US OFFICE OF WAR INFORMATIONS/LIBRARY OF CONGRESS I STANKO FERIĆ

Kalendar

ELL SHAT- oaza Dalmacije u Sinajskoj pustinji

Prije sedamdeset godina organizirana je jedna od najvećih evakuacija civilnog stanovništva u Drugom svjetskom ratu

tijekom koje je više od 30 000 Dalmatinaca smješteno u izbjegličke logore na Sinaju u Egiptu.

Dio povijesti šibenskog vinogradarstva i vinarstva prešućen je u svim dosadaš-njim tekstovima i knjigama u kojima

se govori o toj temi, a jednako je tako čudno da stručnjaci kao ni svi ostali koji su tu tematiku temeljitije izučavali na to nisu reagirali. Teško je povjerovati da nisu uočili tu veliku bijelu mrlju u šibenskoj vinogradarsko-vinarskoj historiografi-ji. Na te prešućene i iz kolektivne memorije izbri-sane dijelove povijesti šibenskog vinogradarstva i vinarstva, potiho i kao u nekom strahu, ukazao je i Andrija Tambača, njihov najvažniji i najpo-uzdaniji kroničar, autor prve i jedine monografi-je o šibenskom vinogradarstvu i vinarstvu.

To o čemu Tambača u monografiji Vinogra-darstvo i vinarstvo šibenskog kraja kroz sto-ljeća više šapuće nego govori uočio je Šime Žu-panović, pisac predgovora tog vrijednog djela. On u predgovoru suptilno prigovara autoru: An-drija Tambača potomak je stare, ugledne ši-benske (dolačke) težačke obitelji, koja je svo-jim dugogodišnjim radom posvećenim razvoju vinogradarstva i vinarstva uvelike zadužila

grad Šibenik i šibenski kraj. Njima, kao i dru-gim šibenskim obiteljima, imamo zahvaliti da je šibensko vinogradarstvo i vinarstvo bilo poznato u Europi i da su kvalitetna šibenska vina dobivala nagrade i medalje na mnogo-brojnim međunarodnim izložbama vina.

Ovakav prijateljski prijekor Tambača prešut-no prihvaća jer je dobro znao na što Županović cilja kada spominje šibenske obitelji kojima imamo zahvaliti da je šibensko vinogradar-stvo i vinarstvo bilo poznato u Europi i da su kvalitetna šibenska vina dobivala nagrade i medalje na mnogo brojnim međunarodnim izložbama vina. On, uostalom, te zaslužne ši-benske vinare i vinarske obitelji u svojoj hvale-vrijednoj monografiji spominje, ali im posvećuje samo deset od njenih preko 420 stranica. Točni-je, tek ih taksativno navodi. Tko su oni bili i ka-kvim su to vinima oduševljavali Europu više od pola stoljeća, nažalost, ni iz njegovog djela kao ni iz djela drugih autora nije moguće saznati.

To je čudno jer je Andrija Tambača jako do-bro poznavao tradiciju vlastite obitelji (o kojoj je

ŠIBENIK 31

Prešućena povijestŠIBENSKOG VINARSTVA

D O S S I E R

Šibenska vinska baština

Tko su bile ugledne šibenske vinarske obitelji ikakvim su vinima oduševljavale Europu?

Današnjem naraštaju Šibenčana malo je poznata vinogradarska prošlostnjihovih predaka jer se njome nitko nije bavio pa nema ni jednog

objavlje nog rada u kojem bi bila cjelovito ili barem djelomično prikazana.

ANDRIJA TAMBAČA

(1913. - 2013.), AUTOR PRVE

I JEDINE MONOGRAFIJE O ŠIBENSKOM

VINOGRADARSTVU I VINARSTVU

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO

ŠIBENSKOG KRAJA KROZ STOLJEĆA,

MATICA HRVATSKA, ŠIBENIK 1998.

Prilozi za povijest šibenskog vinarstva i vinske kulture

1. dio

Vinarskaobitelj

Škarica

Vinarija obitelj Škarica postojala je već 55 godina i imala je ugled vrsnog proizvođa-ča vina kada je na Jadranskoj izložbi

vina, koja je 1925. godine održana u Šibeniku, srebrnom medaljom nagrađen njen tamni opol. Nakon tog prvog javnog nastupa s vlastitom vin-skom etiketom vinarija koja se službeno zvala Vinara braće Škarica pok. Dume, a vodili su je braća Dragoslav i Slavomir Škarica, osvojit će do početka Drugog svjetskog rata niz prestiž-nih nagrada na vinskim sajmovima i izložbama u Zagrebu, Beogradu, Bruxellesu, Parizu i Nici te izrasti u jednog od najboljih proizvođača vina u Šibeniku i ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Prema sačuvanim dokumentima i obiteljskoj predaji koja se prenosila s koljena na koljeno, a koja je do nas došla zahvaljujući unukama Dra-

goslava Škarice Zosji Škarica Paić i Josipi Na-di Škarica, čini se da se ta obitelj vinogradar-stvom bavila već početkom 16. stoljeća.

Zahvaljujući ustrajnom radu geodeta Bruna Ungarova i liječnika dr. Miloša Škarice na izu-čavanju povijesti i genealogije starih šibenskih obitelji danas imamo dosta podataka o povijesti i porijeklu vinarske obitelji Škarica koja je osta-vila dubok trag u gospodarskoj, intelektualnoj, sportskoj i vinskoj povijesti Šibenika.

Zlarinski korijeni Škarice su do kraja 16. stoljeća živjeli na otoku Zlarinu. Kada su se naselili u Zlarinu ne zna se pouzdano. Znamo da su na Zlarinu već krajem 13. stoljeća postojali vinogradi i maslinici koje je šibenska općina dodijelila katedrali za izdr-žavanje biskupije i stolnog kaptola. Zemlju su

1.

1. Domenik Dume Škarica, osnivač vinarske obitelji Škarica. Ova njegova slika objavljena je u nekoliko knjiga i publikacija, ali nigdje ne piše tko je na njoj. U knjizi Šibensko viverje 1871. – 1941. ispod nje piše samo: Pučanin iz Varoša.

2. Dragoslav Škarica u obiteljskom vinogradu na položaju Kučinama u Donjem polju. Desno od njega je njegov sin Danijel, a slijeva mu je jedan od djelatnika Vinare braće Škarica pok. Dume.

3. i 4. Dragoslav Škarica nakon očeve smrti vodio je vinariju u Šibeniku i dao joj ime Vinara braće Škarica pok. Dume.

3. 4.

Dume Škarica (stoji prvi slijeva) bio je 1881. godine jedan od četvorice šibenskih uglednika izabranih da sudjeluju u slavenskom hodočašću papi Lavu XIII. u Rim. Uz Dumu među izabranima za susret s papom bili su općinski vijećnici Ante Zorić, Ive Pekas i Dume Iljadica (Hiljadica) te župnik jadrtovački i skradinski o.Ivan Begoti, apostolski poslanik iz Zlarina o. Angiel Miškov i propovjednik iz Bola o. Dinko Petrić.

2.

ŠIBENIK 35

J edan od najvažnijih događaja u novijoj ši-benskoj i hrvatskoj historiografiji otkriće je Ivana Simonića, Šibenčanina koji spada u

red značajnih ličnosti vojne i diplomatske povi-jesti Europe i Azije 19. stoljeća. Tu nevjerojatnu osobu koja je u nepunih 37 godina kroz pakao najvećih i najkrvavijih bitaka i ratova u povijesti čovječanstva prije Prvog i Drugog svjetskog ra-ta prošla put od četrnaestogodišnjeg šibenskog dječaka, pandurskog kadeta francuske vojske, do diplomata koji je krojio vanjsku politiku najmoć-nijih država 19. stoljeća: Rusije, Francuske i Veli-ke Britanije, bio Napoleonov časnik, vojskovođa i diplomat carske Rusije, opunomoćeni ministar cara Nikolaja I. Romanova, nositelj najviših dr-žavnih odlikovanja carske Rusije i Perzije te pri-

jatelj i savjetnik kraljeva Perzije otkrio je, sustav-no radeći na izučavanju prošlosti Šibenika, kro-ničar i publicist Darko Gulin. On je, pretražujući građu za svoju novu knjigu, naišao na Simonića, a zatim pronašao i njegove memoarske zapise u ruskim arhivima te priredio njihovo hrvatsko iz-danje koje je kao 124. knjigu u sklopu svoje izda-vačke djelatnosti tiskala Gradska knjižnica Juraj Šižgorić.

Vrijedno izdanje šibenske Gradske knjižniceOtkriće Ivana Simonića kao najvećeg ratnika i vojskovođe te, uz Antuna Vrančića, najznačaj-nijeg diplomata svjetskog formata, jedan je od najznačajnijih doprinosa popunjavanju bogate palete značajnih ličnosti porijeklom iz Šibenika


Put četrnaestogodišnjeg Šibenčanina od pandurskog kadeta francuske vojske do diplomata koji je krojio vanjsku politiku najmoćnijih država 19. stoljeća Rusije, Francuske i Velike Britanije, kroz pakao najvećih i najkrvavijih bitaka i ratova u povijesti čovječanstva prije Prvog i Drugog svjetskog rata

Ivan Simonić (Šibenik, 1792. – Varšava, 1851.) ratnik, Napoleonov časnik, vojskovođa i diplomat carske Rusije, opunomoćeni ministar cara Nikolaja I. Romanova, nositelj najviših državnih odlikovanja carske Rusije i Perzije, prijatelj i savjetnik kraljeva Perzije

ŠIBENČANIN - krojač povijesti čo vječanstva

Grbovi šibenske plemićke obitelji Simonić.

i šibenskog povijesnog mozaika. Sukladno tome tiskanje hrvatskog izdanja Simonićevih memoa-ra Uspomene iz Perzije, koje je on pod izvornim naslovom Povijesni prilozi o usponu Muhamed-šaha na perzijski tron koje izlaže grof Simonič I., bivši opunomoćeni ministar Rusije na teheranskom dvoru napisao 1842. godine na francuskom jezi-ku, spada među najznačajnije dosege šibenskog knjižnog izdavaštva. Do nas nije došao prijevod izvornika nego prijevod ruskog izdanja iz 1967. godine koji je uredio i pripremio za tisak član Akademije znanosti bivšeg SSSR-a i Instituta na-roda Azije povjesničar Naftula Aronovič Halfin. Hrvatsko izdanje Uspomena iz Perzije dopunje-no biografijom Ivana Simonića i kronologijom najvažnijih događaja u njegovom životu, koju je

pripremio Darko Gulin, ima posebnu vrijednost jer ga čine zanimljivim širem krugu čitatelja ko-ji i ne moraju biti upućen u složene društvene i političke prilike u Rusiji i Perziji u prvoj polovini 19. stoljeća.

Šibensko dite u Napoleonovoj vojsciIvan Simonić potječe iz stare šibenske plemićke obitelji. Čak sedam njegovih predaka obnašalo je važne vojne funkcije u Šibeniku i Dalmaciji. Nje-gov otac Josip bio je odvjetnik, a majka Petrunila porijeklom je iz obitelji Defrateo. U knjigu kršte-nih Župe sv. Jakova upisan je kao Stephanus Io-annis Simonich. Kršten je u katedrali sv. Jakova, a krsni kumovi bili su mu ugledni plemići Frano plemeniti Draganić Vrančić iz Šibenika i Josip plemeniti Pelegrini iz Zadra. Trebao je biti sve-ćenik, ali sudbina mu je odredila drukčiji životni put. Nakon pobjede nad rusko-austrijskom voj-skom u bici kod Austerlitza francuski car Napo-leon dobio je pravo na Veneciju, Istru, Dalmaciju i Albaniju pa je tako i Šibenik 1806. godine dos-pio pod francusku vlast, a Simonić je, umjesto da se zaredi, stupio u Napoleonovu vojsku kao pandurski kadet iako je tada imao samo četrna-est godina. Samo godinu dana kasnije napreduje do statusa pobočnika providura Vicka Dandola i generala Alexisa Delzonsa. Tako počinje njegova nevjerojatna karijera tijekom koje će se uspinjati i nizati pobjede kao vojnik, zapovjednik, vojsko-vođa i vojno-politički stručnjak za čak četiri dr-žave, Francusku, Rusiju, Perziju i Austriju.

Pohod na RusijuPrva bitka u kojoj je sudjelovao bila je sraz au-strijske i francuske vojske 1809. godine kod Gos-pića. Iste godine sudjeluje u bitkama Francuza i Austrijanaca nakon kojih je, iako mu je tek seda-mnaest godina, promaknut u čin poručnika Dal-matinske vojske. Nakon bitke kod Znaima 1810. godine imenovan je za kapetana ilirskih lovaca u Ogulinu i promaknut u čin majora (bojnika). Kao jedan od zapovjednika 4. korpusa francuske vojske koji je u svom sastavu imao Hrvatsku i Dalmatinsku pješačku pukovniju, kreće s Napo-leonom u osvajanje Rusije, najveći vojni pohod u dotadašnjoj povijesti čovječanstva. Simonić sudjeluje u svim velikim Napoleonovim bitkama uključujući i najkrvaviju u dotadašnjoj ljudskoj povijesti, bitku na Borodinskom polju, u kojoj je u jednom danu poginulo i ranjeno oko sedamde-set tisuća vojnika, podčasnika i časnika na obje-ma strana ma. S Napoleonom je trijumfalno ušao u osvojenu Moskvu, a s njim je taj golemi grad, nakon što su ga Rusi zapalili da bi Francuzi ostali bez skloništa i hrane, i napustio.

U ruskom zarobljeništvu Preokret u njegovom životu i karijeri dogodio se krajem 1812. godine kada su ga zaro bili i za-točili Rusi. U zarobljeništvu je proveo tri godine, a onda je, nakon poraza Napoleona u bitki kod Waterlooa 1815. godine, stupio u rusku vojsku

Š I B E N S K I K L U B

ŠIBENIK 43

Ivan Simonić sudjelovao je kao i hrvatski ban Josip Jelačić u gušenju Mađarske revolucije 1848. godine.

Bitka Francuza i Rusa u Borodinskom polju.

ŠIBENČANIN - krojač povijesti čo vječanstva

Što nam je potrebno da bi živjeli bolje, ljepše i sigurnije?

Trgovački lanac Djelo ostaje vjeran svojoj misiji – poti-

canju domaće proizvodnje i pla-siranju u prvom redu domaćih proizvoda u svojim trgovinama jer je to jedini način za potica-nje razvoja nacionalne i lokalne ekonomije, povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva i jamstvo boljeg života svakog žitelja Šibensko – kninske župa-nije i svih građana Hrvatske.

Da ta poslovna filozofija ima smisla i ekonomsku opravda-nost svjedoči podatak da je Dje-lo jedina velika tvrtka u Šiben-sko – kninskoj županiji koja je i ove godine pozitivno poslovala pa je, nakon niza od tri Zlatne plakete ove godine zavrijedila Kristalni globus HGK Župa-nijske komore Šibenik.

Poslovna filozofija trgo-vačkog lanca Djelo glasi:

-svaka kuna potrošena u tr-govinama Djela ostaje u Šiben-sko – kninskoj županiji, ostaje u Hrvatskoj

-novac koji izađe iz Šibenika, jer ste ga potrošili za uvoznu ro-bu, ne vraća se u Hrvatsku

-kupnjom u trgovinama Dje-la čuvamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta

-kupnjom u trgovinama Dje-la potiče razvoj lokalnog gospo-darstva i proizvodnje hrane

RAZMISLITEHrvatska je u prvih šest mje-seci ove godine uvezla hrane u vrijednosti od 1,3 milijarde američkih dolara. Taj smo no-vac dali nekom drugom. Nismo ga uložili u naša plodna polja i žitnice Slavoniju, Ravne kotare, Petrovo polje… Trgovački la-nac Djelo pokazuje da se može drukčije.

NE ZABORAVITE Ono što uđe u Trgovački lanac Djelo ostaje u Šibensko – knin-skoj županiji i u Hrvatskoj, ali ključna je odluka na Vama kao kupcima!

Više od 70 posto artikala ko-je Djelo nudi proizvedeno je u Hrvatskoj.

Djelo je jedini trgovački la-nac u Šibensko – kninskoj žu-paniji koji ima vlastitu pekaru i peče vlastiti, a ne smrznuti uvo-zni kruh.

U odnosu na ostale trgovač-ke lance u Šibensko – kninskoj županiji Djelo zapošljava 2,2 do 6 radnika više na istu vrijed-nost prometa.

ODLUČITEKupujući domaće proizvode u domaćem trgovačkom lancu i Vi ste investitor koji otva-ra nova radna mjesta, Vi ste graditelj novih škola i vrti-ća, a zajednički osiguravamo više novca za zdravstvo, kultu-ru, znanost, sport i sve ono što nam je potrebno da živimo bo-lje, ljepše i sigurnije.

Je li to ostvarivo? Da, Djelo to može, ali samo uz Vašu odluku i pomoć. ■

ŠIBENIK 45

Motociklisti s oznakom Mapet koje sva-kodnevno viđamo kao zuje po svim šibenskim ulicama, četvrtima i

prigradskim naseljima, raznoseći vruću spizu ma kakve vremenske prilike bile, postali su jednim od prepoznatljivih znakova Šibenika. Baza iz koje izlije-ću kao pčele iz košnice sjedište je po-duzeća Mapet d.o.o za pripremu i dostavu hrane u Ulici Ante Šupuka, kod šibenske Medicinske i Turističke škole, gdje se u nevelikom, ali dobro orga-niziranom i opremljenom pogonu svakodnevno priprema više od 180 različitih vrsta toplih jela, salata, jela s roštilja, rižota, njoka lazanja, juha, tjestenina, palačinki tradicionalnih je-la poput rambašića, pašta fažola, jote i pol-peta u toću te toplih sendviča, pizze, omleta i sendviča.

Spiza po guštima Šibenčana Food Mapet, tvrtku za pripremu i dostavu hrane koja je postala novi brend Šibenika vode Gabri-jela Banovac i njen suprug Dragan. Svoju po-duzetničku ideju počeli su ostvarivati prije osam godina. Krenuli su skromno, samo sa sendvičima i pizzom, ali su vrlo brzo, osluškujući želje Šiben-čana izašli iz okvira klasičnog fast fooda i svoj Mappet pretvorili u kužinu iz koje, po njihovim guštima, miriše prava domaća spiza pripremlje-na prema tradicionalnim receptima. Od fast food poslovne filozofije zadržali su samo brzu i učin-kovitu dostavu. Sve što skuhaju, ispeku, frigaju i slože stiže toplo i svježe na kućne adrese naruči-telja najkasnije za 30 minuta. Sve to obavlja jeda-

Food MapetŠibenik

Ante Šupuka 12Besplatna dostava od ponedjeljka do

suboteRadno vrijeme:

9 – 23 Nedjeljom i praznicima:

12 – 23 022 310 177 O22 312 748

091 971 69 22099 794 43 21

Kritike i pohvale: 098 643 023

Mapet – tvrtka za pripremu i dostavu hrane

naest djelatnika od kojih je većina u Mappetu od prvog dana.

-Nakon petnaest godina rada u Hrvatskoj vojsci morao sam u mirovinu, ali nisam želio besposličari-ti. Želio sam privređivati i pridonositi svojoj obitelji i društvu. Krenuli smo koristeći neke zakonske po-godnosti. Tvrtku smo u početku otvorili kao dopun-sku djelatnost moje supruge koja je bila zaposlena, ali je u međuvremenu dala otkaz i sada radi samo u Mappetu, a obiteljski posao vodimo zajedno, kaže Dragan Banovac.

Zdravo i domaće-Kada smo se upustili u taj posao nismo imali ni-

kakva prethodna iskustva s ugostiteljstvom. Krenuli smo, da tako kažem, rutinski, ali smo se brzo mije-njali osluškujući tržište, razgovarajući s ljudima, a putokaz su nam bila i neka osobna iskustva. Prije smo živjeli u Ražinama, ali kada bismo poželjeli piz-zu i nazvali dostavljače dobivali smo dogovor da voze hranu samo po užem dijelu Šibenika. Mi razvozimo jela i po gradu i po prigradskim dijelovima. Nudimo ono što ljudima treba danas kada je život zaista ubr-zan i kada mnogim obiteljima dobro dođe da mogu

naručiti ručak ili večeru. Naši kupci su ljudi ra-zličitih zanimanja i dobnih skupina, a mo-

žemo se pohvaliti da su to naše mušterije uglavnom stalne, objašnjava Gabrijela, a njezin suprug dodaje kako ga ljuti kada se brza hrana poistovjećuje s nezdravom hranom, -Spremni smo

bilo kome kada god želi pokazati kakve kvalitetne namirnice koristimo i kako pri-

premamo jela koja nudimo. Nema nikakve razlike od onoga što se sprema kod kuće.

U Jadranskoj banci cijene svoje komitente Osim truda i zajedničkog rada obitelji Banovac je za uspjeh trebao i pouzdan financijski partner, a to je, pokazalo se, Jadranska banka

-Jedno vrijeme bili smo komitenti druge banke, ali nismo bili zadovoljni pa smo prešli u Jadransku ban-ku i tu smo ostali. Kod Jadranske banke oduševljava nas pažnja koju poklanjaju klijentima i vrijeme koje su nam spremni posvetiti. Sve službe i svi djelatnici su nam na usluzi ma što nam trebalo, naročito gos-pođe u Odjelu za poslovne suradnike. Imate osjećaj da im ništa nije teško. Što god ih pitaš, one ti pomo-gnu i ja se kao komitent osjećam cijenjen i dobrodo-šao, objašnjava Dragan vezanost za Jadransku banku za koju kao komitent ima samo riječi po-hvale i tvrdi da je ona pravi partner poduzetnici-ma:

Supruga i on imaju nove poduzetničke planove, ali smatraju da sada nije vrijeme za ulaženje u no-ve investicije, no sigurni su da će ih, ako ikad u to krenu, Jadranska banka pratiti i podržati. E.P. ■

Mapet hranu koja kupci naruče dostavlja za manje od pola sata na bilo koju adresu u Šibeniku i okolnim mjestima

46 ŠIBENIK

Na usluzi građanima i lokalnoj zajednici

rođendan brodaBORAC

Preuzevši na sebe brodsku i trajektnu liniju Brodarica – Krapanj, poduzeće Gradski parking nije ostalo samo na tome da ona

bude redovita i pouzdana veza između kopna i tog otoka. Ono se pobrinulo i za očuvanje jed-nog zanimljivog i vrijednog dijela hrvatske i šibenske pomorske baštine, tradicionalnog bro-darstva i male brodogradnje. Riječ je o tome da je Gradski parking s preuzimanjem linije Bro-darica − Krapanj preuzeo i skrb o gotovo sedam desetljeća starom brodu koji se zove Borac, a ko-ji jednako vole Krapljani i turisti kao i zaljublje-nici u stare brodove. Borac nije samo atraktivni oldtimer ili, ne daj bože, nekakav eksponat. To je dobri, stari, žilavi brod, još uvijek u punoj snazi, spreman potegnuti kada je najpotrebnije i uhvatiti se u koštac s neverama i podivljalim morem. Upravo zahvaljujući borbenom Borcu i njegovoj posadi nikada se nije dogodilo, ma ka-kve vremenske neprilike bile, da ta linija bude u prekidu i da Krapanj bude odsječen od kopna.

Sto tisuća putnikaBrodska linija Krapanj – Brodarica, na kojoj naj-većim djelom prometuje trajekt Spužvar, jedina je u Šibensko-kninskoj županiji na kojoj se broj putnika iz godine u godinu povećava. Lani je na toj najkraćoj brodskoj liniji na Jadranu pre-vezeno gotovo sto tisuća putnika, devet tisuća više nego godinu dana ranije. Za tu brodsku li-niju zadužen je Gradski parking što se pokazalo dobrim rješenjem. Naime, ta gradska tvrtka ne brine samo o tomu da se linija održava nego i o sigurnosti putnika pa su tako lani uložili značaj-na sredstva u brodove. Na njima su promijenje-ni tankovi za gorivo poštujući režim Hrvatskog registra brodova, a na trajektu Spužvar obnov-ljen je ispusni sustav kako bi bio potpuno sigu-ran pri plovidbi i kako bi se smanjila buka. Riječ je o starim brodovima koji stalno traže ulaganje i mi smo toga svjesni, ističu u Gradskom parkingu, pa činimo sve da oni još dugo dobro i vjerno služe žiteljima Krapnja i svima onima koji budu željeli provesti odmor na tom najnižem naseljenom hr-vatskom otoku. Doda li se tome podatak da je Gradski parking na tim brodovima zaposlio još

65.

ŠIBENIK 47

rođendan brodaBORAC

ronioca i šest pomoćnika, plovi do obala sjever-ne Afrike i sudjeluje u obavljanju podmorskih radova te kreće na posao u Egipat i Libiju. Ta-ko Borac postaje dijelom velike povijesne priče o spužvarima s malog otoka Krapnja koji su još 1911. godine osnovali spužvarsku zadrugu. Zadruga je imala šesnaest ronilaca, šest roni-lačkih aparata i trideset brodica. Nakon Prvog svjetskog rata krapanjski spužvari dobili su od Pomorske uprave tadašnje Kraljevine Jugosla-vije pomoć za obnovu spužvarstva pa je 1930. godine u Krapnju počela raditi i mala radionica za obradu spužava. Nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1947. godine, osnovano je poduzeće Spužvar, u okviru kojega je 1953. godine uređena velika rafinerija spužava. Duž obala Egipta i Libije krapanjski spužvari i njiho-vi brodovi, među kojima je bio i Borac, ponovno su zaplovili 1956. godine, a pridružile su im se ribarske zadruge iz Zlarina, Žirja i Jezera jer je tada spužvarstvo bilo unosan posao. Borac je tijekom te ekspedicije pretrpio havariju, ali je popravljen pa je i dalje vjerno služio Krapljani-ma koji su se uz spužvarstvo bavili raznim pod-vodnim radovima na izgradnji i popravku luka i podmorskih instalacija te vađenjem potonulih brodova. Borac je 1969. i 1970. godine održavao redovnu brodsku prugu Brodarica – Krapanj – Šibenik. Renoviran je 1977. godine u jednom murterskom brodogradilištu, a 1992. godine je u Remontom brodogradilištu Šibenik dobio ka-binu i nove upravljačke komande. ■

jednog mladog Krapljanina, onda je to u aktu-alnoj situaciji kada je svako novo radno mjesto dragocjeno, pogotovu na malom otoku koji odu-mire, jako dobra vijest.

Borbeni BoracBrod Borac izgrađen je prije 65 godina u brodo-gradilištu Vranjic u Trogiru. Originalna izvedba broda bila je leut, tip vlaina. Ubrzo, već 1957. godine, Borac dolazi u krapanjsko poduzeće Spužvar koje se bavilo podvodnim radovima i spužvarstvom te s osmeročlanom posadom, dva

NP Krka - pokretač razvoja lokalne zajedniceUspješnost nacionalnih parkova, kao naj-

višeg stupnja zaštite prirode, ne mjeri se više brojem posjetitelja nego u prvom

redu planiranim i provedenim projektima koji, s jedne strane, ujedinjuju zaštitu prirode i pre-zentaciju prirodnih ljepota, a s druge strane su pokretači razvoja lokalne zajednice u kojoj se nalaze. U tomu Javna ustanova Nacionalni park Krka prednjači u odnosu na sve druge nacionalne parkove u Hrvatskoj što potvrđuju i u ministarstvu zaštite okoliša RH, a taj je kom-pliment izrekao i Igor Kreitmeyer, koordina-tor Projekta integracije u EU Natura 2000 za nedavnog boravka u Šibeniku kazavši da je NP Krka u Hrvatskoj po tomu broj 1.

Petogodišnji projektCilj petogodišnjeg projekta održivog upravlja-nja posjetiteljima koji provodi JU NP Krka je disperzija posjetitelja na cijeli prostor tog na-cionalnog parka kako bi se smanjio pritisak na Skradinski buk, njegov najpoznatiji temeljni fe-nomen i poticao razvoj ruralnih gospodarstava uzvodnog dijela nacionalnog parka.

- Taj projekt dio je nacionalnog projekta integra-cije u EU Natura 2000 koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a osmišljen je kao podrška Državnom zavodu za zaštitu prirode i javnim usta-novama koje upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim prirodnim vrijed-nostima. Traje pet godina, a financira se zajmom Svjetske banke u ukupnom iznosu od oko 150 mi-

48 ŠIBENIK

ŠIBENIK 49

lijuna kuna od čega je oko šest milijuna kuna utro-šeno za stazu Stinice - Roški slap - Oziđana pećina, ističe Katia Zupan, rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću JU NP Krka.

Najljepša u HrvatskojTa staza jedna je od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj. Opremljena je edukativnim pločama s detaljnim informacijama o biljnim i životinj-skim svojtama specifičnima za područje NP Krka, geološkim fenomenima kao i o kulturno - povijesnim lokalitetima koji se nalaze uz nju. Ukupna dužina staze je 8,5 kilometara, od Vi-sovca do Stinica ima visinsku razliku od 176 metara, a šetnja njom traje između dva i pol i tri sata. Otvorena je za posjetitelje tijekom ci-jele godine.

Nepoznata KrkaU sklopu tog projekta obnovljen je zapušte-ni stari put kojim je stanovništvo bezvod-nog krša stoljećima silazilo do Krke i u suš-nim razdobljima na magarcima nosilo vodu potrebnu za napajanje stoke bez koje je ži-vot čovjeka na ovim prostorima nezamisliv. Veliku pozornost privukao je i najnoviji projekt Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg toka rijeke Krke kojim je predviđeno ure-đenje Posjetiteljskog centra Puljani u bli-zini Oklaja te poučno - pješačkih staza na tom području. Da bi se to ostvarilo potrebno je osi-gurati oko 40 milijuna kuna pa je projekt kan-didiran za strukturne fondove Europske unije i jedan je od tri projekta koje su kandidirali na-cionalni parkovi i parkovi prirode iz Hrvatske.

Dječji Laboratorij prirodePredviđeno je uređenje unutarnjeg prostora pri-rodoslovne zbirke, izgradnja objekta i uređenje unutarnjeg postava interpretacijskog centra, Laboratorij prirode za djecu osnovnoškolskog uzrasta, uređenje volonterskog centra s priruč-nim laboratorijima, uređenje vanjskog prostora i komunalnih sadržaja Centra Puljana, ali i ure-đenje još dvije poučno - pješačke staze između slapa Brljan i Manojlovačkih slapova, na lijevoj i desnoj obali rijeke Krke te obnova poznatog kamenog luka nad istraženim i konzerviranim istočnim ulazom amfiteatra u Burnumu.

Zaštićena priroda i dobrobit zajedniceTim projektom Nacionalni park Krka ostvaruje sve svoje funkcije – valorizira sve prirodne vrijed-nosti koje obuhvaća te ih na zanimljiv i atraktivan način prezentira posjetiteljima, radi na održivom razvoju i istodobno stvara uvjete stanovništvu koje živi na rubnim dijelovima da za vlastitu egzi-stenciju i razvoj iskoristi prednosti koje im pruža blizina nacionalnog parka. E. P. ■ Bivša vojarna u Puljanima prije preuređenja

Kada dvoje mladih uspješnih znanstvenika sa zavidnom znanstvenom karijerom i troje male djece kao što su dr. sc Neven

Cukrov i njegova supruga dr. sc. Marijana Cukrov sa sinovima Guštom, Ivom i Vicom, ži-vot i rad u Zagrebu zamijene Šibenikom, u kojem je znanstveni život slabo razvijen, a mogućnosti za razvoj dječjih sklonosti puno siromašnije, to zaslužuje pažnju, posebno u situaciji kada mlađi ljudi želi otići iz Šibenika ili se u njega izbjegava vratiti.

More u genima Neven Cukrov rodio se u Zagrebu, a po ocu je porijeklom iz Prvić Šepurina na otoku Prviću. On je u Zagrebu odrastao, školovao, etablirao

kao znanstvenik i zasnovao obitelj. Nevenov otac je nakon završetka studija ostao raditi i ži-vjeti u Zagrebu pa je on naslijedio lijepu i izazov-nu povratnu kartu u zavičaj. To mu ni nije bilo teško jer mu je ljubav prema moru u genima, a uz more je, kao viši znanstveni savjetnik u Za-vodu za istraživanje mora i okoliša Institu-ta Ruđer Bošković vezan i poslom. Zaposlen je u Laboratoriju Instituta Ruđer Bošković na Mar-tinskoj. Njegova supruga Marijana odrasla je na moru u Sumpetru kod Dugog Rata. Studirala je biologiju u Zagrebu te je jedno vrijeme radila kao znanstveni novak na Institutu za oceano-grafiju i ribarstvo u Splitu gdje je magistrirala. Danas radi kao viša inspektorica zaštite prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.


dr. sc. Neven Cukrov

Dr.sc. Neven Cukrov i dr.sc Marijana Cukrov

ŠIBENIK - grad po mjeri mlade obitelji

Zavidna znanstvena karijera Oboje se intenzivno bave znanstvenim radom. Neven je diplomirao na Geološkom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na brazilskom Sveučili-štu u Braziliji, a doktorirao na Institutu Ruđer Bošković. Područje njegovog rada su geoznanosti, najviše one vezane uz more. Objavio je veći broj znanstvenih radova i konstantno radi na novim znanstvenim projektima. U posljednje vrijeme su u središtu njegovog znanstvenog interesa spi-lje u estuariju rijeke Krke i na morskoj obali te praćenje sedimenata u Jadranskom moru. Prije sedam godina bio je na međunarodnoj geološkoj ekspediciji istraživanja oceanskog dna između Sejšela i Mauricijusa na jednom od najopre-

mljenijih svjetskih oceanografsko – istraživačkih brodova Roger Revellea.

Marijana je prije tri godine izradila doktorat u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na invazivnom cjevašu koji se pojavio i u estuariju rijeke Krke. Objavila je više desetaka stručnih i znanstvenih radova. U suradnji s nekoliko kolega nedavno je objavila rad o invazivnoj vrsti školj-kaša na ušću rijeke Neretve.

Šibenik je privlačan mladim školovanim ljudima ali...Unatoč tako intenzivnom znanstvenom i pro-fesionalnom životu tomu nije im bio problem nedavno doseliti iz Zagreba u Šibenik i, kako kažu, nisu požalili. Priznaju da su na tu odluku

ŠIBENIK 51

dr. sc. Marijana Cukrov

P O V R A T A K U Z A V I Č A J

ŠIBENIK - grad po mjeri mlade obitelji


H O T E L

Vrata Krke

Hotel Vrata Krke

Šibenik, Lozovac bb 22 2021 Lozovac

Tel: +385 22 778 092 Fax: +385 778 091

[email protected] www.vrata-krke.hr

HOTEL VRATA KRKE

ŠIBENIK 55

K ako mu samo ime kaže, hotel „Vrata Krke“ smjestio se na ulazu u Nacionalni park Krka koji sa svojih sedam sedre-

nih slapova čini prirodni krški fenomen, te je udaljen svega 4 km od autoceste A1 te 10 km od Šibenika i mora.

Hotel „Vrata Krke“ je obiteljski hotel koji gostima pruža odmor i opuštanje u novoo-premljenim sobama i apartmanima visokog standarda i kvalitete, a u duhu starih dalma-tinskih kuća s modernim pogodnostima.

U hotelu možete pronaći i bogatu gastronom-sku ponudu koja će razveseliti svačije nepce, a ljubazno i stručno osoblje upotpunit će doživ-ljaj Dalmacije iznoseći na vašu trpezu pomno birana jela spravljena po starim domaćim re-cepturama.

Hotel „Vrata Krke“ pobrinut će se da njihovi gosti provedu zanimljivo i kvalitetno vrijeme tijekom posjeta te će im omogućiti posjet pre-krasnim vidikovcima duž rijeke Krke, jašući na jednom od konja iz “Konjičkog kluba Krka“

Za sve one koji su samo u prolazu, nudimo kratki predah u caffe baru, pizzeriji ili resto-ranu hotela.

Kako biste ugodne trenutke provedene u “Vratima Krke” zauvijek pamtili, ne zaboravi-te odabrati jedan od suvenira iz naše suvenir-nice.

56 ŠIBENIK OŽUJAK/TRAVANJ 2014.56 ŠIBENIK

Dvostruki prvak svijeta i osmerostruki prvak Hrvatske u bodybuildingu,

začetnik nastave računarstva i informatike i prvi šibenski profesor

tog predmeta, inovator, pionir biokibernetike, osnivač prve šibenske

sportske teretane i prvog šibenskog bodybuilding kluba, tvorac i voditelj

najvećeg i najboljeg šibenskog disko - kluba svih vremena.

ŠIBENIK 57

PRIPREMIO: STANKO FERIĆ

SURADNIK NA PRIKUPLJANJU

GRAĐE I FOTOGRAFIJA:

TOMISLAV VUKOREPA

FOTOGRAFIJE: ANTE BARANIĆ, BOBAN PANTIĆ,

DRAŽEN ŠKARICA, BRANKO JELIĆ,

PATRIS VUČENOVIĆ I STANKO FERIĆ

DOKUMENTARNE FOTOGRAFIJE:

PRIVATNE FOTOGRAFIJE

VEDRANA JAKŠIĆA.

samo da želim promijeniti svoj izgled i da od tog cilja neću odustati.

Pilanje prugeTako sam počeo vježbati na tim svojim sam svoj majstor spravama. Utege sam pravio od olova i metalnih koluta s poluga željezničkih skretnica. Dogodilo se da je baš u to vrijeme obnavljana pruga u Šibeniku pa su skretnice bile bačene sa strane. Pitao sam mogu li ih uzeti. Rekli su da mogu - ako mogu. Bili su u pravu. Nije to bilo tako jednostavno. Satima sam sjedio pored pru-ge i ručnom pilom pilao polugu kako bih došao do teškog metalnog koluta s njenog vrha. Prvog dana su me znatiželjni prolaznici samo pogle-dali. Sutradan sam već bio atrakcija. Dolaze ljudi, stanu i gledaju kako pilam prugu. Idu-ćeg dana evo znatiželjnika opet samo ih je sada više. Mene nitko ništa ne pita ali čujem ih što međusobno govore. Neki su mislili da sam di-verzant i saboter željeznice. Ti su koluti od po-luga željezničkih skretnica bili izvrsni. I danas ih koristimo u teretani.

U intimi svoje sobeUstrajan i tvrdoglav kakav već jesam vježbao sam svaki dan. Od 1965. do 1988. godine, da-kle gotovo četvrt stoljeća, nitko u Šibeniku nije znao da vježbam i bavim se sportom. Malo tko je primjećivao da intenzivno treniram i da sam posvećen nekom svom cilju. Moji prijatelji znali

Moj otac Đuro, porijeklom iz Igala, zaljubio se u moju majku Nadu, pa je tražio premještaj iz Zagreba u Šibe-

nik da bi mogao biti s njom. U Šibenik je došao 1948. godine i ostao ovdje zauvijek. Bio je di-rektor šibenske Elektre, a moja majka, porije-klom iz obitelji Aras Kecan, bila je službenica u tadašnjoj Službi društvenog knjigovodstva. Ja sam njihovo jedino dijete. Rođen sam 1953. godine u Šibeniku i odrastao sam kao pravo ši-bensko dite. Živjeli smo na Gorici, a od svojih vršnjaka razlikovao sam se samo po tome što sam još kao dječak bio nezadovoljan svojim izgledom. Bio sam slabašan. Nikakav. Imao sam kokošja prsa i izuzetno tanke ruke. Išao sam u peti razred osnovne škole kada se u meni pro-budila jaka volja da to promijenim. Odluku da više ne budem slabašan i poboljšam svoj izgled tjelovježbom donio sam 1965. godine. Imao sam tada jedanaest i po godina. Počeo sam tre-nirati s ekspanderima, oprugama za rastezanje, jer to je bilo jedino što se tada moglo kupiti. O utezima ili spravama za vježbanje moglo se sa-mo sanjati. Zato sam bez ičije pomoći teretanu sa svim potrebnim spravama napravio u svojoj sobi u obiteljskoj kući na Gorici i počeo vježba-ti. Tada nisam znao da se to zove bodybuilding. Zapravo nisam uopće ništa znao o vježbanju i oblikovanju tijela. Nisam imamo nikakve uzore niti sam imao koga pitati za savjet. Znao sam

P O R T R E T

JAKŠIĆVedran

ŠIBENIK 57


CULINARIA ŠIBENIK

72 ŠIBENIK

PRIPREMA:

1. TIJESTO ZA PRŽENJE: Pomije-šati pažljivo brašno i gusnel, dodati mineralnu vodu i miješati dok se sastojci ne povežu u gustu glatku smjesu. Tako smo dobili šibensku verziju japanske tempure, delikat-nog japanskog tijesta koje je idealno za prženje povrća i morskih plodova u dubokom ulju. Poželjno je da mi-neralna voda bude jako hladna, na rubu smrzavanja jer o tome ovisi hoće li tijesto biti nježno i istovre-meno hrskavo. Krugovi kapule, što većeg promjera, što deblje i sočnije to bolje, umaču se u tijesto i prže u dubokom ulju zagrijanom na 185 stupnjeva dok ne dobiju boju jantara.

2. LIGNJE: Lignje, naravno, treba očistiti, odvojiti im glave, narezati, začiniti solju i naribanom koricom limuna, poprskati maslinovim uljem, staviti u vakuum-vrećicu i tako vakumirane kuhati približno jedan sat (idealno je vrijeme 54 minute) na umjerenoj temperaturi od 65

stupnjeva. Nakon kuhanja lignje tre-ba dobro ohladiti

i staviti u zamrzivač tako da im se temperatura spusti na tri-četiri stupnja. Tek tada treba otvoriti vakuum-vrećicu, lignje osu-šiti papirnim ubrusom i kratko pržiti na maslinovom ulju.

3. MAJONEZA OD MASLINOVA ULJA: Žumanjke treba staviti u prikladnu posudu te ih lagano miješati, a usput im dodavati maslinovo ulje kap po kap dok se sve ne poveže, a na kraju

po ukusu dodati sol i reducirani acce-to balsamico.

PRIJE IZNOŠENJA NA STOL

Na dno pijata, idealno je ako ima udubinu u sredini, stavi se žlica ma-joneze, na nju se slože jedan iznad drugog tri koluta kapule u tempuru, a unutar njih ubace se komadi pr-žene lignje pa se sve ukrasi s malo začinskog bilja i nekoliko kapi ma-slinova ulja. Ovo delikatno jelo, da bi njegova finoća došla do izražaja, ne

bi trebalo na stol iznositi jako vruće, već ugodno toplo tako da tempura bude hrskava, da se doslovno topi u ustima.

VINO

Iznimna suptilnost pa i erotičnost ovog finog jela zahtijeva vino istih vrlina. Srećom imamo ga na dohvat ruke. Nudi ga šibenska vinarija Rak. Riječ je o maraštini, kvalitetnom suhom vinu od grožđa uzgojenog u skradinskom vinogorju.

Šibenske gastronomske kule od jantara i kolajne od zlata

C U L I N A R I A Š I B E N I K

SASTOJCI (ZA 4 OSOBE)

12 koluta kapule

200 grama gusnela

100 grama oštrog brašna

nekoliko žlica mineralne vode

četiri srednje velike lignje

malo kore neprskanog limuna

dvije žlice maslinova ulja

četiri žumanjka

nekoliko kapi reduciranog acceta balsamica

sol po potrebi i ukusu

Šibenska kula od jantara

ŠIBENIK 73

CULINARIA ŠIBENIK

ŠIBENIK 73

Kap lipote na kolajni od zlata

SASTOJCI (ZA 4 OSOBE)

450 grama pilećih jetara

450 grama maslaca

32 kvadratića pileće kožice 3 x 3 cm

jedan mali crni dalmatinski tartuf

dvije žlice soli

jedan decilitar prošeka

150 grama sjeckane kapule

50 grama sjeckane stapke selena

50 grama sjeckanog luka

žlica ružičaste soli

230 do 250 mililitara kiselog vrhnja

dvije žlice dijon senfa

dva prstohvata muškatnog oraščića

PRIPREMA:

1. MOUSSE (GUSTA KREMA) OD PILEĆIH JETRICA: Najprije treba u hladnoj vodi oprati jetrice te ih oči-stiti od masnoće i žilica, a zatim ih osušiti papirom i staviti u hladnjak da se dobro ohlade. U maloj tavi na srednje jakoj vatri ugrijati oko 100 grama maslaca dok ne postane pjenast, ali ne smije promijeniti boju i postati smeđ. Na pjenastom masla-cu jetrice začinjene jušnom žlicom soli treba pirjati dok ne budu na-pola gotove. Tada ih treba maknuti iz tave, a na njihovo mjesto ubaciti

kapulu, selen i luk i lagano pirjati dok ne postanu staklasti i meki pa ih u tom trenutku začiniti solju i prošekom te pirjati dalje dok alko-hol ne ispari, a tada im uz miješanje dodavati vrhnje dok se ne stvori fina kremasta smjesa. Kada je to gotovo, najprije se u mikser ubace jetrice i snažno miksaju, a onda im se malo po malo dodaje pirjano povrće, koc-kica po kockica maslaca, muškatni oraščić i ostatak soli. Dok je mousse još topao, preporučljivo ga je proti-snuti kroz fino sito i ohladiti.

2. ZLATNE KOLAJNE OD PILEĆIH

KOŽICA: Kvadratići pileće kožice s kojih je odstranjena masnoća posole se, slože na papir za pečenje i ubace u pećnicu zagrijanu na 160 stupnje-va te peku 25 minuta dok ne dobiju zlatnu boju. Kada su gotove, treba ih izvaditi iz pećnice i ohladiti.

PRIJE IZNOŠENJA NA STOL

Zlatne kolajne od pilećih kožica slože se na pijat. Na svaku od njih pažljivo se položi grudica moussea od jetrica i ukrasi fino gratanim crnim tartu-fom.

VINO

Kapi lipote na kolajni od zlata previše su fini zalogaji da bi se njihovi božanstveni okusi i mirisi vrijeđali bilo kakvim vi-nom. Preporuku zbog suptilne duše i jakog tijela zaslužuje rose vinarije Korta Katarina iz Orebića. Riječ je o zanimljivoj kombinaciji plavca ma-log i zinfandela kojima je dozvoljen tek kratak dodir s dropom tako da ono ima predivnu boju i tako malo tanina da mazi nepce i klizi niz grlo.

tako su dugo žalovale za njim da su se pre-tvorile u crne topole, a njihove suze u jan-tar. Ovaj drevni grčki mit zapravo je sasvim suvremena priča o ljudima koji, ne uviđajući vlastitu ograničenost, postanu pretjerano oholi i samouvjereni pa se požele miješati u božanske poslove ne bi li svijet uredili po svojoj volji, a onda se čude kad dožive bol-ne padove iz visina u kojima im nije mjesto.

Ova priča ovdje je prepričana kako se ne biste upuštali u rizične avanture u nedokučivim gastronomskim visinama i propustili uočiti kako vam i sasvim male i obične stvari koje nerijetko s prezirom bacamo mogu donijeti božanske užitke. U ovom slu-čaju riječ je o običnoj kapuli i prezrenoj pilećoj kožici koje je naš Rudi svojom kuharskom magijom pretvorio u ukusne jantarne ukrase i mirisne zlatne kolajne. ■

Faetont, sin boga sunca Helija, bio je to-liko lijep da je izazvao zavist Zeusovog sina Epafa koji ga je, da mu napakosti,

nazvao potomkom ništavna smrtnika. Uvri-jeđenom Featonu majka je posvjedočila da je on sin boga, a ne smrtnika, a otac mu, ne bi li ga razvedrio, ponudi ispuniti neku veliku želju. Faeton poželi da mu on na jedan dan posudi svoja kola s krilonogim konjima u ko-jima se svakog dana vozi nebeskim svodom. Helij nije vjerovao da Featon može obuzdati njegove moćne konje, ali je želju mo-rao ispuniti. Krilati konji, kako je Helij i predvidio, oteli su se nevještom kočijašu pa su najprije poletjeli tako visoko da se ze-mlja počela mrznuti, a onda se spustili tako nisko da su šume gorjele, rijeke proključale, a plodne njive postale pustinje. Na kraju je oganj spržio i samog Featona. Njegove sestre Helijade

Portret Rudolfa Štefana snimio: Davor Šarić

74 ŠIBENIK

PORTRET MIRO KOTARAC

OŽUJAK/TRAVANJ 2014.

Z A V I Č A J N I P U T O P I S

Stipura je bija dite čista srca NAPISAO I SNIMIO: JOSO GRACIN

ŠIBENIK 75

Stipura je bija dite čista srca

Documents

ŠIBENIK 21