1ISKUSTVA U POGONU RAZDJELNIH MREA SA SHUNT PREKIDA?EM

SAETAK

Krajem 2006. godine u TS 35/20 kV Vrbovsko ugra?en je shunt prekida?, prvi takve vrste u Hrvatskoj.Obzirom da se spomenuta trafostanica nalazi u gorskom podru?ju, ista napaja preteno

nadzemnu mreu sa relativno velikim brojem prolaznih kvarova. Tako?er je zna?ajan i udio kabelskihvodova, te je stoga u trafostanici paralelno k maloohmskom otporniku priklju?ena ru?no podesivaprigunica.

Temeljem usvojenih kriterija kao tehni?ko rjeenje za smanjenje broja prolaznih kvarovaupotrebljen je shunt prekida?. U referatu je opisan na?in rada shunt prekida?a te su predstavljenapogonska iskustva. Tako?er su analizirani i snimci prilikom prorada shunt prekida?a.

Klju?ne rije?i: shunt prekida?, relejna zatita, uzemljenje zvjezdita, razdjelna mrea,transformatorska stanica

OPERATING EXPERIENCES IN A DISTRIBUTION NETWORK WITH SHUNT-CIRCUIT BREAKER

SUMMARY

In the end of 2006 a shunt circuit-breaker, the first of a kind in Croatian distribution system, wasinstalled in 35/20 kV substation Vrbovsko.

Due to the substation location in mountainous area, it is used to supply mainly overhead networkwith a relatively great number of transient faults. The cable lines also take significant part in distributionnetwork and that is the reason for connecting manually adjustable inductor in parallel to low-ohmicresistance in the substation.

With regard to the adopted criteria, a shunt circuit-breaker is intended as a technical solution todecreasing a number of transient faults. The paper describes it and shares the experiences related to itsoperation. In addition, the recordings of shunt circuit-breaker trips are studied.

Key words: shunt circuit-breaker, relay protection, neutral point earthing, distributionnetwork, transformer substation

dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijekavitomir.komen@hep.hr

Vojko Sirotnjak, dipl. ing. el.HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijekavojko.sirotnjak@hep.hr

Renato ?????, dipl. ing. el.HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijekarenato.cucic@hep.hr

HRVATSKI OGRANAK ME?UNARODNEELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED1. savjetovanjeibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO1 19

21. UVOD

Na kvalitetu opskrbe elektri?nom energijom zna?ajno utje?e formirana struktura mree odnosnoduina i tip mree (kabelska, nadzemna ili mijeana mrea), na?in uzemljenja zvjezdita, u?estalost i tipkvara odnosno smetnji te ugra?ena relejna zatita.

Otvaranjem trita elektri?ne energije pred operatore distributivnih sustava nametnuli su sezahtjevniji uvjeti glede kvalitete opskrbe elektri?nom energijom. Kratkotrajni prekidi uzrokovani ciklusimaautomatskog ponovnog uklopa uslijed smetnji uglavnom lociranih na nadzemnim vodovima mogu setehni?ki rijeiti ugradnjom automatske kompenzacijske prigunice. Obzirom na relativno visoke trokoveugradnje automatske prigunice, ista se ne ugra?uje u sve transformatorske stanice VN/SN, ve? seugra?uje samo u neka postrojenja i to prema odre?enim kriterijima.

Drugi na?in za smanjenje broja prekida napajanja je upotreba shunt prekida?a, koji se donedavno nije koristio u Hrvatskoj elektroprivredi. U prosincu 2006. godine prvi shunt prekida? ugra?en jeu TS 35/20 kV Vrbovsko. Lokacija ugradnje odre?ena je na temelju postavljenih kriterija za ugradnjushunt prekida?a. Mrea 20 kV napajana iz predmetne trafostanice preteno je nadzemna sa relativnovelikim brojem prolaznih kvarova. Visoka vrijednost kapacitivne struje (200 A) kompenzira se pomo?uru?no podesive prigunice, spojene paralelno maloohmskom otporniku po shemi jedan otpornik iprigunica po trafostanici. Poto nije predvi?ena ugradnja automatske kompenzacijske prigunice, kaorjeenje za smanjenje broja prolaznih kvarova upotrijebio se shunt prekida?. Spomenuta trafostanica setijekom 2008. godine namjerava rekonstruirati u TS 110/20-35 kV. Temeljem dosadanjih pozitivnihiskustva s shunt prekida?em, predvi?ena je ugradnja drugog shunt prekida?a, koji ?e se priklju?iti nasekciju II, a smjeten ?e biti u kabelskom prostoru TS, uz postoje?i shunt prekida?.

Shunt prekida? je kao tehni?ko rjeenje razvijen u Francuskoj (EDF), gdje se ve?inom koristi.Tako?er je ugra?en i u nekoliko trafostanica u Sloveniji.

2. DJELOVANJE SHUNT PREKIDA?A

2.1. Oprema ?elije shunt prekida?a

Shunt prekida? (Slika 1.) je trofazni prekida? s tri odvojena pogonska mehanizma. Svaki pol shuntprekida?a mogu?e je zasebno uklapati i isklapati.

Slika 1. ?elija shunt prekida?a

Prekida?e koji imaju ugra?en pogon za uklop/isklop svake faze pojedina?no ina?e susre?emo upostrojenjima iznad 110 kV. Polovi shunt prekida?a me?usobno su blokirani, na na?in da se istovremenomoe uklju?iti samo jedan pol. Shunt prekida? u TS 35/20 kV Vrbovsko je vakuumski prekida?, asmjeten je u metalom oklopljenoj (engl. metal-clad) izvla?ivoj sklopnoj ?eliji (Slike 1. i 2.).

3U gornjem dijelu ?elije (NN ormari?) ugra?en je upravlja?ko-zatitni relej, koji na temelju ulaznihveli?ina i definirane logike upravlja s shunt prekida?em.

Slika 2. Shunt prekida? izvu?en iz ku?ita

?elija je tako?er opremljena s preklopkama, pomo?nim relejima i ostalom opremom potrebnomza normalno djelovanje shunt prekida?a. Pomo?u preklopki na NN ormari?u shunt prekida? je mogu?elokalno uklju?iti odnosno isklju?iti iz pogona.

2.2. Poloaj shunt prekida?a

Shunt prekida? se priklju?uje u TS 110/20 kV ili u TS 35/20 kV s maloohmskim uzemljenjem ili sdjelomi?nom kompenzacijom izme?u 20 kV sabirnica i uzemljenja trafostanice. Ugradnja shunt prekida?ai dodatne opreme u postoje?u trafostanicu X/20 kV prikazana je na Slici 3.

transf.X/20 kV

relej

L R

?elija shuntprekida?a (=CS)

L1,L2,L3U

03I

20 kV sabirnice

?elija 20 kVvodnog polja

L1 L2 L3

?elija 20 kVpolja (=C2)

L1

L2

L3

20 kVvodno polje

Slika 3. Dogradnja shunt prekida?a u postoje?u trafostanicu X/20 kV

4Obzirom da prije ugradnje shunt prekida?a (=CS) u TS Vrbovsko u HEP-u nisu postojalaprethodna pogonska iskustva s djelovanjem shunt prekida?a u mrei, zbog dodatne sigurnosti isti nijedirektno priklju?en na 20 kV sabirnice, ve? je priklju?en preko rezervnog vodnog polja (=C2). Na taj na?inprilikom eventualnog zatajenja djelovanja shunt prekida?a zatita djeluje na izbacivanje pomo?nogprekida?a, a ne cijele trafostanice. U normalnom pogonskom stanju jedan energetski transformator (oddva ugra?ena) snage 8 MVA napaja cijeli konzum TS Vrbovsko.

U slu?aju da daljinska blokada shunt prekida?a iz nekog razloga zataji, na taj na?in je tako?eromogu?eno da se daljinska blokada shunt prekida?a moe izvesti i isklju?enjem pomo?nog polja =C2 izdispe?erskog centra.

Sljede?a prednost takve izvedbe je omogu?ivanje pogona shunt prekida?a bez izravnog u?inkana mreu i to prilikom ispitivanja ili prilikom probnog pogona, to je u konkretnom slu?aju bilo od velikevanosti obzirom na ugra?ivanje prvog prekida?a takve vrste. Prije trajnog putanja u pogon, shuntprekida? je neko vrijeme bio u probnom pogonu u kojem su se sagledavali njegovi u?inci na temeljurealnih pobuda iz mree, a bez izravnih posljedica na mreu (kolica =C2 izvu?ena, dok je prekida? =C2uklju?en zbog uvjeta lokalne deblokade shunt prekida?a).

2.3. Princip rada shunt prekida?a

U slu?aju jednopolnog kratkog spoja u mrei, upravlja?ko-zatitni relej na temelju mjerene strujeizme?u zvjezdita transformatora i zemlje (obuhvatni strujni transformator), te mjerenih faznih napona izmjernog polja pod odre?enim uvjetima selektira fazu u kvaru.

transf.X/20 kV

relej

L R

?elija shuntprekida?a

L1,L2,L3U

03I

20 kV sabirnice

?elija 20 kVvodnog polja

20 kVvodno polje

L1 L2 L3

L1

L2

L3

?elija 20 kVpolja

Slika 4. Prilike pri jednopolnom kratkom spoju uz isklopljen shunt prekida?

Nakon toga daje komandu za uklop odgovaraju?eg pola shunt prekida?a, koji fazu u kvarudirektno spaja sa zemljom. Na taj na?in se struja vie ne zatvara preko mjesta kvara, ve? preko jednogpola shunt prekida?a i maloohmskog otpornika sa eventualnom paralelnom prigunicom. Ta struja je prijesvega ograni?ena sa otporno?u maloohmskog otpornika. Kapacitivna struja zdravih vodova zatvara sena isti na?in, kao i bez uklopa shunt prekida?a. Faza voda u kvaru je "premotena" i stoga je napon lukaodnosno napon na mjestu kvara jednak nuli. U tom slu?aju elektri?ni luk nema vie uvjeta za gorenje, teako je kvar prolazan, isti se ugasi.

Nakon odre?enog kratkog vremena, potrebnog za deionizaciju prostora, upravlja?ko-zatitni relejdaje komandu za isklop shunt prekida?a, odnosno prethodno uklopljenog pola. To vrijeme je podesivo.Obi?no iznosi izme?u 150 i 300 ms. U slu?aju da je kvar bio prolaznog zna?aja, nakon isklopa shuntprekida?a mrea nastavlja sa normalnim pogonom. U tom slu?aju kupci nisu osjetili prisutnost kvara, jer

5se tijekom ciklusa nije isklopio kvarni vod. Shunt prekida? je podeen na na?in da se nakon jednogciklusa uklop/isklop, njegovo djelovanje za odre?eno podeeno vrijeme blokira.

U slu?aju da kvar nije bio prolaznog zna?aja, postoje?a zatita na vodu u kvaru nakon podeenogvremena (koje mora biti ve?e od vremena shunt prekida?a ako upravlja?ko-zatitni ure?aj ne posjedujefunkciju za blokadu zatite dok djeluje shunt) isklju?uje vod u kvaru. Nakon toga slijede brzi automatskiponovni uklop, spori automatski ponovni uklop i definitivni isklop.

Na Slikama 4. i 5. prikazani su smjerovi struja koje teku pri jednopolnom kratkom spoju trenutakprije uklopa shunt prekida?a (Slika 4.) te za vrijeme uklopljenog shunt prekida?a (Slika 5.).

transf.X/20 kV

relej

L R

?elija shuntprekida?a

L1,L2,L3U

03I

20 kV sabirnice

?elija 20 kVvodnog polja

20 kVvodno polje

L1 L2 L3

L1

L2

L3

?elija 20 kVpolja

Slika 5. Prilike pri jednopolnom kratkom spoju uz uklopljen shunt prekida?

Nakon nastanka jednopolnog kratkog spoja u nekom vodnom polju, npr. izme?u faze L1 i zemlje,dok shunt prekida? jo nije uklju?en te?e po fazi u kvaru struja jednopolnog kratkog spoja (struja tereta uovom slu?aju nije relevantna), sastavljena od zajedni?ke struje kroz uzemljiva?ki dio i kapacitivne strujemree. Zajedni?ka struja kroz uzemljiva?ki dio je sastavljena od radne struje kroz maloohmski otpornik iinduktivne struje kroz eventualno ugra?enu paralelnu prigunicu. Radna komponenta struje krozprigunicu moe se zanemariti. Na svim vodnim poljima (i na vodu u kvaru) teku po zdravim fazama usmjeru prema napojnim SN sabirnicama njihovi udjeli kapacitivne komponente struje jednopolnog kratkogspoja (Slika 4.).

Nakon to shunt prekida? "shuntira" tj. uzemlji fazu u kvaru na napojnim sabirnicama, kapacitivnestruje kroz zdrave faze nastavljaju svoj tok u istom smjeru. Zbog premotenja na sabirnicama, strujajednopolnog kratkog spoja (koja je u ovom slu?aju posljedica tzv. "metalnog", a ne lu?nog kvara) zatvarase od sabirnica prema uzemljiva?u trafo-stanice, gdje se dijeli na dio koji te?e kroz otpornik i prigunicu,te na dio koji te?e kroz dozemne kapacitete mree. Na mjestu kvara je tada napon priblino jednak nuli,to omogu?ava deionizaciju prostora i gaenje luka.

2.4. Kriteriji za ugradnju

Prilikom sagledavanja mogu?nosti za ugradnju shunt prekida?a u TS X/20(10) kV potrebno jeutvrditi opravdanost ugradnje.

Na osnovi dosadanjeg iskustva u radu s shunt prekida?em, predlae se uvo?enje osnovnihkriterija koji moraju biti ispunjeni da bi se mogla razmatrati ugradnja shunt prekida?a u odre?enojtrafostanici. Spomenuti kriteriji navedeni su u Tablici I.

6Tablica I. Osnovni kriteriji za ugradnju shunt prekida?a u TS X/20(10) kV

R.br. Kriterij Ispunjenostkriterija

1. Broj prolaznih kvarova velik ?

2. Udio nadzemne mree i nakon planirane dogradnjemree velik ?

3. Izolacijska razina kabelskog dijela mree nijepreniska ?

4. Maloohmsko uzemljenje ili djelomi?na kompenzacija ?

5. Broj kupaca velik ili zahtjevnost manjeg brojakupaca ve?a ?

Prije razmatranja mogu?nosti za ugradnju shunt prekida?a potrebno je analizirati statistikudoga?aja. Pri tome se moraju odijeliti planirani od neplaniranih doga?aja. Za potrebe analize mjerodavnisu neplanirani doga?aji koji imaju slu?ajan zna?aj. Isti nastaju kao posljedica smetnje ili kvara u mrei ilina opremi, te mogu izazvati prekid isporuke elektri?ne energije. Prolazni kvarovi mogu biti samougasivi ilinesamougasivi. Samougasive kvarove je mogu?e analizirati u slu?ajevima ugra?enih ure?aja za snimanjeporeme?aja. Nesamougasive prolazne kvarove otklanja automatski ponovni uklop. Kriterij velikog brojaprolaznih kvarova na kilometar duine voda je vaan jer se odnosi na kvarove koji bi se u osnovi moglirijeiti pomo?u shunt prekida?a i to bez prekida opskrbe elektri?nom energijom.

Naj?e?e je broj prolaznih kvarova na jedinicu duine voda velik u slu?aju kada trafostanicanapaja konzum preko relativno dugih nadzemnih dionica vodova. Razlog tome je ve?a izloenostnadzemnih vodova direktnim atmosferskim (npr. udari groma, vjetar, snijeg) i ostalim utjecajima (npr.vegetacija, ivotinje). Stoga je opravdanost ugradnje shunt prekida?a ve?a, ako trafostanica napajapreteno nadzemne vodove. Obzirom da se shunt prekida? ugra?uje na due razdoblje, kao vae?i kriterijza ugradnju navodi se uvjet, da iz narednih petogodinjih ili desetogodinjih planova mora biti vidljivo da?e u predmetnoj mrei udio nadzemnih vodova ostati zna?ajan.

U slu?aju da je izolacijska razina kabelskog dijela mree preniska, u po?etnoj etapi rada shuntprekida?a mogu se pojaviti kvarovi na oslabljenim dijelovima mree, a uzrokovani prenaponima. Stoga seuvjetuje da izolacijska razina kabelske mree nije preniska, odnosno mrea uz ugra?en shunt prekida? upravilu ne bi smjela sadravati iznimno stare kabele. Izolacijska razina kabela smanjuje se starenjemkabela, te u slu?aju ?estih naponskih udara. U slu?aju da su ispunjeni svi ostali uvjeti za ugradnju shuntprekida?a, ugradnja se moe uvjetovati uz prethodnu zamjenu predmetnih kabela.

Za upotrebu shunt prekida?a uvjetuje se uzemljeno zvjezdite mree preko maloohmskogotpornika ili djelomi?ne kompenzacije. Shunt prekida? se ne koristi u slu?aju uzemljenja Petersenovomprigunicom.

Svaki kupac elektri?ne energije bez obzira da li je rije? o tarifnom ili povlatenom kupcu jejednako vaan. Me?utim, zahtjevnost nije jednaka kod svih kupaca. Kratkotrajni ispadi napajanja sunepredvidivi te kod tzv. zahtjevnijih kupaca mogu uzrokovati dodatne kvarove u poslovnom procesu ?ijaposljedica moe biti povezana s eventualnom opasno?u za ljude, kvar opreme vezan s visokimtrokovima, ispad poslovnog procesa na dulji tijek i sli?no. S tog aspekta najzahtjevniji kupci su uindustriji, na gradilitima te u nekim vanijim objektima. U uvjetima otvorenog trita elektri?nomenergijom, prilikom planiranja ugradnje shunt prekida?a, tako?er je vano uzeti u obzir i mogu?i utjecaj nasmanjenje teta zbog neisporu?ene elektri?ne energije. Obzirom da shunt prekida? moe utjecati napove?anje kvalitete, odnosno na pove?anje kontinuiteta isporuke elektri?ne energije, ulaganje u shuntprekida? je opravdano u slu?aju relativno velikog broja kupaca ili u slu?aju manjeg broja ali tzv.zahtjevnijih kupaca.

Kriterijima se tako?er moe dodati vrijednost na temelju empiri?no postavljenih koeficijenata. Utom slu?aju bi se kriteriji zapisali pomo?u matemati?kog izraza. Obzirom, da se koeficijenti mogu prili?norazlikovati, predlae se da se isti ne uvaavaju, ve? da se uvjetuje da osnovni kriteriji moraju biti ispunjenibez obzira na veli?inu eventualnih koeficijenata. Koeficijente bi eventualno bilo uputno uvesti samo ako jerije? o vie trafostanica u koje se planira ugradnja shunt prekida?a te na temelju kojih bi se odre?ivaoredoslijed ugradnje shunt prekida?a u pojedine trafostanice.

Obzirom na razli?itost uvjeta u mrei i konzuma napajanog iz pojedinih trafostanica X/20(10) kV,osim osnovnih kriterija, potrebno je uvaiti i specifi?ne kriterije vezane na konkretni slu?aj.

72.5. Upravljanje i signalizacija

Djelovanje shunt prekida?a potpuno je automatizirano. Za potrebe upravljanja shunt prekida?emu TS 35/20 kV Vrbovsko, u Dispe?erskom centru Rijeka koristi se samo naredba za blokadu odnosnodeblokadu shunt prekida?a. Shunt prekida? je potrebno daljinski blokirati u slu?aju definitivnog isklopanekog 20 kV vodnog polja u TS 35/20 kV Vrbovsko. Blokada se vri zbog prevencije, obzirom da se kodtraenja kvara moe desiti da se vodno polje uklju?i na kvar, to bi izazvalo nepotrebno djelovanje shuntprekida?a. Nakon to se vodno polje uspjeno uklju?i, shunt prekida? je potrebno daljinski deblokirati.

Funkcija daljinske blokade shunt prekida?a je tako?er vana za slu?ajeve eventualnihnepravilnosti u njegovom radu.

Obzirom da prethodna iskustva s shunt prekida?em u mrei HEP-a nisu postojala, signalizacijavezana uz rad predmetnog shunt prekida?a u TS 35/20 kV Vrbovsko, a koja se prenosi u dispe?erskicentar ostvarena je u pove?anom opsegu (Slika 6.). Na taj na?in ostvarila se kontrola nad viesegmenata prate?e opreme shunt prekida?a.

Signalizacija je podijeljena na pet cjelina:a) signalizacija koja ukazuje na kvar opreme (kvar ulaznih analognih vrijednosti, kvar memorije,

kvar na maloohmskom otporniku, kvar pri samotestiranju, kvar releja)b) signalizacija ispada automata u NN ormari?u (grupni signal: automat za istosmjerno

napajanje, automat za elektromotorni pogon, itd.)c) signalizacija blokada (blokada iz polja =C2, lokalna blokada, interna blokada 60 s nakon

prorade)d) signalizacija vezana uz rad polova shunt prekida?a (nenapetost opruge, kvar isklopnog

kruga, shunt pobuda, shunt prorada)e) signalizacija uklopnog stanja polova prekida?a, te kolica shunt prekida?a

Slika 6. Shunt prekida? u sustavu daljinskog vo?enja (TS 35/20 kV Vrbovsko)

3. ANALIZA DJELOVANJA

3.1. Statisti?ki podaci

Shunt prekida? u TS 35/20 kV Vrbovsko puten je u pogon 06. prosinca 2006. godine. U tablici II.prikazani su rezultati djelovanja shunt prekida?a u TS 35/20 kV Vrbovsko za 2007. godinu.

?elija =CS

?elija =C2

8Tablica II. Statisti?ki podaci o djelovanju shunt prekida?a u TS 35/20 kV Vrbovsko za 2007. godinu

1pKS XpKSbez sh. prorada sh., otklonjen kvar prorada sh., neotklonjen kvar nedjelovanje sh.mjesec

(2007.g.) 1pKSbez sh.

fazaL1

fazaL2

fazaL3 ukupno

fazaL1

fazaL2

fazaL3

ukupno1p?1p

ukupno1p?Xp

Xp?1pbez sh.

XpKSdirektno

sije?anj - - - - - - 1 - - 1 - 1velja?a - - - - - - - - - - - 2oujak - - - - - - - - - - - 6travanj - - - - - - - - - - - 1svibanj 1 - 1 1 2 - - - - - - 1lipanj - 3 - 3 6 - - - - - 2 2srpanj 3 5 2 4 11 - 1 5 6 - - 3kolovoz - 4 - 1 5 - - 1 - 1 - 5rujan - 2 - 5 7 - - - - - - 5listopad 1 - 3 2 5 - - - - - - 5studeni 1 1 - 1 2 - - - - - 1 1prosinac - - - - - - - - - - - 9ukupno 6 38 6 2 3 41

U promatranom jednogodinjem razdoblju zabiljeen je iznadprosje?an broj viepolnih kvarova(46). Stoga udio jednopolnih kvarova (50) u odnosu na ukupan broj kvarova iznosi 52%, te je manji negoprethodnih godina.

Shunt prekida? je uspjeno otklonio 38 kvarova, te je time sprije?io vjerojatne kratkotrajne ispadekoje bi uzrokovalo 76% svih jednopolnih kvarova. Na taj na?in poboljana je kvaliteta isporu?eneelektri?ne energije iz TS 35/20 kV Vrbovsko. U odnosu na ukupan broj kvarova, sprije?eni su ispadi, kojebi vjerojatno prouzro?ilo 40% kvarova.

U prva ?etiri mjeseca 2007. godine zabiljeena je samo jedna prorada shunt prekida?a. Pri tojproradi isti nije otklonio kvar jer se kvar u nastavku razvio u dvopolni kratki spoj. Mali broj prorada moese pripisati izrazito blagoj zimi. U takvim prilikama nadzemni vodovi su bili podloni puno blaimatmosferskim utjecajima nego ina?e. U ljetnom razdoblju zabiljeen je najve?i broj prorada. Najvjerojatnijesu u tom periodu prorade ve?inom nastale kao posljedica rastu?e vegetacije i ljetnih nevremena.

Prilikom osam kvarova shunt prekida? je proradio, ali beznaponska pauza nije bila dovoljna zaotklanjanje kvara. Od toga su ?etiri kvara bila trajna sa definitivnim isklopom, dok su se dva kvara razvilaiz jednopolnog u dvopolni kvar.

Shunt prekida? tako?er nije mogao djelovati prilikom kvarova koji su se javili u vremenu trajanjainterne blokade shunt prekida?a ili tijekom blokade shunt prekida?a prilikom uklapanja pojedinih dionicavoda. Ukupno je zabiljeeno est takvih kvarova.

Shunt prekida? nije djelovao pri dvopolnom i tropolnom kratkom spoju. Iz jednopolnog u viepolnikvar bez pobude shunt prekida?a razvilo se ukupno tri kvara, dok je zatita djelovala na ukupno 41dvopolni ili tropolni kvar.

3.2. Snimci prorada shunt prekida?a

U cilju kvalitetnijeg pra?enja i analiziranja novougra?enog shunt prekida?a postavljen je ure?aj zasnimanje poreme?aja.

Na Slici 7. prikazan je primjer vremenskog tijeka faznih napona na 20 kV sabirnicama u TS 35/20 kVVrbovsko prilikom prorade shunt prekida?a 12. lipnja 2007.

Nakon to zatitno-upravlja?ki relej dobije pobudu za uklop prekida?a, provjerava ispravnostuvjeta za proradu, te nakon toga daje komandu za uklop. Shunt prekida? je podeen na uklop 200 ms.Nakon isklopa aktivira se interna blokada u trajanju od 60 sekundi.

Dijagrami omogu?uju uvid u vrstu doga?aja, te analizu ispravnosti rada ure?aja na temeljubinarnih signala i vremenskog tijeka veli?ina. Pri takvom sustavu vanu ulogu ima dovoljan kapaciteture?aja za snimanje poreme?aja.

9Trigger12.6.2007

8:28:17.921

UL1 UL2 UL3

t/s-0,4 -0,2 -0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4

U/kV

0

5

10

15

t/s-0,4 -0,2 -0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4

SH> RBSH> IBSHT> TSHT> SSHS> TSHS> SSHR> TSHR> S

SH> TSH> SE DI 5E DI 3E DI 1

Slika 7. Vremenski tijek efektivnih vrijednosti napona i binarni signali prorada

4. ZAKLJU?AK

U radu je predstavljeno djelovanje shunt prekida?a u srednjenaponskoj mrei. Pomo?u shuntprekida?a mogu?e je otkloniti prolazne jednopolne kvarove bez prekida napajanja. Sli?an efekt mogu?e jeposti?i automatskom kompenzacijskom prigunicom, ?ime se pove?ava kvaliteta opskrbe elektri?nomenergijom.

U radu su definirani osnovni kriteriji za ugradnju shunt prekida?a u srednjenaponskoj mrei.Prilikom planiranja ugradnje potrebno je voditi ra?una o tome da ugradnja moe biti opravdana samo akoje u mrei statisti?ki utvr?en veliki broj prolaznih kvarova, zatim da je utvr?eno da ?e udio nadzemnemree i nakon planirane dogradnje mree ostati velik, potom da izolacijska razina kabelskog dijela mreenije preniska, zatim da uzemljenje zvjezdita mora biti izvedeno kao maloohmsko uzemljenje ili kaodjelomi?na kompenzacija, te da broj kupaca mora biti velik ili da je zahtjevnost manjeg broja kupacarelativno velika.

Shunt prekida? se do nedavno nije koristio u Hrvatskoj elektroprivredi. Krajem 2006. godine prvishunt prekida? ugra?en je u TS 35/20 kV Vrbovsko. Rezultati djelovanja shunt prekida?a u prvoj godinirada pokazuju da je njegovom ugradnjom smanjen broj ispada uzrokovanih jednopolnim kvarovima za76%, odnosno broj ispada uzrokovanih svim kvarovima za 40%. Obzirom na ?injenicu da kvarovi ovise ovelikom broju stohasti?kih parametara, kona?nu sliku o radu shunt prekida?a mogu?e ?e biti i?itati izviegodinjih statistika. Jednogodinji rezultati prikazani u ovom radu pokazuju na uspjenost ugradnje,odnosno na ostvarenje eljenog pove?anja kvalitete opskrbe elektri?nom energijom.

LITERATURA

[1] R. ?????, "Analiza strujnih i naponskih prilika kod jednopolnih kratkih spojeva u SN mrei s shuntprekida?em, Rijeka, 2006.

[2] F. Vatr?, M. Stein: "Shunt circuit-breaker automation system, solution for reducing of the number ofinterruptions at the consumers, IEEE International Conference on Automation, Quality andTesting, 2006.

[3] G. Ver?, "Kriteriji za vgradnjo shunt odklopnika v 20 kV razdelilnem omreju, Fakulteta zaelektrotehniko, Ljubljana, 2001.

[4] A. Medved, "Vgradnja shunt odklopnika v RTP Rogaka Slatina, SLOKO CIGRE, RogakaSlatina, 1999.

SO1-19