354
HRVATSKO šKOLSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA GOSPODARSTVA I DRUšTVA DOPRINOS KURIKULNIM PROMJENAMA H R V A T S K O I S K U S T V O S T R A T E Š K O P R O M I Š LJ A N J E program hazu.indd 1 18.10.2015 21:33:29

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva doprinos kurikulnim promjenama

HR

VATSKO ISKUSTVO

STRA

TEŠKO PROMIŠLJAN

JE

program hazu.indd 1 18.10.2015 21:33:29

Page 2: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva

Nakladnik Hrvatski pedagoško-književni zbor

Za nakladnika Nevio Šetić

Urednici vladimir paar

Nevio Šetić

program hazu.indd 2 18.10.2015 21:33:30

Page 3: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i

društva

DOPRINOS KURIKULNIM PROMJENAMA

Hrvatski pedagoško-književni zborzagreb, 2015.

program hazu.indd 3 18.10.2015 21:33:30

Page 4: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

program hazu.indd 4 18.10.2015 21:33:30

Page 5: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 5

Sadržaj

Zahvala 9

PRVI DIO 11

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14Predlagatelji i podupiratelji prijedloga 16

1. poglavljeOsnove Prijedloga kurikulnih promjena u 20 točaka 23

1. Sažetak prijedloga kurikulnih promjena u 20 točaka 24načelne razlike između nacionalnog kurikula premaHnos-u (2005.) i najavljenog nacionalnog kurikulau okviru „cjelovite kurikularne promjene” (2015.) . . . . . . . . . . . 29već 2005. godine Hnos je upozoravao i predlagao rješenjeproblema gradiva pretrpanog činjenicama . . . . . . . . . . . . . . . 34

Primjeri preopterećenosti učenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Pragmatičan pristup rasterećivanju učenika . . . . . . . . . . . . . . . 35

zašto nisu prihvatljivi neki istaknuti aspekti „cjelokupnih kurikularnih promjena” i „strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije” iz 2014. godine? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

2. Polazišta prijedloga kurikulnih promjena 38iskustvo kurikulne reforme hrvatskog školstva u okviruprojekta Hnos od 2003. do 2015. – uvodna napomena . . . . . . . . 38Hnos predmetni kurikuli za osnovnu školu (2006.)na mrežnim stranicama HazU i Hpkz . . . . . . . . . . . . . . . . . 40popis sudionika na izradi nacionalnog kurikulaza osnovnu školu 2003. – 2006. u okviru projekta Hnos . . . . . . . 40

Koordinacija Odbora za izradbu HNOS-a . . . . . . . . . . . . . . . . 40Predmetne koordinacije i povjerenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Sudjelovali u skupini za prosudbu HNOS-a . . . . . . . . . . . . . . . 47

ključni strateški izazov pred obrazovanjem u svijetu . . . . . . . . . . 52izjava 23 akademika HazU o školskoj nastavi matematike, fizike, kemije i biologije (2014.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53izjava 23 akademika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Značaj prirodoslovno-matematičkog obrazovanja . . . . . . . . . . . . 53Disciplinarno prirodoslovno obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

program hazu.indd 5 18.10.2015 21:33:30

Page 6: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

6a

Interdisciplinarno prirodoslovno obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . 54Suvremeno prirodoslovno obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Strategija školskog obrazovanja znanosti i tehnologije sa stajališta matematike i prirodoslovnih znanosti . . . . . . . . . . . . 55Potpisnici Izjave – akademici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

izjava HazU o praćenju provedbe reforme obrazovanja koju je predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijelo 27. svibnja 2015. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56prijedlog konkretnih kratkoročnih mjera u hrvatskome školstvu (2015.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

2. poglavljePolazišta za raspravu i prijedlog kurikulnih promjena 63

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos) – početak kurikulnih promjena u Hrvatskoj 2003. – 2006i argumenti protiv koncepta nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64primjer očito neprovedivih načela učeničkih dostignuća iz nok-a za hrvatski jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69načela Hnos-a za izradu Hrvatskoga nacionalnoga kurikula za osnovnu školu i srednje škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69ključni elementi moderne strategije razvoja hrvatskoga obrazovanja za 21. stoljeće u okviru Hnos-a 2003. – 2006. . . . . . . 74neka hrvatska iskustva i metodologija promjena u obrazovanju . . . 75planiranje i programiranje nastave prema Hnos-u . . . . . . . . . . 76izvanučionična i terenska nastava prema Hnos-u . . . . . . . . . . . 79najčešća pitanja o Hnos-u 81

Što je Nastavni plan i program, a što Hrvatski nacionalni obrazovni standard? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81Koje promjene uvodi novi Nastavni plan i program? . . . . . . . . . . 82Što se promijenilo u pojedinim nastavnim predmetima? . . . . . . . . 83Hoće li smanjenje sadržaja utjecati na razinu znanja učenika? . . . . 84Kako HNOS rasterećuje učenike? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Kako će se provoditi nastava? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Kako će biti organizirana nastava? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Hoće li svi učenici biti aktivni u radu koji preporučuje HNOS? . . . . 85Hoće li svi učenici biti aktivni u radu koji preporučuje HNOS? . . . . 85Koja je uloga namijenjena roditeljima? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

evaluacija radionica za uvođenje u rad po Hnos-u – anonimna anketa među učesnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . 87neki problemi u stvaranju i provedbi Hnos-a i administrativno ukidanje uloge vijeća učitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90Hnos od projekta do modela potpore – pogled s gledišta učitelja . 93

program hazu.indd 6 18.10.2015 21:33:30

Page 7: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 7

skup u HazU 2008.: Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97neki problemi školstva u repubici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na fiziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99okrugli stolovi o obrazovanju 2009: HazU – sveučilište u zagrebu – rektorski zbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103

Sažetak Okruglog stola održanog 26. siječnja 2009. . . . . . . . . . . . 1031. Konceptualni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1032. Pitanja vezana uz pojedina odgojno-obrazovna područja . . . . . 1043. Terminološke dileme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1044. Tehnička pitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Preporuke okrugloga stola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Sažetak Okrugloga stola održanog 18. svibnja 2009. . . . . . . . . . . . 106 Povezivanje naukovne osnove s postavkama Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 Smjernice za pripremu Naukovne osnove (nacionalnoga kurikula) . . 106 Izobrazba i status nastavnog kadra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

zaključci predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2. studenoga 2010. o nacionalnom okvirnom kurikulumu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108razvoj hrvatskog školstva u kontekstu europske unije – znanstveni skup HazU i Hrvatskog pedagoško-književnogzbora (2011.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

Uvodne napomene skupa Razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Osvrt na NOK – glavni nedostatci NOK-a . . . . . . . . . . . . . . . . 111

izjava sa znanstvenog skupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – važan instrument kurikulnih promjena . . . . . . . . . . . . . . . .115problem usklađivanja strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok) i eU dokumenta rethinking education 2012. . . . . . . . . . . . . . .117

3. poglavljeRazrada sadržaja i tema u svezi „Programa u 20 točaka” 119

pedagoška osnova za obrazovanje usmjerena na kompetencije i vještine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120načela kurikula u predškolskom odgoju i obrazovanju kao temelj obrazovne vertikale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125novi koncept kurikulnog pristupa informatičkom obrazovanju: rani razvoj kompjutorski-prijateljskog („computer-friendly”) senzibiliteta i logičkog i apstraktnog načina razmišljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129

program hazu.indd 7 18.10.2015 21:33:30

Page 8: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

8a

s humanističkih obzora i zorova o školstvu . . . . . . . . . . . . . . .134Uloga humanističkih i društvenih znanosti pred izazovima suvremenog svijeta i pred zadaćom očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137književnopovijesni parametri hrvatske književnosti . . . . . . . . . .145odnos između političke i civilizacijske povijesti, te između opće i nacionalne povijesti u Hnos-u . . . . . . . . . . . .148

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Ciljevi nastave povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Moderna hrvatska historiografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149Jedan primjer svjetske historiografije: Jacques Le Goff . . . . . . . . . . 150Modernizacija nastave povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151HNOS i nove sadržajne cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Odnos između svjetske i nacionalne povijesti . . . . . . . . . . . . . . . 155Zaključni pogled na nastavu povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

europski kompetencijski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .159Uloga školskog menadžmenta u sustavu odgojno-obrazovnog djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160neki problemi na putu suvremenih obrazovnih reformi . . . . . . . .163ključni čimbenik reforme školstva u 21. stoljeću je nastavni kadar a ne kurikul – studija nacionalne akademije znanosti sad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167europski dokument o interdisciplinarnosti školske nastave za potrebe znanstveno-tehnološkog razvoja . . . . . . . . . . . . . . .169štetne posljedice finske reforme školstva na znanstveno-tehnološki razvoj – pouka za hrvatsko školstvo . . . . . .171implementacija bolonjskog procesa i povezanost s nižim razinama obrazovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173

4. poglavljeZaključna misao 175

DRUGI DIO 187

Literatura 188Vodič kroz HNOS 198Predmetni HNOS-kurikuli iz 2005. godine na webu 235Operativni prijedlog za nastavak rada na Hrvatskom nacionalnom kurikulu 352Kratice 353

program hazu.indd 8 18.10.2015 21:33:31

Page 9: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 9

Zahvala

na sadržaju ovog dokumenta radio je veliki broj suradnika, stručnjaka ra-znih struka (učitelja, nastavnika, profesora, stručnih suradnika, ravnatelja) i znanstvenika svih znanstvenih područja. njegov sadržaj nastajao je tije-kom posljednjih petnaestak godina. iskustvo je to premreženo najdubljim spoznajama o smislu i sadržaju suvremenog školstva kao općeg dobra za sve državljane, ali i kao praktično hrvatsko iskustvo.

dokument u ovom obliku rezultat je volonterskog rada. vođen visokom humanističkom sviješću i odgovornošću brojnih stručnjaka i znanstvenika u želji da doprinesu stvaranju osnove za novi rast hrvatskog obrazovanja i jačanja intelektualnog kapitala, kao najvrijednijeg blaga za uspješnost gos-podarstva i društva. Uvjereni kako stvaranje povoljnog okruženja i jasna vi-zija obrazovanja dodatno motiviraju i potiču mlade ljude da rade i stvaraju u domovini i doprinose njezinom boljitku.

pojedinačno ne ističemo bilo koga već svima koji su na bilo koji na-čin doprinijeli osmišljavanju ovog strateškog pogleda i hrvatske kurikulne politike zahvaljujemo na doprinosu. posebno zahvaljujemo kao djelničari-ma svima onima koji su ovaj srateški pogled oplemenili izravnim praktič-nim iskustvom osnovne škole, Hnos-om kao konkrenim kurikulnim isku-stvom hrvatskoga školstva.

posebno želimo zahvaliti svim podupirateljima poimenično popisanim u uvodnom djelu dokumenta, nekima i kao koautorima.

Vizija je zajedničkim radom osuvremeniti hrvatsko školstvo, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do kraja srednje škole ali i kasnije, tijekom stjecanja visoke naobrazbe i cjeloživotnog obrazovanja, a na dobrobit svih hrvatskih državljana.

Urednici vladimir paar i nevio šetić

program hazu.indd 9 18.10.2015 21:33:31

Page 10: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

program hazu.indd 10 18.10.2015 21:33:31

Page 11: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

PRVI DIO

program hazu.indd 11 18.10.2015 21:33:31

Page 12: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

12a

„Cilj poučavanja nije punjenje praznih posuda, nego potpaljivanje plamena.”

sokrat (5. st. pr.kr.)

"Učenje mora biti prijateljsko prema učeniku." erazmo (16. st.)

„Knjiga univerzuma napisana je matematičkim jezikom, bez kojega čovjek jalovo luta labirintom”

galilej (17. st.)

„Učenje počinje kad ti, učitelju, učiš od učenika, kad se ti smjestiš u ono što je on razumio, prihvatiš način na koji je on to razumio.”

soren kierkegaard (19. st.)

program hazu.indd 12 18.10.2015 21:33:31

Page 13: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 13

"Najbolje je za učenika da pokuša sam riješiti teškoće u učenju, a da ga učitelj pritom ohrabruje."

j.c. maxwell (19. st.)

"Učenje treba biti zorno." niels Bohr i jean piaget (20. st.)

„I znanost i umjetnost imaju zajednički cilj, spoznati svijet, razlikuju se samo u metodama koje pritom koriste.”

Školski udžbenik iz SAD (20. st.)

„Tehnologija je samo alat. Kada govorimo o potrebi da djeca rade zajedno i da se motiviraju, onda je učitelj najvažniji.”

Bill gates (21. st.)

"U obrazovanju je bitno smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica

na njihovo međusobno povezivanje. Ključna je kvaliteta usvojenog znanja,

a ne njegov opseg."Hrvatska temeljena na znanju i primjeni unanja, Hazu (2004. god.)

"Ovaj novi način rada mi je bolji, jer je zanimljiviji."Jedan učenik u anonimnoj anketi o HNOS-u (2005. god.)

program hazu.indd 13 18.10.2015 21:33:31

Page 14: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

14a

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva Pristupna misao

prijedlog je rezultat brojnih rasprava i znanstvenih skupova o školstvu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HazU) (2000. – 2015.), u Hr-vatskom pedagoško-književnom zboru (Hpkz) (2010. – 2015.) i na sveu-čilištu u zagrebu (2011.), te izravnog četverogodišnjeg rada (2003. – 2007.) na razvoju Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (Hnos) kao projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kada je izrađen prvi hrvatski nacionalni kurikul za obveznu školu. školske godine 2005/06. pri-mijenjen najprije eksperimentalno u 49 osnovnih škola, te sljedeće školske godine, na temelju tih iskustava, izrađen je nastavni plan i program i uve-den u sve osnovne škole u Hrvatskoj.

prijedlog je sačinjen u atmosferi stručnog i političkog uvažavanja ar-gumenata i različitosti stavova, te zajedničkog traženja optimalnog rješe-nja za hrvatsko školstvo. duboko svjesni kako je nacionalni koncenzus po-treban za hrvatsko školstvo i hrvatsko društvo, zauzimamo se da temeljno načelo tijekom izrade nacionalnog kurikula hrvatskoga školstva u funkciji razvoja gospodarstva i društva bude načelo zajedničkog odgojno obrazov-nog rasta svih subjekata u sustavu hrvatskog školstva. zapravo, promjene u školstvu je potrebno i moguće sustavno osmisliti, planirati, provesti i sta-bilizirati kao otvoreni sustav odgoja i obrazovanja u kojemu svi čimbeni-ci zajednički rastu i uče „u hodu”: odgojitelji, učitelji, nastavnici, profesori, stručni suradnici i ravnatelji kao ključni nositelji promjena, ali i djelatnici agencija i ustanova koje se bave odgojem i obrazovanjem. sa smislom pro-mjena trebaju biti upoznati i uredi državne uprave i lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti odgoj i obrazovanje, a također, i osnivači vrtića, osnov-nih i srednjih škola, znanstvene ustanove, hrvatska sveučilišta, naročito u području redovnog i cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka za rad u vrtići-ma i školama. o tim je promjenama potrebno sustavno obavještavati rodi-telje i cjelokupnu javnost, ukazivati putem medija na smisao tih promjena i sustavno predstavljati polučene rezultate. takav zajednički obrazovni rast

program hazu.indd 14 18.10.2015 21:33:31

Page 15: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 15

postaje pokretačka snaga hrvatskoga društva koje zajednički uči i raste u demokratskom smislu. takvom otvorenošću se lakše prevladaju i popratne poteškoće (materijalni položaj, kadrovi, stručno nejedinstvo). na taj su na-čin vođene i dosadašnje kurikulne promjene Hnos-a.

doista, primjenom načela zajedničkog odgojno obrazovnog rasta svih subjekata u sustavu odgoja i obrazovanja ostvaruje se uzvišeno huma-no i demokratsko načelo, te pravo da se svi hrvatski državljani mogu očo-vječeno razvijati, biti subjekt života i civilizacije stvarajući gospodarska, kul-turna, spoznajna, etička i odgojna dobra u međusobnome obogaćivanju.

Urednici:vladimir paar, akademik HazU

i profesor emeritus prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu

nevio šetić, redoviti profesor sveučilišta Jurja Dobrile u puli

i predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u zagrebu

program hazu.indd 15 18.10.2015 21:33:31

Page 16: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

16a

Predlagatelji i podupiratelji prijedloga:

ibrahim aganović, čl. sur. HazU i Matematički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu (umir.)igor anić, akademik HazU i šumarski fakultet sveučilišta u zagrebupero aračić, čl. sur. HazU, katolički bogoslovni fakultet u Đakovu sveučilišta josip juraj strossmayer u osijeku (umir.), Đakovoivan aralica, akademik HazU, zagrebjosip balabanić, čl. sur. HazU i Hrvatski prirodoslovni muzej, zagreb (umir.)zvonimir baletić, akademik HazUvini ballarin, osnovna škola Spinut, splitjosip baričević, katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u zagrebu (umir.)zdenka barović, osnovna škola Marjan, splitnikola bašić, čl. sur. HazU i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije sveučilišta u splituvladimir bermanec, akademik HazU i geološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuante bežen, Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebu (umir.) i Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagrebsanja bilač, osnovna škola Spinut, split i Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagrebvesna bobinski, osnovna škola Kajzerica, zagreb i Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagrebLovro bužina, sveučilište Jurja Dobrile u pulijosip brana, odjel za fiziku i elektrotehnički fakultet sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u osijekuMario brdar, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u osijekuvesna budinski, Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebukatee bush, osnovna škola Spinut, splitzdravka Ciglenečki, osnovna škola Jure Kaštelana, zagreb

program hazu.indd 16 18.10.2015 21:33:31

Page 17: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 17

Marina Cindrić, čl. sur. HazU i kemijski odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebutomislav Cvitaš, čl. sur. HazU i kemijski odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuželjka Čorak, čl. sur. HazU i institut za povijest umjetnosti, zagrebžarko dadić, akademik HazU, zagreb stjepan damjanović, akademik HazU, Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu i predsjednik Matice Hrvatske vida demarin, akademkinja HazU i poliklinika aviva, zagrebgordan družić, akademik HazU i odsjek za ekonomska istraživanja, zagreb andrej dujella, akademik HazU i Matematički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuivica Đaković, osnovna škola Petar Zrinski, zagrebMaja Fatović, dječji vrtić Budućnost, zagrebgoran Filipi, akademik HazU i sveučilište Jurija Dobrile u pulianđela Frančić, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebusanja Fulgosi, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zagreb stjepan gamulin, akademik HazU i Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebuMario grčević, čl. sur. HazU i Hrvatski studiji sveučilišta u zagrebuivan gušić, akademik HazU i geološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuMarijan Herak, čl. sur. HazU i geofizički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu ksenofont ilakovac, akademik HazU i Fizički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu anđelka jalušić, osnovna škola Rudeš, zagrebMarina janeš, dječji vrtić Vrbik, zagrebsibila jelaska, akademkinja HazU i biološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebudubravko jelčić, akademik HazUružica jemeršić, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zagreb i Hrvatski pedagoško-književni zbor, ogranak u kutiniMislav ježić, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuMiloš judaš, čl. sur. HazU, Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebu i prorektor za znanost sveučilišta u zagrebuLinda juraković, visoka poslovna škola s pravom javnosti, višnjankata s. amabilis jurić, katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u zagrebu

program hazu.indd 17 18.10.2015 21:33:31

Page 18: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

18a

tamara jurkić sviben, Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebukatarina kalajžić golac, osnovna škola Ljubljanica, zagrebvilmica kapac, srednja škola pregrada, pregradaMiljenko kapović, čl. sur. HazU i Medicinski fakultet sveučilišta u rijecivjera katalinić, čl. sur. HazU i odsjek za povijest hrvatske glazbe HazU, zagrebMladen klaić, osnovna škola Brestje, sesvete, zagrebLeo klasinc, akademik HazU i institut ruđer bošković, zagreb Ljiljana klinger, osnovna škola Matija Gubec, zagreb i Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagrebLjiljana kodrić, osnovna škola Spinut, splitMartina kolar billege, Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebubernardo kotlar, osnovna škola Smiljevac, zadar davor krapac, akademik HazU i pravni fakultet sveučilišta u zagrebuFrano kršinić, akademik HazU i institut za oceanografiju i ribarstvo, splitjasna kudrić, osnovna škola Ljubljanica, zagrebelso kuljanić, akademik HazU i tehnički fakultet sveučilišta u rijecijosip Lisac, čl. sur. HazU i odjel za kroatistiku i slavistiku sveučilišta u zadrujasminka Loddo, osnovna škola Spinut, splitnikola Ljubešić, čl. sur. HazU, biološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu i institut ruđer boškovićjosip Madić, akademik HazU i veterinarski fakultet sveučilišta u zagrebu anđela Mandić, osnovna škola Ljubljanica, zagreb biljana Manin, osnovna škola Trnsko, zagrebivona Marasović, čl. sur. HazU i institut za oceanografiju i ribarstvo, splitjasenka Markeljević, Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebunenad Marković, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zagreb ranko Matasović, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuslavko Matić, akademik HazU i šumarski fakultet sveučilišta u zagreburobert Matijašić, čl. sur. HazU i sveučilište jurja dobrile u puliMira Menac Mihalić, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuMilan Mihaljević, čl. sur. HazU i staroslavenski institut, zagrebbranka Milotić, Učiteljski fakultet sveučilišta u rijecinenad Moačanin, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebusvetozar Musić, čl. sur. HazU i institut ruđer bošković, zagreb

program hazu.indd 18 18.10.2015 21:33:31

Page 19: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 19

andrija Mutnjaković, akademik HazU i Hrvatski muzej arhitekture HazU, zagrebbiserka nagy, čl. sur. HazU i prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišta u zagrebukristina ndou, osnovna škola Ljubljanica, zagrebdarko novaković, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu krešimir nemec, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu Mladen obad šćitaroci, akademik HazU i arhitektonski fakultet sveučilišta u zagrebuvladimir paar, akademik HazU i Fizički odsjek prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišta u zagrebuLadislav palinkaš, čl. sur. HazU i geološki odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebu Luko paljetak, akademik HazU, dubrovniksamanta paronić, mag. philol. croat. et hist., pulagoran pichler, akademik HazU i institut za fiziku, zagrebvlasta piližota, akademkinja HazU i prehrambeno-tehnološki fakultet sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u osijeku stanko popović, akademik HazU i Fizički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebusonja prelovšek-peroš, osnovna škola Vladimir Nazor, pazinMirko primc, čl. sur. HazU i Matematički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuivan prpić, akademik HazU i Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebuivan prskalo, Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebuLucija puljak, osnovna škola, pučišćatomislav raukar, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebusiniša režek, osnovna škola Žitnjak, zagrebMarija rosandić pilaš, kbC zagreb i nasl. prof. Medicinskog fakulteta sveučilišta u zagrebu (umir.)ivica rozijan, srednja škola krapinadavorin rudolf, akademik HazU i pravni fakultet sveučilišta u splitudaniel rukavina, akademik HazU i Medicinski fakultet sveučilišta u rijeciMirko ruščić, odjel za biologiju prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u splituboris senker, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu

program hazu.indd 19 18.10.2015 21:33:31

Page 20: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

20a

tomislav sabljak, čl. sur. HazU i odsjek za povijest hrvatske knjižervnosti HazU, zagrebivo senjanović, akademik HazU i Fakultet strojarstva i brodogradnje sveučilišta u zagrebu dubravka sesar, Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuvlatko silobrčić, akademik HazU i nasl. prof. Medicinskog fakulteta sveučilišta u zagrebu (umir.)jurica sorić, čl. sur. HazU i Fakultet strojarstva i brodogradnje sveučilišta u zagrebuante stamać, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebunikša stančić, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebupetar strčić, akademik HazU i arhiv Hrvatske akademije, zagrebnina stričević, osnovna škola Spinut, splitivan supičić, akademik HazUvlado šakić, institut društvenih znanosti ivo pilar i Hrvatsko katoličko sveučilište, zagrebFranjo šanjek, akademik HazU, katolički bogoslovni fakultet i Hrvatski studiji sveučilišta u zagrebuolga šarc-Lahodny, član sur. HazUMarko šarić, akademik HazU, institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, i Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebunevio šetić, sveučilište Jurja Dobrile u puli i predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u zagrebuMirna šitum, čl. sur. HazU i kbC Sestre milosrdnice, zagrebstjepan škreblin, osnovna škola Posavski Bregi, posavski bregiivo šlaus, akademik HazU i institut ruđer bošković, zagrebMario šlaus, čl. sur. HazU i antropološki centar HazU, zagrebMarko tadić, akademik HazU i Matematički odsjek prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuMarko tadić, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuMladen tenodi, Upravni odjel za društvene djelatnosti, grad križevci i Hrvatski pedagoško-književni zbor, ogranak u križevcimaMirko tomasović, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu Franjo tomić, akademik HazU i agronomski fakultet sveučilišta u zagrebuželjko tomičić, čl. sur. HazU i sveučilište u zadru (umir.)iva toussaint, osnovna škola Spinut, splitnenad trinajstić, akademik HazU i institut ruđer bošković u zagrebusanja Urek, gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, zagreb

program hazu.indd 20 18.10.2015 21:33:31

Page 21: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 21

josip Užarević, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu gordana varošanec-škarić, Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu nenad vekarić, akademik HazU i zavod za povijesne znanosti HazU, dubrovnikdamir viličić, čl. sur. HazU i biološki odsjek prirodoslovno- matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuMaja vlajcevic, osnovna škola Spinut, splitvioleta vragotuk, osnovna škola Ljubljanica, zagrebsilvana vranić, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u rijeci dario vretenar, akademik HazU i Fizički odsjek prirodoslovno- matematičkog fakulteta sveučilišta u zagrebuvladimir vujčić, Fakultet političkih znanosti sveučilišta u zagrebu slobodan vukičević, akademik HazU i Medicinski fakultet sveučilišta u zagrebuŠime Vulas, akademik HAZU i Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta uZagrebualica Wertheimer-baletić, akademkinja HazU Mirko zelić, akademik HazU, ina-naftaplin, predsjednik znanstvenog vijeća za naftu i plin HazU i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, zagrebFadila zoranić, osnovna škola Spinut, split jelka zorić, osnovna škola Spinut, splitMateo žagar, čl. sur. HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu Milena žic Fuchs, akademkinja HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebuMladen žinić, akademik HazU i institut ruđer bošković u zagrebu viktor žmegač, akademik HazU i Filozofski fakultet sveučilišta u zagrebu *

* Značajan doprinos u izradi ovog dokumenta dali su akademici Slaven Barišić iNikola Kallay, koji su preminuli 2015. godine neposredno prije predaje rukopisaza tisak. Njihov doprinos je integralni dio ovog dokumenta što je vidljivo iz samogteksta.

program hazu.indd 21 18.10.2015 21:33:31

Page 22: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

program hazu.indd 22 18.10.2015 21:33:31

Page 23: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

1. Poglavlje

Osnove Prijedloga kurikulnih promjena u 20 točaka

program hazu.indd 23 18.10.2015 21:33:31

Page 24: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

24a

1. Sažetak prijedloga kurikulnih promjena u 20 točaka

1. na razini vlade i sabora republike Hrvatske potaknuti raspravu i do-nošenje operativnog strateškog dokumenta pronatalitetne politike s konkretnim mjerama za stimuliranje roditeljstva u optimalnom bi-ološkom razdoblju (financijska stimulacija, pomoć pri zapošljavanju i rješenju stambenoga pitanja, preispitivanje društvenih vrijednosti), kako bi efikasno pridonjelo značajnom porastu nataliteta.

2. postići nacionalni koncenzus i osvijestiti u hrvatskom društvu činjeni-cu da je kvalitetni odgoj i obrazovanje ključni faktor za uspješnost gospo-darstva i društva u uvjetima globalizacije, kao i za očuvanje nacionalnih interesa. sve ključne strateške odluke za školstvo donositi na razini Hr-vatskog sabora i formiranjem nacionalnog vijeća za školstvo.

3. najvažniji faktor za povećanje kvalitete obrazovanja je nastavni kadar (učitelj, nastavnik, profesor, stručni suradnik, ravnatelj i drugi sudioni-ci u nastavnom procesu). temeljni preduvjet uspješnih kurikulnih pro-mjena, „conditio sine qua non” nastavnoga procesa jest kvalitetno, per-manentno, stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora, te svih drugih sudionika obrazovanoga procesa, kao i poboljšavanje njihovog materijalnog i društvenog statusa. svjetska su iskustva pokazala da su ti čimbenici daleko važniji od samog nacionalnog kurikula. Cjeloži-votno obrazovanje nastavnoga kadra treba uključivati produbljivanje po-znavanja znanstvenih sadržaja predmeta koji se predaje, metodičke i psi-hološke aspekte nastavnoga procesa. U središtu promjena obrazovanja („kurikulnih promjena”) trebaju biti konkretne sistemske mjere za po-boljšanje materijalnog i statusnog položaja nastavnog kadra, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv, sustavno i kvalitetno struč-no osposobljavanje i usavršavanje nastavnoga kadra (ustrojavanje mre-že za poboljšanje kvalitete nastave, uvođenje iskusnih nastavnika-trene-ra, otvoriti mogućnost jednomjesečnoga ljetnog uključivanja nastavnog kadra sa škola u znanstveno-istraživačke timove na sveučilišta i u znan-stvene institute iz područja predmeta koji predaju, te poduke iz huma-nističkih disciplina kao što je govorništvo, posebno na hrvatskom jezi-ku, te ostale vrste komunikacijskih vještina). kompetencije iz discipline govorništva nastavnika mogu koristiti prijenosu znanja i razvoju kri-tičkog mišljenja učenika, kao i u prirodnim i društveno humanističkim predmetima.

program hazu.indd 24 18.10.2015 21:33:31

Page 25: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 25

4. postupno povećavanje kvalitete obrazovanja, ali uz što manje organi-zacijskih promjena.

5. orijentacija kurikula na znanstveno-tehnološki razvoj i globalnu konkurentnost, s uvažavanjem bitne uloge temeljnih prirodoslovnih znanja, tj. matematike, fizike, kemije, biologije, geologije i informati-ke. orijentacija kurikula na nacionalni identitet i vrijednosti s uvažava-njem važne uloge temeljnih društveno-humanističkih znanja (hrvat-ski jezik, govorništvo, povijest, geografija, strani jezici).

6. Definiranje ciljnih ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija. Te-meljno načelo u izradi kurikula mora biti da kompetencije hrvatskog učenika ne smiju biti ispod razine kompetencija učenika u razvije-nim srednjoeuropskim zemljama, te da budu adekvatno zastupljene vrijednosti i vlastiti nacionalni identitet, na razini kruga srednjoeu-ropskih zemalja, kojemu Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada.

7. provoditi načelo školskog poučavanja: učiti disciplinarno – primjenji-vati interdisciplinarno.

8. Kontinuirano raditi na osuvremenjivanju sadržaja poučavanja, te ra-sterećivanju gradiva smanjivanjem opsega enciklopedijskih sadržaja, a produbljivanju i boljem razumijevanju i kreativnom ulaženju u manji broj egzemplarnih tema, uz poticanje sposobnosti učenika za dublje ra-zumijevanje i primjene. kao korisni orijentir predloženo je smanji-vanje maksimalnog broja novih pojmova po nastavnoj temi (tri do pet), te ograničenje broja podataka koje učenik treba upamtiti. više pozornosti treba posvetiti izboru različitih govorničkih strategija u pro-cesu nastave, ovisno o tematskoj jedinici. Uz strategiju instruiranja tre-ba smisleno uvoditi strategije argumentiranja, uvjeravanja, interpretira-nja, rješavanja problema, transformiranja, “kovitlaca” ideja, a koji put i uzbuđujućih i zabavljačkih ako potiču na nove ideje i radosno usvajanje znanja, te logičko povezivanje pojmova i cjelina.

9. postupno približiti kurikul (naročito satnice pojedinih predmeta) sred-njoeuropskim kurikulima. Naročito austrijskom i njemačkom kuri-kulu kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i okolnostima.

10. postupno poboljšavanje metoda poučavanja. smjernice za nove oblike i metode poučavanja i razvoj kreativnosti učenika (primjena raznovr-snih aktivnih metoda i oblika poučavanja, poticanje učenika na samo-stalnost i kritičko mišljenje, povećavanje zastupljenosti projektne na-stave, individualni i grupni rad na projektnim zadacima, pisanje malih učeničkih istraživačkih projekata u cilju tematskog produbljenja i in-terdisciplinarnog logičkog povezivanja nastavnih sadržaja, poticanje učenika na samostalno korištenje raznih izvora znanja; razvoj načela zornosti, poticanje emocionalne inteligencije, uvažavanje zavičajno-sti, itd.). poboljšati praktičnu i laboratorijsku nastavu, a s time vezano opremanje škola kabinetima za pokuse i s adekvatnom opremom. za

program hazu.indd 25 18.10.2015 21:33:31

Page 26: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

26a

posebno motivirane i nadarene učenike sistematski organizirati redo-vite dodatne izazove, a za učenike s teškoćama u praćenju nastave si-stematsku dopunsku nastavu. važna je briga i za nadarene učenike i za učenike s teškoćama.

11. kontinuirano razvijati i uvoditi u nastavu nove metode i strategije po-učavanja. predložene metode i oblici rada u Hnos-u nisu bili obvezni za učitelje, ali su ponuđeni kao poticaj na nove, autonomne, kvalitet-nije pomake u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadaća u nastavi. definirani su ishodi poučavanja, dok se pri ostvarenju zadanih isho-da ostavlja široki prostor kreativnosti učitelja, nastavnika i profeso-ra, te mogućnost izbora metoda poučavanja. pritom je potreban oprez da neodređenost prostora kreativnosti ne bi dovela do stihijskih po-kušaja izbjegavanja usvajanja temeljnih znanja, nužno potrebnih za znanstveno-tehnološki i društveni razvoj. Fokus pozornosti mora biti na usvajanju „tvrdih” temeljnih znanja iz pojedinih predmeta, a meto-dički postupci trebaju omogućiti kreativnost. potrebno je sustavno ra-zvijati nezavisno vanjsko vrednovanje obrazovanja, a rezultate koristiti u kurikulnim poboljšanjima.

12. ostvarivati dualni cilj strukovnog obrazovanja i trend integracije: da osposobi za rad u uvjetima postojeće znanstveno-tehnološke razine uz adekvatno stjecanje praktičnih vještina za trenutne potrebe gospo-darstva, ali i da pruži dovoljno temeljnih znanja za nastavak obrazova-nja i cjeloživotno obrazovanje vezano uz predvidivi i nepredvidivi ra-zvoj znanstveno-tehnološke razine u budućnosti. danas je to značajni problem hrvatskog školstva. kao orijentir predložen je njemački mo-del strukovnog obrazovanja koji se pokazao vrlo uspješan u svjetskim razmjerima.

13. novi koncept kurikulnog pristupa informatičkom obrazovanju uklju-čuje rani razvoj kompjutorski-prijateljskog („computer – friendly”) senzibiliteta i potrebnog logičkog i apstraktnog načina mišljenja, počevši od dječjeg vrtića. danas moderno učenje informatike u svije-tu nije učenje neke recepture ili dijelova računala, već učenje koncepata koji se mogu primijeniti na bilo kojoj tehnologiji i problematici koje se u informatici vrlo brzo mijenjaju. nastavu informatike treba prioritetno orijentirati na projektni tip nastave kroz koji učenici samostalno, ili u grupama izvode projekte, kroz koje radom stječu potrebna trajna zna-nja (ne „štreberska” i enciklopedijska), te razvijaju sposobnost snalaže-nja u realnom i promjenjivom informatičkom okružju. koncepti učenja pomoću informatičkog alata Pythona mogu se primjenjivati u najjed-nostavnijem obliku (prepoznavanje, kornjačina grafika) od vrtića nada-lje, sve do najviših stupnjeva obrazovanja. preduvjet za uvođenje takvog razvojno orijentiranog kurikula je intenzivna edukacija nastavnika koji danas najvećim dijelom nisu osposobljeni za takav tip nastave.

program hazu.indd 26 18.10.2015 21:33:31

Page 27: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 27

14. Mjesečno timski planirati nastavu na Učiteljskom vijeću, u cilju i svr-hom suradnje te zajedničkog integriranog planiranja nastave, kao i ko-relacije sadržaja predmeta. pritom se obrada određene teme koja se uči u više predmeta može smisleno i zorno povezati, umjesto da se obra-đuje pojedinačno na razini pojedinog predmeta. praksa pri uvođenju Hnos-a pokazala je iznimno uspješno profiliranje školskog timskog planiranja nastave i zajedničko oblikovanje školskih projekata.

15. ograničeno i oprezno uvoditi izborne predmete. iskustva razvijenih ze-malja pokazala su negativne posljedice prerane izbornosti, kao i pre-široke mogućnosti izbora. Učenik često pokazuje sklonosti za „bijeg” iz tzv. „tvrdih” predmeta (matematika, fizika, kemija, biologija) u tzv. „meke” predmete, koji su učenicima lakši i privlačniji. Često tek ula-ženjem učenika u zahtjevnije „tvrde” predmete on uočava njihove izazove i kod njega se budi veći interes za te predmete, kao i za stru-ke koje se na njima temelje: inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke, ekonometrijske, ekonofizičke, kvanti-tativno-sociološke i druge.

16. jačanje odgojne uloge škole uključivanjem elemenata odgoja u nasta-vu svih školskih predmeta. doprinos je razvoju cjelovite ličnosti, te ak-tivnog i odgovornog člana društvene zajednice. razvoj humanističkih, duhovnih, domoljubnih i moralnih vrijednosti. poticanje učenika na prihvaćanje ekologije kao životnog stava uz razumijevanje znanstvene osnove ekoloških utjecaja. Uspostava kvalitetne komunikacije svih su-bjekata u odgojno-obrazovnom sustavu.

17. Smanjivati opseg administrativnih poslova, obveza i nadzora koji sada opterećuju i otežavaju funkcioniranje škole i rad ravnatelja, uči-telja, nastavnika, profesora i stručnih suradnika. postupno povećavati broj škola s cjelodnevnim boravkom učenika i odgojno-obrazovnim programom, uključujući učenje i izradu domaćih zadaća pod nadzo-rom učitelja.

18. kurikulno prilagođavanje udžbenika, popratnih tiskanih i digitalnih materijala (radnih bilježnica, priručnika, zbirki zadataka, multimedij-skih i digitalnih materijala za učenje...). sukladno predviđenim kurikul-nim ishodima poučavanja strukturirati udžbenike. za svaku nastavnu temu u udžbeniku trebaju biti jasno i prepoznatljivo grafički istaknuti obvezni dio, izborni dio i dodatni neobavezni sadržaji. kurikulom se određuje obvezni dio nastavne teme, što učenik treba usvojiti i znati. stoga u tom dijelu sadržaja treba ograničiti broj novih pojmova i infor-macija (npr. sukladno točki 8 u ovom dokumentu). definiranje ogra-ničenja broja obveznih novih pojmova po temi u udžbenicima bitan je element rasterećenja gradiva enciklopedijskim sadržajima. izborne teme treba učitelju, nastavniku i profesoru ostaviti da ih slobodno oda-bere (iz popisa izbornih tema), te one trebaju biti grafički prepoznatljivo

program hazu.indd 27 18.10.2015 21:33:31

Page 28: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

28a

istaknute u udžbenicima. U udžbenicima se mogu nalaziti i dodatni ne-obavezni sadržaji za učenike koji imaju veći interes za dani predmet, ili je predmet blizak usmjerenju škole, ali moraju također biti grafički ja-sno istaknuti kao neobavezni. Udžbenici trebaju biti primjereni uzra-stu učenika i zanimljivi. tako prilagođeni udžbenici i popratni materi-jali imaju važnu ulogu u realizaciji kurikulnih promjena.

19. Uvesti stopostotni obuhvat djece rane i predškolske dobi u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. integracija programa predškole („male škole”) i „nultog” razreda, te njegovo zadržavanje u dječjem vrtiću bez mijenjana sadašnjeg ustrojstva osmogodišnje osnovne škole. to je optimalno za korištenje postojećih kadrovskih i materijalnih resursa. za mlađu djecu (prije „male škole”) organizira-ti rad u dobno mješovitim skupinama i razmotriti mogućnosti rada s hibridnim modelom mješovitih (prednost za socijalizaciju i komuni-kacijski potencijal) i homogenih dobnih skupina (prednost za obradu sadržaja prilagođenih dobi djece). osigurati bolju koordinaciju Mini-starstva i osnivača (lokalne samouprave) radi zauzimanja zajedničkih stavova u svezi sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, te odgojiteljske profesije.

20. intenzivna suradnja s akademskom zajednicom, posebno s fakultetima gdje se obrazuju odgojitelji, učitelji, nastavnici, profesori i stručni su-radnici, te znanstvenim institutima koji se bave obrazovanjem, jer para-lelno s kurikulnim promjenama u školi treba osuvremenjivati kuriku-le nastavničkih fakulteta s posebnom pažnjom na logično povezivanje gradiva.

program hazu.indd 28 18.10.2015 21:33:31

Page 29: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 29

Načelne razlike između nacionalnog kurikula prema HNOS-u (2005.) i najavljenog nacionalnog kurikula

u okviru „cjelovite kurikularne promjene” (2015.)

što je zajedničko za Kurikul prema HNOS-u iz 2005. i za Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” iz 2015.?

Usporedbom materijala i izlaganja voditelja projekta „cjelovitih kuriku-larnih promjena” iz 2015 godine i „vodiča kroz Hnos” koji je 2005. obja-vilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jasno se vidi da postoji niz sličnosti između oba projekta: jedan i drugi uključuju sadržaje poučavanja; ishode poučavanja i određivanje učeničkih kompetencija; rasterećenje gra-diva; smjernice za nove oblike i metode poučavanja i kreativnost učenika; usmjerenost na ciljeve odgoja i obrazovanja; osposobljenost za cjeloživotno obrazovanje; trajnost i uporabljivost stečenih znanja, sposobnosti, vještina i vrijednosti; primjereno i razumljivo učenje, itd.

U predgovoru publikacije Vodič kroz HNOS iz 2005. godine stoji:

„ovim vodičem predstavljamo Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos) za osnovnu školu. desetljećima se raspravljalo o preopterećeno-sti učenika neprimjerenim nastavnim sadržajima i metodama, nedovoljno jasnim ciljevima osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, nedostatnim i ne-pouzdanim praćenjem i vrjednovanjem kakvoće odgoja i obrazovanja, te nezadovoljstvu roditelja i učenika samom školom. odlučili smo djelovati i krenuti u planiranje i realizaciju konkretnih unapređenja odgojno-obrazov-nog procesa. Hnos je rezultat svesrdnog angažmana šire znanstvene i stru-kovne javnosti koja je prepoznala potrebu promjena radi poboljšanja kakvo-će obrazovanja kao temelja gospodarstva i društva zasnovanih na znanju i primjeni znanja.”

kreatori „cjelovitih kurikularnih promjena” iz 2015. godine ne uvaža-vaju da je niz problema školske nastave još 2005. sagledan i rješavan, pa ne koriste ono što je već na raspolaganju.

Ukratko, umjesto da rad na kurikulu počne ispočetka, kurikulna refor-ma 2015. godine trebala bi krenuti od tamo gdje je 2007. godine kurikulna reforma prema Hnos-u bila zaustavljena, nakon četiri godine intenzivnog i znatnim dijelom uspješnog razvoja. bilo bi prikladnije da kurikulna refor-ma 2015. krene od rezultata reforme 2005. (prije svega od publikacije Mi-nistarstva „vodič kroz Hnos” i od tada razvijenih predmetnih kurikula za osnovnu školu koji su dostupni na mrežnim stranicama HazU i Hpkz:

– http://www.hazu.hr/~paar/hnos.zip i http://www.hpkz-napredak.hr).

program hazu.indd 29 18.10.2015 21:33:31

Page 30: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

30a

niz ciljeva „cjelovite kurikularne promjene” (2015.) slična je (odgovara) ciljevima koje je deset godina ranije deklarirao i provodio kurikul prema Hnos-u (2005.).

Međutim, između oba projekta postoje vrlo ozbiljne razlike koje bi tre-balo raščistiti ozbiljnim dijalogom znanstvenih i stručnih argumenata. pri-mjerice navodimo neke od njih:

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

temeljni preduvjet uspješnih kurikulnih promjena, „conditio sine qua non” nastavnoga procesa jest kvalitetno stalno stručno usavršavanje nastav-nog kadra i stimuliranje poboljšavanjem njihovog materijalnog i društve-nog statusa. svjetska su iskustva dokazala da su ti čimbenici daleko važniji od samoga nacionalnog kurikula (što je dokumentirano u „prijedlogu 20 točaka”).

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

naglašena je središnja uloga normativno definiranog kurikula („nor-mativni optimizam”), a kadrovski čimbenik nije istaknut kao prioritetan.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

argumentirano se naglašava bitna uloga temeljnih znanja: temeljnih prirodoslovnih znanja (matematike, fizike, kemije, biologije, geologije) i te-meljnih društveno-humanističkih znanja (hrvatski jezik, govorništvo, po-vijest, geografija, strani jezici). temeljna prirodoslovna znanja su osnova za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke, ekono-metrijske, ekonofizičke i druge struke, a društveno-humanističke za huma-ne, duhovne i moralne vrijednosti cjelovite ličnosti, za nacionalni identitet i domoljublje, i za uspješno snalaženje u rastuće globaliziranom svijetu. po-lazi se od stava da je usmjerenost na znanstveno-tehnološki razvoj i glo-balnu konkurentnost uvjetovana središnjom ulogom temeljnih znanja.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

Uloga temeljnih znanja kao orijentir nije tretirana i naglašena kao bitan preduvjet uspješnog znanstveno-tehnološkog razvoja i globalne konkuren-tnosti. sličan pristup prisutan je i u „nacionalnom okvirnom kurikulumu” koji se navodi kao podloga za koncept „cjelovitih kurikularnih promjena”.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

kao orijentir definira se austrijski i njemački kurikul, uz prilagod-bu našim konkretnim uvjetima, okolnostima i obrazovnoj tradiciji. taj

program hazu.indd 30 18.10.2015 21:33:31

Page 31: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 31

orijentir odnosi se na opće i na strukovne škole. za definiranje ciljnih isho-da poučavanja i učeničkih kompetencija, temeljna je odrednica da kompe-tencije hrvatskog učenika ne smiju biti ispod razine kompetencije uče-nika u uspješnim srednjoeuropskim zemljama. Upozorava se na razvojne zamke nekih kurikula, kao primjerice finskoga.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

nije definiran kurikulski orijentir. otvara se prostor arbitrarnom pabir-čenju i kombiniranju heterogenih kurikula iz raznih zemalja koji su među-sobno neusklađeni i koji su pokazali negativne posljedice na znanstveno-tehnološki razvoj gospodarstva, kao primjerice finski kurikul.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

naglašava se potreba ozbiljne stručne i znanstvene rasprave i sučeljava-nja argumenata, te široka suradnja na razvoju kurikula, uz učestvovanje ši-rokog spektra stručnjaka i znanstvenika. odluke treba donositi na temelju poznavanja i uvažavanja svjetskih i domaćih iskustava, izbjegavajući svako jednoumlje. U radu na kurikulu naglašena je potreba da sudjeluju i znan-stvenici koji su svjetski prepoznatljivi u matičnim disciplinama pa izvrsno poznaju svjetske trendove. primjerice, u radu na Hnos-u sudjelovalo je 22 akademika i stotinu znanstvenika iz znanstvenih, gospodarskih i zdravstve-nih institucija uz nekoliko stotina učitelja, nastavnika i profesora iz školske prakse.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

odsustvo argumentirane rasprave, zanemarivanje argumentiranih pri-mjedbi i sugestija upućenih Ministarstvu i drugim nositeljima reforme, od strane niza relevantnih institucija kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski pedagoško-književni zbor, sveučilište u zagrebu i drugi. takav odnos nositelja reforme dokumentiran je u nekoliko potpo-glavlja iz „prijedloga u 20 točaka”.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provodilo je od 2003. do 2006. projekt razvoja Hnos-a i nacionalnog kurikula za osnovnu školu. Metoda rada na Hnos-u i nacionalnom kurikulu za osnovnu školu jasno je definirana i prikazana u službenoj publikaciji Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta iz 2005. „vodič kroz Hnos”. konkretni podatci o radu: bilo je uključeno oko 300 učitelja, nastavnika i profesora škola i preko sto znan-stvenika i umjetnika sa sveučilišta i znanstvenih instituta, te 22 akademika HazU. U eksperimentalnom uvođenju u 49 osnovnih škola sudjelovalo

program hazu.indd 31 18.10.2015 21:33:32

Page 32: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

32a

je oko tisuću učitelja, nastavnika i profesora. Ukupno je na razvoju HNOS – kurikula sudjelovalo 448 stručnjaka.

pri eksperimentalnom uvođenju novog kurikula u 49 osnovnih škola organizirana je Hnos-potpora od dvadesetak iskusnih učitelja i nastavnika koji su redovito obilazili eksperimentalne škole i u svojstvu „trenera” pru-žali stručnu pomoć i savjete učiteljima, nastavnicima i profesorima na ek-sperimentalnim školama. paralelno je održan veliki broj stručnih skupova na kojima je razmatrana problematika uvođenja Hnos-kurikula u praksi. izrađen je nacionalni kurikul za osnovnu školu (na raspolaganju je na web mrežnim stranicama HazU i Hpkz, http://www.hazu.hr/~paar/hnos.zip i http://www.hpkz-napredak.hr).

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

razumno bi bilo da autori projekta kurikula iz 2015. upotrijebe meto-dologiju, iskustvo i rezultate kurikula iz 2005. kao polazište, te nastave s njegovim poboljšanjima i nadogradnjom gdje je to potrebno, tako da čitav rad ne počne ispočetka. iz javnih izjava voditelja kurikulnog projekta 2015. (npr. da je sada prvi put da se radi na kurikulu, prvi put da su učitelji uklju-čeni u povjerenstva, da ne postoji platforma za razvoj školstva, da se prvi put rješava problem preopterećenosti itd.), izgleda da nisu bili upoznati s radom, iskustvima i rezultatima na izradi i primjeni nacionalnog kurikula prije deset godina.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

kurikul treba provoditi načelo školskog poučavanja: učiti disciplinar-no – primjenjivati interdisciplinarno. znanja i mogućnosti primjene znanja stječu se unutar predmeta određene znanstvene discipline, a tek nakon toga učenici su osposobljeni za kvalitetne međupredmetne korelacije. povezuju se obrade određenih tema iz raznih predmeta, umjesto da se integriraju ra-zni predmeti u neke zajedničke predmete, što je u nekim zemljama pokaza-lo ozbiljne nedostatke i negativne posljedice.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

načelo učiti disciplinarno – primjenjivati interdisciplinarno nije nagla-šeno u kurikulnim promjenama 2015. Uočava se sklonost „ad hoc” pove-zivanja znanja i uvođenju integracija prije nego su usvojena znanja koja treba povezivati, što bi vodilo do pada kvalitete usvojenih znanja i njihove primjene.

program hazu.indd 32 18.10.2015 21:33:32

Page 33: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 33

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

potrebno je ograničeno i oprezno uvoditi izborne predmete. iskustva razvijenih zemalja pokazala su negativne posljedice neoliberalističkih ten-dencija s preranom izbornosti, kao i preširokim mogućnostima izbora. po-lazi se od toga da učenik često pokazuje sklonost za „bijeg” iz tzv. „tvrdih” predmeta (matematika, fizika, kemija, biologija) u tzv. „meke” predmete koji su učenicima lakši. bitni faktor jest da učenik često, tek nakon što uđe u zahtjevnije „tvrde” predmete i osjeti njihove izazove, počinje pokazivati veći interes za te predmete, a također i za struke koje se na njima temelje: inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke, eko-nometrijske, ekonofizičke i dr.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

nije prepoznata opasnost od širom otvorenih vrata uvođenju izbornih predmeta na račun obveznih, a naročito mogućnost da učenici linijom ma-njeg otpora „tvrde” predmete potrebne za kasnije školovanje i profesional-ni razvoj, zamijene „mekim” predmetima koji su lakši, ali idu na štetu svog kasnijeg školovanja, izbora profesije i profesionalnog rasta.

Kurikul prema HNOS-u (2005.):

posebno osjetljiv problem je kurikul školskog predmeta povijest. pri-je deset godina povjerenstvo sastavljeno od nastavnika i profesora školske prakse, te znanstvenika iz povijesti na čelu s akademikom raukarom, izra-dilo je vrlo kvalitetan kurikul povijesti. U tom kurikulu težište je bilo na na-cionalnoj i civilizacijskoj povijesti, a mnoštvo faktografskih i nepotrebnih podataka je ispušteno. nažalost, taj prijedlog novog kurikula povijesti na-išao je na protivljenje koje nije bilo znanstveno argumentirano i kao takav nije uveden u školsku praksu.

Kurikul prema „cjelovitim kurikularnim promjenama” (2015.):

ekspertni tim tvrdi da prvi put upozoravaju na problem mnoštva nepo-trebnih podataka koji se uče u predmetu povijest, i ne daju jasan stav u od-nosu na nacionalnu povijest.

program hazu.indd 33 18.10.2015 21:33:32

Page 34: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

34a

Već 2005. godine HNOS je upozoravao i predlagao rješenje problema gradiva pretrpanog činjenicama

kreatori „cjelovitih kurikularnih promjena” iz 2015. godine ne uvažavaju da je niz problema školske nastave već 2005. sagledan i rješavan, te ne kori-ste ono što je na raspolaganju, već kreću ispočetka.

dakle, 2015. u javnim i stručnim nastupima u svezi budućeg kurikula, ističe se da su „škole pretrpane činjenicama”, da se „po prvi put pita učitelje” itd., umjesto da se polazi od već sagledane situacije i obavljenog posla prije deset godina. kao ilustraciju pogledajmo dio teksta iz „vodiča kroz Hnos”, koji je 2005. godine izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Primjeri preopterećenosti učenika

Prvi primjer:iz udžbenika prirode i društva za 3. razred djeca u dobi od devet godina uče:

»... slojnice su zakrivljene crte koje povezuju mjesta jednake visine. za prikaz visine koristimo se i tonovima smeđe boje. što je dio uzvisine viši, to je tamniji. osnovni oblik uzvisine spoznajemo iz temeljnog tlocrta. visinu uzvisine spoznajemo pomoću tonova smeđe boje i slojnica, odnosno broja slojeva. nagib padine odčitavamo pomoću gustoće slojnica. padina je strmi-ja ondje gdje su slojnice bliže jedna drugoj.«

Drugi primjer:U dobi od jedanaest godina dijete se suočava sa sljedećim tekstom u udžbeniku:

»Mezopotamski bogovi: enil-bog vjetrova, enki/ea-bog vode, ninhur-sag-eina supruga, an/anu-božanstvo neba, inana/ištar-božica ljubavi, du-muzi/tamuz-bog vegetacije, ištarin ljubavnik, Utu/šamaš-bog sunca, na-nnar/nana-bog Mjeseca, nergal-bog pošasti, ereškigal-nannarova supruga, Marduk-kralj bogova, nabu-Mardukov sin, bog pismenosti i mudrosti.«

Treći primjer:iz udžbenika zemljopisa za 5. razred djeca uče nerazumljiv tekst, koji je ujedno i pogrešan:

»atmosferski tlak je težina zračnog omotača oko zemlje. jedinica za tlak je hektopaskal.«

program hazu.indd 34 18.10.2015 21:33:32

Page 35: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 35

dijete pita: »zašto težinu i u svakodnevnom životu ne izražavamo u hek-topaskalima?«; »kad u ruci držim knjigu, zašto ne osjećam da je težina zrač-nog omotača gura prema dolje?«

nasuprot tomu, učenik u sedmom razredu u fizici uči da je jedinica za težinu njutn, a ne hektopaskal, a da je tlak nešto drugo nego što se učilo u zemljopisu 5. razreda. nije jednak težini, pa se zato i ne izražava jedinicom težine. na tijelo djeluje sa svih strana, ne samo odozgo prema dolje, nego i odozdo prema gore.

kako se osjeća učenik suočen s dvije suprotne informacije i kako to utje-če na njegov intelektualni razvoj? što djetetu znače ovi enciklopedijski tek-stovi? kako se dijete osjeća »bubajući« takve kontradiktorne sadržaje? ko-liko to utječe na razvoj kreativnosti? koliko to pridonosi tomu da dijete za-mrzi školu?

Pragmatičan pristup rasterećivanju učenikarasterećivanje učenika ne znači smanjivanje znanja i osposobljenosti

koje učenici stječu u osnovnoj školi, nego naprotiv njihovo poboljšavanje. Učenike rasterećujemo odbacivanjem suvišnih, međusobno nepovezanih i netočnih nastavnih sadržaja i metoda neprilagođenih dobi učenika, čime se mijenja uloga učenika kao pukog promatrača u nastavnom procesu. za do-nošenje odluke o rasterećivanju učenika nisu potrebna dodatna istraživanja i studije, nego se ona može temeljiti na kompetencijama naših znanstvenika i stručnjaka, a osobito na iskustvima vrsnih praktičara – učitelja.

U vodiču kroz Hnos predložen je jednostavni operativni postupak da se taj problem riješi, i u ovom je prijedlogu u 20 točaka uključen u točki 8 (smanjivanje maksimalnog broja novih pojmova po nastavnoj temi na tri do pet, te ograničenje broja podataka koje učenik treba upamtiti). te su upute namijenjene za školsku nastavu i za pisanje udžbenika.

program hazu.indd 35 18.10.2015 21:33:32

Page 36: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

36a

Zašto nisu prihvatljivi neki istaknuti aspekti „cjelokupnih kurikularnih promjena” i „Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije” iz 2014. godine?

2015. godine je „ekspertni tim” imenovan od Mzos-a najavio „cjelovite kurikularne promjene” koje počinju od početka. no, umjesto toga bio bi potreban nastavak prethodnoga rada na kurikulnoj reformi (nastavnom uputniku) uzimajući u obzir dosad postignuta iskustva, pozitivna i negativ-na, te rezultate i pouke dosadašnjih kurikulnih promjena u okviru Hnos-a započetog 2003. godine. U tom smislu, uzevši u obzir dosadašnji rad na Hnos-u, neposredna iskustva iz školske prakse i objavljene stavove i sku-pove o obrazovanju u HazU i Hrvatskom pedagoško-književnom zboru, te u zajedničkoj organizaciji HazU i sveučilišta u zagrebu, predlažemo znat-ne modifikacije nedavno usvojene strategije obrazovanja, znanosti i teh-nologije, kao i krupne promjene planirane metodologije rada na novom nacionalnom kurikulu. trećina članova svakog povjerenstva za predmetne kurikule trebala bi biti iz sastava ranijih povjerenstava koji su radili na ku-rikulnim promjenama, uključujući voditelje ranijih povjerenstava za pred-metne kurikule. primjerice, je li razumno krenuti s kurikulom povijesti za osnovnu školu od početka i pritom potpuno zanemariti vrlo kvalitetan ku-rikul povijesti za osnovnu školu, koji je izradilo povjerenstvo s kvalitetnim nastavnicima i profesorima iz školske prakse, te znanstvenicima iz povijesti na čelu s akademikom tomislavom raukarom.

polazeći od dosad postignutih rezultata na kurikulnim promjenama u okviru Hnos-a i same školske prakse, osigurao bi se optimalni kontinuitet promjena koji je u školstvu nužan. svaka krupnija promjena trebala bi se prije uvođenja u školski sustav prethodno eksperimentalno testirati na pe-desetak oglednih škola kao što je učinjeno za kurikulne promjene predlaga-ne 2003. – 2006. nadalje, dio strategije obrazovanja trebao bi biti otvoren za usklađivanje sa strategijom razvoja gospodarstva (koja još nije donesena).

strategija obrazovanja trebala bi kao primarni cilj reforme školstva de-finirati stalno i stručno usavršavanje nastavnoga kadra, te jačanje njihove motivacije poboljšanjem materijalnog i društvenog statusa. taj je prioritet mnogo važniji od reforme kurikula, što je uvjerljivo potvrđeno iskustvima u svijetu.

za izradu kurikula treba definirati kao temeljni cilj približavanje uspješ-nim srednjoeuropskim školskim sustavima. U prvom redu uzeti kao orijen-tir njemačke i austrijske kurikule, što je više puta iznošeno u prijedlozima

program hazu.indd 36 18.10.2015 21:33:32

Page 37: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 37

i znanstvenim skupovima u HazU. Usvojena strategija prosvjetnih vlasti i planirani koncept kurikula nemaju takav orijentir. taj propust treba ispra-viti. Ulaženje u neprovjereni eksperiment s cijelom učeničkom populaci-jom bio bi vrlo opasan potez prosvjetnih vlasti koji može nanijeti goleme negativne posljedice budućnosti Hrvatske.

Cjelovita kurikulna reforma koju planiraju prosvjetne vlasti traži upo-rište u strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je deklarativno usmjerena na cjeloživotno obrazovanje, znanost i inovacije. Međutim, pred-ložene promjene u nekim važnim aspektima nisu u skladu s takvim razvoj-nim ciljevima. posebno je u pogledu razvoja gospodarstva i društva opasno nedovoljno naglašavanje i konkretno uvažavanje temeljnih znanja iz mate-matike, fizike, kemije i biologije, te temeljnih znanja iz društveno-huma-nističkoga područja. strategija ostavlja previše prostora za „bijeg” učenika iz „tvrdih” predmeta u neke „meke” predmete, koji od učenika zahtijevaju manji intelektualni rad i napor.

Usvojena strategija prosvjetnih vlasti ne prepoznaje ključnu ulogu te-meljnih znanja iz matematike, fizike, kemije i biologije kao osnovu inže-njerskih, medicinskih, biotehničkih, prirodoslovno-matematičkih, ekono-metrijskih, ekonofizičkih i drugih struka, što se ogleda u sastavu Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme zadužene od Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i sporta. njen je deklarirani zadatak „fo-kusirano projektno vođenje prve dionice kurikularne reforme, određivanje glavnog smjera kurikularnih promjena, koordiniranje rada brojnih skupina i sudjelovanje u radu radnih skupina na različitim razinama”. U sastav Ek-spertne radne skupine uključeno je osam članova koji su po struci peda-gozi, psiholozi, sociolozi, ali nema nijednog stručnjaka iz područja ma-tematike, fizike, kemije, biologije, niti učitelja, nastavnika i profesora sa škola, niti svjetski prepoznatljivih znanstvenika. Kako bi Ekspertna radna skupina mogla kompetentno obaviti zadaću, nužno je da u njen sastav budu uključeni i stručnjaci za pojedina matična područja, kao što su npr. matematičari, fizičari, kemičari i biolozi iz područja priro-doslovlja, te povjesničari, lingvisti i ekonomisti iz područja društvenih i humanističkih znanosti. takvi znanstvenici mogu anticipirati buduće trendove znanstveno-tehnološkog razvoja o kojima se mora voditi računa u izradi kurikula. U tom smislu, u HazU su više puta iznošeni konkretni prijedlozi, ali od nadležnih tijela nisu usvojeni niti prihvaćen poziv na ar-gumentiranu raspravu.

nije moguće reformirati obrazovanje i školstvo, a da se ne vodi računa o samom predmetu reformiranja, tj. o gradivu koje se u školama predaje. pritom valja voditi računa o razini poznavanja gradiva i razlučiti što je bit-no od manje bitnog za obrazovni potencijal, jer je za reformu obrazovanja potrebno poznavanje gradiva na razini koja je znatno viša od one koja se u školi predaje.

program hazu.indd 37 18.10.2015 21:33:32

Page 38: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

38a

2. Polazišta prijedloga kurikulnih promjena

Iskustvo kurikulne reforme hrvatskog školstva u okviru projekta HNOS od 2003. do 2015. – uvodna napomena

dosadašnji rad na razvoju i primjeni projekta Hnos (Hrvatskog nacio-nalnog obrazovnog standarda) 2003. – 2006., razmatranje i razvoj tog kon-cepta u HazU 2000. – 2015. i u Hrvatskom pedagoško-književnom zboru (Hpkz) ukazali su na osnovne orijentire za kurikulne promjene:1. kvaliteta i dobra praksa uspješnog njemačkog i austrijskog školstva, naro-

čito u pogledu znanstveno-tehnološkoga razvoja te usklađivanje obrazo-vanja za sadašnje i buduće potrebe gospodarstva i društva;

2. dosadašnja iskustva i primjeri dobre prakse u hrvatskom školstvu;3. ugrađivanje vlastitoga identiteta i nacionalnih vrijednosti u odgojno-

obrazovni sustav;

kao orijentir uzimani su u obzir sljedeći dokumenti:– development of national educational standards, bundesministerium

für bildung und Forschung, berlin;– deklaracija o znanju i primjeni znanja, HazU, zagreb;– U.s. national academy of sciences, rising above the gathering storm,

The national academy press, Washington, d.C.;– european Comission: science education now, a renewed pedagogy

for the future of europe, brussels; – Lehrplan, Österreich; – Lehrplan, bayern.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta rH provodilo je od 2003. do 2006. projekt razvoja Hnos-a i nacionalnog kurikula za osnovnu ško-lu. bilo je uključeno oko 300 učitelja, nastavnika i profesora sa škola, i sto znanstvenika i umjetnika sa znanstvenih instituta, kulturnih i zdravstvenih ustanova i drugih institucija, te 22 akademika HazU. U eksperimental-nom uvođenju u 49 osnovnih škola sudjelovalo je oko tisuću učitelja, na-

program hazu.indd 38 18.10.2015 21:33:32

Page 39: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 39

stavnika i profesora. Ukupno je na razvoju HNOS – kurikula sudjelovalo 448 stručnjaka.

pri eksperimentalnom uvođenju novog kurikula u 49 osnovnih škola organizirana je Hnos-potpora od dvadesetak iskusnih učitelja i nastav-nika koji su redovito obilazili eksperimentalne škole, u svojstvu „trenera” i pružali stručnu pomoć i savjete učiteljima, nastavnicima i profesorima na eksperimentalnim školama. paralelno je održan veliki broj stručnih sku-pova na kojima je raspravljana problematika uvođenja Hnos-kurikula u praksi.

stečena su korisna iskustva, pozitivna i negativna, i uočen je niz proble-ma. izrađeni su kurikuli, neki više uspješni (npr. iz povijesti, fizike i stranih jezika), a neki manje (npr. iz biologije i zemljopisa).

Međutim, početkom 2008. iznenada je u Ministarstvu i agenciji za od-goj i obrazovanje, bez ikakve obznanjene odluke ili argumentacije, izosta-la daljnja institucijska podrška kurikulnim promjenama i prekinute su sve aktivnosti uvođenja Hnos-a, što se poklopilo s odlaskom iz Ministarstva dotadašnjeg državnog tajnika i pomoćnika ministra, a dolaskom nove dr-žavne tajnice. tada je umjesto Hnos-a, kao nova osnova za kurikulne pro-mjene od početka počeo rad na novom dokumentu pod nazivom nok (nacionalni okvirni kurikulum). za nok je u nizu skupova i publikacija u HazU ukazano da nije dovoljno orijentiran na potrebe znanstveno-teh-nološkog razvoja. U prvom redu, da ne uvažava ulogu temeljnih znanja iz matematike, fizike, kemije i biologije za razvoj gospodarstva i društva, te da predstavlja udaljavanje od srednjoeuropskoga školstva, da sadrži niz struč-nih pogrešaka, pa je upozoreno da nok ne može biti prihvatljiv kao okvir za izradu nacionalnog kurikula. Unatoč svim argumentiranim kritikama, u nedavno prihvaćenoj strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije i plani-rane metodologije rada na nacionalnom kurikulu, nok je istaknut kao te-melj za izradu nacionalnoga kurikula u 2015. godini.

Za izradu nacionalnog kurikula trebalo bi definirati kao temeljni cilj približavanje uspješnim srednjoeuropskim školskim sustavima, a u pr-vom redu uzeti kao orijentir njemačke i austrijske kurikule, što je više puta iznošeno u prijedlozima HazU i ovom tekstu. strategija i planira-ni koncept nacionalnog kurikula nemaju takav orijentir. taj propust treba ispraviti. Ulaženje u neprovjereni eksperiment s cijelom učeničkom popu-lacijom bio bi vrlo opasan potez prosvjetnih vlasti koji može nanijeti go-leme negativne posljedice za budućnost Hrvatske. temeljem dosadašnjih iskustava i doprinosa na oblikovanju i razvoju hrvatskoga školstva, ovdje predlažemo konkretna rješenja za reformu školstva, te prilažemo prijedlo-ge konkretnih kratkoročnih mjera koje su sugerirali mnogi iskusni učite-lji, nastavnici, profesori i ravnatelji škola, kao i istaknuti znanstvenici, što je znatnim dijelom razmatrano i ranije u okviru rada na Hnos-u od 2003. do 2006.

program hazu.indd 39 18.10.2015 21:33:32

Page 40: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

40a

HNOS predmetni kurikuli za osnovnu školu (2006.) na mrežnim stranicama HAZU i HPKZ

Link na predmetne kurikule Hnos-a za osnovnu školu (kolovoz 2006.) na mrežnim stranicama HazU i Hpkz:

http://www.hazu.hr/~paar/hnos.ziphttp://www.hpkz-napredak.hr.

taj kurikul se nalazio na mrežnim stranicama Mzos-a, sve do početka 2008. godine, ali je kasnije bez objašnjenja uklonjen.

Popis sudionika na izradi nacionalnog kurikula za osnovnu školu 2003. – 2006. u okviru projekta HNOS

sudionici na izradi Hnos-a (koordinacijski odbor, predmetne koordi-nacije i povjerenstva, prosudba Hnos-a) navedeni su u prilogu: vodiČ kroz Hnos – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2005. (prijed-log kurikulnih promjena hrvatskog školstva, 2005.)

Koordinacija Odbora za izradbu HNOS-a:1. primorac dragan, doc. dr. sc., ministar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa rH, zagreb2. paar vladimir, akademik HazU, zagreb3. šetić nevio, dr. sc., državni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i špor-

ta rH, zagreb4. Marković nenad, prof., pomoćnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazova-

nja i športa rH, zagreb5. Miličić tina, dipl. ing., administrativna tajnica odbora za izradbu Hnos -a,

zagreb

program hazu.indd 40 18.10.2015 21:33:32

Page 41: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 41

Predmetne koordinacije i povjerenstva: agičić damir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb1. ambruš kiš ružica, prof., zavod za školstvo rH, zagreb2. andraka Marija, prof., Učiteljska akademija, zagreb3. arambašić branka, dipl. uč., oš sokolovac, sokolovac4. arefijev josip, prof., oš s. kolara, Hercegovac5. babić Magdalena, dipl. ing., oš vrbani, zagreb6. babić stjepan, akademik, HazU, zagreb7. bakran Lesar tanja, prof., oš tina Ujevića, zagreb8. baličević Marija, prof., oš Franje krežme, osijek9. barović zdenka, dipl. uč., oš Marjan, split10. bartičević jadranka, prof., Centar ‘juraj bonači’, split11. bartolić gordan, prof., ii. oš Čakovec, Čakovec12. bastić Marijana, prof., oš rudeš, zagreb13. beg nikola, prof., sš ban j. jelačić, zaprešić14. bilić anđela, prof., oš Ludbreg, Ludbreg15. bilić štefan Milica, prof., i. oš dugave, zagreb,16. bilić-prcić branka, dipl. uč., oš a. b. šimića, zagreb17. blaznik vesna, prof., oš j. j. strossmayer, zagreb18. blažinović-kljajo ankica, prof., oš brestje, sesvete19. bobaš Milka, dipl. uč., oš i. Merza, zagreb20. bobinski vesna, dipl. uč., oš s. s. kranjčevića, zagreb21. bošnjak vladimira, prof., oš stenjevec, zagreb22. brana josip, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, osijek23. bratanić Marija, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb24. bratić slavko, prof., oš ivana perkovca, šenkovec25. brezec sandra, dipl. uč., oš bistra, bistranska poljanica26. bučar Matija, prof., Učiteljska akademija, petrinja27. budin Leo, akademik, HazU, zagreb28. bukovac itana, prof., pučko otvoreno učilište, samobor29. bule ruža, prof., oš Malešnica, zagreb30. bulić-jakuš Floriana, prof. dr. sc., Medicinski fakultet, zagreb31. buljan Flander gordana, dr. sc., poliklinika za zaštitu djece grada zagreba32. bunjački Ladislava, dipl. uč., oš s. s. kranjčević, zagreb33. burjan josip, prof., Hrvatska udruga glazbenih i plesnih pedagoga, zagreb34. butorac željka, prof., oš M. držića, zagreb35. Cambi nenad, akademik, HazU, zagreb36. Caput-jogunica romana, doc. dr. sc., agronomski fakultet, zagreb37. Ceglec Mirko, prof., oš plokite, split38. Crkvenčić ankica, prof., Učiteljska akademija, zagreb39. Cvitaš tomislav, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb40.

program hazu.indd 41 18.10.2015 21:33:32

Page 42: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

42a

Čatić igor, prof. dr. sc., Fakultet strojarstva i brodogradnje, zagreb41. Čolović-rodik željka, prof., ii. oš varaždin, varaždin42. Čović damir, prof., oš turnić, rijeka43. Črpić gordan, mr. sc., Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hbk, 44. zagrebČudina obradović Mira, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb45. Čukelj zdenka, prof., i. oš Luka, sesvete46. Ćavar jozo, mr. sc., oš Mladost, zagreb47. damjanović stjepan, akademik, HazU, zagreb48. devernay ivana, prof., oš Matije gupca, zagreb49. dominik zdravko, prof., oš ante starčević, zagreb50. dragić anto, prof., ekonomska i trgovačka škola, Čakovec51. drobina ivan, dipl. uč., oš j. j. strossmayer, Đurđenovac52. dukat anđelka, prof., klasična gimnazija, zagreb53. dukić ivan, prof., oš j. j. strossmayer, zagreb54. džapo jasminka, prof., oš vladimira nazora, zagreb55. dželalija Mile, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i 56. odgojnih područja, splitUrić ivan, prof., oš gradište, gradište57. erdelja krešimir, prof., oš rudeš, zagreb58. Fabijanić suzana, dr. med., zzjz sisačko-moslavačke županije, sisak59. Findak vladimir, prof. dr. sc., kineziološki fakultet, zagreb60. Franić davorka, prof., Xvi. gimnazija, zagreb61. Frey škrinjar jasmina, prof. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 62. zagrebFulgosi Hrvoje, doc. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb63. Fumić anica, prof., oš F. k. Frankopana, osijek64. Furlan zdravko, prof., oš otok, zagreb65. gamulin stjepan, akademik, HazU, zagreb66. glavan Fredi, prof., oš r. k. jeretov, opatija67. gospodarić danica, prof., oš samobor, samobor68. grabovac s. berislava, prof., ženska opća gimnazija družbe sestara milosrd-69. nica, zagrebgrgevčić josip, prof., visoka učiteljska škola, Čakovec70. grgić branka, prof., oš rapska, zagreb71. gruden vladimir, prof. dr. sc., Medicinski fakultet i kbC zagreb, rebro, 72. zagrebgusić ivica, doc. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb73. gusić jelena, prof., Xv. gimnazija, zagreb74. gušić ivan, akademik, HazU, zagreb75. Hiršl Lajla, prof., oš jabukovac, zagreb76. Horvat tomislav, prof., oš josipa račića, zagreb77.

program hazu.indd 42 18.10.2015 21:33:32

Page 43: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 43

Horvat vatroslav, mr. sc., Učiteljska akademija, zagreb78. Horvatić snježana, prof., oš bogumil toni, samobor79. Hudolin tamara, prof., oš s. s. kranjčević, zagreb80. Husanović pejnović dragica, mr. sc., visoka učiteljska škola, gospić81. ivančić Đurđica, mr. sc., Czoo gornje prekrižje, zagreb82. jakopović željko, prof., zavod za školstvo rH, zagreb83. jakovina tvrtko, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb84. jalušić anđelka, prof., oš rudeš, zagreb85. jambor Ljiljana, prof., oš augusta Cesarca, zagreb86. janeš Martina, dipl. uč., oš stjepana basaričeka, ivanić grad87. jardas jasminka, dipl. uč., oš pehlin, rijeka88. jecić stjepan, akademik, HazU, zagreb89. jelačić agnes, prof., oš gripe, split90. jelaković božica, prof., Xv. gimnazija, zagreb91. jelaska zrinka, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb92. jelić slavica, prof., Czoo slava raškaj, zagreb93. jerbić zorc gorjana, dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb94. ježić Mislav, akademik, HazU, zagreb95. judaš nenad, dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb96. jurko nela, prof., Filozofski fakultet, zagreb,97. kamenar boris, akademik, HazU, zagreb98. katušić sonja, prof., klasična gimnazija, zagreb99. klaić Mladen, prof., oš brestje, sesvete100. klinger Ljiljana, prof., oš ante starčevića, zagreb101. kljaić Ljiljana, prof., oš grigora viteza, zagreb102. kniewald ines, prof., oš a. Harambašića, zagreb103. kocijan Đurđa, prof., oš petra zrinskoga, zagreb104. kolić-vehovec svjetlana, dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka105. konjevoda silvana, prof., oš Centar, rijeka106. koren snježana, prof., Filozofski fakultet, zagreb107. kovač dugandžić koraljka, prof., oš šestine, zagreb108. kovačić Mara, mr. sc., Centar za odgoj i obrazovanje goljak, zagreb109. kožarić ivan, akademik, HazU, zagreb110. krsnik rasol Marijana, prof. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb111. krstić Lukač Maja, prof., škola primijenjene umjetnosti i dizajna, zagreb112. krznar vedrana, dipl. uč., oš Markuševac, zagreb113. kuhar vlatka, prof., vii. gimnazija, zagreb114. kuliš Marijana, prof., oš nikole Hribara, velika gorica115. kulušić Đurđa, prof., zavod za školstvo rH, zagreb116. kuntić Melita, prof., oš s.s. kranjčevića, zagreb117. kurnik zdravko, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb118. kvasina oliver, prof., oš Fran Franković, rijeka119.

program hazu.indd 43 18.10.2015 21:33:32

Page 44: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

44a

Lapaine Miljenko, prof. dr. sc., geodetski fakultet, zagreb120. Latinčić dubravka, prof., oš dugo selo, dugo selo121. Lenac zdravko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka122. Leniček stanislav, prof., Xv. gimnazija, zagreb123. Lepej dubravko, prof., oš Matka Laginje, zagreb124. Lovrić anđa, prof., Xi. gimnazija, zagreb125. Lovrić slađena, prof., oš F. k. Frankopana, zagreb126. Ljubičić ante, prof. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb127. Ljubić zoran, prof., oš spinut, split128. Madunić Margita, prof., oš žitnjak, zagreb129. Majetić Luka, mr. sc., Filozofski fakultet, rijeka130. Maksić zvonimir, prof. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb131. Maleš dubravka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb132. Marčec Franjo, prof., i. oš varaždin, varaždin133. Mardešić sibe, akademik, HazU, zagreb134. Marić Marčelo, prof., oš petra studenca, kanfanar135. Markotić ante, prof. dr. sc., Metalurški fakultet, sisak136. Marković adalbert, prof., Muzička akademija, zagreb137. Marković Marinković Mirjana, prof., oš a. g. Matoš, zagreb138. Marović željko, doc. dr. sc., Umjetnička akademija sveučilišta u splitu, split139. Martinić-jerčić zdravka, prof., nadbiskupska klasična gimnazija, zagreb140. Martinis olgica, mr. sc., iv. gimnazija, zagreb141. Mataja željko, dipl. prof. fis., posebni savjetnik predsjednika rH za šport, 142. zagrebMatanović julijana, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb143. Matijević vrsaljko Ljubica, dipl. iur., državna pravobraniteljica za djecu, 144. zagrebMatković dubravka, prof., oš s. s. kranjčević, zagreb145. Matok dragica, prof., Czoo vinko bek, zagreb146. Matolek veselić gordana, prof., oš Luka, sesvete147. Medvešek Milena, prof., oš trnsko, zagreb148. Mijan jelena, prof., oš r. katalinić-jeretov, opatija149. Milić Mirjana, prof., oš bijaći, kaštel novi150. Milotić branka, mr. sc., Filozofski fakultet, rijeka151. Miljković dubravka, dr. sc., Hrvatski studiji, zagreb152. Mirošević ivo, prof., zagreb153. Mladinić petar, prof., v. gimnazija, zagreb154. Moguš jela, prof., oš a. Mihanovića, osijek155. Moguš Milan, akademik, HazU, zagreb156. Musa ivica, di., mr. sc., Filozofski fakultet družbe isusove, zagreb157. nagy biserka, prof. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb158. neljak boris, doc. dr. sc., kineziološki fakultet, zagreb159.

program hazu.indd 44 18.10.2015 21:33:32

Page 45: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 45

neuhold gordana, prof., oš vladimira nazora, zagreb160. nevžala božidar, prof., oš ante kovačića, zagreb161. nikpalj juraić nataša, mr. sc., zavod za školstvo rH, zagreb162. nimac elvira, prof., oš ante starčevića, zagreb163. ništ Marina, prof., zavod za školstvo rH, osijek164. novačić zlatko, prof., oš kustošija, zagreb165. novak dubravka, prof., oš a. g. Matoša, zagreb166. novoselac ana, prof., oš a. g. Matoša, zagreb167. opašić renata, dipl. uč., oš s.s. kranjčevića, zagreb168. p. goss vladimir, prof. dr. sc., sveučilište u rijeci, rijeka169. pastuović nikola, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb170. paun Milan, prof., oš susedgrad, zagreb171. pavličević-Franić dunja, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb172. pažin pero, prof., Centar za odgoj i obrazovanje ‘vinko bek’, zagreb173. pečarić josip, akademik, HazU, zagreb174. peričić-Fialla alis, dipl. uč., oš stanovi, zadar175. perišić Mirjana, prof., oš d. kušlana, zagreb176. perišić stipe, prof., športska gimnazija, zagreb177. petravić ana, doc. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb178. petrović nada, prof., iv. gimnazija, zagreb179. pleša krešimir, mr. sc., zavod za školstvo rH, zagreb180. popović stanko, akademik, HazU, zagreb181. prelovšek peroš sonja, prof., oš v. nazora, pazin182. previšić vlatko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb183. primc Mirko, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb184. protulipac snježana, prof., oš švarča, karlovac185. puljak Lucija, mr. sc., oš pučišće, brač186. purgarić Milivoj, dipl. uč., iv. oš varaždin, varaždin187. pusić eugen, akademik, HazU, zagreb188. rac Marinić kragić ela, prof., v. gimnazija, zagreb189. radanović ines, doc. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb190. radinčić vesna, prof., glazbena škola Ferdo Livadić, samobor191. radovančević jadranka, prof., oš a. Mihanovića, osijek192. raguž nevenka, prof., oš žuti brijeg, zagreb193. rakić vini, mr. sc., koordinator plana razvoja sa svjetskom bankom, zagreb194. rančić-kufrin Melita, prof., oš izidor kršnjavi, zagreb195. rasol ronald, prof., strojarska tehnička škola Fausta vrančića, zagreb196. raukar tomislav, akademik, HazU, zagreb197. razum ružica, doc. dr. sc., katolički bogoslovni fakultet, zagreb198. rijavec Majda, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb199. rojko pavel, prof. dr. sc., Muzička akademija, zagreb200.

program hazu.indd 45 18.10.2015 21:33:32

Page 46: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

46a

rosandić pilaš Marija, prof. dr. sc., kbC zagreb, rebro i Medicinski fakul-201. tet, zagrebrubčić antun, prof. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb202. rumora ksenija, prof., oš Franje krežme, osijek203. ružić edita, mr. sc., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa rH, zagreb204. sabolović Marina, prof., i. oš Luka, sesvete205. salaj-krašovec dijana, prof., oš izidora kršnjavoga, zagreb206. salopek jadranka, prof., oš j. j. strossmayera, zagreb207. sarapa nikola, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb208. selem petar, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb209. sikirica Milan, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb210. sinožić danica, prof., oš F. Franković, rijeka211. sironić bonefačić nives, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb212. skenderović-keleč dubravka, prof., oš bukovac, zagreb213. stančić nikša, akademik, HazU, zagreb214. stanec zdenkica, prof., Centar za obrazovanje i odgoj goljak, zagreb215. stankov slavomir, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znano-216. sti i odgojnih područja, splitstepinac alice, prof., oš Mladost, zagreb217. stipović branka, prof., oš grgura karlovčanina, Đurđevac218. strabić jadranka, prof., oš rudeš, zagreb219. strčić petar, akademik, HazU, zagreb220. strelec-jugec blaženka, prof., oš augusta šenoe, zagreb221. sučević Mirjana, dipl. uč., oš josipa račića, zagreb222. šanjek Franjo, akademik, HazU, zagreb223. šćukanec karmen, prof., oš dr. vinka žganca, zagreb224. škorić pepa, prof., oš Malešnica, zagreb225. šore sandra, dipl. uč., oš Lučac, split226. štemberger anton, prof., Centar za socijalni rad, rijeka227. štimac daniel, prof., oš Malešnica, zagreb228. štranjgar snježana, prof., gimnazija karlovac, karlovac229. šubić dubravka, prof., zavod za školstvo rH, zagreb230. šuljić šime, prof., gimnazija i strukovna škola, pazin231. šutej Miroslav, akademik, HazU, zagreb232. tanay emil – robert, prof., akademija likovnih umjetnosti, zagreb233. terseglav zlatica, prof., oš jurja Habdelića, velika gorica234. težak dubravka, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb235. tolja ivana, prof., oš braće radić, zagreb236. tomić vicko, dipl. uč., oš j. račića, zagreb237. tomljanović antica, prof., oš brestje, sesvete238. tonšetić jasna, prof., oš augusta šenoe, zagreb239. topić jasenka, prof. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb240.

program hazu.indd 46 18.10.2015 21:33:32

Page 47: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 47

trstenjak-planinčić jasna, prof., oš petra zrinskoga, zagreb241. turković vera, prof. dr. sc., akademija likovnih umjetnosti, zagreb242. turner juraj, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa rH, zagreb243. Udovičić božo, akademik, HazU, zagreb244. Utković Milan, prof., oš bartola kašića, zadar245. vajdić dubravka, prof., oš nad lipom, zagreb246. valjak Marija, prof., poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, zagreb247. vampula boris, mr. sc., oš M. gupca, zagreb248. vančik Hrvoj, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb249. varošanec sanja, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb250. vican dijana, doc. dr. sc., sveučilište u zadru, zadar251. visinko karol, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka252. vladić stanko, prof., oš braće seljan, karlovac253. vlaho Đurđa, prof., gimnazija a. g. Matoša, samobor254. vodvarka ana, prof., oš j. a. komenskoga, daruvar255. vorkapić božena, prof., Xvi. gimnazija, zagreb256. vrbanec tomislav, prof., oš orehovica, orehovica257. vrhovec Yvonne, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb258. vrkljan petar, prof., Xviii. gimnazija, zagreb259. vujnović vladis, prof. dr. sc., geofizički odsjek pMF-a, zagreb260. vukasović domagoj, prof., oš Marina držića, zagreb261. vukasović šimo, prof., oš Huga badalića, slavonski brod262. vukelić alan, prof., srednja škola petrinja, petrinja263. zadražil Lela, prof., oš ivana gundulića, zagreb264. zajec vlasta, prof., oš M. držića, zagreb265. žic Fuchs Milena, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb266. žulj renata, prof., oš j. j. strossmayera, zagreb267.

Sudjelovali u skupini za prosudbu HNOS-aandroić darko, doc. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb268. arambašić branka, dipl. uč., oš sokolovac, sokolovac269. arežina jakica, prof., oš jure kaštelana, zagreb270. atanasov piljek diana, prof., Učiteljska akademija, zagreb271. attias-Melman gordana, prof., oš j. j. strossmayera, zagreb272. babić-oberman Mira, prof. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 273. zagrebbabin josip, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, split274. bacalja robert, prof. dr. sc., sveučilište u zadru, zadar275. bačić Marcel, prof., akademija likovnih umjetnosti, zagreb276. balentović slavica, prof., visoka učiteljska škola, gospić277. basar ivan, mr. sc., karlovac278. basletić Mario, dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb279.

program hazu.indd 47 18.10.2015 21:33:33

Page 48: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

48a

benčić darko, prof., oš jabukovac, zagreb280. benčić tea, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, petrinja281. bežen ante, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb282. binijevac-Matičić jelena, prof., oš otok, zagreb283. blažeka Đuro, dr. sc., visoka učiteljska škola, Čakovec284. blažević nevenka, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka285. blaži draženka, doc. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, zagreb286. bogavčić ivan, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb287. bogdanić spomenka, prof., Hrvatski studiji, zagreb288. boranić Đurđica, dipl. uč., oš julija klovića, zagreb289. boras damir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb290. bošković ivan, prof., visoka učiteljska škola, split291. brala Marija, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka292. brant slobodan, prof. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb293. brückler Franka Mirjam, dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb294. budak neven, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb295. budinski vesna, dipl. uč., oš i. g. kovačića, zagreb296. bukvić višnja, mr. sc., oš don Mihovila pavlinića, Metković297. bunjevac Matičić jelena, oš otok, zagreb298. busatto jadranka, prof., oš Lučac, split299. Cirimotić josip, prof., oš Marija jurić zagorka, zagreb300. Crnčić-brajković Marija, prof., visoka učiteljska škola, pula301. Čikeš Marino, prof., oš bakar, bakar302. Čović damir, prof., oš turnić, rijeka303. damić-bohač darija, mr. sc., Filozofski fakultet, zagreb304. divizić kate, prof., oš Lapad, dubrovnik305. dobrota snježana, prof., visoka učiteljska škola, split306. domović vlatka, dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb307. dukić davor, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb308. duran Mirjana, prof., visoka učiteljska škola, osijek309. Đođ ivan, prof., oš donja dubrava, donja dubrava310. Filipčić anita, doc. dr. sc., odsjek za geografiju pMF-a, zagreb311. Franjković petra, prof., oš Linigra, zagreb312. Fürst-bjeliš borna, prof. dr. sc., odsjek za geografiju pMF-a, zagreb313. glamuzina Martin, prof. dr. sc., odsjek za geografiju pMF-a, zagreb314. glasnović antun, prof. dr. sc., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 315. zagrebgoldstein ivo, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb316. Habdija ivan, prof. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb317. Hadžiomerović Marina, prof., oš Medvedgrad, zagreb318. Häusler Maja, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb319. Holenda karmen, prof., vi. oš varaždin, varaždin320.

program hazu.indd 48 18.10.2015 21:33:33

Page 49: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 49

Horvat olga, prof., oš otokar keršovani, zagreb321. Horvatić sanja, prof., oš augusta šenoe, zagreb322. Hranjec stjepan, prof. dr. sc., visoka učiteljska škola, Čakovec323. Hraste Mladen, mr. sc., visoka učiteljska škola, split324. Huzjak Miroslav, prof., Učiteljska akademija, zagreb325. igrić Ljiljana, prof. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, zagreb326. ilić Ljiljana, mr. sc., visoka učiteljska škola, gospić327. jakopec vjekoslav, oš bogumil toni, samobor328. jaković-turalija ines, doc. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 329. zagrebjakupila daniel, prof., oš Cvjetno naselje, zagreb330. jašić dražen, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, split331. jugo superina danijela, prof., oš Frana Franjkovića, rijeka332. jukić igor, doc. dr. sc., kineziološki fakultet, zagreb333. jukić jerko, dipl. ing., zajednica tehničke kulture, osijek334. jurčević ivan, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, osijek335. jurčević josip, dr. sc., Hrvatski studiji, zagreb336. jurić vladimir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb337. kallay nikola, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb338. kamber tina, prof., oš izidora kršnjavoga, zagreb339. kolenić Ljiljana, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, osijek340. korica petar, mr. sc., sveučilište u zadru, zadar341. kos paliska vera, prof., visoka učiteljska škola, pula342. kostović-vranješ vesna, dr. sc., visoka učiteljska škola, split343. kovačević darko, prof., oš i. g. kovačića, zagreb344. kreković Mile, mr. sc., visoka škola gospić, gospić345. kresnik damir, mr. sc., oš Čeminac, Čeminac346. kršek-šibenik andriana, prof., oš sesvetski kraljevec, sesvetski kraljevec347. kuščević dubravka, mr. sc., visoka učiteljska škola, split348. Labaš drago, dipl. ing., zajednica tehničke kulture, varaždin349. Lagumdžija nada, mr. sc., visoka učiteljska škola, osijek350. Lasić-Lazić jadranka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb351. Lešaja vlasta, prof., oš pantovčak, zagreb352. Ljubičić Maja, prof., oš a. Harambašića, zagreb353. Ljubković joško, prof., sveučilište u zadru, zadar354. Magaš damir, prof. dr. sc., odsjek za geografiju pMF-a, zagreb355. Majstorović draženka, prof., oš vrbani, zagreb356. Malenica-stazić gordana, prof., oš j. j. strossmayera, zagreb357. Malić zvonimir, prof., oš donja dubrava, donja dubrava358. Malinar boris josip, zagreb359. Malinar smiljka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb360. Manger robert, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb361.

program hazu.indd 49 18.10.2015 21:33:33

Page 50: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

50a

Markovac josip, prof. dr. sc., Učiteljska akademija, zagreb362. Markučić damir, prof. dr. sc., Fakultet strojarstva i brodogradnje, zagreb363. Marušić patricija, prof., oš jordanovac, zagreb364. Matas Mate, prof. dr. sc., visoka učiteljska škola, petrinja365. Mateljan vladimir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb366. Mati ida, prof., oš šestine, zagreb367. Matić tomislav,dr.sc.,Fak. prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih 368. područja, splitMatijević davorka, prof., oš Malešnica, zagreb369. Matulec Ljiljana, mr. sc., oš vladimira nazora, virovitica370. Metelko Marina, prof., oš Matije gupca, zagreb371. Mihaljević djigunović jelena, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb372. Mišurac zorica irena, prof., visoka učiteljska škola, split373. Mornar vedran, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva, zagreb374. Mrklić željko,dr.sc.,Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i 375. odgojnih područja, splitMrkonjić ivan, mr. sc., Učiteljska akademija, zagreb376. Muradbegović aida, mr. sc., visoka učiteljska škola, pula377. nemet jajić jadranka, mr. sc., visoka učiteljska škola, split378. nikčević Milković anela, prof., visoka učiteljska škola, gospić379. nižić ivo, prof., sveučilište u zadru, zadar380. novaković darko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb381. novosel ivanka, prof., visoka učiteljska škola, petrinja382. obad Marija, mr. sc., sveučilište u zadru, zadar383. orlić nada, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka384. ostojić jasenka, doc. dr. sc., Muzička akademija, zagreb385. ovčar stjepan, dr. sc., visoka učiteljska škola, Čakovec386. paić ratko, mr. sc., visoka učiteljska škola, split387. pandžić vlado, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb388. pavelić krešimir, prof. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb389. pavičić vicko, prof. dr. sc., zagreb390. pavin nenad, doc. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb391. pavleković Margita, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, osijek392. pavlica Mirjana, prof. dr. sc., biološki odsjek pMF-a, zagreb393. pavlić kornelija, prof., klasična gimnazija, zagreb394. peršić irene, prof., visoka učiteljska škola, pula395. peršun-reškovac jasna, prof., oš otok, zagreb396. petljak-jakunić biljana, dipl. uč., oš i. g. kovačića, zagreb397. petrušić-Hlucky irena, prof., oš a. g. Matoš, zagreb398. planinić Mirko, doc. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb399. pribanić Ljubica, doc. dr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, zagreb400. prodanović – trlin sanja, prof., oš pehlin, rijeka401.

program hazu.indd 50 18.10.2015 21:33:33

Page 51: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 51

prskalo ivan, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, petrinja402. razlog-grlica jasna, mr. sc., oš ivane brlić Mažuranić, virovitica403. riman Marija, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, rijeka404. roknić andreja, prof., Filozofski fakultet, rijeka405. roksandić drago, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, zagreb406. rosić Marko, doc. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i 407. odgojnih područja, splitrukavina sanja, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka408. rupčić stjepan, prof., visoka učiteljska škola, petrinja409. sekušak-galašev snježana, mr. sc., edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 410. zagrebseletković krešo, doc. dr. sc., Muzička akademija, zagreb411. sertić Hrvoje, dr. sc., kineziološki fakultet, zagreb412. sluganović ivanka, dipl. ing., i. tehnička škola ‘nikola tesla’, zagreb413. stanić ivica, prof., oš Marjan, split414. stanin tatjana, mr. sc., visoka učiteljska škola, gospić415. stepinac ariana, prof., klasična gimnazija, zagreb416. svedrec renata, prof., oš otok, zagreb417. šikić zvonimir, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva, zagreb418. šobat ana, prof., oš petra zrinskog, zagreb419. tafra branka, dr. sc., Hrvatski studiji, zagreb420. tišma igor, prof., oš jabukovac, zagreb421. tomac nikola, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, rijeka422. tomašević dančević Mirjana, prof., dv potočnica, zagreb423. tomić-Ferić ivanka, prof., visoka učiteljska škola, split424. tomić-pisarović srđanka, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb425. tonejc antun, prof. dr. sc., Fizički odsjek pMF-a, zagreb426. Uglešić nikica, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i 427. odgojnih područja, splitUngar šime, prof. dr. sc., Matematički odsjek pMF-a, zagreb428. Urek sanja, dipl. uč., oš i. g. kovačića, zagreb429. varga Marijan, prof., oš retkovec, zagreb430. vigato ivica, mr. sc., sveučilište u zadru, zadar431. vikić topić dražen, prof. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb432. vodopija irena, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola, osijek433. vranar Lidija, prof., oš antuna nemčića gostovinskog, koprivnica434. vrbnjak Mihaela, prof., vi. oš varaždin, varaždin435. vučak slavko, prof. dr. sc., visoka učiteljska škola, petrinja436. vuković ivica, dipl. ing., visoka učiteljska škola, petrinja437. Weygand-Đurašević ivana, prof. dr. sc., kemijski odsjek pMF-a, zagreb438. zelić ivan, prof., sveučilište u zadru, zadar439. zima dinko, prof., visoka učiteljska škola, požega440.

program hazu.indd 51 18.10.2015 21:33:33

Page 52: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

52a

žarnić berislav, doc. dr. sc., visoka učiteljska škola u splitu, split441. žinić Mladen, prof. dr. sc., institut ‘ruđer bošković’, zagreb442. žugec vesna, dipl. uč., oš i. g. kovačića, zagreb443.

na izradi Vodiča kroz HNOS sudjelovalo je 36 stručnjaka koji su radili i na razvoju Hnos-a.

Ključni strateški izazov pred obrazovanjem u svijetubudućnost se u razvijenim zemljama vidi u pokretanju novog ciklusa ra-zvoja, temeljenog na inovacijama, razvoju novih tehnologija i jačanju pro-duktivnoga sektora. toga nema bez izvrsnog obrazovanja i ponovnog jača-nja dinamičkog industrijskog sektora sposobnog graditi velike tehnološke korake naprijed. pokrenuti treba novi ciklus razvoja kao što je bila električ-na energija krajem 19. stoljeća, automobilska tehnologija u 20. stoljeću i ra-čunalo krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Uspješnost manjih i zasad slabi-je razvijenih zemalja, kao što je Hrvatska, uvelike će ovisiti o tome, u kojoj mjeri će se znati i uspjeti uključiti u pojedine segmente i „niše” globalnog gospodarstva sa sve većom ulogom znanja. što će biti dominantni novi za-mašnjak razvoja, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću predvidjeti, ali što god bio, za njega treba stvoriti preduvjete. U prvom redu razvojno orijentirano obrazovanjem sa solidnom osnovom temeljnih znanja. i u tom smjeru treba krenuti što prije.

program hazu.indd 52 18.10.2015 21:33:33

Page 53: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 53

Izjava 23 akademika HAZU o školskoj nastavi matematike, fizike, kemije i biologije (2014.)

s obzirom na uočene nedoumice u Hrvatskoj o ulozi matematike, fizike, kemije i biologije u školskoj nastavi, a s druge strane i zbog njihove važ-nosti kao ključne osnovice za sve struke iz područja inženjerstva, medi-cine, farmacije, biotehnike, matematike, informatike, fizike, kemije, bi-ologije, ekonofizike, ekonometrije i drugih područja u visokoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, 23 akademika iz razreda za matematičke, fi-zičke i kemijske znanosti i razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti, donijeli su izjavu koja se ovdje prenosi u cijelosti.

Izjava 23 akademika

Značaj prirodoslovno-matematičkog obrazovanja

obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike važno je iz slijedećih razloga:

– pravilno i suvremeno (znanstveno utemeljeno) poimanje svijeta i ra-zumijevanje prirodnih pojava je dio opće kulture pojedinca bitne za zauzimanje utemeljenog i uravnoteženog stava, te odnosa spram pri-rode i društva.

– obrazovanje u području temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija) bitno je u svakodnevnom životu pri ocjeni i uporabi svih su-vremenih dostignuća i sredstava (aparati, informatika, kemikalije, li-jekovi, energija, voda, ekologija, medicina itd.).

– obrazovanje u području matematike i temeljnih prirodnih znanosti (fi-zika, kemija, biologija), pored stečenog znanja i vještina, razvija spo-sobnost egzaktnog (kvantitativnog) poimanja. ta je sposobnost bitna za predviđanje događaja i donošenje pravilnih odluka u svim sferama života, jer razvija sposobnost istodobnog uzimanja u obzir i kombini-ranja većeg broja podataka. Uz to, ta sposobnost omogućuje original-no rješavanje problema što je bitno za razvoj kako društva, tako teh-nologije i drugih djelatnosti. iz navedenih se razloga s obrazovanjem u matematici i temeljnim prirodoslovnim disciplinama treba započeti u ranoj učeničkoj dobi.

– obrazovanje u području matematike i temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija) daje ključnu osnovicu za studije inženjer-stva, medicine, farmacije, biotehnike, matematike, informatike, fizike, kemije, biologije, ekonofizike, ekonometrije i dr., kao i za odgovaraju-će stručnjake na razini srednjeg obrazovanja.

program hazu.indd 53 18.10.2015 21:33:33

Page 54: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

54a

Disciplinarno prirodoslovno obrazovanjeobzirom na obujam postojećih znanja u području matematike i prirodo-slovlja, već se davno ustanovila potreba za uspostavljanjem pojedinih pri-rodoslovnih disciplina koje se međusobno prožimaju i nadopunjuju. te-meljne prirodoslovne discipline su fizika, kemija i biologija. ova podjela se pokazala smislenom i praktičnom, a temelji se kako na sadržaju, tako i na potrebi za postupnim svladavanjem gradiva. započinje se s matemati-kom. slijedi fizika za koju je potrebno poznavanje matematike. za kemiju treba znati odgovarajuće gradivo matematike i fizike. suvremena biologija (uključujući molekulsku biologiju) zahtijeva poznavanje matematike, fizi-ke i kemije. primijenjene discipline zahtijevaju dobro poznavanje temeljnih znanja iz svih prirodoslovnih disciplina.

Interdisciplinarno prirodoslovno obrazovanje„Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno” temeljno je načelo priro-doslovnog obrazovanja. proučavanje prirodnih pojava zahtijeva timski rad stručnjaka iz raznih područja (disciplina). U procesu obrazovanja je naro-čito važno neku pojavu osvijetliti s raznih strana. na primjer, ako se govo-ri o našem planetu, treba primijeniti znanje fizike, astronomije, geologije, geografije, kemije, biologije, ekologije itd. Međutim, pogrešno bi bilo uspo-staviti jedan interdisciplinarni nastavni predmet kao npr. „prirodoslovlje”, osim u najranijim godinama školovanja (do petog ili šestog razreda osnov-ne škole) kada se priroda razmatra na opisnoj razini. U tom smislu posto-je zablude i pogrešna nastojanja. Loša iskustva u razvijenim zemljama do-vela su do postupnog napuštanja koncepcije spajanja školskih predmeta iz prirodoslovlja. problem leži u nužnoj postupnosti pri svladavanju znanja iz pojedinih disciplina, a i u potrebnoj kompetenciji nastavnika. interdisci-plinarno obrazovanje bi imalo za posljedicu da učenici o svemu znaju po-nešto, ali da bit stvari ne razumiju. Međutim, unutar svake pojedine disci-pline (nastavnog predmeta) treba nastojati da se u zgodnoj prigodi neka pojava razmotri interdisciplinarno primjenjujući stečena znanja iz ostalih disciplina.

Suvremeno prirodoslovno obrazovanjerazvoj prirodoslovlja donosi nova znanja i razumijevanja prirodnih po-java što svakako treba uključiti u obrazovni proces. također, u obrazova-nje treba uključiti nove, a prokušane nastavne i pedagoške metode. sve se promjene trebaju vršiti kontinuirano, u malim koracima, preispitujući re-zultate prethodnih zahvata. U obrazovanju se pogreške ne mogu ispravi-ti jednostavno, niti brzo. posljedice pogrešnih zahvata traju i pola stoljeća. dosadašnji pristup obrazovanju s dobro zastupljenim temeljnim prirodo-slovnim disciplinama, dao je nekad teško zamislive rezultate u znanosti i primjeni znanosti u svim područjima života. stoga je jasno da je dosadašnja

program hazu.indd 54 18.10.2015 21:33:33

Page 55: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 55

koncepcija obrazovanja bila itekako plodonosna, te da ju ne treba mijenja-ti, nego postupno usavršavati. pogubno bi bilo smanjivanje nastavnih sati iz temeljnih prirodoslovnih predmeta. postojeći nastavni plan s određenim nastavnim satima iz matematike, fizike, kemije i biologije ne treba mijenja-ti; on odgovara nastavnom planu u srednje-europskim zemljama. Među-tim, nastavne sadržaje iz pojedinih temeljnih prirodoslovnih disciplina tre-ba osloboditi pretjeranog pamćenja nevažnih podataka (naročito uz danas lako i brzo dostupne informacije preko interneta i drugih izvora informa-cija) i šablonskog rješavanja zadataka, s time da se temeljni pojmovi bolje utvrđuju i primjenjuju. potrebno je opremiti školske kabinete za fiziku, ke-miju i biologiju. potrebno je osigurati da nastavnici imaju znanje na višoj razini od onoga koje predaju. stoga, matematiku, fiziku, kemiju i biologiju kao i predmet „priroda”, mogu predavati samo predmetni nastavnici koji su završili odgovarajući studij na prirodoslovno-matematičkim fakultetima i koji se tijekom rada dalje stručno usavršavaju dobro programiranim i orga-niziranim cjeloživotnim obrazovanjem.

Strategija školskog obrazovanja znanosti i tehnologije sa stajališta matematike i prirodoslovnih znanosti

školska nastava matematike, fizike, kemije i biologije kao temelja inženjer-skih, medicinskih, biotehničkih, matematičkih, prirodoslovnih, ekonofizič-kih (sve važnija grana moderne ekonomske znanosti), te u sve većoj mjeri i drugih struka, mora biti adekvatno tretirana u strategiji razvoja obrazova-nja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih faktora za razvoj gospo-darstva i društva. Uloga tih temeljnih znanja treba biti adekvatno sagledana i ugrađena u strategiju razvoja obrazovanja, kao uvjet za uspješnost Hrvat-ske na svjetskom tržištu rada i znanja, o kojem će prioritetno ovisiti budu-ći životni standard građana republike Hrvatske. odustajanje od tog cilja vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage. zato se ne smije na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i nepromišlje-ne promjene obrazovnog sustava, kao što su brza i nepripremljena promje-na i izrada kurikula, nesvrsishodno mijenjanje postojećih udžbenika, br-zoplete izmjene zakona i podzakonskih akata i slično. pritom u obzir treba uzeti pozitivna iskustva školstva orijentiranog na razvoj (na primjer u nje-mačkoj, austriji, kini), kao i neka negativna iskustva školstva koje nije bilo dovoljno orijentirano na razvoj (na primjer u Finskoj, sad, engleskoj) što je posljednjih godina uočeno u tim zemljama (vidjeti potpoglavlje o proble-mima obrazovanja u Finskoj). rasprave o reformi školstva trebaju se teme-ljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je o tome niz znanstvenih skupo-va, objavljeno niz dokumenata te ekspertiza s analizom stanja u Hrvatskoj i u svijetu.

program hazu.indd 55 18.10.2015 21:33:33

Page 56: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

56a

Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s područja matema-tike, fizike, kemije, biologije, geologije i njihovih interdisciplinarnih veza smatraju svojom dužnošću pridonijeti uspjehu ovog važnog projekta i izra-žavaju spremnost da sudjeluju u izradi važnog aspekta strategije i kurikula u vezi školske nastave matematike, fizike, kemije i biologije, kao ključne osno-vice za sve struke iz inženjerstva, medicine, farmacije, biotehnike, matema-tike, informatike, fizike, kemije, biologije, ekonofizike i drugih područja.

Potpisnici Izjave – akademici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti:

Slaven Barišić, Vladimir Bermanec, Andrej Dujella, Stjepan Gamulin, Ivan Gušić, Ksenofont Ilakovac, Nikola Kallay, Leo Klasinc, Frano Kršinić, Sibe Mardešić, Vladimir Paar, Josip Pečarić, Goran Pichler, Stanko Popović, Daniel Rukavina, Vlatko Silobrčić, Ivo Šlaus, Vitomir Šunjić, Marko Tadić, Franjo Tomić, Nenad Trinajstić, Dario Vretenar, Mladen Žinić

Izjava HAZU o praćenju provedbe reforme obrazovanja koju je Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijelo 27. svibnja 2015.

predsjedništvo HazU donijelo je 27. svibnja 2015. Izjavu o praćenju pro-vedbe Strategije razvoja znanosti, obrazovanja i tehnologije u Republici Hr-vatskoj na temelju zaključnog mišljenja kao zajedničkog prijedloga razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i razreda za tehničke znanosti. tekst su pripremili akademici nikola kallay i stjepan jecić, te potpisali taj-nik razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik andrej dujella i tajnik razreda za tehničke znanosti akademik stjepan jecić.

izjava predsjedništva HazU:

U stvaranju i oblikovanju strategije obrazovanja, znanosti i tehnologi-je republike Hrvatske, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sudjeluje skoro petnaest godina. akademija je organizirala skupove, okrugle stolo-ve, predavanja i rasprave. zaključci su redovito objavljivani, te dostavljani nadležnim tijelima sabora i vlade republike Hrvatske. studije izrađene u okviru djelatnosti akademije su dijelom prihvaćene, uz nedovoljno ista-knut značaj temeljnih prirodoslovnih struka kao što su matematika, fizika, kemija i biologija. U razdoblju od 2004. do 2006. godine je na kurikularnim promjenama za osnovne škole radila skupina znanstvenika međunarodnog

program hazu.indd 56 18.10.2015 21:33:33

Page 57: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 57

ugleda (među njima 22 člana akademije), što bi trebalo predstavljati pod-logu za daljnji rad na reformi obrazovanja.

smatramo da je dužnost akademije sudjelovati i u provedbi strategije, savjetima i primjedbama. pritom se treba rukovoditi sljedećim načelima.

1. obrazovanje i školstvo potrebno je kontinuirano i postupno reformira-ti, te dograđivati u skladu sa smjerom razvoja u europskoj uniji i ostalim razvijenijim zemljama svijeta, uvažavajući razvoj znanosti i potrebe za educiranim mladim naraštajem, te mogućnosti i specifičnosti republike Hrvatske.

2. za prvi korak u procesu reforme školstva, od Ministarstva znanosti, teh-nologije i sporta zadužena je Ekspertna radna skupina za provedbu Cje-lovite kurikularne reforme. prema objavljenim navodima njen je zadatak „fokusirano projektno vođenje prve dionice kurikularne reforme, odre-đivanje glavnog smjera kurikularnih promjena, koordiniranje rada broj-nih skupina i sudjelovanje u radu radnih skupina na različitim razinama”. U sastav Ekspertne radne skupine uključeno je osam članova koji su po struci pedagozi, psiholozi, metodičari i nastavnici u školama. toj je sku-pini priključena Jedinica za stručnu i administrativnu podršku koja zasad broji devet članova. nadalje, u postupku je formiranje Stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, gimnazijskog obra-zovanja, strukovnog obrazovanja i umjetničkog obrazovanja, te Stručne radne skupine za vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje o učeničkim postignućima.

3. kako bi navedene Radne skupine mogle kompetentno obaviti zadaću, nužno je da u njihov sastav budu uključeni i stručnjaci za pojedina po-dručja, kao što su npr. povjesničari iz područja humanizma, matemati-čari, fizičari i kemičari, biolozi i geolozi iz područja prirodoslovlja itd. nije moguće reformirati obrazovanje i školstvo, a da se ne vodi računa o samom predmetu reformiranja, tj. o gradivu koje se u školama predaje. pritom valja voditi računa o razini poznavanja gradiva jer je za reformi-ranje obrazovanja potrebno poznavanje gradiva na razini koja je znatno viša od one koja se u školama predaje. prema tome, kako bi Radne skupi-ne mogle kompetentno obaviti zadaću, potrebno je u njihov sastav uklju-čiti i pojedince koji se aktivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz pojedinih područja. to su u pravilu sveučilišni nastavnici, jer se uz znanost bave i nastavom. s obzirom na zadaću Rad-nih skupina, smatramo da je njihovo uključivanje nužno i u ovom prvom koraku provedbe reforme, pogotovo ako će određivati nastavne predme-te i njihovu satnicu u pojedinim godinama školovanja. prema najavama, Radne skupine za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu vodit će oda-brani članovi Ekspertne radne skupine, a većina će članova biti odabrana između nastavnika iz škola. stoga će stručnjaci za određena područja biti

program hazu.indd 57 18.10.2015 21:33:33

Page 58: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

58a

u manjini pa treba osigurati da se odluke ne donose većinom glasova već koncenzusom.

4. U drugom koraku reforme školstva predviđa se formiranje radnih skupi-na za kurikul pojedinih predmeta. smatramo da pri izboru sastava sva-ke od tih skupina treba voditi računa o tri aspekta; opći (pedagog, psi-holog), učenički (nastavnik škole, predmetni metodičar sa sveučilišta) i stručni. stručna se komponenta odnosi na gradivo koje se predaje i koje treba kontinuirano unaprjeđivati na temelju novih znanstvenih spozna-ja. kao i u slučaju sastava Ekspertne skupine i Radnih skupina za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu, za to treba zadužiti pojedince koji se ak-tivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz do-tičnog područja. to su u pravilu sveučilišni nastavnici jer se uz znanost bave i nastavom.

5. U pogledu disciplinarnog i interdisciplinarnog pristupa kurikulu, slo-bodni smo upozoriti da je, usprkos nekim pristupima koji nisu pozi-tivno potvrđeni, nužno postupno svladavanje gradiva po disciplinama. nedavno je na skupu Global Education and Skills Forum (dubai, 2014.) ustanovljen zabrinjavajući pad interesa učenika za temeljne prirodoslov-ne znanosti i tehničke discipline, te je zaključeno da sa STEM edukaci-jom (matematika, fizika, kemija, biologija, tehnika) treba započeti već u osnovnom obrazovanju. pritom se treba držati ustanovljenog i prokuša-nog reda. na primjer, u suvremenom prirodoslovlju koje se bavi kvanti-tativnim razmatranjima prirodnih pojava, nužno je prvo svladati gradi-vo matematike, nakon čega slijede fizika i kemija. znanja iz tih temeljnih disciplina se zatim primjenjuju u suvremenoj biologiji, geoznanostima, medicini/zdravstvu, ekologiji itd. Uči se disciplinarno, a djeluje interdis-ciplinarno. dosadašnje obrazovanje, temeljeno na navedenom načelu i postupno nadograđivano novim spoznajama, dovelo je do zapanjujućeg razvoja znanosti, tehnologije i informatike, pa je opasno uvoditi drukči-ji pristup. Međutim, unutar pojedinih nastavnih predmeta treba uključi-ti zanimljive interdisciplinarne sadržaje, kao sintezu znanja iz pojedinih predmeta, a uvažavajući postignutu razinu znanja iz tih temeljnih disci-plina. U skladu s time, pojedine temeljne discipline ne smiju se uklopiti u zajednički predmet kao što bi to npr. moglo biti prirodoslovlje. Međutim, uputno je prirodoslovlje kao predmet opisnog karaktera, uključiti kao uvod prije nego što se započne s predavanjem gradiva fizike i kemije.

6. kako bi nastavnici koji predaju pojedino gradivo u školi imali znanje na suvremenoj razini, a znatno višoj od one koja se predaje, potrebno je da npr. u području prirodoslovlja diplomiraju iz struke na odgovarajućem fakultetu kao što je to prirodoslovno-matematički fakultet, iz humani-stičkih struka na Filozofskom fakultetu i sl. također, potrebno je organi-zirati cjeloživotno obrazovanje nastavnika. važno je osigurati dobre udž-

program hazu.indd 58 18.10.2015 21:33:33

Page 59: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 59

benike, a iz prirodoslovnih disciplina demonstracijske pokuse i učenički eksperimentalni rad.

7. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ustanovit će Vijeće za obrazo-vanje i školstvo u koje će uz članove akademije uključiti i pojedince koji se aktivno, znalački i kompetentno bave problematikom obrazovanja, u školama. savjet će pratiti rad na reformi obrazovanja te svojim primjed-bama i savjetima pridonijeti provedbi Cjelovite kurikulne reforme.

Prijedlog konkretnih kratkoročnih mjera u hrvatskome školstvu (2015.)

iskusni učitelji, nastavnici, profesori i ravnatelji škola, predlagali su kon-kretne mjere za kratkoročno poboljšanje kvalitete školstva, znatnim dije-lom razmatrane i ranije u okviru rada na Hnos-u 2003. – 2006. prijedlog kratkoročnih mjera u 2015. uključuje sljedeće:

• U Zakonu o odgoju i obrazovanju ima, prema mišljenju učitelja, nepre-ciznosti, nedorečenosti i za praksu neadekvatno postavljenih odrednica koje treba izmijeniti. odgojnu dimenziju škole treba osnažiti, pedagoške mjere učiniti učinkovitijim, a ocjenjivanje orijentirati da motivira učenike na bolje učenje i ponašanje. nužno je vratiti zaključne ocjene na polugo-dištu jer se njihovo ukidanje pokazalo promašajem.

• Jasno odrediti kompetencije učitelja i u tom smislu uskladiti temeljne ku-rikule obrazovanja učitelja, nastavnika i profesora na fakultetima. treba smanjiti razlike između temeljne edukacije učitelja koje su sada prisutne između fakulteta. promjenama kurikula na nastavničkim fakultetima tre-ba poboljšati sposobnost nastavnoga kadra za rješavanje svakodnevnih školskih problema kojima su učenici opterećeni. odgojna zadaća škole postaje sve važnija, a učitelji često nemaju dovoljni metodički instrumen-tarij, niti potrebne alate za odgojno djelovanje.

• Razmotriti svrsishodnost vremenika pisanih provjera znanja učenika. Učitelji upozoravaju da vremenik pisanih provjera narušava kontinuirano stvaranje radnih navika kod učenika, te potiče kampanjski rad i češće izo-stanke učenika s nastave u vrijeme provjere znanja.

• Ustrojiti seminar za ravnatelje i školu za ravnatelje uz polaganje stručnog ispita za ravnatelje radi odgovorne uloge, ali i potrebnih većih ovlasti. ja-sno navesti razloge za mogući otkaz ravnatelju, a dati mu veću ovlast da upravlja radom u školi, umjesto „glasačkim strojem”.

• Nastavne programe gimnazija treba uskladiti s programima osnovnih škola. kurikule vrtića, osnovnih škola i srednjih škola treba međusob-no uskladiti. promjene pristupa poučavanja u osnovnoj školi su opasne

program hazu.indd 59 18.10.2015 21:33:33

Page 60: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

60a

ukoliko se u gimnaziji cijeni drukčiji oblik pouke. Učenici i roditelji su s pravom nezadovoljni takvom situacijom koja nema obrazovnu logiku.

• Upisne kvote za srednje škole, veleučilišta i fakultete treba usklađiva-ti s dinamičkim potrebama kratkoročnog i predvidivog dugoročnog zapošljavanja.

• U strukovnim školama treba uvesti znatno više prakse, a smanjiti teoriju u dijelu koji nije svrhovit. primjeri strukovnog obrazovanja u austriji i nje-mačkoj mogu biti vrlo korisni orijentir.

• Ozbiljno analizirati rezultate PISA istraživanja i NCVVO-a , i njihove pre-poruke za kurikulne promjene (poput metodologije rada i eksperimental-noga plana i programa).

• Vratiti ranije tablice (nastavne teme) HNOS-a na mrežne stranice MZOS-a i koristiti ih do donošenja novih poboljšanih metoda. pokazale su se od iznimne koristi u radu u školi!

• Jasno odrediti kriterije ocjenjivanja na globalnoj razini iz kojih će se odre-đivati ishodi i kriteriji za pojedine teme unutar predmeta. Učiteljima i učenicima mora biti jasno što se od njih očekuje, jer je to preduvjet kvali-tetnoga rada i evaluacije koja uključuje i samoevaluaciju. to je u temelju uspješnog kurikula.

• Uvesti osnove informatičke pismenosti na jednostavnoj operativnoj razi-ni počevši od dječjeg vrtića. Umjesto posebnog predmeta informatike, kao bolje rješenje predlaže se redefinicija predmetnih programa. na primjer, konkretne informatičke sadržaje treba uključiti kao integralni dio pred-meta priroda i društvo, umjesto nekih sadašnjih tema koje su zastarjele ili nebitne u mjeri u kojoj su planirane. dio programa predmeta matemati-ka treba odrađivati uz umjereno korištenje računala. potreban je oprez da pretjerana uporaba računala ne ide na štetu razvoja nužno potrebne matematičke logike i intuicije. U predmet likovna kultura treba uključi-ti neke jednostavne primjere grafičkoga dizajna. školska knjižnica treba imati ulogu informacijskoga i informatološkog centra.

• Timsko planiranje rada koje se je u HNOS-u pokazalo vrlo uspješnim, tre-ba žurno vratiti u škole. kvalitetna organizacija treba omogućiti sve oblike rada i unutar vijeća usmjeravati učitelje da se proaktivno uključe u rad s novim oblicima i metodama rada. tijekom planiranja, treba jasno iskaza-ti koji se segment nastave usmjerava na taj način rada. treba osnažiti pe-dagoge i voditelje planiranja putem radionica za planiranje na stručnom usavršavanju. poticati interdisciplinarnost u nastavi s pomoću stručnog usavršavanja.

• Utemeljiti funkciju savjetnika za razrednike. Poslovi odgoja i oblikovanja vrijednosnog sustava, ne mogu se prepustiti neprofesionalnom kadru s neadekvatnom temeljnom naobrazbom, ili nevladinim udrugama.

program hazu.indd 60 18.10.2015 21:33:33

Page 61: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 61

• U svim nastojanjima i dokumentima treba predvidjeti pojave otpora pro-mjenama i načine njegovog prevladavanja. Učitelji koji bi trebali provesti promjene odgojno-obrazovnoga sustava često su u prošlosti bili razočara-ni jer su prihvaćali promjene, a one nisu uspjele, ili su naprasno i bez argu-menata napuštane. ili su učitelji uočili da je uloženi trud bio veći od pozi-tivnih učinaka. razlozi opiranju, mogu biti i u nedovoljnom znanju da se radi na novi način, ili se ne želi u promjene nenagrađeno ulagati dodatni trud i vrijeme. zato treba smanjiti otpor promjenama boljom komunika-cijom, planom učenja i nagrađivanjem. U prošlosti, takva su djelovanja često izostajala. osobito treba istaknuti potrebu da se rezultati prate, pro-cjenjuju i vrjednuju, a zatim nagrađuju.

• Treba uvesti primjerenu stručnu diferencijaciju između stručnih su-radnika, jer svaki profil stručnjaka ima svoje osobitosti, opseg poslova i odgovornosti.

• Treba uzeti u obzir da dosad vanjsko vrjednovanje, koliko god bilo sustav-no provedeno, te kvantitativno i kvalitativno analizirano, nije značajnije rezultiralo planiranjem i sustavnim provođenjem promjena u odgojno-obrazovnom procesu te poboljšanjem sustava, jer je nedostajala sustavna povratna sprega.

• Učitelji su izloženi zakonskim propisima prema kojima su odgovorni za sve što se u školi dogodi. podilazeći pristup prosvjetnih vlasti prema rodi-teljima i roditelja prema djeci, vodi do ugrožavanja digniteta i autoriteta učitelja. Učitelji često dolaze u situaciju koja ih prisiljava na konformistič-ki odnos prema učenicima, roditeljima, lokalnim i državnim vlastima. Ma koliko stručan i kompetentan bio, učitelj tada ne može slijediti svoj profe-sionalni hod i opravdati ga ostvarenjem postavljenih ciljeva.

• Smanjiti birokratizirane odnose u sustavu koji često pridonose lošijoj ko-munikaciji učitelja, učenika i roditelja. teško je pratiti i provoditi česte promjene zakona i podzakonskih akata (pravilnika) koje otvaraju prostor sumnji u kompetencije učitelja u izboru nastavnih metoda i strategija, a posebno u području vrednovanja znanja. roditelji i učenici, iako ne po-sjeduju kompetencije za razumijevanje, tumačenje i rješavanje komplek-snih odnosa unutar odgojno obrazovnoga sustava, često se ne ustruča-vaju interpretirati zakone i pravilnike, a sve u ime „promicanja interesa učenika”, odnosno postizanja bolje ocjene pritiscima na učitelje, umjesto rada i znanja učenika. netransparentno i konfuzno konstruiran pravni okvir prividno ostavlja dojam da je sastavljen u interesu učenika, a za-pravo učenicima i roditeljima otvara široke mogućnosti da bez odgovor-nosti i posljedica mogu prozivati i omalovažavati rad učitelja, srozavati njihov ljudski i profesionalni dignitet. iako učitelji na početku školske go-dine utvrđuju elemente ocjenjivanja te načine i postupke vrjednovanja, roditelji imaju pravo osporiti utvrđene elemente i postupke vrjednovanja: učenici mogu predlagati „mjere za poboljšanje prava i interesa učenika”,

program hazu.indd 61 18.10.2015 21:33:33

Page 62: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

62a

„davati pritužbe ravnatelju škole, Učiteljskom vijeću i školskom odboru glede statusa i položaja učenika” i slično. iz toga bi se moglo zaključiti da su učitelji suprotstavljena i neprijateljska strana koja ugrožava svoje uče-nike. vijeće učenika na razini od 1. do 8. razreda osnovne škole uvodi samoupravljanje i daje ovlasti u ranoj dobi, što ima negativne posljedice na kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa. Upoznavanje roditelja, a ne samo učitelja i učenika s pravilima govorničkog ponašanja u obrazovnom procesu, može smanjiti takve negativne posljedice. vijeće roditelja ima svoj smisao kao savjetodavno tijelo, ali ovlast u pogledu kadrovske politi-ke škole može dovesti do nedovoljnog uvažavanja kriterija stručnosti pri izboru kadrova.

• Iako su u pravilu usmjereni na dobrobit svojih učenika, učitelji mogu i pogriješiti, jer vođenje nastavnoga procesa od učitelja zahtijeva visoku razinu komunikacijskih, interpersonalnih i metakognitivnih vještina. U složenoj društvenoj stvarnosti, teškoće imaju učenici, roditelji i učitelji. stoga, osim stručnih edukacija i pravne informiranosti, učiteljima trebaju stalni komunikacijski treninzi (supervizori, kritički prijatelji), a to sustav zasad ne prepoznaje.

• Institucionalno iskazivanje nepovjerenja prema učiteljima, njihovim kom-petencijama, odgovornosti i bogatom iskustvu, nameće još jednu dimen-ziju: vanjsko arbitriranje koje provode nadzorne službe. spoznaja da se u školi za svaku pogrešku može pojaviti inspekcija, izaziva kod učitelja ne-lagodu i strah. sve to dodatno opterećuje rad učitelja koji je ionako, mate-rijalno i statusno podcijenjen.

• Pri MZOS-u treba ustrojiti Vijeće učitelja, nastavnika i ravnatelja škola, kako bi se osigurala nužna i neposredna stalna komunikacija prosvjetnih vlasti sa školskom praksom i svakodnevicom. također bi se moglo raz-motriti osnivanje vijeća učitelja pri Uredu predsjednika/predsjednice re-publike zbog izuzetnog značaja obrazovanja za budućnost Hrvatske.

program hazu.indd 62 18.10.2015 21:33:33

Page 63: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

2. Poglavlje

Polazišta za raspravu i prijedlog kurikulnih promjena

program hazu.indd 63 18.10.2015 21:33:34

Page 64: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

64a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) – početak kurikulnih promjena u Hrvatskoj 2003. – 2006 i argumenti protiv koncepta Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK)

rad na kurikulnim promjenama u osnovnoj školi odvijao se tijekom 2003.–2006. u okviru projekta Hnos.

Prikaz načela, ciljeva, sadržaja, metoda, rada i rezultata na HNOS-u u osnovnoj školi prikazan je u opsežnoj publikaciji Vodič kroz HNOS za osnovnu školu (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2005.), koja je u cijelosti prenesena u Prilogu.

eksperimentalni program po Hnos-u provođen je tijekom školske go-dine 2005/06. u 49 osnovnih škola u Hrvatskoj. školske godine 2006/07., nakon iskustva eksperimentalne primjene, dodatno poboljšan iskustvom izravne prakse, počeo se uvoditi u sve osnovne škole.

Međutim, bez ikakvog argumenta i obrazloženja početkom 2008. Mini-starstvo je odustalo od kurikulnog pristupa promjenama sadržaja, metoda i vrednovanja poučavanja u osnovnoj školi, iako su neki njegovi uspješni ele-menti kao „skriveni kurikul” ostali prisutni u školskoj praksi. nadalje, pro-jekt Hnos nije proširen na srednjoškolsku razinu obrazovanja, iako su za to bile izvršene sve potrebne pripreme i predradnje.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos) nastao je kao rezul-tat svesrdnog angažmana šire znanstvene i stručne javnosti tijekom 2003.-2006., koja je prepoznala potrebu promjena radi poboljšanja kvalitete obra-zovanja kao temelja gospodarstva i društva zasnovanih na znanju i primjeni znanja. U projektu Hnos kurikulne promjene bile su usmjerene na osu-vremenjivanje nastavnog procesa, rasterećenje gradiva od pretjeranog enci-klopedijskog sadržaja, prilagodbu metoda i sadržaja poučavanja razvojnim mogućnostima učenika i zahtjevima suvremenoga razvoja gospodarstva i društva te jačanje uloge odgojne komponente u školstvu.

Hnos je kao cjelovit projekt uključivao:– sadržaje poučavanja (uz razlikovanje obveznih od neobveznih sa dr-

žaja);– definiranje ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija;

program hazu.indd 64 18.10.2015 21:33:34

Page 65: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 65

– rasterećenje gradiva: reduciranje sadržaja, rasterećenje enciklopedij-skih pojmova, smanjenje tjednog opterećenja učenika u razrednoj na-stavi i promjena odgojno-obrazovne paradigme; pritom je kao korisni orijentir predloženo smanjivanje maksimalnog broja novih pojmova u pojedinoj nastavnoj temi (na primjer, tri do pet), kao i ograničenje po-dataka koje učenik treba upamtiti. istodobno je predviđeno kreativno i aktivno produbljivanje obrade manjeg broja egzemplarnih tema;

– smjernice za nove oblike i metode poučavanja i kreativnost učenika: primjena raznovrsnih aktivnih metoda i oblika poučavanja, poticanje učenika na samostalnost, kreativnost i kritičko mišljenje, pisanje ma-lih učeničkih istraživačkih projekata u cilju tematskoga produbljenja i interdisciplinarnoga povezivanja nastavnih sadržaja, poticanje učeni-ka na samostalno korištenje raznih izvora znanja, razvoj načela zorno-sti, poticanje emocionalne inteligencije, uvažavanje zavičajnosti itd.;

– jača usmjerenost na ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetentan i zado-voljan učenik, osposobljenost za cjeloživotno obrazovanje; trajnost i uporabljivost stečenih znanja, sposobnosti, vještina i vrijednosti; pri-mjereno i razumljivo učenje; puni razvitak osobe; promjenu odnosa i komunikacije svih subjekata u sustavu, a osobito promjenu položaja i uloge učenika i učitelja u nastavnom procesu, i odnosa učenik-učenik, učenik-učitelj, učitelj-roditelji, učitelj-učitelj, učitelj-ravnatelj, učitelj-stručni suradnik, škola-lokalna zajednica itd.;

– timsko planiranje nastave na Učiteljskom vijeću u cilju suradnje i za-jedničkoga integriranog planiranja nastave iz raznih predmeta. pri-tom se povezuju obrade određenih tema iz raznih predmeta, umjesto da se integriraju razni predmeti u neke zajedničke predmete, što je u nekim zemljama pokazalo ozbiljne nedostatke i negativne posljedice. praksa pri uvođenju Hnos-a pokazala je veliku korist i kreativnost u povezivanju sadržaja raznih predmeta i načina poučavanja. Uspješno se profiliralo timsko planiranje razredne nastave i predmetne nastave, kao i zajedničko oblikovanje školskih projekata;

– ograničeno i oprezno uvođenje izbornih predmeta. iskustva su ne-kih razvijenih zemalja pokazala značajne negativne posljedice prera-ne izbornosti kao i preširoke mogućnosti izbornosti. Učenik pokazuje sklonosti za „bijeg” iz „tvrdih” predmeta (kao matematika, fizika, ke-mija, biologija) u neke „meke” predmete, koji od učenika zahtijevaju manji rad i napor. a tek ulaženje u zahtjevnije „tvrde” predmete po-buđuje kod učenika veći interes za njih kao i za struke koje se na nji-ma temelje (kao inženjerske, medicinske, biotehničke, ekonometrij-ske, ekonofizičke itd.);

– jače naglašavanje odgojne uloge uključivanjem elemenata odgoja u nastavu svih školskih predmeta;

program hazu.indd 65 18.10.2015 21:33:34

Page 66: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

66a

– jače naglašavanje potrebe da se paralelno s kurikulnim promjenama u školi osuvremene kurikuli nastavničkih fakulteta.

predložene metode i oblici rada u Hnos-u nisu bili obvezni za uči-telje, ali su ponuđeni kao poticaj na nove, autonomne, kvalitetnije poma-ke u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadaća u nastavi. definirani su is-hodi poučavanja, ali se pri ostvarenju zadanih ishoda poučavanja ostavlja široki prostor kreativnosti učitelja i mogućnost slobodnog izbora metoda poučavanja.

svojim su iskustvom u Hnos bili široko uključeni učitelji, nastavnici i profesori škola, znanstvenici i umjetnici sa sveučilišta, znanstvenih instituta i znanstvenici HazU. U samu izradu kurikula bilo je uključeno 448 struč-njaka, od kojih preko 300 učitelja, nastavnika i profesora sa škola, te preko stotinu sudionika sa sveučilišta i znanstvenih institucija, među kojima i 22 akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U eksperimentalnom uvođenju Hnos-a u 49 osnovnih škola sudjelo-valo je preko tisuću učitelja, nastavnika, profesora i stručnih suradnika sa škola. roditelji i široka javnost bili su obavještavani o smjernicama i proce-sima rada.

bio je to odgovor na potrebu promjene dotadašnjeg načina rada u osnovnoj školi. osuvremenjivanju preopsežnog i dijelom zastarjelog Na-stavnog plana i programa pristupilo se u duhu najnovijih znanstvenih spo-znaja i metoda rada u području odgoja i obrazovanja. Cilj tih promjena bio je osmisliti poučavanje usmjereno na učenika, uvažavajući njegove sposob-nosti i prirodne sklonosti.

ključnim obilježjima Hnos-a bile su dvije iznimno važne sastavnice, bez kojih nije moguće provesti uspješne kurikulne promjene, a to su:

– bitna uloga dugotrajnog sustavnog stručnog osposobljavanja svih su-dionika u procesu odgoja i obrazovanja za promjenu paradigme i po-učavanja „od sadržaja prema ishodima”

– uloga učitelja, nastavnika, profesora, ravnatelja i stručnih suradnika, koji su osposobljeni samostalno intervenirati u svakom trenutku u proces odgojno-obrazovnog rada s ciljem njegova poboljšavanja te di-namičkog rješavanja problema koji se pritom javljaju.

temeljni preduvjet uspješnih kurikulnih promjena, „conditio sine qua non” nastavnog procesa, jest kvalitetno i permanentno stručno usavršava-nje učitelja, nastavnika i profesora, (prema standardnoj terminologiji, često se pod terminom učitelj podrazumijevaju svi nositelji nastave na školi).

U tom je pogledu bila osmišljena i uvedena Hnos-potpora koju su činili vrsni učitelji, nastavnici i profesori, koji su u ulozi instruktora obilazili ško-le i savjetima i primjerom pružali stručnu pomoć učiteljima pri uvođenju kurikulne nastave. Hnos se značajnim dijelom temeljio na primjerima po-stojeće dobre školske prakse koju su Hnos-ovi eksperti umjeli prepoznati i

program hazu.indd 66 18.10.2015 21:33:34

Page 67: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 67

promicati. drugu sastavnicu činilo je neovisno vanjsko vrednovanje koje je najprije proveo institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a kasnije preuzeo Na-cionalni centar za vanjsko vrednovanje, pri čemu je i samovrednovanje bilo dio ukupnog procesa.

kako bi se danas došlo do optimalne strategije razvoja za hrvatski od-gojno-obrazovni sustav, nužno je osvijestiti metodologiju reforme obrazo-vanja, sagledati obrazovanje u funkciji ključnog faktora za razvoj gospodar-stva i društva, imati viziju i svijest što je potrebno učiniti. naročito treba biti svjestan činjenice kako su s jedne strane pristup po disciplinama, a s druge strane interdisciplinarnost i multidisciplinarnost osnova obrazovanja („uči se disciplinarno – primjenjuje interdisciplinarno”) i kako je potreban zajed-nički široki društveni, stručni i znanstveni koncenzus i uvažavanje znan-stvenih činjenica i svjetskih spoznaja i iskustava pri traženju rješenja u teo-riji i praksi (vidjeti poglavlje „izjava” iz ovog dokumenta).

svaku bitnu novinu u obrazovni sustav potrebno je provoditi bez brzo-pletosti, najprije eksperimentalno uz spremnost na korekcije u praksi i na-kon ocjene učitelja, nastavnika i profesora škola, i tek nakon eksperimen-talne faze promjene uvoditi na razini cjelokupnoga sustava. autoritaran i ideologiziran pristup pri uvođenju novih obrazovnih rješenja treba napu-stiti, jer je iskustvo u svijetu i kod nas pokazalo njegovu neuspješnost. po-sebno je važno osvijestiti ulogu odgojitelja, učitelja, nastavnika, profesora, stručnih suradnika, ravnatelja škola – kao praktične provoditelje promjena u školstvu. bez njihovog pravodobnog osposobljavanja, razumijevanja i su-glasja s promjenama ne bi se smjele uvoditi nikakve bitne promjene jer ne bi dale željene učinke! stavovi i iskustvo stručnjaka iz školske prakse, a po-sebno osposobljenost za promjene ključni su preduvjet za uspješno provo-đenje promjena.

suvremeni pristup organizacije škole zahtijeva uvođenje i kvalitetnog školskog menadžmenta koji će upravljati školskom sredinom na način da stručnim, mladim kadrovima po završetku obrazovanja omogući lakše za-poslenje i snalaženje u gospodarstvu, a nastavnicima dati veću slobodu u modalitetima nastavnog sadržaja i metoda rada. takav moderni pristup upravljanja školom težište stavlja na „novo“, a temelje promjena sagledava u pomnom analiziranju iskustava tradicionalnih metoda rada. vrijeme je ki-danja emocionalnih veza u obrazovanju sa svime što se kroz praksu poka-zalo neučinkovito.

suvremeni školski menadžerski pristup uvažava osobnost nastavnika i učenika, potencira timski rad nastavnika i učenika kao i konstruktivistički pristup odgoju i obrazovanju. konkretno, u sferi školstva, najveće bogatstvo čine sami učenici, te njihova kompetencija da se po završetku obrazovanja što brže i kvalitetnije uključe u proces rada čime se utječe na kvalitetniji ra-zvoj lokalne zajednice, ali i društva u cjelini. ovakav pristup naznačen je i u Hnos-u, kao element razvoja odgojno-obrazovne sredine.

program hazu.indd 67 18.10.2015 21:33:34

Page 68: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

68a

Mnogobrojna su svjetska iskustva pokazala da bez tog preduvjeta nisu moguće uspješne kurikulne promjene. iskustva u mnogim zemljama po-kazuju da pokušaj da se samim donošenjem dokumenta kurikula nametnu kurikulne promjene, nužno vodi u neuspjeh.

kurikulni pristup školstvu prihvaćen je u zemljama europske unije, ali nema jedinstvenog i opće prihvaćenog modela. svaka zemlja provodi svoj kurikul i izvodi ga na temelju uvažavanja vlastitog iskustva i tradici-je, kadrovskih i materijalnih uvjeta. osnove takvog pristupa razmatrane su u Hnos – kurikulnim promjenama u Hrvatskoj od 2003. – 2006. tije-kom toga rada sadržaji su tematski strukturirani prema očekivanim posti-gnućima, a učitelji su dobili slobodu kreativnog izražavanja i organiziranja nastave.

Međutim, nakon promjene dotadašnjeg državnog tajnika i pomoćnika ministra, te dolaskom nove državne tajnice, u Ministarstvu je, bez ikakve javno donesene odluke ili argumentacije, izostala daljnja institucijska po-drška kurikulnim promjenama, naročito u pogledu trajnog stručnog usavr-šavanja učitelja, uspostave stalne mreže učitelja – instruktora i oslobađanja kreativnosti učitelja. time je bio naglo prekinut proces promjena u smje-ru kurikulne paradigme, a umjesto toga je od početka započet rad na no-vom projektu pod nazivom nok („nacionalni okvirni kurikulum”). idućih godina nok je izazvao kontroverze, naročito zbog argumentiranih kritika upućenih od HazU i sveučilišta u zagrebu, i od nekih učitelja, nastavni-ka i profesora sa škola. kritike su se odnosile u prvom redu na nedovoljnu orijentaciju nok-a na potrebe obrazovanja za znanstveno-tehnološki ra-zvoj Hrvatske, jer se nije uvažavala ključna uloga temeljnih znanja. U 2015. godini počele su konkretne pripreme za rad na predmetnim kurikulima na temelju nok-a, a da se nisu uzele u obzir niti argumentirane kritike, niti prethodna iskustva s kurikulnim promjenama.

no ranijim radom na Hnos-u 2003. – 2006. i na njemu temeljenog nacionalnog kurikula te početnom primjenom u osnovnoj školi, teorijski i praktično je otvoren put prema hrvatskom nacionalnom kurikulu od vr-tića do srednje škole. niz uspješnih rezultata Hnos-a neformalno je zaži-vjelo u nizu osnovnih škola i sljedećih godina. rezultate i korisna iskustva Hnos-a valjalo bi iskoristiti u predstojećem nastavku rada na nacional-nom kurikulu.

program hazu.indd 68 18.10.2015 21:33:34

Page 69: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 69

Primjer očito neprovedivih načela učeničkih dostignuća iz NOK-a za hrvatski jezik

jezični stručnjaci u odboru HazU izrazili su čuđenje nad očito u praksi neprovedivim načelima učeničkih postignuća za hrvatski jezik u nok-u. sljedeći primjer iz nok-a iznesen je kao ilustracija na stručnom skupu Hp-kz-a u opatiji 2010. godine:

„Prvi ciklus; 1. – 4. razred osnovne škole: „Učenici će odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije prije slu-šanja i tijekom slušanja (i gledanja) jednostavnih neknjiževnih i književnou-mjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.”

Drugi ciklus; 5. – 6. razred osnovne škole: „Učenici će odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije prije slušanja i ti-jekom slušanja (i gledanja) jednostavnijih neknjiževnih i književnoumjetnič-kih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.”

Treći ciklus; 7. – 8. razred osnovne škole: „Učenici će odabrati i primijeni-ti kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije prije slušanja i tijekom slušanja (i gledanja) složenijih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.”

Četvrti ciklus; Srednje strukovne škole: „Učenici će odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije prije slušanja i ti-jekom slušanja (i gledanja) složenih neknjiževnih i književnoumjetničkih tek-stova, zadanih i samostalno odabranih.”

Četvrti ciklus; gimnazije: „Učenici će odabrati i primijeniti kognitivne, me-takognitivne i društveno-afektivne strategije prije slušanja i tijekom slušanja (i gledanja) neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova različite složenosti, zadanih i samostalno odabranih.”

Načela HNOS-a za izradu Hrvatskoga nacionalnoga kurikula

za osnovnu školu i srednje škole

nacionalni kurikul je jedna od komponenata važnih za poboljšanje kvalite-te školstva, ali nije najvažnija. svjetska iskustva dokazuju da promjena naci-onalnog kurikula sama za sebe ne može polučiti željene rezultate, ako se ne poduzmu i druge zahtjevne mjere: pri uvođenju novog kurikula treba pret-hodno provoditi intenzivno i stručno osposobljavanje nastavnog kadra, a pritom što manje ulaziti u organizacijske promjene u školskom sustavu.

sukob koncepcija u Hrvatskoj ogleda se i na jednom naizgled banalnom pitanju: odnosu prema materinskom jeziku u samom izboru riječi „kuri-kulum” kao prijevodu strane riječi curriculum koja se koristi u engleskom jeziku. Odluka Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, s potpi-som predsjednika vijeća akademika radoslava katičića, bila je da se strana

program hazu.indd 69 18.10.2015 21:33:34

Page 70: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

70a

riječ curriculum na hrvatski jezik nikako ne treba prevesti kao „kuriku-lum”, jer već postoje hrvatske riječi naukovna osnova ili nastavni uput-nik koje mogu adekvatno poslužiti za taj pojam. Može se koristiti i stari termin nastavni program, s time da se uzme u proširenom smislu. ako bi se ipak za prijevod koristila tuđica, iako za to nema nikakve potrebe jer posto-je adekvatne hrvatske riječi, jedino bi se mogla koristiti tuđica kurikul, a nikako kurikulum (slično kao što, na primjer, koristimo tuđicu gimnazi-ja, a ne gimnazium ili metal a ne metalum). U ovom tekstu upotrebljava se tuđica kurikul, ali samo sa svrhom da se izbjegne mogući nesporazum pri čitanju teksta. no u nekim originalnim dokumentima koji su uključeni u ovaj prijedlog, koriste se također i dvije hrvatske riječi koje kao adekvatne preporuča vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika: nastavni uput-nik i naukovna osnova. tako su sada na hrvatskom jeziku na raspolaganju tri riječi za prijevod riječi curriculum:

nastavni uputnik = naukovna osnova = kurikul.

Međutim, prosvjetne vlasti i dalje koriste tuđica kurikulum, koja nije u duhu hrvatskog jezika.

U ovom dokumentu koristi se riječ kurikul da bi čitatelj bez problema uspostavio vezu s tekstovima u kojima Ministarstvo koristi termin kuriku-lum. no pri korištenju tekstova pojedinih autora ili institucija koje se pridr-žavaju preporuke vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i koriste izvorno hrvatske riječi nastavni uputnik ili naukovna osnova, u ovom do-kumentu je zadržana njihova originalna jezična terminologija.

dakle: kurikul = nastavni uputnik = naukovna osnova = kurikulum (termin izvan standardnog hrvatskog jezika).

problem bi svakako trebalo riješiti, nakon što je prije nekoliko godi-na tadašnji ministar bez obrazloženja ukinuo vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. detaljno stručno obrazloženje tog problema dano je u časopisu Jezik u članku jezičnih stručnjakinja d. smajić i i. vodopije. nije točna još uvijek prisutna tvrdnja u Hrvatskoj da se riječ „kurikulum” upo-trebljava u europskim jezicima. strana riječ curriculum se u pravilu u ne-engleskom govornom području prevodi na materinji jezik:

učni načrt (slovenski),Lehrplan (njemački),laeroplan (švedski),leerplan (nizozemski),učeben plan (bugarski),studijni plan (češki),program nauchania (poljski),plan de estudios (španjolski),undervisningsplan (norveški),

program hazu.indd 70 18.10.2015 21:33:34

Page 71: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 71

muefredat programi (turski),kurs obučenija (ruski),macibu plans (latvijski),mokymo planas (litavski),načaljnij plan (ukrajinski),tanterv, tananyag (madžarski),öppekava (estonski),opetussuunnitelma, opinto-ohjelma (finski),laeseplan, undervisningsplan (danski),školska osnova (slovački),programma di studi (talijanski),programme d΄etudes (francuski).

temeljno pitanje pred kojim se Hrvatska sada nalazi jest na kojim na-čelima pristupiti izradi nacionalnog kurikula (nastavnog uputnika). Pogre-šan bi bio pristup da to učine ad hoc imenovane grupe stručnjaka bez jasnog orijentira i uzora, u prvom redu bez definiranja ciljnih ishoda poučavanja i satnice pojedinih predmeta, te da se takve odluke donose voluntaristički, ovisno o trenutačnom odnosu političkih i administra-tivnih utjecaja, a bez vrhunskih stručnjaka i znanstvenika za matične predmete. tim se problemom od 2000. do danas bavi HazU. U razdoblju od 2003. do 2006. Ministarstvo je angažiralo stručnjake da izrade prvi naci-onalni kurikul za osnovnu školu u okviru Hnos-a

(http://www.hazu.hr/~paar/hnos.zip i http://www.hpkz-napredak.hr).

tada predloženi kurikuli za neke predmete su u pogledu orijentacije bili uspješniji (bliži trendovima srednjoeuropskih kurikula), npr. za povijest, strane jezike i fiziku, a za neke manje uspješni, npr. za biologiju i zemljopis. no otpori promjenama iz raznih su pobuda bili suviše snažni.

tijekom 2003. – 2006. načela su razvojno orijentiranog Hnos-a i na njemu temeljenog nacionalnog kurikula objavljena u dokumentima Mini-starstva znanosti, obrazovanja i športa, i razmatrana u HazU. U praksi su testirana u 49 ogledne osnovne škole. školske godine 2007. taj kurikul za osnovnu školu je pretočen u nastavni program, koji je od tada na snazi, ali je prekinut daljnji razvoj i usavršavanje nacionalnog kurikula početkom 2008. godine.

Da je školske godine 2007/08. nastavljeno s radom na daljnjem po-boljšanju kurikula za osnovnu školu, te na predviđenoj i metodički pri-premljenoj izradi kurikula za srednju školu, danas bi Hrvatska imala kompletan nacionalni kurikul sukladan srednjoeuropskim školskim sustavima. no Ministarstvo je počelo od početka izradom sasvim novog okvirnog dokumenta koji je nazvan nacionalni okvirni kurikulum (nok).

program hazu.indd 71 18.10.2015 21:33:34

Page 72: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

72a

osnovni argumentirani prigovor koji je na nok dala HazU u više znanstvenih skupova i publikacija jest da nok nije orijentiran prema po-trebama znanstveno-tehnološkoga razvoja, u prvom redu da ne uvaža-va ulogu temeljnih znanja za razvoj gospodarstva i društva, da predstavlja udaljavanje od srednjoeuropskoga školstva i da ima ozbiljnih stručnih po-grešaka i promašaja pa ne može biti prihvatljiv kao okvir za izradu nacio-nalnoga kurikula. zabrinjava što se nok i u nedavno prihvaćenoj strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije opetovano ističe kao orijentir što u pr-vom redu predstavlja udar na temeljna znanja i na osnove razvoja gospo-darstva i društva.

nasuprot tome, u strategiji razvoja prema Hnos-u 2003. – 2006. kao glavni orijentir bilo je istaknuto uspješno i provjereno srednjoeuropsko školstvo (njemačko, austrijsko) uz uvažavanja vlastitih dobrih primjera školske prakse i poštovanje nacionalnih vrijednosti.

sukladno europskoj praksi, rad na nacionalnom kurikulu treba se odvi-jati na predmetnim kurikulima (nastavnim uputnicima), u koje se kao in-tegralni dio ugrađuje interdisciplinarnost. U raspravama i na skupovima o obrazovanju u HazU tijekom 2003. – 2014. opetovano je iznošen argu-mentirani prijedlog da se kao orijentir i u pogledu nacionalnog kurikula i u pogledu nastavnog plana (zastupljenost i satnica pojedinih predme-ta) uzmu razvojno orijentirani predmetni kurikuli i nastavni planovi iz srednjoeuropskih zemalja, Austrije, Njemačke i Slovenije, ali uz uvaža-vanje konkretnih hrvatskih uvjeta. odgoj i obrazovanje treba u svim svo-jim oblicima shvatiti kao vrlo kompleksnu aktivnost, a njegovu reformu kao iznimno složen, stvaralački i dugotrajan zahvat u kojem svaka brzopletost može imati vrlo štetne posljedice.

kao ilustracija srednjoeuropskoga predmetnog kurikula na skupovima u HazU, razmatran je slovenski nacionalni nastavni uputnik („učni načrt”) za biologiju u općoj gimnaziji (2008/09), kojemu su uzor bili njemački i au-strijski kurikuli. taj kurikul sadrži tri dijela: obvezni predmet (210 sati), iz-borne sklopove (od po 35 sati) i dodatni sklop za biologiju na maturi (140 sati). Materijal je raspoređen u sedam poglavlja: opis predmeta, opći cilj i kompetencije, sadržaji i ciljevi, očekivana postignuća, međupredmetne veze, didaktičke preporuke i vrednovanje postignuća. iz potanke razrade sadržaja i ciljeva obveznog programa vidljivo je da se daleko najveći dio odnosi na temeljna znanja iz biologije: život na zemlji, građa i djelovanje stanice, geni i nasljeđivanje, evolucija, građa i djelovanje organizama, eko-logija, istraživanje i pokusi. izborni programi uključuju sklopove: biotehno-logija i mikrobiologija, zdravstveni odgoj itd., a dodatni program za maturu uključuje biologiju stanice, fiziologiju čovjeka, ekologiju-biološku raznoli-kost-evoluciju i načine znanstvenoga djelovanja. taj se kurikul znatno ra-zlikuje od nastavnog programa biologije u hrvatskoj gimnaziji: ima znatno veću orijentaciju na modernu biologiju, medicinu, zdrav život i ekologiju, a s druge strane uz znatno reduciranje enciklopedijskih sadržaja o brojnim

program hazu.indd 72 18.10.2015 21:33:34

Page 73: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 73

životinjama i biljkama kojima je postojeći hrvatski program preopterećen, te se odlikuje prilagođenošću razine poučavanja uzrastu učenika. no takav moderan pristup naišao je kod nas dijelom na otpor u okviru same struke.

Temeljno načelo u izradi kurikula mora biti da kompetencije hrvat-skog učenika ne smiju biti ispod razine kompetencija učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama i da bude adekvatno zastupljen vlastiti na-cionalni identitet i vrijednosti, na razini kruga srednjoeuropskih zema-lja kojemu Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada. istodobno, treba početi intenzivno stručno osposobljavanje učitelja, nastavnika i profesora, a škole trebaju biti spremne za primjenu novih metoda poučavanja i novih znanja te s ustrojavanjem sustava. poglavito s ustrojavanjem i uhodavanjem mreže instruktora (u prvom redu iskusnih nastavnika iz školske prakse) i mreže oglednih škola. to su ključni suvremeni svjetski trendovi obrazo-vanja u funkciji znanstveno-tehnološkog razvoja gospodarstva i društva, a koji su iznijeti u dokumentima i na skupovima u Hrvatskoj akademiji zna-nosti i umjetnosti 2000. – 2014., te razrađivani u okviru Hnos-a Ministar-stva znanosti, obrazovanja i športa 2003 – 2006.

Strategija obrazovanja treba biti usmjerena na potrebna temeljna znanja i sposobnosti za razvoj gospodarstva i društva, ali i na konkretne primjene, tj. na približavanje kvaliteti i trendovima srednjoeuropskoga školstva. pri tome ne treba zaboraviti da su za razvoj mišljenja podjedna-ko važni sadržaji prirodnih, društvenih i humanističkih sadržaja. to tre-ba biti polazište reforme obrazovanja usmjerenog na uspješnu budućnost Hrvatske.

program hazu.indd 73 18.10.2015 21:33:34

Page 74: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

74a

Ključni elementi moderne strategije razvoja hrvatskoga obrazovanja za 21. stoljeće u okviru HNOS-a 2003. – 2006.

na osnovi analize hrvatskih i svjetskih iskustava i trendova, neki elementi u žarištu vizije strategije hrvatskoga obrazovanja za 21. stoljeće u okviru kon-cepta Hnos-a bili su:

• Orijentacija kurikula na znanstveno-tehnološki razvoj, s jačanjem uloge temeljnih znanja, kao što su matematika, fizika, kemija, biologija, strani jezici, informatika;

• Usvajanje načela da je najvažniji faktor za povećanje kvalitete obrazova-nja nastavni kadar (učitelj, nastavnik, profesor). zato u središtu reforme obrazovanja trebaju biti mjere za poboljšanje njihovog materijalnog i sta-tusnog položaja; privlačenje talentiranih mladih ljudi stimulativnim mje-rama da uđu u nastavnički poziv; intenzivno stručno osposobljavanje i usavršavanje nastavnog kadra (ustrojavanje horizontalne i vertikalne mre-že za poboljšanje kvalitete nastave, uvođenje iskusnih nastavnika-trenera, jednomjesečno ljetno uključivanje nastavnog kadra škola u znanstveno-istraživačke timove na sveučilištu i znanstvenim institutima, sa znanstve-nim temama iz područja predmeta koje predaju);

• Rasterećivanje gradiva smanjivanjem enciklopedijskih sadržaja, a produ-bljivanje i bolje razumijevanje i kreativno ulaženje u odabrana znanja, uz poticanje sposobnosti učenika za njihovu primjenu;

• Postupno približavanje kurikula (naročito satnice pojedinih predmeta) srednjoeuropskim kurikulima (naročito austrijskom i njemačkom) kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i okolnostima;

• Dualni cilj strukovnog obrazovanja: da osposobi za rad u uvjetima po-stojeće znanstveno-tehnološke razine, ali i pruži dovoljno temeljnih zna-nja za cjeloživotno obrazovanje uključujući i mogući nastavak obrazova-nja, uz adekvatno stjecanje praktičnih vještina za potrebe gospodarstva što trenutačno predstavlja najveći problem hrvatskoga školstva. kao ori-jentir uzeti njemački model strukovnog obrazovanja koji se pokazao vrlo uspješan;

• Postupno povećavanje kvalitete obrazovanja, ali uz što manje organizacij-skih promjena;

• Stalno poboljšavanje metoda poučavanja. Težiti orijentacijskom zahtjevu da oko 80 % učenika uspješno može usvojiti predviđeno gradivo. za po-sebno motivirane učenike, organizirati dodatne izazove, a za učenike koji s teškoćama prate nastavu organizirati sistematsku dopunsku nastavu i pomoć asistenta;

program hazu.indd 74 18.10.2015 21:33:34

Page 75: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 75

• Provoditi temeljno načelo školskog poučavanja: učiti disciplinarno – pri-mjenjivati interdisciplinarno;

• Povećavanje zastupljenosti projektne nastave (individualni i grupni rad na projektnim zadacima);

• Smanjivanje opsega administrativnih poslova koji nepotrebno opterećuju funkcioniranje škole;

• Jačanje odgojne uloge škole;• Povećavanje postotka škola s cjelodnevnim boravkom i odgojno-obrazov-

nim programom (uključujući učenje i izradu domaćih zadaća pod nadzo-rom učitelja);

• U dječjim vrtićima treba zadržati sustav „male škole” godinu prije upisa u osnovnu školu. „Mala škola” treba biti obvezna za svu djecu. ona ima i ulogu radi socijalizacije, kako bi se sva djeca lakše priviknula za rad u sku-pini vršnjaka. time se postiže učinak kao da je obvezno osnovno obrazo-vanje produljeno na devet godina, a prednost je pritom koristiti postojeću dobru praksu sadašnje „male škole” u vrtićima, koju već pohađa veći dio djece te dobi. na ovaj način ne zadire se u organizacijsku strukturu sadaš-nje osnovne škole što bi izazvalo dodatne organizacijske probleme;

• Odgoj i obrazovanje u svim svojim oblicima treba shvatiti kao vrlo kom-pleksnu aktivnost, a reformu kao iznimno složen, stvaralački i dugotrajan zahvat u kojem svaka brzopletost može imati štetne posljedice;

• Kvalitetni odgoj i obrazovanje treba tretirati kao ključni faktor za uspješ-nost razvoja gospodarstva i društva u uvjetima globalizacije;

• Treba donijeti operativni strateški dokument s konkretnim mjerama pro-natalitetne politike, prije svega financijskim mjerama za stimuliranje ro-diteljstva, što će pridonijeti neophodno potrebnom značajnom porastu nataliteta.

Neka hrvatska iskustva i metodologija promjena u obrazovanju

Uočava se da u hrvatskome društvu ne postoji dovoljno razumijevanja i svijesti o položaju u svijetu koji nas okružuje, te kakav je položaj hrvatsko-ga društva, države i pojedinca u globalnom svijetu interesa. nadalje, po-stavlja se pitanje kojoj mjeri je po brojnosti male nacije, imaju mogućno-sti slijediti vlastite razvojne ambicije. to utječe na samu srž nacionalnoga kurikula, od vrtića do srednje škole, što je ključno za budućnost hrvatsko-ga društva i države. kvalitetno obrazovanje zalog je za standard i kvalitetu življenja građana. zato u izgradnji sustava odgoja i obrazovanja svjetona-zorske i programske razlike ne bi smjele biti nepremostive, već usmjerene

program hazu.indd 75 18.10.2015 21:33:34

Page 76: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

76a

na traženje stručnoga i političkog konsenzusa u društvu s ciljem dobrobiti svih državljana.

U nešto više od dva desetljeća u samostalnoj Hrvatskoj bilo je više poku-šaja preoblikovanja odgoja i obrazovanja, kao i upozorenja na delikatnost trenutka, dominantne i poželjne trendove. odgoj i obrazovanje u Hrvat-skoj dosada su obilježeni procesima između erozije komunizma i „otkriva-nja” demokracije. zapravo, praktično razumijevanje i znanstveno-teorijska analiza u nas je često ograničena tim iskustvom, kao i nedostatnim uvaža-vanjem novih trendova razvoja obrazovanja u europskom prostoru. razdo-blje tranzicije u Hrvatskoj vrijeme je prevladavanja obrasca obrazovanja iz prethodnoga razdoblja kada je bila prisutna tendencija služenja ideološkim ciljevima.

promjene u školstvu je potrebno i moguće sustavno osmisliti, planira-ti, provesti i stabilizirati kao otvoreni sustav odgoja i obrazovanja u kojemu svi čimbenici zajednički rastu i uče „u hodu”: odgojitelji, učitelji, nastavni-ci, profesori i stručni suradnici, kao ključni nositelji promjena ali i djelatnici agencija i ustanova koje se bave odgojem i obrazovanjem. sa svrhom pro-mjena trebaju biti upoznati i uredi državne uprave i lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti odgoj i obrazovanje, a također i osnivači vrtića, osnov-nih i srednjih škola, kao i znanstvene ustanove, hrvatska sveučilišta, naro-čito u području redovnog i cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka za rad u vrtićima i školama. o tim je promjenama potrebno sustavno obavještavati roditelje i cjelokupnu javnost, ukazivati putem medija na smisao tih pro-mjena i sustavno predstavljati polučene rezultate. takav zajednički obra-zovni rast postaje pokretačka snaga hrvatskoga društva koje zajednički uči i raste u demokratskom smislu. takvom otvorenošću se lakše prevladaju i popratne poteškoće (materijalna sredstva, kadrovi, stručno nejedinstvo).

Metodologija oblikovanja i početak primjene Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (Hnos-a) tijekom 2003. – 2006. praktično je isku-stvo koje nas uči, upozorava, pa i obvezuje. U temelju je razumijevanje škole kao organizacije koja uči i poučava, spoj vanjske potpore i stvaralaštva su-dionika u neposrednoj odgojno-obrazovnoj djelatnosti. takav pristup tre-ba primijeniti i u izradi i implementaciji u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Metodologija provođenja promjena u obrazovanju osigurava i za-jedničko traženje rješenja kroz teoriju i praksu, ali i ekperimentalnu pri-mjenu, kada se u središte aktivnosti u provođenju promjena stavlja učitelje, nastavnike, profesore, ravnatelje i druge stručnjake sa škola, koji kroz svo-je konkretno iskustvo potvrđuju valjanost ideja ili ih modificiraju i korigi-raju. na taj se način mijenja stara praksa vršenja promjena odozgo prema dolje, što je u svijetu napušteno, već afirmira tijek promjena od dolje prema vrhu – od prakse prema upravnim strukturama. Hrvatsko iskustvo u pri-mjeni Hnos-a potvrdilo je adekvatnost takvoga pristupa. trebalo bi izbje-gavati suviše direktivno djelovanje dužnosnika iz prosvjetne hijerarhije, jer je ono osuđeno na neuspjeh, što pokazuju i hrvatska i svjetska iskustva.

program hazu.indd 76 18.10.2015 21:33:34

Page 77: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 77

projektiranje „modela” i mogućih načina organiziranja života i rada u ško-li legitimno je pravo i briga prosvjetne vlasti ako je u funkciji autonomije škole i odgovornosti učitelja i učenika za ostvarivanje ciljeva i zadaća odgo-ja i obrazovanja. to su ključne zadaće i sadržaji njihova djelovanja. nositelji promjena u odgoju i obrazovanju su istodobno i subjekti toga procesa koji su i svojevrsni korektori mogućih jednostranosti ili zastranjenja. od uspješ-nosti tih promjena u mnogome će ovisiti stupanj i ugled svake škole, ali i društveno i stručno dostojanstvo nastavnika kao bitne odrednice profesio-nalnog i društvenog statusa.

vizija razvoja suvremene škole ne smije biti izraz proizvoljnosti, niti im-provizacija površnosti i brzopletosti, već rezultat sustavnog strukturiranja njezina bića, usklađeno s osnovama modernih trendova razvoja, gdje su znanstveni i stručni kriteriji bitne odrednice. tim se pristupom potvrđuje dostojanstvo suvremene škole koja u okružju intenzivnih promjena (druš-tveno-civilizacijskog i znanstveno-tehnološkog karaktera), postaje i njiho-vim činiteljem. zapravo, škola koja uči temelji se na znanju što se stalno obogaćuje, razvija i raste. odlikuje ju dinamičnost, kreativnost, inovativ-nost, afirmacija nacionalnih vrijednosti, pluralnost, profesionalnost, origi-nalnost, prepoznatljivost, izvornost, demokratičnost i suradnja. to je otvo-reni demokratski model promjena kroz zajednički obrazovni rast odozdo prema gore, kroz praktičnu potvrdu u učionici.

težište je na konkretnim pitanjima kurikulnog razvoja i orijentacija hr-vatskoga školstva u funkciji znanstveno-tehnološkoga razvoja gospodarstva i društva, temeljeno pretežito na praktičnim iskustvima implementacije Hnos-a, uspješnim iskustvima njemačkog i njemu srodnih srednjoeurop-skih obrazovnih sustava, te na raspravama i rezultatima stručnih skupova održanih tijekom proteklih dvadeset godina u HazU i u Hrvatskom knji-ževno-pedagoškom zboru.

s druge strane, 2014. donesena je strategija obrazovanja, znanosti i teh-nologije (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) u čijem se odjeljku „rani predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje” tretira razvoj školstva, s unošenjem opsežne regulative i polazeći od rani-jeg „nacionalnog okvirnog kurikuluma” (nok). nok se u nekim ključ-nim polazištima i odrednicama bitno razlikuje od Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (Hnos-a). U ovom prijedlogu se strategija nok-a pobliže ne razmatra, jer još nema znatnijih praktičnih iskustava pri poku-šaju uvođenja u školsku nastavu, a znanstvene rasprave u HazU i zaključ-ci predsjedništva HazU o nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok-u), koji je u osnovi strategije iz 2014., ukazale su da nok ima ozbiljne proble-me sa stajališta potreba znanstveno-tehnološkoga razvoja.

program hazu.indd 77 18.10.2015 21:33:34

Page 78: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

78a

Planiranje i programiranje nastave prema HNOS-u iskusna učiteljica i članica Hnos potpore vesna bobinski objavila je 2006. godine tekst sa svojim iskustvom o planiranju i programiranju nastave pre-ma Hnos-u:

na temelju propisanoga nastavnoga plana i programa prije Hnos-a, učitelji su do sada izrađivali detaljne godišnje i izvedbene programe za svoj razred ili predmet, te prema njima pripremali i organizirali nastavu. na-stavni sadržaji bili su i međusobno nepovezani i vremenski neusklađeni, če-šće u predmetnoj nastavi, gdje u jednom razrednom odjelu radi petnaestak učitelja koji nisu poznavali programe rada drugih predmeta.

škole koje su radile po eksperimentalnom planu i programu pre-ma Hnos-u planirale su nastavu na novi način koji se pokazao izuzetno uspješnim. Učitelji planiraju zajednički, na sjednicama razrednih vijeća. na početku školske godine ne izrađuje se detaljni izvedbeni plan, nego svaki učitelj za svoj predmet izrađuje globalni godišnji raspored tema. na sjedni-cama razrednih vijeća koje se održavaju svakih 20 – 30 dana učitelji za svoj predmet iznose teme koje planiraju za navedeno razdoblje. o svakoj se temi raspravlja, pronalaze se zajednički sadržaji i veze s drugim predmetima, do-govara suradnja učitelja u organizaciji izvanučionične nastave, zajedničko-ga skupnog rada, dogovaraju projekti, integrirani dani, suradnja s rodite-ljima, lokalnom zajednicom i sl. novo je i to što učitelji dogovaraju koje će praktične aktivnosti izvoditi učenici za vrijeme nastave, u učionici i izvan nje. U nekim su školama učitelji takve dogovorene mjesečne planove (koji za svaki predmet sadrže naslov teme, ključne pojmove i učeničku aktivnost) za svaki razred izlagali u obliku plakata u svojim zbornicama pa su tako svi članovi učiteljskoga vijeća bili upoznati s planiranim nastavnim sadržajima i aktivnostima učenika za određeni mjesec.

timsko planiranje i programiranje potiče učitelje na stalno promišljanje o povezivanju nastavnih sadržaja, njihovoj integraciji i korelaciji, omogu-ćuje im uvid u rad drugih nastavnih predmeta, zajedništvo i suradnju u ra-zrednom vijeću. korisno je takve mjesečne planove izložiti i u učionicama kako bi i učenici bili upoznati s onim što će raditi, te i sami mogli pridoni-jeti u provođenju i osmišljavanju nastave (donošenjem slikovnih materijala, iznošenjem iskustava, pozivanjem članova obitelji i sl.). na taj ih način mo-tiviramo i aktivno uključujemo u nastavni proces omogućujući im da budu njegovi kreatori, potičemo ih na odgovornost i suradništvo.

program hazu.indd 78 18.10.2015 21:33:34

Page 79: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 79

Izvanučionična i terenska nastava prema HNOS-u

iskusna učiteljica i članica Hnos potpore zdenka Čukelj objavila je 2006. godine tekst sa pogledom na primjenu izvanučionične i terenske nastave prema Hnos-u, koji se ovdje prenosi u cjelosti:

prema Hnos-u u osnovnoj školi ciljeve treba ostvarivati interdiscipli-narno, povezujući nastavne predmete prirodnog i društvenog područja uz veću angažiranost učenika u nastavnome procesu i stjecanje trajnih znanja i vještina, primjenjivih u životu. U takvoj su nastavi učiteljice i učitelji sve češće suradnici i poučavatelji, a sve manje predavači. Hnos je novim pre-duvjetima za rad, kao što su blok-sati ili škola bez zvona ili integrirani dan, omogućio lakše provođenje izvanučionične i terenske nastave.

Izvanučionična nastava može se organizirati u neposrednom okolišu škole, tj. u školskom dvorištu, u neposrednoj blizini (park, šuma, livada, vrt, voćnjak, šuma, livada, jezero, rijeka, more, odlagalište otpada… ). suklad-no nastavnim sadržajima koji se obrađuju u gradivu pojedinoga predmeta i ciljevima koje želimo ostvariti preporučljivi su posjeti i kulturnim ustano-vama (muzeji, galerije), kulturno-povijesnim spomenicima, meteorološkim postajama, zvjezdarnici, botaničkom ili zoološkom vrtu, ali i drugim mjesti-ma ili ustanovama (pekarnica, trgovina, dom zdravlja, tvornica, željeznička postaja, zračna luka, katastar, sud…). izvanučionična nastava najčešće nije vezana uz stjecanje znanja i spoznaja iz jednoga predmeta, nego povezuje sadržaje dvaju ili više predmeta, te se najčešće organizira kao integrirana na-stava. U razrednoj nastavi najčešće je realizira razredna učiteljica ili učitelj, a u predmetnoj nastavi jedna ili više predmetnih učiteljica ili učitelja. izvanu-čionična nastava može povezati i ujediniti stjecanje znanja iz prirode i druš-tva u nižim razredima, a u višim razredima geografiju, prirodu/biologiju i povijest s ostalim predmetima. promatranje će postupno, ovisno o sposob-nostima i dobi učenika zamijeniti istraživanja i eksperimenti, putem kojih će učenici steći trajna, iskustvena znanja i spoznaje, i time će razvijati svoje vještine i sposobnosti, odgovornost u radu i prihvaćati odgojna načela, kao dio trajnih vrijednosti.

za razliku od izvanučionične nastave koja se provodi u neposrednoj bli-zini škole, terenska nastava organizira se u mjestu udaljenijemu od škole. zbog toga je potrebna i posebna priprema. terensku nastavu učiteljice i uči-telji moraju planirati na početku školske godine, jer je ona sastavni dio pla-na rada škole. Uz to se s njezinim provođenjem moraju suglasiti i roditelji, jer oni za sada najčešće sudjeluju u njezinu financiranju, a, osim toga, mo-raju se suglasiti i s odlaskom djece od kuće na pola ili cijeli dan. terenska nastava nije običan izlet. Učenici će tijekom rada na terenu imati slobodnog vremena za igru, ali je ponajprije namijenjena stjecanju znanja. vrlo često učiteljice i učitelji terensku nastavu planiraju u sklopu provođenja projekta

program hazu.indd 79 18.10.2015 21:33:34

Page 80: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

80a

ili međupredmetnog povezivanja znanja pa se za terensku nastavu učite-lji trebaju kvalitetno pripremiti, a učenike upoznati s ciljevima i zadatcima rada te im podijeliti zaduženja. najučinkovitiji je rad u skupinama ili timo-vima u kojima svaki učenik ima svoje zaduženje. Učenici su najzadovoljniji kad sami izaberu zadatak za koji imaju sklonosti ili su uvjereni da ga mogu uspješno realizirati.

Učenici s posebnim obrazovnim potrebama upravo će ovakvim radom dobiti šansu za dokazivanje i potvrđivanje među ostalim učenicima. pra-vilno odabrani zadatci, kao što je fotografiranje, kartiranje, orijentacija na karti ili uz gps uređaj za njih je pravo otkriće. s obzirom na odgovornost koju moraju preuzeti za uspjeh svoje skupine, ti će učenici dati sve od sebe da dobivene zadatke izvrše što bolje i brže, a to će im ujedno biti i poticaj za budući rad.

izvanučionična i terenska nastava imaju neprocjenjivu odgojnu vrijed-nost. takav rad oblikuje ugodno ozračje, potiče kritičko razmišljanje i uo-čavanje uzročno-posljedičnih veza, što je za svakog učenika motivirajuće i omogućuje učenje bez prisile i straha. Učenici koji su sudjelovali u pripre-mljenoj izvanučioničnoj i terenskoj nastavi sa zadovoljstvom su svoje znanje stečeno na terenu prenijeli ne samo drugim učenicima, nego i roditeljima.

evo nekoliko izjava učenika šestoga razreda i. osnovne škole Luka se-svete nakon integrirane terenske nastave u Lici:

Marija: nikada nisam mislila da ću odmah prepoznati krške oblike re-ljefa na terenu i da ću se sjetiti svega o čemu smo učili u petome razredu.

Tomislav: najinteresantnije mi je bilo natjecanje pomoću geografskih karata. sada mi je jasno zašto nam je važna geografska karta. od sada ću lakše čitati kartu i znati kojim krajem putujem.

Iva: nije lako sastaviti anketu, ali, kada čuješ odgovore, zapanjiš se kako neki ljudi malo znaju. to mi je dalo poticaj da moram učiti.

Anamarija: jako sam se bojala hoće li nam fotografije uspjeti, jer bez njih bismo drugima teško objasnili kakva je razlika u biljnome svijetu velebita.

Ela: da nismo imali zadatak istražiti točnost naziva kutereva, nikada ne bih znala da se na različitim vrstama karata mogu pronaći netočni podatci i da je za pravi odgovor najbolje pitati ljude u kraju u kojem se nalaziš.

Tomislav: Učili smo u školi da su neka područja gusto, a neka rijetko naseljena, ali kada sam došao u Liku i usporedio statističke podatke o nase-ljenosti sesveta i nekih naselja u Lici sve mi je postalo jasno.

Petra: nemojte me pitati što sam naučila, sretna sam što je naš tim osvojio drugo mjesto i što je moja mama ponosna na mene i moje izvješće.

Lana: Ma što me pitate kako je bilo. kada bih stalno tako učila, imala bih peticu iz svih predmeta. pitajte tatu hoće li nam dati lovu za još koji te-ren. radit ću još više nego sada.

program hazu.indd 80 18.10.2015 21:33:34

Page 81: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 81

Najčešća pitanja o HNOS-u iskusna učiteljica i članica Hnos potpore Ljiljana klinger objavila je 2006. godine tekst sa svojim pogledom na primjenu Hnos-a, koji se ovdje pre-nosi u cjelosti:

U izradbi ovih temeljnih dokumenata sudjelovao je velik broj vrsnih učitelja, profesora, sveučilišnih profesora, znanstvenika i akademika koji su bili optimalan spoj praktičnog iskustva i znanstveno utemeljenih pro-mišljanja. sadržaje svakoga nastavnog predmeta analizirali su, reducirali i dopunjavali članovi predmetnog povjerenstva koji su imali cilj prilagoditi nastavne sadržaje razvojnim mogućnostima djeteta. zadaća je bila rastere-ćenje gradiva, ali samo od nevažnih dijelova, kako bi se više vremena tije-kom poučavanja posvetilo ponavljanju bitnih sadržaja oblikujući nastavu po mjeri učenika, a ne prema sadržaju koji se mora obraditi. završnu inači-cu provjerila je neovisna skupina stručnjaka – recenzenti. dakle, prošle su školske godine Hrvatski nacionalni obrazovni standard i eksperimentalni nastavni plan i program provođeni u 49 osnovnih škola u rH, izabranih prema kriteriju koji je obuhvatio svu posebnost Hrvatske. nastavni plan i program te Hrvatski nacionalni obrazovni standard mijenjat će se i usklađi-vati s novim znanstvenim spoznajama i razvojem društva i tehnologije.

osobitost je tih dokumenata da su utemeljeni na dugoj i bogatoj tradiciji hrvatskoga obrazovnog sustava, oplemenjeni suvremenim znanstvenim do-stignućima i usklađeni s naprednim europskim obrazovnim sustavima.

Što je Nastavni plan i program, a što Hrvatski nacionalni obrazovni standard?

nastavni plan i program temeljni su dokumenti prema kojima se pro-gramira i planira rad svakog učitelja/ice, stručno-razvojne službe i ravna-telja te s njim mora biti usklađen godišnji plan rada svake škole. nastavni plan propisuje redovite i izborne nastavne predmete, i broj sati koji je odre-đen za svaki nastavni predmet. nastavni se program sastoji od sadržaja koji su propisani i trebaju biti usvojeni tijekom tekuće školske godine iz pojedi-noga nastavnog predmeta. novi nastavni plan i program za svaki predmet jasno određuje ključne pojmove i obrazovna postignuća koje učenik treba usvojiti u pojedinoj temi.

svaka nastavna tema iz nastavnog plana i programa detaljno je razrađe-na u Hnos-u u 13 sastavnica. Među njima su i metodički prijedlozi i upute koji će pomoći učiteljima da što jednostavnije provode novu odgojno-obra-zovnu paradigmu. U Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu istaknuti su i prijedlozi za rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama i odgojno-socijalizirajući sadržaji koje valja uključiti tijekom obradbe sva-ke teme.

program hazu.indd 81 18.10.2015 21:33:34

Page 82: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

82a

Koje promjene uvodi novi Nastavni plan i program?

novim nastavnim planom smanjeno je tjedno opterećenje učenika. do sada su učenici od prvog do četvrtog razreda svaki tjedan imali 6 sati hrvat-skog jezika, 5 sati matematike, a u trećem i četvrtom razredu po 3 sata pri-rode i društva (u prvom i drugom 2 sata). od ove školske godine učenici će hrvatski učiti 5 sati, matematiku 4 sata, a prirodu i društvo 2 sata u trećem razredu. smanjenjem plana morali su biti reducirani i sadržaji u nastavnom programu.

Što se promijenilo u pojedinim nastavnim predmetima?

U nastavi hrvatskog jezika rasterećeni su sadržaji iz jezika (pomoćni glagoli, tvorba vremena…) i premješteni u više razrede, kada su učenicima razumljiviji, za čitanke se preporučuju kraći tekstovi, dok je lektira, uz kla-sične, obogaćena i suvremenim, djeci bliskijim lektirnim naslovima.

U matematici je izostavljeno nekoliko tema koje uključuju nepotrebna preračunavanja mjernih jedinica (kilometre u milimetre i sl.) te nepotrebno pisano dijeljenje višeznamenkastim brojevima, što je dosada opterećivalo učenika, a bez potrebnog učinka. više će se vremena uporabiti za rješava-nje matematičkih problema, jer se već od 5. razreda uvodi standardizirano džepno računalo. Uvedene su i neke nove važne teme u skladu sa svjetskim kretanjima, kao što su prikaz i analiza podataka (s čime se danomice susre-ćemo) i vjerojatnost slučajnog događanja.

Priroda i društvo rasterećuje se pretjeranih povijesnih sadržaja i po-dataka (imena vladara i vrijeme vladavine, datumi iz prošlosti…) koji su zamijenjeni istraživanjem i upoznavanjem povijesti kroz priče, legende i sl., umjesto detaljnoga proučavanja ljudskog organizma uvedene su teme o očuvanju zdravlja, okoliša, upoznavanju hrvatske posebnosti i kulturne i povijesne baštine svjetskog značenja…

Priroda i biologija imaju znatno smanjen broj pojmova koje treba usvo-jiti na enciklopedijskoj razini, a bit rasterećenja očituje se u promjeni oblika i načina poučavaja te povezivanje sadržaja s ostalim predmetima radi stva-ranja cjelovite slike o svijetu koji nas okružuje.

Kemija je sadržaje prilagodila korisnosti za nastavak obrazovanja i usmjerene na rješavanje problema i primjenu stečenoga znanja. nastava će se temeljiti na pokusima, mjerenjima i pretpostavkama koje valja dokazati, a ne na pukoj teoriji i kemijskim jednadžbama.

Fizika je znatnije utemeljena na pokusu i opažanju, o čemu valja ra-spravljati i razmišljati i stvarati zorne predodžbe, a smanjuje se udio nume-ričkih zadataka i enciklopedijskih podataka.

Povijest se temelji na razumijevanju povijesnoga razvoja, umjesto po-dataka, pretežito iz političke povijesti, koje je učenik morao učiti napamet (godine, imena vladara i sl.), a novi program uključuje gospodarstveni,

program hazu.indd 82 18.10.2015 21:33:35

Page 83: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 83

društveni, kulturni i politički razvoj, svakodnevni život, ideje, vjerovanja i nazore ljudi u prošlosti te njihovu vezu i utjecaj razvoj na Hrvatske i na vla-stiti zavičaj.

Geografija je promijenjeni naziv predmeta zemljopis, a nastava će se če-šće temeljiti na izvanučioničnoj, terenskoj i istraživačkoj nastavi. Učenici će proučavati bitne posebnosti regija i kontinenata, upoznavajući se s nekoli-ko tipičnih država.

Informatika je programom prilagođena različitim tehničkim uvjetima u kojima rade škole. Cilj je nastave informatike sposobnost primjene ko-munikacijsko-informacijske tehnologije, ali i pravnih i etičkih načela koja valja poštovati.

Tehnička kultura temeljito je izmijenila program i, umjesto na teoriji, nastavu je utemeljila na praktičnim vještinama i sposobnostima (uz samo nužnu teorijsku osnovu, izloženu na način primjeren dobi i zanimanju uče-nika) radi stjecanja tehničkih i motoričkih vještina te razvoja operativnog i tehničko-tehnološki osposobljenog i poduzetnog učenika.

Tjelesna i zdravstvena kultura uskladila je program s razvojnim obi-lježjima djece i, osim znanja koja omogućuju vježbanje, ugrađuje i potica-nje navike i potrebe za zdravo korištenje slobodnim vremenom i interesa za športske aktivnosti te pridonosi razvoju osobnosti.

Likovna i glazbena kultura osuvremenile su program, potičući kreativ-nost i estetske kriterije.

Strani i klasični jezici ugradili su i kulturno-civilizacijske sadržaje i obi-čaje zemlje čiji se jezik uči, uspoređujući ih s hrvatskom tradicijiom. U ni-žim razredima rad se temelji na pjesmi, pokretu, igri s težištem na govoru, dok se u višim razredima nastava postupno usmjerava na govornu i pisanu komunikaciju. jasno je određena razina znanja koju učenik treba usvojiti. znanje stranog jezika iznimna je kompetencija kojom treba ovladati svaki učenik na primjerenoj razini.

Hoće li smanjenje sadržaja utjecati na razinu znanja učenika?

ne će, jer nije narušen slijed gradiva koji učenik treba pratiti tijekom prijelaza iz nižeg u viši razred (obrazovna vertikala). sastav povjerenstava koja su izrađivala program jamči da ni jedna važna tema ili činjenica nije izostavljena jer se o svemu skrbila struka. svako je povjerenstvo bilo sa-stavljeno od učitelja razredne i predmetne nastave, profesora iz gimnazije, sveučilišnih profesora i akademika koji je bio na čelu povjerenstva. obra-zovanje ne uključuje samo stjecanje znanja nego i sposobnosti, vještine i vrijednosne stavove, dakle, cjelokupna postignuća učenika. važan je cilj stjecanje trajnih znanja kao osnove za kasnije cjeloživotno učenje.

program hazu.indd 83 18.10.2015 21:33:35

Page 84: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

84a

Kako HNOS rasterećuje učenike?

ključna riječ koja obilježuje Hnos jest rasterećenje učenika. ono je ostvareno reduciranjem sadržaja, smanjenjem tjednog opterećenja učeni-ka u razrednoj nastavi i promjeni odgojno-obrazovne paradigme (modela, obrasca). Učinak odgoja i obrazovanja nije vezan samo za sadržaje nego za oblike, strategije i načine poučavanja. svaka od ovih sastavnica rasterećiva-nja usmjerena je konačnomu cilju odgoja i obrazovanja, a to je kompeten-tan i zadovoljan učenik, koji će biti spreman za cjeloživotno obrazovanje.

smanjeni su oni sadržaji koji nisu temeljni za nastavak školovanja ili za razumijevanje gradiva drugih nastavnih predmeta. redukcija sadržaja ostavlja dovoljno vremena za ponavljanje i utvrđivanje bitnih znanja na ra-zličite načine. time su oni postali dio trajnih znanja, sposobnosti i vještina te prihvatljivih stavova.

Kako će se provoditi nastava?

nastavni proces oblikovati prema razvojnim mogućnostima i interesi-ma djeteta kako bismo u svakog pojedinca probudili znatiželju, zanimanje za nove spoznaje i poticali divljenje i čuđenje u svijetu koji ga okružuje. ti-jekom nastave učenik više ne će pasivno slušati učiteljevo predavanje i za-pisivati činjenice i podatke koje valja zapamtiti, nego će ga učitelj različitim metodama i oblicima rada voditi da praktičnim radom, pokusima, izvanu-čioničnom nastavom (boravkom u okruženju škole ili neposrednoj okoli-ci) ili terenskom nastavom dolazi do vlastitih spoznaja i zaključaka. dijete lakše pamti i usvaja ono što je zorno, što opipa, doživi, omiriši, vidi, čuje ili iskusi, od onoga što samo suhoparno pročita ili čuje i zapiše. osim toga što će lakše upamtiti, dijete će ovakvim načinom učenja razumjeti i dulje pam-titi. konačni cilj obrazovanja jesu trajna znanja. igra u nastavi je preporu-ka, jer dobro vođena igra s jasnim ciljem postiže izvrsne rezultate u usvaja-nju navika, stavova, ali i pamćenje činjenica i ključnih pojmova. novost je i povezivanje sadržaja različitih nastavnih predmeta upravo onako kako su i u životu povezani pa će učitelji u školi planirati nastavu povezujući sadržaje i zajednički organizirati nastavu.

primjerice, kada se uči o vodi, predlažemo posjet nekoj vodi u blizini škole, slušanje i pjevanje pjesama s temom vode (po mogućnosti pjevati i plesati uz zavičajne pjesme koje mogu učiti od članova pjevačkog zbora ili kUd-a u mjestu), analizu pjesama ili književnih tekstova o vodi ili stvara-lačko pisanje i slikanje. Učenici mogu i prikupljati materijale iz različitih izvora (časopisa, interneta, fotografija, tonskih i filmskih zapisa ili predlo-žiti posjet nekog člana obitelji ili prijatelja koji će biti gost u razredu), čime potičemo učenike da aktivno sudjeluju i u oblikovanju nastave i sami pred-lažu aktivnosti u kojima uživaju, postavljaju pitanja. biti uspješan u radu, sretan i zadovoljan, preduvjet je uspjeha u životu!

program hazu.indd 84 18.10.2015 21:33:35

Page 85: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 85

Kako će biti organizirana nastava?

Hnos predviđa i drukčiju organizaciju nastave koja se osobito očituje u preporuci blok-sata (dva uzastopna sata istoga predmeta) kako bi se mo-gla organizirati istraživačka ili izvanučionična nastava, i provođenje poku-sa. postoji li mogućnost povezivanja više predmeta (integrirana nastava) u obradbi jedne teme, tada se i raspored sati može prilagođavati potrebama nastave, o čemu će roditelji biti na vrijeme obaviješteni. provođenjem na-stave u blok-satu olakšana je učenička torba, a i pripremanje za nastavu kod kuće, jer uključuje manji broj školskih predmeta u jednom danu.

Hoće li svi učenici biti aktivni u radu koji preporučuje HNOS?

Upravo i jest cilj Hnos-a oblikovati nastavu prema mjeri svakog uče-nika. već i drukčiji razmještaj klupa unaprjeđuje komunikaciju u razredu i podrazumijeva drukčije oblike rada pa će, umjesto predavačke nastave u kojoj je razvidna dominacija učitelja, poučavanje biti usmjereno na aktiv-nost i rad učenika. zato i jest preporuka da se nastava što češće organizira u skupnim oblicima rada kako bi svako dijete dobilo primjeren zadatak koji može izvršiti, a koji će izazvati zadovoljstvo postignutim uspjehom i biti po-ticaj za novu aktivnost. spoznaja da o uspjehu svakog pojedinca ovisi ko-načni učinak skupine, potiče suradničko ozračje i međusobno poštovanje i pomaganje, ali i podizanje razine samopouzdanja pojedinca. samopouz-danje i suradljivost važne su kompetencije koje učenik treba nositi u život znanja i poduzetništva.

Koja je uloga namijenjena roditeljima?

Uvođenjem Hnos-a uloga se roditelja mijenja i valja je ozbiljno prihva-titi. suradnja roditelja i škole (razrednika/razrednice) ne smije se svoditi samo na dolazak na roditeljske sastanke ili na informativne razgovore s uči-teljem o svladavanju gradiva i ponašanju djeteta prema odraslima i vršnja-cima tijekom boravka u školi. razgovori o školi s djecom svode se na pita-nja što se radilo na nastavi i koju je ocjenu dijete postiglo tijekom provjere znanja ili kako se ponašalo. roditelj nije kontrolor, nego suradnik i partner učitelju, a oslonac i potpora učeniku. očekuje se i aktivno uključivanje ro-ditelja da živom riječi i konkretnim profesionalnim iskustvima obogate po-jedine nastavne teme.

izuzetno je važno prenošenje običaja, njegovanje tradicije i praktično pokazivanje i izvođenje različitih aktivnosti koje su tipične za mjesto u ko-jem žive (plesovi, napjevi, ručni rad…), ali i uključivanje u projekte, istraži-vanja i poticanje na aktivan život u zajednici u kojoj žive (istraživanje biljnih i životinjskih posebnosti zavičaja, kulturnog naslijeđa, povijesnih izvora, značajnih osoba ili pokretanje suradničkog ozračja i međusobno poštova-nje i pomaganje, ali i podizanje razine samopouzdanja pojedinca. samo-

program hazu.indd 85 18.10.2015 21:33:35

Page 86: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

86a

pouzdanje i suradljivost važne su kompetencije koje učenik treba nositi u život znanja i poduzetništva.

nadamo se da ćemo zajedno uspjeti u nakani da, ispred nastavnih sadr-žaja, u središtu pozornosti bude dijete pa ćemo zajednički, i roditelji i uči-telji, oblikovati ozračje u školi koje će poštovati potrebe i interese svakoga djeteta usklađujući razvojne mogućnosti s poželjnim odgojnim i obrazov-nim postignućima.

program hazu.indd 86 18.10.2015 21:33:35

Page 87: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 87

Evaluacija radionica za uvođenje u rad po HNOS-u – anonimna anketa

među učesnicima

za predstavnike 840 osnovnih škola u Hrvatskoj, tijekom studenog i pro-sinca 2006. godine održavane su u opatiji i šibeniku trodnevne edukaci-je za rad po Hnos-u. iz svake škole bili su pozvani tročlani stručni timovi (ravnatelj, pedagog i jedan učitelj razredne ili predmetne nastave) sa zada-ćom da nova iskustva prenesu u svoje škole. U radionicama su sudjelovale grupe od po 20-30 učesnika. edukacije su, zajedno s vanjskim suradnicima Ministarstva, organizirale i provodile članice Hnos-potpore: sanja bilač, vesna bobinski, zdenka Čukelj, anđelka jalušić, Ljiljana klinger i sonja prelovšek-peroš.

U tematskim radionicama sudionici su metodama aktivnoga učenja stje-cali kompetencije za timsko planiranje nastave, integriranu nastavu, izradu “mini” i “velikoga” školskog projekta te za izvođenje nastave u blok satu.

na kraju svakoga ciklusa provedene su evaluacije radionica. srednja ocjena radionica od strane učesnika u anonimnim evaluacijskim listićima iznosila je 4,5 (na ljestvici od 1 do 5). sudionicima su bila postavljena pi-tanja: što će vam najviše koristiti u daljnjem radu? što je bilo suvišno i ne-potrebno? jeste li spremni podijeliti stečena znanja s kolegicama i kolega-ma? prijedlozi tema za stručni skup? sudionici su progovorili i o svome osobnom doživljaju radionica, o koristi koju će imati u nastavi, te iznijeli svoje mišljenje o održanim radionicama. ispunjeni evaluacijski listići svih 2400 sudionika radionica redovito su nakon svakog ciklusa prosljeđivani Ministarstvu.

Članica Hnos potpore i jedna od voditeljica radionice sonja prelovšek-peroš dala je sljedeći prikaz tipičnih odgovora učesnika radionica iz anoni-mnih evaluacijskih listića; iz toga se može vidjeti da su radionice potaknule pozitivne stavove i motivaciju kod učesnika.

Pitanje: kako ste se osjećali u radionicama? Odgovori: Ugodno, opušteno, zadovoljno, znatiželjno, zainteresirano... izvrsno dosta dobro jer sam i do sad redovito odlazila u radionicu jer je to jedi-no mjesto gdje svi mogu doći do izražaja

program hazu.indd 87 18.10.2015 21:33:35

Page 88: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

88a

bilo je zadovoljstvo raditi dosta dobro, osnaženo korisno kreativno Ugodno, rasterećeno osjećala sam se ugodno izvrsno – ugodno, opušteno, zainteresirano Ugodno, korisno, kao doma odgovori na postavljena pitanja i nedoumice, iskustva drugih prekrasno, ovakav Hnos mi se sviđa, vrlo motivirajuće odlično, ovako bih rado bio učenik Ugodno, opušteno, zaigrano “natjeran” na razmišljanje inspirativno opušteno, ležerno, aktivno Pitanje: što vam je najviše koristilo? Odgovori: napokon smo objedinili sve informacije na jednome mjestu i dobili ja-sne upute za rad Čuti da smo važni, i da se “netko” sjetio ulagati u obrazovanje dijeljenje iskustava, druženje s kolegama Upoznavanje sa projektom i integriranom nastavom razmjena iskustava, timsko planiranje koristila su mi nova saznanja, te ispraviti nepravilnosti kod primjene Hnos-a konkretni primjeri iz prakse i razmjena iskustava s kolegama zajedničko druženje, izmjena iskustava, ideja konkretnost – radionice iskustvo kolega iz drugih škola dobila sam potvrdu za mnoga svoja razmišljanja i principe rada savjeti, podijeljena iskustva integrirana nastava, rasprava, timsko planiranje Pitanje: poruka voditelju radionice – osvrt na održanu radionice? Odgovori: pohvale, samo tako naprijed Puno uspjeha u daljnjem životu i radu!

program hazu.indd 88 18.10.2015 21:33:35

Page 89: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 89

nadam se da ćete nastaviti dalje pružati potporu Hnos-u s istom ener-gijom koju imate sada veselim se novom seminaru, radujem se sljedećem stručnom skupu Lijepo zamišljeno, nastavite i dalje s entuzijazmom jer mislim da samo s ovakvim ljudima možemo promijeniti naše školstvo bilo je izvrsno, samo nastavite tako Ustrajte i dalje “da vaši snovi postanu java” odlično odrađeno Hvala na trudu samo naprijed poslali ste puno pozitivnih poruka Ustrajte u svom radu ako sve bude kao ovo,mislim da ću i ja kao “stara” učiteljica (28 godina staža) svladati Hnos korisno saslušati kolege i njihove načine rada za sada mi se sve čini ok, smatram da neće biti problema s Hnos-om odlično, stimulativno sviđa mi se vaš duh i pozitivnost. Mislim da odašiljete poruke samopo-štovanja, hrabrosti i razuma Možda bi trebali imati više sluha za nesavršenosti na terenu jer su one odraz stvarnosti u kojoj radimo i dalje dijelite svoje iskustvo iz prakse s nama (to nam više znači nego prazne riječi o nekim kolegama) svi voditelji radionica dobro su pripremljeni i profesionalno su odradi-li svoj posao nastaviti s takvim entuzijazmom Ustrajte dalje, bilo je iznimno korisno dobiti potvrdnu povratnu poruku da sam na dobrome putu.

program hazu.indd 89 18.10.2015 21:33:35

Page 90: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

90a

Neki problemi u stvaranju i provedbi HNOS-a i administrativno ukidanje uloge Vijeća učitelja

važnu ulogu u razvoju i implementaciji kurikula izrađenog u okviru Hnos-a imalo je vijeće učitelja kojim je predsjedala Lucija puljak. prenosimo osvrt Lucije puljak na djelovanje i ukidanje vijeća učitelja pri opstrukciji rada na nacionalnom kurikulu.

vijeće učitelja osnovao je Ministar 2005. godine, a bilo je sastavljeno od najaktivnijih i najproduktivnijih članova predmetnih povjerenstava za Hnos među učiteljima koji su sudjelovali u stvaranju dokumenata na ko-jima su se temeljile promjene u hrvatskom osnovno-školskom sustavu po-krenute 2003. godine. vijeće je imalo 18 članova, a započelo je radom u godini eksperimentalne primjene Hnos-a, školske godine 2005./6. u 49 hrvatskih škola. Uloga vijeća je bila pratiti eksperimentalnu primjenu nove paradigme učenja i poučavanja na kojoj se Hnos temeljio, a većina članova radila je u eksperimentalnim školama.

tijekom te godine vijeće se sastajalo na redovnim mjesečnim sjednica-ma. Članovi su se međusobno izvještavali o tijeku eksperimentalne primje-ne Hnos-a, i o poteškoćama koje uočavaju u svojim školama. predlagali su mjere za otklanjanje poteškoća i modele rada koji će olakšati primjenu nove paradigme.

Hnos je pretpostavljao napuštanje tradicionalne predavačke nastave čiji je ishod bio reproduktivno znanje ili znanje činjenica, koje nepotrebno opterećuju učenike.

promovirao je modele iskustvene, istraživačke i projektne nastave koja iziskuje potpuni angažman učitelja i učenika u nastavnom procesu, pove-zivanje nastavnih sadržaja sa životom i učeničkim iskustvom (prethodnim ili onim koje je stečeno kroz proces poučavanja), horizontalno i vertikalno povezivanje nastavnih sadržaja, odnosno interdisciplinarno i cjelovito pou-čavanje. rezultat takvoga poučavanja trebao bi biti razumijevanje činjenica, pojava, pojmova i procesa, te znanje primjene ili procesno znanje koje je po svojoj naravni trajno. novom znanstvenom terminologijom rečeno, nastav-ni proces mora kao ishod imati unapređenje učeničkih kompetencija koje, jednom stečene, postaju trajna osobina pojedinca.

U tom kontekstu nastavni sadržaji (nastavni program) nisu cilj i svrha sami po sebi, nego su sredstvo kojim se postižu nastavni ciljevi: odgojno-obrazovni ishodi.

budući da je to bila svojevrsna obrazovna revolucija, s obzirom na pret-hodno iskustvo većine učitelja koji su naučeni mjeriti i vrednovati nastavni rad prema obrađenosti nastavnih sadržaja, krenulo se od proučavanja, pre-tresanja, preslagivanja i reduciranja nastavnih sadržaja.

program hazu.indd 90 18.10.2015 21:33:35

Page 91: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 91

opravdano se pretpostavljalo da će tu dimenziju poučavanja učitelji naj-bolje razumjeti. od samoga početka je naglašavano da su svi nastavni sadr-žaji promjenjivi i da će se usklađivati s učenikovim potrebama.

U prvom dokumentu Hnos-a sadržaji svakoga nastavnog područja re-ducirani su na maksimalni broj nastavnih tema (nastavna tema je sadržajna jedinica, a nastavna jedinica je sadržajno-vremenska jedinica, tako se jedna nastavna tema može obraditi kroz više ili manje nastavnih jedinica). svaka nastavna tema bila je obujmom ograničena na 3 do 5 novih ključnih poj-mova. jasno je da niti jedan učitelj ne bi smio samovoljno opterećivati uče-nike proširujući nastavni sadržaj količinom ključnih pojmova (tj. otežavati gradivo).

prateći proces eksperimentalne primjene Hnos-a, vijeće učitelja za-mjećivalo je krizne točke, prikupljalo je dobra rješenja i primjere najbolje prakse (iz dobrih primjera najlakše se i najbrže uči) te organiziralo profesi-onalno usavršavanje učitelja uključenih u implementaciju Hnos-a.

iskustvo rada eksperimentalnih škola iznjedrilo je potrebu da se učite-lji povezuju u interdisciplinarne suradničke timove, da zajednički planiraju nastavu, da svaki ostvaruje svoje nastavne zadaće i da na kraju procesa za-jednički evaluiraju svoj rad i rad svojih učenika.

sve zamišljeno postupno je profunkcioniralo u eksperimentalnim ško-lama zato što su školske uprave, zajedno s učiteljskim kolektivom, bile mo-tivirane za promjene i uspjeh nove paradigme. a njihovu je motivaciju pot-krijepilo i Ministarstvo novom nastavnom opremom. bila im je pružena stručna pomoć u svim situacijama i učitelji eksperimentalnih škola među-sobno su se zbližili na višednevnim seminarima. U škole se u određenoj mjeri vratila nada i entuzijazam.

tijekom eksperimentalne primjene u Ministarstvu je osnovana Hnos-potpora, služba sastavljena od više učitelja, kojoj je zadaća bila ostvariti ko-munikaciju sa školama u kojima se eksperimentalno primjenjuje Hnos, prikupljati informacije o tijeku implementacije, obrađivati ih i predstavlja-ti u Ministarstvu i na vijeću učitelja. sve prikupljene informacije i iskustva korišteni su pri izradi novog nastavnog plana i programa koji se sljedeće školske godine uveo u sve hrvatske osnovne škole.

kao pripremu za uvođenje nove obrazovne paradigme u sve hrvatske osnovne škole vijeće učitelja s Hnos-potporom organiziralo je višednev-nu radioničnu edukaciju za tročlane školske timove iz svih škola. edukacija se istodobno provodila na dvjema lokacijama: u šibeniku i u opatiji. bilo je zamišljeno da će tročlani timovi diseminirati stečeno znanje kroz istovjetne radionice u svoje škole.

Međutim, Ministarstvo nije pripremilo potrebne priručnike i drugi edu-kativni materijal za učitelje koji bi timovima olakšao diseminaciju, a svim učiteljima primjenu nove paradigme. znajući da će se implementacija teško ostvariti bez pisanih uputa, predsjednica vijeća tijekom ljetnoga odmora

program hazu.indd 91 18.10.2015 21:33:35

Page 92: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

92a

pripremila je priručnik. zbog čega je u tisku osumnjičena za sukob intere-sa. Unatoč službenom očitovanju državnoga odvjetništva da u tom postup-ku nema nikakvih naznaka sukoba interesa, vijeće učitelja je raspušteno. U Mzoš-u je ostala samo Hnos potpora, ali to je bila nedovoljna i nefunkci-onalna pomoć svim hrvatskim školama. od tada Hnos-potpora je zapravo postala administrativni servis Ministarstva.

prosvjetne su vlasti mislile da su dovoljno učinile, da su „udahnule ži-vot”, i da promjene moraju nastaviti živjeti same po sebi. procese koji su se događali u školama više nitko nije niti pratio, niti pomagao, niti podrža-vao. više nitko nije tražio od škola da izvještavaju o uspjesima i teškoćama. Uspjehe školskih kolektiva u cjelini ili pojedinih učitelja nitko nije ni na koji način stimulirao niti potkrjepljivao. promijenio se tim u Mzoš-u, iako je ministar ostao isti, a nova je ekipa u Ministarstvu na „hrvatski način” mi-slila da sve treba početi iz početka. o Hnos-u se bez ikakvog obrazloženja ili argumenta prestalo službeno govoriti, nastupilo je ignoriranje Hnos-a i započela je priča o nekom novom kurikulu. tako je izgubljena ta šansa za primjenu već pripremljene i razrađene nove paradigme učenja i poučava-nja u hrvatskim školama. za daljnji razvoj kurikula izgubljeno je sljedećih deset godina.

program hazu.indd 92 18.10.2015 21:33:35

Page 93: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 93

HNOS od projekta do modela potpore – pogled s gledišta učitelja

Članica Hnos-potpore sanja bilač ovako je sažela iskustva i stavove u svezi uvođenja Hnos-a u škole prije deset godina:

• Zašto je danas HNOS aktualan? Zato jer HNOS još i danas „živi” u mno-gim školama. i zato jer treba daljnji razvoj i širenje! to je projekt koji se u praksi uspio u priličnoj mjeri održati 10 godina, i to posljednjih osam godina bez ikakve potpore sustava.

• Danas, s odmakom od 10 godina, još objektivnije možemo sagledati Hnos i nastaviti s njegovim daljnjim razvojem.

• Unatoč tome što Hrvatska nije bila članica Europske Unije, promjene u sustav odgoja i obrazovanja uvodile su se 2003.-2006. usklađujući s obra-zovnim standardima zemalja Europske unije. to je omogućilo i budu-ćim timovima kontinuiran europski razvoj hrvatske škole s ključnim cilje-vima unapređenja kvalitete učitelja i škole.

• Ostvarivanje ciljeva razvijalo se uvažavajući temelje kvalitetne hrvatske tradicije u odgoju i obrazovanju.

• HNOS je predstavljao cjelovit pristup obrazovnom procesu, uključivao ciljeve odgoja i obrazovanja, odgojno-obrazovne sadržaje, metode pou-čavanja očekivane ishode učenja i poučavanja te nastavno okružje. po-sebno se naglašavala važnost pristupa učeniku te maksimalno aktiviranje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

• HNOS se od projekta razvio u model potpore implementaciji pozitivne prakse, jer je zaživio u praksi i omogućio ostvarivanje najvažnijih zada-ća trajnog obrazovanja (usavršavanja) učitelja koji se odnose na razvijanje sposobnosti učitelja pri rješavanje problema u razredu, poboljšanju pro-grama, postizanju vlastitih profesionalnih ciljeva, te motiviranju za trajno učenje.

• Bili smo svjesni da je učitelj ključ kvalitetnog odgojno obrazovnog su-stava, što je utjecalo na poduzimanje akcija kojima smo razvijali mrežu potpore: rad s učiteljima i školama; timsko stručno usavršavanje (učitelji, ravnatelj i stručna služba; ujednačenost tema na razrednoj i predmetnoj nastavi); timsko planiranje; posjet državnog tajnika školama i razgovor o problematici; suradnja s lokalnom zajednicom (uključivanje u stručno usavršavanje, nazočnost prilikom posjeta školama); razvijanje suradnje s azoo (uspostavljanje mreže županijskih voditelja; azoo i savjetnici-partneri projekta; Hnos-potpora, pomoć učiteljima u školskoj nastavi;

program hazu.indd 93 18.10.2015 21:33:35

Page 94: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

94a

fokusiranje na mijenjanje formalističkog pristupa poučavanju; izmje-na ključnih dokumenata koji su predstavljali osnovicu za razvoj projekta (pip; pedagoški standard; zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju; vrednovanje škola); senzibiliziranje javnosti za razumijevanje projekta i njegove važnosti za hrvatsku obitelj (medijska zastupljenost, brošure, uključivanje roditelja kao partnera projekta); eksperimentalno provođe-nje, a onda i uvođenje u praksu. i sve to u dvije godine.

• Uvođenjem HNOS-a u eksperimentalne škole, otvorena je mogućnost primjene suvremene nastave usmjerene prema učeniku, uvođenje učeni-ka u istraživačku nastavu, intenzivnija izvan-učionička nastava, izborni sadržaji u okviru obveznih tema prikladni za samostalne radove, projekte, radionice, prilagodljiva struktura radnog dana, blok sat, timski rad u ško-li, suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom. sve su to učitelji dočeka-li s oduševljenjem. Stvoreni su uvjeti za stvaranje i izvođenje razrednog kurikula s vrlo motiviranim učenicima u pozitivnom radnom ozračju škole. tako je otvorena mogućnost da učitelji u nastavi više vremena pro-vode projekt kao jedan od važnih oblika školskog rada, obogate razredni kurikul, koriste suvremene metode u poučavanju, ili da projekt jednostav-no postane nadopuna nastavi.

od brojnih aktivnosti u školskoj praksi tijekom uvođenja Hnos-a spome-nimo neke:• Jedna od ključnih aktivnosti jest radni posjet osnovnim školama. Prvo

onim školama koje su eksperimentalno provodile Hnos, a potom i osta-lim školama u Hrvatskoj. radni posjet je predvodio državni tajnik zadu-žen za Hnos sa stručnim suradnicima, Hnos potporom. U razgovoru s ravnateljem i cijelim učiteljskim vijećem škole otvoreno se govorilo o po-teškoćama, ali su se nudila i rješenja i konkretna pomoć (HNOS potpo-ra). Učitelji su prvi put imali priliku razmijeniti mišljenje sa svim pred-stavnicima Ministarstva, agencija i osnivača. Hnos potpora je, uz vijeće učitelja i tim za pripremu stručnog usavršavanja, osnovana kao sastavni dio stožera za praćenje provedbe Hnos-a i eksperimentalnog nastavnog programa usklađenog prema Hnos-u.

• HNOS potporu, uz djelatnike Ministarstva, činile su i učiteljice koje su školsku godinu 2006/07. provele u svakodnevnoj komunikaciji s Hnos školama, roditeljima i učenicima. to su: Ljiljana klinger, zdenka Čukelj, sanja bilač, vesna bobinski, anđelka jalušić i sonja prelovšek-peroš. rad u razrednim odjelima zamijenile su radom u Ministarstvu i na terenu u Hnos školama, dolazeći na poziv učitelja ili stručnih suradnika. U radu Hnos potpore radili su i brojni suradnici iz regija (splita, pule, ...) zden-ka barović, Lucija puljak i niz drugih, kako bi se osigurala brza izmjena informacija i dolazak u škole.

program hazu.indd 94 18.10.2015 21:33:35

Page 95: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 95

• Najvažnija zadaća HNOS potpore bila je svakodnevna komunikacija s Hnos školama te prosljeđivanje svih važnih obavijesti o aktivnostima u Hnos školama, o pripremama stručnih usavršavanja te o fazama vred-novanja koje je provodio institut društvenih znanosti ivo pilar. Članice Hnos potpore prikupljale su i prosljeđivale primjere dobre prakse te su-djelovale u pripremi stručnih usavršavanja i izradi promidžbenih materi-jala. za potrebe svakodnevne komunikacije s učiteljima i roditeljima otvo-rena je također e-mail adresa [email protected] na koju su Hnos škole slale i svoja mjesečna izvješća o tijeku eksperimentalne provedbe, odnosno o pozitivnim promjenama, nastalim poteškoćama, kao i o očeki-vanoj pomoći od vijeća učitelja i Hnos potpore. prispjela su se izvješća analizirala te se sukladno potrebama organizirala stručna pomoć i posjet školama. Učitelji su kao sastavni dio mjesečnih izvješća slali i svoja zapa-žanja, primjedbe i prijedloge u svezi s pojedinim temama eksperimental-nog nastavnog programa. te je prijedloge Hnos potpora objedinjavala i prosljeđivala članovima predmetnih povjerenstava koji su radili na no-vom nastavnom planu i programu.

• HNOS potpora u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje utvrđiva-le su potrebe u školama, te planirale i izvodile stručna usavršavanja za voditelje županijskih stručnih vijeća, učitelje u kombiniranim odjeljenji-ma, ostale učitelje, tročlane timove (učitelj razredne i predmetne nastave, predstavnik stručne službe škole i ravnatelj), ravnatelje i osnivače. Preda-vanja i radionice organizirane su za razrednu i predmetnu nastavu kako bi se ojačala vertikala u osnovnom obrazovanju, umanjile razlike i uzroci nezadovoljstva na prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu, te osvijesti-le mogućnosti za napredak. Učitelji, stručni suradnici, ravnatelji osnovnih škola, predstavnici osnivača (gradovi, županije) prvi puta zajedno prisu-stvuju plenarnim predavanjima i radionicama.

• Osim državne i lokalne razine, učiteljice HNOS potpore provodile su struč-na usavršavanja i na razini škole. nakon razmjene iskustva sa svim učite-ljima škole utvrđuju se potrebe škole te dogovara plan stručnog usavrša-vanja na razini škole. Učitelje, ravnatelja i stručnu službu škole usmjerava se na suradničko planiranje kurikula, aktivno sudjelovanje i interakciju sa suradnicima, praćenje i evaluaciju učeničkih postignuća, dubinsko ra-zumijevanje znanja o procesima učenja, lokalnim i općenito društvenim uvjetima koji različito utječu na život i rad škole. takva interakcija i svi-jest o nužnosti integriranog pristupa promjenama u obrazovanju osnažila je sve djelatnike škole jer svi povećavaju shvaćanje potreba, uloge, i odgo-vornosti svakog pojedinca i cijelog tima škole.

• HNOS potpora organizira i izvodi ogledne školske satove u nastavi (blok sat, integrirana nastava…) te osobnim primjerima svjedoči o kvali-tetnijem poučavanju, novijim pristupima i procjenjivanju kurikula. takvi primjeri snaže učitelje da stvaraju svoje osobne primjere dobre prakse, da uče iz vlastitih nastojanja i nastojanja kolega jer se vrata učionice u istoj

program hazu.indd 95 18.10.2015 21:33:35

Page 96: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

96a

školi konačno otvaraju. pozitivni primjeri prakse stavljaju se i na mrežnu stranicu Ministarstva koja svakim danom postaju bogatija primjerima s terena, a ujedno je i polazište za razmjenu iskustava. iskustva škola koriste se i kao polazište za nove strategije rada te usklađivanje sadržaja za struč-na ustvršavanja na državnoj razini. ovakva situacija snažno harmonizira teoriju i praksu, rad i ulogu svih sudionika kako na razini škole tako i na državnoj razini.

• Uvođenjem „dvosata”, dinamičnom izmjenom učeničkih aktivnosti i oblika rada učitelji su tražili odgovore na pitanja koja se odnose na sam ustroj dvosata/radnoga dana, izbor aktivnosti za učenike, proces rada u skupini, ritam učeničkih aktivnosti, organizaciju vremena, uključivanje novih strategija, praćenje i ocjenjivanje učenika… Uvođenjem skupnog rada tijekom dvosata stvarala se pretpostavka za razredno i školsko tim-sko ozračje kojima su škola i djelatnici postajali prepoznatljivi u svojoj sredini.

• Razvoj radnih navika i osposobljavanje za timski rad kao jedan od te-meljnih ciljeva Hnos-a, sasvim je opravdan, jer suvremeno doba zahtije-va osposobljene pojedince. timski rad postaje „top tema” u našim škola-ma. Učenici su vrlo motivirani jer je takav rad zabavan, potiče kreativnost i znatiželju, učenici uče organizirati vrijeme, razvijaju odgovornost, zajed-no rade na ostvarenju istog cilja. ključnu ulogu ima i razvijanje socijalnih vještina. razvijanjem socijalnih vještina i sposobnosti potrebnih za de-mokraciju, surađivali su sa svojim kolegama iz razreda, te nastavnim i ne-nastavnim osobljem u školi odnoseći se prema njima s poštovanjem.

• Upućenost roditelja u Hnos bio je jedan od preduvjeta provođenju kva-litetnijeg odgoja i obrazovanja. posebno su nam pomogla iskustva rodi-telja u eksperimentalnim školama koje su provodile Hnos prethodne školske godine. roditelji su s nestrpljenjem dočekali priliku za sudjelo-vanje u školskom životu djeteta ali i cijele škole, te su odgovorno preuzeli novu ulogu aktivnog suradnika. Učenici su bili ohrabreni sudjelovanjem i uključivanjem roditelja, a učitelji su se konačno našli u situaciji podjele zajedničke odgovornosti.

program hazu.indd 96 18.10.2015 21:33:35

Page 97: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 97

Skup u HAZU 2008.: Hrvatsko školstvo-sadašnje stanje

i vizija razvoja

o iskustvima Hnos-a i svekolikim problemima školstva u rH raspravlja-lo se na skupu Hrvatsko školstvo-sadašnje stanje i vizija razvoja održanog u HazU 22. siječnja 2008. u organizaciji razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, razreda za društvene znanosti, razreda za prirodne znanosti i razreda za tehničke znanosti. U odboru za pripremu skupa bili su akademici Leo budin, stjepan gamulin, ksenofont ilakovac, sibe Mar-dešić, vladimir paar (predsjednik), stanko popović (tajnik) i tomislav ra-ukar. na tom vrlo posjećenom skupu sudjelovali su svojim izlaganjima i ra-spravom akademici, sveučilišni profesori, ravnatelji škola i nastavnici, koji su dotakli bitna pitanja unaprjeđenja hrvatskoga školstva, općenito i po po-jedinim nastavnim predmetima, s posebnim osvrtom na pozitivna isku-stva u primjeni Hnos-a u osnovnoj školi. radovi su objavljeni u zborniku HazU pod istim nazivom (urednik akademik stanko popović; recenzen-ti akademici boris kamenar, vladimir paar, stanko popović, zagreb 2008., isbn 978-953-154-806-9).

U zborniku skupa objavljeni su sljedeći radovi:

stanko popović: otvorenje skupa 7 Lucija puljak: Hnos – stvarne promjene u školskom sustavu 9 vladimir paar: promjena odgojno-obrazovne paradigme – temelj Hnos-a i Hnak-a (Hrvatskoga nacionalnog kurikula) 15zdenka barović: istraživanje motivacije učenika u netradicionalnim oblicima nastavnoga rada prema Hnos-u 23Ljiljana klinger: sustavnost obrazovanja za odgoj i obrazovanje 29ksenofont ilakovac: nuždan uvjet za unaprjeđenje školstva su dobri nastavnici 35zrinka jelaska: jezikoslovna utemeljenost novina u području hrvatskoga jezika 39tomislav raukar: nastavni programi i nastava povijesti u osnovnoj školi 51petar Mladinić: Matematika u osnovnoj i srednjoj školi u rH – stanje, problemi, trendovi 61Leo budin i dr.: stjecanje digitalnih kompetencija i osnovnih znanja i računarstva u osnovnoj i srednjoj školi 69

program hazu.indd 97 18.10.2015 21:33:35

Page 98: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

98a

stjepan gamulin: Hrvatski obrazovni standard: biologija – osvrt, provedba, uspjeh 75ivan gušić: geoznanosti – stanje u školstvu 79 stanko popović: neki problemi školstva u rH s posebnim osvrtom na fiziku 83Leo budin: obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja – zaključci rasprave znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj HazU 87sibe Mardešić: stručno osposobljavanje nastavnika matematike 97Miroslav Furić: školstvo: strategijska uloga i harmonijsko optimiranje 99Marina sabolović: poteškoće u organizaciji nastave i provedba Hnos-a u velikim školama 103dane pejnović: Uloga geografije u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj 107 tomislav Cvitaš: školski udžbenici 117Milan sikirica: koliko je teška đačka naprtnjača 119petar vrkljan: nastava kemije i Hnos 123ante bežen: za promjene u obrazovanju nužna je afirmacija metodike te potpora sveučilišta i znanosti 127josip brana: što je bitno za prirodne znanosti i matematiku u Hrvatskom nacionalnom kurikulu 131zoran Ljubić: nužne su promjene u odgojno-obrazovnom sustavu 133

program hazu.indd 98 18.10.2015 21:33:35

Page 99: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 99

Neki problemi školstva u Repubici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na fiziku

akademik stanko popović ovako je prikazao osnovne naglaske i stavove sa znanstvenoga skupa u HazU Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizi-ja razvoja i u radu objavljenom u istoimenome zborniku radova (HazU 2008.).

suočavamo se sa sve manjom željom mladih da odaberu nastavnički poziv u osnovnoj i srednjoj školi. većina mladih odlučuje se za upis na one fakultete koji u sadašnjem društvu osiguravaju/omogućuju ugledno radno mjesto, dobru plaću i znatnu zaradu. to su na primjer studiji ekonomije, prava, medicine, informatike (Fer), i nekih tehnologijskih struka. zanima-nje za ostale fakultete znatno je manje, posebno za studije koji priprema-ju mlade za nastavnički poziv. studenti često ne biraju studijski smjer pre-ma kvaliteti programa, pa bio taj program i te kako suvremen, nego prema mogućoj zaradi i visini društvene ljestvice gdje će raditi nakon diplomira-nja. zaklinjemo se, posebno na razini sabora i vlade rH, da rH treba biti „država znanja” te da hrvatsko školstvo mora kratkoročno postati ogledno u srednjoj europi. jesmo li iskreni u toj tvrdnji? jesu li vlada, sabor, ˝pred-sjednik države i ostale institucije učinili dovoljno da se stanje u obrazova-nju i odgoju poboljša? očito nisu! plaće nastavnika su niske. obrazovanje je vrlo zahtjevan i odgovoran poziv, a samo nastavnici, koji su radni vijek pro-veli u razredu, znaju koliki su trud i samoprijegor uložili u osposobljavanje učenika kako bi postali korisni članovi društva. većina populacije to ne vidi ili ne želi vidjeti, a institucije države poduzimaju vrlo malo da se stanje po-pravi. nastavnik početnik ima plaću oko 4000 kuna, a do kraja radnog vi-jeka od 40 godina plaća će možda narasti do 5000 kuna. ta plaća je manja od prosječne plaće u rH. tijekom svojega radnog vijeka nastavnik djeluje u razredu s tridesetak učenika. Često nailazi i na učenike čije je ponašanje besprizorno, a odnos prema nastavniku podcjenjivački, kao rezultat izokre-nutih vrijednosnih odnosa u društvu. odlaskom iz sustava nastavnik se su-sreće s egzistencijskim problemima uz mirovinu oko 2000 kuna.

konkretno, sve je manje zanimanje za upis na studijske smjerove koji pripremaju studente za profesore fizike, fizike i kemije, fizike i informati-ke, fizike i tehnike s informatikom, matematike i fizike, s tendencijom po-sljednjih godina da se broj upisanih studenata na pojedini smjer svede i na jednoznamenkasti. kako tu tendenciju povezati s činjenicom da se suvre-mena civilizacija osniva na saznanjima matematike, fizike, kemije i biolo-gije te da je prirodoznanstvena pismenost jedna od bitnih sastavnica da-našnjice? istina je da je fizika teži studij, koji zahtijeva logičko razmišljanje

program hazu.indd 99 18.10.2015 21:33:35

Page 100: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

100a

i usvajanje prirodnih zakonitosti, a ne „bubanje napamet”. na spomenute smjerove upisuju se i oni koji se ne uspiju upisati na one studijske smjero-ve koji nude perspektivu dobre zarade. diplomirani profesori fizike i srod-nih struka, s razmjerno oskudnim znanjem i vrlo malom motivacijom, ula-ze u sustav obrazovanja te „proizvode” buduće studente znanja premalog u odnosu na predznanje potrebno za uspješan studij, konkretno fizike, kao i srodnih struka, a to rezultira negativnom selekcijom. Upis studenata na istraživački smjer fizike još je zadovoljavajući. diplomirani magistar fizi-ke ima mogućnost rada na sveučilištu i u znanstvenim institutima (pa i u bolnicama i bankama), odlasku na specijalizaciju u inozemstvo, uz tran-sparentno napredovanje tijekom znanstvene, odnosno znanstveno-nastav-ne karijere.

U razdoblju od 2004. do 2006. godine Mzoš ostvario je značajan pro-jekt Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda (Hnos) za osnovnu školu. U taj projekt bilo je uključeno nekoliko stotina stručnjaka, akade-mika, sveučilišnih profesora, znanstvenika, srednjoškolskih i osnovnoškol-skih nastavnika, pedagoga, psihologa, defektologa. od Hnos-a se očekiva-lo bitno poboljšanje obrazovnoga procesa, te stvaranje pozitivne i poticajne klime u školstvu. U šk. g. 2005/06. Hnos je uspješno testiran u 49 ekspe-rimentalnih škola u usporedbi s drugih 49 škola, koje su radile prema pret-hodnom programu. U šk. g. 2006./07. Hnos je uveden u sve osnovne škole u rH. Međutim, je li država financijski pratila Hnos? očito nije, ni izda-leka u onom opsegu u kojem je trebala. jesu li sredstva priopćavanja pra-tila Hnos? očito nisu, ni izdaleka toliko koliko su trebala. na određene teškoće u provedbi Hnos-a, uglavnom uslijed nedovoljne državne potpo-re, sredstva priopćavanja često reagiraju negacijom cijelog projekta. većina nastavnika rado je prihvatila Hnos i bila ga spremna provoditi, ali su nji-hova očekivanja ostala neostvarena, a njihovo zalaganje u implementaciji Hnos-a nije uopće nagrađeno.

Hnos za fiziku osniva se na iskustvenom učenju (problemska i istraži-vačka nastava) čime se učenike potiče na suštinsko proučavanje fizike. stoga su predviđeni dodatni i izborni sadržaji u obveznim temama, kao i izborne teme. U pojedinoj temi navode se ključni pojmovi i obrazovna postignuća što ih učenici moraju usvojiti. U Hnos-u je pokus središnji nastavni element, u skladu s činjenicom da je fizika temeljna prirodna znanost. s učenicima se stalno vodi rasprava te se daje prednost konceptualnom razumijevanju sadržaja pred enciklopedijskim znanjem, traže se pogrešne pretkoncepcije na osnovi dokaza, a sadržaji se povezuju sa svakodnevicom.

U javnoj raspravi o Hnos-u iz fizike, kada je razmotreno preko stoti-nu velikom većinom pozitivnih i poticajnih komentara, osmišljeni su ciljevi bitni za uspješno izvođenje istraživačke nastave fizike:

program hazu.indd 100 18.10.2015 21:33:35

Page 101: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 101

• Kvalitetnu nastavu iz fizike na razini srednje škole mogu ostvariti samo fi-zičari (dipl. profesori fizike), a ne nestručne osobe. treba nastojati da se sadašnje stanje u tom smislu poboljša.

• Nastavnici se moraju stalno stručno usavršavati (seminari, radionice, po-slijediplomski i doktorski studij). treba uvesti sustav napredovanja na-stavnika tijekom radnog vijeka uz definiranje transparentnih uvjeta napredovanja.

• Treba smanjiti tjednu satnicu nastavnika fizike s 22 na barem 18 sati radi što boljeg opremanja, održavanja i korištenja kabineta za fiziku i pripre-me pokusa.

• Nužno je opremiti kabinet za fiziku u školi učilima/pomagalima za pro-blemsko-istraživačku nastavu. treba definirati standardnu opremljenost kabineta za fiziku u rH.

• Kako bi se ostvarila kvalitetna nastava iz fizike, treba podijeliti razred na više skupina učenika radi izvođenja pokusa u problemsko-istraživačkoj nastavi i njegovati timski rad.

• Treba postići uvjete za izvođenje izborne nastave i s malim brojem da-rovitih učenika, a za takvu nastavu treba dodatno poticati i nagraditi nastavnike.

• Bilo bi korisno omogućiti nastavu fizike u blok satovima;.• Ne smije se smanjiti broj sati iz fizike kao osnove tehnologijskog razvoja

društva. isto tako nema smisla spojiti programe iz fizike, kemije, i biologi-je u „prirodoslovlje”; što se u svijetu pokazalo kao promašaj.

• Treba poticati rad na stvaranju dobrih udžbenika, a za njihovu kvalitetu trebaju preuzeti odgovornost autori i recenzenti.

• HNOS treba shvatiti dinamično: uvoditi suvremene, a napuštati zastarjele spoznaje i metode rada.

• Rad na standardu za gimnazije treba biti logički slijed nadovezan na Hnos za osnovnu školu.

vrlo važan uvjet uspješnosti obrazovnog procesa, jest vraćanje dignite-ta nastavnicima kao bitnoj sastavnici razvoja suvremenoga društva. slijedi citat iz dokumenta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Deklaracija o znanju; Hrvatska temeljena na znanju i primjeni nanja, Zagreb, 2004: „bitni čimbenik obrazovnog procesa je nastavnik. dobar je nastavnik zadovoljan svojim zvanjem i ponosan na njega. zato zaslužuje i odgovarajući društve-ni status. Uz odgovarajuće, znatno povećano nagrađivanje nastavnika bitno bi se povećala motiviranost nastavnika u radu, te već u srednjoročnom raz-doblju bitno poboljšala kvaliteta nastavnog procesa... poboljšanje sadržaja i metoda obrazovanja zahtijevaju materijalno angažiranje društva, adekvat-nu stopu izdvajanja za školstvo, i bez toga nisu izvedive. ta se stopa mora što brže približiti stopama izdvajanja u razvijenim europskim zemljama, jer

program hazu.indd 101 18.10.2015 21:33:35

Page 102: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

102a

samo tako rH može postati ravnopravan partner u razmjeni znanja, dobara i usluga s naprednim svijetom. temeljni materijalni problemi obrazovanja u rH su male i nepoticajne plaće, nedovoljno ulaganje u intenzivno stručno usavršavanje nastavnika kako bi to zahtijevao razvoj novih znanja i tehno-logija, nedovoljna opremljenost učionica i školskih radionica, nedostatak kvalitetnih udžbenika.”

institucije sustava uvijek izjavljuju da nema dovoljno sredstava za obra-zovanje. Međutim, sredstva iz državnog proračuna često se troše na neod-govarajući način. izrazito negativni utjecaj ima i prisutna negativna klima u društvu. ako institucije sustava ne poboljšaju materijalni položaj obrazov-nog sustava, i to bitno, a ne simbolički, stanje će biti sve gore, te ćemo se od željene ogledne države znanja u srednjoj europi vratiti na balkan, odakle smo uz velike žrtve pobjegli. Hrvatska treba obrazovanje na razini razvi-jene Srednje Europe, a ne slabije razvijenog Zapadnog Balkana. Uložimo najveći mogući napor da budućnost naše djece bude bolja.

program hazu.indd 102 18.10.2015 21:33:35

Page 103: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 103

Okrugli stolovi o obrazovanju 2009: HAZU – Sveučilište u Zagrebu – Rektorski zbor

temeljem prethodnih dokumenata HazU o obrazovanju te povodom jav-ne rasprave o prijedlogu nok-a, odbor akademije za suradnju s hrvat-skim sveučilištima i znanstvenim institutima potaknuo je održavanje dva-ju okruglih stolova o preobrazbi hrvatskog školskog sustava. prvi okrugli stol u suradnji sa sveučilištem u zagrebu održan je u auli rektorata 26. si-ječnja 2009. tijekom javne rasprave o prijedlogu nok-a (8 uvodničara i 13 sudionika u raspravi). drugi okrugli stol pod nazivom predvisokoškol-sko obrazovanje, Hrvatski kvalifikacijski okvir, kurikul (naukovna osnova) i izobrazba nastavnika i učitelja, održan je u suradnji s rektorskim zborom visokih učilišta rH 18. svibnja 2009. u palači akademije (6 uvodničara i 16 sudionika u raspravi). Uz pomoć Hrvatske akademske i istraživačke mreže Carnet, na okruglom stolu mogli su sudjelovati nastavnici svih hrvatskih sveučilišta izvan zagreba.

Sažetak Okruglog stola održanog 26. siječnja 2009.podnesena izlaganja odnose se na dokument s punim naslovom Naci-

onalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (nok) i mogu se razvrstati u nekoliko tematskih skupina:

1. Konceptualni problemi

– Ukazano je na važnost odgoja i obrazovanja za budućnost Hrvatske i na potrebu donošenja temeljnog dokumenta koji bi trebao potaknuti bitno unaprjeđenje školskog sustava. taj dokument trebao bi biti usklađen sa suvremenim europskim trendovima i preporukama europskoga parla-menta o ključnim kompetencijama potrebnim za cjeloživotno učenje.

– Ukazano je na nužnost bitne dorade nok-a. nakon što se u uvodnom dijelu nok-a navode ključne kompetencije preporučene europskim do-kumentima, one se u preostalim dijelovima dokumenta dosljedno ne ra-zrađuju. bilo bi potrebno europske kompetencije prilagoditi hrvatskim uvjetima, i tek nakon njihova usvajanja pristupiti razradi kurikula.

– prijedlog nok-a ne razrađuje zadnje dvije godine školovanja u srednjoj školi. U razradi dijela dokumenta za srednje škole trebala bi se uključiti i akademska zajednica radi usklađenosti s visokim školstvom.

– nije razvidno u kojoj mjeri nok predstavlja kontinuitet, odnosno odmak od prethodnih dokumenata u području odgoja i obrazovanja, u prvom

program hazu.indd 103 18.10.2015 21:33:36

Page 104: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

104a

redu Hnos-a, koji je bio osnova za definiranje nastavnoga plana i pro-grama za osnovnu školu (npip, Mzoš, 2006.).

– U nok-u nije jasno definiran i obrazložen pristup obrazovanju temelje-nom na kompetencijama / ishodima učenja.

– obrazovni ciklusi su nejasno obrazloženi kao i razlozi njihova (re)definiranja.

– U nok-u se uvode novi predmeti bez objašnjenja njihova odnosa s po-stojećim predmetima (glede ukupne satnice učenika).

– veze između predmeta, međupredmetnih tema i kompetencija nisu do-voljno jasne.

– U nok-u nisu naznačene posljedice uvođenja kurikulskoga pristupa za inicijalno obrazovanje nastavnika i njihov trajni profesionalni razvoj.

2. Pitanja vezana uz pojedina odgojno-obrazovna područja

većina sudionika rasprave ukazala je da su odgojno-obrazovna područ-ja vrlo neujednačeno razrađena, odnosno da nije primijenjena jedinstvena metodologija. predloženo je uvođenje nekih novih sadržaja u kurikul, od-nosno jasno pozicioniranje predmeta u odgojno obrazovnim područjima.

3. Terminološke dileme

Upozoreno je na potrebu definiranja ključnih pojmova (npr. kompeten-cija, ishod učenja, kurikul). istaknuto je da se tuđice prevedu ili morfološki prilagode hrvatskom jeziku, te uklone pojmovne nejasnoće i neusuglaše-nost među pojmovima.

4. Tehnička pitanja

U nok-u nedostaje: popis autora i njihova uloga, popis relevantnih izvora i pojmovnik. tekst obiluje formalnim i stilskim nezgrapnostima, te grubim previdima kao što su različito prikazani istovjetni sadržaji u tekstu i tablicama.

Preporuke okrugloga stola

izradu nacionalnoga kurikula (naukovne osnove) valja poduprijeti. ta-kvim temeljnim dokumentom treba uspostaviti cjelovit metodološki i kon-ceptualni okvir za planiranje sustava općeg obrazovanja temeljenoga na kompetencijama/ishodima učenja kao temelja uspješnog cjeloživotnog učenja.

Međutim, nok zahtijeva temeljitu sadržajnu doradu. treba kreirati novi, kraći dokument, iz kojega bi proistekli predmetni kurikuli (nastav-ni planovi i programi) odnosno školski kurikuli. taj dokument trebao bi sadržavati:

program hazu.indd 104 18.10.2015 21:33:36

Page 105: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 105

– jasno definirane ciljeve i metodologiju izrade,– argumentiran odabir vrijednosti i temeljnih kompetencija,– određivanje razine dokumenta, odnosno suodnos nacionalnoga kuri-

kula, nastavnog plana i programa te predmetnih i školskih kurikula,– dio koji se odnosi na predškolski odgoj,– obrazloženje odgojno-obrazovnih ciklusa (osnovna škola, srednja

škola, razredna nastava, predmetna nastava),– obrazloženje odgojno-obrazovnih područja, pojedinih predmeta, me-

đupredmetnih tema, te njihov opseg u ukupnom fondu sati u osnov-noj i srednjoj školi,

– ujednačenu strukturu i suodnos pojedinih odgojno-obrazovnih po-dručja odnosno predmeta,

– jasno povezivanje kompetencija, ishoda učenja, sadržaja, pristupa učenju i poučavanju te praćenja i vrjednovanja kompetencija/ishoda učenja,

– uvažavanje mišljenja područnih/predmetnih eksperata u definiranju područja odnosno predmeta,

– razradu mehanizama osiguravanja kvalitete nastave s naglaskom na infrastrukturu i nastavnički kadar,

– dinamiku izrade i donošenja ostalih dokumenata koji proizlaze iz na-cionalnoga kurikula,

– razrađene oblike obrazovanja nastavnika.

dokument treba sadržavati: autore, recenzente, popis izvora, pažljivo izrađeni pojmovnik. dokument treba lektorirati. daljnji rad treba organi-zirati projektno, tj. imenovati stručne timove te upravljačku skupinu koja će projekt voditi i uskladiti pojedine njegove dijelove. projekt bi trebao kon-zistentno povezati sve elemente obrazovnoga mozaika, Hnos i npip pro-istekao iz Hnos-a, europske standarde, posebno preporuke europskoga parlamenta i vijeća europe (prilagođene tradiciji hrvatskoga školstva koje su navedene u uvodnom dijelu nok-a), završne godine srednjeg obrazova-nja, državnu maturu, bolonjski proces.

iz temeljnoga dokumenta trebaju proisteći predmetni kurikuli. U skla-du s planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. (strateški dokument vlade rH, lipanj 2005.), predmetni kurikuli za osnovnu ško-lu trebaju se osnivati na pozitivnim postignućima i postavkama Hnos-a i npip-a, kao i na stranim dokumentima, prilagođenim hrvatskim uvjetima (npr. engleski, njemački, slovenski dokumenti koji bi bili posebno korisni za matematiku, prirodoslovne predmete, područje tehnike te informacijske i komunikacijske tehnologije). jednakim logičkim slijedom trebalo bi osmi-sliti odgovarajuće predmetne kurikule i za srednju školu.

program hazu.indd 105 18.10.2015 21:33:36

Page 106: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

106a

Sažetak Okrugloga stola održanog 18. svibnja 2009.

Povezivanje naukovne osnove s postavkama Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

Hrvatsku naukovnu osnovu treba trajno usklađivati s razradom Hr-vatskoga kvalifikacijskog okvira (Hko), kojim se povezuju ishodi učenja u svim obrazovnim ustanovama i uređuje sustav cjeloživotnog učenja. Hko postavlja kriterije kvalitete stjecanja kompetencija koje se očekuju po zavr-šetku obrazovanja dane razine i obujma.

Smjernice za pripremu Naukovne osnove (nacionalnoga kurikula)

dani su konkretni prijedlozi za daljnji rad na temeljnom dokumentu hrvatskoga školstva uz definiranje metodologije kojom će se uvažavati mi-šljenja područnih/predmetnih eksperata i iskusnih nastavnika. poduprte su preporuke proistekle s okrugloga stola 18. siječnja 2009. glede definira-nja temeljnoga dokumenta (bitno dorađenoga nok-a), suodnosa temelj-nog dokumenta i predmetnih kurikula, te njihova prerastanja u naukovnu osnovu hrvatskoga školstva.

Smjernice za unaprjeđenje školskog sustava u Hrvatskoj sadržane su u dokumentima HAZU: Deklaracija o znanju (2002.) i Hrvatska teme-ljena na znanju i primjeni znanja (2004.), na kojima se osnivao i HNOS. U okviru osnova kurikula postavljen je i koncept kataloga znanja. teme-ljem tih dokumenata predsjedništvo akademije donijelo je (2007. i 2008.) preporuke Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja i Inovativnost, istraživačko sveučilište i poduzeće zasnovano na znanju. bilo bi poželjno da se te preporuke uvaže pri izradi naukovne osnove (kurikula).

neki dodatni naglasci iz izlaganja, između niza ostalih jesu:

– prije donošenja novih zakonskih propisa treba izvršiti kritičko vrednova-nje dosadašnje obrazovne teorije i prakse u rH.

– potrebno je pozicionirati rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao uvjet za razvoj cjelovite ličnosti u suvremenom društvu. treba se založiti za najvišu moguću razinu obrazovanja odgojitelja u sustavu predškolskog odgoja, što se može postići sveučilišnim diplomskim studijem.

– Uvođenjem naukovne osnove mora se poboljšati kvaliteta obrazovanja uz što manje organizacijske promjene. takve promjene, kao npr. novi ci-klusi obrazovanja, dodatni predmeti (na štetu bitnih predmeta temeljnih znanja za znanstveno-tehnološki razvoj) i smanjivanje stručne razine pri izvođenju predmetne nastave, imale bi negativne posljedice u školskom sustavu.

program hazu.indd 106 18.10.2015 21:33:36

Page 107: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 107

– sustav ocjenjivanja treba učiniti transparentnim i što manje sub jek tiv-nim.

– tijekom obvezatnog školovanja naglasak mora biti na usvajanju trajnih znanja i njihovoj primjeni.

– potrebno je stvoriti uvjete za integraciju djece s posebnim potrebama u redovni odgojno-obrazovni sustav, posebno dodatnim educiranjem na-stavnika i odgojitelja.

– treba posvetiti posebnu pažnju da nastavni program, kao i opterećenje učenika u osnovnoj i srednjoj školi budu primjereni uzrastu, te da učenici imaju dovoljno vremena za slobodne aktivnosti.

– potrebno je ostvariti prožimanje prirodoslovlja i tehnike kroz cijelu nau-kovnu osnovu, kako bi se učenike upoznalo s projektnim pristupom rje-šavanju problema i motiviralo za daljnje školovanje iz područja prirodo-slovlja i tehnike. U naukovnoj osnovi treba ostvariti ravnotežu sadržaja materijalne i duhovne kulture, uz povezivanje i prožimanje raznih po-dručja obrazovanja.

– treba razmotriti mogućnosti izravnoga povezivanja završetka srednjeg i početka visokog obrazovanja uvođenjem nekih izbornih predmeta u za-vršne razrede srednjih šlola koji su sadržajem i načinom provjere znanja ekvivalentni predmetima na početku studija i koji bi se mogli uključiti u bodovni sustav visokoškolskih institucija.

– svaki dokument koji je dio mozaika hrvatskoga školstva mora doprinositi razvijanju nacionalnoga identiteta.

Izobrazba i status nastavnog kadra

Uvodničari i sudionici u raspravi naglasili su veliku važnost izobrazbe i statusa učitelja, nastavnika i profesora u preobrazbi hrvatskog školstva. na-glasci iz uvodnih izlaganja i rasprave:– za obvezno školovanje treba odrediti zakonske i materijalne preduvje-

te, posebno glede opremljenosti škola i bitno povoljnijeg materijalnog i društvenog statusa učitelja, nastavnika i profesora. treba zaustaviti nega-tivnu, a ostvariti pozitivnu selekciju u odabiru nastavničkog zvanja.

– ostvariti suvremeno organizirane studije za nastavnike te njihovu cjelo-životnu izobrazbu. nastavnici moraju biti ponosni na svoj poziv, predani svome pozivu i kreativni u radu s učenicima. treba definirati transparen-tne uvjete njihova napredovanja u struci.

– Vrhunska izobrazba nastavnika je bitna osnova za unapređenje pozi-tivnih ishoda u sustavu obveznoga hrvatskog školstva. stoga je vrlo važ-no poboljšati nastavne kompetencije sveučilišnih nastavnika koji obrazu-ju učitelje i nastavnike za osnovno i srednje školstvo.

– nastavnike treba tako osposobiti da pri prijenosu znanja na učenike, po-sjeduju znanje matrične struke, ali i metodiku prijenosa znanja.

program hazu.indd 107 18.10.2015 21:33:36

Page 108: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

108a

Zaključci Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2. studenoga 2010. o Nacionalnom okvirnom kurikulumu

Odbor Akademije za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima donio je 22. rujna 2009. vrlo kritičke zaključke o NOK-u i preporuke za rad na nacionalnom dokumentu o obrazovanju, koje je tjedan kasnije prihvatilo predsjedništvo HazU. nakon godine dana, 2. studenoga 2010., predsjedništvo HazU pozvalo se na svoje zaključke glede daljnjeg rada na unaprjeđenju obrazovnog sustava i glede nok-a, koji je Mzoš predstavio javnosti.

predsjedništvo HazU prihvatilo je zaključke okruglih stolova koje je priredio odbor akademije za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znan-stvenim institutima u suradnji s rektorskim zborom i sveučilištem u zagre-bu te je usvojilo stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o nok-u.

predsjedništvo akademije zaključuje da nacionalni okvirni kuriku-lum Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u sadašnjem obliku, nije prihvatljiv ni u svom općem kao ni posebnom dijelu. konačni tekst nije u skladu s preporukama Akademije o cjelovitom pristupu preobrazbi predvisokoškolskog obrazovanja, kao ni s predloženim dokumentima Europske unije.

predsjedništvo ocjenjuje da temeljem tog dokumenta NOK-a nije mo-guće započeti sustavnu preobrazbu školstva. predstavnici hrvatskih sve-učilišta i veleučilišta uvažavaju takve stavove predsjedništva akademije. zbog značenja preobrazbe obrazovanja za dugoročni razvitak hrvatskoga društva i države potrebno je hitno, na najvišoj razini u republici Hrvatskoj, imenovati Nacionalno vijeće za obrazovanje koje je izravno odgovorno Hrvatskom saboru, i koje će biti nadležno za preobrazbu i praćenje refor-me hrvatskoga školstva. sukladno tome, treba promijeniti i zakonske okvi-re, te javnim natječajem osigurati nezavisne vrhunske stručnjake za sastav tog vijeća. s tim prijedlogom suglasna su i hrvatska sveučilišta. s prijedlo-gom treba upoznati predsjednika republike, vlade i sabora.

program hazu.indd 108 18.10.2015 21:33:36

Page 109: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 109

Razvoj hrvatskog školstva u kontekstu Europske unije – znanstveni skup HAZU

i Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (2011.)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski pedagoško-književ-ni zbor organizirali su 10. lipnja 2011. u palači akademije znanstveni skup Razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu Europske unije (predsjedatelji: akademik vladimir paar, HazU i prof. dr. sc. nevio šetić, predsjednik Hr-vatskog pedagoško-književnog zbora). radovi su objavljeni u zborniku HazU pod istim nazivom (recenzenti akademici nikola kallay, vladimir paar i stanko popović; urednik akademik stanko popović, isbn 978-953-154-133-6, zagreb, 2012.).

Sadržaj Zbornika radova:stanko popović: Uvodne napomene 1slaven barišić: razvoj hrvatskog školstva u svjetskom kontekstu 7stjepan jecić: predznanje kao temelj visokoškolskih tehničkih studija 11nevio šetić: kakvu svijest i okruženje trebamo za reformu hrvatskoga školstva 17nikola kallay: Uči se disciplinarno a djeluje interdisciplinarno 27gordan Črpić: s onu stranu Hnos-a i nok-a; neke pretpostavke mogućeg razvoja obrazovanja u Hrvatskoj 31jadranka švarc: treba li Hrvatskoj obrazovanje za inovacije? 41vladimir paar: o budućnosti Hrvatske odlučit će kvaliteta školstva – što umjesto nok-a? 51boris kamenar: prilog raspravi 63goran pichler: kockanje 65Franjo sokolić: glasna razmišljanja o obrazovanju i politici 67Franjo sokolić: važnost prirodoslovnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i problem njihovog statusa 71stanko popović (referent): izjava 73

program hazu.indd 109 18.10.2015 21:33:36

Page 110: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

110a

Uvodne napomene skupa Razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu Europske unije

stanje u školstvu u republici Hrvatskoj i smjernice za unapređenje škol-skoga sustava, razmatrani su 2004. u Deklaraciji o znanju i primjeni znanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. na deklaraciji se osniva Hrvat-ski nacionalni obrazovni standard (Hnos), u čijem je ostvarenju sudjelo-valo tristo stručnjaka i znanstvenika, a kojim se sustavno uvodi problemska i istraživačka nastava. prema Hnos-u, školski sustav postoji zbog učeni-ka koji prihvaćaju školu kao svoj drugi dom. iz Hnos-a, kao kvalitetnog i uspješnog projekta, proistekao je, nakon stručne recenzije, nastavni plan i program, koji je uveden u osnovne škole. stoga je Hnos bio izvrsna osno-va za definiranje nastavnog plana i programa za gimnaziju, kao što je i na-vedeno u strateškom dokumentu vlade republike Hrvatske (plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja, 2005. – 2010.). to je i bila jedna od preporu-ka sa skupa u HazU u siječnju 2008. s okruglog stola Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja. na tom je skupu, između ostalog, naglaše-no i sljedeće: učenici su subjekti odgoja i obrazovanja, treba vratiti dignitet nastavničkom pozivu, poboljšati materijalni i društveni status nastavnika, uvesti kvalitetno cjeloživotno stručno usavršavanje i jasne uvjete napredo-vanja nastavnika, politikom nagrađivanja treba poticati mlade da za svoj životni poziv odaberu rad u obrazovanju, poticati istraživački i problemski orijentiranu nastavu rasterećenu prevelikog broja činjeničnih podataka s naglaskom na konceptualne aspekte i razumijevanje, opremiti škole, osigu-rati kvalitetne dobre udžbenike.

Međutim, 2006. Mzos imenuje Vijeće za nacionalni kurikulum, čiji sa-stav uopće nije ravnomjerno pokrivao sva nastavna područja. predsjednica vijeća bila je državna tajnica prof. dr. sc. dijana vican. vijeće je dvije godi-ne raspravljalo o strategiji i okvirima kurikula, kao da Hnos-a nije ni bilo. vijeće nije imenovalo predmetna/područna povjerenstva. preglasavanjem je donijelo Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi; prijedlog (nok), koji Mzos stavlja početkom prosinca 2008. na javnu raspravu, prvo do kraja prosinca, a zatim zbog interesa javnosti do kraja ožujka 2009. U veljači 2009. imenovano je 2. vijeće za nacionalni kurikulum, u novom sastavu (35 članova, predsjednik prof. dr. sc. nevio šetić, zamjenici dr. sc. branislava baranović i prof. dr. sc. stanko popović). to je vijeće trebalo dati osvrt na javnu raspravu o nok-u (tijekom koje su zaprimljene stotine vrlo kritičkih mišljenja), te na osnovi javne rasprave definirati smjernice za daljnji rad i izraditi dokument naci-onalni kurikul.

2. vijeće je pokušalo „doraditi” uvodni dio i ukratko opisati područja. zbog velikih teškoća u radu 2. vijeća, dorađeni dokument poslan je 20. ko-lovoza 2009. Ministru na uvid, s napomenom da ne ide u školski sustav. 2. vijeće razriješeno je u rujnu 2009. nakon njegova razrješenja, početkom

program hazu.indd 110 18.10.2015 21:33:36

Page 111: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 111

2010. počele su se okupljati (polulegalno, na poticaj koordinatorica projek-ta, u početku bez imenovanja) radne skupine za pojedina područja. radne skupine priredile su tijekom razdoblja veljače do srpnja 2010. učenička po-stignuća po područjima, ali ne i po predmetima, na izričit zahtjev koordi-natorice projekta. U međuvremenu je imenovano i 3. osmeročlano vijeće, čiji je predsjednik prof. dr. sc. Hrvoje kraljević. to vijeće je izradilo plat-formu za nacionalni kurikul, donijelo okvirni plan rada te pokušalo dora-diti dokument.

slijedi citat iz pisma prof. dr. sc. Hrvoja kraljevića, predsjednika vijeća za nacionalni kurikul, upućenog ministru dr. radovanu Fuchsu 2. kolovo-za 2010. kao protest protiv objavljivanja (ovakve verzije) nok-a: „jedina je sreća da su u dokumentu objavljena postignuća po obrazovnim područjima i ciklusima.” treba naglasiti da je vijeće i taj dio dokumenta tek svojim in-zistiranjem uspjelo uključiti u dokument. taj dio je vrijedan dio dokumen-ta koji su pripremili stručnjaci iz pojedinih područja. oni su nažalost ostali anonimni jer se inzistiralo da se popis tih autora ne objavi u dokumentu.

Osvrt na NOK – glavni nedostatci NOK-aUnatoč zaključcima okruglih stolova HazU, sveučilišta u zagrebu, rektor-skog zbora, te napora članova vijeća za nacionalni kurikul, ne uvažavajući te stavove i primjedbe, Mzoš je objavio nok na svojim mrežnim stranica-ma u srpnju 2010., a u obliku knjige sredinom 2011.

nok se sastoji od općeg dijela i postignuća po obrazovnim područ-jima. opći dio uglavnom je samostalno izradila radna skupina od sedam članova uključujući državnu tajnicu i tajnicu u Mzoš-u, dok su učenič-ka postignuća po područjima izradile radne skupine stručnjaka iz pojedi-nih područja. opći dio nok-a nije u suštini drukčiji od onoga koji je bio na javnoj raspravi u prosincu 2008. i koji je bio podvrgnut stotinama pri-mjedbi ustanova, strukovnih društava, pojedinaca, okruglih stolova (npr. HazU, sveučilišta, Hpkz). to je teško čitljiv i neujednačen tekst, s nizom fraza i ponavljanja, uz nekoherentno i nekonzistentno preslikavanje iz ino-zemnih izvora, gdje su drukčiji uvjeti i tradicija. opći dio nok-a je pot-puno neoperativan dokument i izazvao bi, ako se uvede u sustav, velike lo-move u hrvatskom školstvu. problematično je i nije obrazloženo uvođenje odgojno-obrazovnih ciklusa. njihovo uvođenje u sustav uzrokovalo bi pad kvalitete nastave i negativni učinak na ishode učenja. postavlja se pitanje: kada učenici trebaju usvojiti predviđena znanja tijekom trajanja danog ci-klusa, npr. trebaju li svladati tablicu množenja ili naučiti čitati i pisati u pr-vom ili u nekom višem razredu 1. ciklusa?

U NOK-u piše da se uvodi istraživačka i projektna nastava s među-predmetnim korelacijama, kao da sve to nije već uvedeno HNOS-om. Ali se HNOS ignorira. pojedine škole trebale bi samostalno sastaviti na-stavni plan i program, što bi uzrokovalo veliko šarenilo programa i velike

program hazu.indd 111 18.10.2015 21:33:36

Page 112: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

112a

probleme učenicima pri prijelazu iz jedne u drugu školu. studenti bi pri upisu na fakultete imali vrlo neujednačeno predznanje. jedina bitna razli-ka između nok-a upućenoga na javnu raspravu i objavljenog nok-a je ta, da potonji sadrži učenička postignuća po područjima. prema nametnutim uputama, područne radne skupine prikazale su postignuća skupno, za dano područje, i to po ciklusima, a ne po godinama školovanja. postignuća po predmetima uopće nisu razrađena, jer je tako zahtijevala radna skupina za izradu općeg dijela nok-a. Nastojanje radne skupine za prirodoslovlje da prikaže učenička postignuća po predmetima je administrativnom odlu-kom odbačeno. predmeti su samo spomenuti na kraju prikaza postignuća za pojedino područje. zato nije određeno u kojemu se razredu uvode poje-dini predmeti. kako shvatiti ovaj navod iz nok-a: „U gimnazijama i četve-rogodišnjim srednjim školama, tj. višim razredima srednje škole, sadržaji će se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski jezik itd.).” zar će se i hrvatski jezik uvesti, struk-turirati tek u 3. razredu srednje škole? prirodoslovci i HazU se vrlo oštro protive ideji da se fizika, kemija, biologija i geografija uvedu tek u 3. razre-du srednje škole. ne navodi se ni satnica po pojedinim predmetima. Umje-sto toga, uvode se novi predmeti i međupredmetne teme (a predmeti nisu definirani!). novi predmeti bi zacijelo uzeli dio satnice osnovnih i obveznih predmeta u ionako pretrpanoj satnici. ne zna se tko bi predavao nove pred-mete i međupredmetne teme. Uslijed nametnute žurbe (pred ljetno razdo-blje 2010.) nije bilo vremena za međupodručno usklađivanje, a ni vreme-na za dorađivanje postignuća u pojedinom području. stoga nisu razrađene međupodručne i međupredmetne korelacije (predmeti nisu definirani).

nok je trebao biti usklađen s Hok-om kao nadređenim dokumentom, a Hko je u to vrijeme tek bio u obliku osnovnih zamisli. NOK gotovo u potpunosti ignorira HNOS, još uvijek važeći nastavni plan i program u osnovnoj školi. radna skupina za opći dio, očito uz potporu struktura u Mzos-u, uporno je branila naziv dokumenta, usprkos mišljenju struke.

ipak, niz postignuća po područjima, npr. postignuća u prirodoslovnom području, unatoč nedorečenostima, treba sačuvati, jer su rezultat velikoga zalaganja područnih radnih skupina, te mogu pomoći u izradi predmetnih nastavnih planova i programa, naukovnih osnova, a u taj projekt treba što prije krenuti. U tom projektu, kojeg mora voditi struka, treba se osloniti na HNOS te na nastavne planove srednjoeuropskih država, gdje RH civili-zacijski i tradicijski pripada.

program hazu.indd 112 18.10.2015 21:33:36

Page 113: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 113

Izjava sa znanstvenog skupaU školskom obrazovanju za potrebe razvoja gospodarstva i društva, poseb-no za uspješan studij na sveučilištima i veleučilištima, te za cjeloživotno obrazovanje temeljna znanja iz društveno-humanističkog i prirodoslovno-matematičkog područja.

Hrvatsko se školstvo treba razvijati u skladu s državnom strategijom znanstvenog i tehnologijskog razvoja uzimajući u obzir trendove reforme školstva u zemljama srednje europe (austrija, Mađarska, slovenija, nje-mačka), čijem krugu Hrvatska tradicijski, povijesno i civilizacijski pripada, te trendove iz primjera vlastite dobre prakse.

temeljna znanja treba stjecati disciplinarno, u predmetnoj nastavi (kao hrvatski jezik, strane jezike, povijest, matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geografiju, informatiku, tehnički odgoj, likovni odgoj, glazbeni odgoj, tje-lesni odgoj, vjeronauk), a nakon toga može se ostvariti uspješna interdis-ciplinarna primjena. ne treba uvoditi integrirane predmete, kao npr. pri-rodoslovlje, umjesto temeljnih disciplinarnih prirodnih predmeta: fizike, kemije, biologije i prirodne geografije. to je pokušano u nekim zemljama, ali se pokazalo niz negativnih strana. U prvom redu nemogućnost obrazo-vanja profesora dovoljno širokog okvira koji bi obuhvaćao veći broj razli-čitih predmeta. zamjena temeljnih predmeta prirodoslovljem izazvala je u nekim drugim zemljama pad interesa učenika za inženjerske i medicin-ske struke te pokazala objektivnu nemogućnost da se interdisciplinarnost ograniči samo na veze među prirodoslovnim sadržajima. naime veza pri-rodnih predmeta s matematikom i tehnikom veća je nego međusobna veza među samim temeljnim prirodnim predmetima. posebno treba voditi ra-čuna o kvaliteti školske nastave matematike, fizike, kemije, biologije, infor-matike i tehničkog odgoja kao nužnog preduvjet za inženjerske, medicinske i biotehničke studije, tj. za znanstveno-tehnologijski razvoj gospodarstva i društva.

sukladno svjetskim iskustvima, reforma školstva treba biti usmjerena na učitelje i profesore kao najvažnije čimbenike reforme: materijalna i druš-tvena motivacija, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv, stručno usavršavanje i unapređivanje znanja i sposobnosti uz intenzivno horizontalno i vertikalno umrežavanje, te znatno korištenje kvalitetnih me-toda poučavanja (rasterećivanje opsega gradiva od enciklopedijskih sadrža-ja, kreativna i temeljita obrada selektivno odabranih ključnih sadržaja, uvo-đenje elemenata istraživačke nastave, više primjernih i zornih sadržaja, više samostalnih učeničkih projekata, prisutnost odgojne komponente u nastavi svih predmeta).

sukladno svjetskim iskustvima, reforma školstva treba biti usmjerena na povećanje kvalitete suvremene nastave od predškolskog odgoja do dok-torskog studija, a ne na organizacijske promjene koje u izvedbi uzrokuju pad kvalitete nastave.

program hazu.indd 113 18.10.2015 21:33:36

Page 114: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

114a

potreban je oprez pri nekritičnom preuzimanju pojedinih elemenata iz tuđih obrazovnih sustava s drukčijim kadrovskim, materijalnim i tradicij-skim uvjetima, kao i onih koji su već u drugim zemljama pokazali svoje loše strane, npr. uvođenje prirodoslovlja umjesto temeljnih predmeta.

U hrvatskom školstvu treba reformirati naukovne osnove (nastavne uputnike, kurikule) uzevši u obzir nova kvalitetna rješenja srednjoeurop-skih država (npr. slovenski Učni načrt te austrijski i njemački Lehrplan). prethodno treba precizno definirati udio obveznih i izbornih predmeta u nastavi i satnicu po predmetima. treba odrediti godine školovanja u kojima se uvode pojedini temeljni predmeti. poboljšanja treba uvoditi postupno, godinu za godinom, uz prethodne intenzivne pripreme učitelja, nastavnika i profesora za promjene.

reformu hrvatskoga školstva treba uskladiti s nacionalnim kvalifika-cijskim okvirom i europskim referentnim okvirom s temeljnim kompeten-cijama za cjeloživotno učenje i njihovu primjenu tijekom obveznog obra-zovanja. potrebno je ostvariti vertikalnu i horizontalnu povezanost svih segmenata i subjekata u sustavu odgoja i obrazovanja. treba slijediti sta-vove predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o razvoju odgojno-obrazovnog sustava te stavove o nacionalnom okvirnom kuriku-lumu. odstupanje od tih načela vodilo bi Hrvatsku u položaj zemlje slabo obrazovane i jeftine radne snage, te izvora jeftinih prirodnih bogatstava.

program hazu.indd 114 18.10.2015 21:33:36

Page 115: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 115

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – važan instrument

kurikulnih promjena

postojanje neovisnih ustanova za vanjsko vrednovanje i praćenje ostvari-vanja obrazovnih ciljeva i ishoda učenja (ispitnih centara), smatra se stan-dardom razvijenih sustava obrazovanja u svijetu.. Ustrojeni su u članicama oeCd-a i šire. Ustanove ovoga tipa imaju vodeću ulogu u obrazovnim su-stavima, jer osiguravaju valjane podatke koji se koriste za unaprjeđivanje kvalitete učenja i poučavanja u školama, podizanje razine odgovornosti u sustavu, kao i za planiranje i donošenje valjanih odluka u obrazovnoj po-litici. Hrvatska je bila među prvim državama u kojima je takva ustanova (nCvvo) osnovana, na načelima koje predlažu eksperti oeCd-a.

najvažnija postignuća državne mature su standardiziranje provjere zna-nja u srednjoškolskome obrazovanju, a rezultat toga su: valjani te u odno-su na nestandardizirano vrednovanje pouzdaniji i objektivniji pokazatelji znanja i sposobnosti učenika u području ispitivanih kompetencija, tran-sparentan i usporediv uvid u postignuća učenika iz različitih srednjih škola, pozitivan povratni učinak na razvoj nastavnih planova i programa – ujed-načavanje glavnih ciljeva, temeljnih sadržaja, prikladnih metoda i ključ-nih ishoda poučavanja, pozitivan povratni učinak na stavove i odgovornost svih sudionika u procesu vanjskog vrednovanja.

primarni bi cilj trebao biti certificiranje završenog srednjoškolskog obra-zovanja, a sekundarni cilj ulazak u sustav tercijarnoga obrazovanja. Fakul-teti trebaju zadržati mogućnost provjeravanja sadržaja i sposobnosti koje nisu sadržaj mature.

nakon pet godina provedbe državne mature, grupa uglednih hrvatskih stručnjaka dala je mišljenje o postojećem konceptu i provođenju državne mature. njihovi su osvrti rezultat integracije znanja, poznavanja domaćih i međunarodnih kretanja u obrazovanju te vlastitih provedenih ispitivanja. oni su na različit način sudjelovali u aktivnostima državne mature: dvoje autora sudjelovalo je u izradi ispita, a ostali su radili kao recenzenti ispita ili kao metodičari na fakultetima, te su se profesionalno bavili analizama dr-žavne mature, ili nekih njezinih dijelova. Unatoč toj različitosti, iz njihovih pojedinačnih stavova se može jasno razabrati nekoliko zajedničkih ključnih zaključaka:

– državna matura iznimno je važna za hrvatski obrazovni sustav jer je uspostavila određene standarde.

program hazu.indd 115 18.10.2015 21:33:36

Page 116: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

116a

– državna matura treba ići u smjeru certificiranja srednjoškolskog obra-zovanja na način da u većoj mjeri treba ispitivati ključne kompetencije prema europskome referentnom okviru.

– iako dvojnost svrhe državne mature sama po sebi nije dobra, ona u specifičnim okolnostima hrvatskog obrazovnog sustava predstavlja kompromisni model koji bi trebalo poboljšati i unaprijediti uz pret-hodno postizanje konsenzusa predstavnika sekundarnog i tercijarnog obrazovanja.

– nužno je povećati stupanj standardiziranosti ispita, te povećati kvali-tetu ispitnih materijala s naglaskom na predtestiranju zadataka i pove-ćavanju udjela zadataka koji bi mjerili više kognitivne razine.

– ispiti se u budućnosti trebaju temeljiti na suvremenim ispitnim teh-nologijama koje uključuju banku zadataka i e-ispite, iako s primjenom e-ispita treba biti oprezan zbog nejednakih mogućnosti škola i učeni-ka u tom segmentu.

– suštinske promjene državne mature moguće je ostvariti tek donoše-njem novog kurikula.

– oko uvođenja strukovne mature zasad ne postoji konsenzus iako je izražena svijest o tome da učenici srednjih strukovnih škola trenutač-no nisu u ravnopravnom položaju.

– povratni utjecaj državne mature na obrazovni sustav istodobno je i pozitivan i negativan te ga je potrebno detaljno i sustavno ispitati.

– državna matura nedovoljno je znanstveno istražena te je nužno podu-zeti ozbiljna ispitivanja valjanosti čitavoga njezina koncepta.

– Uloga bi se nCvvo u budućnosti trebala promijeniti na način da u većoj mjeri radi na razvoju koncepta državne mature, a ne toliko na administriranju čitavoga procesa koji se treba što je moguće više opti-mizirati i automatizirati.

– prigovori o nedovoljnoj znanstvenoj istraženosti državne mature vrlo su opravdani.

– Činjenica je da se ispitivanjima državne mature dosad nije sustavno pristupilo, iako Centar pokazuje napore u tom smjeru. prezentirani i objavljeni znanstveni radovi ispituju samo nekoliko izoliranih segme-nata državne mature, primjerice karakteristike primijenjenih statistič-kih i psihometrijskih modela, ispitivanja valjanosti korištene taksono-mije obrazovnih ishoda, prilagodbu ispitne tehnologije, geografiju i biologiju na državnoj maturi, te povezanost školskih ocjena i rezultata na državnoj maturi.

iz preporuka stručnjaka proizlazi da je nužno sustavno i smisleno pri-stupiti empirijskim ispitivanjima državne mature te na temelju toga do-nijeti konačne zaključke o uvođenju promjena u postojeći koncept.

program hazu.indd 116 18.10.2015 21:33:36

Page 117: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 117

Problem usklađivanja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Nacionalnog okvirnog

kurikuluma (NOK) i EU dokumenta Rethinking Education 2012.

U doprinosu raspravi o strategiji na sjednici predsjedništva HazU, aka-demik slaven barišić upozorio je na probleme odnosa strategije i nok-a prema eU dokumentu Rethinking Education 2012. taj europski dokument pod pritiskom gospodarske krize napušta prethodnu obrazovnu paradi-gmu, odnosno rezultat je općeg zaokreta eU od konzumerističkog prema proizvodnom društvu, što uključuje i relokalizaciju industrije u eU. Upozo-rava se posebno na sljedeća tri problema:

1) važna nejasnoća koja preostaje je odnos strategije i nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok-a). nok, naime, sadrži strateški intoniranu preambulu koja se oslanja na holističku ideologiju obrazovanja, što previše naglašava ulogu cjeline spram dubinskih analiza zakonitosti prirode na ko-jima je izrasla zapadna civilizacija. tako u izvedbenom dijelu nok-a inter-disciplinarnost postaje važnija od disciplina čija se uloga potiskuje, a defini-cija zamućuje. to je svojedobno istaknuto i u službenim stavovima HazU. Mnoga svojstva nok-a stoga su u opreci sa strategijom. budući da bi nok trebao biti tek operativni posljedak strategije, potrebno je izrijekom navesti da će ga se uskladiti strategijom.

2) tekst strategije ozbiljno odstupa od klasifikacija kojima se služi Ret-hinking Education. potonji pažljivo dijeli obrazovne kompetencije u pet ka-tegorija: a) osnovne kompetencije: pismenost (na materinskom jeziku), matematika, prirodne znanosti; b) govorenje bar dvaju stranih jezika; c) poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (iCt); d) razvoj poduzetničkog duha; e) građanske kompetencije. naša pak strategija bez vidljivoga reda nabraja komunikaciju na materinskom jeziku, komunika-ciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompeten-cije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju „učiti kako učiti”, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i po-duzetnost te kulturnu svijest i izražavanje. nedostatkom hijerarhijski lo-gičnog organiziranja kompetencija, koje bar izdaleka uvažava osnovnu po-djelu našega srednjeg školstva na stručne škole i gimnazije, strategija uvodi dalekosežne razlike spram posljednjeg eU-teksta. to treba ili obrazložiti ili ukloniti. tome treba dodati da strategija predviđa usvajanje „stavova” kroz školovanje, ne precizirajući podrazumijeva li to školski odgoj za tolerantno demokratsko društvo ili ulazi u određivanje izbora vrijednosnih sustava što

program hazu.indd 117 18.10.2015 21:33:36

Page 118: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

118a

je prema hrvatskom Ustavu u nadležnosti roditelja. stoga treba pročistiti tekst strategije kako bi se uklonile spomenute krupne nejasnoće koje mogu dovesti do kaosa u školstvu i društvu. prirodno je strategiju približiti eU-tekstu Rethinking Education.

3) strategija, jednako kao i Rethinking Education, insistira na koncepciji „cjeloživotnog učenja”. Međutim, takvo učenje može biti dvojako, kako nas uči i hrvatska školska povijest krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. kom-petencije iste razine mogu se mehanički gomilati ili međusobno nadomje-stiti pasivno prateći svjetske visoko-tehnološke i ine pomake. alternativno, stjecanje novih kompetencija može se postići njihovim uklapanjem u do-voljno rano stečeni korpus osnovnih znanja. iskustvo pokazuje da jedino ovaj drugi pristup, u koji cjeloživotno učenje ulazi samo po sebi, omoguću-je razvitak slobodnog istraživačkog i poduzetničkog duha. rethinking Edu-cation, bez sumnje, stavlja „cjeloživotno učenje” u ovaj drugi kontekst, dok je strategija u tom smislu neodređena, što ukazuje na duboke nedoumice. stoga se drži da strategija mora ukloniti nejasnoće oko značenja riječi „cje-loživotno učenje”, uglavnom nastale zanemarivanjem podjele kompetencija na osnovne i ine kako zastupa Rethinking Education.

program hazu.indd 118 18.10.2015 21:33:36

Page 119: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

3. Poglavlje

Razrada sadržaja i tema u svezi „Programa u 20 točaka”

program hazu.indd 119 18.10.2015 21:33:36

Page 120: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

120a

Pedagoška osnova za obrazovanje usmjerena na kompetencije i vještine

sukladno svjetskim trendovima, Hnos iz 2003. – 2006. je u svoja polazišta ugradio usmjerenost na učeničke kompetencije i vještine.

no treba istaknuti da je već ranije, osobito početkom 20. stoljeća u okvi-ru reformskih pravaca i pokreta u pedagogiji i odgoju, postavljano pita-nje: kako prevladati tzv. „staru školu”, „intelektualistički”, „verbalistički” i „knjiški” usmjerenu? sagledavanju pedagoške osnove u ovom su dokumen-tu doprinjeli pedagozi vladimir vujčić, ivica Đaković i Lucija puljak. još ranije, kao glavno načelo odgoja švicarski pedagog j. H. pestalozzi (18./19. stoljeće) zalagao se za „trostruki” odgoj: „odgoj glave” (umni odgoj), „od-goj srca” (moralni odgoj), i „odgoj ruke” (tjelesni i radni odgoj). U tom kon-tekstu treba spomenuti načelo očiglednosti ili zornost „oca didaktike” j. a. komenskog. kasniji reformatori pedagogije u 19./20. stoljeću (primjerice j. dewey , g. kerschensteiner i a.W. Lay) ugrađivali su to načelo u kon-cept odgoja. tako se dewey založio za aktivnu školu, za učenje putem či-njenja („learning by doing”), za zajedničko djelovanje učenika u rješavanju problema koji dolaze iz neposredne okoline učenika. kerschensteiner, teo-retičar radne škole (Arbeitsschule) i građanskoga odgoja, isticao je važnost ručnog rada i crtanja u odgoju osnovnoškolske djece, uz tvrdnju da rad tre-ba biti osnova njihova obrazovanja zbog važnosti za kasniji život. zalaže se za ručni rad u osnovnim školama i za otvaranje srednjih tehničkih škola. a.W. Lay umjesto ručnog rada istupa širim shvaćanjem aktivnosti učenika i utemeljuje učenje u „školi čina”, i svoju koncepciju škole naziva „aktivnom školom”. to temelji na teoriji da se valjane radnje sastoje od triju elemena-ta: opažanja, prerade nastalih predodžbi i istraživanja. zato se odgojni pro-ces mora uvijek organizirati prema tročlanoj shemi: percipiranju (primanje poticaja); preradi (asociranje) i izražavanju (različitim oblicima aktivnosti i ekspresiji samih učenika). zahtijeva da se odgoj prebaci na izražaj u obliku različitih aktivnosti. izražajna su sredstva različita: u nastavi materinskog jezika – usmeno i pismeno izražavanje; u nastavi matematike – rješavanje konkretnih praktičnih zadataka; u nastavi geografije – promatranje i izrada različitih geografskih oblika; u fizici i kemiji – eksperimentiranje; u likov-noj nastavi – crtanje; u nastavi tjelesnog odgoja – igre, sport; itd. U švicar-skoj je a. Ferrier (19./20. stoljeće) predlagao „aktivnu školu” temeljenu na urođenim dječjim interesima koji se tijekom odrastanja i razvoja javljaju spontano. odgoj se treba nadovezati u sadržajnom smislu na takve interese (manualne, intelektualne, socijalne), tako da interesi kao prirodne činjenice

program hazu.indd 120 18.10.2015 21:33:36

Page 121: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 121

odrede i sadržaj odgoja i načine izvođenja. Ferriere je smatrao da će se po-vezivanjem odgoja s interesima učenika ostvariti aktivan odgoj umjesto pa-sivnog. U tom smislu bi sve interese (manualne, intelektualne i socijalne) trebalo razvijati uz što veću samoaktivnost i samoizražavanje učenika. ovi reformski pokreti koji su se založili za edukaciju zasnovanu na interesima učenika i njihovim aktivnostima samorada i izražavanja, pokazuju da je odavno uviđena važnost odgoja putem djelovanja samih učenika. više su-vremenih pedagoga poput gudjonsa zalaže se za tzv. „pedagogiju djelova-nja”, kako bi se u školi nadvladala pasivnost i pretjerana intelektualistička usmjerenost i bolje povezalo školu i život. pedagogija orijentirana na djelo-vanje obrazlaže nastavu kao integrativno učenje u kojoj bi se povezalo inte-lektualno, socijalno i moralno razvijanje s interesima i aktivnostima samih učenika. U tom smislu terhart poziva na „pedagogiju djelovanja” u okviru koje bi se nastava zasnivala na zajedničkom nastojanju učenika i nastavnika da nešto urade i prakticiraju, uz više aktivnosti i osjetilnog doživljavanja, da se duhovna i osjetilno-tjelesna djelatnost što više ujedine. Učenje i rad, mi-šljenje i djelovanje, škola i život, potrošnja i proizvodnja, razum i osjetilnost iznova se međusobno približavaju – dolazi do povezivanja teorije i prakse. nastava se pokušava povezati s interesima učenika i sa stvarnim životom. nastava orijentirana na djelovanje pruža mnogo prostora za samoorganiza-ciju i samoodgovornost učenika. Usmjerena je na ostvarenje konkretnih ci-ljeva, teži za mogućnošću konkretnih proizvoda, traži suradnju u zajednič-kom djelovanju, uplitanje u realne društvene odnose i probleme. sve je ovo usmjereno prema većoj aktivnosti učenika u školi u kojoj je dosad uglav-nom dominiralo pasivno-receptivno i neangažirano učenje.

na prijelazu 20. u 21. stoljeće bruner naglašava važnost djelovanja u okviru tzv. psihokulturnog pristupa obrazovanju, koji se temelji na nizu po-stavki: spoznajnoj perspektivnosti (sposobnosti sagledavanja spoznajnih či-njenica u nekoj teorijskoj perspektivi), konstruktivizmu (svatko sam kon-struira vlastitu sliku stvarnosti), interakciji (važnost socijalnih oblika učenja i odgoja), i eksternalizaciji (stvaranje „radova”). ova nastojanja u suvreme-noj pedagogiji rezultirala su zahtjevom da je za razvoj cjelovite osobe nuž-no osigurati uvjete u kojima će svaki pojedinac učiti kao cjelovita osoba, a to se može postići samo ako se sustavno radi i na razvoju često zapostav-ljenog psihomotoričkog aspekta ličnosti. ovom području ličnosti odgovara posebna vrsta znanja koju Hauenstein naziva tehnološkim znanjima („znati kako”). tehnološka znanja uključuju znanje o praksi, ali i samu praksu. po-jedinac, dakle, mora znati što činiti i kako nešto činiti prije samog činjenja (npr. izvedbe nekog zadatka). zato tehnološko znanje utvrđuje djelovanje i djelotvornost izvedbe, procesa, metoda, tehnika i prakse, ali i znanja, vješti-ne i sposobnosti te vrijednosti za izvođenje onoga što se želi. prema tome, tehnološko znanje nije vezano samo za vještine izvedbe određene radnje, ono je složeno od postupaka ali i šireg znanja o tome, koje se ne može stje-cati samo procesima kognitivnog učenja, nego i praksom (iskustvenim

program hazu.indd 121 18.10.2015 21:33:36

Page 122: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

122a

učenjem, izvođenjem, stvaranjem). Hauenstein ističe važnost ovoga znanja u okviru holističkog pristupa edukaciji i učenju pojedinca. smatra da ta-kav konceptualni okvir omogućava i olakšava integraciju različitih sadržaja učenja, omogućuje da se jasno razaberu sadržaji i zadaci svakog područja i razvoja ličnosti, ali i da se povezuju kako bi se ostvarilo holističko učenje koje danas nedostaje u odgojno obrazovnim sustavima. to otežava učeni-cima integrirano razumijevanje svijeta i procesa. sve više se spoznaje da se učenici bolje educiraju kada znaju kako znanja i vještine povezati i upotrije-biti u realnom svijetu. nije dovoljno učiti matematiku, jezik i druge školske predmete radi njih samih, već je nužno da učenici znaju i usvajaju njihovu primjenu u vlastitom području djelovanja i šire u društvu i životu, što će kurikul učiniti relevantnijim i vrednijim. glasser naglašava da, ako školsko učenje ne povećava kvalitetu života učenika, onda će njima biti teško razu-mjeti što je to kvalitetno učenje i djelovanje.

Tehnološka se znanja ne mogu svesti na puke rutine („kako nešto izvesti”), već ona sadrže sustavno znanje o određenim pojavama, proce-sima i postupcima. Dakle, sustavno znanje o onome što činiti, ali i zna-nje kako to činiti.

zato Hauenstein definira tehnologiju i tehnološko znanje kao znanje i upotrebu vrijednosti, sposobnosti i vještine radi zadovoljavanja ljudskih želja i potreba. tehnologija nije samo skup alata i tehnika, nego ona sadrži upravo znanja što raditi i kako to raditi (tj. primjenu znanja, radnji, vještina, sposobnosti, alate, materijale i procese) radi ostvarenja željenog cilja. bez ovih znanja nije moguće uspješno razvijati psihomotoričko područje lič-nosti i razviti koncepciju holističkog učenja i odgoja. razvoj kompetencija kao trećeg cilja u strukturi odgojnih ciljeva (pored učenosti i kultiviranosti) nemoguć je bez tehnoloških znanja i sposobnosti njihove primjene. ova-kav pristup odgoju i obrazovanju podrazumijeva i potrebu da se cjelokupni školski kurikul strukturira iz pozicije tehnologije i tehnološkog znanja.

iako proces poučavanja ima zajedničke opće karakteristike, nastava po-jedinih školskih predmeta i područja ima svoje specifičnosti. U drugoj po-lovici 19. stoljeća vodila se rasprava o korištenju fizičkih uređaja u nastavi fizike sa stajališta uspješnosti poučavanja. tim se problemom bavio naji-staknutiji teorijski fizičar 19. stoljeća j. C. Maxwell (inače slavan po otkri-ću temeljnih matematičkih jednadžbi za zakone elektriciteta i magnetizma, na kojima se na prijelazu 19. i 20. stoljeća temeljila znanstveno-tehnološ-ka revolucija u elektrotehnici čiji je jedan od najznačajnijih protagonista bio nikola tesla, ali i einsteinova teorija relativnosti). tada su već postojali složeni uređaji za demonstraciju i primjenu fizičkih zakona iz mehanike i elektromagnetizma u nastavi, a postavljalo se i pitanje uspješnosti njihove primjene u poučavanju.

Maxwell je na temelju iskustva iz nastavne prakse zaključio da se najbo-lji rezultati poučavanja postižu primjenom što jednostavnijih uređaja, te

program hazu.indd 122 18.10.2015 21:33:36

Page 123: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 123

da je naročito uspješna uporaba uređaja napravljenih s pomoću priručnih materijala, uz aktivno sudjelovanje samih učenika. odnosno, da su tada re-zultati poučavanja bolji nego uz korištenje tehnički dotjeranih i komplici-ranih uređaja koji sputavaju i ograničavaju slobodu, inicijativu i kreativnost učenika.

korisna iskustva sredine 20. stoljeća proistekla su suradnjom jednog od najvećih fizičara 20. stoljeća, nielsa bohra i slavnog psihologa jeana piage-ta, u svezi usvajanja temeljnih fizičkih koncepata i mogućnostima njiho-ve primjene. niels bohr, jedan od utemeljitelja kvantne fizike i jean piaget, jedan od pionira teorije kognitivnog razvoja i i konstruktivističke teorije znanja, bili su zaokupljeni problemom kako djeci omogućiti što kvalitet-nije usvajanje apstraktnih znanja iz fizike i matematike, a koja postaju sve značajnija za gospodarski i društveni razvoj. piaget je dominantnu važnost obrazovanja izrazio poznatom izrekom: „Samo je obrazovanje u stanju da spasi naše društvo od mogućeg sloma”. U svom znanstvenom stvaralaštvu imali su bohr i piaget nešto zajedničko: bitnu ulogu čovjeka u znanstvenoj teoriji koju razvijaju, što je suprotno stavu klasične fizike i standardnog pri-stupa društvenim pojavama zasnovanom na vjerovanju da postoji neovisna bit, u načelu potpuno dostupna i shvatljiva čovjeku. konkretno, na primje-ru školskog učenja fizike u funkciji osnove za ubrzani znanstveno-tehno-loški razvoj, znači da više pozornosti treba usmjeriti na stvaranje zornih sli-ka u svijesti učenika, čak i u slučajevima kada takve slike samo djelomično prikazuju realnost, a djelomično ne. jer zorna slika u svijesti učenika, čak i ako je djelomično netočna, bolja je od nikakve zorne slike. i što je najvaž-nije, takva zornost predstavlja plodnu okosnicu za buduće dublje razumije-vanje i primjenu u brzo promjenjivom svijetu znanja. zorna slika je važna i stoga, jer mobilizira učenikovu maštu i emocionalnu inteligenciju što bitno poboljšava dugoročno pamćenje, interdisciplinarno povezivanje i nastavak učenja. kako pedagoški osmisliti pojave koje niti u načelu nisu determini-stičke (predvidive) i koje su u suprotnosti s našim iskustvima, a postaju sve značajnije u 21. stoljeću, veliki je izazov za znanstvenike i učitelje, nastavni-ke, profesore, ravnatelje i druge stručnjake škola.

razvidno je da se zadaci edukacije ne mogu ostvariti odvojeno od osta-lih (kognitivnih i afektivnih), ali se moraju predvidjeti kao posebni u inte-griranom pristupu učenju i odgoju. jasno je i to, da se oni ne mogu ostva-rivati bez prakse, prakticiranja raznih oblika izvođenja radnji i postupaka. U politici odgoja i obrazovanja i kurikulnom pristupu planiranja trebalo bi to uzeti u obzir. jedino se tako može postići uravnotežen razvoj cjelovite ličnosti koja uči kao cjelovita osoba (kognitivno, afektivno i psihomotorič-ki) u diferenciranom, ali i integriranom sadržaju, izvedbi i vrednovanju. na kraju, naglasimo da se kompetencije (uključujući psihomotoričke sposob-nosti i vještine) ne mogu odvojiti od osjećaja i kognitivnih sposobnosti, ali je posve jasno da se one ne mogu stjecati samo klasično shvaćenim obrazo-vanjem i odgojem. Izobrazba je u integriranom pristupu uvijek „produžena

program hazu.indd 123 18.10.2015 21:33:37

Page 124: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

124a

ruka” temeljnih procesa odgoja i obrazovanja i povratno ih usmjerava. U nekim oblicima edukacije prevladavat će izobrazba, ali bi ona morala biti ugrađena u svaki od njih i na određeni način smjernica za njihovo djelo-vanje. na kraju procesa edukacije osoba mora biti kompetentna, a ne samo učena i kultivirana.

program hazu.indd 124 18.10.2015 21:33:37

Page 125: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 125

Načela kurikula u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

kao temelj obrazovne vertikale

postavlja se pitanje; treba li sadašnju predškolu („mala škola”) maknuti iz dječjeg vrtića i umjesto nje uvesti dodatni prvi razred buduće devetogodiš-nje osnovne škole, kao što predlaže strategija obrazovanja, znanosti i teh-nologije? odgojiteljska struka i razmatranja u okviru Hnos-a su na sta-jalištu da bi predškola trebala ostati u okviru sustava predškolskog odgoja i obrazovanja, te da ne treba mijenjati sadašnje ustrojstvo osmogodišnje osnovne škole. svoje stavove o ranom i predškolskom odgoju i obrazovnju iznose iskusna odgojiteljica Maja Fatović i kolegice.

na području grada zagreba predškolskim je odgojem i obrazovanjem obuhvaćeno 80 % djece u dobi od jedne godine do polaska u školu, te 100 posto djece u programu predškole, što se odnosi samo na onu djecu koja nisu obuhvaćena redovnim programom. Cilj je stopostotni obuhvat djece u redovnom programu. naime, djeca dolaze iz vrlo različitih socio-ekonom-skih i kulturnih sredina. obuhvatom u sustav predškolskog odgoja i obra-zovanja, svoj se djeci pruža jednaka mogućnost učenja, odgoja, socijaliza-cije i igre, sukladna individualnim potrebama i interesima. to je osobito važno za djecu iz socijalno depriviranih obitelji. suvremene odgojne zna-nosti su potvrdile važnost rane dobi za kasniji akademski razvoj, kao i za ostale aspekte razvoja. sustav predškolskog odgoja i obrazovanja već odav-no nije mjesto na kojemu se djeca samo čuvaju, dok roditelji rade, iako ima i tu funkciju. njegova je ključna funkcija odgoj i obrazovanje s ciljem stva-ranja temelja za razvoj stabilne i propulzivne ličnosti, građanina suvreme-nog društva.

pripreme za polazak u školu intenziviraju se s djecom koja su odgovara-juće dobi, u godini prije polaska u školu. Međutim, mnogi aspekti pripre-me za školu prisutni su već puno ranije. ovisno o djetetovim interesima i mogućnostima, ono se bavi aktivnostima i poticajima koji djeluju na razvoj grafomotorike, glasovno-slovno osvješćivanje, razvoj predmatematičkih vještina itd. spoznaja djece o svijetu i društvu koje ga okružuje, svakodnev-no se proširuje ponudom raznovrsnih, primjerenih poticaja i aktivnosti, s osobitim naglaskom na iskustvenom učenju i istraživačkim aktivnostima. za uspješno uključivanje u školski sustav ništa manje nije važan niti socio-emocionalni aspekt razvoja. sve te kompetencije potiču se i razvijaju tije-kom čitavog predškolskog razdoblja, a ne samo u godini prije škole. to je ujedno i argument koji potkrepljuje tezu o potrebi stopostotnog obuhvata djece u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

program hazu.indd 125 18.10.2015 21:33:37

Page 126: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

126a

program predškole jedini je obvezatan dio ranog i predškolskog odgo-ja i obrazovanja. obvezatna su ga pohađati sva djeca u godini prije polaska u školu, a koja nisu pohađala vrtić. njegova je organizacija u nadležnosti predškolskih ustanova, a samo iznimno se organizira u okviru škole.

reforma školskog sustava sada predviđa raniji obuhvat djece u školu, odnosno tzv. “nulti” razred u školi. stav je odgojiteljske struke da bi bilo op-timalnije da program “nultog” razreda ostane u sustavu predškolskoga od-goja. taj stav je utemeljen na praktičnom iskustvu odgojitelja. više argume-nata govori u prilog takvom stavu.

sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja posjeduje sve potreb-ne, ljudske i materijalne resurse za provođenje programa “nultog” razreda. iako je organizacija rada u dobno mješovitim skupinama uobičajena i ima niz prednosti, prilikom pripreme djece za školu može ponekad biti uzro-kom organizacijskih poteškoća. U tom smislu “nulti” bi se razred mogao organizirati u dobno homogenim skupinama. dakle pohađala bi ga samo djeca u šestoj godini koja su do tada, ako je vrtić tako ustrojen, boravila u mješovitim ili homogenim skupinama, ili nisu uopće pohađala vrtić. spe-cifičnost takvog oblika rada nameće potrebu interdisciplinarnog pristupa. odgojitelji su tijekom svog inicijalnog obrazovanja dobro educirani za rad s djecom u godini prije škole, odnosno u programu predškole, a kompetenci-je stječu i nadograđuju u okviru cjeloživotnog profesionalnog razvoja. prva generacija odgojitelja je već završila i diplomski sveučilišni studij, tako da imaju potrebne kvalifikacije, a odgojitelji koji imaju sklonost za rad sa sta-rijom djecom mogli bi se specijalizirati upravo za rad u “nultom” razredu. budući da su vrtići i do sada provodili programe pripreme djece za školu, to bi u organizacijskom i stručnom pogledu bio logičan slijed. zadržavanjem “nultog” razreda u predškolskome sustavu izbjegli bi se štetni poremećaji i u predškolskom i u školskom sustavu koje bi organizacijska promjena si-gurno izazvala. s aspekta djece, predškolski je sustav razvio odgojno-obra-zovne metode i pristupe učenju najprimjerenije djeci predškolske dobi, te bi im tako omogućio prijelaz u školski sustav s najmanjom mogućom razinom stresa, koji je inače uobičajen kod djece u tranziciji i može izazvati trajne posljedice za kasniji akademski razvoj.

Zadržavanje „nultog” razreda u predškolskome sustavu bilo bi op-timalno rješenje i ujedno izvrstan primjer dobre vertikalne prohodnosti kroz sustav te kontinuiteta u odgoju i obrazovanju. sukladno navedenim argumentima čini se optimalnim integrirati program predškole i „nulti” razred te ga ostaviti u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazova-nja, uz adekvatnu prilagodbu kurikula.

važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u obrazovnome su-stavu nije u dovoljnoj mjeri prepoznat, iako predstavlja važan temelj čita-ve obrazovne vertikale. razlozi svojevrsne marginalizacije leže, najvjerojat-nije u činjenici, da taj dio odgojno-obrazovne vertikale nije obvezatan. no

program hazu.indd 126 18.10.2015 21:33:37

Page 127: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 127

unatoč tome, sustav ranog odgoja i obrazovanja zadržao je određenu razinu autonomije koja mu omogućava široki spektar inovacija i promjena u pri-stupu odgoju i obrazovanju. suvremeno poimanje djeteta u velikoj je mje-ri ugrađeno u temeljne postavke poučavanja u ranoj dobi i zacijelo je utje-calo na pomake u poimanjima djeteta kod većine odgojitelja, iako su i dalje prisutni i tradicionalni stavovi i pristupi. koncept cjeloživotnog učenja od velike je važnosti upravo u odnosu na pomake u poimanju djetinjstva i ra-zumijevanje učenja djece. slika djeteta kao sukonstruktora vlastitoga zna-nja i aktivnog sudionika učenja u velikoj je mjeri zamijenila tradicionalne stavove, te se očituje u primjeni najprimjerenijih pristupa poučavanju i or-ganizacijskim uvjetima koji podržavaju pristup usmjeren na dijete.

otvaranje mogućnosti nastavka formalnog obrazovanja odgojitelja na sveučilištima do razine diplomskog sveučilišnog studija, značajan je doprinos podizanju razine odgojiteljske profesije, a osobito imajući u vidu važnost ranog odgoja i obrazovanja. još uvijek nije definiran koeficijent za visoku stručnu spremu odgojitelja u neposrednome radu s djecom, što dje-luje demotivirajuće. takav dosadašnji stav lokalne samouprave kao osniva-ča još nije usklađeno s preporukama europske komisije i oeCd-a, te od-lukama Ministarstva. struka iznosi mišljenje da se javljaju problemi vezani uz sustav uvođenja u profesiju (pripravništvo), cjeloživotno profesionalno usavršavanje, kriterije za napredovanje odgojitelja, te kriterije vrednovanja pri izboru ravnatelja, koji ne uvažavaju dovoljno izvrsnost. rješavanje tih problema bi se moglo pospješiti osnivanjem Odgojiteljske komore koja bi se bavila pitanjima važnim za odgojiteljski sustav i profesiju, a djelovala kao aktivni sukreator zajedno s tijelima lokalne samouprave i Ministarstva te sudjelovala u licenciranju i relicenciranju ravnatelja dječjih vrtića.

zaključno, ovdje se predlažu sljedeće mjere:

1. predškola dobiva ulogu „nultog” razreda i ostaje u sustavu ranog i predš-kolskog odgoja i obrazovanja, uz modificirani kurikul. program “nultog” razreda koji bi u vrtićima vodili odgajatelji specijalizirani zadanom pro-gramu predstavljaju bolje rješenje nego organizacijske promjene uvođe-njem “nultog” razreda u školi, tj. prijelaz s osmogodišnje na devetgodišnju osnovnu školu. Time se obvezno obrazovanje proširuje na predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. U korist takvog rješenja ovdje se navode sljedeći argumenti koji su rezultat praktičnog iskustva: postojeći materi-jalni i ljudski resursi u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazova-nja u potpunosti su primjereni potrebama i specifičnostima obrazova-nja djece u “nultom” razredu; izbjegavanje organizacijskih turbulencija u predškolskom i školskom sustavu; smanjena razina tranzicijskog stresa kod djece koja prelaze u školski sustav; te dobra vertikalna prohodnost i kontinuitet u obrazovanju.

program hazu.indd 127 18.10.2015 21:33:37

Page 128: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

128a

2. Uvođenje stopostotnog obuhvata djece rane i predškolske dobi u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i sukladno tome proširiti mre-žu dječjih vrtića i učiniti ih dostupnim svim roditeljima financijskim i drugim mjerama.

3. bolje povezivanje Ministarstva i osnivača (lokalne samouprave) radi zau-zimanja zajedničkih stavova oko tema važnih za sustav ranog i predškol-skog odgoja i obrazovanja te odgojiteljsku profesiju;

4. bolja suradnja znanstvene zajednice na području odgoja i obrazovanja s predškolskom praksom radi implementacije znanstvenih spoznaja u praksu te, s druge strane, boljeg uvida znanstvenika u realnost predškol-skog sustava;

5. osnivanje Odgojiteljske komore koja bi se bavila pitanjima važnim za su-stav i profesiju, te bila prepoznata kao aktivni sudionik, zajedno s tijelima lokalne samouprave i Ministarstva;

6. Licenciranje i relicenciranje ravnatelja dječjih vrtića, što bi omogućilo poboljšanje kvalitete rada dječjih vrtića.

program hazu.indd 128 18.10.2015 21:33:37

Page 129: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 129

Novi koncept kurikulnog pristupa informatičkom obrazovanju: rani razvoj kompjutorski-prijateljskog

(„computer-friendly”) senzibiliteta i logičkog i apstraktnog načina razmišljanja*

primjena računala ili šire iCt (informacijsko komunikacijska tehnologija) postaje sve značajniji alat u svim djelatnostima gospodarstva i društva, te predstavlja jedan od temeljnih stupova buduće uspješnosti pojedinca, gos-podarstva i društva. Međutim, taj moćan i nezamjenjiv alat u rukama znal-ca bit će toliko uspješan koliko će se poznavati i široko područje temeljnog znanja i primjene znanja u kojemu će se taj alat koristiti.

interaktivni nastavni sadržaji uz pomoć uporabe novih iCt-tehnolo-gija mogu znatno pospješiti metode poučavanja u prirodoslovno-mate-matičkim i društveno-humanističkim predmetima. razvoj interaktivnih obrazovnih sadržaja ukazao je na izgradnju sasvim novih metodičkih pri-stupa učenju koji omogućuju učeniku više samostalnog rada u školi, ali i kod kuće. novi pristupi u organizaciji suvremenih oblika nastave utječu na veću motiviranost i zainteresiranost učenika za učenje, razvijaju učenikovo samopouzdanje i izgrađuju svijest o sebi, unapređuju ravnopravne odnose za rad u skupinama i osposobljavanju učenika-pojedinca za samoučenje i samovrednovanje svog znanja što je neobično važno za razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama, te o važnosti cijeloživotnog učenja. Međutim, uloga učitelja, nastavnika i profesora i dalje ostaje ključni čimbenik uspješnosti školske nastave kojemu kompjutorski alat samo pove-ćava uspješnost rada s učenicima, što ističe i sam bill gates.

s uvođenjem suvremenih obrazovnih tehnologija u nastavni proces pru-žamo mogućnost učenicima da usvoje višu razinu vještina, da razviju raz-mišljanje i bolje shvate i prihvate znanstvene koncepte. takva nastava po-maže učenicima da svoja znanja i vještine koriste na kreativan način. kad odrastu, tako obrazovani bit će više sposobni istraživati i kreirati promje-ne u društvu. Uporaba informatičkih sadržaja u nastavi može se vrlo dobro iskoristiti kao istraživačka podloga usmjerena na razvijanje znanstvenog poimanja svijeta i sve veću uporabu prirodnih zakonitosti u životnoj zbilji.

dobro oblikovani multimedijski i didaktički materijali za učenje, od-likuju se s najmanje tri svoje značajne osobine. oni skraćuju vrijeme po-trebno za učenje, postižu veći učinak učenja i pogodni su za samoučenje izvan nastave.

* Preliminarni prijedlog grupe mladih i uspješnih računalnih stručnjaka svjetske razine

program hazu.indd 129 18.10.2015 21:33:37

Page 130: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

130a

sve veća uporaba edukativnih tehnologija ima pozitivan utjecaj na škol-ski uspjeh i trajniju razinu znanja, kvalitetu i primjenu naučenih spozna-ja. svakako, takvo učenje treba uvažavati individualne potrebe, mogućno-sti i interese učenika, a naglasak je na iskustvenom učenju i istraživačkim aktivnostima.

poučavanje u školi zahtijeva visok stupanj intelektualnog angažmana nastavnika. jedino kvalitetan nastavnik, koji dobro poznaje suvremene spo-znaje i koji zna kako će ih uključiti u vlastitu nastavnu praksu, može dobro organizirati nastavni proces, biti zanimljiv, kreativan i inovativan, te dobro prezentirati nastavne sadržaje učenicima. dobar nastavnik svoje učenike uvijek stavlja u centar nastavnog procesa. za njih priprema i organizira za-nimljive i dinamične interaktivne oblike rada i podupire njihovo aktivno učenje. to vrijedi za sve predmete i sadržaje poučavanja, a naročito je za-htjevno u pogledu informatike.

danas mnogi učenici imaju kod kuće računala, pametne telefone, digi-talno upravljane uređaje i slično, pa ne bi nastavu trebalo bazirati isključi-vo na opremljenosti škola. Učenici iz obitelji skromnijeg imovinskog stanja koji nemaju kod kuće računalnu opremu, pri tom su u podređenom polo-žaju. taj bi problem trebalo sistemski riješiti, npr. cjelodnevno otvorenim računalnim učionicama i nagrađivanjem tabletima učenika iz obitelji skro-mnijeg imovinskog stanja.

za informatičko obrazovanje, kritična je edukacija nastavnika. inače, to je problem broj jedan za sve predmete ali naročito informatiku. trebamo uvažiti činjenično stanje da je u našim školama još uvijek samo manji broj nastavnog kadra stvarno dovoljno osposobljen za izradu i prezentaciju su-vremene informatičke tehnologije u nastavnom procesu. adekvatno educi-rani nastavnik može uz minimalnu opremu izvesti izvrsnu edukaciju. sma-tramo da je pogrešna svaka reforma koja bi kretala od izmjena programa, tj. kurikula, kao ključnog čimbenika. prvenstveno treba krenuti od eduka-cije nastavnika (koji kroz odgovarajući sustav trebaju biti i adekvatno mo-tivirani), a kroz tu edukaciju poboljšati i razviti kurikul. svaki nastavnik u svom području može uz odgovarajuću edukaciju i sam osmisliti kvalitetne primjene na informatičkoj osnovi, doprinoseći kvalitetnom kurikulu. „en-ciklopedijski” pristupi učenju informatike i primjene računala, danas su za-starjeli. potrebna je stimulacija kadrova koji prednjače u poticanju inovativ-ne prakse i u modernizaciji nastavnog procesa.

iskustvo pokazuje da su danas djeca u dobi od četiri godine sposobna upravljati windowsima, a sa 6-7 godina već mogu upravljati složenim igri-cama, drugim aplikacijama i operativnim sustavima, na razini koju nekada studenti nisu stjecali ni u fakultetskoj nastavi.

Informatika se mora početi učiti već u vrtiću i nastaviti u prvom ra-zredu osnovne škole, ali ne kao zaseban predmet, već indirektno kroz igru i učenje. Python je kao informatički alat u zadnjih desetak godina

program hazu.indd 130 18.10.2015 21:33:37

Page 131: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 131

potpuno promijenio dostupnost i provedivost svih razina učenja informati-ke. razvijeni su koncepti učenja pomoću pythona koji se mogu primjenji-vati od vrtića nadalje. Hrvatska nedovoljno slijedi te svjetske trendove.

treba napomenuti da je moguće u nastavi raditi i u open source-u, a ne nužno samo u operacijskom sustavu Microsoft Windowsu, što bi omogući-lo uštede u nabavci cjelokupne opreme u školama i drugdje.

nadalje, stječe se dojam da autori školskih programa (kurikula) iz infor-matike većinom nisu u tijeku s kvalitativnim promjenama nastavnog kuri-kula u svijetu. Možda se kod nas ne razumije dovoljno što to zapravo danas znači učiti informatiku. To u razvijenom svijetu više nije učenje neke re-cepture ili dijelova računala, već učenje koncepata koji se mogu primi-jeniti na bilo kojoj tehnologiji i problematici, koje se u informatici vrlo brzo i dramatično mijenjaju. U tom smislu treba učenike usmjeriti na stjecanje praktičnih znanja kao temelja za usvajanje budućih promjena informatičkih tehnologija.

treba definirati ishode učenja koji u informatici trebaju biti izrazito ino-vativno orijentirani. za početak bi trebalo vrlo pažljivo razmisliti koje is-hode učenja vezane uz informatička znanja očekujemo od jednog pola-znika u vertikali od dječjeg vrtića do osnovne i srednje škole.

evo, nekoliko primjera ishoda kojima bi učenik trebao ovladati na kra-ju srednje škole:

– snalaziti se na novom operativnom sustavu u kome do sada nije radio ili u novoj verziji sustava, instalirati i pokretati programe i upravljati datotekama,

– upravljati programima kao što su Word i excel,– samostalno na svakom računalu napraviti i pokrenuti vlastite progra-

me (python),– razumijeti koncepte pronalaženja podataka na internetu i ocjeniti nji-

hovu pouzdanost,– razumijeti problematike vezane uz računalne mreže, kao način funk-

cioniranja, sigurnosti, izmjene podataka, autorskih prava.

ovi ishodi učenja na prvi pogled možda izgledaju suviše zahtjevno. Me-đutim, anketa u osnovnoj školi bi vjerojatno pokazala da o tome neki osnov-noškolci već poprilično znaju, pa bi ih kroz nastavu trebalo samo usmjeriti onome što teže mogu sami svladati.

današnjoj djeci treba pomoći razviti osnovne vještine rada na računa-lu koje će moći primjenjivati u raznim poslovima, kao što je rad s osnov-nim alatima za izradu dokumenata, proračunskih tablica, baza podataka, izradom mrežnih stranica, upravljanjem informacijama, multimedijom, ali i usmjeravanju učenika za razvijanje logičkog i apstraktnog načina raz-mišljanja te za izradu svojih programa. prijedlog je da bi učenici na kraju srednje škole minimalno trebali baratati znanjem osnovne razine eCdL-a

program hazu.indd 131 18.10.2015 21:33:37

Page 132: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

132a

(European Computer Driving Licence), a maksimalno razinom eksperta eCdL-a, ovisno o odabranom srednjoškolskom usmjerenju, te primjeniti stečena znanja u učenju drugih predmeta.

također, uvođenjem dodatnih izbornih predmeta ili unutar postojećih predmeta ili u okviru radionica, ovisno o kojem tipu srednje škole se radi, potrebno je uvesti programiranje kako bi učenicima osigurali preduvjete za razvoj novih alata primjenjivih u razvojima novih tehnologija, gospodar-skih sustava, znanosti, medicini itd.

kao što je istaknuto, vrlo je važna informatika u predškolskoj dobi. tre-ba kod djece početi razvijati kritičko razmišljanje, logiku i kreativnost od što ranije dobi. osnovni pojmovi informatičkih metoda već se mogu usvo-jiti kod uzrasta djece predškolske dobi na zabavan način i bez korištenja ra-čunala. s upoznavanjem novih koncepata i vještina, ujedno se moraju po-navljati i prethodno usvojene. osnovne teme mogle bi se obrađivati jednom tjedno u trajanju od 25 – 45 minuta. Unutar obrade tih tema, također bi se trebalo integrirati i druga područja kao što su jezik i matematika.

kod obrazovanja djece predškolske dobi, učenici bi trebali na razini pri-lagođenoj uzrastu usvojiti jednostavne informatičke vještine preko razvo-ja kritičkog razmišljanja, kreativnosti, suradnje, komunikacije, upornosti i rješavanja jednostavnih zadanih problema. kao prvi dio takvog obrazo-vanja u računalnim znanostima (4-6 godina), djeca bi mogla usvojiti poj-move kao sekvenca, petlje i događaji, grupni rad, rješavanje problema. U drugom dijelu obrazovanja (6+ godina) mogu se na jednostavni način po-četi razvijati pojmovi uvjeta, algoritama, binarni kod, pronalaženje pogre-šaka unutar algoritama. treći dio programa obrazovanja (6+) bavio bi se na jednostavan način s konceptima rastavljanja problema na manje dijelove, funkcijama, ugniježđenim petljama i uvjetima. nakon toga djeca bi mogla stvarati svoje prve programe-igrice.

takav primjer je i usvajanje koncepta algoritma (putem pripremljenih jednostavnih tablica crteža i strelica za grupni i zajednički rad) kao niza ko-raka potrebnih da se izvrši određeni zadatak (na primjer, kako neki crtani lik iz određenog polja na tablici može doći do voća koje se nalazi u nekom drugom udaljenom polju tablice pomoću postavljanja strelica) pri čemu su ciljevi informatičkih znanja:

– korištenje modela i simulacija za opis složenijih sustava i problema,– doprinos rada u grupama,– razumijevanje i korištenje tehnoloških sustava,– stvaranje niza instrukcija za obavljanje jednostavnog zadatka,– razumijevanje osnovnih koraka u rješavanju jednostavnih problema

putem igre, pomoću algoritama bez korištenja računala,– opisati i analizirati niz instrukcija.

program hazu.indd 132 18.10.2015 21:33:37

Page 133: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 133

povezivanje s drugim predmetima i njihovim ishodima npr. matemati-kom ogleda se kroz:

– uočavanje problema i pokušaju rješavanja istog,– razvoju apstraktnog razmišljanja,– težiti preciznosti,– traženju i stvaranju strukture algoritma,– pomicanje objekata u prostoru i određivanje njihove relativne pozicije

(iznad, ispod, pored) ili u jezičnim ishodima,– komunikaciji unutar grupe i s odraslima,– potvrdi razumijevanja dobivenih informacija,– dodavanju crteža u opis,– korištenjem novo usvojenih izraza i fraza,– postavljanjem i odgovaranjem na pitanja,– opisom ključnih ideja.

Promjene u školstvu trebaju krenuti od edukacije nastavnika. to je jedini uspješan put u svim predmetima, a osobito u informatici. problem je i što se u sveučilišnoj nastavi educira po djelomično zastarjelim koncep-tima, čime se obrazuju nastavnici koji često nisu sposobni implementirati suvremene informatičke tehnologije u nastavu.

pri izradi kurikula treba proučiti kurikule i način izvedbe nastave infor-matike u razvijenim zemljama, kao npr.

– https://code.org/educate/curriculum– http://www.udir.no/stottemeny/english/Curriculum-in-english/– http://www.udir.no/stottemeny/english/Curriculum-in-english/

Curricula-in-english/– http://www.udir.no/stottemeny/english/Curriculum-in-english/

Upper-secondary-education-/ono što je sigurno, a postoji dobro razrađeno, npr. u nastavnom proce-

su švedske i norveške (a kod nas u manjoj mjeri), je projektni tip nastave gdje učenici samostalno ili u grupama izvode projekte kroz koje samostal-no ili u grupama, radom steknu potrebna trajna znanja (ne „štreberska” i enciklopedijska), te razvijaju sposobnost snalaženja u realnom informatič-kom okružju. takav oblik nastave je vrlo zahtjevan, te bez kvalitetne dodat-ne edukacije nastavnika, njegovo uspješno uvođenje nije moguće.

program hazu.indd 133 18.10.2015 21:33:37

Page 134: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

134a

S humanističkih obzora i zorova o školstvu

autorica ovoga poglavlja o humanističkim pogledima o važnosti nastavnog uputnika (kurikula), gordana varošanec-škarić ističe da je čovjek cjelovi-to biće, te da sloboda nije u oslobađanju od temeljnih čvrstih suvremenih spoznaja u okviru određenog predmeta. gordana varošanec-škarić navodi da stoga nastavni uputnik (kurikul) treba temeljiti na dva balansirana upo-rišta: na znanstvenom spoznavanju koje spoznaje shvaća u djelatnoj mije-ni i na retoričkoj disciplini propitivanja stupnjeva vjerojatnosti događanja ljudske djelatnosti. U tom skladnom susretu treba razvijati pokretačku sna-gu učenika u budućim djelatnostima, od opće društvene koristi i u poti-canju na samostalno djelovanje. dakle, nastavne postupke treba sagledati kao promjenljive, kao kontinuirano djelovanje, popravljanje, usavršavanje i uvijek kao dio razvoja određenog dijela znanstvenih spoznaja predmeta. U postmodernističkom dobu napušteno je pozitivističko mišljenje o apsolut-nom stupnju znanja i apsolutnoj znanstvenoj istini. kroz školski program treba u svim predmetima propitivati stupnjeve vjerojatnosti, jer određen stupanj vjerojatnosti (mogućnosti) u određenom trenutku, uz temeljna čvr-sta znanja, eksperimentiranje i dokazivanje, može u budućnosti imati sna-gu aksioma ili sigurnosti. znači, svaki stupanj aproksimativne istine vrije-di nastavnoga truda, jer može biti kreativan otponac rješavanju problema određenog područja.

egzaktnost nije jedini put do spoznaje, do nje se dolazi i drugim po-stupcima. primjerice, poticanjem intuicije, razvijanjem međuljudskih od-nosa, samospoznajom. samo tako vođen nastavni uputnik može razvijati anticipaciju, vještinu postavljanja pretpostavki i razlikovanje od određi-vanja područja tvrdnji. treba se odreći tvrdnje da je dedukcija najvažni-ji logički postupak spoznaje. odnosno, treba poticati i manje čvrste logič-ke veze. osobito treba ustrajati na učenju stvaranja induktivnih veza jer one su ponajviše vezane uz predviđanja, a znamo da bez ispitivanja takvih veza ne bi bilo razvoja znanosti i pozitivnih učinaka na ljudski život. iz-vrsno je zamijetio e. Husserl da puke činjenične znanosti čine činjenične ljude. stoga se zalažemo da u kurikulima treba ustrajati da se logičkim ve-zama dolazi do novih činjenica, jer one u protivnom ne znače ništa. gomi-lanje činjenica koje nisu dio mišljenja trebalo bi izostaviti u nastavnom pro-gramu. Često se nesadržajno navodi pojam kritičkoga mišljenja, a kurikuli bi trebali uzeti u obzir što će najviše koristiti uspostavljanju istog. Kultu-ra kritičkoga diskursa postiže se shvaćanjem cjeline predmeta, određiva-njem ključnih pojmova o kojima se na određenom satu raspravlja, točnim

program hazu.indd 134 18.10.2015 21:33:37

Page 135: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 135

navođenjem činjenica iz pouzdanih izvora koje su u službi dokazivanja, uz obvezno obrazlaganje tvrdnje uz nastojanje da se tvrdnja razumski prihvati, uz ravnopravno dopuštanje svih stajališta o svim temama, ako su podjedna-ko važna, etična i branjiva, uz vrednovanje općih mjesta i drugih očitosti uz davanje prednosti kvantitativnom kriteriju i pouzdanijim logičkim obras-cima. tek uz uvođenje takvih postupaka, može se razvijati kod učenika kri-tičko mišljenje. nadalje, u procesu učenja treba uvoditi i tehnike poveziva-nja, argumentativne tehnike i veze zasnivane na strukturi stvarnosti i veze koje zasnivaju strukturu stvarnosti (logičke i kvazilogičke veze) (perelman i olbrecht tyteca, 1969).

prijedlozi:

• Uvesti obvezno učenje u slobodno vrijeme – oblik nastave radioničkoga tipa iz podučavanja govorništva kroz razvijene programe trebala bi or-ganizirati agencija za odgoj i obrazovanje kroz sljedeće vrste aktivnosti: podučavanje nastavnika svih predmeta i učenika koje predlože škole s obzirom na vrsnost u različitim predmetima. postoji razrađen program govorništva za srednjoškolce kroz pet stupnjeva u okviru govorničke ško-le koja je djelovala 20 godina kao redovita aktivnost Hrvatskog filološkog društva, a koja je prestala djelovati isključivo radi pogubnoga zakona o udrugama za vrijeme bivšega Ministra Mzos rH. trebalo bi iskoristiti ljudske potencijale i postojeći, razrađen program koji se u praksi dokazao u odgoju mišljenja, stjecanju vještina komuniciranja i raspravljanja, te kao kreativni poticaj danas velikog broja uspješnih mladih ljudi. U razrađe-nom programu govorništva upoznaju se i razvijaju različite logičke veze (dedukcija, indukcija, uzročno posljedične veze, analogija, znakovi) koji-ma se očitosti učvršćuju u donošenju zaključaka i potiče se aktivan oblik nastave u svim predmetima.

• Nužno je osigurati ravnotežu različitih vrsta znanja u nastavnom uput-niku, što znači, da moraju biti zastupljeni u strogom rasporedu stjecanja spoznaja iz prirodnih i društvenih i humanističkih predmeta. treba imati na umu da različitost može u budućem razvoju imati različite društvene učinke. U sustavu nastavnih uputnika treba paziti na osjetilnost radosnog usvajanja znanja kroz radionice, posjete centrima izvrsnosti, poticanje učenika na skupne projekte, pozvana predavanja u školama vrhunskih stručnjaka u svojim područjima, kako prirodnim, tako i humanističkim.

• Treba naučiti da neuspjesi imaju svrhu ustrajavanja, upornosti, učenja, rješavanja problema do konačnoga uspjeha. naše učenike treba potica-ti na uporne pokušaje. intuicija je dio rješavanja problema ispred koje stoje „tvrda znanja”, eksperimenti, usvajanje novih postupaka, radionič-ki mentorski rad i poetski okidači. predmeti trebaju biti odvojeni, a u di-jelovima gdje je to prikladno trebaju se susretati razumske veze, očitosti i poetična jezična funkcija. Čovjek je cjelovito biće, jezična horizontalna

program hazu.indd 135 18.10.2015 21:33:37

Page 136: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

136a

i vertikalna os u poeziji može biti okidač intuicije i pronalazaka, okidač „inata” mladih ljudi koji žele riješiti naizgled nerješive probleme tehno-loške, razvojne, komunikacijske. ne treba smetnuti s uma da su i huma-nističke discipline proizvodnja – podučavanje je proizvodnja, radni govor je proizvodnja. također, upoznavanje učenika s najnovijim znanstvenim spoznajama dijelova predmeta može biti okidač za izbor budućega zani-manja, ali i mogućnost umjetničkih činova. to se zorno može pratiti kroz razvoj filozofije i odvajanje posebnih znanosti, kroz povijest inovacija, ra-zvoj umjetnosti u slikarstvu, književnosti – prozi, drami, poeziji.

• Dakle, učitelji, nastavnici i profesori trebali bi biti mentori poticanja rje-šavanja problema određenih tematskih jedinica, osposobljeni i kroz hu-manističke vještine, kao što je govorništvo. oni bi trebali poticati učenike da nauče postavljati pitanja, da razvijaju težak proces postavljanja tvrdnji. stalno se govori o potrebi razvijanja kritičkoga mišljenja kod djece, a što to zapravo znači? izvorno, to je retorički pristup.

• U školama bi trebalo njegovati plemenito nadmetanje na razini svih pred-meta, poticati intuiciju u rješavanju složenih problema, tijekom izvođenja eksperimenta, u praktičnom radu i u nastavi društvenih i humanističkih predmeta.

U školskoj nastavi treba na adekvatan način naći svoj odraz univerzali-stičko načelo: „i znanost i umjetnost imaju zajednički cilj, spoznati svijet. razlikuju se samo u metodama koje pritom koriste.” to je značajno za ra-zvoj cjelovite, kreativne, humanističke, empatične i produhovljene ličnosti, osposobljene za aktivno sučeljavanje s nepredvidivim i zahtjevnim izazovi-ma budućnosti i organiziranja društva.

program hazu.indd 136 18.10.2015 21:33:37

Page 137: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 137

Uloga humanističkih i društvenih znanosti pred izazovima suvremenog svijeta i pred zadaćom

očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta

Ulogu školskih predmeta u humanističkom i društvenom području treba sagledati u okviru izazova koje nam nameće suvremeni svijet, i u svjetlu njegovanja kulturnog i nacionalnog identiteta. bez učenja materinskoga je-zika i stranih, a koliko je moguće i klasičnih jezika, nema komunikacije sa zemljom i svijetom, u prostoru suvremenosti, ali ni u povijesnome vreme-nu sa susjednim velikim kulturama i nama bliskima kulturama. to osobito vrijedi za male zemlje i narode, kakvih ima dosta u europi, a među njima je i Hrvatska. bez učenja povijesti, ljudski je svijet nerazumljiv: sve što su lju-di stvorili može se valjano razumjeti samo u kontekstu povijesnih procesa tijekom kojih su nastajali i baština čovječanstva, društva, kulture i znanja kojima danas raspolažemo i gradimo budućnost. bez poznavanja prošlosti ne može se predviđati ni usmjeravati budućnost. Može se djelovati samo slijepo i od početka pomoću novih pokušaja i pogrješaka. ne poznajući so-ciologiju ili psihologiju mnogo ćemo manje razumjeti društvene pojave i procese ili ljudsku narav i njene mogućnosti. Makar elementarno poznava-nje filozofije učenike uvodi u temeljna spoznajna i etička pitanja na kojima mogu nastaviti razvijati umijeće postavljanja znanstvenih pitanja i umijeće donošenja etičkih prosudbi i stavova pred izazovima života. stoga, kao i u slučaju predmeta iz polja matematike i prirodnih znanosti, o temeljnim se humanističkim i društvenim predmetima u školi ne smije razmišljati olako. pitanje je samo kako da se najuspješnije sažmu i sintetiziraju u programima temeljna znanja i kako najprimjerenije ocijeniti prava učenja ključnih po-dataka, treba razvijati razumijevanja, umijeće postavljanja pitanja i usvaja-nje metoda traženja odgovora na njih.

svega toga treba biti svjestan kada se razmišlja o postojanju ili očuva-nju školskih predmeta, ili o uvođenju novih. satnica i opterećenja učenika ograničavaju prostor odluka, a nikoga nemamo pravo zakinuti za neku bit-nu dimenziju ljudskog i društvenog života, niti mu ju možemo zamijeniti nekim improviziranim izborom privlačnih ili pomodnih tema. naravno, uz očuvanje jezgre onakve naobrazbe iz svih područja znanosti koja mladoj osobi omogućava ravnopravno uključivanje u društvenu, kulturnu, znan-stvenu, gospodarsku i političku zajednicu na razini suvremenoga trenutka povijesti, treba u školovanju ponuditi raznovrsne slobodne aktivnosti iz iz-bornih područja i tema, koje će birati prema svojim interesima i snagama.

s tih su motrišta društvene i humanističke znanosti i njihovu ulogu pri-kazali u ovome članku autori Milena žic Fuchs i Mislav ježić. Članak je

program hazu.indd 137 18.10.2015 21:33:37

Page 138: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

138a

napisan za ediciju akademije Prirodna bogatstva i kulturna dobra u Hrvat-skoj, a ovdje se reproducira u cijelosti zbog aktualnosti kao orijentir za škol-sko obrazovanje u humanističkim i društvenim predmetima.

kulturnih dobara nema bez ljudi. bez njih nema kulture. Ljudi mogu za-jednici biti to korisniji i u tome smislu vrjedniji, što steknu više znanja, na-obrazbe i vještine u postavljanju spoznajnih pitanja, a to znači što se bolje upute u znanstvenu metodologiju i znanstveno istraživanje.

Među znanstvenim područjima svako ima svoje zadatke i vrijednost. Humanističke znanosti bitne su za samorazumijevanje čovjeka, za for-

muliranje temeljnih filozofskih pitanja, za jasno formuliranje etičkih dile-ma, za komuniciranje s nosiocima drugih kultura i govornicima drugih je-zika, za povijesno razumijevanje ljudskoga svijeta pomoću pisanih izvora i materijalne kulture, za razumijevanje ljudskih kultura, a to znači i sustava nazora i vrijednosti. Moglo bi se reći da su humanističke znanosti spojnica između znanstvenoga istraživanja i razumske spoznaje s jedne strane i osje-ćaja za umjetničke i kulturne vrijednosti u životu s druge strane.

društvene znanosti bave se čovjekom u njegovu društvu, pitanjima društvenih odnosa koji stvaraju harmoniju i koherentnost ili raskole i kon-flikte u društvu. bave se odnosima ljudi unutar političkih zajednica i među njima. bave se i razumijevanjem čovjekovih psihičkih međuodnosa s dru-gima i s društvom, te tehnologijom što uspješnijega prenošenja i distribuci-je obavijesti suvremenim tehničkim sredstvima. bave se pitanjima stvaranja materijalne blagodati ili ostvarivanja dobiti u gospodarstvu, kao i pitanjima pravnoga uređenja društva koje može osigurati ljudska prava, kao pove-lje Ujedinjenih naroda ili europske unije, ili ih staviti u pitanje, kao zako-nodavstvo svjetske trgovinske organizacije ili regulative Međunarodnoga monetarnoga fonda, i formalno odrediti ljudske dužnosti prema drugima, prema društvu, državi, prema pravima životinja i prema okolišu. ili, sve to staviti u pitanje deregulacijom ili preregulacijom.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2012. godine u smjernicama je za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije istaknula priori-tete istraživanja u području humanističkih znanosti. prioritete koje je po-dručno vijeće za humanističke znanosti artikuliralo još početkom 2000-tih, a potvrdilo i tadašnje nacionalno vijeće za znanost. što se proučavanja kul-turnih dobara tiče, ovako su u akademijinim smjernicama za znanstvenu strategiju republike Hrvatske, određeni prioriteti istraživanja u huma-nističkim znanostima koje se bave kulturnim dobrima, dakle onim zna-nostima koje su začete u antici, a oživjele u razdoblju humanizma i stvorile novovjeku europu, i nadalje ju kulturno održavaju i razvijaju, upotpunju-jući se uzajamno sa svim drugim znanstvenim područjima i s umjetnič-kim stvaralaštvom. Međutim, konačna verzija strategije obrazovanja, zna-nosti i tehnologije, koju je usvojio sabor republike Hrvatske 17. listopada 2014., izostavila je istaknute prioritete, što ukazuje na nerazumijevanje

program hazu.indd 138 18.10.2015 21:33:37

Page 139: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 139

potrebe razvijanja disciplina koje potpadaju pod humanističke znanosti u užem smislu te njihove važnosti za razumijevanje nacionalnoga identiteta i razvoj međunarodne komunikacije. Ujedno u potpunosti izostaje razumi-jevanje uloge humanističkih znanosti u oblikovanju temeljnih znanstvenih pitanja od presudne važnosti za suvremeni svijet. treba istaći da su priori-teti za humanističke znanosti od osobitog nacionalnog značaja, i to kao nacionalni prioriteti u užem smislu, ali su se oni potvrdili i međunarod-nim prosudbama jer su se gotovo svi pojavili i kao temeljna sastavnica u interdisciplinarnim, multidisciplinarnim i transdisciplinarnim istraži-vanjima, kako su artikulirana u Obzoru 2020. iako su navedeni prioriteti artikulirani u nas početkom 2000-tih, i iako su u nas zanemareni u držav-nim dokumentima, njihova važnost i uloga nisu se promijenile tijekom vre-mena, jedino što se ‘promijenilo’ jest činjenica da su, pogotovo neki od njih, sada dodatno potvrđeni i u europskom kontekstu i dokumentima europske unije. zato bismo one koji u Hrvatskoj za njih ne mare, htjeli još jednom ovdje upozoriti na njih. ti su prioriteti sljedeći:Etička i bioetička pitanja – interdisciplinarno vezana uza sva područja znano-sti: biomedicinsko, biotehnološko, prirodoznanstveno, tehničko i društveno.Prikupljanje, dokumentacija, snimanje i digitalizacija hrvatske književne, znanstvene, filozofske i teološke baštine, kao i arhivske građe, te njihova obra-da, objavljivanje i istraživanje.Prikupljanje, istraživanje i dokumentacija hrvatske arheološke, povijesne, (li-kovno-umjetničke, muzikološke i etnomuzikološke, antropološke i etnološke baštine u svrhu očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta.Teorijska i primijenjena istraživanja u svim filološkim granama.Skupljanje, prezentacija i proučavanje korpusa hrvatskog jezika i knji žev-nosti.Jezične tehnologije za hrvatski jezik.Istraživanja svjetske kulturne (jezične, književne, umjetničke, itd.) baštine, bez kojih nijedna nacionalna kultura ne može ravnopravno sudjelovati u eu-ropskoj i svjetskoj kulturi.

tomu se još može mnogo toga dodati. svi ti prioriteti koje su u Hrvat-skoj predlagali nvz i pvHz početkom 2000-ih godina, a potom i Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti, danas su potvrđeni suvremenim do-kumentima znanstvenih tijela europske unije i smjerom kojim se znanost u njoj, a i u ostalome razvijenom svijetu, razvija u 2010-im godinama.

prioriteti u društvenim znanostima trebaju obuhvatiti pitanja koja pri-donose otkrivanju kriznih žarišta u društvu i u odnosu prema okolišu i u ra-zvijanju skladnih odnosa i održivosti razvoja s obzirom na pojedince, društvo i okoliš.

S obzirom na dramatične promjene u gospodarskim sustavima u svijetu i u nas, treba proučiti iskustva i eksperimente sa slobodnim tržištem i planskim gospodarstvom, s nereguliranim anglosaksonskim (neoliberalnim) slobodnim

program hazu.indd 139 18.10.2015 21:33:37

Page 140: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

140a

tržištem i s europskim socijalnim slobodnim tržištem, kao i s mogućnošću so-cijalno i ekološki obzirnog slobodnog tržišta. Treba odmjeriti ekonomske su-stave industrijskoga kapitalizma, menadžerskog i financijskoga kapitalizma, te usporediti odnose interesa financijskoga kapitala i interesa socijalnoga ka-pitala, kao i vitalnih interesa održanja životnih uvjeta na planetu.

S obzirom na burne promjene u strukturi društava, odnosima društvenih slojeva i skupina, na iskustva stvaranja društvene kohezije na nacionalnim i na socijalnim programima, ili raslojavanje društava na financijskoj i gospo-darskoj osnovici, potrebno je proučiti načela prilagodbe društva tehnološkim i gospodarskim promjenama, ali i upravljanja tim promjenama skladno s po-trebama društva i svih njegovih sastavnica.

S obzirom na pouzdano ubrzani razvoj tehnologije i sredstava komunika-cije, za razliku od upitnoga razvoja društvenih odnosa ili odnosa prema oko-lišu i prirodi, treba ispitati načine na koje se tehnološki i informatički razvoj stavlja u službu posebnoga i privatnoga profita i načina koji se može staviti u funkciju općega dobra za društvo i svijet u kojem živimo.

Društvene znanosti trebaju ispitati i načine na koje promjene i uvjeti su-vremenoga života djeluju na ljude, probleme koje izazivaju, i načine na koje ljudi mogu konstruktivno, skladno i zrelo reagirati na burne promjene u druš-tvu i svijetu oko sebe te kako u što većoj mjeri mogu izbjeći traumatičnost iskustava u takvu svijetu, kao i to kako se mogu primjerenim odgojem i obra-zovanjem najbolje pripremiti za konstruktivno i harmonično sudjelovanje u mijenama u suvremenome svijetu.

S obzirom na burne obrate u ideološkim nazorima i na burne preobrazbe pravnih sustava u Hrvatskoj u proteklome razdoblju, osobito u 20. st., kao i u Europi i njenim zapadnim i istočnim dijelovima, a i u svijetu, trebalo bi u ra-znim granama prava razmotriti odnose između raznih pravnih tradicija, ra-cionalističke i precedencijalne, kontinentalne, anglosaksonske i ostalih,odnose između preregulacije i deregulacije pravnih norma, između profesionalne hermetičnosti i građanske razumljivosti pravnih norma, kao i odnose izme-đu prava i etike i bioetike i posljedice kršenja etičkih i bioetičkih načela u pravnim instrumentima, odnosno poštovanja tih načela u reguliranju prav-nih norma u funkciji općega dobra.

sva navedena pitanja koja se tiču raznih polja društvenih znanosti, eko-nomije, sociologije, psihologije, pedagogije, informatičkih znanosti i prav-nih znanosti, imaju svoje svjetske, internacionalne, europske, a i nacionalne vidove, i svima se njima trebaju društvene znanosti baviti, koncentrirajući se na bitna pitanja koja će otvarati kreativni znanstvenici, a izbjegavajući, koliko je moguće, nametnuta pomodna i marginalna pitanja koja ih trebaju odvesti od pravoga cilja u svrhu manipulacije i neutralizacije njihovih istra-živanja. U istraživanju svih tih pitanja mogu se, i nerijetko moraju, društve-ne znanosti povezivati s humanističkima i s drugim znanstvenim područ-

program hazu.indd 140 18.10.2015 21:33:37

Page 141: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 141

jima, ali u tim povezivanjima moraju dati vitalno važne prinose za čovjeka, društvo i svijet, koje druge znanosti bez njih ne mogu dati.

s druge strane, unatoč važnoj ulozi koju humanističke znanosti imaju u današnjem svijetu i u samim znanstvenim istraživanjima u svim znan-stvenim područjima nažalost su posljednjih godina drastično smanjena sredstva za sama istraživanja, za publikacije i časopise te knjige koje čine okosnicu znanstvene produkcije u humanističkim znanostima. slijedom drastičnih smanjenja financiranja humanističkih i društvenih disciplina mnogi su izrazili veliku zabrinutost za razvoj i održavanje cijelih disciplina, a osobito onih koje se bave znanstvenim proučavanjem nacionalne bašti-ne i tematike bitne za nacionalni identitet. valja naglasiti da se u današnje vrijeme ističe izvrsnost u znanosti, međutim kada je riječ o humanističkim znanostima jednako je tako bitan i kontinuitet. dakako da ovo vrijedi za sva znanstvena područja, međutim u humanističkim znanostima kontinuitet je od posebne važnosti jer, samo primjerice, rad na rječnicima, gramatikama hrvatskog jezika ili arheološka iskopavanja ne mogu se raditi sporadično i stihijski. stoga, izostavljanje prioriteta humanističkih znanosti iz strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije može imati neželjene posljedice. za ra-zliku od ovakva pristupa, neke velike zemlje europe poput njemačke i ve-like britanije, ali i one manje poput danske, na nacionalnoj razini izdvajaju bitna sredstva upravo za održavanje kontinuiteta i poticanje izvrsnosti u sfe-ri humanističkih znanosti.

znanstvenim područjima i strukama, koje se bave istraživanjima od po-sebnog nacionalnog značenja, trebalo bi osigurati redovitu kadrovsku ob-novu, redovito financiranje istraživanja, kao i redovito dostatno financi-ranje časopisa i ostalih publikacija svojstvenih znanstvenoj produkciji tih disciplina. to istodobno znači da bi bilo nužno osigurati mehanizme re-dovite kadrovske obnove na temelju „vrsnoće“ kandidata, a isključiti sve druge kriterije koji su proizvoljni i koji sa znanstvenim područjem nemaju izravne veze. o tome koje će se znanstvene publikacije primjereno razvijati i financirati treba odlučivati isključivo struka, a ne birokratski ili ideološki mehanizmi.

U pojedinim humanističkim i društvenim znanostima tema istraživa-nja, pa i vrednovanja ostvarenih rezultata, ne može se uvijek odrediti op-ćevažećim mjerilima formiranim u „velikim“ središtima suvremene znano-sti. gledajući u europskim razmjerima, područje istraživanja hrvatskoga povijesnog prostora i njegovih spomenika može se činiti da je od perifer-nog značaja, međutim to valja uzeti kao relativan pojam jer u okviru naci-onalnih prioriteta takva istraživanja mogu biti od presudne važnosti, pogo-tovo u svjetlu kontinuiteta istraživanja kulturne baštine u najširem smislu njezina značenja. iako se svaki hrvatski spomenik možda ne može mje-riti sa spomenicima ostvarenima u velikim europskim središtima likovne i arhitektonske kulture, ne treba zaboraviti istaknute, svjetski prepoznate kulturne pojave poput nalazišta vučedol, poput antike, predromanike ili

program hazu.indd 141 18.10.2015 21:33:37

Page 142: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

142a

renesanse u Hrvatskoj, poput spomenika i arhitekture dubrovnika, ili pak pojavnosti glagoljice koja sve više i više zaokuplja pažnju svjetskih stručnja-ka, a i hrvatski latinizam ima svjetske domete.

očuvanje hrvatskog povijesnog prostora zadatak je hrvatske povijesti umjetnosti i arhitekture, kako radi njegovanja nacionalnog identiteta i ko-lektivnog sjećanja, tako i zato što doprinosi pozitivnomu vrednovanju pro-stora i usmjerava k boljem njegovu korištenju. stvarna briga o povijesnom prostoru neophodno se mora temeljiti na znanstvenim, analitički prove-denim istraživanjima i tumačenjima njegovih spomeničkih svojstava. re-zultati tih istraživanja koja su od posebnog nacionalnog značaja ne moraju uvijek biti mjerljivi u određenim međunarodnim kontekstima, ali moraju biti temeljiti i strogo provjereni kriterijima koji su prispodobivi međuna-rodnim mjerilima vrsnoće. napokon, tek kada probudimo međunarodni interes za hrvatsku kulturnu baštinu, a to ne možemo dok ju sustavno ne dokumentiramo, proučimo i valoriziramo, kao što je predviđeno u predlo-ženim prioritetima, moći ćemo očekivati da se i međunarodna znanstvena pažnja primjereno okrene i njenim temama, ne ranije, a dotle trebamo ula-gati u razvoj nacionalnih humanističkih znanosti da postignu taj cilj. jedan od najvećih francuskih medijevista jacques Le goff, kada je pročitao svezak akademijine edicije Hrvatska i europa posvećen srednjemu vijeku, izjavio je da će ta knjiga „dati mnogim francuskim čitateljima povoda da se zacr-vene od stida, a meni prvomu, zbog nepoznavanja cvjetanja jedne od naj-ljepših srednjovjekovnih umjetnosti u europi u kasnome srednjem vijeku“. no takvu reakciju većega dijela međunarodne znanosti u većini područja humanističkih znanosti treba tek izazvati, a za to je potreban još ogroman i, po mogućnosti, planski koordiniran istraživački rad u skladu s predlože-nim prioritetima.

s druge strane, ne treba zaboraviti da se humanističke znanosti ne bave jedino nacionalnim identitetom, nego i svim kulturama svijeta, kao što isti-če sedmi, posljednji navedeni prioritet, a da i time opet izgrađuju i među-narodno razumijevanje i svjetsku znanosti i kulturu, a i nacionalni identitet dorastao međunarodnoj komunikaciji. U nekim područjima istraživanja stranih i velikih svjetskih kultura dala je hrvatska znanost i dosada među-narodno, pa i svjetski, važne rezultate – po nekim djelima hrvatskih autora uče se ili proučavaju npr. i neki vidovi romanskih ili germanskih kultura ili jezika u svijetu, keltski jezici ili povijest indijskih tekstova, europski latini-zam ili praslavenska kultura, religija i jezik – pa bi se takva područja istra-živanja trebala podupirati u Hrvatskoj već i zbog svoje međunarodne izvr-snosti. a i da nisu tako izvrsna i prepoznata, bila bi nam itekako potrebna i poželjna pa ih sva treba, prema mogućnostima, brižno i sustavno razvijati.

U kontekstu suodnosa rada na onim sadržajima koji obilježavaju nacio-nalni identitet i njihove međunarodne vidljivosti vrijedi posebno naglasiti važnost formalnog uključivanja Hrvatske u istraživačke infrastrukture poput CLarin-a (Common Language Resources and Technology Infrastructure) i

program hazu.indd 142 18.10.2015 21:33:38

Page 143: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 143

dariaH (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities). iako su hrvatski znanstvenici od samih početaka ovih dviju velikih istraživačkih infrastruktura sudjelovali u njihovu osmišljavanju, sada je zbog inertnosti nadležnih tijela nastavak sudjelovanja doveden u pitanje. nedavno je Hr-vatska uključena u dariaH, međutim CLarin, u kojem bi itekako bili vidljivi mnogobrojni tekstovi hrvatskoga jezika, nije zasad dobio državnu potporu iako je riječ o veoma važnome projektu, a gotovo beznačajnome iznosu. nažalost, taj se problem ne odnosi jedino na humanističke znano-sti već u različitoj mjeri i na ostala znanstvena područja jer Hrvatska nema izgrađenu strategiju ulaska i sudjelovanja u velikim infrastrukturama es-Fri-ja (European Strategy Forum on Research Infrastructures). gotovo je izlišno danas govoriti o važnosti prikupljanja, dokumentacije, snimanja i di-gitalizacije hrvatske književne, znanstvene, filozofske i teološke baštine, kao i arhivske građe, te njihovoj obradi, objavljivanju i istraživanju. jednako vri-jedi i za prikupljanje, istraživanje i dokumentaciju hrvatske arheološke, li-kovno-umjetničke, muzikološke i etnomuzikološke, povijesne, antropološke i etnološke baštine u svrhu očuvanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta, kao i skupljanje, prezentaciju i proučavanje korpusa hrvatskoga jezika i književ-nosti. Upravo navedeni prioriteti iz prijašnjega popisa ukazuju na nužnost rada i istraživanja na nacionalnoj razini, kao i osiguravanja njihove vidlji-vosti i prepoznatljivosti u europskom i svjetskom kontekstu. naime, nužno je prepoznati spregu između onoga što se prepoznaje kao „uže” nacionalno, ali ujedno i važnosti tog povijesno-kulturološkog razvoja europske i svjet-ske kulture u širem smislu.

Humanističke znanosti imaju i poseban status u novim artikulacijama temeljnih znanstvenih pitanja i smjerova istraživanja. ovo je vidljivo u ob-zoru 2020. – okvirnom programu za znanstvena istraživanja i inovacije eu-ropske komisije. važnost humanističkih i društvenih znanosti vidljiva je u jednom od stupova okvirnog programa, službeno nazvanim „društvenim izazovima“. U inicijalnim prijedlozima „društveni izazovi“ nazivali su se „veliki izazovi“, u smislu velikih izazova s kojima je suočen čovjek kao po-jedinac kao i cijela društva, i to ne samo ona u europi već i na globalnoj razini. ne ulazeći u detalje, „veliki izazovi“ pokrivaju teme od izuzetno-ga značenja, kao što su klimatske promjene, racionalno trošenje prirodnih bogatstava, ili pak u okviru medicine pojava tzv. personalizirane medicine koja teži k individualnomu liječenju. važno je istaknuti da i društvene i hu-manističke znanosti pružaju podlogu i okvir za istraživanja koja se na prvi pogled mogu činiti prioritetima u drugim znanstvenim područjima. tako je nemoguće danas pružiti cjelovite odgovore na tzv. „velike izazove“ bez svijesti o važnosti čovjeka i društva u rješavanju onih problema koji tište ne samo europu već i cijeli svijet. stalni odbor za humanističke znanosti europske znanstvene zaklade u svojem je dokumentu temeljcu o humani-stičkim znanostima (sCH position paper, 2007, esF) s razlogom istaknuo: „Humanističke znanosti usmjerene su na ono što je ljudsko u fizičkom,

program hazu.indd 143 18.10.2015 21:33:38

Page 144: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

144a

biološkom, psihičkom, društvenom i kulturnom okruženju u svim vidovi-ma života. Humanističke znanosti pružaju uvid u to kako se znanje stvara u stalnoj interakciji između pojedinca i društva.“

od posebnog su značaja tzv. šesti i sedmi društveni izazov u službenim dokumentima europske komisije u dijelu koji je podlogom tzv. „društve-nih izazova“. riječ je o šestom izazovu – Europa u svijetu koji se mijenja: inkluzivna, inovativna društva s mogućnošću samosučeljavanja te sedmom izazovu – Sigurna društva: zaštita sloboda i sigurnost Europe te njenih građa-na. dakako da ćemo naći u tzv. šestom izazovu mogućnosti za financiranje humanističkih znanosti u užem smislu, međutim one su zajedno s društve-nim znanostima jednako tako važne i u tzv. sedmom izazovu, koji je pogla-vito usmjeren na pitanja sigurnosti građana u današnjoj europi i svijetu. no da bi se ta sigurnost mogla ostvariti, i to pogotovo u dugoročnome smislu, moraju se razumjeti one pojavnosti koje ugrožavaju tu sigurnost, a to je ne-minovno vezano uz kulture i društva, tradicije, interpretacije tekstova, du-boko poznavanje i razumijevanje različitosti kultura, religija itd. to nas vra-ća na nacionalne hrvatske prioritete, poglavito na četvrti prioritet, teorijska i primijenjena istraživanja u svim filološkim granama te na sedmi prioritet koji ističe istraživanja svjetske kulturne (jezične, književne, umjetničke, itd.) baštine, bez kojih nijedna nacionalna kultura ne može ravnopravno sudjelo-vati u europskoj i svjetskoj kulturi. tek ovakvim temeljitim i sveobuhvatnim pristupom moguće je pristupiti rješavanju velikih problema današnjice.

prvi hrvatski nacionalni prioritet, etička i bioetička pitanja, vezuje se in-terdisciplinarno, multidisciplinarno i transdisciplinarno uza sva područja znanosti: biomedicinsko, biotehnološko, prirodoznanstveno, tehničko i druš-tveno. danas je prepoznata važnost etičkih i bioetičkih postavki u istraži-vanjima tzv. „velikih izazova“ jer bez neprestana odgovaranja na nadola-zeća etička i bioetička pitanja nema cjelovitih odgovora na goruća pitanja današnjice.

posljednji navedeni prioritet, istraživanja svjetske kulturne baštine, ta-kođer nas vraća iz nacionalnoga u svjetski kontekst humanističkih znano-sti, bez kojega nema utemeljene i uspješne međunarodne komunikacije i koji je presudan za položaj Hrvatske u europi i cijelome svijetu.

iz toga slijedi da su tzv. hrvatski nacionalni prioriteti u humanistič-kim znanostima, kao i u društvenim znanostima, od izuzetne važnosti za hrvatski identitet i sve što pokriva taj pojam, ali i za međunarodnu ko-munikaciju i položaj Hrvatske. jednako su tako važni i u suodnosu s istra-živanjima na svim drugim znanstvenim područjima, u kojem jedino kroz zajedništvo pitanja i odgovora možemo očekivati rješenja koja će biti od izuzetne važnosti i za čovjeka kao pojedinca i za društva kao cjeline, pa i za opstanak cijeloga planeta u burnim tehnološkim, ekonomskim, druš-tvenim, kulturnim, političkim i ekološkim promjenama u suvremenome svijetu.

program hazu.indd 144 18.10.2015 21:33:38

Page 145: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 145

Književnopovijesni parametri hrvatske književnosti

književno-povijesni aspekt hrvatske književnosti prisutan je u školskoj nastavi i stoga ga treba sagledati u širem okviru. U tom smislu navodimo izvatke iz teksta akademika viktora žmegača.

zamislimo imaginaran razgovor vođen pomoću vremenskog stroja sa sugovornikom iz srednjeg vijeka ili razdoblja renesanse. pokušaj dijaloga pokazao bi zacijelo vrlo brzo da mentalno sporazumijevanje nailazi na oz-biljne zapreke, pogotovu ako je riječ o temi spomenutoj u naslovu: pokazalo bi se da u mnogočemu ne raspolažemo ni zajedničkim shvaćanjima o knji-ževnoj kulturi ni zajedničkim nazivljem. jedan od uzroka nerazumijeva-nja ili nesporazuma treba tražiti u činjenici da su u kulturološke predodžbe novijih vremena, osobito od početka europskog historizma prije otprilike dvjesto godina, počele prodirati političke, pravne, estetičke i književno-kri-tičke kategorije koje starijim povijesnim razdobljima nisu bile poznate.

kao što se spomenuti imaginarni razgovor ne bi mogao suvislo vodi-ti kad bi noviji sugovornik ustrajao, na primjer, na pojmu originalnosti i neprekidne umjetničke inovacije, tako bi vjerojatno vrlo brzo došlo do ne-razumijevanja prilikom razlaganja koje se služi kategorijalnim sustavom u kojemu postoje „male” i „velike” književnosti. U argumentaciji starijega su-govornika očitovale bi se, doduše, također neke distinkcije, no one bi potje-cale iz drukčije pojmovne tradicije: iz predaje koja razlikuje između ugled-nih, starinom potvrđenih tipova umjetničkog stvaralaštva i raznovrsnih oblika kulturne ekspresije iz „nižih” sfera, dakle bez jamstva i preporuke sankcionirane kulture. pozivanju na antičke uzore pripala bi pritom, naro-čito u epohi renesanse, osobito istaknuta uloga.

budući da su i u suvremenim raspravljanjima zamislivi nesporazumi, napose nesporazumi izazvani mentalnim stereotipima, neće biti suvišno podsjetiti na neke moguće – i potrebne – distinkcije. prije svega treba od-govoriti na pitanje da li su kvantitativne oznake „mala” i „velika” uopće pri-mjerene naravi književnog stvaralaštva i književnog općenja... taj se stere-optip ustaljuje tek u devetnaestom stoljeću, u vrijeme kad načela i mjerila nacionalne državnosti utječu sve više i na sudove o kulturnim djelatnosti-ma. bez osobitih kritičkih ograda prenosila se zbiljnost postojanja velikih i malih naroda (a to je ponegdje značilo: velikih i malih država, po prostoru i po snazi) na oblike duhovnoga stvaralaštva, a osobito na književnost.

Hrvatska pismenost nalazi se među starim srednjovjekovnim svjedočan-stvima na narodnom jeziku, u krugu kulturnih tvorevina koje su, na tlu car-stva karla velikog i nasljedničkih država, bile začetak nove, mnogojezične

program hazu.indd 145 18.10.2015 21:33:38

Page 146: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

146a

književne europe. (je li to ireverzibilno napuštanje zajedničke literarne kul-ture zapada na latinskom jeziku bilo blagodat ili zlo, o tome spor zacije-lo nikada neće prestati.) rana hrvatska pisana riječ u krugu je, dakle, onih predaja u kojima se kriju zanimljivi povijesni problemi. ernst robert Cur-tius ustvrdio je da je pitanje zašto talijanska književnost počinje tako kasno pogrešno postavljeno. treba pitati zašto, na primjer, francuska književnost počinje tako rano – a njemačka pogotovo...

kriterij starosti, biti će prvi zaključak u promišljanju četiriju pojmova. pomaže historičaru da točnije odredi posebno mjesto neke književnosti ili kulture u „kronoskopijskom” pogledu. dakle na projekciji koja bi se mo-gla zvati kronologijska karta književnoga zemljopisa. odlučujuća je, ipak, okolnost da hrvatska književnost od vremena renesanse gotovo ni u jed-nom svom povijesnom trenutku nije izgubila vezu s velikom europskom maticom, prije svega sa zapadnim i sjevernim kulturnim regijama. to je usmjerenje najsnažniji oslonac njezina duhovnoga identiteta, koji je vidljiv i onda kad se ne pojavljuju velika književna djela.

pogled na razgranatu hrvatsku književnu kulturu u epohama renesan-se i baroka pruža u isti mah natuknicu za razmatranje trećega pojmovnog parametra. naša književnost u svom je renesansnom i baroknom razdo-blju, zahvaljujući u prvom redu maritimnim krajevima, izrazit zastupnik europske paradigme. to treba reći bez nazdravičarskog patosa, ali i bez laž-ne skromnosti. za prosudbu koja ne polazi od spomenutih kvantitativnih predodžbi, nego od književnih mjerila, hrvatsko je stvaralaštvo u tim epo-hama „velika” književnost. riječ je napose o razdobljima koja po svojoj kul-turnoj naravi zahtijevaju da se istakne pojam standarda više nego li pojam stvaralačke individualnosti. bit problema može se predočiti na ovaj način. da je uslijed nekog slučaja od svekolike europske pismenosti osamnaestog i ranog devetnaestog stoljeća sačuvana samo hrvatska, nipošto ne bi bilo moguće rekonstruirati težnje i stanje onih književnosti zapadne i srednje europe kojima upravo to razdoblje zahvaljuje svoje osebujno, nezamjenji-vo obličje – ona umjetnička zbivanja u znaku antiklasicizma i romantizma, koja su zapravo tek utemeljila opću stvaralačku tendenciju, a napose ne-konvencionalnu poetologiju, koja je omogućila ono što se danas općenito naziva „modernizam”. da je, međutim, sačuvano samo hrvatsko renesan-sno stvaralaštvo, a napose dramska produkcija, na primjer držićeva dje-la, stekla bi se ne samo autentična nego i vrlo povoljna slika tog vremena u književnosti.

U razdobljima prosvjetiteljstva i romantizma naša je književnost bila mnogo više rubna nego središnja pojava.

razmjerno je povoljna bilanca danas za proteklo vrijeme od stotinjak godina – premda bismo, dakako, poželjeli da zastupljenost izvan granica bude veća i sustavnija, manje prepuštena slučaju. ondje gdje je bilo sustav-nosti nema razloga za nezadovoljstvo. klasik novije hrvatske književnosti,

program hazu.indd 146 18.10.2015 21:33:38

Page 147: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 147

krleža, preveden je gotovo na sve europske jezike, a na pojedine slavenske i na njemački prevedena su sva njegova temeljna djela. sudi li se po znakovi-ma posljednjih godina, opravdana je nada da će i stvaralaštvo suvremenih pisaca biti u inozemstvu dostojno zastupljeno.

djela novijih autora pružaju nam natuknicu za četvrtu, posljednju vi-zuru. riječ je o kriteriju primordijalnosti. U poznatim gibanjima od an-tiklasicizma i romantizma do „izama” dvadesetog stoljeća pojedine su ta-kozvane nacionalne literature mogle ostvariti vodeću ulogu u odnosu na druge, mahom francuska, njemačka, engleska, ruska. t. s. eliot utemeljuje svoje viđenje razvojnosti europske duhovne kulture uvelike u načelu ori-ginalnosti, a napose u trajnoj pokretačkoj ulozi velikih stvaralačkih lično-sti. kad se pojavljuju autori poput shakespearea ili goethea, takvi događaji mijenjaju u krajnjoj konzekvenciji konstelacije i težišta u cijeloj europskoj književnosti.

preko velikih ličnosti, a ponekad i razmjerno neovisno o njima, djeluju književne težnje, zasade, koncepcije, sposobne da u određenom razdoblju dominiraju i da sredini u kojoj su nazočne zajamče spomenutu primordi-jalnost. na primjer: mijene u parizu ili berlinu na početku dvadesetog sto-ljeća postale su primordijalne i modelski djelotvorne izvan užeg poprišta, potičući posredno ili neposredno mijene u drugim sredinama. Uvjet za tu pojavu su okolnosti koje dopuštaju da se inovacijska kreativnost preko od-govarajućih medija potvrdi u javnosti i postane znamen razdoblja.

U kontekstu primordijalnosti zaista je znatna potreba da se prizna sta-novita opravdanost podjele na „velike„ i „male” književnosti. „veličina” je tada oznaka za gospodarsku propulzivnost i jezični radijus nekoga kultur-nog područja. te su dvije kategorije svakako među presudnim mjerilima. Međutim, pogled unatrag na dvadeseto stoljeće, a pogotovo na prve dece-nije, pokazuje da je razdoblje Matoševo, Ujevićevo i krležino vrlo uvjerlji-vo odbacilo provincijalne natruhe i da od tog vremena hrvatsko književno stvaralaštvo po međunarodnom značenju nije ravno primordijalnim knji-ževnostima, ali je posve ravnopravno i analogno po mjerilima stilske povi-jesti. to vrijedi i danas.

program hazu.indd 147 18.10.2015 21:33:38

Page 148: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

148a

Odnos između političke i civilizacijske povijesti, te između opće i nacionalne povijesti u HNOS-u

na znanstvenom skupu u HazU Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizi-ja razvoja i u radu objavljenom u istoimenome zborniku radova (HazU, 2008.) akademik tomislav raukar je prikazao rezultate rada Hnos-ovog povjerenstva za nastavu povijesti u osnovnoj školi. zbog svoje aktualnosti ovdje je uključen tekst toga rada:

Uvod

na samom je početku nužno istaknuti da ovaj prilog o nastavnim pro-gramima iz povijesti u osnovnoj školi ima točno određen cilj: usporediti Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos) iz povijesti s Nastavnim planom i programom iz 1999. godine i odrediti njihove razlike.

to omogućuje utvrđivanje polazištâ i ostvarenjâ povjerenstva koje je iz-među travnja 2004. i travnja 2005. pripremalo Katalog znanja, odnosno, s nešto kasnijim nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard iz povijesti za osnovnu školu, od petog do osmog razreda. pri tome će u središtu po-zornosti biti dva pitanja: prvo, odnos između političke i tzv. civilizacijske povijesti i, drugo, odnos između opće i nacionalne povijesti u Hnos-u iz povijesti. ta je usporedba olakšana činjenicom što se na web stranicama Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i športa republike Hrvatske nalazi cjelovit tekst Hnos-a iz povijesti, u verziji od 20. lipnja 2005. to u isti mah zna-či da prilog neće ulaziti u, nedvojbeno ključno, razlaganje o načinu i razini uspješnosti primjene Hnos-a iz povijesti u oblikovanju udžbenika iz povi-jesti, s jedne, i u nastavi povijesti u osnovnoj školi od petog do osmog razre-da, s druge strane, jer ta pitanja iziskuju zasebno i iscrpno razmatranje.

Ciljevi nastave povijesti

ako se može najsažetije reći da je zadaća nastave povijesti u osnovnoj školi upoznavanje učenika s razvojem čovječanstva od prapovijesti do su-vremenog doba, i to na svim područjima, od politike i gospodarstva preko društvenog ustroja do široke sfere kulture, znanosti i umjetnosti, onda tako određenom nastavnom cilju valja dodati i ključno pitanje koje se odavno nalazi i pred povijesnom znanošću, u tom sklopu i pred nastavom povijesti: kako proučavati, kako tumačiti tako definirani povijesni razvoj? odvaja-ti pojedina razvojna područja i o svakome od njih pisati, odnosno govoriti odvojeno od drugih područja, ili, pak, razvojna područja tumačiti u njiho-voj uzajamnosti i razvojnoj cjelovitosti?

program hazu.indd 148 18.10.2015 21:33:38

Page 149: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 149

U praktičnoj provedbi povjesničara i nastavnika to upućuje na još jedno iznimno važno pitanje: koja razvojna područja moraju biti u središtu po-zornosti povjesničara i nastavnika? točnije: treba li neko od tih područja smatrati važnijim, odlučujućim? ta su se metodološka pitanja već od poče-taka moderne hrvatske historiografije u sredini XiX. st. nalazila i pred hr-vatskim povjesničarima u njihovim nastojanjima da ocrtaju razvoj i značaj-ke hrvatske povijesti od srednjega vijeka do njihova doba. dakako, razvojna je razina historiografije utjecala i na nastavne programe, udžbenike i nasta-vu povijesti, što znači i na naraštaje učenikâ, na njihovu predodžbu o poj-mu povijest.

Moderna hrvatska historiografija

razvoj moderne hrvatske historiografije, što bismo ga, otprilike, mogli odrediti vremenom od sredine XiX. do sredine XX. st., oslanjao se na broj-ne postupke u kojima su sudjelovali naraštaji povjesničara, od istraživanja arhivskih vrela do objavljivanja analitičkih studija o pojedinim razvojnim područjima, ali je temeljnim kriterijem njezina napredovanja bilo nastoja-nje da se u cjelovitim prikazima ili tzv. sintezama opiše i protumači povi-jest Hrvata od početaka do suvremenog doba. posve je razumljivo da je već od početaka u središtu pozornosti povjesničara bio najuočljiviji razvojni segment, politička povijest, tim prije što je upravo ona najdublje odredila i kroz stoljeća usmjeravala povijest hrvatskoga naroda. ali usporedo s ra-zvojem političkih odnosa pred povjesničarima se nalazila i neizmjerno ši-roka sfera društvenog razvoja, od različitih oblika ljudske svakodnevice do znanosti i umjetnosti, koju su autori prvih sinteza o hrvatskoj povijesti na-zivali „unutarnjim razvojem”. ključni je metodološki problem pri tome bio: u kakav odnos valja postaviti podatke o političkom razvoju, s jedne, i one o „unutarnjem razvoju”, s druge strane, odnosno: kako treba izgledati sadr-žajno ustrojstvo cjelovitih pregleda hrvatske povijesti.

prvi prikaz hrvatske povijesti u modernoj hrvatskoj historiografiji Pre-gled hrvatske poviesti šime Ljubića (rijeka, 1867.) pretežno je, premda ne u cjelini, bio usredotočen na političku povijest, ali je već u sintezi Poviest hr-vatska tadije smičiklasa (zagreb, 1882,) opisu političke povijesti Hrvata u srednjem vijeku, od početaka do godine 1437., dodan iscrpni pregled „unu-tarnjeg razvoja”. U poglavlju Hrvatska prije turskih provala (499–558) smi-čiklas opisuje hrvatsku zemlju i narod, upravni ustroj, prihode i novac, ra-zvoj društva, crkvene prilike te neke pojave u gospodarstvu i umjetničkom razvoju. slično je sadržajno ustrojstvo i u opsežnoj Povijesti Hrvata vjeko-slava klaića (zagreb, 1899. – 1911.) te u Pregledu povijesti hrvatskoga naro-da Ferde šišića (zagreb, 1916.), pa su u tim sintezama o hrvatskoj povijesti temeljnim poglavljima o političkoj povijesti dodana i iscrpna poglavlja o tzv. „unutarnjem razvoju”.

program hazu.indd 149 18.10.2015 21:33:38

Page 150: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

150a

Moderna se hrvatska historiografija, prema tome, već od druge polovi-ce XiX. st. postupno usmjeravala prema istraživanju onog područja povi-jesnog razvoja što bismo ga mogli označiti pojmom „razvoj civilizacije”, pa podatke o „civilizacijskoj” povijesti uključuje već u prve cjelovite prikaze hrvatske povijesti, od tadije smičiklasa dalje. to je bio nedvojbeni napre-dak hrvatske historiografije, ali je unatoč tome u svim ranim pregledima hrvatske povijesti politički, prije svega dinastički razvoj, ipak bio u središtu zanimanja povjesničara. s druge strane, važno je napomenuti da izlaganja o političkom i „civilizacijskom” razvoju u ranim sintezama nisu bila odvoje-na samo ustrojem teksta i smještena u zasebnim poglavljima, nego i značaj-kama tumačenja povjesničara, pa je njihova uzajamna ovisnost jedva bila istaknuta i objašnjena.

Jedan primjer svjetske historiografije: Jacques Le Goff

predmetom ovoga priloga, dakako, nije razmatranje značajki svjetske historiografije u XX. st., ali je, ilustracije radi, korisno odabrati nekoliko primjera koji ocrtavaju njezine istraživačke smjernice i iznimna dostignu-ća. U razlaganju o nastavnim programima i nastavi povijesti, prije svega o njihovim metodološkim pretpostavkama, tj. o važnosti i zastupljenosti „ci-vilizacijske” povijesti u njima, njihova su ostvarenja veoma korisna kompa-rativna osnovica.

poticajnim primjerom može biti jedno od ključnih djela svjetske histo-riografije: La civilisation de l’Occident medieval jacquesa Le goffa, objavlje-no u parizu 1965. (hrv. prijevod: Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, za-greb, 1998.). na metodološke značajke Le goffova djela upućuje već i kratki pogled u njegov sadržajni ustroj.

autor, naravno, ne zanemaruje politički razvoj, pa već na početak svoje-ga djela postavlja uvodno poglavlje Povijesni razvoj o političkom stvaranju europskog zapada od kasne antike do razvijenog srednjeg vijeka, otprilike do Xiii. st. za Le goffovu sintezu o europskom srednjovjekovlju i za nje-govo shvaćanje povijesnoga važno je ipak da ni taj uvodni tekst ne govori isključivo o političkoj povijesti, pogotovo ne u obliku suhoparna slijeda po-litičkih zbivanja, nego su u središtu toga poglavlja ključne civilizacijske pro-mjene, prijelaz od antike prema srednjem vijeku, stvaranje novih državnih i društvenih struktura, uloga Crkve i vjere u njihovu oblikovanju. Le goff govori o „poletu kršćanstva”, upravo o poletu građevinarstva i zemljorad-nje, o demografskom napredovanju, obnovi gradova i trgovine itd., dakle o temeljnim pojavama u kojima se iskazuje društveni uspon europsko-medi-teranskog zapada.

tek nakon uvodnog pogleda u stvaranje i društveni rast zapada slijedi glavni dio knjige koji nosi naslov Srednjovjekovna civilizacija. sadržajna je lepeza tog dijela Le goffove knjige toliko bogata da ju je nemoguće saže-to ocrtati, ali evo barem naslova njegovih poglavljâ: Svjetlosti u noći, što se

program hazu.indd 150 18.10.2015 21:33:38

Page 151: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 151

prije svega odnosi na kulturnu djelatnost samostana, Prostorne i vremenske strukture, Kršćansko društvo (X – XIII st.), Mentaliteti, osjećajnosti, gledišta, postojanosti i novine (XIV – XV st.). naslovi, pak, odjeljaka u tako naslov-ljenim poglavljima upućuju na neizmjerno bogatstvo spoznaja o različitim oblicima svakodnevice pojedinaca i društvenih zajednica, upravo o dosti-gnutoj razvojnoj razini srednjovjekovne civilizacije.

još jedan primjer. otprilike istodobno kad Le goff objavljuje svoju Ci-vilizaciju srednjovjekovnog Zapada, u drugoj polovici 60-ih godina prošlo-ga stoljeća, pojavljuje se UnesCo-va Histoire du developpement culturel et scientifique de l’humanite (u hrvatskom izdanju Historija čovječanstva. Kul-turni i naučni razvoj). to je monumentalno, višesveščano djelo bilo u cjeli-ni usmjereno prema kulturnom i znanstvenom razvoju čovječanstva, pa je ono samo po sebi upozoravalo na neizmjerno bogat pojam ljudskog stvara-laštva što ga ne smije zanemariti povjesničar u svakom prijedlogu sinteze, bez obzira na to kakav je njezin prostorni, politički ili vremenski opseg.

iznimno plodni rezultati svjetske historiografije u drugoj polovici XX. st., među kojima su ovdje spomenuta samo dva ilustrativna primjera, bili su poticaj i hrvatskim znanstvenicima. evo samo jednog primjera. kada je godine 1997., u okviru europskog projekta Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti, objavljen prvi svezak izdanja Hrvatska i Europa: Srednji vi-jek (VII – XII stoljeće). Rano doba hrvatske kulture (ur. ivan supičić), onda je u naslov te edicije postavljena oznaka Kultura, znanost i umjetnost. ni u toj ediciji nije bio zanemaren politički razvoj i njegovo djelovanje na ranu hrvatsku povijest jer se ona bez političkih i dinastičkih mijena ne bi mogla protumačiti, ali je težište izlaganja ipak bilo na iscrpnom ocrtavanju kultur-nog i znanstvenog razvoja.

Modernizacija nastave povijesti

U povjerenstvu za Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos) iz povijesti, nastojali smo uvažiti ta dostignuća suvremene povijesne znano-sti, pa smo temeljnom cilju koji je bio zajednički za sve predmete: rastereće-nje učenika, dodali još jedan, specifičan za predmet povijest: modernizacija nastave koja mora slijediti ostvarenja suvremene historiografije, dakako, u okvirima koji su primjereni uzrastu učenika u osnovnoj školi. to je samo po sebi značilo odmak od tada postojećeg Nastavnog plana i programa iz 1999. godine, u kojemu je prevladavala politička povijest. U povjerenstvu smo smatrali da, nasuprot tome, u našim temama, u koje smo podijelili nastavnu građu od petog do osmog razreda, treba osigurati više prostora društvenom, znanstvenom i kulturnom području, dakle onim rezultatima ljudskoga stvaralaštva koji kao iznimno važna komponenta ulaze u opći po-jam „razvoj civilizacije”.

no da pri tome ne bi bilo nikakvih nejasnoća, nužno je istaknuti da takvo gledište i više pozornosti ljudskom stvaralaštvu nipošto nije bilo pokušajem

program hazu.indd 151 18.10.2015 21:33:38

Page 152: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

152a

uklanjanja političke povijesti iz nastave, naravno, shvaćajući političku povi-jest kao jedan segment razvoja civilizacije, a ne cilj sam po sebi. to je prije svega značilo da smo u svojim temama nastojali smanjiti broj podataka iz čiste političke povijesti, tj. imena vladara, dinastija, bitaka i sl., koje učenik u tradicionalnoj nastavi mora pamtiti, najčešće posve mehanički, i nastavu usmjeravati prema temeljnim pojavama i procesima u razvoju civilizacijâ i ljudskih društava. nastojali smo dakle postići primjereniji omjer između uobičajene političke povijesti, s jedne, te kulturne i znanstvene, što znači „civilizacijske” povijesti, s druge strane.

kako god ocjenjivali Hrvatski nacionalni obrazovni standard iz povijesti, držim da se smije utemeljeno zaključiti da je on bio korak naprijed spram Nastavnog plana i programa iz 1999., pa upravo tu činjenicu možemo sma-trati pozitivnim rezultatom u jednogodišnjem djelovanju povjerenstva iz povijesti. evo podataka o temama iz povijesti u Hnos-u koji dobro ocrta-vaju naša nastojanja da se u nastavi povijesti u osnovnoj školi ostvari pri-mjerenija sadržajna ravnoteža između političke povijesti te kulturne i znan-stvene povijesti.

Hnos iz povijesti za osnovnu školu podijeljen je u 46 nastavnih tema. U petom i sedmom razredu Hnos predviđa po 11 tema, a u šestom i osmom razredu po 12 tema. ako zanemarimo prvu, uvodnu temu u peti razred, Što je povijest, u preostalih 45 nastavnih tema odnos između političke i civiliza-cijske povijesti izgleda ovako:

Razred Politička povijest(redni broj teme)

Civilizacijska povijest(redni broj teme)

Integrirani sadržaji(redni broj teme)

Peti razred ----- 2., 3., 9., 10. 4., 5., 6., 7., 8., 11.Ukupno 0. 4. 6.Šesti razred 1., 6., 9. 2., 4., 7., 8. 3., 5., 10., 11., 12.Ukupno 3. 4. 5.Sedmi razred 3., 4., 5., 7., 9., 10. 2., 6., 11. 1., 8.Ukupno 6. 3. 2.Osmi razred 1, 6., 8., 10., 11. 5., 12. 2., 3., 4., 7., 9.Ukupno 5. 2. 5.svega 14. 13. 18.

Hnos iz povijesti prema tome temelji se na sadržajnoj ravnoteži između političke i civilizacijske povijesti. od 45 nastavnih tema, njih 13 pripada kulturnoj i znanstvenoj povijesti, dok je sadržajem 14 tema politička povi-jest. U najvećem broju tema, ukupno u 18, integrirani su politički i civiliza-cijski sadržaji, ali je tim podatcima nužno dodati napomenu da i u temama koje su prije svega posvećene političkoj povijesti ima i odjeljaka o društve-nom i kulturnom razvoju, npr., u 6. nastavnoj temi šestog razreda: Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. premda je to tema iz političke povijesti,

program hazu.indd 152 18.10.2015 21:33:38

Page 153: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 153

jer je njezina prvenstvena zadaća ocrtati politički položaj Hrvatskoga kra-ljevstva u novom dinastičkom okviru arpadovića i anžuvinaca, ipak se u njoj govori i o postanku i razvoju gradova ili o romaničkoj i gotičkoj umjet-nosti u Hrvatskoj od Xii. do Xiv. stoljeća, dakle o iznimno važnim društve-nim i umjetničkim pojavama tog razdoblja.

U nekim je, pak, nastavnim temama, koje su prema Nastavnom planu i programu iz 1999. uglavnom imale politički sadržaj, u Hnos-u jače ista-knuta njihova kulturna komponenta. primjerom je 11. tema šestog razre-da: Europa u doba baroka. ona sadržajem pokriva dvije nastavne jedinice u Nastavnom planu i programu iz 1999.: Apsolutne monarhije u Europi i, di-jelom Katolička obnova. već smo u naslovu te teme dali prednost civiliza-cijskom pojmu „barok” ne zanemarujući pri tome u popisu njezinih ključ-nih znanja pojam „apsolutne monarhije” koji se nalazio u naslovu nastavne jedinice prema Programu iz 1999. U popisu osoba, koje smo naveli uz tu temu, spomenuli smo, pokraj Louisa Xiv. i olivera Cromwella, i istaknute predstavnike umjetnosti i znanosti: gianlorenza berninija, isaaca newtona i johanna sebastiana bacha. naravno, to je bio samo prijedlog nastavniku koji treba sâm odlučiti kako će oblikovati nastavu, dakle koje će metodičke postupke primijeniti, koje će osobe u njoj obraditi i procijeniti što je primje-reno njegovim učenicima. ipak, važnost tog prijedloga može se ocijeniti us-poredbom s udžbenicima koji su slijedili Nastavni plan i program iz 1999.: u njima se jedva spominje pojam „barok”.

HNOS i nove sadržajne cjeline

naravno, usmjerenje Hnos-a iz povijesti prema „civilizacijskim” sadr-žajima u nastavi najbolje ocrtavaju nove pojave i nove nastavne teme koje su u nj uključene. evo nekoliko primjera.

U Hnos iz povijesti za peti razred uključena je potpuno nova, 9. tema: Hrvatski prostor u antičko doba. dok su u Nastavnom planu i programu iz 1999. postojali samo fragmenti te cjeline, sada je ta tema dobila zadaću da sustavno, premda sažeto, ocrta i utvrdi iznimno važnu pojavu, antičku kul-turnu baštinu na hrvatskom prostoru. na to upućuju natuknice: „grčki spomenici na hrvatskom prostoru – gradovi, pismo, kulturna ostavština” ili „kulturno nasljeđe rimljana: jezik, pismo, graditeljstvo”. ta nova nastav-na tema upoznaje učenike s antičkom osnovicom na kojoj nastaje hrvatska srednjovjekovna kultura, pa ona svjedoči o civilizacijskom napredovanju na hrvatskom prostoru, a u isti mah ocrtava temeljno usmjerenje Hnos-a prema civilizacijskoj povijesti.

još jedan primjer iz šestog razreda. posve je nova 4. nastavna tema: Uzlet srednjovjekovne Europe (XI – XIV. st.), u kojoj se govori o napredovanju eu-ropskog društva u razvijenom srednjem vijeku. U Programu iz 1999., do-sljedno tome i u udžbenicima, sadržaji iz te nove cjeline bili su raspršeni u više nastavnih jedinica, a u Hnos-u su oni okupljeni u zaokruženu, veoma

program hazu.indd 153 18.10.2015 21:33:38

Page 154: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

154a

prepoznatljivu cjelinu. U tu je nastavnu temu uključen slijed pojava: druš-tvena obnova na europsko-mediteranskom području, s težištem na demo-grafskom rastu i povećavanju broja stanovništva, te postanak i razvoj eu-ropskih komuna, što bismo mogli označiti „društvenim” aspektom nove teme, ali je upozoreno i na iznimno važan znanstveni pomak, utemeljenje europskih sveučilišta. to je prava „civilizacijska” tema u koju su, uza sve to, uvršteni i neki sadržaji koji prvi put ulaze u nastavu: „položaj margina-liziranih i ovisnih, skrb za siromahe i bolesnike (hospiciji, leprozoriji, ka-ritativne bratovštine)”. kako su ti sadržaji sastavni dio novih istraživačkih područja suvremene historiografije, njihovo uključivanje iskazuje naša na-stojanja za modernizacijom nastave povijesti.

napokon, primjeri iz osmog razreda. na samom kraju nastave povijesti nalazi se 12. tema. U temi Suvremeni svijet izlaže se o znanstvenom i kultur-nom razvoju te o promjenama u društvu i gospodarstvu u drugoj polovici XX. stoljeća. ta se tema nadovezuje na 5. temu osmog razreda: Znanost i kultura u međuratnom razdoblju, pa je u Hnos-u za osmi razred znanstve-ni i kulturni razvoj svijeta u XX. st. šire i cjelovitije obrađen nego u progra-mu iz 1999. godine. taj pogled u znanstveni i kulturni razvoj XX. stoljeća upućuje na usporedbu sa srodnim temama sedmog razreda, npr. sa 6. te-mom: Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. st., odnosno 11. temom: Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom ži-votu u drugoj polovici 19. st. na taj način nastava prati razvoj znanosti i kul-ture u širokom luku XiX. i XX. stoljeća, s pogledom u budućnost svijeta.

Upravo izloženi primjeri novih nastavnih tema i novih sadržaja upuću-ju na nastojanja povjerenstva za Hnos iz povijesti da se u nastavi povijesti više pozornosti usmjeri prema znanstvenom i kulturnom razvoju nego što je to dosad bilo uobičajeno, ne zanemarujući pri tome i druga područja po-vijesnog razvoja, primjerice politički razvoj. no pri tome je važno upozori-ti na metodičko polazište povjerenstva: uspješnost u ostvarivanju temeljnih ciljeva nastave povijesti nipošto ne ovisi o količini podataka koje učitelj u nastavi spominje, još manje o zahtjevima da učenici memoriraju mnoštvo golih podataka, nego prije svega o prenošenju temeljnih smjernica povije-snog razvoja na učenike i o njihovu razumijevanju tog razvoja, uključujući u te ciljeve i nimalo sporednu odgojnu, etičku komponentu nastave.

ilustracije radi, smatrali smo da nije najvažnije, npr. u 6. temi osmog ra-zreda: Drugi svjetski rat, nastojati da učenik u cjelini upamti, upravo meha-nički memorira, mnoštvo činjenica o drugom svjetskom ratu, dakle brojne bitke, imena i opsežan kronološki slijed zbivanja, nego da je barem jednako važna spoznaja o ratu kao pojavi koja je sama po sebi nasilje prema čovje-čanstvu i koja nanosi neizmjerne patnje i stradanja ljudima.

ili, prije spomenuta 4. tema šestog razreda, Uzlet srednjovjekovne Euro-pe (XI – XIV st.), u nastavi se nikako ne bi smjela svesti na zamorno niza-nje podataka. posve suprotno, njezin je ključni cilj uočavanje važne pojave:

program hazu.indd 154 18.10.2015 21:33:38

Page 155: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 155

društvenog i intelektualnog napretka europsko-mediteranskog svijeta u ra-zvijenom srednjem vijeku, odjeci kojega dopiru i do suvremenog doba, pri-mjerice, razvoja sveučilišta. dakle, njezinim je predmetom srednji vijek, drukčiji od uobičajenoga – u historiografiji i u nastavi – koji je veoma često obilježen isključivo negativnim oznakama˝. Ukratko, srednji vijek civiliza-cijskog uspona.

ovdje je korisno dodati još jednu napomenu. nastavna tema o uspo-nu srednjovjekovnog europskog društva upućuje i na neke druge nastavne teme. primjerice, na povezivanje s 5. temom šestog razreda: Europa i islam-ski svijet: dodiri i suprotnosti. ta nastavna tema pokraj političkog okvira (arapska osvajanja na Mediteranu ili križarski ratovi) sadržava i veoma važ-nu kulturnu i znanstvenu komponentu: Utjecaj arapske kulture na (zapad-no)europsku kulturu (prenošenje elemenata antičke kulture: prirodne znano-sti, medicina, matematika, tehnički izumi), bez koje bi kulturni i znanstveni uspon srednjovjekovnog europskog društva bio nedovoljno jasan. kako je to i u naslovu ove nastavne teme istaknuto, u njoj se prožimaju pojmovi: „suprotnosti” i „dodiri” između islamskog i kršćanskog svijeta, dakle uza-jamni sukobi, ratovi i osvajanja s pojmom intelektualnih komunikacija. U izlaganje o arapskom utjecaju na zapadnoeuropsku kulturu i znanost, nije potrebno unositi gomile leksikonski iskazanih podataka, nego učenicima približiti sam pojam uzajamnosti znanstvenih i kulturnih veza te njihovu iznimno važnu ulogu u razvoju srednjovjekovnih društava. to je ono što se ovom nastavnom temom željelo postići.

Odnos između svjetske i nacionalne povijesti

pripremajući Hnos iz povijesti, povjerenstvo ni u jednom trenutku nije zanemarilo nacionalnu, hrvatsku povijest. pri tome nismo unaprijed zacr-tali bilo kakve kvantitativne omjere, nego smo nastojali u ključna znanja nastavnih tema ugraditi sve najvažnije podatke i razvojne smjernice hrvat-ske povijesti, od antičke baštine i ranoga srednjeg vijeka do domovinskog rata i stvaranja samostalne republike Hrvatske. na opseg zastupljenosti hr-vatske povijesti u nastavnim temama Hnos-a upućuje tablica.

RazredHrvatska/hrvatski u naslovu nastavne teme i njihov redni broj

Razdoblja/pojave hrvatske povijestiu sklopu nastavnih tema i njihov redni broj

peti 9. 2., 10.šesti 3., 6., 12. 1., 4., 7., 9.sedmi 1., 4., 5., 8. 2., 3., 6., 10, 11.osmi 4., 10. 1., 6., 9.Ukupno 10 nastavnih tema 14 nastavnih tema

Hrvatska povijest: ukupno 24 nastavne teme

program hazu.indd 155 18.10.2015 21:33:38

Page 156: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

156a

naziv Hrvatska ili hrvatski nalazi se, prema tome, u naslovima 10 na-stavnih tema, pa su one hrvatskoj povijesti u cjelini i posvećene, dok su u ključna znanja 14 nastavnih tema, koje se odnose na opću povijest, uklju-čene i važne pojave iz hrvatske povijesti. U prvoj se skupini nalaze nastav-ne teme u širokom sadržajnom rasponu od Hrvatskog prostora u antičko doba (9. tema petog razreda) do Postanka i razvoja samostalne Hrvatske (10. tema osmog razreda). drugoj skupini nastavnih tema pripadaju, npr., Hu-manizam i renesansa ili Osmansko Carstvo i Europa (7. i 9. tema šestog ra-zreda) i Europa u promjenama: od Francuske revolucije do Bečkog kongresa ili Svjetske krize i Prvi svjetski rat (3. i 10. tema sedmog razreda). Među ta-kvim nastavnim temama treba napose istaknuti šestu temu osmog razreda: Drugi svjetski rat, u kojoj se iscrpno govori i o složenim ratnim zbivanjima na području Hrvatske.

ti podatci pokazuju da se otprilike 50 % gradiva u nastavnim temama Hnos-a iz povijesti za osnovnu školu odnosi na različita razdoblja hrvat-ske povijesti. ako bismo tome dodali i načelno stanovište povjerenstva da se nacionalna povijest može najpotpunije razumjeti njezinim tumačenjem u kontekstu opće, europsko-mediteranske i svjetske povijesti, za što je lijep primjer prije spomenuta nastavna tema Drugi svjetski rat, smjeli bismo za-ključiti da je u Hnos-u iz povijesti za osnovne škole nacionalna povijest primjereno zastupljena i da nastavne teme omogućuju sustavno upoznava-nje učenika s pojedinim razdobljima i ključnim pojavama u hrvatskoj povi-jesti od njezinih početaka do naše suvremenosti.

Zaključni pogled na nastavu povijesti

Deklaracija o znanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2002.), napose njezin dokument iz godine 2004.: Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, bili su poticajima povjerenstvu u radu na Katalogu zna-nja, odnosno Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu iz povijesti za osnovnu školu. U dokumentu Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja s pravom se ističe da je u obrazovanju „bitno smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja či-njenica na njihovo međusobno povezivanje” i da je „ključna kvaliteta usvo-jenog znanja, a ne njegov opseg”.

ta smo načela imali na umu u radu povjerenstva i u oblikovanju na-stavnih tema iz povijesti za osnovnu školu. U nastavne teme nastojali smo uključiti samo najvažnije činjenice, bez kojih neko razdoblje ili pojava ne bi bili posve razumljivi učenicima. no ostavljajući ovdje po strani važne elemente u obrazovnom procesu, udžbenike iz povijesti i, što je od svega najvažnije, kreativnost učitelja, jer su te komponente izvan zacrtane zada-će ovoga priloga, ipak je nužno istaknuti da Hnos iz povijesti za osnovnu školu treba i dalje dograđivati i poboljšavati. razmatrajući danas, iz uda-ljenosti od gotovo tri godine od okončanja rada povjerenstva, Hnos iz

program hazu.indd 156 18.10.2015 21:33:38

Page 157: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 157

povijesti, utemeljeno se smije zaključiti da njegove nastavne teme valja još više sadržajno rasteretiti, smanjiti još uvijek preveliku količinu podataka u njima, u skladu s gore navedenim načelima iz dokumenta Hrvatska temelje-na na znanju i primjeni znanja.

nastavu bi bilo nužno još više približiti učenicima, ne samo raznoliko-šću suvremenih metodičkih postupaka, nego i smanjivanjem količine po-dataka koji se u nastavi i, veoma je važno to reći, u udžbenicima iz povije-sti pred učenike iznose. U Hnos-u iz povijesti treba ostaviti samo ključne, najvažnije činjenice, ne opterećivati prihvaćanje znanja o proteklosti go-lemim brojem podataka, čiji bi se dio možda mogao prenijeti iz nastave u osnovnoj školi na višu razinu, na nastavu iz povijesti u gimnazijama. ili drugim riječima, u nastavi mora biti najvažnije razumijevanje povijesnog razvoja, njegovih etapa i postupnih, često upravo mukotrpnih, civilizacij-skih pomaka.

no bez obzira na to, mislim da se smije zaključiti da u svakom budućem promišljanju o nastavi povijesti u osnovnoj školi valja uzeti u obzir temeljna polazišta povjerenstva za Hnos iz povijesti koja iskazuje njegova konačna verzija od 20. lipnja 2005., prije svega zahtjev za modernizacijom nastave povijesti. jer, kako god ocjenjivali taj dokument, smatram njegovo temelj-no usmjerenje prema civilizacijskim sadržajima neprijepornim i za budući rad korisnim.

program hazu.indd 157 18.10.2015 21:33:38

Page 158: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

158a

Europski kompetencijski okvir

europski parlament donio je 2006. dokument pod nazivom Ključne kompe-tencije za cjeloživotno učenje – Europski kompetencijski okvir a 2012. done-sen je dokument Rethinking Education u svjetlu novih izazova koje je pred obrazovanje postavila ekonomska i razvojna kriza. te smjernice definiraju sljedeće kompetencije: osnovne kompetencije: pismenost na materinskom jeziku, matematika, i prirodne znanosti; znanje bar dvaju stranih jezika; poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (iCt); razvoj poduzetničkog duha; građanske kompetencije.

skup obrazovnih kompetencija predstavlja osnovu za izradu kvalifika-cijskog okvira. njime se postavljaju smjernice i mjerila za kvalitetu stjecanja kompetencija koje bi svaki sudionik u obrazovanju, uključujući cjeloživot-no, trebao imati nakon završetka bilo kojeg obrazovnog stupnja ili progra-ma za kvalifikacije određene razine i opsega.

Europski dokument naglašava ulogu temeljnih znanja za znanstve-no-tehnološki razvoj kao ključnog faktora za razvoj gospodarstva i druš-tva u uvjetima globalne konkurentnosti 21. stoljeća (više je razrađeno u poglavlju „izjava akademika”). taj se problem prenosi i na sve nacional-ne izvedenice navedenih kompetencijskih okvira, zbog čijeg nedovoljnog uvažavanja u prošlosti neke razvijene zemlje već itekako osjećaju negativne posljedice.

Hrvatski kvalifikacijski okvir, koji se temelji na smjernicama Europskog kvalifikacijskog okvira, predstavlja jedinstven sustav koji bi trebao omogu-ćiti da se ishodi učenja na određeni način mjere i uspoređuju, te tako omo-gućiti povezivanje trenutačnih i budućih potreba na tržištu rada s provođe-njem obrazovnih programa te povezivanje vrednovanja svih ishoda učenja (zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru). ovdje je važno naglasiti da se izgrađivanje navedenih kompetencija u procesu obrazovanja ne bi smjelo shvatiti usko tehnološki, kao način uvježbavanja učenika samo za konkret-ne kompetencije i vještine. ove kompetencije i vještine moraju biti ishod ukupnog obrazovnog procesa, posljedica odgoja i obrazovanja kao holistič-kog sustava. kompetencije i vještine bile bi dodana vrijednost ukupnom standardu odgojno-obrazovnog procesa.

U uvjetima 21. stoljeća škole više ne bi smjele pripremati učenike za „svijet modernosti” koji je u prošlom stoljeću označavao društvo koje je predvidljivo i bez brzih promjena. sada se škole moraju prilagoditi nasta-jućim „postmodernim” uvjetima u kojima se posao i osobni život organizi-raju oko stalno mijenjajućih uvjeta i okolnosti, s brzim i nepredvidljivim znanstveno-tehnološkim i društvenim razvojem. zato se škole ne smiju

program hazu.indd 158 18.10.2015 21:33:38

Page 159: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 159

previše prilagođavati samo trenutačnim zahtjevima tržišta rada i društve-nim potrebama ili fiksiranim vanjskim zahtjevima na obrazovanje, nego sve više moraju uvažavati generičke i razvojne ciljeve učenja, kao generato-re sve značajnijeg a nepredvidivog cjeloživotnog učenja, uz spoznaje o vi-šestrukoj inteligenciji u uvjetima brzih promjena. treba se okrenuti širem okviru ljudskoga, gospodarskoga i civilizacijskog „odrastanja”, odmaknu-ti od isključivoga diskursa o akademskom postignuću. diskurs o odgoju kao akademskom postignuću daje drukčiju sliku o njegovim ciljevima nego diskurs o razvoju čovjeka kao cjelovitoga bića. još uvijek je prisutan domi-nantan diskurs o akademskom postignuću i zato postoji vanjski pritisak na škole radi postizanja što boljih rezultata na testovima standardiziranoga tipa i zahtjevi da svi učenici bez obzira na nove spoznaje o višestrukim in-teligencijama pokažu visoku razinu standardiziranog akademskog znanja (čitanja, računanja i poznavanja prirodnih znanosti). taj se pritisak nega-tivno odražava na svim razinama odgoja. to za učenike predstavlja trajno stresnu situaciju, pridonosi nasilnom ponašanju na kraju osnovne škole i vodi do slabljenja i pomanjkanja pažnje učenika, uz smanjenje mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru. prisutno je mišljenje da bi isključivo nastojanje prema visokim tradicionalnim akademskim rezultatima na standardizira-nim testovima vodilo prema sužavanju svrhe odgoja i obrazovanja, kao što ističe armstrong. treba pokušati uskladiti reforme odgoja i obrazovanja s relevantnim spoznajama o poučavanju i učenju te sa spoznajama o učenič-kim potrebama u našem „postmodernom” dobu.

odgoj i obrazovanje moraju sve više uvažavati, pored konvencionalnih znanja i sposobnosti, tzv. generičke ciljeve učenja kao što su kritičko mi-šljenje, razvoj kreativnosti, sposobnost za usvajanje novih znanja i meto-da, rješavanje problema, sposobnost za komunikaciju i izražavanje vlastitih ideja i stajališta te anticipiranje za budućnost. obrazovanje se treba okre-tati prema razvoju cjelovitoga ljudskog bića, a ne samo prema kognitivnim imperativima.

program hazu.indd 159 18.10.2015 21:33:38

Page 160: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

160a

Uloga školskog menadžmenta u sustavu odgojno-obrazovnog djelovanja

prema istraživanju Linde juraković na temu upravljanja osnovnim i sred-njim školama, provedenim u periodu od 2003. do 2008. godine (u svrhu izrade magistarskog rada) dobivene su spoznaje relevantne za povećanje kvalitete upravljačkog kadra u odgojno-obrazovnim institucijama.

pod pritiskom sve većih zahtjeva tržišta za specijaliziranim i moderni-jim kadrovima koji bi svojom stručnošću i znanjem zadovoljili zahtjeve i potrebe modernog društva za progresijom u sferi ekonomskog djelovanja, škole imaju važnu zadaću i ulogu nositelja preobražaja u školovanju mladih ljudi prema kriterijima moderno orijentiranog društva sa svim poticajnim konotacijama razvoja. takva uloga škole za sobom vuče cijeli sustav reor-ganizacije u prosvjeti, što je 2005. godine utjecalo i na reorganizaciju viso-koškolskih ustanova bolonjskom deklaracijom, a započelo je s promjenama u srednjem, a posebno osnovnoškolskom odgojno-obrazovnom radu 2004. godine (Hnos).

smisao promjena, posebice kada je riječ o školskom sustavu, pretendi-ra razvoju veće stručnosti te razvoju kadrova koji bi trebali sukladno mo-dernim školskim trendovima postati nositelji uloge upravljanja školom kao prosocijalnom zajednicom. prema nacionalnoj klasifikaciji, škole po svojoj funkciji pripadaju neprofitnim organizacijama što znači da se ne osnivaju radi izravnog stjecanja profita (isključujemo privatne škole), već radi zado-voljenja potreba društva (privatne i državne škole). takav stav apelira na sintezu okoline (društva) i školske sredine te prikazuje uzročno-posljedič-nu vezu između škole i društva kao dva entiteta koja ne mogu funkcionirati neovisno jedan od drugog.

društvo svojim potrebama za kadrovima nameće određene zahtjeve koje škola treba ispunjavati „proizvodeći“ ih, kako bi se društvo moglo ra-zvijati na različitim područjima koji ga i definiraju kao cjelovit sustav. sin-kroniziranim djelovanjem školske sredine i društvene kulture, u konačnici se proizvodi jedna cjelovita civilna organizacija gdje bi svaka mlada osoba po završetku svoga dugogodišnjeg obrazovanja preuzela adekvatnu poziciju i ulogu u sustavu koji bi je podržavao.

Možemo reći da se škole, osnovne i srednje, nalaze pred velikim iza-zovima moderne menadžment kulture koja u sebi inkorporira cjelovit put prema stvaranju novih vrijednosti i sukcesivnih reorganizacija s ciljem bo-ljeg plasmana škole na tržištu kao još jednog moderatora uspješnijeg druš-tva. Menadžment u odgoju i obrazovanju je relativno nov pristup. Uspo-redimo li studije na University of Ulster, Western governors University,

program hazu.indd 160 18.10.2015 21:33:39

Page 161: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 161

bachelor degree itd., možemo zaključiti i da naš odgojno-obrazovni sustav zahtijeva brzo uvođenje menadžment kadrova u škole. radi komparacije navodimo podatak da istraživanjem provedenim još u ožujku 2004. u pet županija koje gravitiraju gradu osijeku: osječko-baranjska, vukovarsko-srijemska, brodsko-posavska, požeško-slavonska, virovitičko-podravska, vidimo da njih približno 50% nema visoku stručnu spremu, niti bilo koje menadžment obrazovanje. s obzirom na ratni period i poteškoće u godina-ma iza, pretpostavka je da i u ostalim županijama rezultati mogu biti slič-nog karaktera. onaj koji će dobro upravljati školom trebao bi proći i sam školovanje u domeni menadžmenta. vrijeme je da se organizira još jedan studij čija bi funkcija bila doškolovanje, dopunski studij za ravnatelje s vi-šom školskom spremom i za sve ostale kojima nedostaje znanja o upravlja-nju školom. radni naziv menadžer odgojno-obrazovne struke koji bi se do-bio doškolovanjem trebao bi biti uvjet daljnjeg poslovnog funkcioniranja u školskoj sredini.

škola kao nositelj uloge odgoja i obrazovanja generacijama je bila na udaru različitih društvenih, socijalnih, kulturnih i političkih promjena. in-tenzivno se pokušavala prilagođavati i na što bolji način asimilirati u po-stojeće promjene kako bi koliko-toliko zadržala svoju samostalnost što je nerijetko bila prepreka ostvarivanju zadovoljstva učenika u procesu nau-kovanja. suvremeni pristupi organizaciji strategija obrazovanja i nastavnih kadrova koji provode obrazovni rad, za razliku od postojećeg (tradicional-nog) ističu osobnost djeteta, potenciraju inovacije i kreativne ideje te poku-šavaju teoretski – stručni dio nastavnog gradiva implementirati u praktične situacije koje nameće nova ekonomija.

takav pristup školi zahtijeva i kvalitetan menadžment, tj. tim ljudi koji će kroz osnovne funkcije menadžmenta, a to su: planiranje, organiziranje, vođenje, kontrola i koordiniranje upravljati školom na najkvalitetniji način ne bi li ona svojom organizacijom zadovoljila potrebe ponude i potražnje. U ovom slučaju potražnja za stručnim kadrovima u privredi i mogućnost tih istih da se zaposle po završetku svoga školovanja. kao i u ekonomiji, tako i u odgojno-obrazovnom procesu težište stavljamo na stvaranje pravih vrijednosti i njihovu distribuciju na tržište. gledajući s aspekta ekonomije, tržište (gospodarstvo) je primarno u definiranju realnih potreba za kadro-vima, kao i u njegovoj evaluaciji tijekom samog radnog procesa. tržište pre-poznaje kvalitetnog radnika (učenika). poradi toga, može se napraviti i pa-ralela između marketing-mix-a (proizvod, cijena, promocija, distribucija) u ekonomiji, te kvalitete rada u obrazovnoj dimenziji.

proizvod – čini ga cjelokupni odgojno-obrazovni rad.Cijena – predstavlja ga društvo koje plaća da bi se taj proces odvijao. distribUCija – prostorna udaljenost škole od mjesta prebivanja učenika.

program hazu.indd 161 18.10.2015 21:33:39

Page 162: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

162a

proMoCija – odnosi s javnošću i propaganda kojom se informira o radu škole.proizvod se predstavlja kao: nastavni planovi i programi, učitelji koji ih

izvode, prostor i oprema te razina usvojenog znanja koje se može upotrije-biti u praksi. kvalitetan tim školskog menadžmenta svaki od tih elemenata treba pomno isplanirati i organizirati te izvesti strategije prije konačne pri-mjene. radi se o poslu koje težište stavlja na „novo“, a temelje za promjene i nadogradnje nalazi u pomnom analiziranju negativnosti i pozitivnosti pret-hodnog rada. to upućuje da novo u cijelosti ne isključuje staro iskustvo, ali isto tako upućuje na kidanje emocionalnih veza s onim što se u praksi po-kazalo neučinkovitim.

tržište je svugdje oko nas i mi smo dio tog tržišta. budućnost nije pred nama, već smo svi mi već postali dio te budućnosti. Učenici nisu ti koje samo mi odgajamo i obrazujemo, oni to već čine interakcijom sa sredinom u kojoj žive. Upravo zato školu ne možemo promatrati kao izoliranu sredi-nu jer je i ona kao svi mi predmet socijalnih i društvenih transformacija. naša odgovornost leži u pokušaju da nove generacije učenika usmjerimo i naučimo kako da opstanu u tako razvijenim očekivanjima i događanjima. odgovorni smo za njihovu stvarnost iz koje izlaze rano ujutro i ponovo joj se vraćaju kad zazvoni zvono posljednjeg školskog sata. promatramo li ško-lu ne samo kao mjesto mehaničkog usvajanja znanja, već i kao prenosnicu kulture i mjesto dječjeg razvoja, ili kao društvenu instituciju, smatramo da ravnatelji škola moraju imati i specifična znanja o vođenju škole kao mini-jaturne sociokulturne zajednice. takvo znanje obuhvaća područje pedago-gije, sociologije, psihologije, prava, ekonomije itd. ravnatelji škola trebaju biti podložni cijeloživotnom obrazovanju s multidisciplinarnim spoznaja-ma, jer dobar organizator i vođa predstavlja 80% uspjeha, a to je i cilj svakog dobrog menadžera, menadžmenta.

program hazu.indd 162 18.10.2015 21:33:39

Page 163: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 163

Neki problemi na putu suvremenih obrazovnih reformi

procesi globalizacije pojačali su konkurenciju, tržišno natjecanje i potre-bu za „društvom znanja” („društvom koje uči”, „ekonomijom znanja”), sa značajnom ulogom cjeloživotnog obrazovanja. to je dovelo do pokreta za obrazovnim reformama u cijelom svijetu kako bi se i obrazovanje učinilo konkurentnijim i maksimalno pridonijelo razvoju poduzetništva i konku-rentnog gospodarstva.

ističe se kako je 1990-ih došlo do globalnog pokreta u obrazovnim re-formama koji je rezultat procesa globalizacije, ali i povećane međunarodne komunikacije između trendova politike i prakse samog obrazovanja. ovaj „globalni pokret za obrazovne reforme” (Global Educational Reform Mo-vement – gerM) reflektira procese globalizacije, ali i drukčije poglede na procese učenja. U tom smislu smatra se kako je proboj kognitivnih i kon-struktivističkih pristupa učenju doveo do pomaka usmjerenosti obrazov-nih reformi od poučavanja na učenje. tako se ističe kako je proces važniji od rezultata; u biti obrazac učenja jednako je važan kao i ono što se nauči, a način na koji ljudski mozak uči jest putem stvaranja obrazaca, u skladu sa suvremenim spoznajama neuroznanosti. to znači da željeni ishodi školo-vanja naglašavaju bolje konceptualno razumijevanje, rješavanje proble-ma, višestruke inteligencije (uključujući i emocionalnu inteligenciju), komunikacijske vještine, a ne samo zapamćivanje ili poznavanje manje značajnih vještina. Međutim, ovaj globalni pokret poučavanja i učenja u školama nije postigao očekivanu djelotvornost i kvalitetu.

na globalnoj razini prevladao je stav da je potrebno uspostavljanje vanj-skih mehanizama kontrole obrazovnog uspjeha škola. Međutim, pozitivna očekivanja od takvih nastojanja nisu se sasvim ispunila, jer su se pokazale i neke negativne posljedice. škole su svoje programe, načine poučavanja i učenja počele prilagođavati vanjskim testovima standardiziranog tipa, što je dovelo do pojačanog učenja „točnih” odgovora, memoriranja informaci-ja, jednom riječju – do sužavanja poučavanja i učenja na uži okvir kognitiv-nih obrazovnih rezultata, najčešće onih vezanih za lingvističke i matema-tičke aspekte znanja.

drugo zajedničko obilježje ovog globalnog pokreta u obrazovnim refor-mama jest veća usmjerenost na tzv. glavne (core) predmete u obrazovnom kurikulu (jezične, matematičke i prirodoslovne). tome su doprinijeli pro-cesi globalizacije i rastuće konkurencije u svijetu u svim područjima života, ali i programi međunarodnog provjeravanja (pisa) uspjeha učenika iz ma-tematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti. ove tri pismenosti postale

program hazu.indd 163 18.10.2015 21:33:39

Page 164: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

164a

su glavne odrednice opaženog uspjeha ili neuspjeha učenika, nastavnika i odgojno-obrazovnih sustava. ostali oblici pismenosti i aktivnosti (socijal-ne, tehničke, umjetničke i dr.) došli su u drugi plan.

postavlja se pitanje i međuodnosa s drugim obilježjima ovoga global-nog reformskog pokreta, kao što su nacionalno propisani i centralizirano upravljani programi, primjena modela, upravljanja u školama iz poslovno-ga svijeta, činjenje učitelja isključivo odgovornima za uspjeh učenika. Fin-ski stručnjak sahlberg smatra da je Finska u svoju obrazovnu reformu kre-nula drugim putem jer nije prihvatila logiku obrazovne reforme koja se temelji dominantno na pravilima tržišta i na starom shvaćanju da svi ne mogu naučiti sve jer nadarenost, u smislu sposobnosti pojedinaca za učenje i obrazovanje, nije u društvu ravnomjerno raspoređena. U Finskoj se osje-ćao utjecaj Colemanova izvješća u kojem se zastupalo stajalište da se temelj-ne sklonosti i osobine određuju kod kuće te da na njih nije moguće bitno utjecati školovanjem.

zato je bilo važno da „nova” škola odbaci takvo stajalište i pomogne iz-graditi socijalno ravnopravnije društvo s visokim obrazovanjem dostupnim svima. osnovna je zamisao finske obvezne devetogodišnje općeobrazovne škole prevladati ranije podjele u školstvu (osnovne i niže srednje škole, gra-đanske škole) i spojiti ih u jednu opću, jedinstvenu, općeobrazovnu i obve-znu javnu školu. smatra se da je finski model obrazovne reforme zasnovan na pravednosti (jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve učenike) i surad-nji, a ne na izdvajanju i klasificiranju učenika prema sposobnostima za uče-nje i njihovu uspjehu u akademskom natjecanju te da je to dovelo da obra-zovnog sustava u kojemu sva djeca uče kvalitetno i djelotvorno. istraživanja su potvrdila da finske škole pridonose učenju svih jer se varijacija između njih u doprinosu ključnim oblicima učeničke pismenosti sve više smanjuje. no finsko školstvo ima s druge strane ozbiljne probleme u pogledu nepo-voljne orijentacije učenika na znanstveno-tehnološki razvoj (vidjeti poglav-lje o finskom školstvu).

na primjer, u hrvatskom školstvu neke su od novijih slabosti tendenci-ja ubacivanja nekih međupredmetnih sadržaja u satnicu na štetu prirodne grupe predmeta, a koji su temelj za znanstveno-tehnološki razvoj gospo-darstva i društva, te nelogičan zahtjev da se u svim predmetima ocjenjuju vrijednosne kategorije građanskog odgoja i da to utječe na zaključnu ocjenu iz svakoga predmeta, dok istodobno nema brojčanog ocjenjivanja vladanja učenika i ono ne utječe na ocjene iz znanja koje je učenik stekao.

Hrvatski obrazovni sustav na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće je prilično vo-kacionalistički usmjeren, previše usmjeren ekonomistički ili stručno-profe-sionalno u smislu pripremanja za rad, a manje generalistički u smislu stje-canja općih znanja i kulture u najširem smislu riječi. s druge strane, na primjer, japanski je obrazovni sustav više generalistički usmjeren i znat-no manje vokacionalistički na razini srednjoškolskog obrazovanja. U nas

program hazu.indd 164 18.10.2015 21:33:39

Page 165: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 165

je omjer između vokacionalističkog i generalističkog na razini srednjoškol-skoga strukovnog školstva oko 70:30, a to je neodrživo u uvjetima razvoja „ekonomije znanja” (gospodarstva zasnovanoga na znanju), kada se u ra-zvijenim zemljama čak i 50 posto radnih mjesta temelji na visokom obra-zovanju. dakle, važnije je osnovno i obvezno obrazovanje, i ne samo ono, temeljiti na solidnom i dovoljno širokom općem obrazovanju a ne na uže-stručnom specijaliziranju za trenutačnu tehnološku razinu. to je nužno zbog osiguranja uvjeta za sve intenzivnije cjeloživotno obrazovanje uz sve brže znanstveno-tehnološke promjene u procesu rada. sukladno tome, u Hrvatskoj bi trebalo promijeniti omjer upisa u srednje škole općeobrazov-nog smjera, ali to se ne može provesti bez određenih organizacijskih i pro-gramskih promjena. pod općim obrazovanjem misli se na temeljna znanja iz matematike, prirodnih znanosti, društvenih znanosti, tehnologije, infor-matike, umjetnosti i jezika, ali koje bi trebalo rasteretiti enciklopedijskih i pretjerano specijalističkih sadržaja.

reformu školstva ili promjene u školstvu potrebno je i moguće sustav-no osmisliti, planirati, provesti i stabilizirati kao otvoreni sustav odgoja i obrazovanja u kojemu svi čimbenici zajednički rastu i uče „u hodu”: odgo-jitelji, učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici, kao ključni nositelji promjena ali i djelatnici agencija i ustanova koje se bave odgojem i obra-zovanjem (agencija za odgoj i obrazovanje, agencije za strukovno obra-zovanje i obrazovanje odraslih, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, agencija za mobilnost i programe eU). sa smislom promje-na trebaju biti upoznati i uredi državne uprave i lokalne samouprave u či-joj je nadležnosti odgoj i obrazovanje, a također i osnivači vrtića, osnovnih i srednjih škola, kao i znanstvene ustanove, hrvatska sveučilišta i to naro-čito u području redovnog i cjeloživotnog obrazovanja budućih stručnja-ka za rad u vrtićima i školama. o tim je promjenama potrebno sustavno obavještavati roditelje kao i cjelokupnu javnost, ukazivati putem medija na smisao tih promjena i sustavno predstavljati polučene rezultate. takav za-jednički obrazovni rast postaje pokretačka snaga hrvatskoga društva koja zajednički uči i raste u demokratskom smislu. takvom otvorenošću se lak-še prevladaju i popratne poteškoće (materijalna sredstva, kadrovi, stručno nejedinstvo...).

poznato je da uvijek u reformama odgoja i obrazovanja treba voditi ra-čuna o posebnostima naroda i njihovih kultura, tradiciji i praksi u obra-zovanju, ali i o novim idejama koje treba ugraditi u postojeće iskustvo na nov i uravnotežen način svih glavnih sastavnica obrazovanja (standardnog i otvorenog kurikula, iskustvenog i integriranog učenja, individualizacije i suradničkih modela poučavanja i učenja, vanjskog i unutrašnjeg ocjenjiva-nja i uspoređivanja itd.). Odgoj i obrazovanje treba u svim svojim oblici-ma shvatiti kao vrlo kompleksnu aktivnost, a njegovu reformu kao izni-mno složen, stvaralački i dugotrajan zahvat u kojima svaka brzopletost može imati vrlo štetne posljedice kao što pokazuje, na primjer, štetnost

program hazu.indd 165 18.10.2015 21:33:39

Page 166: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

166a

hrvatske reforme školstva sedamdesetih godina 20. stoljeća koja još uvijek zbog posljedica na kvalitetu tada obrazovanih kadrova negativno utječe na hrvatsko gospodarstvo i društvo 21. stoljeća.

program hazu.indd 166 18.10.2015 21:33:39

Page 167: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 167

Ključni čimbenik reforme školstva u 21. stoljeću je nastavni kadar

a ne kurikul – Studija Nacionalne akademije znanosti SAD

kao najvažniji element za uspješnost strategije suvremenoga školstva u funkciji razvoja, u svijetu je istaknut nastavni kadar, što je argumentirano naglašeno i obrazloženo u studiji koju je na zahtjev kongresa sad-a izra-dila nacionalna akademija znanosti sad-a, «rising above the gathering storm» (The national academies press, Washington, d.C., 2007). U tom dokumentu daju se konkretni prijedlozi kako se suočiti s aktualnom i oče-kivanom nadolazećom razvojnom krizom. stavove iz te studije trebalo bi uzeti u obzir i pri izradi strategije hrvatskoga školstva. U toj američkoj stu-diji treba uočiti relativizaciju uloge kurikula koji sam po sebi nije ključan i ne može dati rješenje ako nisu ostvareni prije svega nužni kadrovski predu-vjeti. taj dokument ističe da je temeljni stup reforme školstva za 21. stoljeće stalno povećavanje kvalitete i motiviranosti nastavnoga kadra boljim mate-rijalnim i društvenim statusom te stalnim intenzivnim stručnim usavršava-njima. pritom je potrebno umrežavanje nastavnika na školskoj, lokalnoj, re-gionalnoj i državnoj razini te aktiviranje najkvalitetnijih učitelja, nastavnika i profesora sa škola kao nastavnih instruktora što su bitni faktori za pobolj-šanje kvalitete obrazovanja. polazi se od praktičnih iskustava i empirijskih istraživanja da su najvažniji preduvjeti poboljšanja školstva kvaliteta, mo-tiviranost i stalno stručno osposobljavanje nastavnoga kadra, a ne kurikul sam po sebi. empirijska istraživanja su dokazala da vrhunski i motivirani nastavnik neovisno o kurikulu postiže bolje rezultate za ishode pouča-vanja, nego li neadekvatno usavršavan i nedovoljno motiviran nastavnik uz najkvalitetniji ponuđeni kurikul i modernu školsku opremu. iznesen je zaključak da glavna pozornost u reformi školstva treba biti usmjerena na nastavni kadar, njihov materijalni i društveni status, stalno poticanje njiho-ve motivacije i razvijanje učinkovitog sustava stalnog stručnog usavršava-nja, te poboljšavanja njihovog kontakta sa znanstvenicima i stručnjacima u disciplinarnom i interdisciplinarnom području predmeta koji predaju.

U ovom američkom dokumentu najviši prioritet daje se sljedećim prav-cima djelovanja u školstvu: stimulativnim mjerama treba talentirane mlade ljudi privlačiti u nastavničke studije; treba intenzivno stručno usavršava-ti nastavnike sa škola, naročito koristeći četiri modela usavršavanja – ljet-ne istraživačke institute (aktivno uvođenje nastavnika u znanstveni rad iz znanstvenoga područja i dublje sagledavanje znanstvenih osnova pred-meta koji predaju); poslijediplomske studije; osposobljavanje obrazovnih

program hazu.indd 167 18.10.2015 21:33:39

Page 168: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

168a

instruktora među najkvalitetnijim nastavnicima sa škola; kontinuirano po-boljšavanje kvalitete i metoda poučavanja. plaće nastavnika moraju biti usklađene s plaćama koje mogu dobiti u privatnom sektoru i sukladne nji-hovom važnom doprinosu društvu, te adekvatno treba poboljšavati i njihov društveni status. također treba financijski nagrađivati izrazito kvalitetne i uspješne nastavnike. treba poticati i zajednički rad škola, institucija viso-kog obrazovanja i gospodarstva na prilagodbi obrazovnih standarda škole potrebama studija i radne snage, surađivati na razvoju kvalitetnih kurikula te razvijati ambiciozne ali realistične ciljeve uspješnosti učenika. dokument zaključuje: „nakon više generacija, po prvi put nova generacija će se suočiti s perspektivom slabijega životnog standarda nego što su ga imali njihovi ro-ditelji”. jedini odgovor za izlaz iz krize jest da se odlučnim mjerama inten-zivira uloga znanja i primjene znanja. zato obrazovanje dobiva prioritetnu važnost. dokument naglašava da u globalnom svijetu u kojemu se znanje širi, počinje erozija gospodarskoga položaja zemalja koje bi se orijentirale na slabo obrazovanu i nedovoljno fleksibilnu i prilagodljivu radnu snagu, u uvjetima potrebne osposobljenosti za brze promjene i cjeloživotno učenje. također se upozorava da nedovoljna odgojno-obrazovna razina predstavlja i osnovu za pogrešne razvojne poteze i korupciju u društvu, s dugoročnim štetnim djelovanjem na ekonomski i društveni razvoj i na životni standard građana.

program hazu.indd 168 18.10.2015 21:33:39

Page 169: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 169

Europski dokument o interdisciplinarnosti školske nastave za potrebe

znanstveno-tehnološkog razvoja

U vezi europske orijentacije strategije hrvatskoga školstva i hrvatskoga na-cionalnog kurikula, u obzir treba uzeti dokument eU o reformi školskoga obrazovanja iz matematike, fizike, kemije, biologije, biomedicine, informa-tike i tehnike (European Commission: Science Education Now: A renewed pedagogy for the future of Europe, brussels, 2007). U ovom dokumentu raz-matra se matematičko-fizičko-kemijsko-biološko-biomedicinsko-informa-tičko-tehničko područje. terminom „science” u kontekstu dokumenta eU obuhvaćaju se svi ovi predmeti („znanost”). nasuprot tom ključnom europ-skom dokumentu, u nok-u donesenom u Hrvatskoj, „science” se ograničio samo na integrirane sadržaje fizike, kemije i biologije.

dakle, važno je da se koreliraju i temeljna matematičko-prirodoslovna znanja, koja se uče disciplinarno po predmetima matematika, fizika, kemi-ja, biologija i informatika, a primjenjuju se interdisciplinarno. U definiranju ovog dokumenta europske Unije naglašava se potreba da se napusti metoda nametanja kabinetskoga dokumenta.

U zaključnim preporukama se ističe: prioritetno je djelovanje usmje-reno na poboljšanje kvalitete nastave prirodnih i tehničkih znanosti, u pr-vom redu poboljšanim metodama poučavanja. nastavni kadar mora postati glavni aktivni sudionik u procesu reforme i potrebna je jača podrška stru-kovnim usavršavanjem i novčanom stimulacijom. treba konkretno poticati uvođenje i prihvaćanje novih metoda poučavanja, poučavanje na atraktiv-niji način te stimuliranje učenja temeljenoga na istraživanju koja provo-de sami učenici. no naglašava se da poučavanje temeljeno na istraživanju s jedne strane i tradicionalno deduktivno poučavanje s druge strane nisu i ne smiju biti međusobno isključivi, nego da se u nastavnom procesu tre-baju skladno nadopunjavati. posebno se ističe da poučavanje u većoj mjeri treba usmjeriti na temeljne pojmove i metode. pritom treba u većoj mjeri u procesu poučavanja težište prebaciti s deduktivne na induktivnu metodu, posebice u pogledu veće uporabe zornih ilustrativnih primjera za usvaja-nje osnovnih koncepata, a tek na temelju toga preći na njihovu deduktivnu formulaciju.

nastavni kadar je ključni aktivni sudionik u poboljšanju obrazovanja. posebno je važno njihovo uključivanje u mrežu na regionalnoj i državnoj razini, za poboljšavanje kvalitete poučavanja i za poticanje individualne mo-tivacije. strukovno umrežavanje je istaknuto kao važna komponenta profe-sionalnoga razvoja nastavnika, komplementarno tradicionalnim oblicima

program hazu.indd 169 18.10.2015 21:33:39

Page 170: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

170a

stručnoga usavršavanja i važno za poticanje motivacije i angažiranosti na-stavnika. naglašava se negativni učinak strukovne izolacije. nasuprot tome, uključivanje u profesionalnu mrežu nastavnicima omogućuje da obogaćuju svoju nastavnu praksu i profesionalnu razinu suradnjom unutar i između škola, razvojem i vrednovanjem metoda poučavanja, razmjenom ideja, ma-terijala i iskustava, unapređivanjem kvalitete, te suradnjom između učitelja i znanstvenika.

treba naglasiti da su ta ključna opredjeljenja ovog dokumenta europske komisije iz 2007. godine potpuno sukladna stavovima iz ranijih dokume-nata HazU.

s obzirom da je turbulentnost okružja danas izražajnija no ikada, pro-mjene koje nastaju u društvu, posebno u prosvjeti zrele su za promjene i do-građivanja. smisao promjena, posebice kada je riječ o školama pretendira razvoju veće stručnosti, većoj osposobljenosti kadrova u nastavi, ali i onih koji su uključeni u funkciju upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom, odnosno školom. rezultati-pravi često izostaju i sve izgleda da se i nastav-nici i učenici vrte u začaranom krugu. rješenje nije samo u povećanju rada s učenicima jer kao što je cilj svake ekonomije povećati profit sa što ma-nje uloženih sredstava, tako bi trebao biti cilj i u obrazovanju. pravilnim upravljanjem razmjene vrijednosti (u ovom slučaju znanja), kvaliteta nasta-ve može se podignuti na zavidnu razinu uključujući faktor vremena. zna-nje je trajnost, ali i relativnost koja se može prilagoditi na razinu optimuma uz trajno povećavanje kompetitivnosti nastavnika, profesora i drugih su-radnika. ovakav pristup podrazumijeva „uskrsnuće“ djelom zaboravljenih smjernica Hnos-a na čijim su osnovama strukturirani svojevremeno kva-litetni modaliteti razvoja učenika, ali i samih djelatnika u obrazovanju.

program hazu.indd 170 18.10.2015 21:33:39

Page 171: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 171

Štetne posljedice finske reforme školstva na znanstveno-tehnološki razvoj – pouka za hrvatsko školstvo

U raspravama o predstojećoj reformi hrvatskoga školstva često se kao uzor nekritički ističe finska obrazovna reforma, prešućujući neke njezine nega-tivne posljedice u pogledu znanstveno-tehnološkog razvoja. Finska je po-znata po tradicionalno kvalitetnom školstvu, s vrlo dobrim kadrovskim i materijalnim uvjetima. obrazovna reforma u Finskoj temelji se prije sve-ga na kvalitetnim visoko obrazovanim nastavnicima jer se polazi od svjet-skih iskustava da je kvalitetno poučavanje ključni element za uspješnost obrazovnih rezultata i da inače postoje velike razlike među nastavnicima u uspješnosti poučavanja. zato je u Finskoj omogućeno učiteljima u ško-lama da se usmjere na kvalitetno poučavanje i kreativno učenje u opušte-nijoj atmosferi, a manje na instrumentalizaciju učenja na usko shvaćene obrazovne ciljeve. U tom modelu obrazovne reforme naglašavaju se modeli iskustvenog učenja, eksperimentiranja i rješavanja problema u nastavi, su-radničkog djelovanja, provođenje projekata itd., ideja o višestrukim inteli-gencijama, ideja da su učitelji i njihove strategije poučavanja važniji od re-sursa i tehnologije učenja, te ideja ukupnog razvoja ličnosti.

no zadnjih petnaestak godina dolaze do izražaja i znatni problemi, uzrokovani u prvom redu spuštanjem razine temeljnih znanja, pretjera-nom liberalizacijom koja vodi do porasta udjela „mekih” predmeta na šte-tu „tvrdih”, tj. na štetu onih predmeta koji daju temeljna znanja. taj trend je potican i pretjeranom orijentacijom na pripremu učenika za „trik pitanja” kakva se pojavljuju na testovima tipa „pisa projekta” i državne mature, a smanjivanjem dubine temeljnih znanja. U kritici finskoga nacionalnog ku-rikula navodi se, primjerice, da je reforma školstva negativno utjecala na matematički kurikul:

– nastava matematike je u većoj mjeri postala opisna, a pretežito su is-puštene egzaktne definicije i dokazi;

– znatno su smanjeni opseg i dubina obrade geometrije;– računanje se pretežito izvodilo mehanički s pomoću kalkulatora, a

znatno manje s općim izrazima;– smanjeno je poučavanje matematičkih načela i matematičkog načina

mišljenja, a povećan opseg informacija.

reforma na temelju takvog kurikula pokazala je štetne posljedice na matematičko znanje i sposobnosti učenika, kao i na motiviranost učenika.

program hazu.indd 171 18.10.2015 21:33:39

Page 172: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

172a

temeljna znanja iz matematike pala su za 20 do 40 posto u odnosu na ranije razdoblje prije reforme. Najviše zabrinjava što je znatno opao interes fin-skih maturanata za studije inženjerskih struka, medicine, biotehničkih i prirodoslovnih struka. prema tome Finska pada na europsko začelje, čak iza Hrvatske! Ukazuje se i na pad kvalitete inženjera koji su na studij došli iz škole koje su poučavale prema novom reformiranom kurikulu. smatra se da je finski nacionalni kurikul pridonosio i krizi u koju je došla tvrtka no-kia, jer su kurikulom smanjenja temeljna znanja potrebna za kvalitetne inženjerske studije. postoji mišljenje da je upravo razvojni promašaj škol-stva pridonio da Finska u 2015. bude jedina zemlja eurozone s negativnom stopom rasta gospodarstva. o tome bi se trebalo voditi računa u rasprava-ma o strategiji razvoja školstva u Hrvatskoj!

U takvoj nepovoljnoj situaciji finsko ministarstvo mora u 2014. poče-ti novu reformu obrazovanja, no još uvijek izgleda da nisu sasvim svjesni dvije temeljne pogreške u dosadašnjoj reformi: prvo, nedovoljno uvažava-njem temeljnih znanja iz matematike, fizike, kemije i biologije kao osnove za inženjerske, medicinske, biotehničke, informatičke, prirodoslovne i dru-ge struke neophodne za gospodarski i društveni razvoj; i drugo, pretjerana mogućnost izbornosti čime učenici izbjegavaju doticaj s „tvrdim” predme-tima i time gube mogućnost da se upoznaju i zainteresiraju za temeljna zna-nja a time i za struke potrebne za znanstveno-tehnološki razvoj.

program hazu.indd 172 18.10.2015 21:33:39

Page 173: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 173

Implementacija bolonjskog procesa i povezanost s nižim razinama obrazovanja

istraživanjem provedenim na sveučilištu jurja dobrile u puli, na temu im-plementacije bolonje u visokoškolski sustav prof. dr. sc. nevenke tatković i doc. dr. sc. Linde juraković u periodu od 2011. do 2014., te komparacijom stranih iskustava, dobivene su indikativne spoznaje o prihvaćanju i provo-đenju smjernica bolonje na visoko-obrazovnoj instituciji.

globalizacija i brz razvitak gospodarstava potaknuli su države eU-a na unapređenje i državnih sveučilišta zbog njihova važnog utjecaja na ra-zvoj cjelokupnog društva jer stvaranjem kvalitetnog intelektualnog kapita-la, zemlja postaje konkurentnija u svim segmentima razvoja. globalizacija je na svjetsko tržište donijela mnoge promjene i dileme. iako adekvatna za mnoge segmente rada, često je i destruktivna kada je u pitanju umjetnič-ka, društvena vrijednost kao npr. razvoj nacionalnog digniteta kroz kultur-ne djelatnosti, ali i u sustavu visokoškolskog obrazovanja. kad se govori o globalizaciji često se postavlja pitanje da li se globalizacija treba prilagoditi društvu, ili se cjelokupno svjetsko stanovništvo treba prikloniti globaliza-cijskom efektu.

bolonjski proces kao cilj ističe povećanje kvalitete cjelokupnog visokog obrazovanja. bez tog cilja gubi se kvaliteta upravljanja procesom obrazo-vanja što u konačnici rezultira skromnijim izlaznim kompetencijama stu-denata. iako se ovakvim pristupom obrazovanju povećavaju troškovi, ali i smanjuje kvaliteta obrazovanja, naš sustav još uvijek nije odredio priorite-te upravljanja čitavim sustavom. iako „bolonjom“ naznačene ideje idu u smjeru razvoja sve veće kreativnosti i samostalnosti studenata u radu, ova-kav vid studiranja još uvijek nije zaživio u našoj visokoškolskoj praksi.

suočena s izazovom starenja stanovništva, europa može uspjeti u svom nastojanju samo ako maksimizira talente i kapacitete svih svojih građana i u cijelosti se upusti u cjeloživotno učenje, posebno u visokom obrazovanju (The bologna process 2020 - The european Higher education area in the new decade Communiqué of the Conference of european Ministers res-ponsible for Higher education).

svjesni činjenice da je svaka visokoškolska sredina entitet za sebe, te da specifičnosti zahtijevaju poseban tretman, postavlja se pitanje o prilagođa-vanju „bolonje“ obrazovnom kontekstu u kojem se institucija nalazi. takve specifičnosti apliciraju se na studijske planove i programe tj. cjelokupni ku-rikul. iako nastavni sadržaji tj. planovi i programi mogu u svojim temeljnim postavkama biti isti za sve fakultete na razini države, strateški dio njihove realizaciji trebao bi se u određenim segmentima prilagoditi području gdje se visokoškolska institucija nalazi.

program hazu.indd 173 18.10.2015 21:33:39

Page 174: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

174a

Učinkovitost menadžmenta (rektor-ica, prorektor-ica, dekan-ica, pro-čelnik-ca i dr.) visokoobrazovne institucije treba omogućiti budućim mla-dim stručnjacima veću asimilaciju u društvene i gospodarske tokove. para-lelno s tim tezama, menadžment se treba usmjeriti u dva pravca upravljanja: upravljanje prema unutra – organiziranje obrazovnog procesa s naglaskom na ljudske resurse i upravljanje prema vani – povezivanje visoko-obrazov-ne institucije (studenata i nastavnika) sa sadržajima i organizacijama u gos-podarstvu. veća autonomija visokoškolske institucije, posebice kada se radi o stručnim zanimanjima (npr. odgojitelji), potrebna je iz razloga što svaka sredina prepoznaje vlastiti potencijal, te ima specifične potrebe. Centralizi-rani način upravljanja visokim obrazovanjem donosi željeni rezultat samo u slučaju kada mladi ljudi potaknuti vlastitim ambicijama nastavljaju svoje daljnje usavršavanje u smjeru znanosti (poslijediplomski doktorski studij). kvaliteta menadžmenta na visoko-obrazovnoj instituciji trebala bi reguli-rati procese u cilju realizacije suvremenih nastavnih planova i programa, pratiti stalne promjene u društvu, razvoj gospodarstva, dogovarati moguća zaposlenja za nove kadrove, davati preporuke izvrsnim studentima, te su-djelovati u svim aktualnim društvenim zbivanjima. ovakav vid djelovanja uključuje bolju suradnju i komunikaciju s različitim vidovima srednjoškol-skog obrazovanja, jer realno tržište za razvoj akademskog kadra, visokoš-kolske institucije „nalaze“ u srednjim školama tj. učenicima.

kvalitativnih promjena u realizaciji bolonjskog procesa svake je godi-ne sve više, ali se u nekim sredinama sporo ostvaruju i još su uvijek ne-dostatna. ova su pitanja posebno značajna jer upućuju na potrebu posti-zanja međunarodnog i internacionalnog konsenzusa glede usuglašavanja smjernica razvoja budućeg visokoškolskog obrazovanja. s obzirom da „bo-lonja“ podrazumijeva opće smjernice rada u visokoškolskom obrazovanju iste za cijelu europu, realno bi bilo komentirati da određena pravila propi-sana „bolonjom“ ne možemo kvalitetno implementirati u različite društve-ne sredine. ovakav pristup razmišljanja povlači za sobom tezu o modifika-ciji bolonjskih smjernica prema potrebama i prilikama društva (zemlje) u kojoj se one provode. konkretno, trebalo bi raditi na fleksibilnijem pristupu provođenja „bolonje“ u našim visokoškolskim institucijama.

opće financijske prilike u Hrvatskoj i europi usporavaju realizaciju za-crtanih ideja i odrednica „bolonje“. još uvijek nedostaje znanstveno edu-ciranih kadrova koji bi ostvarili ciljeve bolonjskog sustava obrazovanja, a aktualne restriktivne financijske i kadrovske mjere zapošljavanja i znanstve-nog napredovanja, u Hrvatskoj ne daju nadu za optimističniju sliku reali-zacije sustava kvalitete u skoroj budućnosti. stoga institucionalni napori za uspostavljanjem više razine kvalitete pojedinih sveučilišta i njihovih orga-nizacijskih jedinica (odjela i fakulteta) često izgledaju kao „lutanje u mra-ku“, rasipanje vremena i energije, te bezuspješno traženje izlaza. očekivanje da će se ulaskom u europsku uniju i povlačenjem financijskih sredstava iz europskih fondova znanstvena i financijska slika hrvatskih institucija vidno poboljšati, jedina je utjeha mnogih studenata i njihovih profesora.

program hazu.indd 174 18.10.2015 21:33:39

Page 175: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

4. Poglavlje

Zaključna misao

program hazu.indd 175 18.10.2015 21:33:39

Page 176: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

176a

1.

U razvijenom svijetu svima je jasno kako je intelektualni kapital ona snaga koja ubrzava razvoj i podiže standard svakome društvu, ali i cijelim civili-zacijama kao što je naša zapadnoeuropska, ali i svim ostalim civilizacijama. intelektualni kapital prije svega ovisi o obrazovanju, znanju i primjeni zna-nja tako i primjeni novih tehnologija i inovacija. zapravo, kulturi pojedi-nog naroda.

stvaranje novih vrijednosti u društvu nije jednostavna zadaća. svaka upravna i politička površnost, nesloga, bahatost, neznanje i neodgovornost, te svakojako lukavstvo i nerad, a iznad svega korupcija, od čega ni hrvat-sko društvo nije imuno, velik su teret u razvitku društva. takvo ponašanje i okolnosti ne samo da u društvu otežavaju stvaranje novih vrijednosti već izravno umanjuju standard i kvalitetu života, a i pojačavaju društveni kon-flikt. najkonkretnije o pravom stanju društva govori razina našeg standar-da, zadovoljstvo življenja, kao i visina mirovina i plaća.

vjerodostojnost i stabilnost društva, ljepota i kvaliteta življenja počiva na više čimbenika, od kojih je uz slobodu i demokraciju, odgoj i obrazo-vanje jedan od najvažnijih čimbenika. izgraditi stabilnu politiku odgoja i obrazovanja ima presudnu važnost za boljitak i prosperitet društva.

2.

sve politike obrazovanja od demokratskih promjena pa nadalje, a bilo je u tim pokušajima i puno dobroga, još uvijek nisu uspjele osuvremeniti hrvat-sko školstvo na način da je većina društva zadovoljna postignutim. na na-čin da je u praksi ostvaren nacionalni kurikul za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te općeobvezni i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. s pravom se danas očekuje više od obrazovanja, ali kakvi su nam preduvjeti i svijest o tome i što činimo na zajedničkom rastu?

samo nacija koja je osvijestila svoje zajedništvo sposobna je brže i bo-lje rasti. društvo u kojemu jača povjerenje, odgovornost i poštovanje imaju veću mogućnost to i postići. tekst koji je pred nama kao da nas pita: jesmo li svjesni toga, kao i činjenice da u školstvu trebaju prevladati nacionalni nadstranački interesi, a ne uska partikularna gledišta?

Čini se da u Hrvatskoj još uvijek nismo dovoljno osvijestili važan aksi-om suvremenih društava, a to je da se ona rađaju i izgrađuju za sve državlja-ne, a ne samo za neke. Čini nam se da nismo ovladali niti onim aksiomom koji kaže da oni koji su uspjeli, imaju zadaću pomoći i drugima da uspiju. izgleda da nismo svjesni niti činjenice kako je Hrvatska jako zadužena ze-mlja i da treba veliki nacionalni napor i slogu kako bi izmijenila to stanje. sve nas ovo upućuje na zaključak da sve može biti drugačije, naravno, ako hoćemo i ako smo se spremni mijenjati, više i bolje raditi, ali i učiti. za-pravo, prihvatiti stvarnost na drugačiji način te postupno uvećati sve ono

program hazu.indd 176 18.10.2015 21:33:39

Page 177: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 177

zajedničko što nas spaja, a smanjiti sve ono što nas dijeli. na to nas upu-ćuje i ovaj dokument. jasna vizija zajedničkim radom osuvremeniti hrvat-sko školstvo, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do kraja srednje škole ali i kasnije, tijekom sticanja visoke naobrazbe i cjeloživotnog obra-zovanja, a na dobrobit svih hrvatskih državljana.

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva s podnaslo-vom Doprinos kurikulnim promjenama, jasno doprinosi ideji kako ojačati hrvatski odgojno-obrazovni sustav. isto tako, daje odgovor na pitanje kako ga promijeniti i osuvremeniti, nudeći konkretno praktično iskustvo. kon-kretno iskustvo proizašlo je iz okvira suvremenog razvoja gospodarstva i društva, politike obrazovanja, teorijskog i znanstvenog pristupa, te školske i razvojne prakse, posebno iz iskustva i metodologije izrade i primjene Hr-vatskog nacionalnog obrazovnog standarda kao prvog kurikulnog iskustva ostvarenog u hrvatskoj obveznoj školi od 2003. do 2007. godine.

3.

prijedlog promjena koji je pred nama osobito vodi računa o metodologiji promjena. o onome kako se mogu polučiti najbolji rezultati. iskustvo go-vori da se pravim pristupom i s onim što ostvarujemo i imamo u tom su-stavu, koji je u mnogočemu dobar, može puno učiniti. dakako, stabilno fi-nanciranje sustava je nužno, a u perspektivi će biti nužno izdvojiti izdašnija sredstva, ukoliko želimo snažniji i stabilniji iskorak u odgoju i obrazovanju potreban za uspješniji razvoj gospodarstva i društva.

iskustvo govori da se tijekom traženja stručnog rješenja za hrvatski od-gojno-obrazovni sustav ne smije olako eksperimentirati sa svakojakim ide-jama i vrlo partikularnim sadržajima ili konceptima koji su već u drugim zemljama u praksi pokazali svoje negativne strane. ono što je u planiranju i provođenju promjena posebno neprihvatljivo, autoritaran je pristup admi-nistracije na čelu s Ministrom, kao što smo nedavno imali slučaj za Mini-stra željka jovanovića. sijati strah među dionicima odgoja i obrazovanja, u cilju vladanja sustavom i nametanja svjetonazorskog i vrlo površnog, sla-bo razrađenog programskog sadržaja, pogrešna je metoda. tako nešto, uvi-jek treba hitno onemogućiti jer to čini veliku štetu sustavu, i ruši motivaci-ju, samopouzdanje i odgovornost kod svih dionika sustava, ali i kod većine građana. daleko je bolje i poželjnije u skladu s demokratskim standardima rješavati unutrašnje odnose i dinamiku promjena, u duhu partnerstva svih dionika sustava. svakako, motivacijski poticajno i životno konstruktivno raspravljati i tražiti bolja rješenja za svekoliki rast odgoja i obrazovanja, te cjelokupnog školskog sustava na osnovi svestranog uvida u problematiku obrazovanja. U tome procesu presudnu ulogu ima i administracija koja radi u području školstva.

U bližoj perspektivi trebalo bi, političkom voljom svih parlamentar-nih stranaka u Hrvatskom saboru postići dogovor i izgraditi strateško i

program hazu.indd 177 18.10.2015 21:33:39

Page 178: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

178a

nadzorno tijelo nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje sa zadaćom stra-teškog planiranja, upravljanja vizijom i misijom odgoja i obrazovanja, za-pravo koncepcijom, ciljevima i načelom promjena na dobrobit svih hrvat-skih državljana. to bi tijelo trebalo usuglašavati političke i druge interese, uz sagledavanje znanstvenih i stručnih argumenata, te stvarati preduvjete provođenja promjena u školstvu. jasno je da postojeće nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje oformljeno pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta 2012. godine to ne može postići. potrebna je rekonstitucija te ideje u skladu s nešto drugačijom i demokratičnijom logikom. što znači da bi ta-kvo tijelo trebalo djelovati pri Hrvatskom saboru, sastavljeno od stručnjaka i predstavnika svih parlamentarnih stranaka proporcionalno njihovoj za-stupljenosti i volji naroda. stvarajući preduvjete da se na visokoj znanstve-noj i stručnoj razini sustavno razvije i provodi nacionalni kurikul kao otvo-reni sustav promjena u školstvu.

4.

otvorenost sustava i jasna politika obrazovanja neophodni su u organizaci-ji sustava za nove skokove i rast u odgoju i obrazovanju. posebno je važno znati prigrliti i izravno motivirati gotovo šezdeset tisuća odgojitelja, učite-lja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. ali ne samo njih, već i sve ostale koji izravno rade u sustavu odgoja i obrazovanja kao i pripadnike akademske zajednice, te osobito učenike i njihove roditelje. kad se tako pri-stupi sustavu onda je jasno kako je riječ o odgoju i obrazovanju kao druš-tvenom fenomenu koji okupira pažnju svih državljana i postaje njegov naj-važniji motiv. ne samo pažnju, već i pristanak građana na takve procese da odgoj i obrazovanje postanu izravni interes svih državljana i vrlo bitne činjenice u razvoju demokracije. Uspostavom tih suvremenih mehaniza-ma društva, odgoj i obrazovanje postaju ključan „motor“ razvoju društva, jer on usporedo raste s ljudskim razvojem i rastom, ugrađujući u sustav nove vrijednosti koje time inoviraju i ojačavaju funkcioniranje demokrat-skog sustava.

o toj demokratskoj zakonitosti, zapravo demokratskoj izgradnji su-stava nemamo baš neko veliko iskustvo, jer u socijalističko vrijeme je bila potisnuta i suspendirana ionako slaba prije 2. svjetskog rata demokracija. socijalističko je društvo u svojoj jednoumnoj uskogrudnosti i ideološkoj zarobljenosti proglašavalo sve političke i svjetonazorske različitosti nepri-jateljskim i obračunavalo se s njima. tako da se desetljećima sve do de-mokratskih promjena nije moglo razumjeti niti razvijati te modele. zato, nije čudno što danas, nakon 25 godina od demokratizacijskih procesa u hr-vatskome društvu, političke elite ne uspijevaju postići koncenzus na tako ključnim pitanjima kao što je školstvo, a važnim za sve hrvatske državlja-ne, ali niti na nekom drugom pitanju od važnosti za cjelokupno društvo i državu. načela slobodnih i demokratskih društava to danas traže od nas.

program hazu.indd 178 18.10.2015 21:33:39

Page 179: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 179

doista, trebali bi biti u stanju taj civilizacijski raskorak prevladati i obliko-vati takav koji mobilizira najšire slojeve društva, većinu hrvatske nacije za boljitak svih državljana.

5.

zamisao koja je pred nama utemeljena je na konkretnom iskustvu Hnos-a za obveznu školu što se u praksi pokazalo učinkovitim. konkretno iskustvo proizašlo iz politike obrazovanja, teorijskog i znanstvenog pristupa takve školske prakse. iz iskustva i metodologije izrade i primjene Hrvatskog naci-onalnog obrazovnog standarda kao prvog kurikulnog iskustva ostvarenog u hrvatskoj obveznoj školi od 2004. do 2008. godine. taj je dotad uspješni proces u jednom trenutku iz neobjašnjivih razloga početkom 2008. godine napušten. prekinuto je njegovo usavršavanje i daljnji razvitak, kao i proši-renje primjene takve metodologije na srednje školstvo, najprije u gimnazi-ji i zatim u cjelokupni srednjoškolski sustav. što se je točno desilo tada za Ministra dragana primorca, nije nikada razjašnjeno, ali zna se da je bio jak otpor prema primjeni takve kurikulne politike u onom dijelu Ministarstva koje se bavilo srednjim školama. Čemu su se posebno protivili neki mini-strovi savjetnici, ali i neki dužnosnici iz reda tadašnjih koalicijskih partnera Hrvatske demokratske zajednice. sva kasnija traženja i pokušaji konkret-nog ostvarenja kurikula u školi, ostala su na teoretskim pokušajima i operet-nim bavljenjem s minornim i perifernim pitanjima za školstvo. ono što se trenutno pokušava razvojem kurikula u Hrvatskoj, osim što je kao mnogo puta do sada teoretski donekle korektno osmišljeno, ali i s nekim ozbiljnim promašajima argumentiranim u ovom dokumentu, još uvijek nema nika-kvih opipljivih praktičnih rezultata niti garancije za uspjeh. naročito se to odnosi na važnu ulogu temeljnih znanja za znanstveno-tehnološki, gospo-darski i društveni razvoj, posebice za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovne, informatičke, ekonometrijske, ekonofizičke, kvantitativno-sociološke i druge struke, te osposobljavanje za cijeloživotno obrazovanje i nepredvidive trendove budućeg razvoja u sve više globaliziranom svijetu. U tom pogledu ovdje se predlaže da se kao orijentir uzme uspješno njemač-ko i austrijsko školstvo, uvažavajući vlastitu tradiciju i primjere dobre prak-se, te izbjegavajući zamke prerane i pretjerane izbornosti, te neke negativne posljedice pretjerane liberalizacije u uvjetima rastuće globalne konkurenci-je. polaziti se treba od argumentiranih svjetskih iskustava da je intenzivno stalno stručno usavršavanje i motiviranje nastavnog kadra najvažniji čim-benik poboljšanja kvalitete školstva.

6.

Činjenica da je danas nastavni plan i program u osnovnoj školi upravo onaj koji je uveden 2006/7. na temelju iskustva Hnos-a, kao i činjenica da je u

program hazu.indd 179 18.10.2015 21:33:39

Page 180: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

180a

hrvatskoj obveznoj školi preživjelo dosta od Hnos-ovih kurikulnih zami-sli i rješenja, osobito inovacije u planiranju nastave i izboru metoda i strate-gija poučavanja, najbolje govore o kvaliteti predloženih promjena. danas s puno više iskustva u funkcioniranju cjelokupnog odgojno-obrazovnog su-stava puno je jednostavnije proširiti i primijeniti stečena iskustva u kuri-kulu srednjih škola, posebno gimnaziji. osobito je važno učiniti kurikulnu reviziju sadržaja i ishoda poučavanja, onoga što želimo učiti u školi, prepo-ručiti metode, strategije i načine poučavanja, te model primjerenog praće-nja i ocjenjivanja onoga što će učenici učiti, uz pružanje dovoljna prostora razvoju inventivnosti i kreativnosti nastavnog kadra.

tu ne bi trebalo biti više puno lutanja, jer Hrvatska kao dio zapadnoeu-ropske civilizacije i kao članica europske unije, davno se već odlučila i pri-ključila zemljama koje mijenjaju svoju obrazovnu politiku prema jasno de-finiranim ishodima obrazovanja, postignućima obrazovanja na pojedinim obrazovnim razinama. danas i s najdubljim uvažavanjem stručnih rješenja, preporuka i trendova u odgoju i obrazovanju na razini europske unije.

Hrvatska je na najboljem putu da u bliskoj budućnosti dođe do poželj-nog cilja – nacionalnog kurikula. kurikula koji nam daje odgovor na pita-nja: kakvog učenika hoćemo u predškoli, osnovnoj školi i srednjoj školi? koje sadržaje želimo poučavati? kako trebamo najbolje poučavati, te kako ćemo pratiti i znati što su učenici naučili? riječ je o jednostavnim pitanji-ma, ali vrlo složenim pitanjima i procesima kojima valja strpljivo, otvoreno i holistički pristupiti, jer sve drugo nas udaljava od željenog cilja. sadržaji sakupljeni u ovom dokumentu na ta pitanja daju na različite načine racio-nalne i smislene odgovore. odgovore koje je teško osporiti argumentima!

7.

valja pridodati i još jednu vrlo važnu spoznaju. odgoj i obrazovanje pripa-daju svim područjima znanosti. prije svega društvenom i humanističkom i prirodoslovno-matematičkom, ali prava bit zbiva se u interdisciplinarnom području. zapravo, odgoj i obrazovanje koincidira sa životom, jer jedino ži-vot u sebi sadrži sva znanja. zar nisu škole u starom egiptu nazivane – ško-le života?

zašto ovo ističemo? da bi upravo ukazali na svu kompleksnost i slože-nost u promjenama školstva i nemogućnost da pojedinac ovlada svim ovim područjima i potrebnim znanjima u izradi i primjeni nacionalnog kuri-kula. zato je potrebno konstruktivno zajedništvo najvažnijih društvenih struktura, a ne autoritarni timovi prepisivača i predlagača starih koncepata. U hrvatskim uvjetima to znači i međusobno razumijevanje unutar onoga što zovemo znanstveno, političko i crkveno mišljenje. bolje razumijevanje i uvažavanje unutar tih elita, moglo bi hrvatskom društvu vrlo brzo donijeti vrlo znakovit napredak.

program hazu.indd 180 18.10.2015 21:33:40

Page 181: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 181

kompleksnost razumijevanja i usmjeravanja odgoja i obrazovanja, leži i u onome što zovemo povijest obrazovanja, politika obrazovanja, filozofija odgoja, ekonomika obrazovanja, sociologija obrazovanja, psihologija obra-zovanja, komparativne politike u obrazovanju itd. ne samo to, nužno je u suodnos dovesti i uvažiti svu složenost triju pristupa istraživanju odgo-ja i obrazovanja i njihovih rezultata. tako znanstvene rezultate pedagogij-skih istraživanja, edukoloških i metodičkih, koja se međusobno ne isklju-čuju već nadopunjavaju. U tome jest upravo bit, kada kažemo da je odgoj i obrazovanje važan društveni fenomen koji počiva na disciplinarnim, na in-terdisciplinarnim i multidisciplinarnim osnovama. tek upotrebom takvih znanja i vještina, te razumijevanjem novoostvarenih vrijednosti, možemo računati da ćemo znati opstati na zemaljskoj kugli kao subjekt života i civi-lizacije, kao subjekt kulture. zar ne bi to trebao biti cilj svih hrvatskih dr-žavljana a ne partikularan cilj neke političke elite ili društvene grupacije?

8.

kako pristupiti složenim kurikulnim promjenama ili kako nastaviti već za-početo? na to smo već dijelom odgovorili, tj. dajući uvid u širi društve-ni kontekst i opća načela kao preduvjete promjena i elemente dosadašnjeg iskustva. Međutim cjelokupni sadržaj ovoga dokumenta govori o tome. sa-svim konkretno osmišljavanje kurikula valja započeti na zatečenom stanju u postojećoj školi, školi koju poznajemo. Uvažavajući sve njezine stručne potencijale.

najjednostavnije govoreći, osnovu kurikula čini sadržaj poučavanja te metode i strategije poučavanja, kao i provjera onoga što su učenici nauči-li. dakle, nužno je postaviti vertikalu temeljnih znanja od ranog odgoja i predškole pa sve do kraja srednje škole. kada bi u prvoj etapi izradili kuri-kul od predškole do obvezne škole i gimnazije, bio bi to veliki skok za hr-vatsko školstvo. skok koji bi svima dao dodatno samopouzdanje i poticaj za dalje.

svi znamo da je riječ o složenom dugoročnom procesu što iziskuje vi-šegodišnji rad. zato valja uzeti isprobane metode, dugo i strpljivo rasprav-ljati i ogledno kušati planirane promjene prije konačne primjene, kako bi svi dionici u tom procesu došli do razumijevanja onoga što čine i što valja činiti. zapravo postati dionicima procesa u kojima svi subjekti zajednički rastu. doista, u tim promjenama vrijeme nije nevažan činitelj. Model zajed-ničkog odgojno-obrazovnog rada svih dionika sustava odgoja i obrazovanja ne može izrasti sam od sebe. on traži vrijeme, te sigurne i stabilne poticaje, puno međusobnog povjerenja, poštovanja i odgovornosti.

ključni subjekt promjena (kurikula) je učitelj/nastavnik/profesor. zato uspjeh promjene leži u činjenici koliko oni, koji planiraju i provode promje-ne, znaju i mogu motivirati učitelje/nastavnike/profesore, te koliko ih mogu osposobiti i sustavno osposobljavati za promjene. naše iskustvo govori kako

program hazu.indd 181 18.10.2015 21:33:40

Page 182: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

182a

su u hrvatskom obveznom školstvu izvrsni učitelji-praktičari već konkret-no pokazali kako se školu može mijenjati i jačati iznutra. zapravo, imamo iskustvo i model kako prenijeti znanje o tome, znanje o onome što se inovi-ra i mijenja na sve dionike sustava. doista, u školu ne bi se smjelo ništa uvo-diti što prije nije eksperimentalno isprobano u praksi na određenom broju škola i učenika, evaluirano i raspravljeno. još manje, predlagati i nuditi ono što se praktično ne može pokazati i dovesti u suodnos sa svim onim što se već čini.

9.

strateški pravac suvremene škole ne može biti posljedica proizvoljnosti, a još manje improvizacija, površnosti i brzopletnosti, već rezultat njezina su-stavnog strukturiranja, usklađenog s osnovama modernih trendova razvo-ja, gdje su znanstveno-stručna mjerila bitne odrednice njezine pojavnosti i organizacije. tim se pristupom podiže učinkovitost i dostojanstvo suvre-mene škole koja u okružju intenzivnih promjena (društveno-civilizacijskih i znanstveno-tehnoloških) ujedno postaje i njihovim činiteljem. škola koja uči temelji se na znanju što se stalno obogaćuje, razvija i umnožava. nju odlikuju dinamičnost, kretivnost, inovativnost, pluralnost, profesionalnost, prepoznatljivost, izvornost, demokratičnost, snošljivost i suradnja u djelo-vanju i još toliko toga.

takva škola jača odgovornost nastavnika za narav svog djelovanja, ali i osposobljavanja učenika za složenije životne situacije, što je u tradicional-nom sustavu odgoja i obrazovanja bilo posve sporedno. Učenika treba na-učiti raditi, misliti, djelovati, proizvoditi, stvarati, ali i poštivati druge i su-rađivati s drugima u tom radu. svakako valja mu razviti i empatiju prema Hrvatskoj i hrvatskom društvu, europskoj i svjetskoj stvarnosti kao uzviše-ni standard naše suvremenosti.

suvremena hrvatska škola treba obrazovati učenika kao aktivnog par-tnera. odgojiteljeva, učiteljeva, nastavnikova, profesorova i ravnateljeva uloga je poticanje i razvijanje učenikova samopouzdanja otkrivajući mu mogućnosti, a time potičući ga na promjenu i razvijanje stila učenja, rada i mišljenja.

jedan od temeljnih ciljeva školovanja je priprema učenika za svijet zbi-lje. Učenicima tijekom školovanja treba biti jasno što se od njih očekuje, pred kakvim se izazovima nalaze, što su sposobni biti i raditi. da bi se to uspjelo treba ulagati velike napore u nove metode obrazovanja i učenja, tako da u tim novim uvjetima nastavnik je istodobno i poučavatelj i pou-čavani. da bi se u tome uspjelo učenici trebaju znati naučeno upotrijebiti i primijeniti u smislenim situacijama, zapravo stvarnom životu. Hrvatski na-cionalni obrazovni standard konkretno se bavio primjenom tih spoznaja i načela. pokazao se kao proces koji je bitno motivirao učenike, učitelje i na-stavnike na tu novu pedagošku stvarnost.

program hazu.indd 182 18.10.2015 21:33:40

Page 183: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 183

10.

veliki obim školskoga gradiva koji učenici trebaju usvojiti, ponekad se odražava na štetu razvoja kreativnosti i inventivnosti. jednosmjerna komu-nikacija, frontalni oblik rada kao sinonim tradicionalnog obrazovanja koje još uvijek egzistira u praksi, monometodizam te hijerarhijski pristup čine školu ustanovom učeničke zabrinutosti, neizvjesnosti i straha. obrazovanje u svojoj osnovi treba poticati želju za znanjem, a ne korespondirati sa stra-hom od ocjene kojom će se kvantificirati reprodukcija mehanički usvoje-nog znanja bez mogućnosti iznošenja vlastita viđenja usvojenoga gradiva. Futurološke paradigme i teorijski modeli kreativne nastave te poticanje na inventivnost kao da egzistiraju tek u domeni literarnog ekspresionizma, ili kao članci stručnih, znanstvenih časopisa s tendencijom objavljivanja bez obzira na njihovu praktičnu primijenjenost u praksi.

rigidnost u poimanju kreativnosti kod određenog broja učitelja, mani-festira se kroz osobnu percepciju viđenja kreativnosti kao prevelike slobode u izražavanju, nesposobnosti kontrole, nemoralnom ponašanju ili emoci-onalnoj nestabilnosti. iako suočeni s mnoštvom novih saznanja, još uvijek se potencira u radu „čista teorija“ koja nailazi na sigurno potkrjepljenje i odobravanje institucionalnog obrazovanja. iako se promjene u modelima poučavanja ne mogu realizirati preko noći kao što se ni naše ponašanje ne formira u jednom danu, ali iskustvo koje je dobiveno generacijskim obra-zovnim radom zasigurno ima sada jednu novu kvalitetu koja uz adekvatno i stručno senzibiliziran prosvjetni kadar može napraviti promjenu u siste-mima poučavanja. Metodički i didaktički sadržaji potkrijepljeni mnogim istraživanjima s multidisciplinarnom osjetljivošću više su nego zreli za ak-tivne reforme odgojno-obrazovnog sistema.

pedagoški stavovi akumulirani godinama, kao i strahovi od promoci-je vlastita identiteta (govorimo o obrazovanju) kategorije su koje je najteže mijenjati. Međutim strpljivošću se može adekvatno djelovati na svim po-dručjima obrazovanja. nastavnici su ti koji vode, slušaju i upućuju. osnov-ni element razumijevanja između nastavnika i učenika je kreativnost. ona je poticaj za iskazivanje vlastitih ideja oslobođenih predrasuda koje će biti prožete kritičnim apstrahiranjem, dinamičnošću riječi i pokreta, stvara-njem novih ideja, dvosmjernom komunikacijom i promjenama. kreativ-nost je sposobnost proizvodnje novih ideja, a inventivnost je sposobnost transformacije novih ideja u konkretan oblik. zato i govorimo da je kreativ-nost nužni temelj promjena, ali sama po sebi nije dovoljna ukoliko nemamo inventivnih osoba koje će određenoj kreativnoj ideji udahnuti život.

da bi se učitelji odmaknuli od formalizma, dogmatizma, jednostranosti, stereotipnosti i sami moraju posjedovati vještine i znanja struke, ali i emo-cionalne kompetencije. Cilj današnjega obrazovnog sustava naglasak stav-lja na permanentno usavršavanje, jer ono što je do jučer bilo novo, već da-nas može biti staro. Međutim usavršavanje u znanju ne odnosi se isključivo

program hazu.indd 183 18.10.2015 21:33:40

Page 184: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

184a

na strukovno usavršavanje već i na cjelokupni razvoj ličnosti koja na osnovi svega stečenog treba postati osjetljivija na potrebe, konstruktivnija, inova-tivnija i kreativnija, te emocionalno stabilnija.

svako je stvaralaštvo put neizvjesnosti, a stvaralački subjekt je vizija pred kojom se nalazimo. gdje je rješenje? trebaju li projekti odgoja i obra-zovanja biti ti koji će promijeniti nastavnike ili će nastavnici biti oni koji će utjecati na formiranje programa bliskijim shvaćanju djece. da bi se riješilo ovo krucijalno pitanje, nastavnicima su potrebna nova akademska i profe-sionalna stvaralačka znanja koja će biti instrument samorefleksije i detalj-ne programske analize. samo poznavanje struke, ali bez stvaralačke imple-mentacije znanja, često dovodi do alijenacije samoga subjekta i deficitne edukacije.

11.

na koncu možemo samo istaknuti kako je izrada i primjena kurikula za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obveznu i srednju školu uvjetovana stabilnom politikom obrazovanja kao procesa kojim se stvara opće dobro za sve državljane i ključni je preduvjet uspješnog gospodarstva i društva, te zadovoljavajućeg životnog standarda, a što ne može nitko drugi učiniti za nas, osim nas samih.

kurikulne promjene su vrlo dinamičan proces u kojem se uvode suvre-mene, a napuštaju zastarjele spoznaje i metode rada. proces je to koji po-stavlja učenika u središte nastavnog procesa i razvija partnerske odnose s učiteljem/nastavnikom/profesorom i svim dionicima sustava odgoja i obra-zovanja .

suvremeni pristupi organizacije škole zahtijevaju i uvođenje kvalitetnog školskog menadžmenta, zapravo upravljanjem školom na način da se uva-žava osobnost nastavnika i učenika, potencira timski rad nastavnika i uče-nika kao i općenito konstruktivistički pristup odgoju i obrazovanju. smisao promjena teži većoj stručnosti te razvoju kadrova koji bi sukladno moder-nim školskim trendovima postali nositelji uloge upravljanja školom kao prosocijalnom zajednicom.

primjena modela zajedničkog odgojno obrazovnog rasta svih subjeka-ta u odgoju i obrazovanju ubrzala bi promjene u školstvu i ostvarenje vizije suvremenog hrvatskog školstva. prilika je to i za jačanje prostora slobode i demokracije te općenito kulture življenja u hrvatskome društvu. takav pri-stup nas upućuje ne samo na odgojnu i obrazovnu stvarnost već i na zajed-ničku sudbinu svih hrvatskih državljana.

budućnost Hrvatske i hrvatskih državljana bitno će ovisiti o tome u ko-joj ćemo mjeri poboljšati kvalitetu školstva, uz izbjegavanje zamki nedo-voljno promišljenih improvizacija. vraćajući dignitet učiteljima/nastavnici-ma/profesorima, ravnateljima i drugim djelatnicima u sustavu školstva, te

program hazu.indd 184 18.10.2015 21:33:40

Page 185: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 185

osuvremenjivanjem kurikula otvara se i proces u kojem republika Hrvat-ska može postati ravnopravni partner u stvaranju, razmjeni znanja, dobara i usluga u europskoj uniji i s ostalim svijetom.

vladimir paar i nevio šetić

program hazu.indd 185 18.10.2015 21:33:40

Page 186: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

program hazu.indd 186 18.10.2015 21:33:40

Page 187: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

DRUGI DIO

program hazu.indd 187 18.10.2015 21:33:40

Page 188: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

188a

Literatura:

akenhead, g.s. (2003) review of research on humanistic perspectives in science curricula.european science research association Conference, noordwijkerhout, The netherlands.alexander, r. (2008) essays on pedagogy. routledge.amen, d. (2001) kako radi vaš mozak. zagreb: vbz.ames, C. (1992) Classrooms: goals, structures, and student motivation. journal of educational psychology, 84(3) 261-271.andrilović,v. (1989) Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. školska knjiga, zagreb.armstrong, t. (2008) najbolje škole. kako istraživanje razvoja čovjeka može usmjeravati pedagošku praksu. educa, zagreb.babić, H. (2001) informacijska tehnologija u obrazovanju. aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi. HazU, Ur. sibe Mardešić i Milan Meštrov, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, 15, 68-75, zagreb.baert, g., i dr. (2002) inovacije u osnovnom obrazovanju. školske novine, zagreb.balota M. (1950) stara pazinska gimnazija. zagreb.baranović, b. (ur.) (2006) nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive. institut za društvena istraživanja, zagreb.barišić, s. (2012) razvoj hrvatskoga školstva u svjetskom kontekstu. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije, HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.barović, z. (1996) opterećenje i rasterećenje učenika u odgojno-obrazovnom procesu. zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga: pedagogija i hrvatsko školstvo, 289-296, Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.barović, z. (2008) Magistarski rad. sveučilište u rijeci.barović, z. (2008) istraživanje motivacije učenika u netradicionalnim oblicima nastavnoga rada prema Hnos-u. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.bazala, v. (1965) preteče, osnutak i razvoj sveučilišta u zagrebu do 1918. godine. zbornik za historiju školstva i prosvjete br. 2.beck, r.s. (2003) Motivacija: teorija i načela. naklada slap, jastrebarsko.beck, U. (2002) individualization. sage publications, London.bezić, k. (1998) Metodika nastave prirode i društva: tehnologija nastave. Hpkz, zagreb.bežen, a., jelavić F. i dr. (1991) osnove didaktike. školske novine, zagreb.bežen, a. (2008) za promjene u obrazovanju nužna je afirmacija metodike te potpora sveučilišta i znanosti. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.bilić,v. (2001) Uzroci, posljedice i prevladavanje školskog neuspjeha. Hpkz, zagreb.

program hazu.indd 188 18.10.2015 21:33:40

Page 189: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 189

bobinski v. (2006) planiranje i programiranje nastave prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. U: vodič za roditelje, o nastavnom planu i programu prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. Ur. Ljiljana klinger. školska knjiga, zagreb. 37-38.bognar, L., Matijević, M. (2002) didaktika. školska knjiga, zagreb.bohr n., piaget j. (1971) seminar. niels bohr institute, kopenhagen.bomia, L., beluzo, L., demeester, d., elander, k., johnson, M., sheldon, b. (1997) The impact of teaching strategies on intrinsic motivation. iL, eriC Clearinghouse on elementary and early Childhood education, Champaign.brana, j. (2008) što je bitno za prirodne znanosti i matematiku u Hrvatskom nacionalnom kurikulumu. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.bringuier j.C. (1977) Conversations libres avec jean piaget. editions robet Laffont, s.a.bruner, j. (1962) Cognitive development in Children. Chicago: The University of Chicago press.bruner, j. (2000) kultura obrazovanja. educa, zagreb.bruner, j.(1977) Early Social Interaction and Language Acquisition. academic press new York.budin, L. (2008) stjecanje digitalnih kompetencija i osnovnih znanja iz računarstva u osnovnoj i srednjoj školi. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.buljubašić-kuzmanović, v. i gazibara s. (2015) izazovi afektivnog obrazovanja, nova prisutnost 13, 2, 213-229Ceps (2010) The key role of education in the europe 2020 strategy. Ceps Working document no.338.Cerini, b., Murray, i., reiss, M.j. (2003) student review of science curriculum. Major findings. planet science, London, institute of education, University of London, Falmer, London.Cvitaš, t. (2001) značajke i potrebe nastave prirodoslovlja, aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi, HazU, Urednici sibe Mardešić i Milan Meštrov. posebna izdanja HazU, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, sv. 15, zagreb.Čudina-obradović, M. (1992) Motivacija u školi: novi teorijski pristupi i posljedice na praksi. napredak, br. 3, 257-271.Čukelj, z. (2006) izvanučionična i terenska nastava. U: vodič za roditelje, o nastavnom planu i programu prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. školska knjiga, zagreb, 39-41.de beni M., šimović, v., gasparini, a.L. (ur.) (2012) pedagogija zajedništva i agazzi metoda / pedagogy of Communion and the agazzi method. Učiteljski fakultet sveučilišta u zagrebu, zagreb.demarin, M. (1978) Hrvatsko školstvo u istri. Hrvatski školski muzej, zagreb.desforges, C. (2001) Uspješno učenje i poučavanje. educa, zagreb.dev, p.C. (1997) intrinsic motivation and academic achievement: What does their relationship imply for the classroom teacher? remedial and special education, 18(1) 12-19.development of national educational standards (2004) bundesministerium für bildung und Forschung, berlin.dewey, j. (1971) demokratija i vaspitanje. Uvod u filozofiju vaspitanja. obod, Cetinje.

program hazu.indd 189 18.10.2015 21:33:40

Page 190: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

190a

dhoroty, j. (1992) Ustvarajalne metode učenja. alpha Centar, Ljubljana.dörney, z. (2001) teaching and researching Motivation. pearson education, Harlow.dryden, g., vos, j. (2001) revolucija u učenju. educa, zagreb.educational standards (2000) proc. brit. acad. 102, oxford University press, oxford.eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006. (2005.). Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, zagreb.european Commission (2007) science education now: a renewed pedagogy for the future of europe, brussels.european report on quality of school education (2000) european commission, brussels.Franković, d. (ur.) (1958) povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. pedagoško književni zbor, zagreb.Franjevačka klasična gimnazija u sinju (2004) radovi sa znanstvenog skupa. split – sinj, 2004. Furlan, i. (1984) primijenjena psihologija učenja, školska knjiga, zagreb.galloway, d., rogers, C., armstrong, d., Leo, e. (1998) Motivating the difficult to teach. Longman, London.galton, M. (1989) teaching in the primary school. david Fulton publishers, London.gamulin, s. (2008) Hrvatski obrazovni standard: biologija – osvrt, provedba, uspjeh. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.gardner, H. (1983) Frames of Mind: The Theory of Multiple intelligences. basic books, new York.gardner, H. (2005) disciplinarni um. educa, zagreb.gardner, H. (2006.): promijeniti mišljenje. algoritam, zagreb.gardner, r. C. & Macintyre, p. d. (1987) The role of anxiety in second language performance of language dropouts. London, University of Western ontario: bulletin no. 657.glasser, W. (1999) nastavnik u kvalitetnoj školi. educa, zagreb.glasser, W. (2000) teorija izbora: nova psihologija osobne slobode. alinea, zagreb.grgin, t. (2004) edukacijska psihologija. naklada slap, jastrebarsko.grupa autora (2013) Metodologija učenja, naučimo učiti. dušević i kršovnik, rijeka.gudjons, H. (1992) didaktičke teorije. educa, zagreb.gudjons, H. (1994) pedagogija. temeljna znanja. educa, zagreb.gušić, i. (2001) važnost geoznanosti u prirodoslovnom obrazovanju. aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi, HazU, Urednici sibe Mardešić i Milan Meštrov, posebna izdanja HazU, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, sv. 15, zagreb, 84-89.gušić, i. (2008) geoznanosti – stanje u školstvu. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.Ham, s. (2010) kurikulumdžije i kroskurikulumdžije na sramotu hrvatskoj jezičnoj kulturi. jezik 57, 2, 50-53.Hauenstein, a. d. (1998.). a Conceptual Framework for educational objectives. a Holistic approach to traditional taxonomies. University press of america.HazU (1997) Hrvatska i europa: srednji vijek (vii – Xii stoljeće). rano doba hrvatske kulture. Ur. ivan supičić)HazU (2004) deklaracija o znanju i primjeni znanja, HazU, zagreb.

program hazu.indd 190 18.10.2015 21:33:40

Page 191: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 191

HazU (2014) izjava 23 akademika HazU o školskoj nastavi matematike, fizike, kemije i biologije.Horbec, i. i švogar, v. (2010) školstvo kao politicum: opći školski red iz 1774. anali za povijest odgoja, 9, 5-20.Horbec, i. i švogar, v. (2010.) opći školski red za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole u svim carsko-kraljevskim nasljednim zemljama od 6. prosinca 1774. anali za povijest odgoja, 9, 21-47.Horbec, i. i švogar, v. (2011) početak modernoga srednjega školstva u Habsburškoj monarhiji: nastavni plan za gimnazije (1849). anali za povijest odgoja 10, 7-15.Horbec, i. i švoger, v. (2012) nacrt temeljnih načela javne nastave u austriji (1848) – osnova modernizacije školstva u Habsburškoj Monarhiji. anali za povijest odgoja, 12, 7-39.Hoško, F. e. i korade, M. (2003.). školstvo i crkveni redovi. U: golub. i. (ur.), Hrvatska i europa, kultura, znanost i umjetnost. barok i prosvjetiteljstvo. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i školska knjiga, 187-202, zagreb.Hrvatski nacionalni obrazovni standard (2005) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, zagreb / guide through the Croatian national educational standard for primary schools. Ministry of science, education and sports, zagreb.Hrvatski nacionalni obrazovni standard – Moja nova škola (2006). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, zagreb.Husserl, e. (1990) kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija: uvod u fenomenološku filozofiju. globus, zagreb.jakšić, j. (2003) Motivacija. psihopedagoški pristup. kateheza 25, 1, 3-4, 5-16, katehetski salezijanski centar, zagreb.jalušić, a. (2012) Magistarski rad. sveučilište u splitu.jecić, s., (2012) predznanje kao temelj visokoškolskih tehničkih studija. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije, HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor. jelaska, z. (2008) jezikoslovna utemeljenost novina u području hrvatskoga jezika. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.jelavić, F. (1994) didaktičke osnove nastave. naklada slap, jastrebarsko.jelavić, F. (2003) nastavna metoda u obrazovno-odgojnom procesu. kateheza 25, 4, 277-287, katehetski salezijanski centar, zagreb.jenkins, e.W. (2003) environmental education and the public understanding of science. Frontiers in ecology and the environment 1(8), 437-443.jensen, e. (2011) super-nastava. educa, zagreb.juraković, L., Cadum, g., Fabris, g. (2006) Modern management-a challenge for primary and secondary schools, 25. international Conference on organizational science development, republika slovenija, portorož, 282-290.juraković, L., tatković, n. (2012) suvremeni školski menadžment – izazov za osnovne i srednje škole. društvo i tehnologija. society and technology 2012. – dr. juraj plenković, book of manuscripts, ur. darja Mustić, zagreb: Croatian Communication association, and international Federation of Communication association, 647-653.juraković, L., tatković, n. (2014) implementacija bolonjskog procesa – iskustva i izazovi, dani Mate demarina, sveučilište jurja dobrile u puli, education for development, ur. tatković n., 57-73.jurić, v. (1993) praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. U: priručnik za ravnatelje. znamen, zagreb.

program hazu.indd 191 18.10.2015 21:33:40

Page 192: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

192a

kalin, boris (2004) o nastavničkoj kompetenciji sveučilišnih nastavnika. Metodički ogledi, zagreb, 11, 43. – 63.kallay, n. (2012) Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije, HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.kašić, b. (Cassius, b) (1604) institutionum linguae illiricae libri duo. rim.katičić, r. (2010) vijeće za normu o nazivima kurikulum, kurikul i uputnik. jezik 57, 2, 54-55.kiper, H., Mischke, W. (2008) Uvod u opću didaktiku. educa, zagreb.klapan a. (1991) Mišljenja i stavovi učitelja o njihovom praktičnom pripremanju za učiteljski poziv. život i škola, br. 3, zagreb.klapan, a. (1994) družbena skrb za inovatorje. zbornik gradiv za posvet nadarjeni, stanje, problematika, razvojne nužnosti, novo Mesto.klapan, a. (2004) teme iz andragogije. vlastita naklada, rijeka.klinger Lj., ur. (2006) vodič za roditelje, o nastavnom planu i programu prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. školska knjiga, zagreb. klinger Lj. (2006) najčešća pitanja o Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. U: vodič za roditelje, o nastavnom planu i programu prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. školska knjiga, zagreb. 24-32. klinger, Lj. (2007) promjene u obrazovanju kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Mzos, zagreb.klinger, Lj. (2008) sustavnost obrazovanja za odgoj i obrazovanje. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.klippert, H. (2001) kako uspješno učiti u timu. educa, zagreb.kolić-vehovec, Lj. (1998) edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, rijeka.kranjc, a. (1992) Motivacija za izobraževanje. domska enotnost, Ljubljana, 1992.kulić, s. (2010) suvremene civilizacije i kulture u sukobu sa životom i prirodom. patologija uma i destrukcija ekosustava. profil international, zagreb.kyriacou, C. (1995) temeljna nastavna umijeća. educa, zagreb.Lavrnja, i. (1998) poglavlja iz didaktike. pedagoški fakultet, rijeka.Lehrplan, bayern.Lehrplan, berlin.Lehrplan, Österreich.Ličina, b. (2003) Učitelj – učenik – škola. Filozofski fakultet, rijeka, 78-84.Lloyd d, Wallace j. (2004) imaging the future of science education: the case of making future studies explicit in student learning. studies in science education 40, 139-177.Lowman, j. (1984) Mastering the techniques of teaching. san Francisco.Lowman, j. (1990) promoting Motivation and Learning. College teaching 38(4), 136-39.Mandić, s. (1998) Motivacija za školski uspjeh. školske novine, zagreb.Mardešić, s. (2008) stručno osposobljavanje nastavnika matematike. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.Marzano, r. j., pickering, d. j., pollock, j. e., (2006). nastavne strategije. kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. educa, zagreb.Matijević, M., (1999) didaktika i obrazovna tehnologija. U: osnove suvremene pedagogije, Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.Matijević, M. (2004) ocjenjivanje u osnovnoj školi. tipex, zagreb.

program hazu.indd 192 18.10.2015 21:33:40

Page 193: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 193

Matijević, M., radovanović, d. (2011) nastava usmjerena na učenika. školske novine, zagreb.McCombs, b.L., Whisler, j.s. (1997) The learner-centred classroom and school: strategies for increasing student motivation and achievement. Ca: jossey-bass, san Francisco.Meyer, H. (1994) Unterichts-Methoden i, Theorieband. scriptor verlag, Frankfurt/M.Meyer, H. (2003) UntrichtsMethoden ii, praxiband. Cornelsen scriptor verlag, Frankfurt/M.Meyer, H. (2004) Was is guter Unterricht? Cornelsen verlag scriptor, Frankfurt/M.Milat, j. (1996) pedagogija treba razvijati teoriju osposobljavanja. U: zbornik radova sabor hrvatskih pedagoga: pedagogija i hrvatsko školstvo, Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.Miljković, d. i batinić, š. (2011) iz povijesti hrvatskog srednjega školstva u razdoblju od 1918.-1941. napredak 152, br. 3.4, 495-521.Mladinić, p. (2008) Matematika u osnovnoj i srednjoj školi u rH – stanje, problemi, trendovi. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.Munari, a. (1994) jean piaget, prospects. Quarterly review of comparative education 24,1-2, 311-327.Munjiza, e. (2009) povijest hrvatskoga školstva i pedagogije. Filozofski fakultet sveučilišta u osijeku i Hrvatski pedagoško-književni zbor, ogranak u slavonskom brodu.Mužić, v. (1999) Uvod u metodologiju istraživanja i obrazovanja. educa, zagreb.nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.national Curriculum (1999) Qualifications and Curriculum authority, London.national curriculum guidelines in Finland (2000) Helsinki.national science education standards (1996). national research Council, national academy press, Washington, d.C.nelson, r.r., phelps, e. (1996) investment in humans, technological diffusion and economic growth. american economic review, 16, 69-75.nietzsche, F. (1999) o istini i laži u izvanmoralnom smislu. Matica Hrvatska, zagreb.paar, v. (1987) prirodno-matematičko obrazovanje za razvoj. pedagoški rad 42, 149-156. paar, v. (1990) nastava fizike i znanstveno-tehnološki razvoj. tehnološki razvoj i obrazovanje, osijek, 245-260.paar, v. (1992) prilog izgradnji sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja. glasnik Ministarstva prosvjete i kulture republike Hrvatske, izvanredno izdanje 26. 5. 1992, 24-30.paar, v. (1997) Metodika i orijentacija suvremene nastave fizike u školi. treći hrvatski simpozij o nastavi fizike – perspektive nastave fizike, Hrvatsko fizikalno društvo, zagreb, 69-97.paar, v. (1999) Hrvatski nacionalni interesi danas i sutra. državnost iii, 2, 63-70.paar, v. (2001) načela obrazovanja u suvremenom društvu, aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi, HazU, Urednici sibe Mardešić i Milan Meštrov, posebna izdanja HazU, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, sv. 15, zagreb, 9-17.

program hazu.indd 193 18.10.2015 21:33:40

Page 194: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

194a

paar, v. (2003) prijedlog razvoja hrvatskog školstva po modelu srednjoeuropskog, austrijskog školskog sustava. globalizacija u Hrvatskoj – Hrvatska u globalizaciji (ur. vlatko pavletić). a.g. Matoš d.d. – Udruga 11. siječnja 1972., zagreb,122-133.paar, v. (2005) je li prioritetni cilj javne televizije komercijalizacija ili razvoj Hrvatske i nacionalni interesi. republika 61, 51-56.paar, v. (2006) okvir Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Metodika 7, 7-24.paar, v. (2006) Ciljevi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda. U: vodič za roditelje, o nastavnom planu i programu prema Hrvatskome nacionalnom obrazovnom standardu. školska knjiga, zagreb, 7-9. paar, v. (2008) Hrvatski obrazovni sustav u odnosu prema obrazovnoj politici europske unije. zbornik radova 10. škole učitelja, ur. šetić, n., paar, v., Hrvatski pedagoško- književni zbor, 14-30.paar, v. (2009) od Hnos-a do nacionalnog kurikula. vukovarsko-srijemski učitelj, br. 6, 7-14.paar, v. (2010) prijevod engleskoga naziva curriculum na europske jezike – zašto otpor nazivu na hrvatskom jeziku? jezik 57, 2, 55-57.paar, v. (2012) o budućnosti Hrvatske odlučit će kvaliteta školstva – što umjesto nok-a? zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije, HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.paar, v. i šetić, n. (ur.), inovacije u učinkovitijem odgojno-obrazovnom radu. zbornik radova 9. škole učitelja Hrvatske. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.palekčić, M. (1985) Unutrašnja motivacija i školsko učenje. svjetlost, sarajevo.pastuović, n. (1999) edukologija. znamen, zagreb.perelman, Ch., olbrechts-tyteca, L. (1969) The new rhetoric. University of notre dame press, London.perić, i. (1965) razvitak i djelovanje učiteljskih škola u dalmaciji. zbornik za historiju školstva i prosvjete br. 11.perić, i. (1967) dva reformna zahvata u školovanju dubrovačke mladeži iz 15. i 16. stoljeća, pedagoški rad br. 5-6, 218-226.perić, i. (1974) borba za ponarođenje dalmatinskog školstva 1860.-1918. Hrvatski školski muzej, zagreb.perić, i. (2015) Memoarski zapisi: tragom živora ispunjenog školskim, znanstvenim i književnim radom, Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.petrovečki, M., paar, v., primorac, d. (2006) Can Croatia join europe as competitive knowledge-based society by 2010? Croatian Medical journal 47, 809-824.piaget, j. (1981) psihologija inteligencije. nolit, beograd.pichler, g. (2012) kockanje. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.pintarich, p.r., schunk, d.H. (1996) Motivation in education: Theory, research and application, englewood Cliffs, Hj, printice Hall.poljak, v. (1996) didaktika. školska knjiga, zagreb.popović, s. (2008) neki problemi školstva u rH s posebnim osvrtom na fiziku. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.popović, s. (ur.) (2012) zbornik radova razvoj Hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.popović, s. (2012) Uvodne napomene. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.

program hazu.indd 194 18.10.2015 21:33:40

Page 195: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 195

popović, s. (referent) (2012) izjava. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.posedel, j. (1903) povijest gimnazije u dubrovniku, program c. k. velike gimnazije u dubrovniku za škol. g. 1902/03. dubrovnik.pranjić, M. (2005) didaktika. golden marketing.previšić, v. (ur.) (2007) kurikulum. školska knjiga, zagreb.primorac, d., paar, v., (ur.) (2005) vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (Hnos), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, zagreb.puljak, L. (2006) Metodička bilježnica, priručnik za rad po Hnos-u. servis obrazovnog standarda, split.puljak, L. (2008) Hnos – stvarne promjene u školskom sustavu. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.rafajac, b., Ledić, j., kovač, v. (1998) kvaliteta u odgoju i obrazovanju: pristupi i rješenja. pedagoški fakultet u rijeci, rijeka.raukar, t. (2008) nastavni programi i nastava povijesti u osnovnoj školi. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.report to the nation from the national commission for mathematics and science teaching for the 21st century (2000) U.s. department of education, Washington, d.C.rheinberg, F. (2004) Motivacija. naklada slap, jastrebarsko.sabolović, M., (2008) teškoće u organizaciji nastave i provedbe Hnos-a u velikim školama. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.sahlberg, p. (2012). Lekcije iz Finske. što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj. školska knjiga, zagreb.schreiner, C., sjoberg, s. (2004) sowing the seeds of rose. acta didactica 4, 1-120.sirotković, H. (2009) visoko školstvo u XiX. stoljeću. U: ježić, M. (ur.) Hrvatska i europa, kultura, znanost i umjetnost. Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i školska knjiga, 233-238.sjöberg, s., schreiner, C. (2008) Young people, science and technology. attitudes, values, interests and possible recruitment. ert event, brussels, oct. 2.sjöberg, s., schreiner, C. (2010) The rose project – an overview and key findings, eurydice http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/slunjski, e. (2011) kurikulum ranog odgoja. istraživanje i konstrukcija. školska knjiga, zagreb. smjernice za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije rH (2012) zagreb.springer, o. p. (2001) važnost biološkoga, medicinskoga i ekološkog obrazovanja u školskom sustavu. aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi. HazU, Urednici sibe Mardešić i Milan Meštrov, posebna izdanja HazU, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, sv. 15, zagreb, 61-67.stendberg, r. j. (2005) kognitivna psihologija. naklada slap, jastrebarsko.stevanović, M. (2001) didaktika u fokusu razvijanja stvaralačke ličnosti učenika. zbornik radova didaktički in metodični vidiki prenove in razvoja izobraževanja, str.148.-154., pedagoška fakulteta Maribor, Maribor.stol, i. i Fink, d. (2000) Mijenjajmo naše škole. kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola. educa, zagreb.strugar, v. (1993) biti učitelj. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.strugar, v. i vrgoč, H. (2001) doprinos pedagogiji i školskoj praksi. sto četrdeset godina časopisa napredak 1859.-1999. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.

program hazu.indd 195 18.10.2015 21:33:40

Page 196: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

196a

strugar, v., (ur.) (2002) koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u republici Hrvatskoj. Ministarstvo prosvjete i športa, zagreb.strugar, v. (2003) Hrvatsko školstvo na prijelazu stoljeća (1996.-2003.): stanje, tendencije i pogled u budućnost. U: vrgoč, H. (ur.), odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskoga društva. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb, 44-60.strugar, v. (2012) znanje, obrazovni standardi, kurikulum. teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj. školske novine, zagreb.strugar, v. (2014) Učitelj između stvarnosti i nade. alfa, zagreb.supičić, i. (2015) intelektualnost i duhovnost, nova prisutnost 13, 2, 232-240.szabo, a. (2009) razvoj osnovnoga i srednjega školstva od kraja Xviii. do početka XX. stoljeća. U: ježić, M. (ur.), Hrvatska i europa, kultura, znanost i umjetnost. Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i školska knjiga, zagreb, 223-232.šetić, n. (2005) o povezanosti istre s ostalim hrvatskim zemljama. naša sloga 1870.-1915. dom i svijet, zagreb.šetić, n., Čukelj, z. (2007) o dosadašnjim iskustvima u primjeni Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda. vukovarsko srijemski učitelj br. 4., 17-30.šetić, n. (2009) prema hrvatskom nacionalnom kurikulu. U: drandić, b. (ur.), nastavnički suputnik. znamen, zagreb, 243-253.šetić, n. (2010) staleška društva i časopisi hrvatskog učiteljstva u istri 1891.-1914. profil international, zagreb.šetić, n. (2011) sto četrdeset godina Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. napredak br. 3-4, 353-372.šetić, n. (2012) opće hrvatske učiteljske skupštine 1871.-1878. i njihovo političko, nacionalno integracijsko i modernizacijsko značenje, napredak br. 3-4, 529-546.šetić, n. (2012) kakvu svijest i okruženje trebamo za reformu hrvatskoga školstva. zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.šikić, z. (2001) sukob prošlosti i budućnosti u suvremenom obrazovanju. aktualni problemi prirodnih znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj: stanja, perspektive, prijedlozi. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Urednici sibe Mardešić i Milan Meštrov, posebna izdanja HazU, prilozi za strategiju hrvatskog razvoja, sv. 15, zagreb, 76-83.šoljan, n. n. (2003) pedagogija znanost na prijelazu u 21. stoljeće: kontekstualizacija pedagogijskih razvoja. U: vrgoč, H. (ur.), odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskoga društva. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb, 23-43.švarc, j. (2012) treba li Hrvatskoj obrazovanje za inovacije? zbornik radova razvoj hrvatskoga školstva u kontekstu europske unije. HazU i Hrvatski pedagoško-književni zbor.UnesCo Histoire du developpement culturel et scientifique de l’humanite (hrvatsko izdanje: Historija čovječanstva. kulturni i naučni razvoj, naprijed, zagreb).U.s. department of education (2000) a report to the nation from the national Commission for Mathematics and science teaching for the 21st Century, U.s. department of education, Washington, d.C.U.s. national academy of sciences (2007) rising above the gathering storm. The national academy press, Washington, d.C.vigotski, L. (1977) Mišljenje i govor. nolit, beograd.vizek-vidović, v., vlahović-štetić, n., rijavec, M., Miljković, d. (2003) psihologija obrazovanja, iep, zagreb.

program hazu.indd 196 18.10.2015 21:33:40

Page 197: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 197

vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu (2005) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, zagreb.vrcelj, s. (2000) školska pedagogija. Filozofski fakultet u rijeci, rijeka.vrgoč, H. (2007) naših sto trideset i pet godina 1871.-2006. Hrvatski pedagoško-književni zbor, zagreb.vrkljan, p. (2008) nastava kemije i Hnos. zbornik radova Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja, HazU.vujčić, v. (1990) opća pedagogija. novi pristup znanosti o odgoju. Hrvatski pedagoško književni zbor, zagreb. vukasović, a. (1995) pedagogija, četvrto izdanje, alfa d.o. i Hrvatski katolički zbor „Mi”, zagreb.Wright, s. p., Horn, s. p., sanders, W. L. (1997) teacher & classroom context effects on student achievement: implications for teacher evaluation. journal of personnel evaluation in education 11, no.1.zloković, j. (2001) Holistički pristup promjenama i razvoju odgojno-obrazovne paradigme uloge škole. zbornik radova didaktički in metodični vidiki prenove in razvoja izobraževanja, 47-57, pedagoška fakulteta Maribor, Maribor.zvonarević, M. (1986) psihologija. školska knjiga, zagreb.žalac, t. (1983.). napredni pokreti i organizacije povijesnih radnika u Hrvatskoj 1865.–1981. pedagoško-književni zbor, zagreb.

program hazu.indd 197 18.10.2015 21:33:40

Page 198: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

198a

Vodič kroz HNOS*

Sadržaj

I. Uvodkomu je namijenjen vodič kroz Hnos?Učitelj – nositelj kakvoće odgoja i obrazovanjana koja temeljna pitanja Hnos nudi odgovore?duga tradicija hrvatskoga školstva

II. Prema kvalitetnijoj hrvatskoj školiprimjeri preopterećenosti učenika udžbeničkim sadržajimapragmatičan pristup rasterećivanju učenika

III. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)što je Hnos?prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (Hnos-u)Ciljevi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda– područja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda– što sadrži Hrvatski nacionalni obrazovni standard?– što još sadrži Hnos?standardi opremljenosti škola sukladno Hnos-uHnos i školske knjižniceblok-sati u osnovnoj školiterenska nastava sukladno Hnos-urazvoj novog sustava za rad s darovitim učenicima u sklopu Hnos-a razvoj novog sustava za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebamaHnos kao osnova za nove udžbenikezakonski okvir Hnos-anastavni plan za osnovnu školu

* Sukladno odluci Vijeća za normu standardnog hrvatskog jezika, u Vodiču kroz HNOS za prijevod strane riječi curriculum na hrvatski jezik nije potrebna tuđica, jer postoji adekvatni prijevod na hrvatski jezik nastavni uputnik, a također je prihvat-ljiv izraz naukovna osnova. Praksa u gotovo svim europskim jezicima jest da se curriculum prevodi na materinski jezik. Prema stavu Vijeća, ako bi se već koristila tuđica, onda je to kurikul, a nikako kurikulum.

program hazu.indd 198 18.10.2015 21:33:40

Page 199: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 199

IV. Kako je nastao HNOS?organizacijska struktura izradbe Hnos-apolazišta za izradbu Hnos-aHnos i katalog znanja, sposobnosti i umijećajavna rasprava i osposobljivanje za uvođenje Hnos-ainternetska javna rasprava stručna javna rasprava radne inačice Hnos-a na županijskim stručnim vijećimasuradnja roditelja i škole glede Hnos-a

V. Kako primijeniti HNOS? stručno osposobljavanje i usavršavanje učiteljstva za primjenu Hnos-aorganizacijski oblici stručnog usavršavanja učiteljstvaosposobljivanje učitelja-podučavatelja za primjenu Hnos-adopusnice za učiteljstvoosposobljivanje stručnih suradnikaosposobljivanje ravnateljaosposobljivanje društvenih partneraeksperimentalno uvođenja Hnos-a u školeUsvajanje Hnos-a za osnovnu školu

VI. HNOS i nastavne temenastavne teme u Hnos-usadržaj nastavne teme– naziv teme– ključni pojmovi– potrebno predznanje– prijedlozi za metodičku obradbu– dodatna ilustracija– primjeri međuodnosa s drugim predmetima– sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti– novo stručno nazivlje koji se uvodi u temi– brojčani podatci koje učenik treba upamtiti– obrazovna postignuća– pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeni– izborni sadržaji za darovite učenike– prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama– odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji– primjeri odgojnih ciljevaHnos podupire razvoj školskog pluralizmaHnos podupire djelotvorne mogućnosti učenja za sve učenikeilustrativni primjeri u nastavitežište nastave u nižim razredima osnovne škole

program hazu.indd 199 18.10.2015 21:33:40

Page 200: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

200a

VII. Nacionalni nastavni uputnik (kurikulum) i HNOSUloga Hnos-a pri izradbi nacionalnog uputnikaizvođenje nacionalnog uputnika iz Hnos-aUsporedba Hnos-a sa slovenskim uputnikomplan rada na uputnikurasprave na županijskim stručnim vijećima o uputniku

VIII. Praćenje i vrjednovanje kakvoće obrazovanja – nužan uvjet za ostvarivanje ciljeva HNOS-a

praćenje i vrjednovanje – jasni pokazatelji kakvoće obrazovanjaškolsko i nacionalno vrjednovanje u razvijenim zemljamapokazatelji kakvoće – indikatorivanjsko vrjednovanjesamovrjednovanje

IX. Zajednički okvir za procjenu napredovanja u učenju stranih jezika i za samoprocjenu učenika

X. Razvoj i provedba HNOS-aUvođenje Hnos-a i uputnika u školskoj godini 2006./2007.pragmatični pristup nacionalnom uputniku omogućava brzo i učinkovito rješenje

XI. Imamo okvir za sustavno poboljšanje obrazovanjaplan razvoja sustava odgoja i obrazovanjaSudjelovali u izradbi HNOS-aSudjelovali u skupini za prosudbu HNOS-aTijekom izradbe Vodiča kroz HNOS sudjelovali suIzradba letka i animiranih filmova za HNOSNagrađeni učenički slogani za HNOS

program hazu.indd 200 18.10.2015 21:33:41

Page 201: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 201

I. Uvod

temeljno polazište predloženog razvoja odgoja i obrazovanja je u prepoznavanju obrazovanja kao snažnog pokretača kako unapređenja kakvoće života pojedinca tako i unapređenja gospodarstva i društva temeljenih na znanju, kao osnovnim pre-duvjetima uspješnosti u 21. stoljeću. takav pristup već je razmatran u razvojnom dokumentu pod nazivom »deklaracija o znanju i primjeni znanja« Hrvatske akade-mije znanosti i umjetnosti (2003.). razvijanje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (Hnos-a) usmjereno je na postupno i prilagodljivo podizanje kakvoće poučavanja, znanja i sposobnosti učenja.

posljednjih desetljeća najnaprednije zemlje sadržajno i ustrojstveno razvijaju i mijenjaju svoje odgojno-obrazovne sustave pa je sad i u Hrvatskoj u tijeku intenzi-van rad na unapređenju kakvoće obrazovanja prema sličnim načelima. pritom se u svakoj zemlji polazi od uvažavanja vlastitih posebnosti, vrijednosti i tradicije. od-gojno-obrazovni sustav odražava vrijednosnu usmjerenost društva i osjetljiv je na društvene promjene.

Komu je namijenjen Vodič kroz HNOS?vodič je ponajprije namijenjen učiteljima osnovnih škola koji će u praksi pro-

voditi Hnos. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa želi na jednostavan, jasan i kratak način iznijeti srž Hnos-a te pružiti važne obavijesti vezane uz provedbu toga temeljnoga dokumenta. vodič služi i kao izvor obavijesti učenicima i roditelji-ma koji žele uvid u planirane promjene odgojno-obrazovnoga sustava. vodič tako-đer može poslužiti i drugim ustanovama i pojedincima u čijemu području interesa je obrazovanje i odgoj, a i najširem krugu građana. dokument Hnos-a koji je u za-vršnoj fazi izrade, s uvodnim tekstovima i s nastavnim temama za sve predmete, do-stupan je na web adresi Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa www.mzos.hr

Učitelj – nositelj kakvoće odgoja i obrazovanjaUčitelj je ključ svakog uspjeha u obrazovanju. Učitelj je oblikovatelj odgojno-

obrazovnog procesa, glavni poticatelj i suradnik učenicima u razvoju njihovih zna-nja i sposobnosti. Učitelj ima važnu ulogu u postavljanju jasnih i ostvarivih obra-zovnih ciljeva u konkretnim uvjetima. na temelju obrazovnih ciljeva učitelj može odrediti konkretne obrazovne standarde. ne smije se zaboraviti da samo kreativan i zvanju predan učitelj može razvijati kreativnost kod učenika. stoga nije jednostav-no mijenjati stereotipe u nastavi, pa uspjeh promjena ovisi o kakvoći izobrazbe i trajnom stručnom usavršavanju učitelja. početno obrazovanje, pripravništvo i traj-no stručno usavršavanje učitelja postaju prioriteti u procesu unapređenja odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

program hazu.indd 201 18.10.2015 21:33:41

Page 202: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

202a

Na koja temeljna pitanja HNOS nudi odgovore?U državama članicama europske unije prihvaćen je okvir odgojno-obrazovnih

ciljeva, koji se odnosi na stjecanje temeljnih znanja i umijeća iz jezične i matematič-ke pismenosti, prirodnih znanosti, informativno-komunikacijskih tehnologija, stra-nih jezika, opće kulture, poduzetništva i društvenih umijeća. ta se znanja i vještine prilagodljivo šire i razvijaju tijekom cijelog života. teži se tomu da pojedinačni naci-onalni obrazovni sustavi postanu kompatibilni, posebice u odnosu na kakvoću i za-jedničke ciljeve te da se slijedom toga olakša zapošljavanje građana europe.

kruti koncept centraliziranog nastavnog uputnika (kurikuluma) u svijetu se sve više zamjenjuje prilagodljivim sustavima uputnika i standarda. novi koncept omo-gućava da se unapređivanje školskog sustava obavlja stalno, sustavno i prilagođeno zahtjevima društva.

nacionalni obrazovni standard je cjeloviti pristup obrazovnomu procesu i uklju-čuje ciljeve odgoja i obrazovanja, odgojno-obrazovne sadržaje, prijedloge metoda poučavanja, očekivane ishode učenja i poučavanja te nastavno okružje.

tijekom vremena pojedini se dijelovi standarda mogu prilagođivati i usavršava-ti. Hnos predstavlja otvoreni pristup koji omogućava stalno unapređivanje školstva sukladno zahtjevima i potrebama gospodarstva i društva. za poboljšanje kakvoće obrazovanja, kao bitnog čimbenika gospodarskog i društvenog razvoja u 21. stolje-ću, važno je učenike rasteretiti enciklopedijskih sadržaja i usmjeriti ih na stvaranje temeljnoga sustava trajnih osnovnih znanja, na stvaralaštvo, sposobnost rješavanja problema i cjeloživotno učenje. tako se određeni ciljevi obrazovanja u Hrvatskoj podudaraju s ciljevima obrazovanja u razvijenim zemljama europske unije, sjedi-njenih američkih država i japana. naime, usmjereni su prema izgrađivanju društva znanja u kojemu je školstvo pretežito namijenjeno pripremi za visoko i specijalistič-ko obrazovanje i za cjeloživotno učenje.

U globalističkom svijetu 21. stoljeća, u okružju brzih i nepredvidljivih promjena koje nameće znanstveno-tehnološka revolucija, cilj obrazovanja je priprema mladih naraštaja za snalaženje u nepredvidljivim okolnostima koje se stalno mijenjaju. zna-nje postaje glavni čimbenik uspješnosti i konkurentnosti. Usmjeravanje obrazovanja na krute ciljeve, što je bila značajka razvoja u prošlome stoljeću, sada se napušta. za-pravo se napušta pobliže određivanje dugoročnih ciljeva obrazovanja usmjerenih na pojedinačne gospodarstvene grane, jer je znanstveno-tehnološki razvoj suviše brz i nepredvidiv. Cilj je osposobljavanje za rad i djelovanje u sadašnjim uvjetima, ali i za djelovanje u nepredvidljivim budućim okolnostima koje će, za gospodarstvo i druš-tvo temeljene na znanju, zahtijevati sve više znanja i primjene znanja.

U tom smislu Hnos je sukladan strateškom dokumentu nacionalnog vijeća za konkurentnost – »55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske«.

studije u razvijenim europskim zemljama upozoravaju na to da je uvođenje na-cionalnog obrazovnog standarda u profesionalnom i osobnom interesu učitelja te istodobno u interesu učenika i njihovih roditelja.

Duga tradicija hrvatskog školstvaprvu školu u Hrvatskoj osnovali su benediktinci u rižinicama pokraj solina, u

devetom stoljeću, za vladavine kneza trpimira. zna se da je početkom četrnaestog stoljeća radila škola u dubrovniku, a nešto kasnije i u zagrebu.

program hazu.indd 202 18.10.2015 21:33:41

Page 203: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 203

sredinom prošlog stoljeća u Hrvatskoj je uvedeno osmogodišnje osnovno školo-vanje, koje se danas podudara s pojmom obvezatne škole za svu djecu. izjednačeno je trajanje osnovne škole i obvezatnog školovanja.

posljednji podatci pokazuju da osnovnu školu pohađa 98 % djece školske dobi, a uspješno je završava 96,5 %. srednjoškolsko obrazovanje nastavlja 94, % djece, a za-vršava ga 79,2 % upisanih.

II. Prema kvalitetnijoj hrvatskoj školipostojeći hrvatski školski sustav pretežito je usmjeren na enciklopedijska, a ne na funkcionalna znanja. nastavni sadržaji su preopterećeni mnoštvom podataka i en-ciklopedijskih sadržaja, a nastava se najčešće izvodi putem predavanja. takav oblik nastave podupirali su dosadašnji nastavni programi i udžbenici usmjereni na uče-nje činjenica. nedostaju dobro definirani nacionalni standardi znanja, sposobno-sti i umijeća učenika za pojedine nastavne predmete i orijentacija na stvaralačku i istraživačku nastavu. nema organiziranoga načina praćenja i vrjednovanja rezulta-ta obrazovnog procesa. pri ostvarivanju trajnog unapređivanja kakvoće obrazovanja potrebno je donijeti niz strateških odluka usmjerenih prema poboljšanju kakvoće, radije nego provesti opću reformu odgojno-obrazovnog sustava. razvoj je obrazo-vanja usmjeren prema procesima učenja kojima je cilj stjecanje temeljnih znanja, sposobnost rješavanja problema, pripremanje za izazove budućnosti i razvijanje svih sposobnosti učenika, a u duhu istinskih moralnih vrijednosti. razvoj obrazovanja treba biti usmjeren i prema razvijanju sposobnosti promatranja, kritičkog razmišlja-nja, prosuđivanja i logičkog zaključivanja. također je važno razvijanje sposobnosti aktivnog sudjelovanja u demokratskome društvu. vanjskim vrjednovanjem pratit će se funkcioniranje odgojno-obrazovnog sustava i unaprjeđivat će se kakvoća učenja i poučavanja. ono će također potaknuti učenike na sustavno i aktivno učenje, uči-teljstvo na primjenu suvremenih nastavnih metoda, a škole će dobivati jasnu sliku o vlastitoj uspješnosti. posebice je važno naglasiti da će se vanjskim vrjednovanjem postizati ujednačenost obrazovnih postignuća na razini cijele države te usporedi-vost našeg obrazovnog sustava s onima u inozemstvu. budući da je učitelj pokre-tač, tvorac i usmjeravatelj odgojno-obrazovnog procesa te glavni poticatelj i partner učenicima u stjecanju i razvoju njihova znanja, sposobnosti i umijeća, jasno je da je on preduvjet uspjeha u obrazovanju. stoga je obrazovanje za učiteljsko zvanje i su-stavno stručno usavršavanje prioritet u procesu unaprjeđivanja odgojno-obrazov-nog sustava u Hrvatskoj. iako rasprave o reformama školstva u Hrvatskoj traju već više desetljeća, nastavni su programi i dalje pretrpani mnoštvom neprimjerenih sa-držaja kojima se stalno dodaju novi.

navodimo primjer procjene stanja u obrazovanju koja je objavljena u javnim medijima: »Učenici su pod stresom zbog neprimjerenih, pretrpanih programa koji ih potiču pretežito na puko pamćenje, nizanje podataka koji zahtijevaju učenje bez logike, reproduktivno znanje kojem ne vide ni svrhu ni cilj.«

no pretrpani programi nisu jedini problem našega školstva. treba istaknuti i druge probleme kao što su osposobljenost i motiviranost učitelja, nejasni ciljevi od-gojno obrazovnog sustava, problemi metodičkog monizma i siromaštva i slično.

program hazu.indd 203 18.10.2015 21:33:41

Page 204: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

204a

Primjeri preopterećenosti učenika udžbeničkim sadržajima

Prvi primjer:iz udžbenika prirode i društva za 3. razred djeca u dobi od devet godina uče:»... slojnice su zakrivljene crte koje povezuju mjesta jednake visine. za prikaz

visine koristimo se i tonovima smeđe boje. što je dio uzvisine viši, to je tamniji. osnovni oblik uzvisine spoznajemo iz temeljnog tlocrta. visinu uzvisine spozna-jemo s pomoću tonova smeđe boje i slojnica, odnosno broja slojeva. nagib padine odčitavamo s pomoću gustoće slojnica. padina je strmija ondje gdje su slojnice bli-že jedna drugoj.«

Drugi primjer:U dobi od jedanaest godina dijete se suočava sa sljedećim tekstom u udž be ni ku:»Mezopotamski bogovi: enil-bog vjetrova, enki/ea-bog vode, ninhursag-ei-

na supruga, an/anu-božanstvo neba, inana/ištar-božica ljubavi, dumuzi/tamuz-bog vegetacije, ištarin ljubavnik, Utu/šamaš-bog sunca, nannar/nana-bog Mjeseca, nergal-bog pošasti, ereškigal-nannarova supruga, Marduk-kralj bogova, nabu-Mardukov sin, bog pismenosti i mudrosti.«

Treći primjer:iz udžbenika zemljopisa za 5. razred djeca uče nerazumljiv tekst, koji je ujedno i

pogrješan: »atmosferski tlak je težina zračnog omotača oko zemlje. jedinica za tlak je hektopaskal.«

dijete pita: »zašto težinu i u svakodnevnom životu ne izražavamo u hektopa-skalima?«; »kad u ruci držim knjigu, zašto ne osjećam da je težina zračnog omotača gura prema dolje?«

nasuprot tomu, učenik u sedmom razredu u fizici uči da je jedinica za težinu njutn, a ne hektopaskal, a da je tlak nešto drugo nego što se učilo u zemljopisu 5. ra-zreda. nije jednak težini, pa se zato i ne izražava jedinicom težine. na tijelo djeluje sa svih strana, ne samo odozgo prema dolje, nego i odozdo prema gore.

kako se osjeća učenik suočen s dvije suprotne informacije i kako to utječe na njegov intelektualni razvoj?

što djetetu znače ovi enciklopedijski tekstovi?kako se dijete osjeća »bubajući« takve kontradiktorne sadržaje?koliko to utječe na razvoj kreativnosti?koliko to pridonosi tomu da dijete zamrzi školu?

Pragmatičan pristup rasterećivanju učenikarasterećivanje učenika ne znači smanjivanje znanja i osposobljenosti koje učeni-

ci stječu u osnovnoj školi, nego naprotiv njihovo poboljšavanje. Učenike rasterećuje-mo odbacivanjem suvišnih, međusobno nepovezanih i netočnih nastavnih sadrža-ja i metoda neprilagođenih dobi učenika, čime se mijenja uloga učenika kao pukog promatrača u nastavnom procesu. za donošenje odluke o rasterećivanju učenika nisu potrebna dodatna istraživanja i studije, nego se ona može temeljiti na kompe-

program hazu.indd 204 18.10.2015 21:33:41

Page 205: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 205

tencijama naših znanstvenika i stručnjaka, a osobito na iskustvima vrsnih praktiča-ra – učitelja.

III. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)

Što je HNOS?U skladu s općim značajkama nacionalnog obrazovnog standarda (development of national educational standards, bundesministerium für bildung und Forschung, berlin, 2004), njegova je svrha uputiti i voditi škole prema ostvarenju obveznih obra-zovnih ciljeva te prema poželjnim ishodima učenja.

nacionalni obrazovni standard je putokaz (engl. „road map”) za učiteljstvo, učenike, a i roditelje pri ostvarivanju i stalnom poboljšavanju odgoja i obrazova-nja. Hnos je temelj i za stvaranje nacionalnog uputnika kao dinamičkog razvojnog dokumenta.

Prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u)

izradba Hnos-a započela je rasterećenjem nastavnog gradiva od nepotrebnih sadržaja. pošlo se od sadašnjeg stvarnog stanja. dosad su učenici bili opterećeni na-stavnim sadržajima enciklopedijskog značaja, ali djelomično i neprimjerenim na-stavnim metodama, a i gradivom neprimjerenim dobi učenika.

povjerenstva za izradbu Hnos-a za osnovnu školu, osnovana pri nadležnom Ministarstvu, izradila su tijekom 2004. godine prvu radnu inačicu nastavnih tema u okviru Hnos-a. većina članova povjerenstava su učitelji praktičari, a sudjeluju i akademici, sveučilišni profesori, pedagozi, liječnici, psiholozi, defektolozi i drugi stručnjaci. (pod nazivom učitelj podrazumijevaju se svi djelatnici koji održavaju na-stavu u osnovnoj školi.)

od kraja 2004. godine pa do početka travnja 2005. godine u Hrvatskoj se velikim brojem javnih sastanaka, a posebice županijskih vijeća te putem interneta provodi-la javna rasprava o radnoj inačici Hnos-a. istodobno su se održavali brojni stručni skupovi. U rasprave su uključeni učitelji, učenici i roditelji, obrazovne i znanstvene institucije, kao i zainteresirana javnost. predmetna su povjerenstva pratila javne ra-sprave i razmatrala prispjele primjedbe i prijedloge te na temelju njih nastavila rad na poboljšavanju radne inačice Hnos-a. objavljivanjem radne inačice Hnos-a na mrežnim (web) stranicama Ministarstva i pokretanjem javne rasprave, otvoren je proces dinamičkog razvoja Hnos-a s opredjeljenjem prema kontinuiranom pobolj-šavanju. to je iznimno važno u okolnostima eksplozivnog rasta znanja i njegove pri-mjene te brzih promjena u svijetu rada, što nalaže potrebu da se stalno kritički pre-ispituju i usavršavaju obrazovni sadržaji i metode poučavanja. U okviru Hnos-a uz obrazovne uvedeni su odgojni ciljevi i sadržaji, tako što su integrirani u teme svakog nastavnog predmeta. to je trend koji je danas prisutan u zemljama europske unije.

važno je istaknuti da se ovo rasterećivanje i poboljšavanje kakvoće provodi u okviru dosadašnjeg nastavnog plana, tj. dosadašnje satnice. nije predviđeno smanji-vanje ili povećavanje satnice iz bilo kojeg nastavnog predmeta. U postojećoj satnici

program hazu.indd 205 18.10.2015 21:33:41

Page 206: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

206a

bit će, uz rasterećenje gradiva, više vremena za učenikov samostalan i stvaralački rad, za ponavljanje i vježbanje, povezivanje i učvršćivanje gradiva te primjerenije vr-jednovanje postignuća.

štoviše, vezano uz dugoročne ciljeve i prijelaz na cjelodnevni odgojno obrazovni rad u školi, slično kao u zemljama europske unije, postupno će se uvoditi više do-datne, izborne i fakultativne nastave.

nakon odluke o usvajanju Hnos-a, ministar znanosti, obrazovanja i športa imenovati će nacionalno vijeće za nastavni uputnik koje će donijeti konačan pri-jedlog nacionalnog uputnika. struktura i ciljevi nacionalnog obrazovnog standar-da i novih težnji u obrazovanju mogu se usporediti s pristupima koje nalazimo u obrazovnim dokumentima: development of national educational standards, bun-desministerium für bildung und Forschung, berlin (2004); H. goldstein and a. He-ath (eds.), educational standards, proc. brit. acad. 102, oxford University press, oxford, (2000); national research Council, national science education standards, national academy press, Washington, dC (1996); european report on the Quali-ty of school education, sixteen Quality indicators, european Commission (2000); The national Curriculum, Handbook for primary teachers in england, key stages 1 and 2, key stages 3 and 4, Qualifications and Curriculum authority, London (1999); a report to the nation from the national Commission on Mathematics and scien-ce teaching for the 21st Century, U.s. department of education, Washington, d.C. (2000). primjena standarda ovisna je o konkretnim uvjetima, stanju i tradiciji u sva-koj pojedinoj državi.

Ciljevi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda:– rasterećenje učenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadržaja usmjere-

nih prema zapamćivanju i reproduciranju;– nastava utemeljena na procesu poučavanja umjesto isključivo na predavanju /

izlaganju;– poučavanje usmjereno prema učeniku, uvažavajući učenikove sposobnosti i

naravne sklonosti;– uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu;– stjecanje trajnih i uporabljivih znanja;– stjecanje sposobnosti i umijeća;– razvijanje sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka;– razvijanje poduzetničkog duha;– osposobljivanje za cjeloživotno učenje;– jačanje odgojne uloge škole;– jačanje suradnje škole i lokalne zajednice– stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti.

Područja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standardaHrvatski nacionalni obrazovni standard se odnosi na sljedeća područja:– jezično;– matematičko;– prirodoznanstveno;

program hazu.indd 206 18.10.2015 21:33:41

Page 207: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 207

– tehničko;– društveno-povijesno i nacionalno;– komunikacijsko-informacijsko;– ekološko;– umjetničko i estetsko;– etičko;– odgojno.

Što sadrži Hrvatski nacionalni obrazovni standard?Hrvatski nacionalni obrazovni standard je skup normi koje sadrže:– standarde odgojno-obrazovnih sadržaja;– standarde obrazovnih postignuća (znanja, umijeća i sposobnosti);– standarde poučavanja;– standarde praćenja i vrjednovanja učeničkih postignuća;– standarde stručnog osposobljavanja i usavršavanja učiteljstva.

Što još sadrži HNOS?Hnos još sadrži:– standarde za udžbenike, priručnike, radne bilježnice, nastavna sredstva i

pomagala;– standarde za opremanje informatičkom opremom;– standarde za opremanje radionica tehničke kulture;– standarde za opremanje školskih kabineta;– standarde opremanja školskih knjižnica, i sl.

Standardi opremljenosti škola sukladno HNOS-ukoristeći rezultate javne rasprave izradit će se standardi za opremanje škola,

sukladno zahtjevima Hnos-a. odredit će se broj potrebnih kabineta i standardi njihove opremljenosti za svaki nastavni predmet. pri određivanju standarda opre-mljenosti uzet će se u obzir suvremeni oblici, metode i načini učenja i poučavanja. županijska stručna vijeća i uredi državne uprave mogu podnositi svoje prijedloge za standarde opremljenosti.

HNOS i školske knjižnicedobro opremljena i stručno vođena školska knjižnica važna je za osuvremenjiva-

nje odgojno-obrazovnog procesa. U njoj se prikupljaju, obrađuju i stavljaju u funk-ciju različiti izvori znanja, od knjiga i časopisa do interneta. Uz pomoć suvremene tehnologije knjižnica postaje obavijesno, poticajno, obrazovno, kulturno i stvaralač-ko središte. prostornom, materijalnom i odgojno-obrazovnom koncepcijom rada – koju ostvaruje školski knjižničar u suradnji s učiteljima i učenicima – knjižnica po-staje sudionik željenih promjena u obrazovanju.

školske knjižnice su važne i za razvijanje informatičke pismenosti kao temelja za cjeloživotno učenje i osposobljavanje učenika za promicanje ljudskih prava i djelat-no uključivanje u demokratsko društvo.

program hazu.indd 207 18.10.2015 21:33:41

Page 208: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

208a

Blok-sati u osnovnoj školipri ostvarivanju nastavnih tema sukladno Hnos-u preporučuje se prilagodljiva

organizacija nastave, što omogućava i uvođenje blok-satova (dva uzastopna školska sata s uobičajenim odmorom između njih) u nastavu nekih predmeta.

iskustva iz prakse i rasprave sa županijskih stručnih vijeća pokazuju da su blok-satovi vrlo prikladni, primjerice, za predmete iz područja prirodoslovlja (fizika, ke-mija, biologija, priroda), tehničke kulture i likovne kulture, a također i za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kod provođenja diferencirane nastave.

za nastavu u kojoj se izvode pokusi ili terenska nastava, blok-sati omogućuju veću učinkovitost (na prvom satu se obavlja praktični rad, a na drugom satu provodi se raščlamba i obradba rezultata, vodi rasprava i tumače dobiveni učinci). U nižim razredima osnovne škole mogu se primjenjivati različiti oblici organizacije nasta-ve pa i blok-sati. time se omogućava smanjenje opsega domaćih zadaća i olakšava školska torba, jer učenik toga dana koristi manji broj udžbenika.

Terenska nastava sukladno HNOS-uHnos omogućava znatno učinkovitiju izvanučioničku nastavu, a osobito veći

udio terenske nastave. terenska nastava će se specificirati na temelju prijedloga predmetnih povjerenstava za Hnos. osim terenske nastave u okviru pojedinačnih predmeta, suradnjom između dvaju ili više predmetnih povjerenstava predviđa se interdisciplinarna terenska nastava. na taj će se način cjelodnevnom usklađenom terenskom nastavom, uz zajedničko sudjelovanje učitelja, obuhvatiti više predmeta, primjerice, biologija, fizika, geografija i kemija.

Razvoj novog sustava za rad s darovitim učenicima u sklopu HNOS-a

izborni sadržaji u okviru obveznih tema i izborne teme u Hnos-u namijenjeni su ponajprije darovitim i posebno zainteresiranim učenicima. zato treba razviti su-stav vrjednovanja i nagrađivanja darovitih učenika.

Razvoj novog sustava za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Hnos unaprjeđuje hrvatsko školstvo na načelima škole za sve, uvažavajući po-sebne odgojno-obrazovne potrebe i posebne potrebe skupina i pojedinca.

od učitelja se očekuje da omogući svakom učeniku da bude uspješan. Uz sadr-žajne i organizacijske prilagodbe s diferenciranom nastavom predviđaju se i potreb-ne arhitektonske prilagodbe. za učenike čija postignuća značajno zaostaju za oče-kivanom razinom, predviđaju se individualni pristupi i prilagođeni sadržaji. to se posebno odnosi na završne razrede i na one sadržaje koji se većim dijelom temelje na apstraktnome mišljenju. U suradnji s učenicima i obiteljima, predviđaju se djelatno-sti koje će ih uvesti u svijet rada, u skladu s budućim zanimanjem, potrebama i mo-gućnostima mjesne samouprave radi lakšeg zapošljavanja. predviđa se partnerska suradnja s ustanovama i institucijama koje su pod ovlašću i drugih ministarstva.

program hazu.indd 208 18.10.2015 21:33:41

Page 209: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 209

HNOS kao osnova za nove udžbenikekonačni sadržaji Hnos-a po nastavnim predmetima bit će polazište autorima

za pisanje novih udžbenika te nakladnicima pri uređivanju i izdavanju udžbenika.Uz obvezne sadržaje, udžbenik može sadržavati i one izborne. oni čine najvi-

še trećinu udžbenika, uključujući izborne sadržaje unutar obveznih tema i cjelovi-te izborne teme. grafičkom obradbom u udžbeniku izborni se dio treba razlikova-ti od obveznog. U okviru Hnos-a autorima se pruža znatna sloboda u oblikovanju predloženih metoda, a posebice izbornih sadržaja. pri pisanju udžbenika uzima se u obzir da je svaka tema sadržajna i logična cjelina. Učitelji samostalno i odgovor-no odlučuju o redoslijedu obradbe nastavnih tema, o broju nastavnih sati potrebnih za obradbu, vježbanje, ponavljanje i provjeru usvojenosti znanja, odnosno stupnja postignutosti odgojno-obrazovnih ciljeva. sukladno Hnos-u, nastavna tema se ne mora poklapati s nastavnom jedinicom, nego se jedna tema može obrađivati u jed-noj, dvije ili čak tri nastavne jedinice, ovisno o uvjetima opremljenosti škole, mje-snim i društvenim značajkama te sklonosti i interesu učitelja i učenika. više srodnih nastavnih tema u udžbeniku mogu se spojiti u veće tematske cjeline. U udžbeniku treba istaknuti ključne pojmove, nove stručne nazivke, brojčane podatke koje uče-nik treba zapamtiti, ilustrativne i interdisciplinarne sadržaje uz međuodnos s dru-gim predmetima, vodeći pritom računa o rasterećenju gradiva i o prilagođenosti dobi učenika. Udžbenik također sadrži izborne sadržaje za nadarene učenike i za učenike s većim zanimanjem za predmet. izborni sadržaji u Hnos-u su sadržani u posebnoj odrednici u okviru obveznih tema i kao posebne izborne teme. U udž-beniku treba napomenuti da su izborni sadržaji prikladni za samostalni projektni i istraživački rad učenika, ali da nisu predviđeni za ocjenjivanje. osim izbornih tema predloženih u Hnos-u, autor udžbenika može uključiti još neku dodatnu izbor-nu temu. izborni sadržaji ulaze u udžbenik, ali se ne provjeravaju i ne ocjenjuju. U udžbeničko gradivo nisu uključeni prijedlozi za rad s učenicima s posebnim obra-zovnim potrebama. Upute za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama i podrobnija razradba odgojnih sadržaja učiteljstvu će biti dostupne na webu, a mogu biti i dijelom priručnika za učitelje.

Ministarstvo izrađuje zakon o udžbenicima kojim će se urediti za sada nesređe-na problematika oko udžbenika.

Zakonski okvir za HNOSprije nego što Hnos uđe u redovitu školsku odgojno-obrazovnu primjenu,

predviđa se izmjena propisa u skladu s potrebama odgojno-obrazovnog sustava.

Nastavni plan za osnovnu školuHnos je izrađen za postojeći nastavni plan (nastavne predmete i pripadajuću

satnicu).na dulji rok može se razmotriti mogućnost usklađivanja s nastavnim planovi-

ma u srednjoeuropskim zemljama. Međutim, u tim je zemljama znatno razvijenija izborna i fakultativna nastava nego kod nas. U budućnosti se i u Hrvatskoj predvi-đa jednosmjenska nastava s cjelodnevnim odgojno-obrazovnim radom te uz znatno pojačanu ponudu izborne i fakultativne nastave.

program hazu.indd 209 18.10.2015 21:33:41

Page 210: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

210a

Organizacijska struktura izradbe HNOS-ao Odbor za HNOSK1 Koordinacija za prirodoslovno-matematičko-tehničko područjeK1P1 Predmetno povjerenstvo za matematikuK1P2 Predmetno povjerenstvo za fizikuK1P3 Predmetno povjerenstvo za kemijuK1P4 Predmetno povjerenstvo za biologijuK1P5 Predmetno povjerenstvo za priroduK1P6 Predmetno povjerenstvo za geografijuK1P7 Predmetno povjerenstvo za tehničku kulturuK1P8 Predmetno povjerenstvo za informatikuK2 Koordinacija za društveno-humanističko područjeK2P1 Predmetno povjerenstvo za hrvatski jezikK2P2 Predmetno povjerenstvo za strane i klasične jezike (engleski, njemački, francuski,

talijanski, latinski, grčki)K2P3 Predmetno povjerenstvo za povijestK2P4 Predmetno povjerenstvo za prirodu i društvoK3 Koordinacija za umjetničko područjeK3P1 Predmetno povjerenstvo za glazbenu kulturuK3P2 Predmetno povjerenstvo za likovnu kulturuKP1 Predmetno povjerenstvo za tjelesnu kulturursd Radna skupina za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebamarsos Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje

IV. Kako je nastajao HNOS?

Organizacijska struktura izradbe HNOS-ana čelu timova za izradbu Hnos-a je odbor koji neposredno usklađuje rad triju koordinacija. to su:

– koordinacija za prirodoslovno-matematičko-tehničko područje,– koordinacija za društveno-humanističko i– koordinacija za umjetničko područje.

posebno su ustrojeni:– povjerenstvo za tjelesnu kulturu,– radna skupina za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

i– radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje.svaka koordinacija ujedinjuje i usklađuje rad predmetnih povjerenstava iz svo-

jega djelokruga rada. na taj je način uspostavljeno stručno ustrojstvo po vertikali

program hazu.indd 210 18.10.2015 21:33:41

Page 211: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 211

kroz cijelu osnovnu školu. za osnovnu školu utemeljeno je ukupno petnaest povje-renstava, za svaki predmet po jedno. istodobno, horizontalna koordinacija uspo-stavljena je na razini interdisciplinarne suradnje među povjerenstvima.

na taj način uspostavljena je matrica koja osigurava vertikalno usklađivanje sa-držaja (predmetna vertikala) i horizontalno (interdisciplinarna horizontala).

Horizontalno povezivanje posebno dolazi do izražaja u razrednoj nastavi.Hnos za vjeronauk, kao izborni nastavni predmet u osnovnoj školi, bit će po-

sebno razmatran od strane mjerodavnih crkvenih i državnih ustanova.

Polazišta za izradbu HNOS-apolazište za izradbu Hnos-a bili su postojeći nastavni planovi i programi, udž-

benici i nastavne metode dosad primjenjivani u praksi. pritom su zadržani oni dije-lovi dosadašnje prakse koji su bili sukladni ciljevima Hnos-a.

kako svaka promjena izaziva poremećaj u osjetljivom tkivu školstva, pri izradbi Hnos-a nastojalo se promjene unositi samo ondje gdje je to bilo potrebno. oprez u opsegu promjena potreban je i zato jer one zahtijevaju dodatne napore, poticajnost i djelatnost učitelja, kao i pojačano stručno-metodičko usavršavanje učiteljstva i pri-preme za primjenu u praksi.

HNOS i Katalog znanja, sposobnosti i umijećaU početku rada na Hnos-u, tijekom 2004. godine, za skup nastavnih tema po

predmetima rabljen je naziv katalog znanja, sposobnosti i umijeća.no od početka predmetna povjerenstva su radila u znatno širem okviru nego što

je samo izradba kataloga. naziv katalog se rabio u skladu s nekim ranijim razvojnim dokumentima, primjerice, dokumentima zavoda za školstvo, deklaracijom o zna-nju i primjeni znanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2003.) te zakon-skim normama, primjerice, zakonom o udžbenicima (2001.).

prvotni cilj bio je usmjeren na rasterećenje gradiva i na metodičke postupke za iskustveno i istraživačko učenje i poučavanje, što je u daljnjem radu omogućilo stva-ranje Hnos-a, novoga pojma u hrvatskoj pedagoškoj teoriji i praksi, koji nadilazi okvire tradicionalnog uputnika.

rad povjerenstava koja su osnovana pri nadležnom Ministarstvu i u čijem je radu sudjelovalo 268 suradnika bio je uspješan, učinkovit i kvalitetan. zahvaljujući tomu, realizirani su ambiciozni zahtjevi sukladni onima sadržanim u zamisli Hrvat-skoga nacionalnog obrazovnog standarda.

istodobno, i priprema novoga zakona o osnovnom školstvu otvorila je zakon-ski okvir za uvođenje Hnos-a. tako je početna zamisao kataloga zbog osmišljenog proširenja prerasla u Hnos. pritom je usvojen uobičajeni međunarodni naziv naci-onalni obrazovni standard (prema engl. national educational standard).

Primjer horizontalnih suodnosaHorizontalni suodnosi ostvaruju se usklađivanjem rada pojedinog predmetnog

povjerenstva (na primjeru matematike, k1p1) s drugim predmetnim povjerenstvima unutar istog područja i s radnim skupinama. prema potrebi, uspostavlja se surad-nja i s predmetnim povjerenstvima iz drugih koordinacija, primjerice, između pred-metnog povjerenstva za povijest (iz koordinacije k2) i predmetnog povjerenstva za

program hazu.indd 211 18.10.2015 21:33:41

Page 212: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

212a

geografiju (iz koordinacije k1), između predmetnog povjerenstva za prirodu i druš-tvo (iz koordinacija k2) i predmetnog povjerenstva za geografiju (iz koordinacija k1) i slično.

Javna rasprava i osposobljivanje za uvođenje HNOS-apripreme za izradu Hnos-a traju od početka 2004. godine, a izrada je Hnos-a

započela 19. travnja iste godine. objavljivanje nastavnih tema Hnos-a iz predme-ta fizike, kemije, biologije i prirode započelo je 17. rujna 2004. godine. od početka prosinca 2004. godine do kraja travnja 2005. godine javnosti je bila na raspolaganju radna inačica svih predmeta Hnos-a na web adresi Ministarstva www.mzos.hr, uz poziv na javnu raspravu i dostavu primjedbi i prijedloga.

U raspravi su u najvećoj mjeri sudjelovali učitelji, ne samo na županijskim struč-nim vijećima, već i pojedinačno. U raspravu su se uključivali i roditelji posredstvom roditeljskih vijeća u školama, a uključivali su se i učenici.

Internetska javna raspravatijekom internetske javne rasprave na e-adresu Ministarstva primljeno je više

od tisuću primjedbi i prijedloga voditelja županijskih stručnih vijeća, školskih vi-jeća, roditeljskih vijeća, udruga ravnatelja, stručnih udruga, pojedinačnih učitelja, ravnatelja, roditelja, učenika i drugih stručnjaka te građana. sve primljene primjed-be dostavljene su odgovarajućim predmetnim povjerenstvima koja su ih pažljivo razmotrila i njima se služila pri izradbi konačne inačice teksta. povjerenstva su po-sebno surađivala s autorima osobito korisnih prijedloga.

Stručna javna rasprava radne inačice HNOS-a na županijskim stručnim vijećima

glavni suradnici Ministarstva u javnoj raspravi o Hnos-u, a i u procesu kvali-tetnog poboljšavanja i provedbi Hnos-a, su županijska stručna vijeća, ustrojena po predmetima, u kojima su uključeni svi učitelji u županiji. županijska stručna vijeća održala su niz rasprava i radionica o temama iz Hnos-a. U raspravama na župa-nijskim stručnim vijećima posebice se raspravljalo o prilagodbi Hnos-a dobi i mo-gućnostima učenika. nakon obavljenih rasprava na županijskim stručnim vijećima, na čijoj su završnoj raspravi o radnoj inačici Hnos-a sudjelovali i predstavnici od-govarajućih povjerenstava, voditelj svakog županijskog stručnog vijeća podnio je iz-vješće Ministarstvu, odnosno odgovarajućem predmetnom povjerenstvu za Hnos. Članovi povjerenstava, koordinacije i odbora sudjelovali su u raspravi s voditeljima županijskih vijeća, koji su iznosili primjedbe, upozoravali na probleme i nedoumice te predlagali njihova rješenja. s voditeljima županijskih stručnih vijeća dogovarat će se i susljedne djelatnosti vezane uz Hnos, a predviđeno je da će županijska stručna vijeća imati ključnu ulogu u daljnjem radu na provedbi Hnos-a u školsku praksu.

Suradnja roditelja i škole glede HNOS-asukladno ciljevima odgoja i obrazovanja u praksi razvijenih europskih država,

škole i prosvjetne vlasti pružaju roditeljima mogućnost sudjelovanja u planiranju obrazovnog procesa. to zahtijeva djelatnu inicijativu i suradnju škole i roditelja, s jasnijim određivanjem uloge roditelja, učitelja i učenika u okviru te suradnje.

program hazu.indd 212 18.10.2015 21:33:41

Page 213: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 213

zajednički cilj roditelja je sudjelovanje u stvaranju kvalitetnog okružja i primje-renih uvjeta za učenje i razvoj svih učenika. roditelji djeluju u suradnji s obrazov-nim, društvenim i zdravstvenim ustanovama na državnoj i na mjesnoj razini.

U suglasju s europskim težnjama u Hrvatskoj se u raspravama glede Hnos-a i uputnika izvedenog iz njega predviđa sustavnije i učinkovitije uključivanje vijeća ro-ditelja na razini škola i županija.

V. Kako primijeniti HNOS?

Stručno osposobljivanje i usavršavanje učiteljstva za primjenu HNOS-asustavno stručno osposobljivanje, stalno obrazovanje i usavršavanje učiteljstva je temeljna sastavnica za poboljšanje kakvoće nastave i uspješnu provedbu Hnos-a i uputnika izvedenog iz njega. pritom je težište na produbljivanju stručnih znanja i na novim sadržajima, metodama i tehnologiji nastave.

U pripremi i organiziranju stručnog osposobljivanja i usavršavanja učiteljstva trebaju sudjelovati Ministarstvo, zavod za školstvo, učitelji praktičari, nastavnički fakulteti, akademije i visoke škole, znanstvene i kulturne ustanove i pojedinačni ista-knuti znanstvenici i stručnjaci, zbog toga što je napredak koji se očekuje u školi u prvom redu metodičko i stručno pitanje. sustavno stručno osposobljivanje i usavr-šavanje učitelja sadrži dvije bitne značajke:1. poznavanje i razumijevanje znanstvenih i stručnih osnova i praktične primjene u

nastavnom predmetu. Ukoliko učitelj ne poznaje dobro konceptualne znanstve-ne osnove predmeta, nema uspješne nastave. nedovoljno poznavanje struke ne može se nadoknaditi intenzivnijim metodičkim i pedagoško-psihološkim znanji-ma. primjerice, dobar učitelj matematike mora dobro svladati i razumjeti znan-stvenu i stručnu osnovu matematike i njezinu praktičnu primjenu.

2. osposobljenost za praktičnu primjenu metodičkih, pedagoških i psiholoških zna-nja. Učitelji se trebaju dobro upoznati sa složenim ciljevima i zadatcima odgoja i obrazovanja te s praktičnim sposobnostima, radi uspješne primjene u nastavi. sustavnim stručnim usavršavanjem učiteljstva stalno se povećavaju njihove spo-sobnosti. naglasak je na organizaciji metodičkih radionica s primjerima dobre prakse u svim dijelovima odgojno-obrazovne djelatnosti (kako primijeniti suvre-mene načine rada, nastavne metode, nove sadržaje i njihovu povezanost s drugim sadržajima i nastavnim predmetima, informacijske i komunikacijske tehnologi-je u nastavi...). pojačano stručno usavršavanje vezano za poznavanje znanstvene i stručne osnove predmeta, a i potrebnih metodičkih, pedagoških i psiholoških znanja, odvijat će se u kombinaciji s pripremama za provedbu Hnos-a. predviđa se da će se do kraja 2007. godine stručnim usavršavanjem obuhvatiti cjelokupno učiteljstvo.

program hazu.indd 213 18.10.2015 21:33:41

Page 214: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

214a

Organizacijski oblici stručnog usavršavanja učiteljstvanositelji stručnoga usavršavanja učiteljstva radi provedbe Hnos-a su Ministar-

stvo i zavod za školstvo. primijenit će se kaskadni model stručnoga usavršavanja i osposobljivanja za primjenu Hnos-a koji se sastoji od tri koraka.

Prvi je korak utvrđivanje djelatnog plana i programa te ustrojstvo i priprema stručnjaka koji će provoditi stručno usavršavanje učitelja-podučavatelja na – jedin-stvenim programskim osnovama. stručne skupine za dodatno usavršavanje učite-lja-podučavatelja utemeljit će Ministarstvo i zavod za školstvo, a činit će ih istaknu-ti učitelji, profesori i znanstvenici sa sveučilišta (nastavničkih fakulteta, učiteljskih akademija i visokih škola) i instituta, savjetnici zavoda za školstvo te djelatnici u županijskim i gradskim uredima za prosvjetu. Članovi stručnih skupina bit će prije svega članovi povjerenstava za izradbu Hnos-a, istaknuti učitelji i stručnjaci iz po-jedinih nastavnih predmeta i područja te savjetnici zavoda za školstvo koji će brinu-ti za ustrojstvo stručnih skupova u pojedinom nastavnom predmetu. osim stručnih skupina za pojedine nastavne predmete i područja, utemeljit će se stručna skupina za osposobljivanje ravnatelja, stručnih suradnika te članova školskih odbora i rodi-teljskih vijeća. stručne skupine će u drugom koraku provoditi stručno osposobljiva-nje oko 500 učitelja-podučavatelja iz redova voditelja županijskih stručnih vijeća, učitelja mentora i savjetnika te istaknutih učitelja. Učitelji-podučavatelji izabiru se na temelju stručnih sposobnosti s ovlaštenjima za djelovanje na određenom broju škola, tako da zajedno pokrivaju sve osnovne škole u republici Hrvatskoj. tijekom trećega koraka osposobljeni učitelji-podučavatelji provodit će jedinstveni djelatni plan i program provedbe Hnos-a kroz različite oblike stručnog usavršavanja učite-lja na terenu. zadaća je stručnjaka, prije svega savjetnika zavoda za školstvo, pratiti i vrjednovati rad učitelja-podučavatelja na temelju obuhvaćenosti svih osnovnih ško-la i utvrđenih pokazatelja kakvoće osposobljivanja učitelja. oblici rada na pripremi i stručnom usavršavanju učitelja za primjenu Hnos-a predviđaju:

– stalnu stručno-pedagošku pomoć u nastavi koju će pružati učitelji-podučavatelji,

– više jednodnevnih skupova za učitelje po županijama, s radionicama i seminarima,

– višednevne skupove s radionicama i seminarima na razini države, za veći broj učitelja.

teme tih skupova će biti vezane uz pojedinačna stručna pitanja. U organizaciji stručnih skupova sudjelovat će stručne udruge, zavod za školstvo i druge ustanove.

predviđen je rad u plenarnim odjelima i u usporednim odjelima, poglavito u obliku radionica.

glavne teme stručnih skupova bit će vezane uz nastavnu praksu.

Osposobljivanje učitelja-podučavatelja za primjenu HNOS-aUčitelji-podučavatelji imat će važnu ulogu u uvođenju Hnos-a u škole. bit će to

iskusni učitelji, ponajprije voditelji županijskih stručnih vijeća, učitelji mentori i uči-telji savjetnici, kao i istaknuti mlađi učitelji. oko 500 voditelja županijskih stručnih vijeća i članova predmetnih povjerenstava za Hnos postupno će se osposobljivati kao učitelji-podučavatelji te uključivati u školsku praksu. tijekom 2005. godine za-počinje stručno osposobljivanje prvih skupina učitelja-podučavatelja. ostali učitelji-

program hazu.indd 214 18.10.2015 21:33:41

Page 215: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 215

podučavatelji proći će stručno osposobljivanje tijekom 2006. i 2007. godine. Učite-lji-podučavatelji veći će dio radnog vremena raditi u školi, a dio radnog vremena će pružati stručno-pedagošku pomoć učiteljima u školama svoje županije. njihovo dje-lovanje odvijat će se u suradnji s Ministarstvom i zavodom za školstvo.

treba istaknuti da se prijenos ovlasti stručno-pedagoške pomoći u nekim europ-skim zemljama s razine središnje ustanove na mjesnu razinu pokazao vrlo uspješ-nim. tamo je broj zaposlenih u središnjim ustanovama za školstvo višestruko sma-njen, a niz posebnih prava i obveza prebačen s državne na lokalnu razinu. to bi kod nas odgovaralo, primjerice, prenošenju nekih poslova na razinu županijskih struč-nih vijeća.

Dopusnice za učiteljstvorazmatra se zamisao da se na dulji rok uvede dopusnica za učiteljski poziv. kao

kriterije za davanje dopusnice, u obzir bi se mogli uzeti različiti pokazatelji, pri-mjerice, uspješnost postignuća učenika pri vanjskom vrjednovanju, stručno usavr-šavanje, stručne publikacije, rezultati rada s nadarenim učenicima, rezultati rada s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, sudjelovanje i izlaganja na stručnim skupovima, voditeljstvo županijskih stručnih vijeća, izbor za učitelja-po-dučavatelja, izradba stručnih recenzija udžbenika, sudjelovanje u radu povjerenstva pri nadležnom Ministarstvu, djelatnosti u stručnim društvima, dobivena priznanja i nagrade i drugo. dakako, o tom pitanju, kad se ono postavi, potrebna je šira javna rasprava.

Osposobljivanje stručnih suradnikadobro osposobljeni stručni suradnici mogu pružati učiteljima znatnu podršku

u radu na školi.tijekom 2005. do 2008. godine planira se organizirati osposobljivanje stručnih

suradnika u školi.

Osposobljivanje ravnateljaravnatelji imaju vrlo važnu ulogu u praktičnom uvođenju Hnos-a u škole.tijekom 2005. godine započet će prva faza osposobljivanja ravnatelja koja će

obuhvatiti 5 % svih ravnatelja osnovnih škola u rH.to će ponajprije biti ravnatelji škola u kojima će se provesti eksperimentalno

uvođenje Hnos-a. tijekom 2006. i 2007. godine planira se intenzivno osposoblji-vanje koje će obuhvatiti sve ravnatelje osnovnih škola.

Osposobljivanje društvenih partneratijekom 2006. godine predviđeno je osposobljivanje do 50 % društvenih partne-

ra (članova školskih odbora, vijeća roditelja, učeničkih vijeća te službenika županij-skih ureda državne uprave) radi poticanja djelatnog partnerskog odnosa svih uklju-čenih u procese unaprjeđivanja vrsnoće odgoja i obrazovanja. ovo osposobljivanje će se provoditi na kraćim seminarima i radionicama, s ciljem upoznavanja primjene Hnos-a i nacionalnog uputnika izvedenog iz njega. ta vrst osposobljivanja konti-nuirano će se provoditi do konačne primjene novog uputnika.

program hazu.indd 215 18.10.2015 21:33:41

Page 216: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

216a

Eksperimentalno uvođenje HNOS-a u školeeksperimentalna primjena Hnos-a (»pilot-projekt«) započinje u školskoj godi-

ni 2005./2006. na uzorku od 5 % osnovnih škola iz svih županija u republici Hrvat-skoj. na temelju javnog poziva putem interneta i odziva škola nadležno Ministarstvo će odabrati 5 % osnovnih škola, koje će sudjelovati u eksperimentalnom uvođenju Hnos-a.

pri izboru između prijavljenih škola vodit će se računa o tome da budu zastu-pljene škole iz različitih sredina, manjih i većih gradova i sela, otočne škole te škole iz područja od posebne državne skrbi. nastojati će se uključiti škole u kojima rade učitelji koji su surađivali u povjerenstvima za izradbu Hnos-a ili škole na kojima rade voditelji županijskih stručnih vijeća pa su već dobro upoznati s metodologijom Hnos-a.

rezultati pokusnog uvođenja Hnos-a će se vrjednovati, a dobiveni rezultati ko-ristiti pri konačnom uvođenju Hnos-a.

Usvajanje HNOS-a za osnovnu školuprijedlog konačnog sadržaja Hnos-a za pojedini predmet donosi pripadno

predmetno povjerenstvo i dostavlja ga nadređenoj koordinaciji.koordinacija svaki predmetni Hnos, nakon razmatranja i usvajanja, dostavlja

odboru za Hnos.konačnu odluku o usvajanju Hnos-a donosi resorni ministar što će biti objavlje-

no na mrežnoj adresi Ministarstva www.mzos.hr, kao i u posebnim publikacijama.

VI. HNOS i nastavne teme

Nastavne teme u HNOS-uHnos pojedinog nastavnog predmeta sadrži razrađene nastavne teme za svaki ra-zred. svaka tema je sadržajna i logička cjelina. broj tema za pojedini predmet i ra-zred ovisi o broju nastavnih sati i o posebnostima predmeta.

tako, primjerice, svaki nastavni predmet iz prirodoslovnog područja koji u na-stavnom planu ima 70 sati na godinu ustrojen je u oko 20 obveznih i oko 5 izbornih tema. za obradbu jedne teme učitelj može upotrijebiti jedan, dva ili tri školska sata, ovisno o složenosti teme, predznanju učenika, regionalnim osobitostima područja u kojemu škola djeluje te o razini razradbe pojedine teme koja je u ovlasti učitelja.

broj tema u predmetima društveno-humanističkog područja, primjerice, u hr-vatskom jeziku je manji, budući da pojedina tema obuhvaća opsežniju sadržajnu cje-linu kao specifičnost predmeta.

više srodnih tema može se udružiti u širu nastavnu cjelinu.

program hazu.indd 216 18.10.2015 21:33:41

Page 217: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 217

Sadržaj nastavne teme – KURIKUL (NASTAVNI UPUTNIK)naziv teme odražava sadržaj teme.U prirodoslovno-matematičko-tehničkom području tema je ustrojena po slje-

dećim odrednicama.

1. Ključni pojmovinavodi se od dva do pet ključnih pojmova za svaku temu s ciljem da ih učenik

primjereno i s razumijevanjem usvoji tako da mu postanu i ostanu trajno i upora-bljivo znanje.

2. Potrebno predznanjenavodi se predznanje, dakle, pojmovi i činjenice koje je učenik već prije učio, a

što je potrebno za uspješno svladavanje teme. sama činjenica da je učenik neke sa-držaje učio ranije, u istom ili nekom drugom predmetu, nije jamstvo te da ih je i za-pamtio. ako učitelj u razgovoru s učenicima uoči da im nedostaje potrebno pred-znanje, ukratko će ga ponoviti, prije nego što počne s obradbom nove teme. time je istaknuta jača orijentacija prema sveobuhvatnosti (kumulativnosti) znanja.

rasterećenje ostvareno u Hnos-u i sloboda koju učitelj ima u određivanju dina-mike obradbe pojedine teme ostavljaju dostatno vremena za ponavljanje prije obra-đenog gradiva i za prijenos težišta na sveukupnost i uporabljivost znanja.

3. Prijedlozi za metodičku obradbuModerna nastava zahtijeva primjenu raznovrsnih metoda, načina i oblika rada.

pri tome osobitu važnost imaju:– metoda praktičnih radova koja odgovara načelu zornosti, što od učenika za-

htijeva aktivnost, razvija samostalnost, a učenici stječu mnoge vještine kao i novu kakvoću znanja,

– metoda demonstracije, audio-vizualna metoda koja podrazumijeva pokaziva-nje svega onoga što učenici mogu doživjeti svojim osjetilima (razni modeli, sli-ke, filmovi, praktični radovi, pokusi). ova se metoda može primijeniti u razli-čitim prostorima (učionici i školskom prostoru, školskom dvorištu, školskom vrtu, muzeju, za školskih ekskurzija i drugdje).

U ovoj su odrednici navedeni jedan ili više metodičkih postupaka ili sredstava koji upućuju na iskustveno i istraživačko učenje i poučavanje uz pomoć zornih na-stavnih sredstava. navodi se jedna ili više preporuka, no one ne obvezuju učitelja. Učitelj ima slobodu izbora i primjene metodičkih modela rada koji su učinkoviti i primjereni razvojnim mogućnostima učenika, njegovim interesima i potrebama, ali i sklonostima, metodičkom znanju i kreativnosti učitelja. navedene preporuke, osim što mogu poslužiti kao orijentacija u nastavi, imaju cilj podsjećati učiteljstvo da nije poželjna predavačka nastava koja se temelji uglavnom na pisanoj ili izgovo-renoj riječi.

ovakav pristup pridonosi tomu da učenici nauče:– kako djelotvorno učiti i kritički misliti,– kako doći do informacije te je kritički razmotriti, procijeniti i upotrijebiti,– kako samostalno razmišljati i postupati u skladu sa svojim razmišljanjem.

program hazu.indd 217 18.10.2015 21:33:41

Page 218: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

218a

ta i sljedeće dvije odrednice su prijedlozi učiteljstvu u obradbi nastavne teme, a učitelj sam bira određenu strategiju poučavanja.

konkretna ilustracija koja se koristi u ovoj odrednici je osnovna ilustracija na-stavne teme. ona ima ulogu određenoga ilustrativnog primjera na kojemu se uči novo gradivo.

4. Dodatna ilustracijaosim osnovnom ilustracijom, temeljni sadržaj nastavne teme može se potkrije-

piti još nekom konkretnom ilustracijom kojom će učenikovo razumijevanje dobiti na kakvoći, uz povećanje sposobnosti za trajnu uporabu znanja.

U ovoj se odrednici daju neki prijedlozi za dodatnu ilustraciju, ali učitelj ima slo-bodu izbora između predloženog ili nekog drugog sličnog ilustrativnoga primjera, prema vlastitom izboru.

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetimaneke nastavne teme omogućuju povezivanje nastavnih sadržaja koji se obrađuju

u više predmeta. to valja iskoristiti kako bi učenik dobio bolji uvid u cjelinu sadr-žaja, umjesto da se upoznaje isključivo s »istrgnutim« dijelovima unutar pojedinih nastavnih predmeta. takve ilustracije, koje služe za povezivanje sadržaja i nastavnih predmeta, mogu se obrađivati i na pojednostavnjenoj informativnoj razini. takvi primjeri mogu učeniku biti posebno zanimljivi, poticati ga na daljnja razmišljanja, a važni su i kao doprinos razvoju načela interdisciplinarnosti, koje će postajati sve važ-nije obilježje razvoja u 21. stoljeću. osim ovih horizontalnih suodnosa (povezivanje između različitih nastavnih predmeta u svakom razredu), treba uvoditi i vertikalne suodnose (povezivanje između sadržaja istog predmeta u različitim razredima).

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispravitisadašnji je nastavni program preopterećen enciklopedijskim sadržajima pa uči-

teljstvo treba upozoriti na ono što se od dosadašnjeg gradiva može ispustiti. tako-đer, u nekim udžbenicima i nastavnoj praksi ima gradiva koje je pogrješno.

takve pogrješke također treba navesti uz nastavnu temu, s naznakom da se tre-baju ispustiti ili ispraviti. U dosadašnjem gradivu ima dijelova koji po sadržaju ili po načinu obradbe nisu primjereni dobi djece, pa se i to navodi u ovoj odrednici.

glede opravdanosti ove odrednice treba reći da je ona potrebna samo u prijela-znom razdoblju, tako dugo dok se u nastavnoj praksi ne primijeni nova generacija udžbenika pisanih prema Hnos-u. U njima se više ne bi smjeli naći netočni, nepri-mjereni i opterećujući podatci.

7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temuU ovoj odrednici navode se novi stručni nazivci s kojima se učenik susreće prvi

put pri obradbi ove nastavne teme. novih stručnih nazivaka može biti do osam po jednoj temi.

neki novi stručni nazivi i ključni pojmovi mogu se preklapati. naime, neki novi stručni nazivci mogu se izvesti iz ključnog pojma, a neki ga proširuju ili dopunjuju. kako bi se osiguralo potrebno rasterećenje učenika, učitelji u obveznim temama ne bi trebali proširivati nove stručne nazivke izvan preporučenog popisa.

program hazu.indd 218 18.10.2015 21:33:42

Page 219: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 219

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtitii ova odrednica vodi računa o rasterećenju učenika. U dosadašnjoj praksi uče-

nik je često bio opterećen pamćenjem brojčanih podataka enciklopedijskog značaja. zato se uz svaku temu Hnos-a, kao jedna od mjera za rasterećivanje učenika, izri-čito navodi treba li i koje brojčane podatke učenik upamtiti.

U nekim temama ne treba pamtiti ni jedan brojčani podatak. U samoj obradbi teme mogu se kao ilustracije rabiti i neki dodatni brojčani podatci, ali ih ne treba pamtiti.

9. Obrazovna postignućaovo je iznimno značajna odrednica jer su u njoj navedeni ciljevi povezani s te-

mom. navedena su osnovna znanja, umijeća i sposobnosti koje učenik treba steći i koja će se vrjednovati u okviru odgojno-obrazovnih postignuća, vezano za teme. treba istaknuti da rasterećenju učenika, između ostalog, pridonosi i takva organiza-cija nastave koja ima na umu potrebe i sklonosti učenika, njegovu djelatnu ulogu i mogućnost utjecaja na sadržaj, način i tempo učenja, iz čega proizlazi i odgovornost učenika za svoje obrazovanje. ova odrednica određuje najmanju potrebnu osposo-bljenost učenika. njome se određuje obrazovni standard na temelju kojeg se vrjed-nuju postignuća učenika, rad učitelja i škola. time ova odrednica usmjerava nastavu prema ostvarivanju očekivanih ishoda obrazovanja.

10. Pridodani sadržaji koji dosad nisu bili uključeniova se odrednica odnosi na važne sadržaje koji dosad nisu bili uključeni u na-

stavu, a postali su posebno aktualni u svezi s potrebama odgoja i obrazovanja mla-dih te suvremenim znanstvenim i tehnološkim razvojem.

11. Izborni sadržaji za darovite učenikeU okviru obvezne teme mogu se predložiti izborni sadržaji namijenjeni da-

rovitim učenicima i učenicima s većim zanimanjem za nastavne sadržaje u okvi-ru određenoga nastavnog predmeta. U udžbeniku takvi se sadržaji navode kao »za znatiželjne« ili »za one koji žele znati više«. ti su sadržaji prikladni za radionice, sa-mostalni rad učenika, učeničke projekte, radionice koje učenici pojedinačno ili u manjim skupinama sami pripremaju te izlažu na školskome satu. Učenici mogu i sami predlagati pojedine nastavne sadržaje koji su njima zanimljivi. ovi sadržaji na-vedeni su u Hnos-u kao savjeti učitelju, a vodilja su i za pisanje udžbenika. Mogu se obrađivati po volji učitelja i učenika, ali se ne ocjenjuju. no njihovo usvajanje i pri-mjena posebno se prate. Učenike koji se istaknu na izbornim sadržajima treba poti-cati, pohvaliti i nagraditi.

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Uz svaku temu predloženi su savjeti za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, odnosno s teškoćama u razvoju.

program hazu.indd 219 18.10.2015 21:33:42

Page 220: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

220a

ti učenici, uključeni s ostalim učenicima u redovitu nastavu, predstavljaju šaro-liku skupinu: od djece s motoričkim i osjetilnim oštećenjima, do djece sniženih spo-znajnih sposobnosti i onih s teškoćama u ponašanju.

pritom se primjenjuju iskustva nekih razvijenih europskih zemalja, primjerice, engleske, gdje su djeca s posebnim obrazovnim potrebama uključena s drugom dje-com u razredu, ali u izvedbi nekih dijelova nastave posebno osposobljeni učitelji rade s njima pojedinačno i prilagođeno njihovim mogućnostima.

razmatra se i uvođenje diferencirane nastave za učenike kojima snižene spo-znajne sposobnosti onemogućavaju uspješno svladavanje dijelova gradiva, posebno onoga s apstraktnijim sadržajima.

ovu odrednicu za sve predmete izrađuju defektolozi, u suradnji s odgovaraju-ćim predmetnim povjerenstvima, i nju treba shvatiti kao primjer, putokaz i olakša-nje učitelju u stvaranju svakodnevnog pedagoškog rada s učenicima koji imaju po-sebne obrazovne potrebe.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržajizadaća škole nije samo stjecanje i razvijanje znanja, sposobnosti i umijeća, nego

i usvajanje vrijednosti, nazora i navika koji omogućavaju cjeloviti razvoj osobnosti. U školi se osim učenja i poučavanja ostvaruju odgojni ciljevi.

odgojni ciljevi škole odnose se na:– promicanje općih vrijednosti;– razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje;– razvijanje samopoštovanja i poštovanja drugih;– poštovanje života;– promicanje snošljivosti i poštovanje različitosti;– promicanje jednakovrijednosti spolova;– promicanje vrijednosti rada;– razvijanje poduzetničkog duha;– razvijanje sposobnosti za timski rad;– promicanje poštovanja obitelji;– promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini;– čuvanje i promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog

identiteta;– poštovanje duhovnih vrijednosti različitih kultura i civilizacija;– poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih različitosti unutar

duhovne baštine suvremenog svijeta,– razvijanje ekološke svijesti;– razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog

djelovanja;– razvijanje svijesti o vrijednosti vlastitog mišljenja i o potrebi da se s poštova-

njem slušaju tuđa mišljenja;– promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja;– razvijanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti;– razvijanje solidarnosti sa slabijima i potrebitijima;– razvijanje sposobnosti i dara svake osobe sukladno njezinoj naravi;

program hazu.indd 220 18.10.2015 21:33:42

Page 221: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 221

– razvijanje sposobnosti za društveni angažman, za neposredno i odgovorno su-djelovanje u demokratskom društvu.

polazi se sa stajališta da u nastavne teme Hnos-a u svim nastavnim predmetima treba ugrađivati odgovarajuće odgojne i socijalizirajuće sadržaje. nije nužno da se ovi sadržaji navode baš uz svaku temu, nego samo ondje gdje za to ima stvarnoga opravdanja i smisla. prijedloge odgojnih sadržaja izradila je posebna radna skupina u dogovoru s predmetnim povjerenstvima. prijedlozi vezani uz odgojne i socijali-zirajuće sadržaje uključeni su u predmete svih područja: društveno-humanističko, prirodoslovno-matematičko-tehničko, umjetničko te u tjelesno-zdravstvenu kultu-ru. treba spomenuti da je baš ova pragmatična odrednica izazivala nesporazume. primjerice, u jednom kritičkom osvrtu na takav pristup stoji: »nema legitimiteta propisivanja da škola djeluje odgojno, a osobito ne na kojim vrijednostima...«. da-lje se navodi:

»na pitanju odgojnog djelovanja škole najbolje se može uočiti složenost ku-rikulumskog konstrukta koji točno definira međuodnos, razdoblje i vrijeme, po-stupke, suradnju odnosa, roditelje i brojna druga pitanja kada se artikulira odgoj-no djelovanje škole.«

U svojem odgovoru na tu kritiku jedna iskusna učiteljica u svojstvu članice po-vjerenstva za Hnos piše: »desetljećima učitelji, u iščekivanju „kurikulumskog kon-strukta”, iz dana u dan sa srčanom predanošću, ljubavlju, savješću, moralnošću, zna-njem i kreativnošću odgajaju hrvatsku mladež.«

Primjer odgojnih ciljevaUz temu Vode u zavičaju (priroda i društvo, 2. razred):– razvijati ekološku osviještenost;– promicati divljenje prema prirodi i njezinim ljepotama;– stjecati naviku čuvanja i zaštite voda, primjerice, štednja vode i zaštita vode od

onečišćenja;– razvijati umjetničke sklonosti nadahnute vodom, primjerice, slušanje vode

(žuborenje izvora, šum valova, rumorenje kiše), likovno izražavanje doživljaja vode, fotografiranje vode (potok, rijeka, more, kiša).

prigodna aktivnost uz obilježavanje Svjetskog dana voda, 22. ožujka.

HNOS podupire razvoj školskog pluralizmaU Hrvatskoj je zajamčen i postoji pluralizam u školstvu, i to s obzirom na osni-

vača škole, na nastavne sadržaje i nastavne metode.svaka škola može biti pluralna u smislu da na autonoman način može razvija-

ti različite metode kojima će na najbolji način postizati odgojno-obrazovne ciljeve i time omogućavati svakom učeniku razvoj u skladu s njegovim mogućnostima i in-teresima. sukladno težnjama razvoja u svijetu, izbor nastavnih metoda se sve više prepušta učitelju, pa je i to doprinos razvijanju školskog pluralizma. država treba odrediti minimalne standarde u obrazovanju, jer škola i njezin osnivač moraju uče-nicima jamčiti određenu kakvoću.

program hazu.indd 221 18.10.2015 21:33:42

Page 222: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

222a

alternativne škole mogu raditi po vlastitom odobrenom nastavnom planu i pro-gramu služeći se alternativnim metodama poučavanja.

HNOS podupire djelotvorne mogućnosti učenja za sve učenikeU okviru Hnos-a vodi se računa o zadovoljavanju potreba pojedinog učenika

ili skupine učenika čija postignuća značajnije zaostaju za očekivanom razinom ili ju nadmašuju. planirani sadržaji i pristupi učenju i poučavanju su takvi da svi učenici mogu izravno sudjelovati u nastavi. Učitelji će se susresti sa širokim spektrom po-sebnih obrazovnih potreba učenika, posebno onih s teškoćama u učenju, pa su po-trebni pristupi koji će pridonositi njihovu uspješnom uključenju i sudjelovanju u nastavi.

važno je postaviti stvarne i dostižne ciljeve uz stvaranje okružja u kojemu se svi učenici osjećaju sigurni, poštivani, važni i korisni.

Ilustrativni primjeri u nastavikako bi se poboljšao nastavni proces, u temama Hnos-a se primjenjuju tzv. ilu-

strativni primjeri, kojima se učeniku zorno približava i predočuje sadržaj nastavne teme. ilustrativni primjeri važni su za bolje razumijevanje gradiva i znatno pridono-se da pamćenje bude trajno umjesto kratkotrajnoga.

izbor odgovarajućeg ilustrativnog primjera i njegov razvoj može ovisiti o kon-kretnim uvjetima, kao što su, primjerice, prijašnje znanje učenika, zapažanja učenika tijekom izvođenja nastave, značajke mjesnog okruženja, i raspoložive mogućnosti.

opći okvir i fokus ilustrativnih primjera uključivat će sljedeće aspekte:– istraživački aspekt, u kojemu se učenik usmjerava na pitanja o naravi stvari,

uključujući šira istraživanja, kao i fokusirana istraživanja;– aspekt sposobnosti rješavanja problema, pri čemu učenici traže odgovore na

praktične probleme, što zahtijeva primjenu znanja u novim situacijama;– aspekt sposobnosti za donošenje odluka.

svaki od njih daje moguću polaznu točku za ulaženje u područje istraživalač-kog učenja.

s pomoću ilustrativnih primjera mogu se uspješno modelirati specifični načini poticanja učenika na istraživanje, razvijanje i primjenu ideja.

Težište nastave u nižim razredima osnovne školeU prva četiri razreda osnovne škole težište nastave treba biti na:– temeljnoj jezičnoj pismenosti (čitanje s razumijevanjem, pismeno i usmeno

izražavanje),– temeljnim matematičkim znanjima (osnovne matematičke operacije) i– odgoju.

takva orijentacija jasno je istaknuta u zemljama europske unije. primjerice, u engleskoj je težište na: pismenosti (eng. literacy) i na osnovnim matematičkim ope-racijama (eng. numeracy).

za djecu u toj dobi ta su dva područja temelj za vanjsko vrjednovanje znanja djece.

program hazu.indd 222 18.10.2015 21:33:42

Page 223: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 223

VII. Nacionalni nastavni uputnik (kurikulum) i HNOS

sama riječ uputnik (latinski: curriculum, slovenski: učni načrt) upućuje sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa na to:

– što se uči i zašto;– kako se uči;– kada se uči;– gdje se uči.

U uputnik se također uključuju odgojno-obrazovne potrebe škole i zajednice te vrjednovanje obrazovnih rezultata, tj. ishoda učenja i poučavanja.

novija istraživanja u svijetu pokazala su da su i stručnjaci za uputnik i učitelji u školama sustavno precjenjivali mogućnosti učenika, i pred njih postavljali nerealno visoke zahtjeve. baš ti nerealno visoki zahtjevi mogu obeshrabriti učenike te ugroziti postavljene obrazovne ciljeve.

općenito uzevši, nacionalni obrazovni standard i nacionalni uputnik djelomič-no se preklapaju a djelomično su međusobno komplementarni (Development of Na-tional Educational Standards, bundesministerium für bildung und Forschung, ber-lin, 2004).

treba istaknuti da zamisao s velikim prijeklopom nacionalnog obrazovnog stan-darda i uputnika nije redukcionistička pretpostavka, što bi se na prvi pogled moglo pomisliti sa stajališta tradicionalnog uputnika. zapravo, sukladno toj vezi, Hnos služi kao podloga za izradbu nacionalnog uputnika i s njim ima veliki prijeklop, od čak 70-80 %, tako da će se iz Hnos-a izvesti nacionalni uputnik.

Uloga HNOS-a pri izradbi Nacionalnog uputnikasukladno studijama u zemljama europske unije, nacionalni obrazovni standard

može bitno pomoći pri izradbi kvalitetnoga nacionalnog uputnika.tako, primjerice, Hnos:– ističe posebnosti predmeta. odnosi se na specifičan nastavni sadržaj i njegov

opseg i jasno opisuje osnovna načela predmeta;– usredotočuje na bitne aspekte (nastavnu jezgru) svake teme. time se izbjegava

sveobuhvatnost dosadašnjih tradicionalnih uputnika (kako kod nas tako i u svijetu), zbog kojih je opterećenje učenika bilo nedostatno jasno određeno. U tom smislu Hnos je vodič i smjernica učiteljstvu;

– određuje minimalne zahtjeve i time daje učitelju slobodu oblikovanja i nadopu-njavanja nastavne jezgre bez otvaranja neodređene i proizvoljne mogućnosti prekomjernog opterećivanja učenika manje bitnim informacijama;

– ističe sveobuhvatnost (kumulativnost) znanja, tj. odnosi se na sustavno inte-grirano učenje koje u cjelinu povezuje znanje koje učenik o nekom sadržaju uči tijekom godina školovanja. temeljni interes nije gradivo koje je naučeno za ocjenu i nakon toga zaboravljeno, nego razvoj općih sposobnosti u temelj-nom području koje se može koristiti i provjeravati tijekom duljega razdoblja. to znači da je Hnos usmjeren na sveobuhvatno učenje. U takvom se uče-nju sadržaj i postupci nadograđuju jedan na drugi, sustavno se isprepleću i

program hazu.indd 223 18.10.2015 21:33:42

Page 224: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

224a

prožimaju, te opetovano koriste tako da ih učenik trajno pamti i zna primje-njivati. polazi se od spoznaje da je rascjepkanost procesa učenja na pojedinač-ne segmente s malo međusobne povezanosti jedan od većih problema dosa-dašnje nastave;

– određuje minimalne zahtjeve koji se postavljaju za sve učenike. istodobno Hnos može ustanoviti i dodatne, više razine, kao ciljeve dodatnog učenja na-mijenjenog nadarenim i zainteresiranim učenicima;

– sadrži elemente diferencijacije time što može razlikovati razine kompetencije na više razina zahtjevnosti, iznad i ispod minimalnog standarda, olakšavaju-ći daljnju specifikaciju razina. za razvoj kakvoće nastave u cjelini važno je da se pred darovite učenike mogu postavljati zahtjevi iznad razine minimalnih kriterija;

– ističe potrebu razumljivosti. nacionalni obrazovni standard se formulira na ja-san, koncizan i razumljiv način. da bi Hnos značio poboljšanje u odnosu na tradicionalni uputnik, mora biti od njega jasniji i razumljiviji;

– naglašava problem izvodljivosti. Učenici trebaju biti sposobni uz umjereni trud zadovoljiti minimalne zahtjeve Hnos-a. Hnos postavlja realistične ciljeve koji se mogu ostvariti u materijalnim i kadrovskim uvjetima kakvi prevlada-vaju u školama.

Izvođenje Nacionalnog uputnika iz HNOS-anakon usvajanja Hnos-a ministar imenuje nacionalno vijeće za uputnik iz sa-

stava koordinacije i povjerenstava za Hnos, uz uključivanje i drugih stručnjaka. isto tako ministar imenuje Međunarodni savjetodavni odbor s uključivanjem ugled-nih inozemnih stručnjaka.

predmetna povjerenstva i koordinacije za Hnos nastavljaju s radom kao pred-metna povjerenstva za nacionalni uputnik. nacionalno vijeće usklađuje rad pred-metnih povjerenstava. predmetna povjerenstva rade na izvođenju nacionalnog uputnika iz Hnos-a.

najveći dio sadržaja uputnika već je obrađen u nastavnim temama Hnos-a. predmetna povjerenstva se u svom radu također služe nacionalnim uputnicima iz zemalja europske unije (posebice iz slovenije, engleske, Finske, njemačke, švedske, koji su dijelom prevedeni i na hrvatski jezik) i iz njih se mogu preuzeti neka iskustva koja su primjenjiva u našim uvjetima.

nastavne teme Hnos-a su razrađene tako da svojim dijelovima već predstavlja-ju sastavnice uputnika kao što su:

– odgojno-obrazovni sadržaji;– ključni pojmovi;– vođenje računa o rasterećenju gradiva i o prilagođenosti dobi učenika;– novi stručni pojmovi;– brojčani podatci koje učenik treba upamtiti;– potrebno predznanje;– prijedlozi za metode poučavanja;– interdisciplinarni sadržaji u raznim predmetima;– očekivani ishod učenja i poučavanja;

program hazu.indd 224 18.10.2015 21:33:42

Page 225: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 225

– minimalni zahtjevi koje trebaju zadovoljiti svi učenici (minimalni standard znanja, sposobnosti i umijeća);

– izborni sadržaji za darovite učenike i za učenike s većim zanimanjem;– prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;– odgojni ciljevi vezani uz temu.

Usporedba HNOS-a sa slovenskim nacionalnim uputnikomU usporedbi sa slovenskim nacionalnim uputnikom, koji se koristio kao referen-

tni dokument, treba još preciznije razraditi:– operativne ciljeve i zadatke;– prijedloge metode poučavanja;– preporuku za uporabu računala u nastavi;– preporuke za vrjednovanje obrazovnih postignuća, tako da iza visokih ocjena

stoji kvalitetno znanje.

za razliku od slovenskog nacionalnog uputnika, Hnos ostavlja veću slobodu uči-telju pri određivanju broja sati za pojedinu temu i u odabiru ilustrativnih primjera i izbornih sadržaja. zapravo usmjeren je prema lokanom i pojedinačnom uputniku.

sadržaj dodatnih odrednica Hnos-a omogućuje širi okvir nego što to daje slo-venski nacionalni uputnik. primjerice, to su:

– sveobuhvatnost znanja (cjelovitost prije stečenih i novih znanja);– veća ponuda usporednih ilustrativnih primjera što pruža širi prostor kreativ-

nosti učitelja;– prijedlog izbornih sadržaja za rad s nadarenima u okviru obveznih i izbornih

tema;– orijentacija za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;– prijedlog odgojnih ciljeva u pojedinim temama svih predmeta.

Plan rada na nacionalnom uputnikuU odnosu na opću okvirnu strategiju tradicionalnog uputnika, razvoj Hrvatskog

nacionalnog uputnika bit će znatno lakši i brži jer mu već prethodi detaljno razvije-ni Hrvatski nacionalni obrazovni standard.

postupak javne rasprave i vrjednovanja nacionalnog uputnika provodit će se slično kao u slučaju Hnos-a. pritom će važnu ulogu imati i županijska stručna vi-jeća i učitelji-podučavatelji. radi izradbe uputnika, kontinuiranog praćenja, vrjed-novanja i poboljšanja osigurat će se potrebni izvori i surađivati s različitim sudioni-cima i partnerima u obrazovnom procesu. na taj će način nacionalni uputnik biti dinamička struktura koja se razvija i daje odgovore na promjenjive razvojne izazove i zahtjeve gospodarstva i društva.

na temelju Hnos-a planira se do kraja školske godine 2005./2006. izraditi na-cionalni uputnik za osnovnu školu.

program hazu.indd 225 18.10.2015 21:33:42

Page 226: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

226a

Rasprave na županijskim stručnim vijećima o nastavnom uputniku

rasprave o Hnos-u koje su dosad održane na županijskim stručnim vijećima senzibilizirale su učitelje te upozorile na osnovne osobine nastavnog uputnika izve-denog iz Hnos-a. tako je već započelo razmatranje predmetnih uputnika.

predviđeno je da se u prvoj polovici 2006. godine na županijskim stručnim vije-ćima vode rasprave i održavaju radionice o izradbi i uvođenju predmetnih uputnika, kao nastavak prijašnjih rasprava i radionica u vezi s Hnos-om. tijekom rasprava predviđena je i koordinacija na razini škola, županija i regija, posebno u svezi s lo-kalnim nastavnim uputnikom i predmetima u koje se u znatnijoj mjeri mogu ugra-diti regionalne osobitosti, primjerice, biologija, zemljopis, povijest i slično.

VIII. Praćenje i vrjednovanje kakvoće obrazovanja – nužan uvjet za ostvarivanje ciljeva HNOS-a

Praćenje i vrjednovanje – jasni pokazatelji kakvoće obrazovanjasvi sudionici u odgojno-obrazovnom procesu nastoje učiniti školu kvalitetnom i uspješnom.

za to je prijeko potrebno dobro osposobljeno učiteljsko osoblje, primjenjiv i ostvariv uputnik, nastavni proces usmjeren prema učeniku te objektivno vrjedno-vanje postignuća učenika. informacije o tome u kojoj se mjeri to postiže moguće je dobiti jedino jasnim sustavom vrjednovanja u odgojno-obrazovnom sustavu. sa-dašnje je unutarnje ili školsko vrjednovanje subjektivno, uglavnom zbog nedostat-ka nacionalnih standarda vrjednovanja učenja i postignuća. propisima se određuju pravila ocjenjivanja (pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, nn 92./95.) i ljestvica ocjena od 1 do 5. načini vrjednovanja učeni-ka su usmeni i pisani, a vrjednuju se znanja i umijeća. instrumentarij pripremaju i izrađuju sami učitelji ili se nalaze u priručnicima različitih autora. vanjsko vrjedno-vanje postignuća učenika radi praćenja i vrjednovanja kakvoće školskog sustava ne postoji, a ni vanjsko ispitivanje učenika na kraju određene razine obrazovanja. ispiti se nakon pojedinog stupnja obrazovanja održavaju samo na kraju srednje škole (gi-mnazija, strukovne i umjetničke škole). provjere znanja obavljaju se interno, u orga-nizaciji škole, pa se instrumentarij razlikuje od škole do škole, a oblikuju ga isti uči-telji koji izvode nastavu i provode unutarnje vrjednovanje tijekom nastavne godine. rezultati takvih ispita ne omogućuju uspoređivanje kakvoće obrazovanja između škola, odnosno na nacionalnoj razini.

stoga je važno izgraditi novi nacionalni sustav unutarnjeg i vanjskog vrjednova-nja, a usporedno s njegovim oblikovanjem započeti osposobljivanje učitelja za novi pristup školskom vrjednovanju postignuća učenika. to je nužno radi poboljšanja učenja i utvrđivanja nacionalnih obrazovnih standarda, ali i za praćenje i vrjednova-nje kakvoće školskoga sustava i pojedinih njegovih dijelova.

program hazu.indd 226 18.10.2015 21:33:42

Page 227: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 227

Školsko i nacionalno vrjednovanje u razvijenim zemljamaU razvijenim zemljama se školsko vrjednovanje postignuća učenika podupire i

nadzire nacionalnim vrjednovanjem postignuća učenika koje se obavlja periodič-no (svake 2-3 godine) na nacionalnoj razini, radi praćenja ostvarivanja nacionalnih obrazovnih standarda. na taj način Ministarstvo dobiva uvid

u učenička postignuća, odnosno u djelotvornost školskog vrjednovanja. nacio-nalno se vrjednovanje provodi na pojedinim razinama obrazovanja (što bi kod nas odgovaralo, primjerice, vrjednovanju nakon 4. i 8. razreda osnovne škole i 2. razreda srednje škole). ono se organizira na malom i reprezentativnom uzorku učenika radi vrjednovanja određenog i ograničenog opsega dostignutih umijeća i sposobnosti (u području hrvatskog jezika, stranog jezika, matematike i prirodoslovlja), radi analize utjecaja pojedinih varijabli na uspjeh učenika. nacionalno ispitivanje kao što je dr-žavna matura, odnosno vanjsko vrjednovanje učenika, provodi se u standardizira-nim uvjetima, tako da svi učenici rješavaju iste testove u isto vrijeme u cijeloj zemlji. takvo ispitivanje ima za posljedicu:

– odabiranje učenika radi upisa na višu razinu obrazovanja;– certifikacija kojom se u postupku vrjednovanja ostvaruje svjedodžba o zavr-

šetku važne razine obrazovanja.

Pokazatelji kakvoće – indikatoripraćenje i vrjednovanje kakvoće školskoga sustava složen je proces koji uklju-

čuje redovito prikupljanje podataka o promjenama u odgoju i obrazovanju, procje-njivanje radi usporedbe tih podataka s dostupnim obrazovnim pokazateljima (indi-katorima i standardima), utvrđivanje stanja i poduzimanje daljnjih mjera na osnovi toga radi sustavnog poboljšanja školstva. na osnovi europskog izvješća o kakvoći školskoga obrazovanja koriste se četiri skupine indikatora s ukupno 16 indikatora za vrjednovanje školskoga sustava.

Indikatori postignuća učenika1. Matematika2. Materinji jezik3. prirodoslovlje4. informacijske i komunikacijske tehnologije (ikt)5. strani jezici6. Učiti kako učiti7. građanski odgoj

Indikatori uspješnosti i prijelaza8. pokazatelji o prolaznosti u viši razred9. pokazatelji o završavanju srednje škole10. sudjelovanje u tercijarnom obrazovanju

program hazu.indd 227 18.10.2015 21:33:42

Page 228: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

228a

Indikatori praćenja obrazovanja11. Upravljanje školskim obrazovanjem12. sudjelovanje roditelja

Indikatori izvora i struktura13. obrazovanje i usavršivanje učitelja14. obuhvat djece u vrtićima15. broj učenika u odnosu na broj računala16. trošak obrazovanja po učeniku

sastavnice sustava vrjednovanja (školsko vrjednovanje, nacionalno vrjednovanje, nacionalno ispitivanje) su svrhovite ukoliko djeluju cjelovito i međusobno se nado-punjuju. Uspostava cjelovitog sustava vrjednovanja u odgoju i obrazovanju znači:

– utemeljenje školskog vrjednovanja na jedinstvenom pristupu i metodologiji (standardi, stručni materijali),

– uvođenje nacionalnog vrjednovanja i nacionalnog ispitivanja te– praćenje i evaluaciju kakvoće školskoga sustava na temelju indikatora (europ-

ski indikatori).

Cilj Hnos-a je podizanje kakvoće odgoja i obrazovanja hrvatskog osnovnog školstva i zato je važno da se, tijekom uvođenja Hnos-a, razvija i u školsku prak-su uvodi primjereni sustav praćenja i ocjenjivanja učenikovih postignuća. naime, Hnos je temelj za razvoj cjelovitog sustava vrjednovanja.

Vanjsko vrjednovanjevanjsko vrjednovanje rezultata rada, na osnovi ispitnih instrumenata za vanjsku evaluaciju odgojno-obrazovnih postignuća u svakom razredu i za svaki nastavni predmet, pripremat će i provoditi nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje. in-strumentarij za vanjsko vrjednovanje neće se temeljiti na jednostavnoj reprodukciji nastavnih sadržaja pa će učitelji moći provjeriti vlastite odgojno-obrazovne učinke i procijeniti svoje mjesto na ljestvici izvrsnosti.

rezultati vanjskog vrjednovanja predstavljaju temelj za:– obavješćivanje svih sudionika u odgoju i obrazovanju, primjerice, o neujedna-

čenoj uspješnosti različitih škola;– praćenje Hnos-a u pojedinom nastavnom području i periodično informira-

nje o učeničkim postignućima;– identifikaciju utjecaja pojedinih čimbenika u nastavnom procesu na postignu-

ća učenika radi poboljšanja obrazovnog sustava;– promicanje odgovornosti vezano uz efikasnosti trošenja financijskih sredsta-

va u školstvu;– poboljšanje javnog informiranja i svijesti o važnosti obrazovanja te– poticanje javnosti na kritičko sudjelovanje i inicijative u promjenama

školstva.

program hazu.indd 228 18.10.2015 21:33:42

Page 229: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 229

Samovrjednovanjesvaka škola provodit će i samovrjednovanje rezultata rada. škole će koristiti re-

zultate vanjskog vrjednovanja u postupku samovrjednovanja.vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje rezultata obrazovanja bitno će utjeca-

ti na objektivnost ocjenjivanja. time će smanjiti pritisak roditelja i učenika na uči-telje a poticati učenike na aktivnije učenje. rezultati vanjskog vrjednovanja će ta-kođer pokazati izvrsnost učitelja i škola, što može poslužiti kao temelj za uvođenje sustava za nagrađivanje izvrsnosti. školsko vrjednovanje postignuća učenika treba biti sastavni dio samoga nastavnog procesa, a ne da se pojavljuje samo na kraju tog procesa.

tijekom vrjednovanja učitelj i učenik dobivaju informaciju o učenikovom na-predovanju i mogu odmah poduzeti mjere za poboljšanje učenja.

vrjednovanje postignuća učenika treba se temeljiti na nacionalnim standardima vrjednovanja učenja vezanim za Hnos utvrđenom na razini školskih ciklusa, razre-da i predmeta. stoga je osim Hnos-a potrebno izraditi nacionalne standarde vrjed-novanja u školi, koji trebaju sadržavati:

– što učenik treba znati i učiniti kako bi pokazao da je ostvario određeno posti-gnuće (znanje, umijeće, sposobnost);

– koje metode i instrumentarij treba uporabiti za vrjednovanje pojedinih postignuća;

– kad se vrjednovanje provodi i– koji se sadržaji preporučuju za vrjednovanje.

standardi školskog vrjednovanja trebaju biti integrirani u sva nastavna područja.

program hazu.indd 229 18.10.2015 21:33:42

Page 230: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

230a

IX. Zajednički okvir za prosudbu napredovanja u učenju stranih jezika i za samoprocjenu učenika

GOVOR

A1A2

B1B2

C1C2

Gov

orna

inte

rakc

ija

Gov

orna

prod

ukci

ja

Mog

u vo

diti

jedn

osta

vni

razg

ovor

pod

uvj

etom

da

je

sugo

vorn

ik s

prem

an s

porij

e po

novi

ti ili

pre

form

ulira

ti sv

oje

reče

nice

te d

a m

i je

spre

man

pom

oći d

a iz

razi

m

ono

što

želim

reći

. Mog

u po

stav

ljati

i odg

ovar

ati n

a je

dnos

tavn

a pi

tanj

a o

dobr

o po

znat

im te

mam

a ili

da

bih

zado

volji

o sv

oje

nepo

sred

ne

potre

be.

Mog

u ko

mun

icira

ti u

jedn

osta

vnim

i uo

biča

jeni

m

situ

acija

ma

koje

zah

tijev

aju

jedn

osta

vnu

i nep

osre

dnu

razm

jenu

info

rmac

ija o

po

znat

im te

mam

a i

aktiv

nost

ima.

Mog

u su

djel

ovat

i u v

rlo k

ratk

im

druš

tven

im ra

zmje

nam

a pr

emda

obi

čno

ne

razu

mije

m d

ovol

jno

da b

ih

sam

dov

oljn

o po

drža

vao

razg

ovor

.

Mog

u se

sna

lazi

ti u

veći

ni

situ

acija

koj

e se

mog

u po

javi

ti tij

ekom

put

ovan

ja

kroz

pod

ručj

e na

koj

em s

e ta

j jez

ik g

ovor

i. M

ogu

se b

ez

prip

rem

e uk

ljuči

ti u

razg

ovor

na

tem

e ko

je s

u m

i poz

nate

, ko

je s

u od

oso

bnog

inte

resa

ili

se

odno

se n

a sv

akod

nevn

i ži

vot (

prim

jeric

e, o

bite

lj,

hobi

, pos

ao, p

utov

anja

i te

kuće

dog

ađaj

e).

Mog

u ko

mun

icira

ti do

voljn

o te

čno

i neu

silje

no, š

to

omog

ućav

a no

rmal

nu

inte

rakc

iju s

izvo

rnim

go

vorn

ikom

. Mog

u ak

tivno

su

djel

ovat

i u ra

spra

vam

a u

okvi

ru p

ozna

tih s

ituac

ija

obra

zlažu

ći i

bran

eći s

voje

st

avov

e.

Mog

u se

tečn

o i n

eusi

ljeno

iz

raža

vati

bez

nagl

ašen

o oč

itog

traže

nja

odgo

vara

jući

h rij

eči.

Mog

u fle

ksib

ilno

i uči

nkov

ito

koris

titi j

ezik

u d

rušt

veni

m i

posl

ovni

m s

ituac

ijam

a.

Mog

u pr

eciz

no iz

razit

i svo

je

idej

e i m

išlje

nja,

te s

e sa

sv

ojim

dop

rinos

om s

pret

no

uklju

čiti

u ra

spra

vu d

rugi

h go

vorn

ika.

Mog

u be

z na

pora

sud

jelo

vati

u bi

lo k

akvo

m ra

zgov

oru

ili

rasp

ravi

uz

dobr

o pr

epoz

nava

nje

i kor

ište

nje

idio

mat

skih

izra

za i

kolo

kvija

lizam

a. M

ogu

se

tečn

o iz

raža

vati

i pre

cizn

o pr

enos

iti i

finije

nija

nse

znač

enja

. Ako

ipak

nai

đem

na

pro

blem

, mog

u se

pov

ući

i pre

form

ulira

njem

izrič

aja

zaob

ići z

apre

ku to

liko

spre

tno

da to

sug

ovor

nici

je

dva

prim

ijete

.

Mog

u ko

ristit

i jed

nost

avne

fra

ze i

reče

nice

da

bih

opis

ao g

dje

živi

m i

osob

e ko

je p

ozna

jem

.

Mog

u ko

ristit

i niz

fraza

i re

čeni

ca d

a bi

h je

dnos

tavn

im je

ziko

m

opis

ao s

voju

obi

telj

i dru

ge

ljude

, uvj

ete

svog

živ

ota,

sv

oje

obra

zova

nje

te s

voje

sa

dašn

je il

i pre

thod

no ra

dno

mje

sto.

Mog

u je

dnos

tavn

o po

veziv

ati r

ečen

ice

kako

bih

op

isao

dož

ivlja

je i

doga

đaje

, sv

oje

snov

e, n

ade

i tež

nje.

M

ogu

ukra

tko

obra

zlož

iti i

obja

sniti

svo

ja s

taja

lišta

i pl

anov

e. M

ogu

ispr

ičat

i prič

u ili

pre

prič

ati s

adrž

aj k

njig

e ili

fil

ma

te o

pisa

ti sv

oje

reak

cije

.

Mog

u ja

sno

i pod

robn

o go

vorit

i o m

nogi

m te

mam

a ve

zani

m u

z po

druč

je

vlas

titog

inte

resa

. Mog

u ob

jasn

iti s

voja

sta

jališ

ta o

ne

koj a

ktua

lnoj

tem

i na

vode

ći p

redn

osti

i ne

dost

atke

razn

ih p

ristu

pa.

Mog

u izn

ijeti

jasa

n,

podr

oban

opi

s sl

ožen

ih

činj

enic

a, p

ovez

ujuć

i te

mat

ske

cjel

ine,

razv

ijaju

ći

odre

đene

mis

li i z

aokr

uživ

ši

izla

ganj

e od

gova

raju

ćim

za

klju

čkom

.

Mog

u ja

sno

i teč

no iz

nosi

ti či

njen

ice

ili a

rgum

ente

st

ilom

koj

i odg

ovar

a ko

ntek

stu.

Mog

u uč

inko

vito

i lo

gičn

o st

rukt

urira

ti sv

oj

prik

az n

a na

čin

koji

sluš

atel

ju p

omaž

e da

uoč

i i

zapa

mti

glav

ne to

čke.

Mog

u ra

zum

jeti

glav

ne m

isli

jasn

og s

tand

ardn

og

razg

ovor

a na

poz

nate

tem

e s

kojim

a se

redo

vito

sus

reće

m

na p

oslu

, u š

koli,

u s

lobo

dno

vrije

me

itd. M

ogu

razu

mje

ti gl

avne

por

uke

mno

gih

radi

jski

h i t

elev

izijs

kih

prog

ram

a o

teku

ćim

do

gađa

jima

ili n

a te

me

od

osob

nog

i pro

fesi

onal

nog

inte

resa

ako

su

iska

zane

re

lativ

no p

olak

o i r

azum

ljivo

.

RAZUMIJEVANJE

A1A2

B1B2

C1C2

Sluš

anje

Čita

nje

Mog

u ra

zum

jeti

pozn

ate

riječ

i i o

snov

ne fr

aze

koje

se

odno

se n

a m

ene,

moj

u ob

itelj

i nep

osre

dnu

konk

retn

u ok

olin

u uk

olik

o su

govo

rnik

gov

ori p

olak

o i

razg

ovije

tno.

Mog

u ra

zum

jeti

fraze

i na

jčeš

će k

oriš

tene

rije

či iz

po

druč

ja o

d ne

posr

edno

g os

obno

g in

tere

sa

(prim

jeric

e, je

dnos

tavn

e po

datk

e o

sebi

i ob

itelji

, in

form

acije

vez

ane

uz

kupo

vanj

e, n

epos

redn

u ok

olin

u, p

osao

). M

ogu

shva

titi o

snov

no z

nače

nje

krat

kih,

jasn

ih i

jedn

osta

vnih

po

ruka

i ja

vnih

oba

vije

sti.

Mog

u ra

zum

jeti

duže

gov

ore

i pre

dava

nja

te p

ratit

i čak

i sl

ožen

u ar

gum

enta

ciju

uk

olik

o m

i je

tem

a ba

rem

do

nekl

e po

znat

a. M

ogu

razu

mje

ti ve

ći d

io T

V vi

jest

i i

prog

ram

a ko

ji se

bav

e te

kući

m d

ogađ

anjim

a. M

ogu

razu

mje

ti ve

ćinu

film

ova

na

stan

dard

nom

jezi

ku.

Mog

u ra

zum

jeti

duga

čak

govo

r čak

i ka

d ni

je ja

sno

stru

ktur

iran

i kad

sve

ze

međ

u re

čeni

cam

a ni

su ja

sno

iska

zane

, već

se

sam

o po

draz

umije

vaju

. Mog

u be

z pr

evel

ika

napo

ra ra

zum

jeti

tele

vizij

ske

prog

ram

e i

film

ove.

Nem

am p

oteš

koća

u

razu

mije

vanj

u bi

lo k

oje

varij

ante

gov

orno

g je

zika

, bi

lo u

izra

vnoj

kom

unik

aciji

bi

lo p

reko

med

ija, č

ak n

i kad

se

gov

ori b

rzin

om iz

vorn

og

govo

rnik

a, u

z uv

jet d

a im

am

vrem

ena

prila

godi

ti se

od

ređe

nom

nag

lask

u.

Mog

u pr

epoz

nati

pozn

ata

imen

a, ri

ječi

i vr

lo

jedn

osta

vne

reče

nice

, pr

imje

rice,

na

ogla

sim

a po

stav

ljeni

m n

a ja

vnim

m

jest

ima,

pla

katim

a ili

u

kata

lozim

a.

Mog

u či

tati

vrlo

kra

tke,

je

dnos

tavn

e te

ksto

ve. M

ogu

pron

aći o

dređ

enu,

pr

edvi

divu

info

rmac

iju u

je

dnos

tavn

im,

svak

odne

vnim

pis

anim

m

ater

ijalim

a ka

o št

o su

og

lasi

, pro

spek

ti, je

lovn

ici i

vo

zni r

edov

i te

mog

u ra

zum

jeti

krat

ka,

jedn

osta

vna

osob

na p

ism

a.

Mog

u ra

zum

jeti

teks

tove

koj

i su

ugl

avno

m p

isan

i obi

čnim

je

zikom

ili j

ezik

om m

oje

stru

ke. M

ogu

razu

mje

ti op

is

doga

đaja

, osj

ećaj

a i ž

elja

u

osob

nim

pis

mim

a.

Mog

u či

tati

član

ke i

izvj

ešta

je k

oji o

brađ

uju

suvr

emen

e pr

oble

me

i u

kojim

a pi

sac

zauz

ima

odre

đene

sta

vove

ili i

zraž

ava

odre

đena

sta

jališ

ta. M

ogu

razu

mje

ti su

vrem

enu

knjiž

evnu

pro

zu.

Mog

u ra

zum

jeti

duga

čke

i ko

mpl

eksn

e či

njen

ične

kn

jižev

ne te

ksto

ve te

uv

ažav

ati s

tilsk

e ra

zlič

itost

i. M

ogu

razu

mje

ti sp

ecija

lizira

ne č

lank

e i d

uže

tehn

ičke

upu

te, č

ak i

kad

se

ne o

dnos

e na

moj

e po

druč

je.

Mog

u be

z po

tešk

oća

čita

ti sv

e vr

ste

teks

tova

, ukl

juči

vši

apst

rakt

ne, s

truk

turn

o ili

lin

gvis

tički

slo

žene

teks

tove

po

put p

riruč

nika

, sp

ecija

lizira

nih

član

aka

i kn

jižev

nih

djel

a.

program hazu.indd 230 18.10.2015 21:33:43

Page 231: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 231

PISANJE

A1A2

B1B2

C1C2

Pisa

nje

Mog

u na

pisa

ti kr

atku

, je

dnos

tavn

u ra

zgle

dnic

u,

prim

jeric

e, p

osla

ti po

zdra

ve

s lje

tova

nja.

Mog

u is

puni

ti ob

rasc

e os

obni

m p

odac

ima,

pr

imje

rice,

uni

jeti

svoj

e im

e,

drža

vlja

nstv

o i a

dres

u u

hote

lski

prij

avni

obr

azac

.

Mog

u pi

sati

krat

ke,

jedn

osta

vne

bilje

ške

i po

ruke

. Mog

u na

pisa

ti vr

lo

jedn

osta

vno

osob

no p

ism

o,

prim

jeric

e, p

ism

o za

hval

e.

Mog

u na

pisa

ti je

dnos

tava

n ve

zani

teks

t na

pozn

atu

tem

u ili

tem

u od

oso

bnog

in

tere

sa. M

ogu

napi

sati

osob

no p

ism

o op

isuj

ući

svoj

e do

živl

jaje

i do

jmov

e.

Mog

u na

pisa

ti ja

san,

po

drob

an te

kst o

vel

ikom

br

oju

tem

a iz

podr

učja

svo

g in

tere

sa. M

ogu

napi

sati

sast

avak

ili i

zvje

štaj

pr

enos

eći i

nfor

mac

iju il

i na

vode

ći ra

zlog

e za

ili p

rotiv

od

ređe

nog

staj

ališ

ta. M

ogu

napi

sati

pism

o u

koje

m

jasn

o izr

ažav

am z

nače

nje

koje

oso

bno

prid

ajem

od

ređe

nim

dog

ađaj

ima

i is

kust

vim

a.

Mog

u se

izra

ziti

jasn

im,

dobr

o st

rukt

urira

nim

te

ksto

m te

razv

ijati

svoj

a st

ajal

išta

. Mog

u pi

sati

o sl

ožen

im te

mam

a u

pism

u,

sast

avku

ili i

zvje

štaj

u na

glaš

avaj

ući o

no š

to

smat

ram

važ

nim

. Mog

u od

abra

ti st

il ko

ji od

gova

ra

čita

telju

koj

emu

je to

na

mije

njen

o.

Mog

u na

pisa

ti ja

san,

sm

isle

n te

kst a

dekv

atni

m

stilo

m. M

ogu

pisa

ti sl

ožen

a pi

sma,

izvj

ešta

je il

i čla

nke

u ko

jima

je o

dređ

ena

tem

a ja

sno

i log

ično

izne

sena

ka

ko b

i prim

atel

j mog

ao

uoči

ti i z

apam

titi b

itne

točk

e.

Mog

u pi

sati

saže

tke

i prik

aze

stru

nih

ili k

njiž

evni

h dj

ela.

č

GOVOR

A1A2

B1B2

C1C2

Gov

orna

inte

rakc

ija

Gov

orna

prod

ukci

ja

Mog

u vo

diti

jedn

osta

vni

razg

ovor

pod

uvj

etom

da

je

sugo

vorn

ik s

prem

an s

porij

e po

novi

ti ili

pre

form

ulira

ti sv

oje

reče

nice

te d

a m

i je

spre

man

pom

oći d

a iz

razi

m

ono

što

želim

reći

. Mog

u po

stav

ljati

i odg

ovar

ati n

a je

dnos

tavn

a pi

tanj

a o

dobr

o po

znat

im te

mam

a ili

da

bih

zado

volji

o sv

oje

nepo

sred

ne

potre

be.

Mog

u ko

mun

icira

ti u

jedn

osta

vnim

i uo

biča

jeni

m

situ

acija

ma

koje

zah

tijev

aju

jedn

osta

vnu

i nep

osre

dnu

razm

jenu

info

rmac

ija o

po

znat

im te

mam

a i

aktiv

nost

ima.

Mog

u su

djel

ovat

i u v

rlo k

ratk

im

druš

tven

im ra

zmje

nam

a pr

emda

obi

čno

ne

razu

mije

m d

ovol

jno

da b

ih

sam

dov

oljn

o po

drža

vao

razg

ovor

.

Mog

u se

sna

lazi

ti u

veći

ni

situ

acija

koj

e se

mog

u po

javi

ti tij

ekom

put

ovan

ja

kroz

pod

ručj

e na

koj

em s

e ta

j jez

ik g

ovor

i. M

ogu

se b

ez

prip

rem

e uk

ljuči

ti u

razg

ovor

na

tem

e ko

je s

u m

i poz

nate

, ko

je s

u od

oso

bnog

inte

resa

ili

se

odno

se n

a sv

akod

nevn

i ži

vot (

prim

jeric

e, o

bite

lj,

hobi

, pos

ao, p

utov

anja

i te

kuće

dog

ađaj

e).

Mog

u ko

mun

icira

ti do

voljn

o te

čno

i neu

silje

no, š

to

omog

ućav

a no

rmal

nu

inte

rakc

iju s

izvo

rnim

go

vorn

ikom

. Mog

u ak

tivno

su

djel

ovat

i u ra

spra

vam

a u

okvi

ru p

ozna

tih s

ituac

ija

obra

zlažu

ći i

bran

eći s

voje

st

avov

e.

Mog

u se

tečn

o i n

eusi

ljeno

iz

raža

vati

bez

nagl

ašen

o oč

itog

traže

nja

odgo

vara

jući

h rij

eči.

Mog

u fle

ksib

ilno

i uči

nkov

ito

koris

titi j

ezik

u d

rušt

veni

m i

posl

ovni

m s

ituac

ijam

a.

Mog

u pr

eciz

no iz

razit

i svo

je

idej

e i m

išlje

nja,

te s

e sa

sv

ojim

dop

rinos

om s

pret

no

uklju

čiti

u ra

spra

vu d

rugi

h go

vorn

ika.

Mog

u be

z na

pora

sud

jelo

vati

u bi

lo k

akvo

m ra

zgov

oru

ili

rasp

ravi

uz

dobr

o pr

epoz

nava

nje

i kor

ište

nje

idio

mat

skih

izra

za i

kolo

kvija

lizam

a. M

ogu

se

tečn

o iz

raža

vati

i pre

cizn

o pr

enos

iti i

finije

nija

nse

znač

enja

. Ako

ipak

nai

đem

na

pro

blem

, mog

u se

pov

ući

i pre

form

ulira

njem

izrič

aja

zaob

ići z

apre

ku to

liko

spre

tno

da to

sug

ovor

nici

je

dva

prim

ijete

.

Mog

u ko

ristit

i jed

nost

avne

fra

ze i

reče

nice

da

bih

opis

ao g

dje

živi

m i

osob

e ko

je p

ozna

jem

.

Mog

u ko

ristit

i niz

fraza

i re

čeni

ca d

a bi

h je

dnos

tavn

im je

ziko

m

opis

ao s

voju

obi

telj

i dru

ge

ljude

, uvj

ete

svog

živ

ota,

sv

oje

obra

zova

nje

te s

voje

sa

dašn

je il

i pre

thod

no ra

dno

mje

sto.

Mog

u je

dnos

tavn

o po

veziv

ati r

ečen

ice

kako

bih

op

isao

dož

ivlja

je i

doga

đaje

, sv

oje

snov

e, n

ade

i tež

nje.

M

ogu

ukra

tko

obra

zlož

iti i

obja

sniti

svo

ja s

taja

lišta

i pl

anov

e. M

ogu

ispr

ičat

i prič

u ili

pre

prič

ati s

adrž

aj k

njig

e ili

fil

ma

te o

pisa

ti sv

oje

reak

cije

.

Mog

u ja

sno

i pod

robn

o go

vorit

i o m

nogi

m te

mam

a ve

zani

m u

z po

druč

je

vlas

titog

inte

resa

. Mog

u ob

jasn

iti s

voja

sta

jališ

ta o

ne

koj a

ktua

lnoj

tem

i na

vode

ći p

redn

osti

i ne

dost

atke

razn

ih p

ristu

pa.

Mog

u izn

ijeti

jasa

n,

podr

oban

opi

s sl

ožen

ih

činj

enic

a, p

ovez

ujuć

i te

mat

ske

cjel

ine,

razv

ijaju

ći

odre

đene

mis

li i z

aokr

uživ

ši

izla

ganj

e od

gova

raju

ćim

za

klju

čkom

.

Mog

u ja

sno

i teč

no iz

nosi

ti či

njen

ice

ili a

rgum

ente

st

ilom

koj

i odg

ovar

a ko

ntek

stu.

Mog

u uč

inko

vito

i lo

gičn

o st

rukt

urira

ti sv

oj

prik

az n

a na

čin

koji

sluš

atel

ju p

omaž

e da

uoč

i i

zapa

mti

glav

ne to

čke.

GOVORA1

A2B1

B2C1

C2

Gov

orna

inte

rakc

ija

Gov

orna

prod

ukci

ja

Mog

u vo

diti

jedn

osta

vni

razg

ovor

pod

uvj

etom

da

je

sugo

vorn

ik s

prem

an s

porij

e po

novi

ti ili

pre

form

ulira

ti sv

oje

reče

nice

te d

a m

i je

spre

man

pom

oći d

a iz

razi

m

ono

što

želim

reći

. Mog

u po

stav

ljati

i odg

ovar

ati n

a je

dnos

tavn

a pi

tanj

a o

dobr

o po

znat

im te

mam

a ili

da

bih

zado

volji

o sv

oje

nepo

sred

ne

potre

be.

Mog

u ko

mun

icira

ti u

jedn

osta

vnim

i uo

biča

jeni

m

situ

acija

ma

koje

zah

tijev

aju

jedn

osta

vnu

i nep

osre

dnu

razm

jenu

info

rmac

ija o

po

znat

im te

mam

a i

aktiv

nost

ima.

Mog

u su

djel

ovat

i u v

rlo k

ratk

im

druš

tven

im ra

zmje

nam

a pr

emda

obi

čno

ne

razu

mije

m d

ovol

jno

da b

ih

sam

dov

oljn

o po

drža

vao

razg

ovor

.

Mog

u se

sna

lazi

ti u

veći

ni

situ

acija

koj

e se

mog

u po

javi

ti tij

ekom

put

ovan

ja

kroz

pod

ručj

e na

koj

em s

e ta

j jez

ik g

ovor

i. M

ogu

se b

ez

prip

rem

e uk

ljuči

ti u

razg

ovor

na

tem

e ko

je s

u m

i poz

nate

, ko

je s

u od

oso

bnog

inte

resa

ili

se

odno

se n

a sv

akod

nevn

i ži

vot (

prim

jeric

e, o

bite

lj,

hobi

, pos

ao, p

utov

anja

i te

kuće

dog

ađaj

e).

Mog

u ko

mun

icira

ti do

voljn

o te

čno

i neu

silje

no, š

to

omog

ućav

a no

rmal

nu

inte

rakc

iju s

izvo

rnim

go

vorn

ikom

. Mog

u ak

tivno

su

djel

ovat

i u ra

spra

vam

a u

okvi

ru p

ozna

tih s

ituac

ija

obra

zlažu

ći i

bran

eći s

voje

st

avov

e.

Mog

u se

tečn

o i n

eusi

ljeno

iz

raža

vati

bez

nagl

ašen

o oč

itog

traže

nja

odgo

vara

jući

h rij

eči.

Mog

u fle

ksib

ilno

i uči

nkov

ito

koris

titi j

ezik

u d

rušt

veni

m i

posl

ovni

m s

ituac

ijam

a.

Mog

u pr

eciz

no iz

razit

i svo

je

idej

e i m

išlje

nja,

te s

e sa

sv

ojim

dop

rinos

om s

pret

no

uklju

čiti

u ra

spra

vu d

rugi

h go

vorn

ika.

Mog

u be

z na

pora

sud

jelo

vati

u bi

lo k

akvo

m ra

zgov

oru

ili

rasp

ravi

uz

dobr

o pr

epoz

nava

nje

i kor

ište

nje

idio

mat

skih

izra

za i

kolo

kvija

lizam

a. M

ogu

se

tečn

o iz

raža

vati

i pre

cizn

o pr

enos

iti i

finije

nija

nse

znač

enja

. Ako

ipak

nai

đem

na

pro

blem

, mog

u se

pov

ući

i pre

form

ulira

njem

izrič

aja

zaob

ići z

apre

ku to

liko

spre

tno

da to

sug

ovor

nici

je

dva

prim

ijete

.

Mog

u ko

ristit

i jed

nost

avne

fra

ze i

reče

nice

da

bih

opis

ao g

dje

živi

m i

osob

e ko

je p

ozna

jem

.

Mog

u ko

ristit

i niz

fraza

i re

čeni

ca d

a bi

h je

dnos

tavn

im je

ziko

m

opis

ao s

voju

obi

telj

i dru

ge

ljude

, uvj

ete

svog

živ

ota,

sv

oje

obra

zova

nje

te s

voje

sa

dašn

je il

i pre

thod

no ra

dno

mje

sto.

Mog

u je

dnos

tavn

o po

veziv

ati r

ečen

ice

kako

bih

op

isao

dož

ivlja

je i

doga

đaje

, sv

oje

snov

e, n

ade

i tež

nje.

M

ogu

ukra

tko

obra

zlož

iti i

obja

sniti

svo

ja s

taja

lišta

i pl

anov

e. M

ogu

ispr

ičat

i prič

u ili

pre

prič

ati s

adrž

aj k

njig

e ili

fil

ma

te o

pisa

ti sv

oje

reak

cije

.

Mog

u ja

sno

i pod

robn

o go

vorit

i o m

nogi

m te

mam

a ve

zani

m u

z po

druč

je

vlas

titog

inte

resa

. Mog

u ob

jasn

iti s

voja

sta

jališ

ta o

ne

koj a

ktua

lnoj

tem

i na

vode

ći p

redn

osti

i ne

dost

atke

razn

ih p

ristu

pa.

Mog

u izn

ijeti

jasa

n,

podr

oban

opi

s sl

ožen

ih

činj

enic

a, p

ovez

ujuć

i te

mat

ske

cjel

ine,

razv

ijaju

ći

odre

đene

mis

li i z

aokr

uživ

ši

izla

ganj

e od

gova

raju

ćim

za

klju

čkom

.

Mog

u ja

sno

i teč

no iz

nosi

ti či

njen

ice

ili a

rgum

ente

st

ilom

koj

i odg

ovar

a ko

ntek

stu.

Mog

u uč

inko

vito

i lo

gičn

o st

rukt

urira

ti sv

oj

prik

az n

a na

čin

koji

sluš

atel

ju p

omaž

e da

uoč

i i

zapa

mti

glav

ne to

čke.

program hazu.indd 231 18.10.2015 21:33:43

Page 232: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

232a

X. Razvoj i provedba HNOS-a

Uvođenje HNOS-a u osnovnu školu u školskoj godini 2006./2007.nakon eksperimentalnog uvođenja Hnos-a u 5 % osnovnih škola u školskoj go-dini 2005./2006. te nakon uvođenja zakonskih pretpostavki, planirano je uvođenje Hnos-a u sve osnovne škole u školskoj godini 2006./2007.

Pragmatički pristup nacionalnom uputniku omogućava brzo i učinkovito rješenje

na početku realizacije ovog projekta pojavilo se mišljenje nekih stručnjaka o potrebi višegodišnjih teorijskih studija prije izradbe nacionalnog uputnika. prema tom stajalištu, idućih četiri-pet godina ne bi se moglo početi s uvođenjem praktičkih mjera za poboljšavanje kakvoće obrazovanja u školi, već bi se samo radile teorijske studije za buduću izradbu nacionalnog uputnika.

nasuprot tomu, pragmatički pristup s izradbom Hnos-a, sa snažnim osloncem na praktična iskustva učitelja iz nastave, dao je okvir koji uz konzultaciju postojećih standarda i uputnika u zemljama europske unije (primjerice, iz slovenije, engleske i švedske) omogućava brzi i uspješan put do nacionalnog uputnika.

ovaj pristup polazi od stajališta da ne treba još godinama razvijati teorijske kon-strukte i dalje odlagati uvođenje praktičnih poboljšanja u školi, nego pragmatički, bez odlaganja, treba postupno uvoditi promjene služeći se domaćim i inozemnim iskustvima. izradba Hnos-a ključni je korak u tom smjeru.

XI. Imamo okvir za sustavno poboljšanje obrazovanja

na posljetku treba istaknuti kako su još i sad ponegdje prisutna mišljenja da bi još koju godinu trebalo raditi na razvoju općih smjernica odgoja i obrazovanja, a uvo-đenje konkretnih mjera u školi odgoditi za neka kasnija vremena.

zato je važno još jednom istaknuti, kao što je obrazloženo u ovom vodiču, da su jasni i decidirani argumenti protiv odlaganja konkretnih poboljšanja kakvoće u osnovnoj školi:

– znamo kakvu školu želimo!– imamo jasne ciljeve obrazovanja!– imamo Hnos!preko Hnos-a rasterećujemo učenika i omogućavamo kreativnije obrazovanje

i veću sposobnost za rješavanje problema i za poduzetnost!radi čuvanja nacionalnog identiteta važno je izraditi Hrvatski nacionalni obra-

zovni standard prije ulaska Hrvatske u europsku uniju!Uvođenje promjena u odgoj i obrazovanje neprestan je dinamički proces.takvo polazište daje mogućnost stalnih konstruktivnih promjena i poboljšava-

nja, ali bez korjenitih i stresnih zahvata, uz stavljanje učenika u središte pozornosti.

program hazu.indd 232 18.10.2015 21:33:44

Page 233: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 233

Hnos otvara proces kojim se želi unaprijediti kakvoća obrazovanja, bez preten-zija na uobičajenu sveobuhvatnu reformu »odozgo«, a uz širenje prostora inicijati-vi i kreativnosti učitelja iz školske prakse i širega kruga znanstvenika i stručnjaka iz područja pojedinih predmeta, kao i njihovom utjecaju na razvoj odgojno-obrazov-nog sustava.

program hazu.indd 233 18.10.2015 21:33:44

Page 234: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

234a

Izvadak iz Zapisnika sjednice Nacionalnog vijeća za konkurentnost 25. travnja 2005. godine:

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja

»U prezentaciji je naglašeno da je predstavljeni dokument razvojni i otvoren za trajan proces unapređivanja sustava kroz stalni dijalog svih uključenih i zainte-resiranih. plan ne predstavlja reformu odgojno-obrazovnog sustava nego pobolj-šanje postojećeg. U raspravi je naglašeno da članovi Vijeća podržavaju rad Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i športa na uvođenju promjena u obrazovni sustav Hrvatske na svim razinama, koje su u skladu s „55 preporuka za pove-ćanje konkurentnosti Hrvatske”. istaknuto je da cilj plana treba biti poboljšanje (kvantitativno i kvalitativno) obrazovne strukture stanovništva rH koja će vodi-ti povećanju konkurentnosti pojedinca na tržištu rada, a samim time i povećanju konkurentnosti hrvatskog društva u cjelini. ove promjene u procesu obrazovanja trebaju biti praćene i povećanim financijskim sredstvima, a prilagodba treba re-zultirati iz kvalitetnog i aktivnog dijaloga svih ključnih sudionika, što je rasprava na ovoj sjednici i pokazala.

Članovi vijeća posebno su istakli da je zbog brzine kojom se razvija globa-lizacija i trenutačne pozicije Hrvatske na listi globalne konkurentnosti, potre-ban kvalitetan pomak u obrazovanju u Hrvatskoj, što znači da treba planirane promjene što je brže moguće pretočiti u realnost.«

Zagreb, 25. travnja 2005. godine

program hazu.indd 234 18.10.2015 21:33:44

Page 235: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 235

Predmetni HNOS-kurikuli iz 2005. godine na webu

Link na predmetne kurikule Hnos-a za osnovnu školu (kolovoz 2006) na mrežnim stranicama HazU i Hpkz:

http://www.hazu.hr/~paar/hnos.zip http://www.hpkz-napredak.hr

Struktura predmetnog kurikulana linku se nalaze izrađeni predmetni kurikuli i međupredmetne korelacije za

sljedeće predmete u osnovnoj školi:biologijaengleski jezikFizikaFrancuski jezikgeografijaglazbena kulturaHrvatski jezikinformatikakemija klasični jeziciLikovna kulturaMatematikanjemački jezikpovijestprirodapriroda i društvotalijanski jeziktehnička kulturatjelesni odgojUčenici s posebnim potrebamavjeronauk

za svaki predmet kurikul je tijekom 2003. do 2005. izradilo odgovarajuće pred-metno povjerenstvo, slijedeći načelna opredjeljenja i smjernice izložene u priručniku Vodič kroz HNOS. svako povjerenstvo sastojalo se od dvadesetak članova, uz sudje-lovanje učitelja, nastavnika i profesora sa škola, sveučilišnih profesora, znanstvenika

program hazu.indd 235 18.10.2015 21:33:44

Page 236: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

236a

i stručnjaka iz znanstvenih instituta i drugih ustanova, te akademika. kao ilustraci-ju, ovdje su prikazani predmetni kurukuli za povijest i za biologiju.

na početku svakog predmetnog kurikula navodi se:popis obveznih tema, ipopis izbornih tema. za predmet s dva sata tjedne nastave predviđeno je oko dvadeset tema godišnje.

Obvezna tema osim obveznih sadržaja koje učenik treba usvojiti i pamtiti, može sadržavati i kraće pridodane sadržaje koji daju dodatnu ilustraciju obveznih sadržaja, ali ih učenik ne mora pamtiti.

Izborne teme predstavljaju proširene sadržaje koji su namijenjeni posebno za-interesiranim učenicima, ili odjeljenjima s povećanom satnicom fizike.

Kurikulna obrada svake nastavne teme sadrži sljedeće elemente: naziv teme 1. ključni pojmovi za temu 2. potrebno predznanje za uspješno svladavanje teme (na početku obrade teme

ukratko ponoviti) 3. prijedozi za metodičku obradu teme (učitelj ima slobodu u izboru načina

metodičke obrade) 4. dodatna ilustracija (film, pokus, internet itd.) 5. primjeri suodnosa s drugim školskim predmetima (osim veza unutar po-

dručja, po mogućnosti uspostavljati i veze između raznih područja, npr. iz-među prirodoslovno-matematičkog, društveno-humanističkog, tehničkog, medicinskog, sportskog,...)

6. dosadašnji sadržaji teme koje treba ispustiti ili ispraviti (time se gradivo ra-sterećuje i korigira, ispušta se suvišna faktografija i više usmjerava na usvaja-nje koceptualnih pojmova i njihove primjene)

7. novo stručno nazivlje (novi stručni nazivi i pojmovi koji se po prvi put po-javljuju u nastavnoj temi – ograničiti ih na manji broj, npr. najviše tri do pet)

8. brojčani podatci koje učenik treba upamtiti (smanjiti na najviše nekoliko ili uopće bez njih)

9. obrazovna postignuća koja učenik treba postići pri obradi nastavne teme 10. pridodani sadržaji (manje bitni, treba ih ograničiti, po mogućnosti da budu

zanimljivi učeniku), služe kao konkretna dodatna ilustracija obveznih sadr-žaja, ali učenik ih ne mora nužno pamtiti

11. izborni sadržaji u vezi s temom (mogu se birati po slobodnom izboru učite-lja/nastavnika/profesora ili učenika)

12. prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 13. odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji vezani uz temu. ovu točku je za sve

nastavne teme svakog školskog predmeta razmatralo i predlagalo posebno interdisciplinarno povjerenstvo za odgojne i socijalizirajuće sadržaje i dava-lo konkretne prijedloge za integraciju odgovarajućih odgojnih i socijalizira-jućih sadržaja u predmetne kurikule

program hazu.indd 236 18.10.2015 21:33:44

Page 237: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 237

Primjer: Predmetni kurikul za povijest (2005)povjerenstvo za povijest, koje je vodio akademik tomislav raukar, izra-

dilo je tijekom 2003.-2005. prijedlog kurikula za povijest u 5. do 8. razredu osnovne škole, koji se ovdje prenosi u cijelosti. ovaj kurikul karakterizira rasterećenje gomile podataka, a veća orjentacija na civilizacijsku i nacional-nu povijest.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

POVIJEST 5-8 razred

program hazu.indd 237 18.10.2015 21:33:44

Page 238: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

238a

Radna nelektorirana verzija 1

POVIJEST 5. razred

Tema: 1. Što je povijest

1. Ključni pojmovi: • povijest • povijesni izvori • muzej • arhiv • crta (lenta) vremena • povijesna razdoblja • povijesne karte

2. Potrebno predznanje: • računanje vremena • desetljeće, stoljeće, tisućljeće

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza primjera povijesnih izvora; odlazak u muzej i/ili arhiv, opisivanje i crtanje izloženih eksponata, prikupljanje materijala za izradu učeničke mape, prezentacija učeničkih radova

4. Dodana ilustracija: • crta (lenta) vremena

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

matematika – cijeli brojevi (lenta vremena) geografija – razlika između zemljopisne i povijesne karte likovna kultura – crtanje izloženih eksponata

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 4. tisućljeće pr. Krista (tisućljeće početka uporabe pisma)

9. Obrazovna postignuća: • odrediti pojam povijest, razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni predmet

• navesti vrste povijesnih izvora, uočiti raznolikost i važnost povijesnih izvora u izučavanju povijesti

• imenovati znanosti i ustanove koje izučavaju i čuvaju povijesne izvore

• snalaziti se u vremenu – na crti vremena • odrediti vremenska razdoblja • snalaziti se u prostoru – usporediti povijesne i geografske

karte • nabrojati povijesna razdoblja • na slikovnom materijalu obrazložiti promjene u životu

čovjeka 10. Pridodani sadržaji: • 0

11. Izborni sadržaji: • rimska, grčka, židovska, islamska era

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• Znati što povijest proučava • prepoznati povijesne izvore ili vrela (2-3) uz slikovnu

podršku • na prilagođenoj crti vremena omogućiti učenicima

snalaženje u vremenu • nabrojati, opisati i nacrtati nekoliko povijesnih izvora

koje su učenici vidjeli u muzeju 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • razvijanje intelektualne radoznalosti, spoznaja važnosti

proučavanja povijesti i kritičkoga stava prema povijesnim sadržajima

program hazu.indd 238 18.10.2015 21:33:44

Page 239: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 239

Radna nelektorirana verzija 2

POVIJEST 5. razred

Tema: 2. Život ljudi u prapovijesti

1. Ključni pojmovi: • kameno doba • metalno doba • nalazišta prapovijesnih kultura • Krapinski čovjek

2. Potrebno predznanje: • povijesna razdoblja, crta (lenta) vremena

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• odlazak na prapovijesni lokalitet u zavičaju, fotografiranje lokaliteta, prikupljanje materijala za izradu plakata i prezentacije

• uporaba dokumentarnog filma, razgovor i diskusija • razgovarati s učenima o korištenje povijesne literature i

interneta • pomoću stripa dočarati život ljudi u prapovijesti

4. Dodana ilustracija: • povijesna karta prapovijesnih nalazišta • primjeri umjetničkih djela (spiljsko slikarstvo, predmeti...)

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

geografija – snalaženje u prostoru priroda – uočiti prirodne značajke kraja u kojem se nalazi prapovijesno nalazište (npr. u sklopu vanučioničke ili terenske nastave)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • prvi ljudi

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• pojava prvih ljudi • krapinski čovjek • početak bakrenog doba.

9. Obrazovna postignuća: • definirati pojam prapovijesti • opisati izgled prvih ljudi • imenovati prve kulture • pokazati prapovijesna nalazišta na tlu današnje Hrvatske na

povijesnoj karti • navesti prapovijesna razdoblja, označiti ih na crti vremena • opisati prirodne uvjete potrebne za razvoj čovjeka • povezati način obradbe kamena ili kovine s načinom života

ljudi gospodarstvom, društvenim ustrojem, kulturom, vjerovanjem, običajima

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • povijesni lokalitet u zavičaju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati (uz slikovnu podršku) život ljudi u pojedinom razdoblju prapovijesti • uočavati sličnosti i različitosti iz života ljudi u prošlosti u

odnosu na suvremeno doba • upoznati važnost hrvatskih prapovijesnih nalazišta (Krapina)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• vrednovanje raznolikosti povijesnog razvoja i stvaralaštva čovjeka

• uvažavanje razlika u životu i radu čovjeka u prošlosti od života i rada čovjeka u sadašnjosti

• razumjeti temeljne vrijednosti ljudi u prapovijesnom društvu i usporediti ih s današnjim vrijednostima

program hazu.indd 239 18.10.2015 21:33:44

Page 240: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

240a

Radna nelektorirana verzija 3

POVIJEST 5. razred

Tema: 3. Civilizacije prvih pisama

1. Ključni pojmovi: • civilizacija, pismo, zakonik, faraon, piramide, biblioteka

2. Potrebno predznanje: • promjene u mlađem kamenom dobu

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• odlazak u Arheološki muzej • izrada maketa i crtanje najznačajnijih građevina prvih

civilizacija • pomoću izabranih slikovnih materijala usporediti pisma starih

civilizacija, pokušati imitirati stare pisare (pomoću sheme hijeroglifima ispisati svoje ime)

4. Dodana ilustracija: • povijesne karte Egipta i Mezopotamije

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• matematika (mjerenja i izračunavanje površine zemljišta, razni zapisi broja – indijski)

• vjeronauk (jednoboštvo, mnogoboštvo) • hrvatski jezik – počeci pismenosti

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

• ispustiti nabrajanja božanstava Starog Istoka

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• tisućljeće nastanka prvih država u Mezopotamiji • stoljeće vrhunca kultura u Egiptu (izgradnje piramida),

Sumeru, Babilonu

9. Obrazovna postignuća: • imenovati i pokazati na karti položaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti vremena odrediti osnovnu kronologiju

• uočiti različita pisama, načina pisanja i korištenja pisama • nabrojati i usporediti najvažnije građevine različitih civilizacija • nabrojati različita vjerovanja • imenovati istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo

značenje • opisati svakodnevni život ljudi različitih društvenih slojeva.

10. Pridodani sadržaji: • usporediti kulturu nekoliko civilizacija

11. Izborni sadržaji: • detaljno analizirati jednu civilizaciju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati (uz slikovnu podršku) glavne značajke iz života ljudi (gdje su živjeli, kako su živjeli, čime su se bavili, po čemu su i do danas poznati)

• postupno dopunjavati uz podršku učitelja i/ili vršnjaka (glavni događaji) prilagođenu lentu vremena (kartice sa sažetim tekstom; tek najznačajnije godine, 1-3)

• prikupljanje slikovnog materijala i izrada učeničke mape 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • razvijanjem interesa za različite kulture i civilizacije jačati

osjećaj tolerancije i vrijednosti života u multietničkom i multikulturalnom društvu

• uvažavanje razlika i sličnosti u materijalnoj i duhovnoj kulturi različitih naroda

• vrednovanje značenja pisma i zajedničkog rada

program hazu.indd 240 18.10.2015 21:33:44

Page 241: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 241

Radna nelektorirana verzija 4

POVIJEST 5. razred

Tema: 4. Uspon stare Grčke

1. Ključni pojmovi: • Egejske civilizacije, Heleni. mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija

2. Potrebno predznanje: • civilizacije prvih pisama, snalaženje na povijesnim kartama

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, izrada lente vremena, rad na povijesnim kartama

• uporaba isječaka dokumentarnih i igranih filmova (Troja) • dramatizacija mitova • demonstracija i analiza fotografija povijesnih i kulturnih

lokaliteta, razgovor • izrada plakata ili slagalice s grčkim bogovima

4. Dodana ilustracija: • povijesne karte egejskih civilizacija, kolonizacije i stare Grčke • primjeri umjetnosti egejskih civilizacija

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

hrvatski jezik – Ilijada i Odiseja likovna kultura – crtanjem oživjeti mitološka bića geografija – snalaženje na karti (kolonizacija)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • polis

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 2. tisućljeće prije Krista (tisućljeće seobe Helena), 12. st. pr. Krista (rat za Troju)

• 5. st. pr. Krista (stoljeće početka grčke kolonizacije, stoljeće Grčko-perzijskih ratova)

9. Obrazovna postignuća: • pokazati na karti područje egejskih civilizacija • imenovati helenske narode i opisati osnovne elemente njihove

kulture • analizirati povijesne izvore – mitove, građevine, umjetnička

djela • na crti vremena odrediti kronologiju • uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih

sukoba 10. Pridodani sadržaji: • grčka vojska i ratovi, grčka kolonizacija na hrvatskom

području

11. Izborni sadržaji: • analizirati ratne sukobe

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati glavne značajke iz života (mitovi, uvjeti i način života, junaci vremena), crtežom izraziti doživljaj grčkih mitova

• kroz kratke priče približiti značajne događaje, uvijek uz slikovnu podršku, pojednostavnjeno

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • poticati razvoj gledišta o ravnopravnosti i jednakovrijednosti

ljudi na primjeru nejednakog položaja muškaraca, žena, slobodnih i neslobodnih ljudi u antičkom društvu

• poticati kritičko promišljanje o pomacima u društvenom, gospodarskom, političkom i kulturnom razvoju

program hazu.indd 241 18.10.2015 21:33:45

Page 242: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

242a

Radna nelektorirana verzija 5

POVIJEST 5. razred

Tema: 5. Atenska demokracija

1. Ključni pojmovi: • demos • demokracija • zakonodavci • proročišta • olimpijske igre

2. Potrebno predznanje: • suvremeni pojam demokracije i olimpijskih igara

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, izrada crteža ili modela amfiteatra • dramatizacija (rekonstruirati društveni život u Sparti i Ateni,

život žena, vojnika i sl.; crtice iz starogrčkog kazališta) • crtanje stripa na zadanu temu • motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

TZK – Olimpijske igre, najstariji sportovi Hrvatski jezik – drama: tragedija, komedija Likovna kultura – skiciranje, izrada odjeće starih Grka

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

NIŠTA

7. Novo stručno nazivlje: NIŠTA

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• sredina 5. stoljeća prije Krista (stoljeće Periklovog doba) • 776. g. pr. Krista (prve Olimpijske igre)

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti pojam demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas

• nabrojati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, zakonodavce, političare) i navesti njihova postignuća

• usporediti društvene odnose, gospodarstvo i svakodnevni život u Ateni i u Sparti

• navesti kulturna dostignuća Helena • prepoznati utjecaj helenskih dostignuća u suvremenoj kulturi

10. Pridodani sadržaji: • analiza umjetničkih djela, atenske akropole

11. Izborni sadržaji: • analiza dijelova zakonika

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati istaknute osobe tog vremena, naglasiti njihovu važnost (slikovna podrška)

• upoznati s pojmovima značajnim za povijesno razdoblje (npr. demokracija, kazalište, olimpijske igre)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• vrednovati uloge povijesnih osoba (zakonodavci, znanstvenici, umjetnici) i naglasiti važnosti prihvaćanja individualnosti; Atensku demokraciju vrednovati iz perspektive vremena u kojemu je nastala

• istaknuti važnost života čovjeka u harmoniji (skladu) s prirodom i upozoriti na važnost očuvanja okoliša

program hazu.indd 242 18.10.2015 21:33:45

Page 243: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 243

Radna nelektorirana verzija 6

POVIJEST 5. razred

Tema: 6. Helenizam

1. Ključni pojmovi: • barbari • filipike • helenizam • helenistička kultura

2. Potrebno predznanje: • helenska kultura

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada lente vremena

• uporaba isječaka igranog filma (Aleksandar)

4. Dodana ilustracija: • povijesne karte Aleksandrovih pohoda i helenističkih kraljevstava

• primjeri helenističke umjetnosti

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

geografija – snalaženje na karti Hrvatski jezik – medijska kultura (analiza umjetničkog filma)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• prva polovica 4. st. pr. Krista (stoljeće bitke kod Heroneje) • 4. st. pr. Krista (stoljeće Aleksandrovih osvajanja) • 4. – 1. st. pr. Kr. (stoljeća početka i završetka helenističkog

razdoblja)

9. Obrazovna postignuća: • uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj karti i na crti vremena

• vrjednovati ulogu Aleksandra Velikog u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti helensku i helenističku kulturu

• nabrojati istaknute znanstvenike i njihova djela 10. Pridodani sadržaji: • izbor i analiza djela grčkih umjetnika

11. Izborni sadržaji: • izbor i analiza djela grčkih znanstvenika

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• priča o Aleksandru Velikom ili jednoj poznatoj ličnosti toga doba

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• na primjeru helenističke kulture naglasiti sklad dodira i stapanja različitih kultura

• razvijati osjećaj za lijepo (umjetnost) te kritički stav prema ratovima

program hazu.indd 243 18.10.2015 21:33:45

Page 244: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

244a

Radna nelektorirana verzija 7

POVIJEST 5. razred

Tema: 7. Početci Rima

1. Ključni pojmovi: • legenda • patriciji, plebejci • pučki tribuni • obitelj • Kapitolijsko trojstvo

2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja o grčkoj povijesti, Ilijada

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, odlazak u muzej

• pomoću prigodnih suvenira (npr. rimska vučica),razglednica i fotografija opisati legendu o nastanku Rima

• pomoću stripa oživjeti legendu o nastanku Rima

4. Dodana ilustracija: • povijesna karta naroda Apeninskog poluotoka

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Vjeronauk (mnogoboštvo)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 8. st. pr. Kr. (stoljeće uspona Etruščana) • 753. g. pr. Krista (godina legendarnog nastanka Rima) • 509. g. pr. Kr. (godina postanka Rimske Republike)

9. Obrazovna postignuća: • uočiti razliku između legende i povijesnih činjenica • imenovati narode koji žive na Apeninskom poluotoku • prepoznati osnovne elemente etruščanske kulture • obrazložiti razlike u rimskome društvu – uzroke i posljedice

društvenih sukoba • opisati jednostavnost rimskog svakodnevnog života • opisati rimsko vjerovanje – mitovi, hramovi, bogovi

10. Pridodani sadržaji: • imenovati rimske bogove, kraljeve

11. Izborni sadržaji: • detaljno obraditi etruščansku kulturu

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • svakodnevni život Rimljana (uvjeti i način život) • glavna vjerovanja bez uspoređivanja s grčkim • različite položaje društvenih staleža (slikovna podrška,

slika pojma) • pričati legende (Romul i Rem)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • razvijati kritički odnos prema ratu i isticati pacifizam i

vrijednost ljudskog života • razvijati svijest o ulozi legendi u oblikovanju identiteta naroda • razvijati osjećaj socijalne pravde na primjeru sukoba patricija

i plebejaca

program hazu.indd 244 18.10.2015 21:33:45

Page 245: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 245

Radna nelektorirana verzija 8

POVIJEST 5. razred

Tema: 8. Republika i Carstvo

1. Ključni pojmovi: • senat, konzul, diktator, legija, Rimsko Carstvo.

2. Potrebno predznanje: • nastanak Rima

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, izrada lente vremena • uporaba dokumentarnog i igranog filma (Rim-moć i slava,

Spartak…) • dramatizacija – život u doba Republike (smrt Cezara) i

Carstva • pisanje povijesnog eseja - motivirati učenike da se užive u

različite likove iz navedenog razdoblja (robovi, vojnici, svećenici, carevi, Cezar, Kleopatra…)

• motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva (slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…)

4. Dodana ilustracija: • povijesna karta rimskih osvajanja

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• matematika – razni zapisi broja – rimski brojevi • hrvatski jezik – pisanje eseja, medijska kultura • vjeronauk – pojava kršćanstva

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 4. st. pr. Kr. (stoljeće rimskog osvajanja Italije) • 3. – 2. st. pr. Kr. (stoljeće početka i završetka Punskih ratova) • 1. st. pr. Krista (stoljeće građanskih ratova) • 27. g. pr. Kr. (godina nastanka Rimskog Carstva) •

9. Obrazovna postignuća: • nabrojati ustanove Rimske Republike • na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti razvoj i širenje

Rimske Republike (provincije) • imenovati istaknute osobe u Rimskoj Republici • nabrojati nekoliko rimskih careva i njihovo značenje • usporediti Rim u doba Republike i u doba Carstva (izgled

grada, građevine, svakodnevni divot Rimljana)

10. Pridodani sadržaji: • imenovati nekoliko rimskih careva

11. Izborni sadržaji: • rimska vojska

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • razloge društvenih/građanskih sukoba (sažeti prikaz) • upoznati glavne uzroke, tijek, posljedice građanskih

ratova (sažeti pregled) • upoznati glavna obilježja iz života ljudi; samo značajne

ličnosti (doprinos u umjetnosti i sl.)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• vrednovati osvajačke ratove i širenje rimske kulture na osvojenim područjima

• poticati kritički stav prema načinu razrješavanja društvenih sukoba koji su posljedica nejednakog položaja u društvu i borbi za vlast

program hazu.indd 245 18.10.2015 21:33:45

Page 246: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

246a

Radna nelektorirana verzija 9

POVIJEST 5. razred

Tema: 9. Hrvatski prostor u antičko doba

1. Ključni pojmovi: • grčki i rimski gradovi • romanizacija • provincije • kulturni spomenici (Arena i forum)

2. Potrebno predznanje: • temeljna znanja iz grčke i rimske povijesti

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnog lokaliteta u zavičaju, crteži povijesnih nalazišta, izrada modela pulske Arene, Dioklecijanove palače, akvedukta… • crtanje stripa na zadanu temu

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

geografija – terenska nastava Likovna kultura – antika na hrvatskom prostoru

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 4. st. pr. Kr. (stoljeće početka grčkoga naseljavanja hrvatske obale)

9. Obrazovna postignuća: • nabrojati narode na području Ilirika • imenovati i pokazati na povijesnoj karti nalazišta grčke i

rimske kulture • nabrojati rimske pokrajine i gradove na današnjem hrvatskom

području, pokazati njihov položaj na povijesnim kartama • vrjednovati kulturnu baštinu Grka i Rimljana • opisati posljedice romanizacije naroda na području Ilirika

10. Pridodani sadržaji: • imenovati spomenika iz grčkog ili rimskog razdoblja u zavičaju

11. Izborni sadržaji: • opis grčkog ili rimskog nalazišta u zavičaju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Uz pomoć slikovnog materijala opisati: • grčke spomenike na hrvatskom prostoru – gradovi,

pismo. • rimske spomenike na hrvatskom prostoru - gradovi,

ceste, terme, akvedukti, arena • kulturno naslijeđe Rimljana – jezik, pismo, graditeljstvo,

brodogradnja, kršćanstvo

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• poticati interes za zavičajnu povijest • razvijati svijest da je antička kultura utkana u temelje hrvatske

kulture • razvijati svijestio nužnosti očuvanju spomenika i kulturne

baštine

program hazu.indd 246 18.10.2015 21:33:45

Page 247: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 247

Radna nelektorirana verzija 10

POVIJEST 5. razred

Tema: 10. Pojava kršćanstva

1. Ključni pojmovi: • kršćanstvo • apostoli • progoni kršćana • katakombe • kršćanski simboli

2. Potrebno predznanje: • religija, vjerovanje, jednoboštvo

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, pronaći najstarije sakralne građevine u zavičaju • fotografiranje lokaliteta, prikupljanje materijala za izradu učeničkih mapa, panoa, plakata, prezentacija

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Vjeronauk – život i položaj prvih kršćana Likovna kultura – kršćanski likovi i simboli u umjetnosti

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 313. g. (Milanski edikt)• konac 4. st. (zabrana poganskih kultova)

9. Obrazovna postignuća: • opisati pojavu i širenje kršćanstva • prepoznati simbole kršćanstva i ustroj prvih kršćanskih

zajednica • obrazložiti značaj širenja kršćanstva i promjene u odnosu

prema kršćanima • imenovati prve istaknute kršćane s hrvatskog područja

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Uvažavati vjerske osjećaje pojedinca • upoznati kako i gdje je došlo do utemeljenja kršćanstva • upoznati ključne osobe (vizualizirati uz video, slikovnu

podršku) • upoznati uzroke progona, razloge prestanka progona

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • poimanje kršćanstva kao temelja europske kulture. • na primjerima kršćanskih vrijednosti razvijati osjećaj

tolerancije i solidarnosti prema drugome, te poštivanje njegove slobode i individualnosti

program hazu.indd 247 18.10.2015 21:33:45

Page 248: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

248a

Radna nelektorirana verzija 11

POVIJEST 5. razred

Tema: 11. Seoba naroda

1. Ključni pojmovi: • barbari • seoba naroda • pad Zapadnog Rimskog Carstva

2. Potrebno predznanje: • antika

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• analiza povijesnih izvora, rad na povijesnim kartama

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

geografija – snalaženje na karti (smjerovi seobe naroda)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 4. – 5. st. (stoljeća hunskih osvajanja u Europi), • 476. g. (godina pada Zapadnoga Rimskog Carstva)

9. Obrazovna postignuća: na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti dolazak novih naroda na područje Rimskog Carstva

obrazložiti uzroke i posljedice seobe naroda i slabljenja Rimskog Carstva

10. Pridodani sadržaji: • imenovati narode koji dolaze u Europu i njihove države

11. Izborni sadržaji: • seoba naroda na hrvatskom području

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • u mjestu stanovanja (prema lokaciji) povijesne izvore za

razdoblje seoba • glavne društvene i kulturne značajke novih naroda • razloge seoba, glavne posljedice

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • vrednovati ulogu novih naroda u razvoju Europe, te njihov

odnos prema romanskom stanovništvu i antičkoj kulturi • razvijati potrebu očuvanja kulturnih vrijednosti (na primjeru

zavičaja)

program hazu.indd 248 18.10.2015 21:33:45

Page 249: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 249

Radna nelektorirana verzija 12

POVIJEST 6. razred

Tema: 1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda

1. Ključni pojmovi: • Bizant • pokrštavanje • Karolinzi • krunidba • Benediktinci • Crkveni raskol

2. Potrebno predznanje: • Seoba naroda

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada lente vremena • analiza igranih (Karlo Veliki) i dokumentarnih filmova (život u samostanu , bizantska kultura)

4. Dodana ilustracija: • karta i lenta vremena

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Vjeronauk - pokrštavanje, crkveni raskol, benediktinci, samostani, srednjovjekovna kultura Hrvatski jezik – pisma: glagoljica, ćirilica

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 800. (krunidba Karla Velikog) • 812. (Aachenski mir); • 843. (Verdunski ugovor) • 1054. (crkveni raskol)

9. Obrazovna postignuća: • označiti na povijesnoj karti područja nastanka novih država i na crti vremena vremenske odrednice

• obrazložiti ulogu misionara, svećenika i redovnika te Sredozemnih gradova u prenošenju antičkih tekovina novim državama

• opisati djelovanje braće Konstantina i Metoda • usporediti bizantsku i franačku kulturu i civilizacijska

dostignuća • nabrojati države nastale u susjedstvu Hrvata • obrazložiti uzroke i posljedice Crkvenog raskola

10. Pridodani sadržaji: • glagoljaška tradicija u Hrvatskoj

11. Izborni sadržaji: • detaljno o karolinškoj kulturi

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati glavne značajke iz života naroda i njihovih vladara • glavne događaje sažeti, opis bilježiti u prilagođenu lentu

vremena, osobito za zbivanja na hrvatskom prostoru

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• Razvijati poštovanje prema kulturnom nasljeđu i isticati njegovu važnost za život suvremenog društva.

program hazu.indd 249 18.10.2015 21:33:46

Page 250: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

250a

Radna nelektorirana verzija 13

POVIJEST 6. razred

Tema: 2. Feudalno društvo

1. Ključni pojmovi: • feudalizam • senior • vazal • plemić • kmet • feudalna davanja

2. Potrebno predznanje: • Seoba naroda, nove države

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, izrada crteža ili modela feudalnog posjeda • dramatizacija– uživjeti se u uloge kralja, plemića, kmeta… • pomoću stripa pokušati oživjeti razdoblje • analiza dokumentarnih i igranih filmova

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Hrvatski jezik – medijska kultura Likovna kultura – izrada crteža ili modela feudalnog posjeda

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• postupnost razvoja feudalnog društva od 12. do 14. st. •

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti kako nastaje novo društvo čiji je temelj zemlja (feud)

• prepoznati i imenovati društvene slojeve srednjovjekovnog društva

• opisati položaj kmetova u feudalnom društvu • obrazložiti odnos između seniora i vazala • opisati položaj Crkve i položaj gradova • obrazložiti ulogu Crkve u civilizacijskom razvoju Europe

(znanost i umjetnost) • na primjerima iz zavičaja usporediti život ljudi u gradu i na

feudalnom posjedu • analizirati i vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege,

feudalne utvrde, umjetničke filmove s povijesnom tematikom 10. Pridodani sadržaji: • Crkva i crkveni redovi, utjecaj na život ljudi

11. Izborni sadržaji: • opis feudalnog grada u zavičaju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati glavne značajke svakodnevnog života (uvjeti, način života plemstva – kmetova – seljaka; položaj crkve)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• neprihvatljivost bilo kojeg oblika neravnopravnosti u društvu

program hazu.indd 250 18.10.2015 21:33:46

Page 251: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 251

Radna nelektorirana verzija 14

POVIJEST 6. razred

Tema: 3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku

1. Ključni pojmovi: • županije i župan, ban, knez, kralj, predromanika, glagoljaštvo, personalna unija

2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora: analiza kamenih ulomaka, natpisa hrvatskih vladara, pisanih spomenika, dokumenata , rad na povijesnoj karti, obilazak povijesnog lokaliteta , muzeja,

• modeliranje kamenih ulomaka, Višeslavove krstionice, Baščanske ploče…

• rad na tekstu Baščanske ploče, učenje glagoljice • pomoću stripa oživjeti legende iz hrvatske povijesti • dramatizacija • motivirati učenike da sami izrađuju igre za utvrđivanje gradiva • pisanje eseja (uživjeti se u uloge hrvatskih knezova i kraljeva) • analiza dokumentarnog filma

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Hrvatski jezik – M.Mayer: Dolazak Hrvata; počeci pismenosti u Hrvata, glagoljica, pisanje eseja Likovna kultura – umjetničko oblikovanje glagoljskih slova, od različitih materijala izraditi modele crkava, predmeta… Vjeronauk – pokrštavanje Hrvata, crkveni inventar

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 879. (za kneza Branimira Hrvatska priznata kao neovisna kneževina) • prva polovica 10. st. (kralj Tomislav i crkveni sabori u Splitu) • 1075. (krunidba kralja Zvonimira) • 1102. (početak dinastičke i državne zajednice s Ugarskom)

• 9. - 11. stoljeće: (predromanička sakralna arhitektura u Hrvatskoj)

9. Obrazovna postignuća: • opisati doseljenje Hrvata i nastanak prvih kneževina, pokazati područja na povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti vremena

• obrazložiti položaj hrvatskih kneževina između Franaka, Bizanta i Venecije

• opisati razvoj Hrvatske u doba narodnih vladara • analizirati povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise,

Baščansku ploču • obrazložiti nastanak hrvatsko-ugarske države • nabrojati i opisati predromaničke spomenike u Hrvata i izdvojiti

primjere iz zavičaja

10. Pridodani sadržaji: • imenovati nekoliko hrvatskih vladara

11. Izborni sadržaji: • imenovati nekoliko hrvatsko-ugarskih vladara • uputiti učenike na čitanje i pisanje povijesne lektire (za nadarene)

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• čuti legendu o dolasku Hrvata i upoznati najistaknutije vladare (slikovna podrška, sažeti tekst)

• glavne značajke iz društvenog i kulturnog života

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razumijevanje prošlosti vlastitog naroda i njegove kulturne baštine kao vrijednosti koja omogućava razumijevanje sadašnjice

• uočiti važnost državne samostalnosti kao važnog preduvjeta u formiranju kulturnog i političkog identiteta jednog naroda

program hazu.indd 251 18.10.2015 21:33:46

Page 252: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

252a

Radna nelektorirana verzija 15

POVIJEST 6. razred

Tema: 4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti

1. Ključni pojmovi: • islam • križarski ratovi • arapska kultura • Kuran

2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, izrada crteža i modela, izrada lente vremena, dramatizacija (Muhamed), uporaba isječaka dokumentarnih i igranih filmova (Kraljevstvo nebesko), rad na povijesnoj karti

4. Dodana ilustracija: • Slike s primjerima iz arapske kulture

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Vjeronauk (islam) Geografija: Geografski položaj, smještaj Azije; Tradicija i suvremenost Azije) Matematika – arapski zapis broja

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 622. (Hidžra – početak islamske ere) • sredinom 8. st.(zaustavljeno arapsko osvajanje u Europi) • 1096. (Prvi križarski rat) • stoljeća križarskih ratova (uz pomoć lente) • 1204. (osvajanje Carigrada)

9. Obrazovna postignuća: • pokazati na povijesnoj karti područje nastanjivanja arapskih plemena, širenja arapske države i arapskog utjecaja

• prepoznati osnove islama i značajke arapske kulture, nabrojati znanstvena dostignuća arapskih znanstvenika i prepoznati njihovu ostavštinu u suvremenosti

• pokazati na povijesnoj karti i crti vremena križarske pohode • obrazložiti uzroke i posljedice križarskih ratova za Europu i

hrvatske zemlje 10. Pridodani sadržaji: • detaljno o arapskoj kulturi

11. Izborni sadržaji: • križari u hrvatskim zemljama

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

upoznati uzroke, tijek i posljedice križarskih ratova (sažeto, glavni događaji, tek 1-3 godine uz bilježenje i pridruživanje kartica s opisom na prilagođenoj lenti vremena)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• interes i razumijevanje različitih kultura i civilizacija • doticaji različitih kultura međusobno su obogaćenje • razvijati vjersku toleranciju te kritički stav prema vjerskim i

osvajačkim ratovima.

program hazu.indd 252 18.10.2015 21:33:46

Page 253: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 253

Radna nelektorirana verzija 16

POVIJEST 6. razred

Tema: 5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. -14. st.)

1. Ključni pojmovi: • komuna • plemići i pučani • bratovštine • romanika i gotika • sveučilište

2. Potrebno predznanje: • rani srednji vijek

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, obilazak povijesnih lokaliteta, pronaći u zavičaju građevine iz romanike i gotike

• prikupljanje slikovnog materijala, korištenje povijesne literature te literature vezane uz povijest umjetnosti srednjeg vijeka

4. Dodana ilustracija: • povijesna karta s istaknutim sveučilištima u Europi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Likovna kultura – stilovi u graditeljstvu

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• oko 1200. (sveučilište u Parizu); • 1348. (epidemija kuge ili «crna smrt»)

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti razvoj poljodjelstva i obrtničke proizvodnje • opisati kako razvoj gospodarstva utječe na društveni razvoj • opisati obnovu i nastanak novih gradova te razliku između

građana • istaknuti značenje sveučilišta • opisati život plemstva, vitezova i građana • nabrojati povijesne izvore: trubadursko pjesništvo, književna

djela, glazbu • razlikovati na primjerima značajke romanike i gotike • opisati uzroke stradanja stanovništva (prirodne nepogode,

bolesti, epidemije, ratove) 10. Pridodani sadržaji: • opisati srednjovjekovni grad

11. Izborni sadržaji: • opisati spomenike podignute protiv kuge

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • glavne značajke društvenog razvoja u tom razdoblju • glavne predstavnike tog vremena (slikovna podrška,

crtice iz života)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• interes prema umjetnosti i kulturi ovoga vremena je uvjet za očuvanje i zaštitu kulturnih i umjetničkih dobara

• različiti oblici pomoći slabijima i marginaliziranima znak su istinskog napretka društva

program hazu.indd 253 18.10.2015 21:33:46

Page 254: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

254a

Radna nelektorirana verzija 17

POVIJEST 6. razred

Tema: 6. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca

1. Ključni pojmovi: • hrvatsko-ugarski kralj, slobodni kraljevski gradovi, velikaški rodovi, kulturni i pravni spomenici

2. Potrebno predznanje: • razvijeni i kasni srednji vijek, personalna unija

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (s naglaskom na dokumente(Zlatna bula) i legende vezane uz zavičajnu povijest), obilazak povijesnih lokaliteta, muzeja, izrada lente vremena, rad na povijesnoj karti

• dramatizacija – velikaški rodovi, rekonstrukcija života u slobodnim kraljevskim gradovima…

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Hrvatski jezik – kulturni i pravni spomenici

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 12. - 13. st. (Arpadovići) • 1202. (križari osvojili Zadar) • sredina 13. st. (upadi Mongola) • 14. st. (Anžuvinci na ugarsko-hrvatskom prijestolju); • 1358. (mir u Zadru, Dubrovnik priznaje vrhovnu vlast

ugarsko-hrvatskog kralja) • 1409. (prodaja Dalmacije) • 12.-15. st. (razvoj romanike i gotike u Hrvatskoj)

9. Obrazovna postignuća: • navesti nekoliko vladara iz dinastije Arpadovića • opisati posljedice tatarske provale u hrvatske zemlje

(pustošenja i nastanak slobodnih kraljevskih gradova) • opisati uspon hrvatskih velikaških obitelji • na povijesnoj karti pokazati područja velikaških posjeda • obrazložiti ulogu hrvatskih plemića u ustoličenju Anžuvinaca • opisati razvoj i obilježja Mletačke Republike • obrazložiti značaj Zadarskog mira za hrvatske zemlje • prepričati borbu za vlast nakon smrti Ludovika I.

Anžuvinskog • obrazložiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih zemalja • opisati razvoj srednjovjekovnog Dubrovnika te prilike u

srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri • opisati postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i

crkve • prepoznati i opisati građevine iz razdoblja romanike i gotike • na primjerima iz zavičaja analizirati povijesne izvore

10. Pridodani sadržaji: • srednjovjekovni Dubrovnik

11. Izborni sadržaji: • srednjovjekovna Bosna

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• glavne značajke vladavine Arpadovića i Anžuvinaca u Hrvatskoj

• znati za 1242. godinu i za Zlatnu bulu (plakat, fotografije, replika); posjet muzeju (roditelji ili škola)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

interes i ljubav prema zavičajnoj povijesti – razumijevanje raznolikosti i bogatstva identiteta čitavog naroda, te europske kulture unutar koje se razvija hrvatska kultura toga doba

program hazu.indd 254 18.10.2015 21:33:46

Page 255: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 255

Radna nelektorirana verzija 18

POVIJEST 6. razred

Tema: 7. Humanizam i renesansa

1. Ključni pojmovi: • humanizam • renesansa • humanisti u Hrvatskoj

2. Potrebno predznanje: • razvoj građanstva

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, čitanje i analiza odlomaka književnih djela renesansnih pisaca

• dramatizacija – oživjeti likove iz djela renesansnih književnika

• analiza umjetničkih djela (Mona Lisa, Posljednja večera, Mojsije, David…)

• pokušaj imitacije renesansnih umjetnika (pisaca, kipara, slikara)

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Likovna kultura – renesansa

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• sredina 15. st. (pojava tiska) • kraj 15. st. (prve tiskane knjige u Hrvatskoj) • druga polovica 14. • 15., 16. st. (humanizam i renesansa)

9. Obrazovna postignuća: • uočiti povezanosti renesanse s antikom i srednjovjekovnom kulturom

• obrazložiti na koji način humanizam stavlja čovjeka u središte zanimanja

• pokazati na povijesnoj karti središta renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj

• prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj hrvatske umjetnosti i znanosti

• navesti istaknute hrvatske humaniste te njihova djela • opisati gradove i građevine nastale u razdoblju renesanse u

Europi i Hrvatskoj • obrazložiti uzroke promjena u svakodnevnome životu

10. Pridodani sadržaji: • analiza odlomaka književnih djela

11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih humanista

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • glavne značajke u umjetnosti (bez povezivanja) • osobe značajne za renesansno razdoblje na tlu Hrvatske,

građevine i sl. (slikovna podrška)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• kulturna baština, utkana u europsku civilizaciju, potiče znatiželju za istraživanjem proteklih epoha, te razvija svijest o vrijednosti očuvanja kulturnih dobara.

• interes za umjetnost razvija smisao za lijepo

program hazu.indd 255 18.10.2015 21:33:46

Page 256: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

256a

Radna nelektorirana verzija 19

POVIJEST 6. razred

Tema: 8. Velika geografska otkrića

1. Ključni pojmovi: • geografska otkrića • karavela • konkvistadori.

2. Potrebno predznanje: • razvoj građanstva i znanosti

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti • analiza igranih filmova s povijesnom tematikom • pisanje brodskog dnevnika, putopisa… • izrada lente vremena • pisanje eseja

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• geografija: Podjela Amerike • engleski jezik – Upoznavanje kulture, civilizacije i znamenitih

osoba engleskog govornog područja • Hrvatski jezik – pisanje eseja, medijska kultura

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1492. (Kolumbo otkrio Ameriku) • 1498. (Portugalci doplovili u Indiju, oko Afrike) • 1519. -1522. (Magellanov put oko svijeta)

9. Obrazovna postignuća: • opisati gospodarstvo i društvo u Europi uoči geografskih otkrića

• navesti tehnička dostignuća koja su omogućila geografska otkrića

• pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja portugalskih i španjolskih pomoraca

• naznačiti vremenske odrednice na crti vremena • obrazložiti posljedice geografskih otkrića za američke

Indijance i za Europljane 10. Pridodani sadržaji: • posljedice geografskih otkrića

11. Izborni sadržaji: • analiza Kolumbovih memoara

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati najznačajnija otkrića, značajne osobe razdoblja otkrića i njihov doprinos civilizaciji.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• istraživanjem nepoznatog stječu se nove spoznaje • poticanje dječje znatiželje za novim i drugačijim je zametak

svakog istraživanja • na primjeru odnosa Europljana prema američkim

starosjediocima naglasiti važnost zaštite ljudskog dostojanstva i poštivanja ljudskih prava

program hazu.indd 256 18.10.2015 21:33:47

Page 257: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 257

Radna nelektorirana verzija 20

POVIJEST 6. razred

Tema: 9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi

1. Ključni pojmovi: • osvajanja habsburških zemalja, raja, Vojna krajina, Uskoci, preseljavanja, Vlasi

2. Potrebno predznanje: • prilike u Hrvatsko-ugarskoj zajednici

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti • obilazak i istraživanje lokaliteta u zavičaju • pomoću stripa prikazati događaje iz razdoblja osmanlijskih

osvajanja (legende, život uskoka i krajišnika, najznačajnije bitke…)

• izrada lente vremena, domino sa godinama i događajima 4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Geografija – snalaženje u prostoru Hrvatski jezik – legende, povijesni romani Glazbena kultura – opera Nikola Šubić Zrinski Likovna kultura – historicizam (O. Iveković)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1453. (pad Carigrada), 1463. (pad Bosne), 1493. (Krbavska bitka) • 1526. (Mohačka bitka), 1527. (Sabor u Cetinu), 1566. (obrana i pad Sigeta) • 1571. (Bitka kod Lepanta) , 1593. (Bitka kod Siska) • 1683. (opsada Beča), 1699. (mir u Srijemskim Karlovcima)

9. Obrazovna postignuća: • opisati nastanak Osmanskog carstva • obrazložiti nastanak, širenje Habsburške Monarhije i odnos

Habsburga prema Hrvatskoj • obrazložiti uzroke brzog prodora Osmanlija u Europu • opisati prve prodore Osmanlija u Hrvatsku i najvažnije bitke • pokazati na povijesnoj karti pravce osvajanja • opisati proces islamizacije kršćanskih naroda, osmanski

feudalni poredak • obrazložiti odluke sabora u Cetinu i njihove posljedice • navesti razloge stvaranja obrambenog pojasa (Vojne krajine)

prema Osmanskom Carstvu • pokazati na povijesnoj karti područja bitaka, a vrijeme na crti

vremena • nabrojati istaknute vojne zapovjednike u ratovima s

Osmanlijama • opisati položaj Hrvata i njihov svakodnevni život na

područjima osvojenim od Osmanlija te ulogu franjevaca • obrazložiti posljedice ratova s Osmanlijma za hrvatske zemlje

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• opisati položaj Hrvata na područjima osvojenim od Turaka (razlozi prodora, utjecaji, posljedice - društvene i gospodarske)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• poticati kritički stav učenika prema osvajačkim ratovima, a istodobno isticati opravdanost obrambenoga rata te nužnost zajedništva pred opasnošću

program hazu.indd 257 18.10.2015 21:33:47

Page 258: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

258a

Radna nelektorirana verzija 21

POVIJEST 6. razred

Tema: 10. Reformacija i katolička obnova

1. Ključni pojmovi: • reformacija, katolička obnova, isusovci

2. Potrebno predznanje: • humanizam

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora (npr. Lutherove teze) i igranog filma s povijesnom tematikom (Luther)

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Vjeronauk (protestantizam, katolička obnova, djelovanje isusovaca)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1517. (Luther objavljuje svoje teze protiv prodavanja oprosta); • sredina 16.st (vjerski mir u Augsburgu, Tridentinski sabor); • prva polovica 17.st. (Tridesetogodišnji rat).

9. Obrazovna postignuća: • navesti uzroke reformacije: gospodarstvene, društvene, političke

• opisati ideje o reformi Crkve • pokazati pravce širenja reformacije na povijesnoj karti i

povezati s uzrocima njezina širenja • opisati obnovu Katoličke crkve • obrazložiti uzroke i posljedice vjerskih ratova • navesti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove za hrvatske zemlje

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • uzroke i nastanak reformacije (sažeto) • tridesetgodišnji rat (vjersku podjelu Europe) • ključne društvene i kulturne promjene

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• naglašavati vrijednosti vjerske snošljivosti, ekumenizma i religijskoga dijaloga te neprihvatljivost konfliktnoga načina rješavanja vjerskih nesuglasica

program hazu.indd 258 18.10.2015 21:33:47

Page 259: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 259

Radna nelektorirana verzija 22

POVIJEST 6. razred

Tema: 11. Europa u doba baroka

1. Ključni pojmovi: • apsolutistička monarhija • parlamentarna monarhija • barok

2. Potrebno predznanje: • monarhija

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, pronaći i opisati velikaške palače u zavičaju, uz pomoć slika, glazbe i filma opisati život na dvoru • dramatizacija (život u doba baroka, dvorski plesovi, moda…)

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• glazbena kultura – J.S. Bach i drugi barokni skladatelji • likovna kultura - graditeljstvo

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • opisati promjene u gospodarstvu (manufakture, kapital) • nabrojati istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela • opisati utjecaj barokne umjetnosti na način življenja: velikaške

palače, građanske kuće 10. Pridodani sadržaji: • opisati život u velikaškim palačama

11. Izborni sadržaji: • opisati rad manufaktura u zavičaju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• glavna obilježja vremena, život ljudi, (vizualna podrška) • predstavnike u umjetnosti (vizualna, glazbena podrška)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati kritički stav učenika prema apsolutističkim oblicima vladavine

program hazu.indd 259 18.10.2015 21:33:47

Page 260: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

260a

Radna nelektorirana verzija 23

POVIJEST 6. razred

Tema: 12. Hrvatska u ranome novome vijeku (16. -18. st.)

1. Ključni pojmovi: • Zrinsko-frankopanski otpor • rat za oslobođenje • visoko školstvo • Pragmatička sankcija

2. Potrebno predznanje: • ratovi s Osmanlijama

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijenih izvora, pronaći i opisati barokne građevine u zavičaju, posjet muzeju, crtanje ili modeliranje baroknih građevina, izrada lente vremena

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

fizika – Ruđer Bošković Hrvatski jezik – E. Kumičić: Urota Zrinsko-Frankopanska

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1510. (buna na Hvaru) ili 1573. (Seljačka buna) • 1669. (privilegij Leopolda I. o zagrebačkom sveučilištu) • 1671. (pogubljenje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana) • stoljeća uspona i pada Dubrovačke Republike • 17.-18. st. (barok u Hrvatskoj)

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke i posljedice Zrinsko-frankopanskog otpora • obrazložiti značenje rata za oslobođenje te navesti pozitivne i

negativne posljedice za Hrvatsku • analizirati uzroke uspona i pada Dubrovačke Republike,

stanje u Dalmaciji i Istri • nabrojati istaknute umjetnike i znanstvenike i njihova djela • opisati barok u Hrvatskoj: interes za jezikoslovlje, narodnu

povijest i običaje, djelovanje isusovaca i pavlina, školstvo 10. Pridodani sadržaji: • opisati barokne građevine u zavičaju

11. Izborni sadržaji: • opisati dubrovačku kulturu

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati ključne pojmove; sažeto (vizualna podrška; prikaz događaja uz prilagođenu lentu vremena)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • Poticati kritički stav prema različitim oblicima

neravnopravnosti u društvu i međunarodnoj zajednici, te razvijati osjećaj za poštivanje prava naroda i pojedinaca. Razvoj školstva i naobrazbe pomaže razumijevanju vlastitog identiteta, te vodi do afirmacije pojedinca i vlastite

program hazu.indd 260 18.10.2015 21:33:47

Page 261: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 261

Radna nelektorirana verzija 24

POVIJEST 7. razred

Tema: 1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba

1. Ključni pojmovi: • enciklopedija • prosvjetiteljstvo • prosvijećeni apsolutizam • urbar • Deklaracija neovisnosti • ustav

2. Potrebno predznanje: • apsolutizam, SAD

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti • analiza dokumentarnih i igranih filmova • prikupljanje slikovnog materijala i podataka iz povijesne literature za učeničku mapu, pano, plakat

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Glazbena kultura – W.A.Mozart Likovna kultura - rokoko

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• druga polovica 18. st.; • 1776. (Deklaracija neovisnosti).

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti važnost prosvjetiteljskih ideja o promjeni društva i političkog sustava

• imenovati vladare prosvijećenog apsolutizma i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, uređenje feudalnih odnosa, unapređivanje školstva)

• obrazložiti položaj hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške Monarhije

• obrazložiti pojmove centralizacije i germanizacije • obrazložiti na povijesnoj karti uzroke i posljedice Američkog

rata za neovisnost • opisati obilježja moderne demokracije te utjecaj

prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i svakodnevni život 10. Pridodani sadržaji: • navesti primjere germanizacije

11. Izborni sadržaji: • analiza Deklaracije neovisnosti

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• važnost prosvjetiteljskih ideja • glavne značajke prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama • glavne reforme Marije Terezije i Josipa II.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • isticanje prava svih naroda na slobodu kao i pravo pojedinca

na slobodu i jednakost, neovisno o rasi, nacionalnoj pripadnosti ili spolu

program hazu.indd 261 18.10.2015 21:33:47

Page 262: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

262a

Radna nelektorirana verzija 25

POVIJEST 7. razred

Tema: 2. Oblikovanje modernog društva - znanost ,tehnologija, industrijska revolucija

1. Ključni pojmovi: • industrijska revolucija, urbanizacija, radništvo, radnička prava, slobodno vrijeme

2. Potrebno predznanje: • manufakturna proizvodnja

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, izrada političkih plakata ili karikatura, obilazak Tehničkog muzeja, rad na povijesnoj karti

• pisanje eseja (život radnika, slobodno vrijeme, prvo putovanje vlakom ili parobrodom…)

• primjer za grupni rad: Kakav bi bio život bez nafte i električne energije?

• dramatizacija – život Nikole Tesle • igra asocijacija, otvaranja polja, križaljke

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: Jules Verne: Put u središte Zemlje ili Put oko svijeta za 80 dana ili 20 000 milja pod morem

• tehnička kultura: Životno okružje i zadaće tehnike • fizika – Nikola Tesla • geografija – Gospodarstvo Europe

6. Sadržaji koje treba ispustit: 0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• druga polovica 18. st. (parni stroj)• početak 19. st. (lokomotiva, prva željeznička pruga)• 1862. (pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak)• početak 20. st. (zrakoplov, bežična telegrafija)

9. Obrazovna postignuća: • opisati osnovna obilježja 1. i 2. industrijske revolucije i usporediti ih s obilježjima proizvodnje u predindustrijsko doba

• nabrojati najvažnije izume i izumitelje • pokazati na povijesnoj karti područja najintenzivnijeg

industrijskog razvoja • opisati posljedice prve i druge industrijske revolucije na

promjene u proizvodnji i svakodnevni život ljudi • obrazložiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano industrijskom

revolucijom i smjestiti ga u širi regionalni i europski okvir 10. Pridodani sadržaji: • opisati početke osvjetljavanja zavičajnog grada

11. Izborni sadržaji: • navesti istaknute hrvatske izumitelje

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati i znati navesti (prema potrebi uz slikovnu poduku): • glavna otkrića • temelje gospodarskog razvoja Hrvatske • pojavu i položaj radništva

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • prepoznavanje dobrih i loših strana industrijalizacije. Istaknuti

problem onečišćenja okoliša • naglasiti da je stalan napredak čovječanstva posljedica

ljudskog znanja, radoznalosti i želje za napredovanjem i usavršavanjem postojećeg, pri čemu je nužno istaknuti važnost upornosti na putu k uspjehu, ali i kritičkog odnosa prema primjeni znanja

program hazu.indd 262 18.10.2015 21:33:47

Page 263: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 263

Radna nelektorirana verzija 26

POVIJEST 7. razred

Tema: 3. Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (1789.-1815.)

1. Ključni pojmovi: • Francuska revolucija, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Građanski zakonik (Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski Dalmatin, Sveta alijansa

2. Potrebno predznanje: • Europa u 18. st.

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, eseji • uporaba dokumentarnih i igranih filmova (Francuska

revolucija, Napoleon) • pomoću stripa oživjeti razdoblje Luja XVI, Napoleona • dramatizacija – Bečki kongres (valcer, «krojenje» Europe) • - život Napoleona

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija - snalaženje na karti Europe (Napoleonova osvajanja) • Likovna kultura – crtanje stripa • Hrvatski jezik – medijska kultura

6. Sadržaji koje treba ispustiti: 0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1789. (početak revolucije)• 1797. (nestanak Mletačke Republike)• 1808. (ukidanje Dubrovačke Republike)• 1815. (Napoleonov slom i Bečki kongres)

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke, tijek i posljedice Francuske revolucije te političke promjene tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika

• obrazložiti važnost ideja Deklaracije o pravima čovjeka i građanina za cjelokupno čovječanstvo

• opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loše strane Napoleonove vladavine

• vrjednovati utjecaj Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na Hrvatsku: nestanak Mletačke Republike i ukidanje Dubrovačke Republike, opisati pokret za sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske

• na primjeru Ilirskih pokrajina opisati prilike u zemljama pod Napoleonovom vlašću

• opisati politički sustav i poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete alijanse u Europi i Metternichov sustav u Habsburškoj Monarhiji

10. Pridodani sadržaji: • primjer iz zavičajne povijesti

11. Izborni sadržaji: • hrvatske zemlje u vrijeme Napoleonovih ratova

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati glavne značajke Francuske revolucije, temeljne podatke o životu Napoleona, odluke Bečkog kongresa (sažeti prikaz, bilježenje godina na prilagođenoj lenti vremena)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • isticati važnosti ideja Deklaracije o pravima čovjeka i

građanina za cjelokupno čovječanstvo • poticati učenike da razvijaju kritički stav prema nepoštivanju

ljudskih prava, teroru, diktaturi, progonu onih koji misle drugačije

program hazu.indd 263 18.10.2015 21:33:48

Page 264: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

264a

Radna nelektorirana verzija 27

POVIJEST 7. razred

Tema: 4. Hrvatski narodni preporod i pojava modernih nacija u Europi

1. Ključni pojmovi: • preporodni pokreti • Hrvatski narodni preporod (Ilirski pokret) • nacija

2. Potrebno predznanje: 0

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (rodoljubne pjesme, budnice, novine, književna djela), eseji, posjet muzeju, kazalištu, podružnici Matice hrvatske

• dramatizacija (npr. nastanak pjesme Još Hrvatska ni propala) • prijedlog za grupni rad – oživjeti nastojanja hrvatskih preporoditelja,

atmosferu u ilirskim čitaonicama, sukob s mađaronima…)

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

Hrvatski jezik - Hrvatski narodni preporod (pravopis, novine, drama Juran i Sofija, rodoljubne pjesme Glazbena kultura – V.Lisinski: opera Ljubav i zloba, budnice, hrvatska himna Likovna kultura – Vlaho Bukovac Vjeronauk – uloga crkve u preporodno doba

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

7. Novo stručno nazivlje:

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1832. (Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom)

• 1835. (Novine Horvatszke)

• 1847. (hrvatski jezik službeni)

• 1870. (narodnjaci dobili većinu u Dalmatinskom saboru, Naša sloga)

14. Obrazovna postignuća: • navesti preporodne pokrete u srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati postanak modernih nacija u Europi

• opisati ustanke i pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i Hercegovine

• obrazložiti nastanak i značaj velikosrpske politike • opisati društvene, kulturne, političke i gospodarstvene prilike u

Hrvatskoj uoči preporoda • obrazložiti politički program Hrvatskog narodnog preporoda te navesti

najvažnije događaje iz vremena preporoda • usporediti preporod u pojedinim dijelovima Hrvatske te navesti

sličnosti i posebnosti • vrjednovati važnost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture,

suvremenog hrvatskog jezika te oblikovanje hrvatske nacije • navesti značajke preporoda u zavičaju • navesti primjere oblikovanja nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan

domovine i drugih naroda koji žive na tlu Hrvatske • analizirati izvore iz navedenog razdoblja (novine, književna i

kazališna djela, pjesme i dr.)

15. Pridodani sadržaji: • usporediti preporodne pokrete u Europi i u hrvatskim zemljama

16. Izborni sadržaji: • opisati djelovanje Matice ilirske

17. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• značajke društvenih i političkih prilika u razdoblju preporoda • znati važnost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture i

suvremenog hrvatskog jezika• uočiti razlike u pojedinim dijelovima Hrvatske

18. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati ljubav učenika prema domovini, vlastitom narodu i jeziku

program hazu.indd 264 18.10.2015 21:33:48

Page 265: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 265

Radna nelektorirana verzija 28

POVIJEST 7. razred

Tema: 5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj

1. Ključni pojmovi: • “proljeće naroda” • Zahtijevanja naroda • zastupnički Sabor • Bansko vijeće • apsolutizam

2. Potrebno predznanje: 0

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Zahtijevanja naroda, Proglas o ukinuću kmetstva), eseji, izradba plakata, rad na povijesnoj karti

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija – snalaženje na karti

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1848.

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti uzroke, ciljeve, tijek i posljedice revolucije u Habsburškoj Monarhiji

• razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u Hrvatskoj i Srednjoj Europi: želja za promjenom društvenih odnosa političkog sustava te pokušaj stvaranja nacionalnih država

• pokazati glavna žarišta revolucije 1848. na povijesnoj karti • obrazložiti osnovne događaje u Hrvatskoj u proljeće 1848.

Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelačića, ukinućem kmetstva i staleškog poretka te uvođenjem zastupničkog Sabora u Banskoj Hrvatskoj

• opisati hrvatsko-mađarski rat u kontekstu zbivanja u Habsburškoj Monarhiji, pratiti kretanje Jelačićeve vojske na povijesnoj karti

• opisati utjecaj revolucionarnih zbivanja na svakodnevni život (hrvatska zastava i dr)

• navesti važnost demokratizacije i modernizacije društva • analiza izvora (“Zahtijevanja naroda”, “Odluka o ukinuću

kmetstva” i dr.). 10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• uzrok, tijek i posljedice revolucije • druge značajne događaje - uvođenje zastupničkog Sabora

(video, vizualna podrška) • važnost revolucije za početke moderne Hrvatske (ukidanje

kmetstva)13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • objasniti pravo naroda za otporom hegemonističkoj politici

drugog naroda • shvaćanje važnosti demokratizacije i modernizacije društva na

primjeru uvođenja zastupničkog Sabora u Banskoj Hrvatskoj.

program hazu.indd 265 18.10.2015 21:33:48

Page 266: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

266a

Radna nelektorirana verzija 29

POVIJEST 7. razred

Tema: 6. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. stoljeća

1. Ključni pojmovi: • klasicizam • romantizam • socijalizam

2. Potrebno predznanje: • Industrijska revolucija

3. Preporuke za metodičku obradu:

• analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, gradskoj jezgri, eseji

4. Dodatna ilustracija: • 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija – Gospodarstvo Europe, Stanovništvo Europe (industrijalizacija, urbanizacija)

• Likovna kultura – klasicizam, romantizam • Glazbena kultura – romantizam • Hrvatski jezik – C.Dickens: Oliver Twist

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novi stručni nazivi: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Osposobljenost koju učenik treba postići:

• obrazložiti posljedice razvoja znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na svakodnevni život (uspon građanstva, pojava i položaj radništva, rad djece u proizvodnji)

• opisati nastanak ideje socijalizma • navesti osnovne značajke urbanizacije i života u gradovima te

pojave novih gospodarstvenih djelatnosti • opisati umjetnost (likovna, književnost i glazba) u razdoblju

promjena • usporediti društvene i kulturne te promjene u svakodnevnom

životu u prvoj polovici 19. stoljeća u Europi s promjenama u hrvatskim zemljama

10. Pridodani sadržaji koji se mogu

obraditi: 0

11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičajne povijesti opisati promjene uzrokovane industrijskom revolucijom

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati osnovne značajke urbanizacije i života u gradovima, te pojavu novih gospodarskih djelatnosti

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi

i sadržaji: • razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava žena i djece • poticanje interesa i sklonosti prema umjetnosti i znanosti, te

svijesti o potrebi čuvanja i njegovanja kulturnih i umjetničkih vrijednosti, napose vlastite baštine.

program hazu.indd 266 18.10.2015 21:33:48

Page 267: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 267

Radna nelektorirana verzija 30

POVIJEST 7. razred

Tema: 7. Europa na vrhuncu moći: nastanak prvih modernih država u Europi

1. Ključni pojmovi: • moderne države • imperijalizam • dualizam • Istočno pitanje • humanitarne organizacije

2. Potrebno predznanje: •

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, izrada političkih plakata, govora, eseji (H. Dunant, F. Nightingale)

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija – Italija, Njemačka, Francuska

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1861. (ujedinjenje Italije; ukinuto kmetstvo u Rusiji) • 1867. (Austro-ugarska nagodba) • 1871. (ujedinjenje Njemačke) • 1878. (Berlinski kongres)

9. Obrazovna postignuća: • opisati prilike u Francuskoj i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i Njemačke

• obrazložiti sukob političkih interesa i nastanak Istočne krize • vrjednovati Berlinski kongres i njegove posljedice: navesti

glavna obilježja austrougarske vlasti u Bosne i Hercegovine te opisati položaj hrvatskog naroda i crkvene prilike

• obrazložiti pojavu politike imperijalizma • vrjednovati važnost razvoja demokratskih sloboda (izborno

pravo, građanska politička prava) • obrazložiti pojavu humanitarnih organizacija te početke

mirovnih konferencija i sporazuma

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • opisati prilike u Bosni i Hercegovini

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• Znati važnost demokratizacije političkog života (pojednostavnjeno, sažeto) , na karti uz podršku učitelja ili vršnjaka, pokazati novonastale države

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • isticati načela demokracije i pluralizma, te naglasiti važnost

razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo i građanska politička prava)

• razvijati negativan stav učenika prema podređivanju drugih naroda i zemalja te pritom naglašavati pravo svih naroda na samoodređenje

• naglasiti značenje pojave humanitarnih organizacija, te razvijati sklonost učenika da se aktivno uključe u neku od njih

program hazu.indd 267 18.10.2015 21:33:48

Page 268: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

268a

Radna nelektorirana verzija 31

POVIJEST 7. razred

Tema: 8. Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije (Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća

1. Ključni pojmovi: • političke stranke, hrvatska i južnoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-ugarska nagodba, moderno sveučilište

2. Potrebno predznanje: 0

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Riječka krpica), eseji, izrada plakata Hrvatski banovi, izrada lente vremena

• dramatizacija - Sabor 1861. - Nagodba s Mađarima

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Vjeronauk – J.J. Strossmayer

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1861. (zasjedanje Hrvatskog sabora i početak stranačkog života)

• 1868. (Hrvatsko-ugarska nagodba)• 1881. (sjedinjenje Vojne krajine s Banskom Hrvatskom)

1904. (osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke)

9. Obrazovna postignuća: • nabrojati ključne osobe i pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo djelovanje na Hrvatsku

• opisati rad Hrvatskog sabora 1861. • usporediti temeljne programe političkih stranka u Hrvatskoj

(HPSS, “novi kurs”) • usporediti Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:

obrazložiti političke i gospodarstvene posljedice dualističkog uređenja na hrvatske zemlje

• usporediti osnovna obilježja banovanja Ivana Mažuranića i Khuena Héderváryja

• opisati politički, gospodarski i kulturni razvoj hrvatskih zemalja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (detaljnije na razini zavičajne povijesti)

• vrjednovanje važnosti opismenjivanja i školovanja ljudi, te osnutka nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova

• usporediti gospodarstvene prilike u hrvatskim zemljama koncem stoljeća sa stanjem u ostatku Monarhije i nekim većim europskim državama

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • opisati mađarizaciju na primjeru iz zavičaja

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati ključne pojave tog razdoblja i njihovo djelovanje na Hrvatsku (sažeto, pojednostavnjeno, uz vizualnu podršku; sažeti prikaz na lenti)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati kritičan stav prema apsolutizmu i prepoznati proces demokratizacije društva i razvitka građanskih sloboda

• naglasiti neprihvatljivost pokušaja potiranja nacionalnih identiteta i prepoznati važnost nacionalne integracije hrvatskih zemalja. Isticati važnost opismenjivanja i školovanja ljudi, te osnivanja nacionalnih kulturnih i znanstvenih institucija

program hazu.indd 268 18.10.2015 21:33:48

Page 269: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 269

Radna nelektorirana verzija 32

POVIJEST 7. razred

Tema: 9. Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću

1. Ključni pojmovi: • kolonijalizam • građanski rat • ropstvo • Hrvatska bratska zajednica

2. Potrebno predznanje: • Prosvjetiteljske ideje, nastanak SAD-a

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora (Pismo poglavice Seattlea, dnevnici istraživača…), rad na povijesnoj karti, • pisanje eseja (o istraživačima i iseljenicima) • uporaba igranih filmova s povijesnom tematikom (građanski rat u SAD-u)

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• engleski jezik - Kultura i civilizacija - SAD • geografija 6.r. (Otkriće i podjela Amerike, hrvatski iseljenici u Americi)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• prva polovica 19. st. (osamostaljenje većine država Srednje i Južne Amerike);

• druga polovica 19. st. (borba za kolonije u Africi); • 1861.-1865. (građanski rat u SAD)

9. Obrazovna postignuća: • na povijesnoj karti pratiti širenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i kretanja istraživača i doseljenika, opisati neke od sukoba europskih država oko kolonija te usporediti različite kulture i civilizacije

• vrjednovati odnos kolonijalnih sila prema domorodcima • opisati društvene, gospodarstvene i političke prilike: na

prostoru SAD-a u 19. stoljeću uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice borbe stanovništva u kolonijama protiv europske prevlasti

• opisati na primjeru stjecanje samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih država

• obrazložiti razloge iseljavanja hrvatskog stanovništva

10. Pridodani sadržaji: • opisati život domorodaca

11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih istraživača

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • postanak novih velesila • ulogu širenja njihovih kolonijalnih posjeda

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • razvijati kritički stav prema rasizmu, kolonijalizmu i

osvajačkom odnosu doseljenika prema starosjediocima

program hazu.indd 269 18.10.2015 21:33:49

Page 270: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

270a

Radna nelektorirana verzija 33

POVIJEST 7. razred

Tema: 10. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu

u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća

1. Ključni pojmovi: • Sueski kanal • sufražetkinje • historicizam • impresionizam • moderna • secesija

2. Potrebno predznanje: • 2. industrijska revolucija

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, aktualizacija ženskog pitanja, posjet jednoj ustanovi za zaštitu ženskih prava, analiza književnih djela hrvatskih pisaca, eseji

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Likovna kultura – impresionizam, historicizam, moderna, secesija • Glazbena kultura • Tehnička kultura (Tehnika, tehnologija) • TZK – moderne Olimpijske igre

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

1896. (prve moderne Olimpijske igre) •

9. Obrazovna postignuća: • opisati nastavak modernizacijskih procesa te najvažnije društvene i kulturne promjene u svakodnevnom životu u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća

• opisati život u gradovima: razvoj prometa i komunikacija, Sueskog kanala

• opisati promjene u svakodnevnom životu te kvalitetniju organizaciju slobodnog vremena

• navesti primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva, glazbe, književnosti, kazališta i kinematografije, školstvo i pismenost

• opisati razvoj športa: nove športske discipline, obnavljanje olimpijskih igara

• opisati borbu za ženska prava te postupno mijenjanje položaja žena

10. Pridodani sadržaji: • opisati posljedice urbanizacije

11. Izborni sadržaji: • opisati razvoj sporta u zavičaju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• najvažnije društvene i kulturne promjene u drugoj polovici 19. stoljeća

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati ekološku svijest • naglašavanje trajne ljudske težnje za sretnijim, ljepšim,

bogatijim i zdravijim životom, te zadivljenosti nad čovjekovom kreativnosti

• isticati važnost borbe za ravnopravnost spolova i važnost obnavljanja ideje modernog olimpizma

program hazu.indd 270 18.10.2015 21:33:49

Page 271: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 271

Radna nelektorirana verzija 34

POVIJEST 7. razred

Tema: 11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat

1. Ključni pojmovi: • svjetski rat, pozicijsko ratovanje, mobilizacija (novačenje), Londonski ugovor, Jugoslavenski odbor, kapitulacija

2. Potrebno predznanje: • kolonijalizam, nastanak prvih modernih država u Europi

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, analiza dokumentarnog i umjetničkog filma ili književnog djela s tematikom Prvog svjetskog rata • motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva (slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…) • uputiti učenike na izradu povijesnih karata s naglaskom na najveće bitke 1. svjetskog rata

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija – Europa • Hrvatski jezik – povijesni roman, medijska kultura • Kemija – bojni otrovi • Tehnička kultura - razvoj tehnike i tehnologije (nova oružja)

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1912. (Prvi balkanski rat) • 1914. (početak Prvoga svjetskog rata) • 1915. (Londonski ugovor) • 1918. (završetak Prvoga svjetskog rata)

9. Obrazovna postignuća: • navesti političke saveze i njihove članice, obrazložiti interese svjetskih sila početkom 20. stoljeća

• navesti uzroke i posljedice Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvog svjetskog rata

• navesti uzroke i povod Prvog svjetskog rata • pokazati na povijesnoj karti bojišta i odlučujuće bitke; opisati

načine ratovanja i nova oružja • obrazložiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u rat te izlaska

Rusije iz rata • opisati utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu položaja

žena • opisati politički položaj Hrvatske u Austrougarskoj monarhiji

te ulogu hrvatskih domobrana na bojištima • vrjednovati važnost djelovanja hrvatskih političara u zemlji i u

inozemstvu te opisati odnos zapadnih sila i susjednih država prema Hrvatskoj

• analizirati izvore (fotografije, dokumenti , dokumentarni filmovi i dr.)

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičaja opisati život za vrijeme rata

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati, uz sažeti prikaz, uzroke/povod, tijek i posljedice rata za život ljudi

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati negativan stav učenika prema ratu kao načinu rješavanja sukoba među državama, s razornim posljedicama za pojedince i čovječanstvo u cjelini

• osuditi ekspanzionističke težnje velikih sila

program hazu.indd 271 18.10.2015 21:33:49

Page 272: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

272a

Radna nelektorirana verzija 35

POVIJEST 8. razred

Tema: 1. Versajski poredak

1. Ključni pojmovi: • Migracije • španjolska gripa • “14 točaka” • “Velika četvorica” • mirovni ugovori • Versajski poredak • Liga naroda

2. Potrebno predznanje: • Prvi svjetski rat

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora (usporedba 14 točaka i odredbi mirovnih ugovora), eseji, rad s povijesnom kartom

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• geografija – granice u Europi

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1914.-1918. (Prvi svjetski rat); • 1919. (Versailles, Liga naroda); • 20-e godine.

9. Obrazovna postignuća: • procijeniti ishode Prvoga svjetskog rata: političke, socijalne i demografske posljedice te njihov utjecaj na živote ljudi

• utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na povijesnim kartama prije i nakon Prvog svjetskog rata

• analizirati izvore (mirovni ugovori s poraženim državama i posebno Wilsonovih “14 točaka”) uočiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose na velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, SAD) u 20-im godinama

• uočiti i obrazložiti uzročno-posljedičnu vezu između versajskog poretka i novog svjetskog sukoba

• opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda 10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Znati posljedice Prvog svjetskog rata • uz podršku učitelja pokazati nove države • znati da postoji Liga naroda (važnost)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • promicanje prava na samoodređenje naroda i

jednakovrijednosti pojedinaca, neovisno o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, rasi i spolu

program hazu.indd 272 18.10.2015 21:33:49

Page 273: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 273

Radna nelektorirana verzija 36

POVIJEST 8. razred

Tema: 2. Demokratski procesi između dva rata

1. Ključni pojmovi: • “Lude dvadesete” • izolacionizam • sufražetkinje • burza • inflacija • Velika gospodarska kriza.

2. Potrebno predznanje: • demokracija

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, izrada političkih plakata, karikatura, govora

• dramatizacija (velika gospodarska kriza) • analiza dokumentarnih i igranih filmova (npr. C.Chaplin –

Moderna vremena) 4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Hrvatski jezik – medijska kultura

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 20-e i 30-e godine • 1929.-33. (velika gospodarska kriza)

9. Obrazovna postignuća: • navesti primjere europske demokracije (Veliku Britaniju, Francusku, Vajmarsku Njemačku ili Čehoslovačku) i obraditi jedan model

• procijeniti politiku SAD prema Europi • uočiti i obrazložiti napredak i krize u gospodarstvu u

međuratnom razdoblju • uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarstvene

krize • opisati društvene promjene između dva rata (opće pravo glasa

za muškarce, promjene u položaju žena i zahtjeve za pravom glasa, poboljšanje položaja radnika, razvoj školstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne zabave, utjecaj američke kulture, moda u 20-im i 30-im godinama...)

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • opisati gospodarsku krizu u hrvatskoj

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• najvažnije promjene u gospodarstvu i društvu • glavne događaje i ličnosti

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • razumjeti demokratske ideje koje su temelj suvremenih

političkih sustava na primjeru obilježja parlamentarnih

demokracija

• promicanje tolerancije i poštivanje različitosti

program hazu.indd 273 18.10.2015 21:33:49

Page 274: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

274a

Radna nelektorirana verzija 37

POVIJEST 8. razred

Tema: 2. Totalitarni režimi između dva rata

1. Ključni pojmovi: • boljševizam • komunizam • fašizam • militarizam • rasizam • nacizam • antisemitizam • totalitarizam

2. Potrebno predznanje: • Demokratska društva

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • rad na povijesnoj karti, aktualizacija • Istražiti literaturu pronaći fotografije karikature isječke iz novina koje svjedoče o tom vremenu te analizirati i prezentirati ih • Dramatizacija – Mussolinijevi i Hitlerovi govori • Analiza dokumentarnih filmova

4. Dodana ilustracija: • Karikature – Lenjin, Mussolini, Hitler

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Geografija – snalaženje u prostoru

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1917. (Februarska i Oktobarska revolucija u Rusiji); • 1922. (dolazak fašista na vlast u Italiji); • 1933. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj);

9. Obrazovna postignuća: • uočiti i obrazložiti navedene ključne pojmove • usporediti glavne značajke pojedinih totalitarnih režima

(naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim režimima); pokazati na karti države s totalitarnim režimima (Rusiji/SSSR, Italiji, Njemačka i Japan)

• opisati uspon fašista, nacista i komunista do vlasti te na temelju izvora obrazložiti kako totalitarni režimi utječu na život građana (stradanja po političkoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi)

• usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i sport u službi totalitarnih režima sa životom u demokraciji

• opisati položaj Crkve u totalitarnim režimima 10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • detaljno obraditi djelovanje jedne osobe

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Čuti koje su glavne značajke razvoja u liberalnim demokracijama (SAD, Velika Britanija)

• kratko opisati uzroke i posljedice velike gospodarske krize

• upoznati glavne značajke pojedinih totalitarnih režima

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• poticati kritički stav prema totalitarnim sustavima

program hazu.indd 274 18.10.2015 21:33:49

Page 275: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 275

Radna nelektorirana verzija 38

POVIJEST 8. razred

Tema: 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

1. Ključni pojmovi: • višenacionalna država, Vidovdanski ustav, unitarizam, Šestosiječanjska diktatura, komunistički pokret, ustaški pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska

2. Potrebno predznanje: • Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, ujedinjenje, višenacionalne države u Europi

3. Preporuke za metodičku obradu: • analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, povijesnom lokalitetu, rad na povijesnoj karti

• dramatizacija (Atentat u Narodnoj skupštini) • korištenje interneta i povijesne literature, prikupljanje

podataka i slikovnog materijala – izrada učeničke mape i plakata

• motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva (slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…)

4. Dodatna ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

0

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novi stručni nazivi: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1918. (Država SHS i Kraljevstvo/Kraljevina SHS) • 1921. (Vidovdanski ustav) • 1928. (atentat na Stjepana Radića) • 1929. (uvođenje diktature); 1939. (Banovina Hrvatska)

9. Osposobljenost koju učenik treba postići:

• obrazložiti tijek stvaranja Države SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu međunarodnih zbivanja

• obrazložiti različite zamisli o ustroju nove države • pokazati granice Države SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj

karti i obrazložiti međunarodni položaj nove države • opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i

vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, život na selu i u gradu, kulturni i znanstveni razvoj

• na primjerima iz zavičajne povijesti protumačiti jedan događaj iz nacionalne povijesti

• opisati politički ustroj prema Vidovdanskom ustavu • usporediti obilježja razdoblja parlamentarizma s razdobljem

diktature i strahovlade • osuditi pojavu hegemonizma i dominantnih ideologija te

naglasiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta • obrazložiti nastanak komunističkog i ustaškog pokreta • obrazložiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine

Hrvatske 10. Pridodani sadržaji koji se mogu obraditi:

0

11. Izborni sadržaji: • detaljno analizirati odabrane dokumente

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati stvaranje Kraljevstva SHS (sažeto, uz pojednostavnjivanje) • uz podršku učitelja pokazati granice • upoznati glavne značajke političkih, gospodarskih, kulturnih

prilika u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji i Hrvatskoj

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija, te shvatiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta; izbjegavati stereotipe o nekom narodu

program hazu.indd 275 18.10.2015 21:33:50

Page 276: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

276a

Radna nelektorirana verzija 39

POVIJEST 8. razred

Tema: 5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj

1. Ključni pojmovi: • atomska energija • penicilin • Nobelova nagrada • apstraktna umjetnost

2. Potrebno predznanje: • politički procesi u prvoj polovici 20. st.

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, uporaba igranog filma • prikupljanje podataka i slikovnog materijala – izrada plakata prezentacija

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Kemija – istaknuti znanstvenici 20. st. • Fizika – istaknuti znanstvenici 20. st., radar • Biologija – istaknuti znanstvenici 20. st. • Likovna kultura – apstraktna umjetnost, naivno slikarstvo • Hrvatski jezik – medijska kultura • TZK – Olimpijske igre

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • opisati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom razdoblju

• navesti najznačajnija znanstvena dostignuća: znanstvene teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj društvenih znanosti

• imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetničkih djela i stilova), znanstvenike i izumitelje

• navesti višestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidžbe

• prepoznati najznačajnija dostignuća tehnološkog razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio, televizija, radar

• obraditi šport u međuraću te posebno utjecaj politike (Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost žena

• imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • opisati rad hrvatskih Nobelovaca

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

• upoznati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom razdoblju

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati osjećaj za poštivanje duhovnih vrijednosti različitih naroda, jer su sve u funkciji sveukupnog boljitka čovječanstva

• promicati osjećaj za lijepo

program hazu.indd 276 18.10.2015 21:33:50

Page 277: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 277

Radna nelektorirana verzija 40

POVIJEST 8. razred

Tema: 6. Drugi svjetski rat

1. Ključni pojmovi: • politika popuštanja, Trojni pakt • Blitzkrieg, Holokaust, genocid, koncentracijski ili sabirni

logori, antifašistička koalicija, totalni rat • žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske

2. Potrebno predznanje: • prilike u svijetu pred rat, promjene granica u Europi nakon 2.svjetskog rata

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, analiza igranih, dokumentarnih filmova i književnih djela s ratnom tematikom, izrada lente vremena, izraditi povijesnu kartu s naglaskom na najznačajnije bitke 2. svjetskog rata

• istraživački rad – intervju s preživjelim žrtvama holokausta, Bleiburga , sudionicima Drugog svjetskog rata i njihovim obiteljima

• obilazak i fotografiranje značajnih lokaliteta vezanih uz Drugi svjetski rat (logori, šuma Brezovica, spomen-obilježja…)

• motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva (slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…)

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Likovna kultura – P.Picasso: Guernica • Hrvatski jezik – Dnevnik Anne Frank, I. G. Kovačić: Jama,

M. Krleža, V. Nazor…, medijska kultura (C.Chaplin-Veliki diktator)

• Glazbena kultura – Penderecki – Žrtvama Hirošime • geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• druga polovica 30-ih godina (zaoštravanje međunarodnih odnosa)

• 1939.-19 45. (rat u svijetu) • 1941.-1945. (rat na području Hrvatske) • 1943. (kapitulacija Italije); 1944. (iskrcavanje u Normandiji) • 1945. (atomska bomba, kraj rata)

9. Obrazovna postignuća: • opisati zbivanja u drugoj polovici 30-ih godina • uočiti i obrazložiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga

svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije • procijeniti savezničke konferencije i političke dogovore te

utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo: posebice stradanja ljudi iz ideoloških, političkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska nasilja, nestašice hrane) na primjerima iz zavičajne povijesti

• obrazložiti i navesti primjere Holokausta • vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi • opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Država

Hrvatska, procijeniti ustaški režim i osuditi politiku terora nad građanima (posebno Srbima, Židovima i Romima), rasne zakone i koncentracijske logore – Jasenovac

• opisati nastanak Federalne Države Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke

• opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i obrazložiti značenje antifašističke borbe za Hrvatsku, kao i

program hazu.indd 277 18.10.2015 21:33:50

Page 278: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

278a

Radna nelektorirana verzija 41

priključenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj • obrazložiti i osuditi masovna pogubljenja civilnog stanovništva

na kraju i nakon Drugog svjetskog rata (Bleiburg i “Križni put” Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemačke i talijanske manjine

• na primjeru opisati kulturna dostignuća tijekom rata 10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • na primjeru iz zavičaja opisati odabrana ratna zbivanja

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • uzroke/povod, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata • događaje na tlu Jugoslavije • znati 3-5 značajnih godina, uz sažeti prikaz događaja i

prikaz na prilagođenoj lenti vremena 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • osuditi osvajački rat, kršenja temeljnih ljudskih prava i

stradanja civilnog stanovništva • odgajati učenike u antiratnom duhu, razvijajući u njima

samopoštovanje i poštovanje drugih, te osjećaj tolerancije i multiperspektivnosti

program hazu.indd 278 18.10.2015 21:33:50

Page 279: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 279

Radna nelektorirana verzija 42

POVIJEST 8. razred

Tema: 7. Svijet u vrijeme hladnog rata i slom komunističkih sustava

1. Ključni pojmovi: • ratni zločini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski pakt, Berlinski zid, potrošačko društvo, detant (popuštanje napetosti)

3. Potrebno predznanje: • uzroci Drugog svjetskog rata, posljedice, međunarodne organizacije, gospodarstvo i stanovništvo Europe

4. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, kronološkim i sinkronističkim tabelama, eseji • uporaba i analiza dokumentarnih i igranih filmova, glazbe tog razdoblja

5. Dodana ilustracija: • karta hladnoratovske podjele, relevantni statistički podaci

6. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• geografija – Međunarodne organizacije • Likovna kultura – kultura mladih (Berlinski zid – grafiti) • Glazbena kultura – glazba 60-ih

7. Sadržaji koje treba ispustiti

8. Novo stručno nazivlje: • Perestrojka • Glasnost

9. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1945. (osnivanje UN-a) • 1962. (kubanska kriza i vrhunac hladnog rata) • 1968. (studentski pokret) • 1989. (kraj hladnog rata)

10. Obrazovna postignuća: • navesti ishode i uočiti posljedice Drugoga svjetskog rata • opisati odnos između dvije supersile • opisati na primjeru hladnoratovske sukobe i krize • uočiti i obrazložiti uzroke, povod i postupno širenje hladnog

rata u drugoj polovici 40-ih godina • pokazati na karti veća krizna žarišta u svijetu • opisati nastanak i ulogu UN-a (usporediti s Ligom naroda) • analizirati i vrjednovati Opću deklaraciju o pravima Čovjeka i

ostalih dokumenata te tako isticati važnost demokratskih vrjednota kao temelj poštivanja ljudskih prava, klasne (staleške), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti

• usporediti razlike između Istoka i Zapada: promjene u obitelji, položaj žena i mladih

• vrjednovati promidžbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak, televizija)

• usporediti svakodnevni život s obje strane “željezne zavjese” • opisati kako je došlo do sloma komunizma u istočnoj Europi.

11. Pridodani sadržaji: 0

12. Izborni sadržaji: • objasniti posljedice hladnog rata na zbivanja u Hrvatskoj

13. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Znati posljedice Drugog svjetskog rata znati za osnivanje UN-a i ulogu te organizacije

14. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• isticati važnost demokratskih vrednota i osjećaj za poštivanje ljudskih prava, te klasne, spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti, na primjeru Opće deklaracije o pravima čovjeka.

• Osuditi utrku u naoružanju, blokovsku i ideološku podijeljenost svijeta.

program hazu.indd 279 18.10.2015 21:33:50

Page 280: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

280a

Radna nelektorirana verzija 43

POVIJEST 8. razred

Tema: 8. Procesi dekolonizacije svijeta

1. Ključni pojmovi: • zemlje “Trećeg svijeta” • dekolonizacija • pokret nesvrstanih • neokolonijalizam • apartheid

2. Potrebno predznanje: • proces kolonizacije, gospodarstvo svijeta (razlike između razvijenih i nerazvijenih)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • analiza povijesnih izvora, eseji, rad na povijesnoj karti, kronološkim i sinkronističkim tablicama • prikupljanje slikovnoga materijala, izrada plakata i učeničkih mapa, prezentacija

4. Dodana ilustracija: 0

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

0

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

0

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1947. (neovisnost Indije) • 1956. (Sueska kriza) • 1961. (osnivanje pokreta nesvrstanih)

9. Obrazovna postignuća: • procijeniti značaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu hladnog rata

• opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i/ili britanski primjer)

• na jednom primjeru (Indija, Indonezija, Indokina ili Alžir) objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje nezavisnosti kolonija

• opisati glavne probleme u razvoju bivših kolonije (npr. porast stanovništva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, zdravstvene i obrazovne prilike i slično)

• pomoću izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive kolonijalnih metropola i bivših kolonija

10. Pridodani sadržaji: •

11. Izborni sadržaji: • detaljna analiza odabranog dokumenta

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • najznačajnije primjere kolonizacije • glavne probleme u razvoju bivših kolonija

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: • Osuditi rasizam, razvijati poštivanje ljudskih prava i različitih

kultura, te promicati toleranciju.

program hazu.indd 280 18.10.2015 21:33:50

Page 281: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 281

Radna nelektorirana verzija 44

POVIJEST 8. razred

Tema: 9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji

1. Ključni pojmovi: • obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, jednopartijski sustav, „Hrvatsko proljeće“

2. Potrebno predznanje: • Nastanak FNRJ

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Analiza povijesnih izvora, intervju sudionika događaja , eseji • Uporaba dokumentarnih i igranih filmova • Uputiti učenike na istraživački rad – prikupiti novinske isječke, fotografije, predmete (novac, bonovi za benzin, gramofonske ploče…) i pripremiti izložbu, istražiti tko su bili idoli mladih, glazba, moda, filmovi….

4. Dodana ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Hrvatski jezik – Povijest hrvatskog jezičnog standarda (Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika) • geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske • Vjeronauk – Alojzije Stepinac

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili ispraviti:

7. Novo stručno nazivlje: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1948. (sukob Jugoslavije sa SSSR-om); • 1971. (hrvatsko proljeće);

9. Obrazovna postignuća: • opisati obilježja komunističkog režima u Jugoslaviji • opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: žrtve poraća,

totalitarizam, jednostranačje (jednopartijski sustav), određivanje granica i međunarodni položaj prije i poslije 1948. godine

• obrazložiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok) • razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije

od stvarnog centralističkog ustroja • opisati promjene u gospodarstvu i društvu u Hrvatskoj nakon

1945. te njihov utjecaj na svakodnevni život • uočiti i obrazložiti uzroka političke i gospodarstvene krize

komunističkih režima u 60-ima i početkom 70-ih te razloga neuspjeha gospodarstvenih reformi i demokratizacije društva

• obrazložiti odnos države prema religiji i vjerskim zajednicama

• obrazložiti ulogu hrvatske gospodarske i političke emigracije te ulogu UDB-e

• navesti primjere nacionalnog unitarizma • obrazložiti uzroke i posljedice “Hrvatskoga proljeća” • na primjerima iz zavičajne povijesti opisati osnovne značajke

razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i drugog 10. Pridodani sadržaji: • Opisati rad hrvatske emigracije

11. Izborni sadržaji: • analiza Ustava iz 1974. g.

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati: • položaj Hrvatske u Jugoslaviji (sažeto, pojednostavnjeno) • razloge promjena i krize 60-tih, 70-tih(sažeto prikazano)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i

sadržaji: Uočiti važnost poštivanja ljudskih prava i sloboda, te demokratskoga društva na primjerima progona stanovništva nakon rata na političkoj osnovi.

program hazu.indd 281 18.10.2015 21:33:51

Page 282: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

282a

Radna nelektorirana verzija 45

POVIJEST 8. razred

Tema: 10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države

1. Ključni pojmovi: • Memorandum SANU i velikosrpska politika, višestranački izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, međunarodno priznanje, mirna re/integracija

2. Potrebno predznanje: • društvene i političke prilike u SFRJ

3. Preporuke za metodičku obradu: • analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, intervju sudionika, eseji, uporaba i analiza dokumentarnog filma, izrada lente vremena

4. Dodatna ilustracija: •

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske • Vjeronauk – papa Ivan Pavao II.

6. Sadržaji koje treba ispustiti ili 0

7. Novi stručni nazivi: 0

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 1980. (Titova smrt); • 1990. (prvi višestranački izbori; osamostaljenje i ustav RH); • 1991. (početak Domovinskog rata u Hrvatskoj; proglašenje

neovisnosti RH), • 1992. (međunarodno priznanje RH i ulazak u UN; početak

rata u BIH), • 1995. (akcije Bljesak i Oluja i završetak Domovinskog rata;

sporazum u Daytonu); • 1998. (integracija Podunavlja)

9. Osposobljenost koju učenik treba postići:

• opisati političku i gospodarstvenu krizu u 80-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja središnje vlasti i različite zamisli o preustroju SFR Jugoslavije

• opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije • obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u

SR Hrvatskoj i “hrvatsku šutnju” • opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u

Hrvatskoj (uloga predsjednika dr. Franje Tuđmana) kao i prilike u Hrvatskoj uoči i nakon izbora

• opisati agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu te nastanak srpskih paravojnih postrojbi i okupaciju dijelova Hrvatske

• opisati stradanja iz Domovinskog rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, navesti istaknute hrvatske branitelje

• opisati nastanak tzv. Republike Srpske Krajine na hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu podržavali agresiju

• opisati međunarodno priznanje Republike Hrvatske • navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog

iseljeništva • opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih

zemalja • uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih

područja u Hrvatskoj: akciju Maslenicu, akciju hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja i obrazložiti mirnu integraciju Podunavlja

• opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske i rata u Bosni i Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratni zločini, etničko čišćenje (Ovčara i Srebrenica) i raseljavanje stanovništva

program hazu.indd 282 18.10.2015 21:33:51

Page 283: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 283

Radna nelektorirana verzija 46

• nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na području zavičaja

• opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.

10. Pridodani sadržaji koji se mogu obraditi:

0

11. Izborni sadržaji: 0

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama:

Upoznati okolnosti u kojima je nastala samostalna Hrvatska (sve uz vizualnu ili video podršku, sažimanje i pojednostavnjivanje događaja).

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

promicati osjećaj domoljublja i pripadnosti zavičaju i domovini. Uočavanje negativnih pojava koje su pratile tranzicijske zemlje nakon promjene društvenog sustava. Razvijati svijest o potrebi čuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta.

program hazu.indd 283 18.10.2015 21:33:51

Page 284: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

284a

Primjer: Predmetni kurikul za biologiju (2005)povjerenstvo za biologiju, koje je vodio akademik stjepan gamulin, izradilo je ti-

jekom 2003.-2005. prijedlog kurikula za biologiju u 7. i 8. razredu osnovne škole, koji se ovdje prenosi u cijelosti. ovaj kurikul karakterizira trend da bude znatnije rastere-ćen od mnoštva podataka o biljkama i životinjama, a u 8. razredu težište je na biologiji čovjeka i zdravlju, s adekvatnim uključivanjem zdravstvenog odgoja.

program hazu.indd 284 18.10.2015 21:33:51

Page 285: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

BIOLOGIJA 7. razred

program hazu.indd 285 18.10.2015 21:33:51

Page 286: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

286a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

1

PREDGOVOR Prijedlog ovog Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda iz biologije za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole izrađen je polazeći od postojećeg programa. Predloženi HNOS smanjuje obavezne sadržaje, ali bitnije ne mijenja programsku jezgru. Osnovna ideja bila je rasterećenje učenika, tako da se što više smanji pamćenje činjenica i pojmova, a što više aktivira učenike na vlastito opažanje, eksperimentiranje i učenje uz pomagala koja zorno pokazuju predmet učenja (npr. građu ježinaca, spužve, cvjetnjače, bubrega, oka). HNOS donosi popis znanja koja bi učenici trebali steći, ali ostavlja nastavniku da prosudi koliki je interes učenika, pa neka područja obradi temeljitije, a druga sažetije. Valja uzeti u obzir zavičajne osobitosti, pa u priobalju više pozora usmjeriti živome svijetu u moru i uz more dok u gorskim krajevima obraditi planinsku floru i faunu. Kako je biologija temeljna i tipično eksperimentalna znanost, u prijedlogu je odlazak u prirodu i pokus postavljen kao značajni nastavni element. Kao ciljeve nastave biologije ističemo: • Upoznati učenike s osnovnim biološkim zakonitostima i osposobiti ih za primjenu stečenih znanja u životu. • Razvijati prirodoznanstvenu kulturu poticanjem zanimanja za opažanje u prirodi, istraživanje i logično

zaključivanje o organizaciji i ustroju živoga svijeta. • Razvijati pozitivan stav prema biologiji, želju za samostalnim učenjem, postavljanjem pitanja i provođenjem

jednostavnih pokusa u cilju dobivanja odgovora. • Razvijanje interesa za napredak u biologiji i aktivnosti u području njezine primjene (poljoprivreda, uzgoj

domaćih životinja, zdravstvo, biotehnologija). • Upoznati ljudski organizam, osnovnu građu (anatomija) i funkciju (fiziologija). Učenici se trebaju upoznati

s temama koje ih u skladu s njihovom životnom dobi zaokupljaju, potiču njihovu radoznalost, a ponekad ih i zbunjuju. To su teme vezane uz spolno sazrijevanje i spolno prenosive bolesti te općenito zaštitu od uobičajenih bolesti s kojima bi se mogli susresti. Kada se govori o bolestima, naročito o raku i virusnim bolestima, treba se ograničiti samo na bitno i primjereno uzrastu učenika.

• Kroz nastavu biologije učenike valja odgajati da nauče cijeniti život u njegovoj sveukupnosti te da kao građani znaju čuvati izuzetne ljepote i bogatstvo svoje domovine.

• Upoznavanje pojmova o međuovisnosti u prirodi tako da težnje za poboljšavanjem života ne smanjuju mogućnosti budućih generacija (održivi razvoj).

Točka 13 obrazložena je u predgovoru HNOS-a.

POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU

IZ BIOLOGIJE Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda.

program hazu.indd 286 18.10.2015 21:33:51

Page 287: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 287

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

2

TEME IZ BIOLOGIJE ZA 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

POJAVA ŽIVOTA ZA ZEMLJI

1. Pojava života na Zemlji 2. Raznolikost živoga svijeta 3. Najjednostavniji oblici života na Zemlji 4. Stanica s jezgrom 5. Stanične diobe

PRAŽIVOTINJE I ALGE

6. Praživotinje 7. Alge

GLJIVE

8. Gljive

RAZVOJ MNOGOSTANIČNIH ŽIVOTINJA 9. Spužve i žarnjaci 10. Plošnjaci 11. Oblići 12. Mekušci 13. Kolutićavci 14. Kukci i ostali člankonošci 15. Bodljikaši 16. Svitkovci 17. Ribe 18. Vodozemci 19. Gmazovi 20. Ptice 21. Sisavci

RAZVOJ BILJAKA

22. Mahovine 23. Papratnjače 24. Golosjemenjače 25. Kritosjemenjače

EVOLUCIJA

26. Evolucija Izborne teme:

1. Kako biolozi dolaze do znanstvenih otkrića? (Istraživanje u biologiji) 2. Zanimljivosti iz života zadružnih kukaca 3. Štetnici u poljoprivredi i šumarstvu 4. Raznolikost kritosjemenjača 5. Bioindikatori

program hazu.indd 287 18.10.2015 21:33:51

Page 288: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

288a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

3

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 1. Pojava života na Zemlji

1. Ključni pojmovi: • kemijska i biološka evolucija, fosili, geološka doba 2. Potrebno predznanje: • svemira, zvijezda, planet, Sunčev sustav i Zemlja (geografija) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • na osnovi poznatoga, otvoriti pitanje – svaki živi organizam nastaje od

roditeljskoga, a kako su nastali prvi organizmi? – razgovor – rasprava • demonstracija – raznolikosti živoga svijeta (živi organizmi, preparati,

modeli, slike, fosili)• pokus: živo samo iz živoga

4. Dodatna ilustracija: • rješavanje radne bilježnice/vježbenice • izložba zbirke fosila; slike i filmovi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• posjet Planetariju u Tehničkom muzeju u Zagrebu, film i internet ilustracije o uvjetima na Zemlji u davnoj prošlosti

• geografija: Reljef Europe • fizika: Postanak Zemlje

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• stručno nazivlje organizama po geološkim dobima • uvjeti života na drugim planetima • detalji mogućega postanka Zemlje • opisivanje života u praoceanu (možda je počeo u kapi vode na obali

praoceana). 7. Novo stručno nazivlje: • organski spojevi za razvoj života

• geološka doba • fosili • paleontologija • geologija

8. Brojčani podatci: • pojava života na Zemlji: prije oko 3,5 milijardi godina 9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti pojavu i razvoj života na Zemlji kao sastavni dio opće

evolucije • navesti uvjete na Zemlji koji su omogućili razvoj živih bića • opisati znanstveno utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i

pojavi prvih živih bića • navesti geološka doba i prevladavajuće organizme u njima • opisati važnost fosila u spoznavanju nekadašnjeg života na Zemlji

10. Pridodani sadržaji: • Millerov pokus 11. Izborni sadržaji: • sakupljanje fosila za zbirku 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• izradba plakata o Zemlji i svemiru skupljanjem fotografija

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• poticati znatiželju i zadivljenost za prirodu i svijet • razvijati ekološku svijest – obilježiti Dan planeta Zemlje 22. travnja • upućivati na potrebu cjeloživotnoga učenja • zauzeti stav o potrebi mijenjanja ljudske prirode i prilagođavanju

promjenama u prirodi i u društvu • upućivati učenika na razlikovanje znanstvenih i neznanstvenih tumačenja

postanka Zemlje

program hazu.indd 288 18.10.2015 21:33:51

Page 289: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 289

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

4

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 2. Raznolikost živoga svijeta

1. Ključni pojmovi: • biološka carstva • autotrofni i heterotrofni organizmi • saprofiti • paraziti (nametnici) aerobni i anaerobni organizmi

2. Potrebno predznanje: • osnovni ekološki pojmovi, hranidbeni lanac (priroda 6. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • na konkretnom primjeru ekosustava iz neposredne blizine utvrditi

predznanje o osnovnim ekološkim pojmovima, istaknuti suvremene ekološke probleme u očuvanju prirode

• objasniti značenje svake pojedine skupine organizama (proizvođači, potrošači, razlagači) u pojedinom ekosustavu za život čovjeka i prirode

4. Dodatna ilustracija: • ponavljanje odnosa među organizmima u primjeru odabranoga ekosustava, ekskurzija u određeni ekosustav

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: kisik, vodik, ugljikov dioksid, voda • fizika: energija

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • Carstva živoga svijeta; autotrofni i heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti, simbionti, aerobni i anaerobni organizmi

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • prikazati podjelu živog svijeta u više različitih carstva i nabrojati najpoznatija carstva: monere, protisti, gljive, biljke i životinje

• razlikovati način ishrane autotrofnih i heterotrofnih organizama, saprofita i parazita

• usporediti aerobne i anaerobne organizame • iz poznatoga ekosustava razvrstati organizme po carstvima

10. Pridodani sadržaji: • kruženje tvari u prirodi • osnove fotosinteze

11. Izborni sadržaji: 0 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• u ekosustavima razlikovati proizvođače i potrošače hrane • navesti po jedan organizam iz skupine autotrofnih i heterotrofnih

organizama ( ne inzistirati na pocrtanoj terminologiji)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijanje svijesti o potrebi zajedničkoga djelovanja u očuvanju života biosfere, potrebi očuvanja prirode i potrebi održivog razvoja društva

program hazu.indd 289 18.10.2015 21:33:52

Page 290: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

290a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

5

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 3. Najjednostavniji oblici života na Zemlji

1. Ključni pojmovi: • virusi, bakterije 2. Potrebno predznanje: • priroda V. r.; iskustvo (bolesti, uzročnici bolesti) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • preko poznatih problema, primjerice zaraznih bolesti, zainteresirati

učenike da saznaju što su to bakterije i zašto virusi nisu živa bića • praktični rad – mikroskopiranje gotovih preparata bakterija – opažanje

viroza na listovima 4. Dodatna ilustracija: • film o virusima i bakterijama i njihovoj diobi

• priprema hranjive podloge • pokus – uzgoj bakterija – opažanje bakterijskih kolonija

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• pretraživanje interneta

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • virusi, autotrofne bakterije (cijanobakterije), saprofitske bakterije, bakterije uzročnici zaraznih bolesti, spore

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • prepoznati da su bakterije jednostanični organizmi bez jezgre • razlikovati bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija važnih za život na

Zemlji • izdvojiti viruse kao najjednostavnije žive oblike koji se razmnožavaju • opisati građu virusa • navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih bakterijama i virusima • navesti primjere osnovnih mjera zaštite od zaraze • mikroskopirati bakterijske preparate • samostalno primjenjivati osnovne mjere zaštite od zaraze

10. Pridodani sadržaji: • koki, bacili, spirili, vibrioni 11. Izborni sadržaji: • Robert Koch, Louis Pasteur – život i djelo 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• navesti da neki virusi i bakterije uzrokuju zarazne bolesti • navesti po dvije bolesti uzrokovane virusom i bakterijama • osnovne higijenske mjere zaštite od zaraza

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• poticati znatiželju za prirodu i svijet • saznati: kako bakterije rade za nas (kiseljenje hrane); kako se nekad

čuvala hrana od kvarenja; iznenadi ukućane, napravi jogurt! • poticati razumijevanje, pomaganje i davanje potpore oboljelima (empatija

i komunikacija) • poticati čistoću, urednost i čuvanje zdravlja (Dan zdravlja 7. travnja) • izraditi plakat: pravila svakodnevne higijene u školi i učionici «Higijena

je pola zdravlja» • izvesti skupni rad: Tko se boji cijepljenja? • razvijati ekološku svijest i osobnu odgovornost za vlastito zdravlje u borbi

protiv mikroorganizama (kućna apoteka, sredstva za čišćenje) • razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje (prepoznati neke od najčešćih

bolesti kao npr. viroze) • poticati samostalno formiranje stavova o potrebi pridržavanja higijenskih

zdravstvenih mjera u svakodnevnom životu

program hazu.indd 290 18.10.2015 21:33:52

Page 291: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 291

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

6

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 4. Stanica s jezgrom

1. Ključni pojmovi: • autotrofna i heterotrofna stanica, stanična tjelešca. 2. Potrebno predznanje: • znanje iz V. razreda o građi biljne i životinjske stanice 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • ponoviti znanje o građi stanice • mikroskopiranje stanica pokožice luka i pokrovnih stanica jezika – crtanje

promatranoga – promotriti crtež ili prozirnicu biljne i životinjske stanice – uočiti da su u citoplazmi organeli – saznati koja je uloga mitohondrija, ribosoma i mreže kanalića u stanici

4. Dodatna ilustracija: • modeli stanice, slike, film 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • pretraživanje na internetu • fizika: optika

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ispustiti podatke o prvom konstruktoru mikroskopa

7. Novo stručno nazivlje: • stanična tjelešca, mitohondrij, ribosom, mreža kanalića 8. Brojčani podatci koje učenik

treba upamtiti: • stvoriti predodžbu o veličini stanica u usporedbi s najsitnijim strukturama

vidljivim golim okom (približno 0,1 mm) • znati da školski mikroskop kojim gledamo stanice povećava do približno

1000 puta 9. Obrazovna postignuća: • prepoznati osnovne dijelove stanice i obrazložiti njihove zadaće

• povezati kloroplaste s fotosintezom • prirediti jednostavan mikroskopski preparat • rukovati mikroskopom (sitnozorom)

10. Pridodani sadržaji: • Antony van Leuwenhoek i Robert Hooke 11. Izborni sadržaji: • Kloroplasti pretvarači svjetlosne energije u kemijsku energiju 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• opisati postupak mikroskopiranja i što se promatralo, učeniku dati reljefnu sliku promatranoga prema kojoj će nacrtati svoju crtež na foliji za pozitivno crtanje

• mikroskopirati gotove preparate biljne i životinjske stanice i nacrtati promatrano..

• navesti da su živa bića građena od stanica 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi i sadržaji: • razgovor o vrijednosti zdravlja-čuvamo li ga • razvijati znatiželju, zadivljenost za mikrosvijet (potraga za najvećom

stanicom - suradničko učenje) • razvijati pozitivan stav prema znanstveno-istraživačkom radu

program hazu.indd 291 18.10.2015 21:33:52

Page 292: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

292a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

7

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 5. Stanične diobe

1. Ključni pojmovi: • kromosom • geni • stanične diobe: mitoza, mejoza

2. Potrebno predznanje: • gradivo V. r. o stanici, prethodna tema 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • praktični rad – mikroskopiranje stanica u diobi u vršku korijena luka –

uočiti na preparatu kromosome • saznati koliki je broj kromosoma u stanicama čovjeka • uz korištenje udžbenika, prozirnica i modela spoznati da je kromosom

građen od DNA, a da je gen dio te molekule i da je prenosilac nasljednih osobina

4. Dodatna ilustracija: • dokumentarni filma o diobi stanice • podatci o broju kromosoma u nekih vrsta živih bića

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• kromatin • krive podatke o Watsonu i Cricku • strane nazive stadija diobe

7. Novo stručno nazivlje: • kromosom • DNA • gen • udvostručenje kromosoma i razdvajanje u staničnoj diobi • mitoza • redukcijska dioba (mejoza)

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• broj kromosoma u tjelesnim (2n) i spolnim stanicama (n)

9. Obrazovna postignuća: • opisati gene kao nositelje nasljednih osobina koji se nalaze na kromosomima

• usporediti broj kromosoma u stanica nastalih mitozom i mejozom • razlikovati da se mitozom dijele tjelesne stanice, a mejozom nastaju

spolne stanice • istaknuti da se kod razvoja spolnih stanica broj kromosoma smanjuje na

polovicu početnoga broja 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • povijest otkrića ustroja i funkcije DNA 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• navesti da geni prenose nasljedna svojstva • Na koga sličiš?

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• razvijati znatiželju za procese u prirodi • razvijati pozitivan odnos prema radu • razvijati sposobnosti shvaćanja apstraktnih činjenica • pripremiti učenika da zna u svakodnevnom životu objasniti pojmove:

kromosom, gen i DNK

program hazu.indd 292 18.10.2015 21:33:52

Page 293: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 293

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

8

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 6. Praživotinje

1. Ključni pojmovi: • jednostanični organizam • papučica • euglena

2. Potrebno predznanje: • znanje o proizvođačima i razlagačima iz prirode (5. i 6. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • promatranje živih organizama u kapi barske vode • mikroskopiranje euglene i papučice iz kulture • opis slike i /ili prozirnice papučice, bičaša

4. Dodatna ilustracija: • videozapis, film, dokumentarni film o praživotinjam 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: geografija: Reljef Europe (sedimentne stijene); tropski pojas (zarazne bolesti)

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• krivo objašnjenje difuzije pri prolazu tvari kroz membranu • detalji o razvitku uzročnika malarije i bolesti spavanja

7. Novo stručno nazivlje: • euglena, očna pjega, hranidbeni mjehurić, trepetljike, bič, krednjaci, praživotinje – nametnici

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • navesti i opisati papučicu i euglenu kao jednostanični organizam, složeniji od bakterije (bič za pokretanje, očna pjega i dr.)

• obrazložiti zašto euglena može biti proizvođač i potrošač te zašto ima osobine slične i biljkama i životinjama

• izdvojiti osobine euglene slične biljkama i životinjama • opisati ulogu trepetljika (kod papučice) i hranidbenih mjehurića • navesti da ljušture krednjaka formiraju stijene

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • ameba, morski plankton, malarija 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nabrojati praživotinje • album izumrlih životinja

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati na zaštitu od zaraze nametničkim praživotinjama • razvijati osobnu higijenu • razvijati znatiželju za prirodu i mikrosvijet • razvijati osobnu odgovornost za vlastito zdravlje • upoznati predstavnike koji uzrokuju bolesti

program hazu.indd 293 18.10.2015 21:33:52

Page 294: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

294a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

9

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 7. Alge

1. Ključni pojmovi: • alge • steljka

2. Potrebno predznanje: • dioba stanice, fotosinteza, planktonske alge, slatkovodne i morske alge • zelene, smeđe i crvene alge • ekosustav

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• izvanučionička nastava: uzimanje uzoraka • mikroskopiranje kišne alge i spirogire ( ili morske salate) • demonstracija herbarske zbirke algi

4. Dodatna ilustracija: • dodatna literatura i podaci o korištenju algi u svakodnevnome životu 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: geografija: Promet Europe (međunarodni transport - nekontrolirano unošenje stranih organizama – primjer kaulerpe).

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• celulozna stijenka

7. Novo stručno nazivlje: • steljka, razmnožavanje mnogostaničnih algi 8. Brojčani podatci koje učenik

treba upamtiti: 0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati jednostanične i mnogostanične alge • razlikovati alge s obzirom na pigment: zelene, smeđe, crvene • obrazložiti značaj jednostaničnih algi u izmjeni tvari (kisika i ugljikovog

dioksida) • opisati građu mnogostanične alge • promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ili slatkovodnih algi (zavisno

od zavičaja) • pripremiti mikroskopski preparat spirogire i kišne alge

10. Pridodani sadržaji: • razmnožavanje jednostanične alge • nove vrste algi u našem akvatoriju

11. Izborni sadržaji: • izrada herbarske zbirke morskih mnogostaničnih algi, izrada planktonske mreže

• saznati o uporabi algi u svakodnevnom životu (hrana, gnojivo, agar, primjena algi u medicini, farmaciji, kozmetici)

• određivanje kakvoće vode s obzirom na prisutnost određenih vrsta algi 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• promatranje na mikroskopu uz opisivanje uočenoga • razvijanje svijesti o potrebi očuvanja mora i kopnenih voda • ponašanje na moru

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati ekološku svijest; obilježiti Dan voda 22. ožujka, Dan zaštite okoliša 5. lipnja

• poticati brigu za vlastito zdravlje (posjet trgovini zdrave hrane - alge u prehrani

• trgovini kozmetičkim proizvodima - alge i njega tijela)

program hazu.indd 294 18.10.2015 21:33:52

Page 295: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 295

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

10

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 8. Gljive

1. Ključni pojmovi: • micelij • hife • plodište • spore

2. Potrebno predznanje: • priroda 6. r.: životna zajednica šume 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • iznijeti vlastita opažanja u prirodi • razgovor – što već znamo o gljivama: jestive, otrovne, gljivična oboljenja • rasprava – značenje gljiva za život na Zemlji (razlagači, hrana, antibiotici,

bolesti na biljkama, životinjama, čovjeku) • mikroskopiranje kvaščevih gljivica, hifa i/ili plijesni

4. Dodatna ilustracija: • slike (plakati) poznatih jestivih, nejestivih i otrovnih gljiva, razni ključevi za određivanje vrste gljive

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• posjet uzgajalištu gljiva, izložbi gljiva • izlet u prirodu i upoznavanje gljiva

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• sistematiku gljiva

7. Novo stručno nazivlje: • plodište, klobuk, stručak, hife, micelij, spora, pljesni, kvaščeve gljivice, lišaj

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: a) Znanja: • usporediti gljive s biljkama i životinjama (ne proizvode hranu, već upijaju

hranjive tvari iz okoliša) • prepoznati i opisati gljive kao heterotrofne organizme • usporediti parazitske i saprofitske gljive • opisati lišaj kao simbiozu • nabrojati koristi i štete od gljiva • prosuditi da obrok otrovnih gljiva može završiti teškim oboljenjima ili čak

smrću 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • proizvodnja penicilina (A. Fleming), tartufi u Istri

• peronospora vinove loze • pravilan način sabiranja gljiva

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nabrojati dvije jestive vrste i dvije otrovne vrste gljiva • navesti važnost gljiva • potraži recept nekog jela s gljivama

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• upoznati osnovna pravila branja gljiva: ne dirati i ne brati gljive koje ne poznajemo

• razvijati ekološku svijest- kako brati gljive, a ne oštetiti micelij; posjetiti udrugu gljivara

• razvijati suradničko učenje, pomaganje, tolerantnost, prijateljstvo - skupni rad: urediti izložbu

• poticati pristojno i obazrivo ponašanje - posjetiti stari rudnik ili drugo uzgajalište gljiva; posjetiti izložbu gljiva

• primijeniti spoznaju o lišajevima kao indikatorima čistoće zraka u ocjenjivanju stanja okoliša

program hazu.indd 295 18.10.2015 21:33:53

Page 296: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

296a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

11

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 9. Spužve i žarnjaci

1. Ključni pojmovi: • sjedilački organizmi, zadružni život, žarne stanice, simetrija tijela. 2. Potrebno predznanje: • 6. r. – životne zajednice mora; bičaši 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • prirodni materijal – demonstracija spužve i hidre ili jednog morskog

žarnjaka otvoriti • pitanje razlikovanja biljaka i životinja • naučiti zašto spužve spadaju među životinjske organizme • mikroskopiranje djelića «spužve» • pokus sa sponginom (paljenje komadića spužve – miris po zapaljenoj

organskoj tvari) 4. Dodatna ilustracija: • film o spužvama i o životu u kapljici vode i o morskim žarnjacima 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • spužvarstvo kao grana privrede • fizika – izbacivanje žarnica

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• podatke o spolnom i nespolnom razmnožavanju spužvi; razvojni ciklus polip – meduza

7. Novo stručno nazivlje: • bičaste stanice, sjedilački način života, potporni sustav, mnogostaničnost, regeneracija; zrakasta simetrija tijela, probavna šupljina, vanjska probava, mrežasti živčani sustav, žarne stanice, polip, meduza

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti zašto spužve ubrajamo u životinje • istaknuti usložnjavanje građe tijela spužvi (mnogostaničnost) • promatranjem na prirodnom materijalu pokazati otvore za strujanje vode • prepoznati zašto su žarnjaci životinje unatoč sjedilačkom životu • opisati način probave u žarnjaka • obrazložiti pojavu tkiva i zrakaste simetriju tijela • uočiti evolucijski nove osobine žarnjaka (mrežasti živčani sustav)

10. Pridodani sadržaji: • zaštitajadranske spužve – sačuvati biološku raznolikost • koraljarstvo u Hrvatskoj

11. Izborni sadržaji: • spolno i nespolno razmnožavanje • razmnožavanje uhatog klobuka, koralji, koraljni grebeni (atoli) • opasnosti od žarnjaka, prva pomoć kod opekotina od žarnjaka • pripremiti mikroskopski preparat spužve i mikroskopirati • promatrati životinje u prirodnom okolišu ili akvariju • uočavati reakcije životinje na podražaj

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• navesti da spužve ubrajamo u životinje • navesti morskoga žarnjaka koji ne živi pričvršćen za dno • navesti osnovne pojmove o građi spužve • opisati potporanj tijela spužve uz mikroskopski preparat

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati suradničko učenje (vrijednost rada, podjele posla, dogovaranje, izvršavanja dogovorenog, pripadanje, sigurnost, uvažavanje vrijednost svakoga živog bića)

• uređenje kutića prirode (akvarij s hidrom)

program hazu.indd 296 18.10.2015 21:33:53

Page 297: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 297

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

12

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 10. Plošnjaci

1. Ključni pojmovi: • virnjaci • metilji • trakavice • dvobočna simetrija

2. Potrebno predznanje: • kopnene vode, virnjaci (priroda VI. r. ) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • prirodni materijal – promatranje metilja, trakavice – uočavanje bitne

razlike u organizaciji (oči, glava, crijevo) • navesti prilagodbe nametnika u cilju preživljavanja nepovoljnih uvjeta

života 4. Dodatna ilustracija: • filmovi o nametnicima, izlazak u prirodu, opažanje virnjaka u prirodnom

staništu (potok) 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: geografija: Biljni i životinjski svijet Europe

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ispustiti detalje o građi metilja i o ciklusu njegovog razvitka • podatke o broju ljudi zaraženih metiljem, nefridije, skoleks, proglotide

7. Novo stručno nazivlje: • jednostavne oči • gangliji • vrpčasti živčani sustav • kutikula, dvospolnost • velika proizvodnja jaja • metiljavost • goveđa i svinjska trakavica, ikrica, pasja trakavica (ehinokok)

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • navesti evolucijski napredak u tjelesnoj građi • obrazložiti što su dvospolci • opisati prilagodbe nametnika • prepoznati virnjake (na slici ili živom materijalu)

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • navesti opasnosti i opisati načine zaraze metiljima ili trakavicom

• regeneracija virnjaka 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nacrtati jednostavni crtež jednog od predstavnika ove skupine

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• pravilnom higijenom zaštititi se od zaraze • poticati higijenu prehrane, higijenu domaćih životinja i kućnih ljubimaca,

osjećaj odgovornosti (Kako brinem za zdravlje svog kućnog ljubimca? Kako se ponašati u susretu sa psom lutalicom? Smijem li udomiti pronađenu životinju?)

program hazu.indd 297 18.10.2015 21:33:53

Page 298: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

298a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

13

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 11. Oblići

1. Ključni pojmovi: • dječja glista • trihina

2. Potrebno predznanje: 0 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • razgovor – poznate činjenice iz života – problem nametnika: dječje gliste,

zavojite trihine i pojava trihineloze u nekim krajevima Hrvatske 4. Dodatna ilustracija: • mikroskopiranje preparata dječje gliste

• demonstracija zidne slike 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • slike oboljelih od filarije u tropskim krajevima

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• detalje o građi dječje gliste • domadar • brojčane podatke o duljini tijela dječje gliste

7. Novi stručni nazivi: • prohodno probavilo 8. Brojčani podaci koje treba

upamtiti: 0

9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

• navesti evolucijski napredak u građi oblića (prohodno probavilo, razdvojenost spolova)

• nabrojati nametnike: dječja glista, bijela glistica i zavojita trihina • obrazložiti važnost obaveznoga veterinarskog pregleda mesa, obrade

namirnica visokom temperaturom te održavanje osobne higijena kao zaštite od zaraze nametnicima

10. Pridodani sadržaji: • problem nametnika 11. Izborni sadržaji: • mikroskopiranje jajašaca dječje gliste (preparati)

• trihinela u mišićnom tkivu (preparat) 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati najčešće nametnike i pravila osobne higijene u zaštiti od zaraze

• opisati mogući način zaraze dječjom glistom i zavojitom trihinom 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi i sadržaji: • poticati održavanje osobne higijene i mjere zaštite od zaraze nametnicima • razvijati interes za medicinsku i veterinarsku službu • stjecati navike kupovanja pregledanog mesa od strane veterinarske službe

program hazu.indd 298 18.10.2015 21:33:53

Page 299: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 299

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

14

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 12. Mekušci

1. Ključni pojmovi: • puževi, školjkaši, glavonošci, plašt, stopalo 2. Potrebno predznanje: • utvrđivanje znanja iz VI. razreda, a posebno osobnoga znanja o

životinjama koje djeca od rane dobi poznaju i vrlo rado istražuju i sakupljaju

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• promatranje živih primjeraka skupine (npr. puž vinogradnjak) ili sekcija mrtvih životinja (npr. lignja) – praktični rad – rad u parovima

• demonstracija filma o lignji ili hobotnici 4. Dodatna ilustracija: pretraživanje interneta

promatranje životinje u prirodnom okolišu prirodni materijal – izradba zbirke kućica puževa i ljušture školjkaša

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

fizika: kretanje glavonožaca matematika: geometrija, spirala geografija: Mora i obale Europe likovna kultura: crtanje, slikanje i modeliranje

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• po želji detaljno obraditi samo jednog predstavnika skupine (puž, školjkaš ili glavonožac), a ostale samo na razini prepoznavanja vrste

7. Novo stručno nazivlje: • stopalo • plašt • ljuštura • otvoreni krvotok • probavne žlijezde

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati skupine mekušaca: puževi, školjkaši i glavonošci • obrazložiti evolucijski napredak u organizaciji puža (otvoren krvotok) • promatrati i prepoznati predstavnike mekušaca • navesti primjere opasnosti nestanka nekih vrsta zbog pretjeranog

iskorištavanja (ugroženi mekušci) 10. Dodatni sadržaji koji se mogu

obraditi: 0

11. Izborni sadržaji: • proizvodnja bisera • izradba zbirke mekušaca (malakološke zbirke i izložbe) • indijska lađica (nautilus) konkretna ilustracija ljušture i usporedba sa

sipinom kosti • uzgoj puževa

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• razlikovati tri glavne skupine mekušaca: puževi, školjkaši i glavonošci • mekušci u kulinarstvu

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati znatiželju i zadivljenost za prirodu, istraživanje • razvijati pravilan stav prema očuvanju prirode i biološke raznolikosti • izraditi zbirke školjki (trajna aktivnost - za primorske škole), • upoznati najpoznatije školjke Jadrana - fotografije, crteži • stjecati naviku vrednovanja vlastitoga rada • uočiti evolucijski napredak unutar skupine

program hazu.indd 299 18.10.2015 21:33:53

Page 300: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

300a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

15

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 13. Kolutićavci

1. Ključni pojmovi: • gujavica • kolutićava građa tijela

2. Potrebno predznanje: • utvrđivanje gradiva iz prirode (5. i 6. r.) i vlastitoga iskustva te opažanje gujavice ili drugih predstavnika skupine

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija – živa gujavica • pokus – kretanja gujavice na papiru • promatranje gujavica u zemlji (lumbrikariju) – uočiti po čemu se gujavica

razlikuje od oblića • razgovor – vanjska u unutrašnja građi tijela • objasniti ulogu gujavica u stvaranju humusa • opisati sposobnost regeneracije u gujavica

4. Dodatna ilustracija: • zidne slike 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • veza gujavica i plodnost poljoprivrednih zemljišta • videozapis o gujavici

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• razdiobu na maločetinaše, mnogočetinaše i pijavice, nefridije

7. Novo stručno nazivlje: • kolutićavost • ljestvičavi živčani sustav • disanje kožom, zatvoreni krvotok • krv s hemoglobinom

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • opisati osobitosti kolutićave građe tijela • navesti evolucijski napredak u građi tijela (zatvoreni krvotok) • obrazložiti značaj gujavice za kakvoću tla (humus) • promatrati i uočavati način kretanja gujavice

10. Pridodani sadržaji: • podražljivost gujavice na svjetlost, zvuk i kiselost 11. Izborni sadržaji: • medicinska pijavica

• izrada lumbrikarija • održavanje školskog lumbrikarija

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• uočiti osobitosti kolutićave građe tijela • uočiti važnost gujavica za plodnosti tla

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati znatiželju i pozitivni odnos prema prirodi na temelju vlastitog rada i zalaganja

• razvijati ekološku svijest, odgovornost i brigu za uređenje okoliša - uređenje i održavanje kompostišta u školskom vrtu

program hazu.indd 300 18.10.2015 21:33:53

Page 301: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 301

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

16

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 14. Kukci i ostali člankonošci

1. Ključni pojmovi: • kukci, raci, pauci, stonoge, uzdušnice, vanjski tjelesni pokrov, preobrazba 2. Potrebno predznanje: • priroda 6. razred – šume, kopnene vode i travnjaci – osobno iskustvo i

opažanje životinja u okolišu 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – predstavnika člankonožaca s naglaskom na kukcima –

pobuditi interes – objasniti biološko značenje ove skupine životinja • praktični rad – upoznati građu tijela kukaca na prirodnom materijalu

(danas je sve manje hrušta pa se zbog toga mnogi odlučuju za krumpirovu zlaticu) – opisati životni ciklus kukaca i praćenje istog u vivariju – rasprava – podrijetlo člankonožaca

4. Dodatna ilustracija: • modeli kukaca i drugih člankonožaca, živi kukci, zbirke člankonožaca, slike, filmovi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• fizika: načini kretanja • posjet muzeju, pčelaru, filmovi o zadružnim kukcima, primjeri mimikrije

kukaca u svijetu 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • ispustiti detaljnu podjelu člankonožaca; podjelu probavila na prednje,

srednje i stražnje; entomolozi 7. Novo stručno nazivlje: • člankonošci, člankovite noge, uzdušnice, hitin, složene oči, ticala, usni

organi, ličinka, kukuljica, preobrazba, zadružni kukci, kliješta, predljive bradavice

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• približan broj vrsta radi ilustracije kukaca kao najbrojnije skupine na Zemlji s najvećom sposobnosti prilagođavanja

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti na primjeru kukca osobitosti u građi člankonožaca (glava, prsa, zadak, člankoviti udovi, tjelesni pokrov)

• uočiti prilagodbe kukaca na životne uvjete • imenovati i opisati predstavnike ostalih skupina člankonožaca • opisati preobrazbu kukca • opisati ulogu člankonožaca kao prenosioca bolesti (krpelj) • imenovati neke otrovne člankonošce

10. Pridodani sadržaji: • upoznati zadružni život nekih kukaca 11. Izborni sadržaji: • život leptira, prepoznavanje leptira, mimikrija, organi za glasanje kukaca

(npr. cvrčak) • detaljnije upoznati krpelja i bolesti koje prenosi, grinje u kućnoj prašini i

alergije, trilobiti 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati najčešće kukce u svome okolišu • zaštita od kukaca i pravilna primjena insekticida

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati znatiželju, zadivljenost za prirodu i svijet; uočiti raznolikost i bogatstvo životnih oblika- izložba vlastitih crteža kukaca; pronađi kukce u zalihama hrane u kući; kukci «domaće» životinje (pčela, dudov svilac); razvijati ekološku svijest o važnosti kukaca za život na Zemlji; razvijati svijest o grinjama u kućnoj prašini kao jedan od uzroka alergija u ljudi; poticati brigu i odgovornost za održavanje kutića prirode - u kutić prirode u razredu uz akvarij i terarij uvrstiti farmu mrava, insektarij; poticati brigu o zdravlju - kako postupiti kod uboda pčele, ose, stršljena, komarca; razvijati zdravstvenu kulturu: osobna čistoća, urednost - higijena kućnih ljubimaca – krpelji, ptičje grinje; razgovor s veterinarom; istražiti razvoj ličinke kućne muhe i saznati kako muha prenosi bolesti; poticati međusobnu solidarnost; osjećaj pripadnosti zajednici – zadružni kukci kao i ljudi žive u zajednicama; kako se gradi osjećaj zajedništva

program hazu.indd 301 18.10.2015 21:33:54

Page 302: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

302a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

17

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 15. Bodljikaši

1. Ključni pojmovi: • ježinac • vodožilni sustav

2. Potrebno predznanje: • priroda 6. r.- more, osobno iskustvo i opažanje ježinca, zvjezdače, trpa, zrakasta simetrija tijela

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• pobuditi interes i motivirati učenike prisjećanjem na uspomene s mora ili filmove o životu u moru

• demonstracija – ostatka potpornog sustava ježinca • demonstracija zidne slike – građa ježinca (prohodno probavilo – usta s

donje strane, crijevni otvor s gornje), vodožilni sustav 4. Dodatna ilustracija: • film, video, slike 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • posjet prirodoslovnom muzeju, akvariju ili ustanovi za istraživanje mora.

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ambulaklarne nožice, pluteus, memoriranje detalja o građi bodljikaša,

7. Novo stručno nazivlje: • vodožilni sustav, potporni sustav, zvjezdače, ježinci, trpovi, bodlje 8. Brojčani podatci koje učenik

treba upamtiti: • zrakasta simetrija na osnovi broja 5

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti osobitost građe bodljikaša na primjeru ježinca • nabrojati predstavnike bodljikaša • obrazložiti povezanost zrakaste simetrije tijela s načinom života i prehrane • obrazložiti potrebu zaštite i očuvanja morskih organizama

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • posjet prirodoslovnom muzeju, akvariju ili ustanovi za istraživanje mora 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• opisati osobitosti građe ježinca (crteži bodljikaša, iskustva učenika s bodljikašima – priče s mora)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati pozitivan stav prema zaštiti mora • i riječi mogu ubosti

program hazu.indd 302 18.10.2015 21:33:54

Page 303: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 303

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

18

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 16. Svitkovci

1. Ključni pojmovi: • kopljača • svitak • kralježnica

2. Potrebno predznanje: • vanjski oklop beskralježnjaka građen od (vapnenca) nežive tvari 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – model kopljače; slike i crteži • usporedba sa člankonošcima

4. Dodatna ilustracija: • prozirnice • zidne slike • časopisi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• internet - podatci o rasprostranjenosti

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• riječ arterija • kolutićavost mišića • jetra

7. Novo stručno nazivlje: • svitkovci • kralježnjaci • unutarnji potporanj tijela – svitak, kralježnica, škržno ždrijelo

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • opisati osobitosti građe svitkovaca (kopljača, kralježnjaci) • navesti i obrazložiti evolucijski napredak u građi tijela (unutarnji

potporanj tijela; kralježnica) 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • građa tijela paklare – ličinka i odrasla jedinka 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• opisati i nacrtati kopljaču

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati zadivljenost za prirodu i raznolikost života – uvažiti postojanje i vrijednost svakog živog bića

• uočiti stalni tijek promjena u razvoju živoga svijeta

program hazu.indd 303 18.10.2015 21:33:54

Page 304: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

304a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

19

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 17. Ribe

1. Ključni pojmovi: • peraje • škrge • plivaći mjehur

2. Potrebno predznanje: • građa šarana, pokrov tijela, disanje riba, srce, ikra, mliječ – 5. razred, ribe mora i kopnenih voda 6. razred

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• promatranje morske ili ribe kopnenih voda – regionalno • razgovor – osobno iskustvo s ljetovanja • terenska nastava –rijeka, more i slično – razgovor o vrstama riba koje

učenici poznaju do sada • demonstracija – zidne slike građe šarana • praktični rad – sekcija ribe

4. Dodatna ilustracija: • prozirnica • radna bilježnica s uputama za rad • filmski zapis (video) o resoperki, dvodihalici • dokumentarni film o morskim psima

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• geografija: Gospodarstvo Europe – ribarstvo; Države Južne Europe • fizika: kretanje kroz vodu – trenje; gustoća vode

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• gušterača, leukociti, trombociti, broj vrsta, žumančana vrećica

7. Novo stručno nazivlje: • vensko srce – pretklijetka, klijetka • crvene krvne stanice • nečisnica • hrskavičnjače • koštunjače

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • izdvojiti prilagodbe organizama za život u vodi: oblik tijela, škrge, peraje, plivaći mjehur

• opisati građu riba (vensko srce, arterije, vene, kralježnica, pokrov tijela, mozak i osjetila)

• obrazložiti sličnost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke i udova kopnenih kralježnjak

10. Pridodani sadržaji: • ribe Jadranskog mora i naših rijeka i jezera 11. Izborni sadržaji: • skokunice, učenici prema želji istražuju nešto više o morskim psima,

svitak i koštane ploče, jesetra (Volga) 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• imenovati i prepoznati nekoliko vrsta riba, uočiti prilagodbe organizama za život u vodi (škrge, pokrov tijela)

• recept nekog ribljeg jela 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • razvijati pravilan odnos prema radu i čuvanju pribora za rad • poticati shvaćanje potrebe za zaštitom kopnenih voda i mora • pravila ponašanja pri grupnim izvanškolskim aktivnostima – posjet

gradskoj ribarnici • vježba čišćenja ribe, uz pripremu i konzumiranje

program hazu.indd 304 18.10.2015 21:33:54

Page 305: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 305

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

20

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 18. Vodozemci

1. Ključni pojmovi: • disanje kožom i plućima • preobrazba

2. Potrebno predznanje: • 6. razred – životne zajednice • kopnene vode i šume • pjegavi daždevnjak

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• razgovor – ponašanje žaba • demonstracija – prirodni materijali, slika, modela, dokumentarnog filma,

videozapisa – razmnožavanje žaba 4. Dodatna ilustracija: • prozirnica

• prirodni materijal u njegovoj životnoj sredini 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• detalje o građi žabe; lubanja, kukovlje, oplećje, osjetila, regeneracija

7. Novo stručno nazivlje: • promjenljiva tjelesna temperatura, disanje pluća /koža, nečisnica, punoglavac (osobine ribe), bezrepci, repaši

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • nabrojati predstavnike skupina vodozemaca te usporediti prilagodbe za život u vodi i na kopnu

• usporediti građu punoglavca i ribe • obrazložiti napredak u građi žabe: srce, disanje • opisati preobrazbu vodozemca • obrazložiti potrebu zaštite vodozemaca

10. Pridodani sadržaji: • pojavnost i ugroženost vodozemaca u Hrvatskoj 11. Izborni sadržaji: • informacije o ugroženosti svih vodozemaca

• vodozemci koji kote žive mlade (pjegavi daždevnjak) 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• imenovati i nacrtati nekoliko vodozemaca (regionalni pristup) • pratiti razvoj žabe (od punoglavca do žabe)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati ekološku svijest – uključivanje u regionalne i nacionalne projekte zaštite vodozemaca; upoznavanje sa Zakonom o zaštiti prirode; prometni znakovi «žaba na cesti» na mjestima gdje žabe masovno prelaze preko prometnice (Na primjer: Crna Mlaka kod Jastrebarskog)

• tijekom boravka u prirodi (ekskurzija na baru) primijeniti pravila ponašanja u prirodi

• poticati brigu i razvijati odgovornost za održavanje kutića prirode – akvaterarij; promatranje razvitka žabe

• provesti raspravu na temu: žablje trke – zabava za čovjeka; žablji bataci – gastronomski specijalitet

program hazu.indd 305 18.10.2015 21:33:54

Page 306: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

306a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

21

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 19. Gmazovi

1. Ključni pojmovi: • kopneni kralježnjaci • pokrov tijela

2. Potrebno predznanje: • endemske gušterice (Jabuka, Vis, Palagruža, zelembać (travnjaci) 6. r. 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – preparirani primjerci, zidnih slika i fotografija gmazova • promatranje kostura guštera, oklopa kornjače, kože zmije • razgovor o našim gmazovima • rasprava o uzrocima ugroženosti gmazova kod nas

4. Dodatna ilustracija: • živi predstavnik gmazova iz terarija • zidnih slika: gmazovi naših krajeva; naše otrovne i neotrovne zmije • film o drevnim gmazovima • posjet zoološkom vrtu

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: film Jurski park i slično

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• migavica (sve o tome), mokraćna kiselina, bubnjić, 12 pari živaca, podjela mozga, probavilo i detalji o tome, ihtiosauri, pterosauri

7. Novo stručno nazivlje: • pokrov tijela – ljuske, štitići, oklop, kornjače, ljuskaši, krokodili • djelomično pregrađeno srce (dvije pretklijetke i jedna klijetka djelomično

pregrađena) • drevni gmazovi

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• 150 milijuna godina najstariji gmazovi

9. Obrazovna postignuća: • opisati prilagodbe gmazova za život na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela)

• navesti evolucijski napredak u građi unutrašnjih organa • prepoznati i imenovati predstavnike pojedinih skupina gmazova • obrazložiti postupke pružanja prve pomoći u slučaju ugriza otrovnice • obrazložiti potrebu očuvanja i zaštite gmazova

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • referati po izboru učenika, premosnici (pilasti premosnik)

• izradba plakata ili prezentacije o izumrlim gmazovima, varani – zmajevi s otoka Komodo

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati na slikama i imenovati predstavnike skupina gmazova • opisati vanjsku građu gušterice, osobito pokrov tijela • upozoriti na opasnost od ugriza zmije, oprez na izletima

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati ekološku svijest – zauzeti stav o potrebi očuvanja i zaštite gmazova i njihovih staništa

• razlikovati otrovne od neotrovnih zmija u svom kraju • poticati brigu i razvijati odgovornosti za održavanje kutića prirode –

terarij

program hazu.indd 306 18.10.2015 21:33:54

Page 307: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 307

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

22

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 20. Ptice

1. Ključni pojmovi: • krila, perje, šuplje kosti, stalna temperatura tijela 2. Potrebno predznanje: • 6. razred – ptice pjevice, močvarne ptice

• 5. razred – kretanje životinja, razmnožavanje kokoši 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – preparirane ptice – razgovor o ovoj skupini kralježnjaka • rasprava – vrste koje susreću svakodnevno • razgovor – građa tijela uz demonstraciju zidne slike, filma, prozirnice i

slično • demonstracija – kostur goluba, preparirane ptice • opažanja u prirodnom staništu ili ZOO

4. Dodatna ilustracija: • videokaseta «SOS za ptice» i slično • Atenborough: Živi planet i život na Zemlji • plakati Zaštićene ptice u RH

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• uspostaviti suradnju s Ornitološkim zavodom – prebrojavanje ptica, prstenovanje i slične akcije

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • trtica, brzine ptica pri letu (staviti u zanimljivost), podjela ptica na

bezgrebenke i grebenke • brzina čiope 170 km/h, sivi sokol 60 do 290/350 km/h, lastavice 160

km/h, golub pismonoša 80 km/h, albatros – raspon krila 3,63, bjeloglavi sup 3 m – navesti samo kao zanimljivost.

7. Novo stručno nazivlje: • pokrov tijela, šuplje kosti ,volja, žljezdani i mišićni želudac, zračni mjehur, četverodijelno srce, stalna tjelesna temperatura, čučavci, potrkušci, praptica

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• temperatura tijela 40 do 43 ºC

9. Obrazovna postignuća: • opisati značajke građe ptica (krvotok, disanje i probavu) • obrazložiti pojam stalne temperature tijela • opisati prilagodbe ptica načinima kretanja (voda, tlo, zrak) • navesti primjere brige za potomstvo u ptica • promatrati i prepoznati najčešće zavičajne vrsta ptica • obrazložiti potrebu očuvanja i zaštite ptica

10. Pridodani sadržaji: • ugroženost ptica u zavičaju 11. Izborni sadržaji: • referati i istraživanje: građa perja, selidba, ponašanje ptica, postavljanje

umjetnih gnijezda (kućica) za gniježđenje, briga za potomstvo, uzgoj nojeva, prepelica i dr.; podjela ptica na bezgrebenke i grebenke

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati nekoliko vrsta ptica • objasniti po čemu se ptice razlikuju od ostalih životinja

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati brigu o pticama u školskom ptičarniku i okolišu; izraditi kućicu za ptice i hraniti ptice zimi; razvijati svijest o važnosti očuvanja i zaštite ptica; organizirati razgovor s lovcem i raspravu o nezakonitom lovu i krijumčarenju ptica; posjetiti Eko centar Caput Insulae, uz mogućnost posvajanja bjeloglavog supa; poticati odgovornost i vrednovanje vlastitog rada i uloženog truda, poticati brigu o kućnim pticama te dobrotvorni rad u ustanovama za zaštitu ptica; povezati napredak u građi tijela ptica sa pojavom stalne tjelesne temperature

program hazu.indd 307 18.10.2015 21:33:55

Page 308: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

308a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

23

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 21. Sisavci

1. Ključni pojmovi: • sisanje majčinog mlijeka, dlake, maternica 2. Potrebno predznanje: • građa životinjskog organizma, ponašanje životinja, prehrana životinja,

razmnožavanje sisavaca, disanje i krvotok – 5. razred 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • razgovor – kućni ljubimci – sisavci – zapažanja učenika – rasprava o

ponašanju životinja • praktični rad – mikroskopiranje trajnoga preparata krvi sisavaca • demonstracija – kostura sisavaca, zidne slike – građa unutarnjih organa;

preparirane životinje: šišmiš, krtica i slično; slike dupina, kita i drugih sisavaca; film o razmnožavanju sisavaca

4. Dodatna ilustracija: • dopunska literatura, internet 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• gušterača, enzimi, plućni mjehurići, detaljnija podjela mozga, podjela sisavaca na jednootvore, tobolčare i prave sisavce

7. Novo stručno nazivlje: • dlakavost (malje, osje) • posteljica, pupčana vrpca, predstavnici sisavaca, letnica

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti po čemu su sisavci najrazvijeniji kralježnjaci (građa mozga, potpuno pregrađeno srce, velika površina pluća, stalna tjelesna temperatura, pokrov tijela, posteljica, pupčana vrpca, briga za mlade)

• razlikovati prilagodbe sisavaca na različite načine života • razlikovati i razvrstati sisavce u osnovne skupine (jednootvori, tobolčari i

plodvaši) 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • podjela sisavaca – zoogeografija, primitivni sisavci, zaštićeni sisavci

• referati: sisavci u zraku, u moru, u kopnenoj vodi, pod zemljom, posjet prirodoslovnom muzeju, zoološkom vrtu, izrada kućice za šišmiše.

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• spoznati da su sisavci najrazvijeniji kralježnjaci i znati zbog čega • nabrojati i prepoznati na slici nekoliko vrsta sisavaca obzirom na stanište

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati humane vrijednosti, poštovanje života i brižnost prema nemoćnima

• zauzeti se za humano postupanje s domaćim životinjama i kućnim ljubimcima ( Zakon o dobrobiti životinja)

• razvijati pravilne stavove u očuvanju i zaštiti životinja (Veli Lošinj: akcija posvajanja dobrog dupina, nezbrinute životinje – sklonište za medvjede Kuterevo)

• razvijati zadivljenost, znatiželju za prirodu - naj sisavci (najbrži, najteži, naj...)

program hazu.indd 308 18.10.2015 21:33:55

Page 309: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 309

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

24

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 22. Mahovine

1. Ključni pojmovi: • stabalce • listići • spore

2. Potrebno predznanje: fotosinteza, kloroplasti; o mahovinama u životnoj zajednici šume (6. r.) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • promatranje prirodnog materijala – mahovina, opisivanje i crtanje;

praktični rad – tobolac i spore, demonstracija filma: Mahovine 4. Dodatna ilustracija: • dopunska literatura

• internet 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • izrada živog kutića s mahovinama

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• vegetativni i generativni organi stablašica • sporofit i gametofit • pojmove: rizoid, sporogon

7. Novo stručno nazivlje: • prilagodbe biljaka za život na kopnu • skupine biljaka • nespolni i spolni organi vlaska – stabalce, listić, tobolac, spora,

prokličnica 8. Brojčani podatci koje učenik

treba upamtiti: 0

9. Obrazovna postignuća: • navesti prilagodbe prvih biljaka životu na kopnu • prepoznati mahovine, na temelju prirodnog materijala kao

najjednostavnije građene biljke • promatrati građu mahovine na prirodnim uzorcima • đpisati na predlošku životni ciklus mahovine • prirediti listiće mahovina za mikroskopiranje

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • psilofiti

• Zašto su mahovine slijepa grana evolucije? • mah tresetar i treset

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati mahovinu • opisati stanište i građu mahovine

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati boravak u prirodi, ljubav prema prirodnoj ljepoti i skladu; razvijati sposobnost promatranja, zapažanja – izlet u prirodu i snalaženje u prirodi pomoću mahovine

• stvoriti predođbu o prvim biljkama na kopnu – izumrlim psilofitima

program hazu.indd 309 18.10.2015 21:33:55

Page 310: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

310a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

25

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 23. Papratnjače

1. Ključni pojmovi: • korijen • stabljika • list

2. Potrebno predznanje: • paprat u prizemnom sloju šume (6. r.), korijen, stabljika, list, podanak (5. i 6. r).

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• prirodni materijal (paprat) i herbarski primjerci papratnjača – mikroskopiranje sporangija i spora

• opisivanje razvojnog ciklusa paprati prema zidnoj slici ili prozirnici 4. Dodatna ilustracija: film 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• pojmove: arhegonij i anteridij

7. Novo stručno nazivlje: • crvotočine, preslice, paprati, građa paprati, sporangij, protalij, papratnjače starog doba, uzroci izumiranja

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • prepoznati i imenovati osnovne skupine papratnjača • opisati građu i razmnožavanje papratnjača • prepoznati na prirodnim uzorcima biljna tkiva i organe • usporediti građu i razvoj papratnjača s mahovinama • obrazložiti evolucijsku važnost papratnjača • promatrati i prepoznati vrstu papratnjače iz zavičaja • promatrati mikroskopom i opisati sporangije sa sporama

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • podjela papratnjača,

• upoznati crvotočine i preslice • detaljnije opisati razvojni ciklus papratnjača • opisati razvojni ciklus selagine

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati i nacrtati paprat

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijanja odgovornosti i brige za estetsko uređenje učionice – njegovanje ukrasnih paprati u razredu

• poticati boravak u prirodi – utvrditi pravila ponašanja u prirodi • razvijati ekološku svijest – razmotriti problem prekomjernog branja

biljaka za potrebe cvjećarstva

program hazu.indd 310 18.10.2015 21:33:55

Page 311: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 311

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

26

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 24. Golosjemenjače

1. Ključni pojmovi: • sjemeni zametak • sjemenke

2. Potrebno predznanje: • sjemenka, klica, sjemeni zametak (5. r.) • pojam vazdazelene šume (6. r.)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• promatranje prirodnog materijala i herbarskih primjeraka golosjemenjača (prema položaju škole)

• praktični rad – mikroskopiranje (peludna zrna – klijanje) • demonstracija - zidne slike i fotografije – četinjače • mikroskopiranje presjeka iglice

4. Dodatna ilustracija: 0 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• zigota, spermalne stanice, sjemene ljuske, detaljni opis oplodnje, dekorativno drveće, detaljni opis podrijetla golosjemenjača

7. Novo stručno nazivlje: • plodni list • prašnički list • skupine četinjača; cikas, ginko

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti zašto pojava sjemenke predstavlja evolucijski napredak • uočiti napredak u razmnožavanju u odnosu na papratnjače • razlikovati glavne skupine i navesti predstavnike golosjemenjača • opisati građu golosjemenjače • promatrati prirodni materijal te donositi zaključake o vezi građe i funkcije • prepoznati i razlikovati smreku, jelu i bor.

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • golosjemenjače u hortikulturi

• izradba herbarske zbirke 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prepoznati i razlikovati smreku, jelu i bor • izradba herbarske zbirke

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poticati boravak u prirodi, promatranje i zapažanje, vođenje bilješki, izvještavanje o uočenim pojavama

• razvijati ekološku svijest - « pluća grada» - obilazak gradskih parkova; posjet botaničkom vrtu; ekskurzija u šumu; utvrditi pravila ponašanja u prirodi

• poticati zajedničke kreativne aktivnosti: izrada novogodišnjeg nakita od češera; izrada herbarija i albuma sa slikama golosjemenjača; obilježavanje (naziv vrste) golosjemenjača u školskom parku; izložba učeničkih crteža zaštićenih biljaka

program hazu.indd 311 18.10.2015 21:33:55

Page 312: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

312a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

27

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 25. Kritosjemenjače

1. Ključni pojmovi: • cvijet, plod, jednosupnice, dvosupnice 2. Potrebno predznanje: • građa biljke cvjetnjače i njeni organi, oprašivanje, oplodnja, plod,

rasprostranjivanje plodova i sjemenki (5. r.). 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • razgovor – prirodni materijal – građa cvijeta (kritosjemenjače – lončanice,

cvjetovi, plodovi i sjemenke), školski herbarij • praktični rad – prerez kroz plodnicu, peludna zrna, građa sjemenke • izvanučionička nasatva – okoliš škole – herbarski primjerci

4. Dodatna ilustracija: • zidne slike, fotografije • posjet botaničkom vrtu

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• spermalne stanice • cvjetište • oprašivanje kozlaca

7. Novo stručno nazivlje: • dvosupnice, jednosupnice 8. Brojčani podatci koje učenik

treba upamtiti: 0

9. Obrazovna postignuća: • navesti značajke kritosjemenjača kao najrazvijenijih i najrasprostranjenijih biljaka našeg doba.

• povezati građu cvijeta s funkcijom oprašivanja i oplodnje. • navesti prilagodbe plodova i sjemenki za rasprostranjivanje. • razlikovati jednosupnice od dvosupnica. • primjena znanja: promatranjem prirodnog materijala povezati građu

dijelova biljke i skupinu kritosjemenjača kojoj pripadaju 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • posebne prilagodbe cvjetova za oprašivanje (livadna kadulja, kozlac i sl.)

• upoznati neke porodice kritosjemenjača: ruže, krstašice, glavočike, žabnjaci, bukve, lepirnjače, ljiljani, trave

• izraditi cvjetne formule predstavnika poznatijih porodica; prema ključu za određivanje

• odrediti nekoliko kritosjemenjača • promatranje i praćenje na temu: od sjemenke do ploda (od cvijeta do

ploda) 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prema crtežu ili zidnoj slici opisati ulogu i građu cvijeta • donijeti jedan cvijet i nacrtati ga • nadopunjavati herbar

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijati zadivljenost za prirodu – fotografiranje, promatranje i crtanje zavičajnih biljaka, pripremiti izložbu učeničkih crteža i fotografija; razvijati ekološku svijest - uočavanje lijepo uređenih vrtova u naselju; razmotriti problem prekomjernog branja ukrasnog bilja; vrednovati rezultate osobnog rada i zalaganja; poticati brigu za ljepotu životnog prostora - organizirati uzgoj školskih lončanica i sadnica cvijeća za potrebe škole i za prodaju (školski staklenik); sudjelovati u njegovanju razrednoga i školskoga cvijeća i vrta; uzgojiti biljku cvjetnjaču u svom domu ili školi; razvijati svijest o važnosti zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti; sposobiti učenike za samokritičnost

program hazu.indd 312 18.10.2015 21:33:56

Page 313: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 313

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

28

BIOLOGIJA 7. RAZRED Tema: 26. Evolucija

1. Ključni pojmovi: • evolucija, prirodna selekcija (odabiranje, izolacija), promjenjivost vrsta • Darwin

2. Potrebno predznanje: • pregled živog svijeta, (biologija 7.), (geografija 5.) • prijenos nasljedne tvari, spolno razmnožavanje

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• sistematizacija dokaza o evoluciji živog svijeta obrađena tijekom školske godine

• demonstracija – fosili, slike • rad na tekstu – udžbenik, dopunska literatura, referati Put jednoga

prirodoslovca • primjeri prilagođenosti – rezultat selekcije, na prirodnom materijalu i

slikama objasniti modifikaciju i mutaciju • praktični rad – pojava modifikacije

4. Dodatna ilustracija: • izrada razvojnog stabla • gušteri naših otoka • vrste koje je selekcijom dobio čovjek • genetički inženjering u funkciji dobivanja organizama boljih svojstava

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: medijska kultura – film, na primjer: Australija – Muzej živih fosila – geografija 6. r.

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• atavizam, homologni i analogni organi • Jean-Baptiste Lamarck, Carl von Linné • specijacija, monere, rudimenti

7. Novo stručno nazivlje: • razvojni niz, poredbena anatomija, razvoj zametka, prijelazni oblici, fosili, promjenjivost organizama, prirodni odabir, izolacija, mutacija, modifikacija.

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti da je biološka evolucija postupni razvoj živog svijeta • navesti dokaze evolucije živog svijeta • obrazložiti čimbenike evolucije i proces nastajanja novih vrsta (prirodno

odabiranje, izolacija) • obrazložiti Darwinovu teoriju razvoja života na Zemlji

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • izradba zbirke Fosili zavičaja

• istražiti primjer odnosa između neke promjene okoliša i prilagodbe organizma

• naši: endemi, relikti, pasmine, sorte • pronalaženje primjera modifikacija u prirodi

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• sudjelovanje u izradi plakata ili modela evolucijskog stabla

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• isticati humanističke vrijednosti poput snošljivosti • razumijevanja i poštovanja drugih i drugačijih • razmatrati uzroke promjenjivosti organizma i proces nastajanja novih

vrsta • upoznati život i djelo Darwina

program hazu.indd 313 18.10.2015 21:33:56

Page 314: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

314a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

29

BIOLOGIJA 7. RAZRED IZBORNA TEMA: 1. Istraživanje u biologiji

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Uz uvodni sat i uz sve teme

2. Ključni pojmovi: Istraživačke metode u biologiji (istraživanje u prirodi, istraživanje u laboratoriju), promatranje, eksperiment, istraživački rad;

3. Preporuke za metodičku obradu:

motivacija – za samostalni istraživački rad – pronalaženje primjerenog problema – izvođenje pokusa – obrada rezultata – izvođenje zaključka – prikaz rada – rasprava

4. Dodatna ilustracija: • primjeri istraživačkih radova • prikaz postera sa susreta mladih biologa

5. Primjeri suodnosa drugim predmetima:

• internet • terenska nastava • izvanučionička nastava: knjižnica, laboratorij (PMF, Ruđer Bošković,

neka tvornica...).

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novi stručni nazivi: • laboratorij • eksperiment • znanstvenik • hipoteza • teorija • uzorkovanje • postaja • poster

8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• fenološka opažanja u školskom okolišu • stupanj onečišćenja obližnjeg potoka, bare, rijeke, jezera • učestalost biljne i životinjske vrste na određenom području, staništu

(konkretni primjer – riječni rak) • utjecaj unesene vrste na urođene vrste itd.

program hazu.indd 314 18.10.2015 21:33:56

Page 315: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 315

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

30

BIOLOGIJA 7. RAZRED IZBORNA TEMA: 2. Zanimljivosti iz života zadružnih kukaca

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Člankonošci

2. Ključni pojmovi: • mravinjak, pčelinjak, osinjak, termitnjak • podjela rada u zadruzi

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• izradba mravinjaka

4. Dodatna ilustracija: • modeli i slike zadružnih kukaca i njihovih nastambi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• internet, video zapisi • posjet: Tehničkom muzeju (promatranje košnice), pčelaru, pčelarskoj

zadruzi • geografija – tlo, fotografiranje; likovna kultura – izradba postera; hrvatski

jezik – način izražavanja, logično mišljenje, pravopis, služenje znanstvenom literaturom

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručni nazivi: • matica, radilica, trut, vojnik, feromon

8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• istražiti od kojih zadružnih kukaca imamo korist i kakvu štetnost zadružnih kukaca

program hazu.indd 315 18.10.2015 21:33:56

Page 316: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

316a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

31

BIOLOGIJA 7. RAZRED IZBORNA TEMA: 3. Štetnici u poljoprivredi i šumarstvu

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Člankonošci – kukci

2. Ključni pojmovi: • upoznati se s nekoliko bolesti koje uzrokuju kukci te spoznati koji su kukci štetnici u poljoprivredi i šumarstvu

3. Prijedlozi za metodičku obradu:

• prirodni materijal: zbirka kukaca, kora hrasta, smreke

4. Dodatna ilustracija: • slike i crteži kukaca

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• internet • poljoprivredna apoteka – posjet • izvanučionička nastava – matematika: statistika; geografija – orijentacija,

tematske karte; hrvatski jezik – služenje znanstvenom literaturom, logično izražavanje, pravopis; likovna kultura, fotografiranje

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • rovac, kupusni bijelac, krumpirova zlatica, biljne uši, borov i smrekov prelac, potkornjak, moljac

8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• Kako se borimo protiv štetnih kukaca – istražiti koji se načini zaštite od štetnih kukaca koriste u zavičajnim povrtnjacima i voćnjacima

• Biološko vrtnarenje – uočiti štetne kukce na drveću u školskom okolišu, istražiti i upozoriti na potrebu zaštite stabala

program hazu.indd 316 18.10.2015 21:33:56

Page 317: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 317

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 7. razred

Radna nelektorirana verzija od 26. kolovoza 2006.

32

BIOLOGIJA 7. RAZRED IZBORNA TEMA:: 4. Raznolikost kritosjemenjača

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Kritosjemenjače

2. Ključni pojmovi: • žabnjaci, lepirnjače, krstašice, usnače, glavočike, trave, ljiljani, ključ za određivanje

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• prirodni materijal

4. Dodatna ilustracija: • herbarski primjerci biljaka, slike

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Internet • posjet botaničkom vrtu: matematika – statistika; geografija – kartiranje;

ekologija, fotografiranje, mikroskopiranje; likovna kultura; hrvatski jezik – način izražavanja, logično mišljenje, pravopis

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • cjevasti i jezičasti cvjetovi, kalavac, pšeno, pucavac, komuška

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• izradba cvjetne formule predstavnika pojedinih porodica, promotriti građu cvijeta trava

• Širom otvorene oči – otkrivanje poznatog novim očima

BIOLOGIJA 7. RAZRED IZBORNA TEMA: 5. Bioindikatori

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Alge i gljive

2. Ključni pojmovi: • lišaj, simbioza, biološki pokazatelji, biološko praćenje promjena u prirodi

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• prirodni materijal, mikroskopiranje

4. Dodatna ilustracija: • herbarijski primjerci, slike

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• promatranje u prirodi • internet, služenje domaćom i stranom stručnom i znanstvenom literaturom • likovna kultura

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • kakvoća zraka, sumporni dioksid, epifiti

8. Brojčani podatci: 0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

epifitski lišajevi; kiselost kore drveća i rasprostranjenost lišajeva; razmnožavanje lišajeva; alge i gljive u lišaju; uporaba lišajeva. Rasprostranjenost lišajeva; spore u lišajevima; lišajevi u medicini; kemijske metode određivanja lišajske vrste, Svijet lišajeva - izložba učeničkih radova (fotografija, crteža)

program hazu.indd 317 18.10.2015 21:33:57

Page 318: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

program hazu.indd 318 18.10.2015 21:33:57

Page 319: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatski nacionalni obrazovni standard za 8. razred osnovne škole

Predmet: BIOLOGIJA

program hazu.indd 319 18.10.2015 21:33:57

Page 320: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

320a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

1

TEME IZ BIOLOGIJE ZA 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

1. Roditelji i potomci 2. DNA molekula 3. Građa i funkcija ljudskog organizma 4. Građa i uloga spolnih organa 5. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja 6. Od rođenja do smrti 7. Odgovorno spolno ponašanje 8. Kosti i veze među kostima 9. Mišići 10. Živčana stanica i živac 11. Živčani sustav 12. Ovisnosti 13. Osjetilo vida 14. Osjetila – osjet sluha i ravnoteže 15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline) 16. Hormonska regulacija 17. Krvotok 18. Zaštita organizma od bolesti 19. Organi za disanje i glas 20. Građa, uloga i bolesti probavnih organa 21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana 22. Sustav organa za izlučivanje 23. Koža 24. Podrijetlo čovjeka

Izborne teme 1. Spavanje budnost i djelatnost mozga 2. Biologija i izazovi budućnosti 3. Zdravlje i bolesti 4. Čovjek kao svemirski putnik 5. Sport i zdravlje 6. Fiziologija ronjenja

program hazu.indd 320 18.10.2015 21:33:57

Page 321: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 321

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

2

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 1. Roditelji i potomci

1. Ključni pojmovi: • srodnost i raznolikost • nasljeđivanje • nasljedne i nenasljedne promjene

2. Potrebno predznanje: • križanje, geni, kromosomi, građa stanice, mitoza, mejoza; životinjska pasmina i biljna sorta

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija - slike iz udžbenika ili s interneta: slika čovjekovih kromosoma (s kombinacijom za ženski spol i za muški spol) - rasprava

• promatranje u prirodi, na selu, u zoološkom i botaničkom vrtu • razgovor o razmnožavanju • rasprava o nasljednim osobinama i prilagođavanju

4. Dodana ilustracija: • film; shema diobe jednostaničnog organizma: ameba, papučica i sl. – potomci su slični roditeljima; tablica dominantnih i recesivnih osobina u čovjeka; slike iz medicinskog leksikona ili enciklopedije ili s interneta i razgovor o njima; popularno-znanstvena emisija o kloniranju

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: kemijski elementi i njihovi spojevi, biološki važni spojevi

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• pojam modifikacije i kloniranje prebaciti u izborni sadržaj ; nasljedne bolesti staviti u izborni sadržaj; križanje po Mendelovim zakonima prebaciti u izborni sadržaj; ispustiti stručne izraze, adenin, citozin, gvanin, timin; detalje mejoze (I. i II. mejotička dioba); dijelove teksta s pretjeranim detaljima izbaciti (opis organela, diobenog vretena, kromatide, zigote); izbaciti naziv uzdužna dioba po pukotini (nije razumljivo); ukrižanje (“crossing-over”) izbaciti jer je suviše zahtjevno za osnovnu školu

7. Novo stručno nazivlje: • srodnost, genska raznolikost, spolni kromosomi, nasljedna svojstva, stečena svojstva, dominantno i recesivno nasljeđivanje

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• 46 (23 para) kromosoma u čovjeka; polovičan broj kromosoma (23) u spolnim stanicama

9. Obrazovna postignuća: • opisati gene kao nosioce nasljednih osobina • razlikovati spolno od nespolnog razmnožavanja • istaknuti da pri spolnom razmnožavanju sudjeluju oba roditelja – žena/ženka i

muškarac/mužjak, odnosno ženska jajna stanica i muška spolna stanica – spermij te da su potomci raznoliki

• obrazložiti važnost genske raznolikosti za opstanak života • opisati kako muške spolne stanice (spolni kromosomi X i Y) određuju spol

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • nasljedne bolesti (Downov sindrom, albinizam); bolesti koje se spolno vezano

nasljeđuju (hemofilija); forenzičari kao detektivi ovog doba; crtice iz Mendelova života; križanje po Mendelovim zakonima; uzroci mutacija; kloniranje; nasljedne bolesti s dominantnim i recesivnim nasljeđivanjem; modifikacija i primjeri u ljudi: npr. povećanje odnosno smanjenje mišićne mase pri fizičkom opterećenju ili inaktivnosti (imobilizacija pri kostolomu), pigmentacija kože pri sunčanju

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• uočavanje sličnosti među članovima obitelji

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanističke vrijednosti - radionica: retoričko pitanje – pada li jabuka daleko od stabla; ljubav prema obitelji; obitelji se razlikuju

• tolerancija i poštovanje različitosti- nacrtaj svoj svijet; što te određuje?

program hazu.indd 321 18.10.2015 21:33:57

Page 322: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

322a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

3

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 2. DNA molekula

1. Ključni pojmovi: • kromosomi, DNA molekula, genom, mutacije 2. Potrebno predznanje: • građa stanice, mitoza, mejoza, jezgra, kromosomi, geni 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – slika koja prikazuje prijenos genske poruke na bjelančevine • diskusija i / ili okrugli stol na temu nasljedna svojstva • izrada jednostavnog modela DNA molekule

4. Dodana ilustracija: • internet; sheme prijenosa genske poruke, različiti kodovi (slova, muzičke note, genski kod); slike, filmovi, modeli

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: biološki važni spojevi • geografija: strukture stanovništva i gospodarstva

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• obrazložiti i naglasiti značenje mutacija za evoluciju i stvaranje bioraznolikosti; pogrešno: “Jako radioaktivno zračenje izaziva mutacije”, jer ono izaziva smrt, a slabo zračenje uzrokuje mutacije

7. Novo stručno nazivlje: • DNA, RNA,kod – genski zapis, genom, kancerogene tvari, zloćudne bolesti 8. Brojčani podatci koje

učenik/ca treba upamtiti: • 3 milijarde znakova u genomu čovjeka

9. Obrazovna postignuća: • navesti što je genom • obrazložiti zašto u jednom organizmu sve stanice imaju isti zapis ili genom • obrazložiti da se genom sastoji od DNA molekula • imenovati DNA i RNA kao nasljednu tvar • istaknuti da DNA sadrži gene koji su nositelji nasljednih svojstava u svih živih bića • objasniti što su mutacije (promjene) • istaknuti važnost mutacija koje se prenose na potomstvo i glavni su pokretač

prilagodbe živih organizama • obrazložiti da mutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje su tada

nasljedne (genetske bolesti) 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • ustroj genskog koda (kodon); mutacije gena koji uzrokuju razne bolesti,

posebice zloćudne bolesti; kancerogene tvari npr. tvari iz dima cigarete, azbest, benzen

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• geni su nosioci nasljednih svojstava u svih živih bića: zašto su članovi obitelji slični?

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• samopoštovanje- imam pravo na svoju osobnost; po čemu sam poseban i jedinstven

• kako me vide drugi • ljubav prema obitelji – tko sam ja i kome pripadam • razumijevanje i poštovanje drugih i drugačijih – svi smo različiti, ali imamo

mnogo sličnosti • različitost kao bogatstvo i temelj razvitka čovjeka i svijeta • proslava "dana različitosti" • osobna odgovornost za razvoj sposobnosti i talenata sukladno svojoj prirodi,

duhovna dimenzija postojanja, cjeloživotno učenje - ljudi su sposobni gotovo neograničeno učiti

• ljudi se mijenjaju gotovo svakodnevno; moje je pravo da se mijenjam, a prihvaćam i obveze; moje sposobnosti i moja ograničenja

program hazu.indd 322 18.10.2015 21:33:57

Page 323: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 323

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

4

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 3. Građa i funkcija ljudskog organizma

1. Ključni pojmovi: • stanica • izvanstanična tekućina • tkiva • organi • organski sustavi ljudskog tijela

2. Potrebno predznanje: • građa životinjske stanice, (priroda 5. razred); • kemijski elementi koji grade živa bića (kemija 7. razred); unutrašnji

organi u životinjskom organizmu (priroda 5. razred, biologija 7. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • mikroskopiranje različitih tkiva popraćeno ilustracijama • predočavanje složenosti građe ljudskog organizma pomoću aplikacija

4. Dodana ilustracija: 0 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • izvanstanična tekućina • stalnost sastava tjelesnih tekućina

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • povezati osobitosti građe i uloge različitih stanica • navesti postojanje izvanstanične tekućine kao unutarnjeg okoliša • opisati usložnjivanje građe ljudskog organizma (stanice, tkiva, organi,

sustavi organa) • istaknuti zdravstveno značenje vode za piće te povezati važnost

nadoknade vode i soli izgubljene znojenjem 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: 0 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• imenovati i pokazati organe na modelu čovjeka • značenje vode za očuvanje života i zdravlja

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• razvijanje svijesti o zdravlju organizma i osobnoj odgovornosti • razvijanje odgovornosti za prirodne resurse vode

program hazu.indd 323 18.10.2015 21:33:58

Page 324: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

324a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

5

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 4. Građa i uloga spolnih organa 1. Ključni pojmovi: • muški i ženski spolni organi

• sporedna spolna obilježja 2. Potrebno predznanje: • pubertet, spolni organi

• stanična građa, razmnožavanje • sjemenici, jajnici, spolne stanice, maternica, menstruacija, polucija

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• razgovor – vlastito tijelo, ponašanju i promjenama u pubertetu • demonstracija – slike, obrazovni filmovi • demonstracija – rasklopni model čovjeka; slike iz udžbenika

4. Dodana ilustracija: • literatura namijenjena mladima 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: 0

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • stidnica • ovulacija • prostata

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• prosječno trajanje menstrualnog ciklusa (26 – 31dan); prosječno trajanje mjesečnice, menstruacije (3 – 5 dana)

9. Obrazovna postignuća: • povezati građu i ulogu spolnih organa • istaknuti važnost poznavanja menstruacijskog ciklusa • opisati pojavu menstruacije i polucije kao znak spolne zrelosti

organizma i mogućnosti oplodnja • obrazložiti zašto spolnu zrelost treba pratiti odgovorno spolno

ponašanje • povezati menstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima • navesti osnovne načine kontracepcije i obrazložiti ulogu kontracepcije

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • razumijevanje suprotnog spola i njegove biološke uloge; knjige o

spolnosti primjerene uzrastu učenika 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• razlike među spolovima, uloga sjemenika i jajnika, znati što je polucija i mjesečnica, higijena spolnih organa

• bilježenje menstruacijskog ciklusa (djevojčice) 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • samopoštovanje i vladanje sobom - moje tijelo se mijenja... • moje je tijelo zrelo, a ja još nisam • poštovanje različitosti, jednakovrijednost i jednaka prava spolova • prepoznajem vlastite predrasude • što je privatnost; moja prava i moje odgovornosti.... • Deklaracija o ljudskim pravima • razvijati svijest o vrijednosti vlastitog tijela

program hazu.indd 324 18.10.2015 21:33:58

Page 325: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 325

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

6

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 5. Začeće i razvitak djeteta prije rođenja

1. Ključni pojmovi: • oplodnja ili začeće • razvoj ploda • trudnoća • porođaj

2. Potrebno predznanje: • razmnožavanje sisavaca, briga za potomstvo; građa i uloga spolnih organa, spolne stanice, broj kromosoma u ljudskim spolnim stanicama, oplodnja ili začeće

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• metoda razgovora • metoda demonstracija slika , filmova • metode rada na tekstu • diskusija na temu spolnosti – rad u skupinama

4. Dodana ilustracija: • obrazovni filmovi 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • hrvatski jezik: književnost

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• težina ploda u IV. mj. nije 0,5 kg nego 100 - 300 g.; ispustiti detalje o oblikovanju ploda, broj spermiji

7. Novo stručno nazivlje: • razvoj ploda • čuvanje trudnoće • porođaj • novorođenče • vodenjak • pupkovina • posteljica • nedonošče • blizanačka trudnoća

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• 40 tjedana ili 280 dana trajanje trudnoće

9. Obrazovna postignuća: • opisati razvoj ploda prije rođenja • razlikovati pojmove trudnoća i porođaj • nabrojiti znakove trudnoće: izostanak mjesečnice, tjelesne promjene • opisati ulogu posteljice i pupčane vrpce • razlikovati pojmove zametak i plod • obrazložiti potrebu odgovornoga ponašanja u trudnoći

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • trudnoća i Rh faktor 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• usvajanje pojmova oplodnja, začeće, trudnoća, čuvanje trudnoće, porođaj • odgovornost majke u trudnoći i prema rođenom djetetu

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• poštovanje života, obazrivost • kultura ponašanja – ustupiti mjesto za sjedenje trudnici • Majčin dan u svibnju • razgovor s vlastitom majkom o trudnoći i porođaju • razvijati pozitivan stav prema trudnoći, porođaju i roditeljstvu • razvijati ispravan stav o smislu i značenju spolnog odnosa u kontekstu

cjelovitosti osobe

program hazu.indd 325 18.10.2015 21:33:58

Page 326: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

326a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

7

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 6. Od rođenja do smrti

1. Ključni pojmovi: • životna razdoblja: rođenje, djetinjstvo, pubertet, mladalaštvo, zrela dob, starost i smrt

2. Potrebno predznanje: • nasljedne osobine određuju geni • raznolikost živih bića proizlazi iz različitih kombinacija gena u

kromosomima • spolne stanice, začeće, razvoj ploda

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• promatranje vlastitog tijela i tijela djeteta, roditelja, djeda i bake; izrada grupnih postera

• rasprava s učenicima 4. Dodana ilustracija: • slike iz časopisa

• dokumentarni film; osobne fotografije i fotografije članova obitelji 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • hrvatski jezik: književnost

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • hormonske promjene u pubertetu • mladenaštvo (adolescencija) • zrela dob • menopauza ili klimakterij starost • smrt

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• početak puberteta sa 11 – 15 godina za djevojčice, 13 – 15 godina za dječake

• prosječan ljudski vijek • okvirno trajanje pojedinih životnih razdoblja

9. Obrazovna postignuća: • prepoznati značajke pojedinih razdoblja u životu čovjeka • usporediti tjelesno i spolno sazrijevanje • navesti sličnosti i razlike među spolovima • promatrati i opisati promjene na članovima obitelji i znancima tijekom

različitih životnih razdoblja 10. Pridodani sadržaji: • odnos među generacijama 11. Izborni sadržaji: • organizirana pomoć starijim osobama u susjedstvu, posjet domu starijih

osoba; iznenadna smrt – donatorska mreža – transplantacija 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• osobitosti različitih životnih razdoblja (djetinjstvo, pubertet, mladenaštvo, zrela dob, starost)

• slaganje vlastitih fotografija u raznim razdobljima života 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • humanitarni sadržaji – obilježavanje Dana života 1. veljače; Dana djeteta

3. listopada; Dana mrtvih 1. studenog; Dana starijih 1. listopada; generacijska solidarnost; posjeti bolesnoj djeci, starijim i nemoćnim osobama

• prihvaćanje sebe i ostalih – ja sam važan član moje obitelji

program hazu.indd 326 18.10.2015 21:33:58

Page 327: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 327

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

8

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 7. Odgovorno spolno ponašanje

1. Ključni pojmovi: • zdravlje i osobna higijena spolnih organa; humani odnos među spolovima; odgovorno spolno ponašanje

2. Potrebno predznanje: • građa i funkcija spolnih organa; pubertet je vrijeme tjelesnog, spolnog i psihičkog sazrijevanja; oplodnja, razvoj zametka; virusi, bakterije

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• razgovor s učenicima; slike i fotografije učenika iz djetinjstva, obiteljskog života

• članci iz časopisa za mlade 4. Dodana ilustracija: 0 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: hrvatski jezik: teme nekih književnih djela – ljubav, vjernost

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• iz udžbenika ispustiti izraze: fetus, embrij, prepucij, težina ploda u IV. mj. nije 0,5 kg nego 100 – 300 g; ispustiti detalje o oblikovanju ploda i prikazati ih slikovno – tabelarno

• ispustiti detaljni opis rijetkih spolnih bolesti, naročito sliku primarnog žarišta sifilisa na usnama, koje liči na herpes simplex i može kod učenika dovesti do zabune

7. Novo stručno nazivlje: • planiranje obitelji; prirodne metode planiranja začeća; spolna apstinencija; kontracepcija; spolno prenosive bolesti: kandida, klamidija, trihomonas, gonoreja, sifilis, humani papiloma virus (HPV), herpes spolnih organa; virus humane imunodeficijencije (HIV) – uzročnik AIDS-a

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • navesti spolno prenosive bolesti i njihove uzročnike • ocijeniti važnost prevencije u prenošenju spolno prenosivih bolesti i

značenje spolnog odnosa sa zaštitnim sredstvima 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • predrasude o mjesečnici, jezik koji treba naučiti: spolnost i intimnost,

odnosi među spolovima: ljubav i poštovanje; seksualno nasilje; spolnost kao reklamna osnova za bilo koji proizvod; pobačaj i moguće posljedice za psihičko i fizičko zdravlje žene

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• pojasniti pojmove odgovornog spolnog ponašanja jednostavnijim rječnikom

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• opće vrijednosti – osjećajno razumijevanje i prihvaćanje tuđeg stanja; osobna prirodna prava i ljudsko dostojanstvo; odgovorno spolno ponašanje – zamke preranog upuštanja u spolne odnose; ljubav, vjernost, poštovanje – voljeti je lijepo; prepoznavanje vlastitih emocija; kako utjecati na vlastito samopouzdanje: kako reći ne; jednakovrijednost i jednaka prava spolova – poštujemo li se međusobno (odnos dječaka i djevojčica); što volim, a što me smeta kod mojih vršnjaka; poštovanje tuđih osjećaja – što je seksualno uznemiravanje; spremnost na zastupanje svojih i tuđih prava – kome se mogu povjeriti (čuvanje tajne, javnost, privatnost); odnos prema sebi i drugima, odnos prema drugom spolu, odgovorno roditeljstvo, planiranje obitelji; humani odnos zdravih ljudi prema bolesnima (npr. HIV pozitivni)

program hazu.indd 327 18.10.2015 21:33:58

Page 328: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

328a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

9

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 8. Kosti i veze među kostima

1. Ključni pojmovi: • kostur, kost, hrskavica , veze među kostima 2. Potrebno predznanje: • kostur čovjeka i različitih životinja

• kretanje životinja (priroda, 5. razred) • građa kostura u kralježnjaka (biologija, 7. razred) • kalcij kao sastojak kostiju (kemija, 7. razred) • primjer poluge (fizika, 7. razred) • arheološke iskopine ljudskih i životinjskih kostiju (povijest, 5. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija – slike: kostura životinja, vanjskog i unutarnjeg prijeloma kosti; model kostura čovjeka

• mikroskopiranje – mikro skopski preparati kosti i hrskavice • pokus – sastav koštane tvari – rasprava

4. Dodana ilustracija: • dokumentarni film i rasprava o filmu 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: bjelančevine – biološki važni spojevi • TZK: bavljenje športom – pravilno držanje, sportske ozljede

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ostaviti hrvatske nazive samo najvećih kostiju; broj rebara ispustiti • reumatizam ispustiti (nepravilno protumačen), osteoporozu, artrozu

ispustiti 7. Novo stručno nazivlje: • oblik kosti: duge, kratke, plosnate, cjevaste; veze među kostima: šav,

zglob; pokosnica, koštana srž, koštane stanice; okoštavanje; zglob: zglobna čašica, zglobna glavica, zglobna čahura; bolesti: rahitis, spušteno stopalo; povrede: uganuće zgloba, iščašenje zgloba, zatvoreni i otvoreni prijelom kosti

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • istaknuti kostur kao potporanj tijela • opisati kako zglobovi omogućuju pokretanje • obrazložiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zaštiti unutarnjih organa • navesti sastav koštane tvari i obrazložiti važnost kalcija u prehrani, • povezati način života i pravilnu građu kostiju • obrazložiti ulogu vitamina D i sunčanja (rahitis) • povezati koštanu srž sa stvaranjem krvnih stanica • povezati da koštana srž stvara krvne stanice • pokazati pružanje prve pomoći pri prijelomu, uganuću, iščašenju • obrazložiti posljedice nepravilnoga držanja tijela pri mirovanju i kretanju

10. Pridodani sadržaji: • prvu pomoć kod loma kosti, uganuća ili iščašenja zgloba ograničiti na to da se nastradali ud učvrsti uz podlogu i povrijeđenog odveze u zdravstvenu ustanovu; kod povrede kralježnice stradalog se ne odiže i ne miče bez obzira u kakvom je položaju – odmah pozvati hitnu pomoć

11. Izborni sadržaji: • osteoporoza 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• uloga kostura i zglobova, razlikovati kosti glave, trupa i udova, pravilno držanje

• igra: pravilan hod; hodanje s knjigom na glavi 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • 3. prosinca – Međunarodni dan osoba s invaliditetom • osobna odgovornost za vlastito zdravlje • imam li spušteno stopalo • vježbe pravilnog sjedenja, držanja i hodanja • igra hodanje s knjigom na glavi

program hazu.indd 328 18.10.2015 21:33:59

Page 329: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 329

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

10

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 9. Mišići

1. Ključni pojmovi: • poprječnoprugasti mišići • srčani i glatki mišići

2. Potrebno predznanje: • ranije znanje o mišićima u životinja • primjer pretvorbe kemijske energije u mehaničku u mišićima (fizika, 7.

razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • promatranje mišića vlastitog tijela pri radu • mišići lica – grimase • mikroskopiranje mišićnog tkiva različitih životinja • građa poprečnoprugastog mišića – pokus razdvajanja mišićnih vlakana

4. Dodana ilustracija: • isječci iz raznih časopisa - izraz lica, sportaši, klasični grčki i rimski kipovi; obrazovni film; internet

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• tjelesna i zdravstvena kultura: više aktivnosti – bolje zdravlje • likovna kultura : skulpture ljudskog tijela • kemija: oslobađanje energije iz glukoze, mliječna kiselina

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• krivo: poprečnoprugasti mišić ima više jezgara ; točno je da poprečno prugasto mišićno vlakno ima više jezgara (sincicij)

7. Novo stručno nazivlje: • poprečnoprugasto, srčano i glatko mišićno tkivo • podražljivost mišićne stanice • mišićna napetost • rad mišića u paru • glukoza, glikogen i masne kiseline: izvor energije za rad mišića • mišićni umor

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati poprečnoprugaste mišiće koji rade pod utjecajem naše volje i mišiće (glatki i srčani) koji nisu pod utjecajem naše volje

• obrazložiti električnu prirodu rada mišića • povezati veze između mišića i kostiju s pokretanjem ljudskog tijela • obrazložiti važnost redovite i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad

mišića • usporediti promjene u mišićima tijekom mišićnog rada, umora i odmora

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • šport i tjelesna sposobnost; koliko sati dnevno provedemo sjedeći, govor

tijela 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• znati da neki mišići rade pod utjecajem naše volje, a drugi nisu pod utjecajem naše volje; možeš li zaustaviti kucanje srca, treptaje kapaka, mahanje rukom, redovita i umjerena tjelesna aktivnost održava mišićni sustav zdravim, a tijelo otpornim

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• Dan pješačenja 16. listopada; humanitarni sadržaji – vladanje sobom, razumijevanje drugih – primjereno ponašanje u odnosu s ljudima koji imaju teškoće u kretanju

• razvijanje svijesti o tijelu i porukama koje tijelo šalje drugima - igraonica: Pokažite kako hodaju: zabrinuti, preplašeni, sretni

• osobna odgovornost za vlastito zdravlje, zdravi stilovi života, zdrave navike – vježbanje, šport.....

• mišići lica – osmijeh ne stoji ništa, a djeluje čudesno

program hazu.indd 329 18.10.2015 21:33:59

Page 330: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

330a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

11

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 10. Živčana stanica i živac

1. Ključni pojmovi: • živčana stanica • živčano vlakno • živac

2. Potrebno predznanje: • stanica, živčani sustav u različitih vrsta životinja, čovjek ima najrazvijeniji živčani sustav

• pozitivni i negativni ioni (kemija, 7. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • razgovor – živčani podražaji • rad na tekstu nastanak i putovanje živčanog impulsa • demonstracija – slika, model

4. Dodana ilustracija: • živčani sustav; obrazovni film 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • fizika: pokretljivi ioni i električna struja • informatika: princip rada računala

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• dokazano je da se mali broj živčanih stanica ipak može dijeliti tijekom života – potrebno ispraviti u udžbenicima

7. Novo stručno nazivlje: • živčana stanica • živčani ogranci • refleksni pokret • veza među živčanim stanicama (sinapsa)

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • povezati građu i uloge živčane stanice (kratki i dugi ogranci) • obrazložiti električnu prirodu živčanog impulsa, • obrazložiti pojmove podražljivost i električnu provodnost živčane stanice i

živca • navesti sinapsu kao specifičnu vezu između živčanih stanica ili živčanih

stanica i mišićnih vlakana 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • električna priroda živčanog impulsa

• zašto čokolada usrećuje? (kemijski prijenosnici informacija) • što radi moj mozak dok spavam?

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• Kako do čokolade: put od oka do usta

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• osobna odgovornost za vlastito zdravlje – znanjem se čuva od opasnosti • najvažniji prometni znakovi koji čuvaju život

program hazu.indd 330 18.10.2015 21:33:59

Page 331: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 331

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

12

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 11. Živčani sustav

1. Ključni pojmovi: • središnji živčani sustav • periferni živčani sustav • autonomni živčani sustav

2. Potrebno predznanje: • građa i svojstva živčane stanice, živčani sustav u različitih životinja 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – slike, modela mozga • pokusi: izazvati patelarni refleks • pokus – otkucaji srca i frekvencija disanja nakon fizičkog opterećenja

4. Dodana ilustracija: • film, internet 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • fizika: elektricitet: promjena električnog napona na membrani stanice;

živčani impuls – kratkotrajna električna struja duž stanične membrane 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • krivo o hodu i stajanju • točno je da su hod i stajanje refleksni na razini leđne moždine, a

moduliraju ih bazalni gangliji i mali mozak 7. Novo stručno nazivlje: • središnji i periferni živčani sustav, siva i bijela tvar mozga, refleksi,

refleksni luk, simpatikus, parasimpatikus, padavica (epilepsija), upala moždanih ovojnica (meningitis)

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati središnji, periferni i autonomni i voljni živčani sustav i navesti njihove uloge;

• obrazložiti refleks i njegovu zaštitnu ulogu • opisati kako autonomni živčani sustav upravlja organima kojih rad nije

pod utjecajem naše volje; • opisati ovisnost ozljeda središnjega i perifernoga živčanoga sustava o

zdravlju čovjeka • nabrojiti najčešće bolesti živčanoga sustava: potres mozga, meningitis,

epilepsija, dječja paraliza, moždana kap 10. Pridodani sadržaji: • osnovna prva pomoć kod nesvjestice – ostaviti osobu u ležećem položaju,

ali na boku, da se ne zadavi slinom ili ispovraćanim sadržajem i pozvati hitnu pomoć

• kod epileptičnog napada zaštititi jezik od ugriza umetanjem olovke ili ravnala među zube, osobu ne dizati

11. Izborni sadržaji: • dominantna strana mozga, dešnjak, ljevak, ambidekstrija; stres 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prema slici nabrojati osnovne dijelove živčanog sustava • postupci zaštitite zdravlja živčanog sustava - spavanje, odmor, rekreacija,

nošenje kacige pri vožnji bicikla 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • 5. svibnja – Međunarodni dan osoba s cerebralnom paralizom • osjećaj za duhovnu dimenziju postojanja samopoštovanje, vladanje

sobom • intelektualni razvoj kroz cjeloživotno učenje • radionica "malih vještina" samokontrole i smirivanja • poštovanje života, odgovornost u prosuđivanju i ponašanju • razgovor o posljedicama ozljeda kralješnice • poznavanje načina zaštite svojih prava i prava drugih – Bonton u

ponašanju s osobama s posebnim potrebama

program hazu.indd 331 18.10.2015 21:34:00

Page 332: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

332a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

13

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 12. Ovisnosti

1. Ključni pojmovi: • nikotinizam, alkoholizam, narkomanija 2. Potrebno predznanje: • opasnost za zdravlje od pušenja, alkohola, zlouporabe lijekova i droga

(marihuane); štetni sastojci duhana (priroda 5. r) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • radionica: rasprava, članci iz dnevnog tiska itd. • pokus: štetni sastojak duhanskog dima – katran (demonstracija); • demonstracija – film Ministarstva zdravlja RH: Cigareta ubija; izrada

plakata o nepušenju (grupni rad); obrazovni film o alkoholizmu ( – život je previše dragocjen da biste ga utopili u alkoholu);

• kritička analiza fotografija sa školskih izleta: zdrave navike (kretanje, društvene igre, boravak u prirodi i sl.) i nezdrave navike (nezdrava hrana, pušenje, zadimljeni prostori, buljenje u TV i sl.)

4. Dodana ilustracija: • posteri, ilustracije koje su izradili učenici; djelovanje alkohola na mozak; podaci o smanjenju broja pušača u nekim zemljama ili u nekim zanimanjima; podatci o broju prometnih nesreća uzrokovanih alkoholiziranim stanjem vozača; odnos količine alkohola u krvi i promjene ponašanja

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: otrovni organski i anorganski spojevi; alkoholi • hrvatski jezik: književnost – romani za odgovarajući uzrast s temom

ovisnosti 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • ispustiti detalje o izgledu i djelovanju droga; ispustiti stručne izraze:

Nicotiana tabacum, briket 7. Novo stručno nazivlje: • aktivno i pasivno pušenje; opojne droge: hašiš, opijum, morfij, heroin,

kokain, ekstazi, LSD; kriza ustezanja; rak grla, rak pluća, ciroza jetr; B i C hepatitis

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti pojam ovisnosti • obrazložiti vezu između alkoholizma, nesreća na radu i u prometu,

zlostavljanja, kriminala, gubitka samopoštovanja • razlikovati kratkotrajne i dugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje • navesti opasnosti i štete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji i društvu

10. Pridodani sadržaji: • 0 11. Izborni sadržaji: • tribine sa stručnjacima o prevenciji ovisnosti; zajednička (učenici, učitelji, stručni

tim) izrada i provođenje školskog programa prevencije ovisnosti • reklamiranje alkoholnih proizvoda; koliko je alkohol dostupan mladima; trgovina

drogom – tko što dobiva; znakovi uzimanja droga: ponašanje, izgled, zdravstveno stanje; pomoć ovisniku i njegovoj obitelji; ponašanja koja vode u ovisnost; što mogu učiniti da izbjegnem ovisnost; kratkotrajne i dugotrajne posljedice ovisnosti; alkoholizam i okolina

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• zauzimanje za zdrave životne navike i stajališta o vrijednosti življenja • prepoznavanje i izbjegavanje rizičnih situacija

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• pravo na život dostojan čovjeka; samopoštovanje, spremnost na suprotstavljanje predrasudama; poznavanje načina zaštite svojih prava- Prava djeteta; reklamiranje alkoholnih proizvoda; koliko je alkohol dostupan mladima; vladanje sobom i poštovanje života; zidne novine: uživanje alkoholnih pića, što je prihvatljivo: DA-NE (isječci iz časopisa; alkoholizam i okolina; osobna odgovornosti za vlastito zdravlje - pano: zdravi stilovi života; kako osmisliti slobodno vrijeme; jasno i razgovijetno iskazivanje osobnih stavova – kako reći: ne! – vještina odupiranja problematičnoj situaciji; izbor ponašanja kojim se uspješno štite osobni interesi i zajedničko dobro – ponašanja koja vode u ovisnost; što mogu učiniti da izbjegnem ovisnost; pomoć ovisniku i obitelji

program hazu.indd 332 18.10.2015 21:34:00

Page 333: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 333

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

14

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 13. Osjetilo vida

1. Ključni pojmovi: • oko • osjet vida

2. Potrebno predznanje: • leća, povećalo (priroda 5.razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija prirodnog materijala – oko životinja; model oka • pokusi s lećom, nastanak slike • demonstracija – prozirnice – građa oka • rad na tekstu – građa oka • demonstracija – model mozga sa središtem za vid • praktičan rad – izdvajanje stanica iz pigmentnog sloja mrežnice (sekcija

goveđeg oka), rad u skupinama ili demonstracija učitelja/ice 4. Dodana ilustracija: • mane oka – kako vidiš 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • fizika: refleksija i lom svjetlosti, leće • pokusi: pupilarni refleks, dokazivanje slijepe pjege, gledanje s oba oka,

razlikovanje boja 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • akomodacija kao strani naziv

7. Novo stručno nazivlje: • bjeloočnica, rožnica, šarenica, zjenica, leća, očna vodica, staklovina, žilnica, mrežnica, vidne stanice, vidni živac, žuta pjega, slijepa pjega; prilagođavanje oka, gledanje s dva oka; mane vida: kratkovidnost, dalekovidnost, slabovidnost, sljepoća; bolesti oka: upala očne sluznice, siva mrena, sljepoća za boje

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • imenovati dijelove oka • opisati nastanak slike u oku i mozgu • navesti svojstva oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost,

upala očne sluznice, siva mrena, daltonizam, slabovidnost, sljepoća 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • kako leće ispravljaju dalekovidnost i kratkovidnost; optičke varke;

trahom, pokretne slike; animirani film 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prema slici nabrojati i pokazati dijelove oka, zaštita oka,

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanitarni sadržaji – Dan bijelog štapa • razumijevanje drugih – što nam nečiji pogled sve može iskazati • suosjećanje, toleriranje različitosti- igra povjerenja: kretanje s povezom

oko očiju • obrazovni film o slijepim osobama • susret i razgovor sa slijepom osobom • Braillovo pismo • odgovornost za vlastito zdravlje – opasnost od udarca u oko – odljepljenje

mrežnice; zaštita oka naočalama kod jakoga sunca, na snijegu i pri radu

program hazu.indd 333 18.10.2015 21:34:00

Page 334: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

334a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

15

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 14.Osjetila - osjet sluha i ravnoteže

1. Ključni pojmovi: • uho • osjet sluha i ravnoteže

2. Potrebno predznanje: • osjetila nas povezuju s okolišem (priroda i društvo, 4. razred) • građa i funkcija životinjskog organizma (priroda 5.razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija – slika građe uha • pokus: zavrti se i naglo stani – razgovor – kako čuješ s jednim uhom; tko

je doživio “morsku bolest”; što na ušima nosi radnik na pneumatskoj bušilici i zašto; kako na sluh djeluje jačina buke u svakodnevnom životu; zašto nas zabole uši kad zaronimo; buka

4. Dodana ilustracija: • model osjetila za sluh, ravnotežu i gibanje 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • fizika: zvučni valovi, jedinica za mjerenje frekvencije i jačine zvuka;

jačina različitih izvora zvuka u dB i frekvencija zvuka koje čuje ljudsko uho u Hz; zaštita od buke na autocestama

• glazbena kultura: kako slušati glazbu 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • otorinolaringolog

7. Novo stručno nazivlje: • građa uha: uška, zvukovod, bubnjić, Eustahijeva cijev, slušne koščice (čekić, nakovanj, stremen), pužnica (slušne stanice), slušni živac

• ozljede izazvane zvukom; gluhoća, nagluhost, gluhonijemost 8. Brojčani podatci koje

učenik/ca treba upamtiti: • čujnost 16 do 20 000 titraja u sekundi

9. Obrazovna postignuća: • imenovati dijelove uha • opisati zaštitu pri radu s bukom • prepoznati zanimanja koja ugrožavaju sluh; • navesti mane i bolesti sluha

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • refleksno uspostavljanje ravnoteže tijela; gestovni govor 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• prema slici ili modelu imenovati osnovne dijelove uha, zaštita od buke, • primjereni način slušanja glazbe

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanitarni sadržaji – Dana gluhih 28. rujna • komunikacijske vještine, razumijevanje drugih, suosjećanje, toleriranje

različitosti – govor tijela • pronalaženje sigurnih postupaka nenasilnog rješavanja problema – tihi

govor se bolje čuje • uključivanje u zajedničke aktivnosti – igraonica: pogodi zvuk • ekološka svijest – onečišćenje bukom

program hazu.indd 334 18.10.2015 21:34:00

Page 335: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 335

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

16

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, hladnoće, topline)

1. Ključni pojmovi: • osjetilo okusa • osjetilo mirisa • kožna osjetila

2. Potrebno predznanje: • topljivost tvari (kemija, 7. razred); osjetila nas povezuju s okolišem (priroda i društvo, 4. razred); građa i funkcija životinjskog organizma (priroda, 5.r. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• pokusi pobude različitih osjeta • demonstracija – slike; obrazovni film o osjetilima okusa i mirisa; model

kože s osjetilima 4. Dodana ilustracija: • slike živčanih završetaka u koži; pokusi: prepoznavanje okusa,

prepoznavanje vrste i gustoće osjetila u koži 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • fizika: vođenje topline

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • njušne stanice • njušni živac • centar za njuh u mozgu • kvržice, bradavice, okusni pupoljci na jeziku

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

4 osnovna okusa

9. Obrazovna postignuća: • navesti mnogobrojnost osjeta • istaknuti značenje osjeta u preživljavanju, kvaliteti življenja i

međusobnome sporazumijevanju • navesti osjetila za njuh, okus i osjetila u koži (toplo, hladno, bol, dodir) • opisati građu osjetila (stanice, tjelešca, živci)

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • gestovni govor 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nabrojiti osjetila i njihovu funkciju • izrada plakata o osjetilima i funkcijama

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• radionica: razlikovanje okusa, dodira, mirisa • osobna odgovornost za vlastito zdravlje – okusi i mirisi nas čuvaju,

upozoravaju

program hazu.indd 335 18.10.2015 21:34:01

Page 336: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

336a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

17

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 16. Hormonska regulacija

1. Ključni pojmovi: • hormoni • žlijezde s unutarnjim izlučivanjem

2. Potrebno predznanje: • spolni hormoni, hormon rasta (priroda, 5. razred) • glukoza, glikogen (kemija 8. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• razgovor – demonstracija: slike, postera • rad na tekstu • razgovor – kako nam tijelo pomaže da svladamo nesvakidašnje događaje

(ispit, važna utakmica i sl.); • diskusija – kakve promjene u pubertetu zamjećuju učenici na sebi; zašto

se jodira kuhinjska sol 4. Dodana ilustracija: • položaj hormonskih žlijezda u tijelu – slika, model 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: biološki važni spojevi

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• prsna žlijezda nije endokrina žlijezda

7. Novo stručno nazivlje: • hormoni, hipofiza, testosteron, estrogen, inzulin, dijabetes, štitna žlijezda, nadbubrežna žlijezda, adrenalin

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati žlijezde s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem • obrazložiti značenje hormona za životne procese • usporediti i povezati ulogu živčanog sustava s ulogom žlijezda

s unutarnjim izlučivanjem • imenovati nekoliko hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,

spolni hormoni) 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • tiroksin i gušavost; hormon rasta, divovski i patuljasti rast 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• utjecaj hormona na ponašanje (burne reakcije u pubertetu) i zdravlje (šećerna bolest)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• vladanje sobom, prihvaćanje sebe i drugih - radionica: prepoznajmo unutarnje signale

• moja osobna iskaznica • kako se nositi s burnim osjećajima • primjereno proživljavanje stresa: šport, šetnja, opuštanje u prirodi • pronalaženje nenasilnih načina rješavanja sukoba- sukobi su dio života

mir sa sobom, s tobom i cijelim svijetom

program hazu.indd 336 18.10.2015 21:34:01

Page 337: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 337

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

18

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 17. Krvotok 1. Ključni pojmovi: • krv

• srce • krvne žile

2. Potrebno predznanje: • krv (priroda 5. r.) • znanje o srcu i krvnim žilama (priroda 5. i fizika 8. razred) • krvotok (riroda i društvo 4.razred) • unutarnja energija i toplina; tlak; atmosferski tlak; mjerenje tlaka (fizika,

7. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • gemonstracija – slike preparata krvi iz udžbenika, trajni mikroskopski

preparati • izrada plakata – krvotok • ispitivanje vlastitog bila, mjerenje broja otkucaja srca u minuti • mjerenje krvnog tlaka

4. Dodana ilustracija: • obrazovni filmovi • model srca • mikroskopska slika srčanog mišića i krvnih žila ili njena fotografija • sekcija svinjskog srca

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: biološki važni spojevi: bjelančevine ; kisik, ugljikov dioksid Fizika 7.r. – unutarnja energija i toplina; tlak; atmosferski tlak; mjerenje tlaka Likovna kultura - srce- simbol ljubavi

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• veličina krvnih stanica i pločica i duljina njihova života

7. Novo stručno nazivlje: • eritrociti, hemoglobin, leukociti, trombociti, krvna plazma, krvni serum, leukemija

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• ukupno oko 5 l krvi u tijelu • prosječni krvni tlak (120/80 mm žive)

9. Obrazovna postignuća: • raščlaniti sastav krvi i obrazložiti ulogu krvi • navesti bolesti koje se prenose krvlju, • istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuđom krvi (ljudskom i

životinjskom); • povezati građu srca s krvnim optokom • obrazložiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u

organizmu; • razlikovati arterije i vene • obrazložiti i povezati ulogu limfnih žila s krvotokom • odrediti položaj srca u prsnom košu • temeljem praktičnog rada prikazati mjerenje pulsa i krvnoga tlaka

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • kako hemoglobin prenosi kisik; trovanje ugljikovim monoksidom 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nabrojiti krvne grupe i svoju, članova obitelji; navesti bolesti koje se prenose krvlju, objasniti važnost opreza pri dodiru s tuđom krvi (ljudskom i životinjskom)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanitarni sadržaji, pomaganje u nevolji – važnost dobrovoljnog davanja krvi; učešće u humanitarnim akcijama; pismo nepoznatom prijatelju u bolnici; briga za osobno zdravlje – zdrave prehrambene navike

program hazu.indd 337 18.10.2015 21:34:01

Page 338: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

338a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

19

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 18. Zaštita organizma od bolesti

1. Ključni pojmovi: • imunost • bijele krvne stanice • limfni čvorovi

2. Potrebno predznanje: • krvotok 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • rasprava, članci iz časopisa, mikroskopski preparati bijelih krvnih stanica

ili njihove slike 4. Dodana ilustracija: • obrazovni film, internet 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: biološki važni spojevi, bjelančevine – zaštitne tvari

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • imunost • cijepljenje • limfociti • protutijela • AIDS • alergija • alergen • alergijsko testiranje

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • razlikovati stečenu i urođenu imunost • obrazložiti ulogu protutijela i njihova povezanost s leukocitima • povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti;

• prepoznati alergene kao tvari koje uzrokuju alergije • pokazati na slici nakupine limfnih čvorova na tijelu

10. Pridodani sadržaji: 11. Izborni sadržaji: • fagocitoza; vrste i funkcije leukocita; vrste alergena i alergijske bolesti 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• cijepljenje nas čuva od bolesti • najčešći alergeni i njihovo izbjegavanje i zaštita(rukovanje deterđentima)

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanističke vrijednosti – kako se ponašati pri susretu s osobom koja boluje od.....

• briga za osobno zdravlje – cijepljenja sam protiv... • promicanje zdravih stilova života – moja pomoć obrambenim snagama

tijela

program hazu.indd 338 18.10.2015 21:34:01

Page 339: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 339

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

20

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 19. Organi za disanje i glas

1. Ključni pojmovi: • disanje • pluća • izmjena plinova

2. Potrebno predznanje: • difuzija; biološka oksidacija “stanično disanje” • organi za disanje (priroda i društvo 4.razred) • građa i funkcija životinjskog organizma: disanje (priroda, 5. razred) • onečišćenje zraka (priroda, 6. razred) • beskralježnjaci i kralježnjaci: organi za disanje (biologija, 7. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija – pluća životinja, slike, model – razgovor • pokus – dokazivanje CO2 u izdahnutom zraku

4. Dodana ilustracija: • obrazovni film; izrada i demonstracija modela pluća 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: sastav zraka; stanično disanje; ugljik i organski spojevi; elementi i

njihovi spojevi; kisik i ugljik • krvatski jezik: glas i slog; nastajanje glasa u grkljanu • povijest:R. Koch otkrio uzročnika tuberkuloze

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• grkljanski poklopčić

7. Novo stručno nazivlje: • ošit, plućno disanje, glasnice, gripa, angina, upala pluća, TBC, rak pluća 8. Brojčani podatci koje

učenik/ca treba upamtiti: 0

9. Obrazovna postignuća: • nabrojiti organe dišnog sustava • opisati izmjenu plinova u plućima • objasniti biološku oksidaciju • obrazložiti povezanost uloge dišnog i krvožilnog sustava • navesti potrebu zaštite dišnog sustava od prašine,

plinova (nošenje zaštitnih sredstava), • obrazložiti štetnost pušenja za dišne organe i glasnice • navesti važnost disanja na nos, boravka u prirodi, zaštitu od promuklosti i

oštećenja glasnica ( naprezanje glasnica) 10. Pridodani sadržaji: • prva pomoć – pri zapinjanju stranog tijela u grlu i prestanku disanja 11. Izborni sadržaji: • poremećaji u govoru; jačina, boja i visina glasa 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• navesti organe za disanje i pokazati ih na slici ili modelu • usvajanje navike disanja zraka kroz nos i boravka u prirodi • zaštita od promuklosti i oštećenja glasnica (naprezanje glasnica) • zaštita dišnog sustava od prašine, otrovnih plinova (nošenje zaštitne

maske) 13. Odgojni i socijalizirajući

ciljevi: • ekološka osviještenost – smog – zagađen zrak oštećuje naša pluća • briga za osobno zdravlje: zaštita od promuklosti i oštećenja glasnica

(naprezanje glasnica); provjetravanje učionice; korištenje prostora za nepušače

• zdravi stilovi života – pješačenje i trčanje u prirodi - navika disanja kroz nos i važnost boravka u prirodi

• komunikacijske vještine – pristojnost ophođenja –prilagodi jačinu glasa

program hazu.indd 339 18.10.2015 21:34:01

Page 340: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

340a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

21

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 20. Građa, uloga i bolesti probavnih organa

1. Ključni pojmovi: • probavni organi • mehanička i kemijska probava

2. Potrebno predznanje: • probava u životinja (priroda, 5. razred) • organi za probavu (priroda i društvo, 4.razred) • autotrofni i heterotrofni organizmi; crijevni nametnici (biologija, 7. razred) • unutarnja energija i toplina (fizika, 7. razred) • enzimi, biološki važni spojevi, kiseline (kemija, 8. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• demonstracija – slike probavnih organa; model čovjeka • pokusi razgradnje hrane slinom; pokus emulgiranja masti sa žuči

4. Dodana ilustracija: • obrazovni film 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: razgradnja organskih spojeva djelovanjem enzima; kemija hrane

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• slijepo crijevo: objasniti da se krivo poistovjećuje sa crvuljkom, peristaltika, trbušni tifus, botulizam

7. Novo stručno nazivlje: • fizičke i kemijske promjene hrane, upijanje hranjivih tvari; želučani sok, solna kiselina, enzimi, gušteračin sok; crijevna resica, dvanaesnik, crvuljak, žučni mjehur, žuč, gušterača; nezarazne bolesti: karijes, gastritis, vrijed želuca i dvanaesnika; crijevne zaraze: griža (dizenterija), otrovanje hranom; bolest prljavih ruku: hepatitis A

8. Brojčani podatci učenik koje treba upamtiti:

• broj zubi – 32, 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka, 12 kutnjaka

9. Obrazovna postignuća: • imenovati dijelove probavnog sustava i opisati njihovu ulogu • obrazložiti ulogu probave u razgradnji hrane • povezati građu probavnoga sustava čovjeka s ishranom namirnicama

biljnog i životinjskoga podrijetla • navesti važnost higijenskih navika, redovite i pravilne njege zubi,

redovitoga odlaska zubaru. 10. Pridodani sadržaji: 11. Izborni sadržaji: • jetra: uloga u mijeni tvari; salmonela; rak debelog crijeva 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• na slici prepoznati osnovne dijelove probavnog sustava • osobnom higijenom možemo spriječiti neke bolesti probavnih organa (usvojiti

higijenske navike vezane za prehranu, redovita i pravilna njega zubi), bon-ton za stolom

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• opće vrijednosti: čistoća, urednost i zdravlje • zdrave prehrambene navike – što nam znači hrana; što utječe na to kako

jedemo; čuvanje hrane • uključivanje u zajedničke aktivnosti – "Domaća ljekarna" – čajevi moje

bake • odgovorno ponašanje – oprez pri susretu s psom lutalicom; stjecanje

navike da se skuplja izmet tijekom šetnje iza svog kućnog ljubimca

program hazu.indd 340 18.10.2015 21:34:02

Page 341: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 341

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

22

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana

1. Ključni pojmovi: • hranjive tvari • izmjena tvari u stanici • oslobađanje energije

2. Potrebno predznanje: • probavni sustav, enzimi, crijevne resice, kruženje kisika i ugljika u prirodi, biološka oksidacija “stanično disanje”

• probava u kralježnjaka (biologija, 7. razred) • značajna otkrića kontinenata i novih namirnica – višegodišnja i

višemjesečna putovanja i bolesti zbog nedostatka vitamina (povijest i geografija, 6. razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• shema izmjene tvari i energije između organizma i okoliša, u organizmu te u stanici

• demonstracija – obrazovni film – razgovor • što nam daju namirnice – rad u grupi, rasprava

4. Dodana ilustracija: • upitnik za razumijevanje vlastitih prehrambenih navika; tablice hranjivih i energetskih vrijednosti hrane; vrste namirnica; tablica idealne tjelesne mase

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: enzimi i ostali probavni sokovi; biološki važni spojevi • fizika: energetski sadržaj hrane

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• energetska vrijednost namirnica • dnevna energetska potreba za djevojčice i dječake

7. Novo stručno nazivlje: • anoreksija • bulimija

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti važnost hrane kao izvora gradivnih tvari, energije i zaštitnih tvari

• razlikovati najvažnije sastojke hrane • obrazložiti utjecaj prehrane na zdravlje • prepoznati važnost unošenja balastnih tvari i redovitog pražnjenja crijeva

10. Pridodani sadržaji: 11. Izborni sadržaji: • vegetarijanstvo; utjecaj medija na stvaranje prehrambenih navika;

prehrana u različitim kulturama; dijeta: kako, kada i koliko jedem; konzervirana hrana i aditivi u hrani; može li nas hrana utješiti

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• utjecaj prehrane na zdravlje, tjelesna težina i redovita tjelesna aktivnost, mjerenje tjelesne težine

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanitarni sadržaji – Svjetski dan hrane (dan kruha) 16. listopada • problem gladi u svijetu • zdrave prehrambene navike- izrada jelovnika s najomiljenijim jelima,

rasprava o korisnosti ili štetnosti tih namirnica; jelovnik sportaša; uživajmo u hrani: uživanje voća

• kritičko mišljenje, odgovornost za vlastito zdravlje – utjecaj medija na stvaranje prehrambenih navika; moja ishrana je moj izbor – moje zdravlje je moj izbor

• kultura ponašanja – gostoljubivost: kada ponuditi hranu i piće

program hazu.indd 341 18.10.2015 21:34:02

Page 342: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

342a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

23

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 22. Sustav organa za izlučivanje

1. Ključni pojmovi: • bubreg • mokraćovod • mokraćni mjehur • mokraćna cijev

2. Potrebno predznanje: • izlučivanje mokraće u različitih vrsta životinja (priroda 5. i biologija 7. razred)

• filtracija (kemija, 7. razred) 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • demonstracija – bubreg životinje; slika mikroskopske građe bubrega,

model bubrega – razgovor 4. Dodana ilustracija: • obrazovni film, internet, sekcija svinjskog bubrega 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: biološki važni spojevi, razgradnja bjelančevina, aminokiseline,

glukoza, soli, amonijak 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • brojčane podatke: broj bubrežnih tjelešaca, duljina i imena kanalića,

količinu izlučene tekućine; tumor, tuberkuloza, proširenje prostate, nemogućnost kontrole mokrenja

7. Novo stručno nazivlje: • bubrežna kora • bubrežna srž • bubrežna tjelešca • dijaliza • transplantacija bubrega

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

• dnevno izlučivanje mokraće 1 – 1,5 l

9. Obrazovna postignuća: • obrazložiti osnovne funkcije bubrega • navesti da se zatajenje obaju bubrega privremeno liječi "umjetnim

bubregom" (dijalizom) • istaknuti važnost transplantacije za zdravlje čovjeka • pokazati položaj bubrega na tijelu • istaknuti važnost uzimanja tekućine

10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • donorska mreža i transplantacija organa 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• na slici pokazati i imenovati organe za izlučivanje, navesti osnovnu zadaću bubrega

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• humanističke vrijednosti – transplantacija organa – donorska mreža

program hazu.indd 342 18.10.2015 21:34:02

Page 343: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 343

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

24

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 23. Koža

1. Ključni pojmovi: • koža • uloga kože

2. Potrebno predznanje: • pokrov tijela (biologija, 7. razred) • prijenos topline, temperatura, termometar, hlapljenje (fizika, 7.razred)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

• mikroskopiranje trajnog preparata kože • napraviti otisak prsta i uočiti razlike • rad na tekstu – članci iz časopisa – rasprava

4. Dodana ilustracija: • obrazovni film, internet 5. Primjeri suodnosa s drugim

predmetima: • kemija: biološki važni spojevi (kolagen, keratin) • fizika: elektromagnetno zračenje, ultraljubičasto zračenje

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • pousmina • usmina • kožni pigment • žlijezde lojnice i znojnice • zaštitna uloga kože • regulacija tjelesne temperature • akne

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća: • povezati građu i višestruke funkcije (uloge) kože • navesti važnost kože za zdravlje organizma • obrazložiti štetnost djelovanja prekomjernoga izlaganja kože suncu s

nastankom raka 10. Pridodani sadržaji: • prva pomoć kod opeklina u najosnovnijem obliku: opeklinu ne polijevati

ili mazati nečim – prekriti je čistom, izglačanom krpom i zatražiti stručnu pomoć u zdravstvenoj ustanovi

11. Izborni sadržaji: • daktiloskopija i primjena daktiloskopije u forenzici; J. Vučetić - začetnik daktiloskopije

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• uloga kože, zaštita i njega kože, dnevne, sezonska-ljeti, zimi

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• opće humanističke vrijednosti i zdravstvena kultura – odlučivanje prema činjenicama, a ne trenutnim emocijama: odupiranje modnim trendovima i pritiscima vršnjaka – rasprava o “piercing-u” i tetovaži, ukras ili šteta, opasnost od infekcije

program hazu.indd 343 18.10.2015 21:34:03

Page 344: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

344a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

25

BIOLOGIJA 8. RAZRED Tema: 24. Podrijetlo čovjeka

1. Ključni pojmovi: • preci čovjeka • praljudi

2. Potrebno predznanje: • čovjekoliki majmuni, sisavci, fosilni nalazi 3. Prijedlozi za metodičku

obradbu: • projektna nastava: knjižnica, internet, posjet prirodoslovnom ili

arheološkom muzeju, posjet nalazištu pračovjeka u Krapini; obrazovni film

4. Dodana ilustracija: • crteži ili fotografije različitih faza u evoluciji čovjeka; umjetnost tijekom evolucije čovjeka

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• hrvatski jezik: filmska kultura – film «Odiseja u svemiru 2001.» • geografija: različitosti jezika, kultura, vjera i rasa; rast broja svjetskog

stanovništva; migracije; povijesni pregled naseljenosti RH 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili

ispustiti: • ispustiti podrobnosti o karakteristikama razvojnih faza čovjeka

7. Novo stručno nazivlje: • primati • Homo sapiens

8. Brojčani podatci koje učenik/ca treba upamtiti:

pojava današnjih ljudi pred oko sto tisuća godina

9. Obrazovna postignuća: • prepoznati sličnosti između čovjeka i čovjekolikih majmuna zbog zajedničkog, ali ne izravnog podrijetla praljudi

• navesti osobine koje čovjeka čine različitim od čovjekolikih majmuna i praljudi

• upoznati se s primjerima nalaza neandertalca u Hrvatskoj 10. Pridodani sadržaji: 0 11. Izborni sadržaji: • Dragutin Gorjanović – Kramberger i krapinski pračovjek 12. Prijedlozi za rad s učenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• razlike između čovjeka i životinja • posjet arheološkom muzeju

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi:

• kulturna nadgradnja – iskoristiti svoj intelektualni potencijal u obrazovanju i razvijanje kreativnosti te razvoju humanog društva

program hazu.indd 344 18.10.2015 21:34:03

Page 345: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 345

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

26

BIOLOGIJA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: 1. Spavanje, budnost i aktivnost mozga 1. S kojom nastavnom temom je

povezana ova izborna tema: Središnji živčani sustav

2. Ključni pojmovi: • spavanje (san) • budnost • razine svijesti

3. Preporuke za metodičku obradbu:

• individualni projekti i projekti u skupinama Radionice: 1. maštam o…, a mogu ostvariti… 2. otkrij skrivene talente u sebi i drugima – svatko je za nešto nadaren

4. Dodatna ilustracija: • skupljanje podataka o navikama spavanja, dnevno-noćnom ritmu, snovima, razlikama u sposobnostima; primjeri zadataka i manifestacija različitih sposobnosti, primjeri mjerenja sposobnosti

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• Fizika – elektricitet; valovi, električne aktivnosti mozga, uređaji za snimanje elektromagnetnih moždanih valova, električni napon na staničnoj membrani,

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

7. Novo stručno nazivlje: • spavanje (san), • budnost, • dnevno-noćni ritam, • razine svijesti, • snovi, • emocije, • sposobnosti

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

• ništa

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• što čitamo, a ne moramo (interesi i sklonosti); mašta i zbilja; mozak kao računalo, elektroencefalogram (EEG)

program hazu.indd 345 18.10.2015 21:34:03

Page 346: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

346a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

27

BIOLOGIJA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: 2.Biologija i izazovi budućnosti 1. S kojom nastavnom temom je

povezana ova izborna tema: Roditelji i potomci, DNA molekula

2. Ključni pojmovi: • genom • genetska testiranja • kloniranje • genetski modificirani organizmi (GMO)

3. Preporuke za metodičku obradbu:

• projektna nastava u skupinama; različiti izvori informacija

4. Dodatna ilustracija: • slike DNA virusa i bakterija; slike i članci o kloniranju ovce Dolly; web stranice

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: ekološki problemi sadašnjosti i budućnosti • fizika i povijest: znanstveno-tehnološka revolucija

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • genetski inženjering • biotehnologija

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• liječenje genima • održivi razvoj

program hazu.indd 346 18.10.2015 21:34:03

Page 347: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 347

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

28

BIOLOGIJA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: 3. Zdravlje i bolest

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

cjelokupno gradivo 8. razreda

2. Ključni pojmovi: • zdravlje • zarazne i nezarazne bolesti • akutne i kronične bolesti • prevencija bolesti

3. Preporuke za metodičku obradbu:

• definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, individualni projekti i projekti u skupinama

4. Dodatna ilustracija: • utjecaj socijalnih prilika, okoliša i radne sredine na zdravlje • čimbenici koji utječu na pojavu bolesti, siromaštvo, glad, elementarne

nepogode i katastrofe, rat

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• kemija: ekološki problemi • fizika, kemija, povijest: znanstveno-tehnološka revolucija • geografija: vegetacijska obilježja i ekološki problemi, zaštićeni dijelovi

prirode • podatci o zagađenju okoliša, o učestalosti pojedinih bolesti u nas i u

svijetu

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • zdravlje • nezarazne bolesti • profesionalne bolesti • prevencija

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• na primjerima pojedinih bolesti (zloćudne bolesti, ateroskleroza, profesionalne bolesti, zarazne bolesti) prikazati utjecaj okoliša, radne sredine, socijalnih prilika na pojavu bolesti i mogućnosti smanjenja njihove učestalosti

• bolesti modernog doba u siromaštvu ili preobilju • globalno širenje bolesti; izrada reklame za zdrav život (skrivene strategije,

manipulacije) • scenarij za reklamni video spot o zdravlju

program hazu.indd 347 18.10.2015 21:34:03

Page 348: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

348a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

29

BIOLOGIJA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: 4. Čovjek kao svemirski putnik

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Sustav organa za kretanje

2. Ključni pojmovi: • težina • sila teža • protoni i drugi pozitivni ioni (fizika) • osteoporoza

3. Preporuke za metodičku obradbu:

• razgovor, novinski članci, knjige, izrada postera

4. Dodatna ilustracija: • dokumentarni i SF filmovi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• fizika: gravitacija, vakuum, znanstveno-tehnološka revolucija • kemija • tehnička kultura • informatika: internet (koristiti za pretraživanje google. com s ključnim

riječima: space medicine, weightlesness, osteoporosis, astrobiology i razne kombinacije ključnih riječi)

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • slobodni pad (primjer: čovjek u svemirskom satelitu u orbiti oko Zemlje) • bestežinsko stanje • kozmičko zračenje

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• rast biljaka u bestežinskom stanju • problem otpada u svemirskom brodu; specijalne priprave hrane za

svemirske putnike; prvi ljudski korak na Mjesecu: “Mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo” – Armstrong

program hazu.indd 348 18.10.2015 21:34:04

Page 349: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 349

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

30

BIOLOGIJA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: 5. Sport i zdravlje

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

• mišići, srce, krvne žile i limfa, organi za disanje i glas, izmjena tvari, protok energije i prehrana

2. Ključni pojmovi: • aerobni i anaerobni metabolizam,

3. Preporuke za metodičku obradbu:

• mjerenje učestalosti disanja i rada srca te krvnog tlaka u mirnom stanju i fizičkom opterećenju, rasprava o opterećenju organizma pri raznim športovima

4. Dodatna ilustracija: • potrošak kisika i energije pri različitim športovima, energijski izvori prehrambenih namirnica

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

fizika, 7. razred: poluge, pretvorba kemijske energije u kinetičku, gibanje i sila kemija tjelesna i zdravstvena kultura tehnička kultura izmjena energije u fizičkom opterećenju (mehanička energija, kemijska energija, toplina)

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

7. Novo stručno nazivlje: • mišićni rad • srčani minutni volumen • aerobni i anaerobni metabolizam • dug kisika

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• fiziološki učinci treninga • toplotni udar, dehidracija, stimulacijska sredstva • šport i životne navike • značenje športa za razvoj cjelovite ličnosti i duševno zdravlje

program hazu.indd 349 18.10.2015 21:34:04

Page 350: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

350a

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Biologija, 8. razred

Radna nelektorirana verzija od 13. kolovoza 2006.

31

BIOLOGIJA 8. RAZRED

IZBORNA TEMA : Fiziologija ronjenja

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

• krv, organi za disanje i glas, uho

2. Ključni pojmovi: • topivost plinova • helij • dekompresija • dekompresijska bolest • barokomora

3. Preporuke za metodičku obradbu:

pokus: otvaranje boce gaziranog pića, rasprava

4. Dodatna ilustracija: • podaci o topivosti plinova, vrijeme potrebno za dekompresiju

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

• fizika: hidrostatski tlak, uzgon, • kemija • tjelesna i zdravstvena kultura • tehnička kultura • shema promjene volumena i tlakova plinova ovisno o dubini mora

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje: • topivost plinova • dekompresija • dekompresijska bolest • barokomora

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti:

0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika:

• kako rade uređaji za ronjenje • spašavanje iz potonule podmornice

program hazu.indd 350 18.10.2015 21:34:04

Page 351: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 351

program hazu.indd 351 18.10.2015 21:34:04

Page 352: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

352a

Operativni prijedlog za nastavak rada na Hrvatskom nacionalnom kurikuluU radu na nacionalnom kurikulu prema Hnos-u 2003.-2006.godine iz-građena je i usvojena metodologija za izradu nacionalnog kurikula i primi-jenjena na izradu predmetnih kurikula za osnovnu školu. tadašnji troško-vi izrade nacionalnog kurikula prema Hnos-u bili su znatno ispod deset milijuna kuna, što se može provjeriti uvidom u financijske podatke u Mi-nistarstvu. novi nacionalni kurikul eksperimentalno uveden i testiran u 49 osnovnih škola i uspostavljena povratna veza za uvođenje u sve osnovne škole. također je razvijen i započet s primjenom sustav stručnog usavršava-nja za učitelje, nastavnike i profesore iz osnovnih škola, što je ključni faktor za uspješnu kurikulnu reformu.

sada bi trebalo nastaviti radom na nacionalnom kurikulu tamo gdje se je 2007. godine stalo, polazeći od tada razvijenog kurikula za osnovnu školu i iskustva stečena na njegovom razvoju i primjeni, te istodobno metodolo-giju koja je pritom razvijena i provjerena proširiti na srednju školu, vodeći računa o ovdje izloženih 20 točaka kao orijentaciji. U povjerenstva za na-stavak rada na nacionalnom kurikulu i primjeni u praksi treba u znatnom broju uključiti stručnjake i voditelje povjerenstava koji su tijekom četiri go-dine (2003. do 2006.) stekli značajna iskustva na izradi i primjeni nacional-nog kurikula.

program hazu.indd 352 18.10.2015 21:34:04

Page 353: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

a 353

KRATICE

azoo – agencija za odgoj i obrazovanje HazU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hko – Hrvatski kvalifikacijski okvir Hnos – Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hpkz – Hrvatski pedagoško-književni zbor iCt – information and communication technology Mzos – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nCvvo – nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nok – nacionalni okvirni kurikulum npip – nastavni plan i program nvk – nacionalno vijeće za konkurentnost nvz – nacionalno vijeće za znanost pip – plan i program pisa – programme for international student assessment pvHz – područno vijeće humanističkih znanosti steM – science, technology, egineerung, Mathematics (prirodne zna-nosti, tehnologija, inženjerstvo, matematika) steM field – područje prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike

napomena: u problematici obrazovanja engleska riječ science podrazu-mijeva prirodne znanosti tj. fiziku, kemiju, biologiju, geologiju, geofiziku, astronomiju. kod nas se u pedagoškoj literaturi češće prevodi kao znanost, što takvom tekstu može mijenjati smisao.

program hazu.indd 353 18.10.2015 21:34:04

Page 354: Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva · 2016-04-05 · Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – pristupna misao 14 Predlagatelji

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva

doprinos kurikulnim promjenama

Grafički uredio Mario Rogić

Tiskara Tiskara Markulin, 2015.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000915051.

ISBN 978-953-6134-82-3

program hazu.indd 354 18.10.2015 21:34:04