Upload
srdasrda
View
23
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SEMINARSKI RAD
BANKARSKI SEKTOR U FUNKCIJI RAZVOJA
Mentor: Ime studenta:
Doc.dr.Zijo Veledar Azra Bajramović
broj indexa:1457/12 ix
Travnik,maj 2013.
II
SADRŽAJ
Stranica
SADRŽAJ........................................................................................................................IV 1. PROBLEM; PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA.............................1
1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA................................................................2
1.2. OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA....................................................2
1.3. ZNANSTVENE METODE ................................................................................2
2 POJAM I CILJEVI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA....................................3
2.1 POJAM EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA...............................................3
2.2 CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA..............................................................3
2.3 POKAZATELJI EKONOMSKOG RAZVOJA..................................................5
2.4 KRETANJA OSNOVNIH EKONOMSKIH INDIKATORA U BiH.................7
3 BANKE – POJAM I ULOGA………………………………………………………8
3.1 POJAM, FUNKCIJA I ULOGA BANKE U FINANSIJSKOM SISTEMU.......8
3.2 VRSTE BANKARSKIH POSLOVA..................................................................9
3.3 UTICAJ BANKARSKOG SEKTORA NA RAZVOJ......................................10
4 BANKARSKI SEKTOR U BiH...............................................................................11
4.1. Banke..........................................................................................................11
4.2.1 Okruženje bankarskog sektora u BiH……………………………………11
4.2.2 Ekonomski okvir bankarskog sektora u BiH……………………….……12
4.2.3 Ključna kretanja u bankarskom sektoru BiH…………………………….13
4.2.4 Kamatne stope – komparativni pregled u odnosu na posmatrane zemlje..16
4.2.5 Zakonska regulativa bankarskog sektora…………………………………17
5. EKONOMSKI RAZVOJ I RAZVOJ BANAKA…………………………………..18
5.1 ULOGA DRŽAVE U NADZORU I REGULACIJI BANKARSKOG SEKTORA U BiH.................................................................................................................................18
5.2 RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH PRIJETNJE I PRILIKE..............20
ZAKLJUČAK...................................................................................................................21
LITERATURA.................................................................................................................22
POPIS ILUSTRACIJA.....................................................................................................23
IV
1.PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Bankarski sektor predstavlja jedan od najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini te
je nesporan njegov uticaj na društvo u cjelini. U konstalaciji ove problematike postavljen
je i problem istraživanja:
Uticaj bankarskog sektora na ekonomski rast Bosne i Hercegovine.
Prethodno navedeni problem istraživanja odredio je okvir za definisanje predmeta
istraživanja:
Istražiti i obraditi najvažnije karakteristike ekonomskog razvoja te banaka kao
učesnika na tržištima sa posebnim akcentom na uticaj bankarskog sektora na
ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine
Postavljeni problem istraživanja, kao i definisani predmet istraživanja, u fokus ovog
seminarskog rada postavljaju dva primarna objekta istraživanja:
ekonomski razvoj i bankarski sektor BiH
1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Na osnovu najvažnijih karakteristika problema istraživanja, projektnog zadatka,
objekta istraživanja, radne hipoteze i pomoćnih hipoteza navedenih u ovom radu,
određeni su svrha i ciljevi istraživanja.
Istražiti osnovna obilježja ekonomskog razvoja, banaka te bankarskog sektora u BiH i
ulogu tog sektora u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.
Da bi se ostvario cilj istraživanja potrebno je dati odgovore na slijedeća pitanja:
Koja su obilježja ekonomskog rasta i razvoja?
1
Koji su osnovni ciljevi i pokazatelji ekonomskog razvoja?
Kakva je struktura bankarskog sektora u BiH?
Koji su osnovni pokazatelji razvoja bankarskog sektora u BiH?
Na koji način država kroz razvoj bankarskog sektora može uticati na
ekonomski razvoj?
1.2 OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
Na osnovu dostupnih podataka o dosadašnjim mjerenjima ekonomskog razvoja te
uloge različitih sektora privrede u ekonomskom razvoju, možemo utvrditi da nije bilo
ozbiljne posvećenosti obradi tematike uloge bankarskog sektora na ekonomski razvoj
BiH. Trenutno je mali broj bibliografskih jedinica u Bosni i Hercegovini posvećen ovoj
tematici a posebno uticaju finansijskog sektora na ekonomski razvoj BiH.
1.3 ZNANSTVENE METODE
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u ovome radu u određenoj
kombinaciji korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda
indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda apstrakcije i
konkretizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda komparacije.
2
2 POJAM I CILJEVI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA
Da bi se jednostavno prezentirala i shvatila teorija ekonomskog razvoja potrebno je
posvetiti posebnu pažnju: 1) pojmu ekonomskog rasta i razvoja, 2) ciljevima
ekonomskog razvoja, 3) pokazateljima ekonomskog razvoja 4) kretanjima
osnovnih ekonomskih indikatora u BiH
2.1 POJAM EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA
Iako se često koriste kao sinonimi, pojmovi ekonomskog rasta i razvoja ne
predstavljaju istu pojavu. Ekonomski rast predstavlja povećanje vrijednosti proizvodnje
određenog društva u određenom periodu (najčešće godina dana) tj. on predstavlja
kvanitativnu dimenziju privrede. Ekonomski razvoj predstavlja kvalitativnu dimenziju
privrede, koji pored ekonomskog rasta obuhvata mnogobrojne strukturne promjene kao
što su povećanje životnog standarda, raspodjela dohotka, zaštita okoline itd.
Kod ekonomskog rasta posmatra se da li se evidentira porast materijalnih dobara i
usluga u nekom društvu (BDP,GDP-per capita1) . Kod ekonomskog razvoja postavljaju
se pitanja: održivost dotičnog modela rasta u smislu dugoročne ili ekološke održivosti,
distribucije koristi od rasta među članovima društva i kvalitete života.
2.2 CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA
Vođe 189 zemalja svijeta članica Ujedinjenih naroda su 2000. godine usvojile
„Milenijsku deklaraciju“ u kojoj su se obavezale na jača globalna nastojanja za
smanjenje siromaštva, poboljšanje zdravstva te promovisanje mira, ljudskih prava i
1 BDP , odnosno Bruto domaći proizvod, predstavlja makroekonomski pokazatelj koji pokazuje vrijednost finalnih dobara I usluga proizvedenih u zemlji tokom godine dana I izraženih u novčanim jedinicama. BDP per capita predstavlja bruto domaći proizvod po stanovniku.
3
održivog okoliša. Ekonomski razvoj ima veliki broj ciljeva od kojih su neki jednostavni
za praćenje ostvarenja, dok je kod drugih praćenje ostvarenja cilja teže.
Najvažnija četiri cilja ekonomskog razvoja su:
Smanjenje siromaštva
Uravnoteženje raspodjele dohodka
Smanjenje nezaposlenosti
Podsticanje ruralnog razvoja
Smanjenje siromaštva. Siromaštvo se može definisati kao nemogućnost dijela
stanovništva da sebi obezbjedi egzistencijalni nivo hrane, skloništa i odjeće te
nemogućnost održavanja minimalnog životnog standarda. U najsiromašnije zemlje
svijeda sa GDP per capita između 300$ i 500$ spadaju Burundi, Congo, Liberija i
Zimbabve. Bosna i Hercegovina se nalazi na 107 mjestu u svijetu po visini GDP per
capita koji iznosi 6.600$.2
Uravnoteženje raspodjele dohodka. Ekonomski rast je u pojedinim zemljama vrlo
brzo smanjio broj siromašnih, dok se taj broj u drugim zemljama zapravo povećao.
Dakle, smanjenje siromaštva ne zavisi samo od ekonomskog rasta nego od raspodjele
dohodka i mogućnosti siromašnih ljudi da im pripadne dio dohodka od ekonomskog
rasta.
Smanjenje nezaposlenosti. Historijski gledano, industrijalizacija je poticala
ekonomski razvoj smanjivanjem nezaposlenosti. Industrijalizacijom su se stvarala nova
radna mjesta pa su stanovnici ruralnih sredina migrirali u urbane sredine.
Podsticanje ruralnog razvoja. Pošto oko 70% stanovništva svijeta koji prema
mjerilima spadaju u kategoriju siromašnih živi u ruralnim područjima i primarno se bavi
poljoprivredom, ruralni razvoj je jedan od ključnih ciljeva ekonomskog razvoja. Zbog
2 Izvor GDP per capita za BiH,http://www.aneki.com/countries2.php?t=Poorest_Countries_in_the_World (12.1.2012)
4
svoje uloge u proizvodnji jeftine hrane i radne snage za rastući industrijski sektor,
poljoprivredni sektor je tradicionalno smatran podršom cjelokupnom razvoju.
Prema Todaru, razvoj u svim društvima mora imati barem ova tri cilja:3
Povećati raspoloživost i proširiti raspodjelu osnovnih roba za egzistenciju, kao
što je hrana, krov nad glavom, zdravlje i zaštita.
Povećati nivo života, uključujući, pored višeg prihoda, i osiguranje više radnih
mjesta, obrazovanje i veću pažnju kulturnim i ljudskim vrijednostima, koji će
služiti ne samo povećanju materijalnog blagostanja nego i stvaranju većeg
individualnog i nacionalnog samouvažavanja.
Proširiti dijapazon ekonomskih i socijalnih izbora koji stoje na raspolaganju
pojedincima i zemljama time što će ih se osloboditi od ropstva i ovisnosti ne
samo o drugim ljudima i nacionalnim državama nego i o silama neznanja i
ljudske bijede.
2.3 POKAZATELJI EKONOMSKOG RAZVOJA
Kao i druge ekonomske pojave i ekonomski razvoj ima određene pokazatelje pomoću
kojih se prate promjene vezane za tu pojavu. Pokazatelji ekonomskog razvoja služe kao
smjernice na osnovu kojih se donose odluke koje državu trebaju dovesti do ostvarenja
planiranih ciljeva ekonomskog razvoja odnosno blagostanja.
Postoje četiri osnovne grupe pokazatelja ekonomskog razvoja:
1. Naturalno izraženi pokazatelji
2. Ekonomsko-socijalni pokazatelji
3. Naučno-tehnološki pokazatelji
4. Vrijednosno izraženi pokazatelji
3 Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo, 2006., str.21
5
Naturalno izraženi pokazatelji. U ovu grupu pokazatelja spadaju pokazatelji za
iskazivanje i upoređivanje dostignutog nivoa industrijskog, privrednog i poljoprivrednog
razvoja određene države po značajnim vrstama proizvoda (električna energija, nafta,
mlijeko, meso itd) iskazano po glavi stanovnika.
Ekonomsko-socijalni pokazatelji u zadnje vrijeme se smatraju sve snažnijom
kategorijom pokazatelja dostignutog nivoa razvoja zbog toga što oni direktno ili
indirektno odražavaju stepen ostvarene dobrobiti te promjena u ostvarenoj dobrobiti.
Indikatori koji odražavaju kvalitet života ljudi u jednoj državi su: a) očekivana dužina
životnog vijeka po rođenju, b) stanje opšteg zdravlja stanovništva, c) struktura
porodičnih izdataka, d) učešće izdataka za hranu u ukupnim izdacima, e) stepen
pismenosti, f) nivo obrazovanja stanovništva g) stepen obuhvaćenosti populacije
programom socijalnog osiguranja h) uslovi stanovanja te ostali socijalni pokazatelji.
Naučno-tehnološki pokazatelji predstavljaju pokazatelje razvoja nauke i tehnologije.
Značaj ovog pokazatelja na dinamiku ekonomskog razvoja potvrđuje činjenica da
ekonomski najrazvijenije zemlje imaju i najrazvijeniju tehnologiju. U ove pokazatelje
spadaju: a) obim i struktura izdataka za istraživačko razvojni rad, b) naučno istraživačka
baza (kadrovi), c) obim i oblici transfera i usvajanje tehnologije, d) udio proizvoda novih
tehnologija u svjetskom izvozu, e) patenti i razvijenost proizvodnje i tržišta proizvodnje,
f) tehnološki i trgovinski bilans zemlje.
Prema Blanchardu tehnološki napredak ovisi o 4: 1) plodnosti istraživanja i razvoja –
kako se potrošnja na istraživanje i razvoj pretvara u nove ideje i proizvode, 2) te o
iskoristivosti rezultata istraživanja i razvoja – raspon do kojeg preduzeća imaju koristi
od rezultata njihovog istraživanja i razvoja.
Vrijednosno izraženi pokazatelji zasnovani su na ostvarenom otputu.U ovu grupu
pokazatelja spadaju: a) bruto domaći proizvod (GDP), b) bruto nacionalni proizvod
(GNP), c) neto nacionalni proizvod ili nacionalni dohodak (GNI), d) nacionalni dohodak
po stanovniku (NI per capita), e) nacionalni dohodak po radniku (NI per worker), f)
nacionalni dohodak po radnom času (NI per hour), g) štednja (akumulacija) po
4 Blanchard O., Makroekonomija, treće izdanje, Mate Zagreb, Zagreb 2005., str. 262
6
stanovniku, h) akumulacija po radniku i) stope promjena u nacionalnom proizvodu,
dohotku i akumulaciji.
2.4 KRETANJA OSNOVNIH EKONOMSKIH INDIKATORA U BiH
Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednih 5 godina bilježi oporavak i rast, ali BiH
još uvijek nije dostigla nivo BDP iz 1991 godine koji je iznosio 8.670 US$. U periodu
od 2004. do 2008. godine BH ekonomija je rasla po realnim stopama od 6,5% do
procijenjenih 10% (u 2007. godini), u 2009 godini došlo je do pada rasta usljed
posljedica ekonomske krize, ali je BiH u 2010. godini ponovo zabilježila rast, istina po
nešto nižoj stopi (2,3%).5 Realna stopa rasta je nakon što je u 2009. godini imala
negativan predznak, u 2010. godini zabilježila rast od 0,7%.
Tabela 1: Kretanje BDP-a u BiH
Datum
Nominalni BDP (u milionima KM)
Nominalni BDP (u milionima USD)
BDP po stanovniku BiH (u KM)
BDP po stanovniku BiH (u USD)
Realni BDP (stopa rasta u %)
Broj stanovnika (u hiljadama)
Prosječni godišnji kurs KM/USD
2006 19.272 12.358 5.015 3.216 5,90 3.843 1,562007 21.778 15.234 5.668 3.965 6,10 3.842 1,432008 24.717 18.492 6.433 4.813 5,70 3.842 1,342009 24.004 17.063 6.246 4.440 -3,00 3.843 1,412010 24.486 16.579 6.371 4.314 0,70 3.843 1,48
Izvor: http://www.cbbh.ba/index.php?id=32&lang=bs&table=gfs_bdp
Jedan od ključnih problema društva u BiH danas predstavlja visoka nezaposlenost.
Iako se pokazatelji nezaposlenosti u BiH ne mogu uzeti kao mjerodavni iz razloga
velikog broja ljudi koji su registrovani kao nezaposleni a u isto vrijeme rade na crno,
indikativno je da nezaposlenost raste a zaposlenost opada.
5 Analiza konkurentnosti Bosne I Hercegovine u kontekstu pristupnih procesa EU, decembar 2011, http://www.cpu.org.ba/files/CPU%20Analiza%20konkurentnosti%20BiH.pdf
7
3 BANKE – POJAM I ULOGA
Da bi se jasno i sažeto objasnile karakteristike banaka, potrebno je tu problematiku
sistemski prezentovati u više međusobno povezanih tematskih jedinica i to: 1) pojam,
funkcija i uloga banke u finansijskom sistemu, 2) vrste bankarskih poslova, 3)
uticaj bankarskog sektora na razvoj.
3.1 POJAM, FUNKCIJA I ULOGA BANKE U FINANSIJSKOM SISTEMU
Da bi razumjeli kako u stvari funkcioniše jedna banka, potrebno je na samom početku
objasniti šta je bilans jedne banke i od čega se on sastoji. Kao i svaki drugi bilans, bilans
banke se sastoji sa jedne strane od aktive, a sa druge strane pasive i kapitala. Pasiva u
stvari predstavlja izvor sredstava banke (pozajmice, depozite...), dok aktivu uglavnom
čine plasmani banke (kreditni plasmani, ulaganje u vrijednosne papire).
Banke imaju značajnu ulogu u usmjeravanju sredstava subjekata koji imaju višak
novčane mase (depozitari) prema subjektima koji imaju manjak novčane mase
( zajmoprimci) ali koji imaju dobre investicione programe. Ova finansijska aktivnost
banaka je od velike važnosti za nesmetano i efikasno funkcionisanje privrede i
finansijskog sistema.
Opšte gledano, banke ostvaruju profit preuzimanjem obaveza sa određenim
karakteristikama (određena kombinacija likvidnosti, rizika, veličine i prinosa), a potom
ulaganjem dobijenih sredstava u kupovinu onih koja imaju drugačije karakteristike.6
Kada posmatramo strukturu bankarskih kredita, krediti prema stanovništvu i krediti
prema privredi, bitno je napomenuti da oni nemaju isti uticaj na razvoj. Potrošački
krediti izdati stanovništvu nemaju isti uticaj na razvoj kao što to imaju krediti izdati
privredi ili krediti za stambenu izgradnju.
6 Mishkin S., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, sedmo izdanje, DATA STATUS Beograd, Beograd 2006., str. 205
8
3.2 VRSTE BANKARSKIH POSLOVA
Banka kao privredni subjekt obavlja veliki broj poslova i pruža vrlo raširen asortiman
usluga. Među najznačajnije bankarske usluge spada:
Prikupljanje novčanih sredstava
Plasiranje novčanih sredstava
Obavljanje platnog prometa
Ostali poslovi: izdavanje bankovnih garancija, avaliranje mjenica
Prikupljanje novčanih sredstava predstavlja bitan dio poslovne aktivnosti banaka.
Da bi mogla obavljati ostale poslove koje smo nabrojali, banka mora obezbijediti izvore
sredstava. Banka prikuplja depozite kako od stanovništva tako i od pravnih subjekata,
države, drugih banaka itd.
Plasiranje novčanih sredstava Postoje dva načina plasiranja novčanih sredstava. Prvi
je davanje zajmova i predstavlja jedan od najstarijih poslova banke. Banka prikupljena
sredstva od deponenata plasira stanovništvu, privredi, državi itd., te na osnovu tih
plasiranih kredita ostvaruje prihod u vidu kamate, provizije, raznih naknada itd. Drugi
način plasiranja sredstava jeste putem kupovine vrijednosnih papira gdje banka kupuje
vrijednosne papire drugih subjekata koji kotiraju na berzi. U principu, za banke je
interesantniji prvi način plasiranja tj. putem kreditiranja, jer on nosi veće kamatne stope.
Platni promet podrazumijeva sva plaćanja koja se vrše između pravnih i fizičkih lica
tj prenos novčanih sredstava sa jednog lica, pravnog ili fizičkog, na drugo lice, a sve to
kako bi se izvršilo likvidiranje dužničko-povjerilačkih odnosa. Platni promet ima veliki
uticaj na ciljeve i zadatke monetarne politike jedne zemlje. On također utiče na
finansijsku stabilnost jedne zemlje iz razloga što bi poremećaj funkcionisanja platnog
prometa onemogućio likvidaciju dužničko-povjerilačkih odnosa.
Ostali bankarski poslovi Najčešće se banka pojavljuje kao garant za neko pravno lice
putem bankovne garancije. Bankovna garancija (engl. guaranty) je poseban instrument
osiguranja plaćanja i izvršenja ugovorenih obaveza o ugovornom roku kojim određena
banka garantira korisniku da će njen komitent izvršiti sve preuzete obaveze navedene u
9
garanciji, ukoliko to komitent ne učini, preuzete obaveze će izvršiti banka.7 Bankovna
garancija se izdaje u pisanoj formi.
3.3 UTICAJ BANKARSKOG SEKTORA NA RAZVOJ
Platni promet, štednja te uloga bankarskog sektora na kreditnom tržištu su osnovni
mehanizmi pomoću kojih bankarski sektor ostvaruje indirektan pozitivan učinak na
razvoj neke zemlje. Banke predstavljaju specijaliste koji prikupljaju i obrađuju
informacije te na taj način ostvaruju konkurentsku prednost. Na primjer, pojedinac koji
ima višak novca će vrlo teško pronaći dobrog dužnika kojem bi povjerio višak svog
novca, jer u principu on i nema informaciju o trenutnoj potražnji za novcem. U suštini
on ima dvije varijante, jedna da novac čuva kući ili da ga pretvori u neku drugu vrstu
imovine odnosno drugu varijantu da viškom novca kreditira nekog unutar kruga
porodice ili bližih prijatelja. Suprotno od toga, banke imaju sposobnost da brzo, jeftino i
tačno obrade informacije o nizu osoba i preduzeća koja potražuju novac, te da nakon
selekcije plasiraju višak novca subjektima gdje je procjenjena najproduktivnija upotreba.
Pojedinac sa viškom novca umjesto da taj novac čuva kući, novac polaže u banku, za šta
ostvaruje naknadu u vidu kamata, a banka onda taj novac usmjerava ka subjektima koji
imaju deficit novca. Dakle, banka predstavlja posrednika između suficitarnog i
deficitarnog sektora. Banke deponentu obračunavaju i isplaćuju kamate na novac koji je
položen u banci, a dužniku obračunavaju kamate na iznos sredstava koji je pozajmio.
Kamata na sredstva koja su deponovana u banci naziva se pasivna kamata (jer se
depoziti u bilansu banke nalaze u pasivi), a kamata koju banka obračunava na sredstva
koja je ona pozajmila naziva se aktivna kamata (kreditni portfolio se u bilansu banke
nalazi u aktivi).
7 Bankovna garancija, Limun.hr, http://limun.hr/main.aspx?id=9700&Page=, (20.1.2012)
10
4 BANKARSKI SEKTOR U BiH
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini sastoji se od a) banaka, b) mikrokreditnih
organizacija, c) lizing organizacija te drugih finansijskih institucija za čije osnivanje i
poslovanje su nadležne Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS.
Najveće učešće u bankarskom sektoru imaju banke, nakon njih mikrokreditne
organizacije te ostali. Zbog njihovog učešća u ukupnom bankarskom sektoru dio ovog
rada posvetićemo mikrokreditnim organizacijama.
4.1 BANKE
Po informacijama Centralne banke BiH na dan 30.9.2011 u BiH je poslovalo 29
banaka, od čega je 19 banaka sa sjedištem u FBiH a 10 sa sjedištem u RS. Posmatrajući
vlasničku strukturu 21 banka je u stranom vlasništvu, 7 banaka je u domaćem privatnom
vlasništvu i jedna u većinskom državnom vlasništvu. Bankarski sektor dominira
finansijskim sistemom u BiH. Udjel aktive ovog sektora u aktivi cijelokupnog
finansijskog sistema iznosi preko 75 %. Preko 95 % ukupne aktive i 90% prosječnog
dioničkog kapitala banaka u BiH koncentrisano je u bankama sa većinskim stranim
vlasništvom.
4.1.1 Okruženje bankarskog sektora u BiH
Bankarski sektor u BiH funkcioniše u makro i mikro okruženju. Makro okruženje
bankarskog sektora u BiH ima važnu ulogu na rad bankarskog sektora u BiH upravo iz
razloga što je većinska vlasnička struktura banaka u BiH u rukama stranih investitora.
Uglavnom se radi o velikim grupacijama koje posluju širom svijeta. Ekonomska kriza iz
2008. godine, a pogotovu trenutna kriza eurozone ima snažaj uticaj na poslovne poteze
bankarske grupacije u Europi, a samim tim i na poslovanje bankarskog sektora u BIH.
Mikrookruženje bankarskog sektora moglo bi se svesti na okruženje unutar BiH,
11
privredno, političko, socijalno itd. Bankarski sektor predstavlja dio većeg finansijskog i
društvenog sistema gdje država ima veoma bitnu ulogu i podložna je raznim
ekonomskim i političkim uticajima. Trenutna kriza u eurozoni dokazuje kako je
neophodno više pažnje posvetiti odnosu države i bankarskog sektora, naročito kada se
dešavaju krize na tržištima ili političke krize unutar države.
4.1.2 Ekonomski okvir bankarskog sektora u BiH
U posljednje dvije godine ekonomija BiH bila je obilježena recesijom i blagim post-
recesijskim oporavkom. U 2009. godini zabilježen je pad ekonomskih aktivnosti dok je
u 2010. godini ostvaren realni porast BDP-a od 0,5%.
Tabela 2: Makroekonomski pokazatelji kao okvir bankarskog poslovanja
Izvor: Udruženje banaka BiH,
http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf
Porastu realnog rasta i oporavka u najvećoj mjeri zaslužan je oporavak tržišta zemalja
Europske unije i zemalja regije za BH industrijskim proizvodima.
12
4.1.3 Ključna kretanja u bankarskom sektoru BiH
Kretanja u bankarskom sektoru BiH povezana su sa recesijskim i post-recesijskim
ciklusima sa kojima je suočen cijelokupan ekonomski sistem BiH. Po mnogim
ekonomistima finansijski sektor u BiH je bio prvi na udaru krize dok će s druge strane
taj sektor zadnji izaći iz krize.
Dužnička kriza u Eurozoni također će imati značajne posljedice na bankarski sektor u
BiH. Jedan od glavnih razloga je što su najveće banke u BiH direktno vezane za svoje
„majke“ u Europi te se njihova politika definiše u sjedištima grupacije a ne u BiH.
Tabela 3: Konsolidirani bilans stanja bankarskog sektora u BiH(2009-2010)
Izvor: Udruženje banaka BiH,
http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf
13
Iz navedenih podataka uočljivo je da je u strukturi kredita u 2010. godini došlo do
značajnog povećanja kod kredita pravnim osobama (5,7%) u odnosu na kredite
stanovništvu (0,4%). Ukupna aktiva bankarskog sektora je smanjena u 2010. godini u
odnosu na 2009. godinu za 157 mln KM, uglavnom zahvaljujući gubitku ostvarenom u
2010. godini. Štednja (depoziti) pokazuje trend pada u posljednjih dvije godine. Osnovni
razlog za ovakvo stanje je ekonomska kriza, povećanje nezaposlenosti u BiH te u manjoj
mjeri gubitak povjerenja u bankarski sektor i povlačenje depozita iz banaka.
Tabela 4: Sektorska struktura kredita komercijalnih banaka BiH 2006-2010 ( u
milionima KM).8
Struktura kredita komercijalnih banaka u BiH procentualno 90 % se sastoji od kredita
datih stanovništvu i nefinansijskim privatnim preduzećima i udruženjima. Uvidom u
8http://www.cbbh.ba/index.php?id=33&lang=bs&sub=mon&table=sektorska_struktura_kreditaa_komercijalnih_banaka_bih
14
podatke o strukturi kredita komercijalnih banaka vidljivo je da se mijenja odnos između
kreditnih plasmana datih stanovništvu i kreditnih plasmana datih privredi i državi.
Također, uočava se da ukupan iznos plasiranih kredita stanovništvu ima trend pada pa je
sa 6.696 miliona KM u 2008. godini pao na 6.314 milion KM u 2010. godini. Iako
pogođen ekonomskom krizom, bankarski sektor je uspio sa 2010. godinom da poveća
ukupan portfolio izdatih kredita i dostigao je najveći iznos od rata na ovamo. Na osnovu
ovih podataka možemo zaključiti da se bankarski sektor postepeno okreće prema
finansiranju pravnih lica umjesto finansiranju stanovništva. Na taj način bankarski sektor
potpomaže ekonomskom rastu privrede BiH a samim tim i ekonomskom razvoju.
Tabela 5: Konsolidirani bilans uspjeha bankarskog sektora u BiH
Izvor:Udruženje banaka BiH,
http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf
Bankarski sektor i pored dostizanja najvećeg iznosa portfolija izdatih kredita u
zadnjih 15 godina, 2010. godinu je završio sa rekordnim gubitkom od 124 miliona KM.
15
Glavni razlog ovakvog stanja je povećanje udjela nekvalitetnih kredita u ukupnom
portfoliu. Trošak rezerve za kreditne gubitke je u 2010. godini porastao za 50% u
odnosu na 2009. godinu i iznosio je 525 mln KM.
4.1.4 Kamatne stope – komparativni pregled u odnosu na posmatrane zemlje.
Iako je kreditni rejting Bosne i Hercegovine takav da ne privlači investicije, aktivne
kamatne stope imaju niže vrijednosti u odnosu na sve zemlje okruženja, dok su pasivne
kamatne stope više samo u odnosu na Hrvatsku. Doprinos ovakvom stanju aktivnih
kamatnih stopa uveliko pripada konkurenciji unutar bankarskog sektora te monetarnoj
politici valutnog odbora sa eurom. Iako je po mišljenju ekonomista potrebno još više
sniziti kamatne stope, posebno za privredu, trenutno stanje u Eurozoni ne ide u prilog
tim inicijativama. Inflacija i restriktivna politika Europske Centralne Banke kroz
povećanje EUR referentne kamatne stope, a sami tim i EURIBOR-a, vršiće monetarni
pritisak na rast kamatnih stopa u narednom razdoblju. Pretpostavka je da će bankarski
sektor u početku pokušati izbjeći povećanje kamatnih stopa putem obezbjeđivanja
kompenzirajućih izvora prihoda, ali takvo se stanje ne može zadržati u dužem periodu.
Tabela 6: komparativni pregled aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
16
Izvor: Udruženje banaka BiH,
http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf
4.1.5 Zakonska regulativa bankarskog sektora
Bankarski sektor trenutno je jedan od nauređenijih sektora ekonomije BiH. Nadzor
nad bankarskim sektorom obavljaju entitetske Agencije za bankarstvo (FBiH, RS).
Poslovanje banaka je strogo definisano i kontrolisano od strane regulatora. Entitetske
Agencije za bankarstvo na kvartalnoj osnovi vrše kontrole bankarskog sektora kroz
kontrolu finansijskih izvještaja. Osim toga Agencije vrše kontrole banaka posjetama na
terenu gdje se kontroliše cijelokupno poslovanje banke.
Zakonom je propisano da svaka banka mora imati uspostavljenu neovisnu internu
reviziju koja vrši revidiranje poslova banke (revizije usklađenosti, finansijske revizije ...)
te da o tome izvještava odbor za reviziju.
Pored zakona o bankama bankarski sektor je u obavezi da sprovodi širok spektar
drugih zakona kao što su: 1) zakon o spriječavanju pranja novca 2) zakon o osiguranju
depozita, 3) razne odluke i upute koje su propisane od strane entiteske Agencije za
bankarstvo.
17
5 EKONOMSKI RAZVOJ I RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH
Zbog sistematičnosti potrebno je posebno obrazložiti: 1) ulogu države u razvoju, i
2) razvoj bankarskog sektora u BiH
5.1 ULOGA DRŽAVE U NADZORU I REGULACIJI BANKARSKOG SEKTORA U BIH
Trenutna situacija bosansko-hercegovačke privrede je takva da u najvećem dijelu
zavisi od potražnje iz inostranstva. Ukoliko nisu orijentisane ka izvozu domaće
privredne snage nemaju snažan potencijal za razvoj.
Da bi se podržali i izvozni sektor i privredne snage orijentisane na domaće tržište,
neophodna je veća saradnja na relaciji država-bankarski sektor. Država mora biti svjesna
činjenice da joj je bankarski sektor partner a ne negativna pojava na tržištu. Bankarski
sektor zapošljava značajan broj ljudi, na dan 30.6.2011. godine u bankarskom sektoru
BiH bilo je zaposleno 10.319 radnika9, te kroz porezni sistem povećava prihode države.
Država mora provesti reforme u pravosuđu, posebno u dijelu izvršnih postupaka a sve
kako bi povećala sigurnost u naplati nekvalitetnih kredita. Samim tim smanjila bi se
procjena kreditnog rizika od strane banaka, a to sve bi uticalo na smanjenje kamatnih
stopa.
Osim navedenog, država i bankarski sektor mogu pomoći jedan drugom tako što bi
država inicirala infrastrukturne radove uz uključivanje bankarskog sektora kao partnera
u finansiranju takvih projekata. Svjedoci smo da je zadnja ekonomska kriza gotovo u
potpunosti zaustavila infrastrukturni razvoj u BiH, posebno u sektoru građevinarstva koji
9Poslovanje bankarskog I mikrokreditnog sektora za prvo polugodište 2011, Centralna banka BiH, http://www.cbbh.ba/print.php?id=781 (11.1.2012)
18
je u prethodnim godinama bio značajan faktor u ekonomskom rastu. Država bi kroz
pokretanje takvih projekata tipa koridora Vc uveliko doprinjela oporavku ovog sektora a
samim tim i povećanju ekonomskog rasta.
Bitno je naglasiti jedno zakonsko ograničenje a to je: da su komercijalne banke
ograničene na ukupnu izloženost kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili
grupi povezanih lica (uključujući i državu) maksimalno 40% iznosa osnovnog kapitaka
banke. Ovakva vrsta ograničenja ne važi za banke van BiH niti takvo ograničenje postoji
u bankarskim sektorima zemalja u okruženju. Izmjenom ovog ograničenja država bi
bankarski sektor učinila konkurentnijim te bi se omogućilo veće učešće bankarskog
sektora u finansiranju privrednih subjekata i infrastrukturnih projekata.
Dalje, uloga države u ekonomskom razvoju ogleda se i kroz kreditni rejting zemlje, a
samim tim i smanjenje kamatne stope. Na kreditni rejting BiH utiče niz faktora kao što
su: politički faktori, pravni, pravosudni sistem, sloboda kretanja kapitala te posebno
faktori koji utiču na pristup EU, ekonomsku stabilnost i rast. Da bi kreditni rejting BiH
bio na višoj razini potrebno je da se obezbjedi održiv rast BDP-a uz stabilnost cijena,
nižu stopu nezaposlenosti, uravnoteženiju bilansu plaćanja sa inostranstvom.
Država kroz entitetske Agencije za bankarstvo mora unaprijeđivati bankarski sektor
posebno u dijelu smjernica koje dolaze iz Europske Centralne Banke (ECB), a tiču se
Basel II i Basel III zahtjeva te zahtjeva za adekvatnosti kapitala banaka.
Da bi tržišni sistem dobro funkcionisao on zahtijeva barem slijedećih 11 pravnih i
ekonomskih praksi koje podstiču tržište a koje bi trebalo da obezbijedi država:10 1) Jasno
utvrđena i razgraničena imovinska prava. 2) Propisi iz domena trgovačkog prava i
sudovi za njihovo provođenje. 3) Sloboda osnivanja preduzeća u svim sektorima. 4)
Stabilna valuta te pouzdan i efikasan bankarski sistem. 5) Javna supervizija. 6)
Osiguravanje adekvatnih informacija kupcima i prodavcima na svim tržištima. 7) Zaštita
izbora potrošača od utjecaja proizvođača i snadbjevača. 8) Javno upravljanje
10 N.Keyfitz i R. Dorfman, The Market Economy is the Best but not the Easiest, Economic Development mimeograph., citirano prema Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo, 2006., str.512-513
19
eksternalijama. 9) Instrumenti za stabiliziranje monetarnih i fiskalnih politika. 10)
Sigurnosne mreže. 11) Poticanje inovacija.
5.2 RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH PRIJETNJE I PRILIKE
Razvoj bankarskog sektora u BiH definitivno doprinosi ekonomskom razvoju zemlje,
ali je potrebno naglasiti da on nije jedini pokretač razvoja te da je potrebna uska saradnja
na relaciji bankarski sektor-država-privreda.
Bankarski sektor u BiH trenutnos se suočava sa velikim brojem izazova, prijetnji ali i
prilika. U narednom periodu bankarski sektor mora na efikasan način da savlada sve
prepreke u razvoju te da iskoristi prilike kako bi se nastavio razvoj ovog sektora. Iako je
pregled kamatnih stopa pokazao da u tom dijelu teško da može doći do smanjenja
kamatnih stopa, bankarski sektor bi u saradnji sa državom trebao iznaći riješenje kako da
se smanje kamatne stope na investicijske i dugoročne kredite.
Za uspješan daljnji razvoj bankarskog sektora neophodna je stabilna političko-
ekonomska situacija u BiH te stimulativne mjere za privlačenje stranih investicija kao
što su zakonski propisi koji postiču investicije i efikasna administracija. Re-regulacija
bankarskog sektora i uvođenje novih okvira institucionalne regulacije nadzora
bankarskog poslovanja (BASEL II i BASEL III) predstavlja izazov, ali i priliku u
harmonizaciji okvira s Baselskim standardima i smjernicama Europske unije.11
Osim toga, bankarski sektor mora da kontinuirano unaprijeđuje postojeći set usluga,
da vrši edukaciju klijenata vezane za kreditnu disciplinu kako bi u budućnosti smanjio
troškove svog poslovanja a samim tim stvorio preduslove za smanjenje kamatnih stopa.
11 Udruženje banaka BiH, http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf
20
ZAKLJUČAK
Zadatak rada bio je pokušati ukazati na značaj bankarskog sektora u ekonomskom
razvoju Bosne i Hercegovine. Ekonomski razvoj i ekonomski rast iako naizgled
izgledaju kao istovjetni pojam, ipak se razlikuju jedan od drugog. Ekonomski rast
predstavlja kvantitativnu a ekonomski razvoj predstavlja kavlitativnu dimenziju.
Ekonomski razvoj kao ekonomska kategorija ima više ciljeva i pokazatelja na osnovu
kojih se vrši mjerenje razvoja određene zemlje.
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u posljednjih 15 godina evoluirao je iz slabo
razvijenog u jak segment finansijskog sistema BiH. U svom razvoju bankarski sektor je
iz većinsko državnog vlasništva prešao u većinsko privatno vlasništvo.
Iako se mišljenja ekonomista o ulogama bankarskog sektora u ekonomskom razvoju
pojedinih zemalja razlikuju, kroz prezentaciju trenutne ekonomske situacije u BiH,
možemo zaključiti da bankarski sektor predstavlja jedan od najvažnijih faktora
ekonomskog razvoja BiH. Pored direktnog uticaja na ekonomski razvoj bankarski sektor
kroz kreditiranje pravnih i fizičkih lica, prikupljanje depozita i kroz različite vrste usluga
indirektno utiče na ekonomski razvoj. Platni promet, elektronsko bankarstvo su samo
neke od usluga kojima bankarski sektor povećava kvalitet života stanovništva i smanjuje
troškove obavljanja transakcija.
Ekonomski rast u narednom periodu usko je vezan za razvoj bankarskog sektora.
Bankarski sektor da bi nastavio svoj razvoj mora biti prihvaćen od strane države kao
pozitivan segment finansijskog sektora. Država predstavlja bitan faktor kako u razvoju
bankarskog sektora tako i u ekonomskom razvoju BiH. Kroz uvođenje novih zakonskih
okvira, sprovođenje onih koji su već doneseni, borbom protiv korupcije te kroz
pokretanje infrastrukturnih radova, država može pozitivno uticati na ekonomski rast i
razvoj BiH a bankarski sektor kroz finansiranje može pružiti podršku državi u povećanju
ekonomskog rasta i razvoja.
21
LITERATURA
KNJIGE
1. Blanchard O., Makroekonomija, treće izdanje, Mate Zagreb, Zagreb 2005.2. Mishkin S., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, sedmo izdanje,
DATA STATUS Beograd, Beograd 2006.3. Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić,
Zagreb/Sarajevo, 2006.
OSTALI IZVORI
Publikacije
4. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, INFORMACIJA O MIKROKREDITNOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN 31.12.2010. GODINE, Sarajevo, mart 2011. godine
5. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, INFORMACIJA O BANKARSKOM SEKTORU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN 31.12.2010. GODINE, Sarajevo, mart 2011. godine
Web stranice
6. Centar za politike i upravljanje, www.cpu.org.ba
7. Centralna banka Bosne i Hercegovine, www.cpbbh.ba
8. Ekonomski portal Limun; Raiffeisen Consulting d.o.o. ; www.limun.hr
9. Fondacija za održivi razvoj FBiH, www.odraz.ba
10. Udruženje banaka BiH, www.ubbih.ba
11. World Rankings and Records www.aneki.com
22
POPIS ILUSTRACIJA
1. Kretanje BDP-a u BiH ........................................................................................... 9
2. Makroekonomski pokazatelji kao okvir bankarskog poslovanja…………..…… 16
3. Konsolidirani bilans stanja bankarskog sektora u BiH(2009-2010)……………17
4. Sektorska struktura kredita komercijalnih banaka BiH 2006-2010 ( u milionima
KM)........................................................................................................................18
5. Konsolidirani bilans uspjeha bankarskog sektora u B…….………...…………..19
6. Komparativni pregled aktivnih i pasivnih kamatnih stopa ……………………. 20
23
24