Upload
armin-okanovic
View
263
Download
26
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U SARAJEVU
GRAEVINSKI FAKULTET SARAJEVO
ODSJEK: KONSTRUKCIJE
Predmet: Upravljanje projektom
2013/14
SEMINARSKI RAD KVALITETA
Mentor:
prof. Dr. Mladen Vukomanovid
Studenti:
Okanovid Armin / Rizvid Sanda
1
...Kvalitet nije sve,ali je sve nita bez kvaliteta!
2
SADRAJ
1. UVOD ........................................................................................................................................................ 4
2. POJAM I DEFINICIJA KVALITETA .......................................................................................................... 5
2.1. Kvalitet proizvoda ......................................................................................................................... 6
2.2. Kvalitet usluga .............................................................................................................................. 7
2.3. Kvalitet uslova rada ...................................................................................................................... 7
2.4. Petlja kvaliteta .............................................................................................................................. 7
2.5. Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga ................................................................................... 9
2.6. Ugradnja karakteristika proizvoda i usluga od strane proizvoaa ili davaoca usluga .............. 10
3. OSVRT NA HISTORIJSKI RAZVOJ KONCEPCIJA KVALITETA ....................................................... 12
3.1. Koncept mjerenja, kontrole i pregleda: Quality Inspection - QI................................................. 13
3.2. Etapa kontrole kvaliteta: Quality Control - QC ........................................................................... 14
3.3. Etapa obezbjeenja kvaliteta: Quality Assurance - QA .............................................................. 14
3.4. Etapa upravljanja kvalitetom: Quality Management - QM ........................................................ 15
3.5. Etapa totalnog upravljanja kvalitetom: Total Quality Management -TQM ............................... 15
4. PREDMET I PRIMJENA STANDARDA SERIJE ISO 9000 .................................................................. 17
5. KVALITETA I GRAEVINSKI PROJEKTI.............................................................................................. 19
5.1. Upravljanje kvalitetom tradicionalni i savremeni pristup ....................................................... 19
5.2. Organizacijska struktura graevinskoga poduzeda i sustav kvalitete ........................................ 20
5.3. Sustav kvalitete graevinskog poduzeda .................................................................................... 24
5.3.1. Motivi za uvoenje sustava kvalitete u graevinska poduzeda .......................................... 24
5.3.2. Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzeda..................................................... 25
5.3.3. Sustav kvalitete graevinskoga projekta ............................................................................. 27
5.3.4. Primjena i nadzor sustava kvalitete ..................................................................................... 28
6. PRIMJER IZ PRAKSE UPRAVLJANJE KVALITETOM PRI SANACIJI AB OBJEKATA .................. 31
6.1. Odluka o sanaciji ......................................................................................................................... 32
6.1.1. Definisanje eljenog stanja - glavnih ciljeva sanacije .......................................................... 32
6.1.2 Odreivanje potrebnih postupaka za postizanje ciljeva ...................................................... 32
6.2. Prikaz projekta sanacije .................................................................................................................. 33
6.2.1. Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije ...................................................... 33
6.2.2. Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta ..................................................................... 33
6.2.3 Izbor odgovarajudeg izvoaa radova .................................................................................. 33
6.2.4. Upravljanje kvalitetom izvedbe sanacionih radova ............................................................. 33
6.2.4.1. Obezbjeenje kvaliteta od strane izvoaa radova ..................................................... 35
3
6.2.4.1.1. Uputstva za izvedbu pojedinih postupaka ............................................................ 35
6.2.4.1.2. Plan (nacrt) izvedbe tekude unutarnje kontrole .................................................... 35
6.2.4.2. Obezbjeenje kvaliteta od strane investitora .............................................................. 36
6.3. Zakljuak ..................................................................................................................................... 38
7. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 39
8. LITERATURA ........................................................................................................................................... 40
4
1. UVOD
U dananje vrijeme veoma intenzivnog razvoja tehnike i tehnologije i sve vee konkurencije na
tritu, te borbe za opstanak na istom, upravljanje projektom je postalo veoma znaajno
podruje. Tendencija je da realizacija projekta bude to kraa uz postizanje standarda u
kvalitetu.
Nalazimo se u vremenu velikih mogunosti, ali, takoer, i ozbiljnih izazova. Svaka organizacija,
koja ivi od prodaje proizvoda ili usluge, zna koliko njen uspjeh na tritu zavisi od uspjeha u
ostvarivanju zadataka neprekidne optimizacije odnosa: kvalitet trokovi cijena
tehniki napredak. Suvremeno poduzee egzistira pod utjecajem brojnih faktora koji potiu,
kako iz vanjske okoline, tako i iz interne cjeline poduzea. Kako bi pravovremeno odgovorilo
na sve izazove trita ono mora unaprjeivati kvalitetu svojih proizvoda, procesa i raditi na
edukaciji zaposlenika. Kod kvaliteta mjerodavne su kako elje kupca, tako i proizvodi
konkurenata, poto vlastiti proizvodi moraju biti barem istog kvaliteta, ako ne i bolji od
konkurentskih proizvoda. Kvalitet nije nadogradnja, neto to se moe kasnije dodati. U
preduzeu ne postoje ljudi koji prave proizvod i drugi, koji prave kvalitet. Tokom izrade,
poevi od projektovanja, pa sve do realizacije, proizvod dobiva sve zahtjevane osobine,
drugim rijeima eljeni kvalitet (ili ih ne dobiva, odnosno ne dobiva ih u potrebnoj mjeri).
Usvajanjem najbolje poslovne prakse s ciljem unaprjeenja poslovanja i implementacijom
samog modela upravljanja kvalitetom poduzee se prilagoava zahtjevima suvremenog trita
s najvanijim ciljem- poveanja efikasnosti oragnizacije u cjelini.
Kroz definicije razliitih autora, poreenja istih, kroz neke primjere iz prakse, u seminarskom
radu pokuat e se objasniti sama svrha i znaaj kvaliteta, kao jednog od bitnih elemenata
tehnike kompetentnosti.
Kvaliteta je jedna od posebno vanih elemenata za svako poduzee. Ukoliko se ona eli
postii, njome se moe i mora upravljati.
5
TRITE
PROIZVOAI POTROAI
2. POJAM I DEFINICIJA KVALITETA
Rije kvalitet potie od latinske rijei "qualitas", to znai: kakvoa, svojstvo, osobina, vrlina i
slino. Razvoj trinih odnosa i udovoljenje rastuim zahtjevima potroaa za boljim,
funkcionalnim, komplementarnim proizvodima, informacijama, ciljevi su i politika preduzea, i
preduslov za razvoj preduzea u vremenu i zadovoljenje drutvenih potreba. Otuda i
proizilazi potreba da svaki proizvodni ili usluni proces bude u skladu sa kvalitetom. [10]
Najznaajnija svjetska imena koja su bili promoteri kvaliteta su ameriki naunici: Edvrds
Deming, Joseph Juran, Armand Feigenbaum, Philip Crosby. Sva etvorica su saglasna da uspjeh
organizacije najvie zavisi od kvaliteta, a da za to najveu odgovornost snosi menadment, te
da svi zaposleni moraju uestvovati u ostvarivanju kvaliteta.
Managment ili upravljanje kvalitetom je jedan revolucionaran korak u poveanju poslovne
uinkovitosti, koji je jednako bitan za sva poduzea bez obzira na veliinu. To je aktivnost koja
je usmjerena na poboljanje poduzea. Tom se aktivnou smanjuju trokovi , podie moral
zaposlenika i stalno djeluje na poboljanje kvalitete proizvoda i usluga . Time se utjee i na
konkurenti poloaj tvrtke na tritu , jaanjem povjerenja samih korisnika. Tvrtka stalno tei
usvojiti nove elemente kvalitete radi osvarenja prednosti nad konkurencijom.
Kvaliteta se moe definirati na vie naina. Osnovna definicija je: "Kvaliteta je zadovoljstvo
kupca". Od zadovoljstva kupca sve polazi. Kupac je onaj tko odluuje to je kvaliteta. U
kvaliteti se tei stalnom poboljanju i unapreenju.
Definicija kvalitete prema normi ISO 9000 je: "Kvaliteta je stupanj do kojeg skup svojstvenih
karakteristika ispunjava zahtjeve". Kvalitetu nekog proizvoda ili usluge odreuje odnos elja i
potreba korisnika i njihove realizacije od proizvoaa. [9]
Slika 1. Veza kvaliteta sa tritem, proizvoaima i potroaima
6
Kvaliteta se razliito shvaa i interpretira ovisno o tome tko gleda na kvalitetu. Razliita
shvaanja kvalitete imaju potroai, proizvoai i trite:
Kvaliteta sa stajalita potroaa je stupanj vrijednosti proizvoda ili usluge koji
zadovoljavaju odreenu potrebu. Roba kojoj je uporabna vrijednost takva da
zadovoljava potrebu korisnika.
Kvaliteta sa stajalita proizvoaa je mjera koja pokazuje koliko je vlastiti proizvod ili
usluga namijenjen tritu uspio, odnosno koliko se takvog proizvoda ili usluge prodalo.
Kvaliteta sa stajalita trita je stupanj do kojeg odreena roba ili usluga zadovoljava
odreenog kupca u odnosu na istovrsnu robu ili uslugu konkurencije. Kvaliteta je stupanj
do kojeg su proizvodi i usluge proli od kupoprodaje i potvrdili se kao kvalitetan
proizvod ili usluga i pritom ostvarili veliki profit.
Kvalitet je znaajan faktor opstanka, poslovnog uspjeha i prosperiteta preduzea pa su u tom
smislu aktivnosti usmjerene na: preventivu za kvalitet u itavom ivotnom ciklusu proizvoda, sa
ciljem pribliavanja takozvanoj proizvodnji bez greke i sticanje povjerenja kod kupaca da
sistem obezbjeuje proizvode potrebnog i dovoljnog sistema kvaliteta. S obzirom na to istiu
se dva sljedea aspekta kvalitete:
kvaliteta usklaenosti, koja predstavlja stupanj do kojeg predmet udovoljava
tehnikoj specifikaciji,
kvaliteta oblikovanja, koja obuhvaa sva svojstva za koje korisnici ,odnosno potroai
dre da doprinose vrijednosti proizvoda.
Politika kvalitete moe se odnositi na ukupno poslovanje , ali kvaliteta proizvoda ili usluga
mora biti predmet posebnog razmatranja. [12]
2.1. Kvalitet proizvoda
Proizvod je definisan mnotvom atributa, a jedan od atributa proizvoda je i kvalitet. Postoji
veliki broj definicija kvaliteta proizvoda. Definisanje kvaliteta proizvoda vezano je ne samo
za vrstu proizvoda nego i za razvoj drutveno ekonomskih odnosa.
Jedna od definicija kvaliteta proizvoda kae da je kvalitet nekog proizvoda ono njegovo
ustrojstvo koje ga ini dovoljnim za njegovu upotrebu.
Evropska organizacija za kvalitet (EOQC) usvojila je optu definiciju kvaliteta: Kvalitet
proizvoda je stepen do koga proizvod zadovoljava potrebe korisnika potroaa." Nesporno
je sljedee: da kvalitet predstavlja skup svojstava, kao i da kvalitet treba da zadovolji
zahtjeve za upotrebu. [12]
7
2.2. Kvalitet usluga
Po Juranu Usluga je rad uinjen za nekog drugog. Primalac usluge se esto zove klijent.
Po istom autoru definicije Uslune djelatnosti obino iskljuuju sljedee privredne grane:
industriju, rudarstvo, poljoprivredu i graevinarstvo. Definicija uslune djelatnosti najee
sadri:
javni transport,
telefonske komunikacije,
energetiku,
ugostiteljstvo,
banke,
osiguranje,
mediji,
line usluge (berberi, kozmetiari krojai..), i
dravne usluge: bezbednost, vojska, zdravlje, ...).
Nijedna definicija eksplicitno ne objanjava ta je to usluga, pa samim tim i kvalitet usluge.
Prema sadanjim saznanjima kvalitet usluge predstavlja skup aktivnosti kojima se deluje na
zadovoljenje potreba ovjeka . [12]
2.3. Kvalitet uslova rada
Na stvaranje kvaliteta proizvoda i usluga utiu odreeni uslovi pod kojima se taj kvalitet
stvara. Kvalitet uslova rada predstavlja skup parametara (temperatura, vlanost, zagaenost,
buka itd.) u kojima se odvija proces stvaranja I korienja kvaliteta proizvoda, odnosno
kvaliteta usluga. [12]
2.4. Petlja kvaliteta
Sistem kvaliteta se sastoji od vie podsistema koji su meusobno povezani, a odnose se na
odreene faze stvaranja proizvoda, i te faze su predstavljene tzv. petljom kvaliteta''.
Karakteristine faze u stvaranju proizvoda su:
marketing i istraivanje zahtjeva trita, uz puno uvaavanje uslova korienja
proizvoda ili usluga, kao i cijene,
razvoj i planiranje procesa- faza tokom koje se vri projektovanje, provjera kvaliteta i
pouzdanosti proizvoda ili usluga pri korienju,
nabavka- od dobavljaa se zahtjeva kvalitet isporuenih proizvoda za ugradnju,
8
Razvoj i projektov-
anje proizvoda
Razvoj i planiranje procesa
Nabavka
Proizvodnja ili pruanje usluga
Verifikacija
Pakovanje i skladitenje
Prodaja i distribucija
Ugradnja i putanje u rad
Tehnika pomod i
servisiranje
Eksploatacija proizvoda
Odlaganje ili reciklaa na
kraju korinog vijeka
Marketing i istraivanje
trita
proizvodnja ili pruanje usluga- utvrivanje sposobnosti procesa proizvodnje ili usluga,
s tim to ovi procesi treba da zadovolje karakteristike kvaliteta proizvoda,
verifikacija- vrenje uporeenja kvaliteta izraenih proizvoda ili usluga sa zahtjevima
iz projektne dokumentacije,
izrada tehnikog uputstva za korienje proizvoda ili usluga tokom eksploatacije, i
eksploatacija proizvoda- u ovoj fazi potrebno je pratiti rad i prikupljati podatke kako
bi se, ako je potrebno, mogle preduzimati korektivne mjere na unapreenju proizvoda.
Slika 2. Petlja kvaliteta
9
2.5. Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga
funkcionalnost pristupanost veliina izgled
Raspoloivost zamjenljivost pouzdanost teina
spoljanjost prilagodljivost potroivost istoa
fleksibilnost prenosivost bezbjednost sigurnost
obradivost popravljivost zapaljivost ukus
osjetljivost postojanost toksinost miris
prenosivost povredljivost pogodnost za odravanje
mogunost testiranja mogunost kontrole
Tabela 1. Karakteristike kvaliteta proizvoda
kredibilitet pristupanost veliina izgled
pouzdanost bezbjednost tanost potenje
kompetentnost efektivnost efikasnost istoa
fleksibilnost poslovnost
Tabela 2. Karakteristike kvaliteta usluga
Funkcionalne karakteristike, obuhvataju sva ona traena svojstva nekog proizvoda, koji definiu
ili bitno utiu na funkcionisanje (radne karakteristike, namjenu, korienje, upotrebnu
podobnost) proizvoda. Naprijmer, ako je proizvod maina alatka tada su to: namjena, tip
operacija koje se obavljaju na maini, tanost i proizvodnost maine.
Ekonomske karakteristike ne mogu se nikako mimoii u tehnolokoj vrednosnoj analizi kvaliteta
nekog proizvoda. Ovu kategoriju ine takva znaajna obiljeja kvaliteta kao to su: vrijeme
pripreme i izrade, trokovi izrade i cijena proizvoda (ekonominost i rentabilnost), efekti
nastali upotrebom proizvoda.
Unifikacija i standardizacija je takoer vana grupa karakteristika kvaliteta s obzirom da se
njima odreuje stepen, odnosno koliina standardnih, unificiranih i orginalnih delova sklopova i
jedinica u nekom proizvodu.
Izgled- najvanije je da bude izraena skladnost i estetski izraz forme proizvoda, cjelovitost
kompozicije, racionalnost oblika proizvoda i savrenstvo izrade proizvoda.
Prenosivost- njimase iskazuje znaajno svojstvo proizvoda da se moe bez tekoa premjetati
(transportovati) u prostoru i vremenu a da se pri tome potpuno sauva njegov kvalitet.
10
Bezbjednost- ove karakteristike garantuju sigurnost, bezbjednost pri upotrebi i eksploataciji
proizvoda. Ova karakteristika obuhvata: vjerovatnou bezbjednosti rada proizvoda, vrijeme
poetka dejstva i vrijeme trajanja zatitnih ureaja, otpornost elektrinih, toplotnih i drugih
izolacija.
Fleksibilnost- mogunost brzog prilagoavanja. [12]
2.6. Ugradnja karakteristika proizvoda i usluga od strane proizvoaa ili davaoca usluga
Da bi proizvod ili usuga zadovoljili zahtjeve korisnika moraju da imaju ugraene osobine
odnosno karakteristike koje su, u osnovi, za korisnika od razliitog znaaja, a koje proizvoa,
odnosno davalac usluga, kreira u fazama svog procesa (slika 3).
Slika 3. Ugradnja i karakteristike proizvoda ili usluga u fazama procesa
Potroai zahtjevaju odreene vrste proizvoda ili usluga, a njihove elje sluba marketinga
prepoznaje i dostavlja odjelenju za razvoj-pripremu proizvoda. U projektnom birou elje
kupaca se pretau u projekat -proizvod koga je potrebno izraditi.
Projekat zatim ide u proizvodnju ili organizaciju koja vri uslunu djelatnost na konkretnu
realizaciju. U toku izrade proizvoda vre se sve kontrole i testiranja proizvoda ili usluga i tek
se nakon toga nude kupcu.
Jedna od svrha upravljanja kvalitetom je i ta da se pronau greke i defekti u najranijoj fazi
rpojektovanja proizvoda. To je najbezbolnije ako se radi u ranim fazama pripreme ili
projektovanja proizvoda ili usluga pa se zbog toga veliki broj radnih asova troi na
angaovanje visoko strunih kadrova-programera koji e proizvod oblikovati i testirati prije
izrade pomou raunara. Iako u poetku trokovi ovakvog rada mogu da izgledaju veliki sa
11
napredovanjem projekta povratak troka je znaajan. Naprimjer, mnogo je lake i jeftinije
ukloniti problem dok se proizvod nalazi u fazi projektovanja nego u fazi testiranja. Takoer je
mnogo jeftinije problem otkloniti putem raunara dok ga on proizvodi, nego postupati po
reklamaciji kupca. [12]
12
3. OSVRT NA HISTORIJSKI RAZVOJ KONCEPCIJA KVALITETA
Oigledno je da je posljednjih dvadesetak godina kvalitet kao osobina proizvoda/usluga
postao izuzetno trino zastupljen i promovisan. Kao takav isti je danas dobio primarno mjesto
meu pokazateljima trine uspjenosti jedne organizacije ispred brojnih mjerljivih parametara
kao to su produktivnost,rentabilnost, likvidnost, uposlenost kapaciteta isl. Brojni su oni koji ovaj
fenomen povezuju sa intenzivnim trendom promjene odnosa kupca prema kvalitetu. Da bi ostali
u trinoj utakmici i proizvoai su se morali prilagoditi takvom shvatanju. Istraivanja pokazuju
da je danas uobiajeno da 80-90 % kupaca/korisnika na prvo mjesto karakteristika
proizvoda stavljaju kvalitet. Zbog toga ne udi da se posljednji vijek smatra ''vijekom
kvaliteta'', a kvalitet najznaajnijim fenomenom naeg doba.
Meutim, pria o kvalitetu je dosta starija i slobodno se moe rei da je kvalitet star koliko i
ljudska historija. Opte je poznato da je jo u najstarijim vremenima kvalitet bio vanija
kategorija od trokova i produktivnosti.
Poev od antikih vremena, graditelji starih hramova, sakralnih objekata, konstruktori brodova,
izumitelji i proizvoai mnogobrojnih sprava i predmeta nisu mogli da rade bez adekvatnih
metoda i planova ne uvaavajui pri tome kvalitet. Potvruju to graevinski objekti i mnogi
spomenici kulture sauvani kroz milenije poput egipatskih,srednje i junoamerikih piramida,
grkih i rimskih hramova, Kineski zid i sl.
Takoer, pogreno bi bilo vjerovati da je kvalitet i u to vrijeme bio vezan samo za kapitalne
objekte. Jo oko 2000 godine p.n.e., kroz Hamurabijev zakonik u starom Vavilonu (Hamurabi-
King of Babilon, 2240 p.n.e), bile su propisane stroge kazne za nemarne i nekvalitetne
izvoae radova svih vrsta struka. U staroj Kini kazne za ljekare rasle su proporcionalno
razvoju epidemije, a u srednjem vijeku npr. pekari koji su proizvodili lo hljeb bili su izlagani
javnom preziru postavljanjem u korpe, na posebne klupe ili potapanjem u rijeke. U doba
Mletake republike kazne za lo umjetniki kvalitet staklara plaale su se vlastitom glavom.
Ruski car Petar Veliki nareivao je batinjanje za lo kvalitet proizvodnje oruja a u Turskoj
carevini provoena su javna bievanja. U Engleskoj se zbog loeg kvaliteta slalo u kanjenike
kolonije itd. Stoga je sasvim pogreno kvalitet i sistematsko istraivanje kvaliteta posmatrati
samo kao tekovinu industrijske revolucije i onoga to nakon nje slijedi.
Do ''eksplozije kvaliteta'' dolazi pojavom sistemskog pristupa kvalitetu neposredno poslije II
svjetskog rata.
Od tada do danas razvijeno je niz sistema ili koncepcija sa potpuno novom filozofijom
pristupa. Ova filozofija kvalitet sagledava drugaije i usmjerena je na potpuno nov nain
integralnog poslovnog razmiljanja idjelovanja. U sutini ona znai nov poslovni stil, kulturu i
13
sklad potreba organizacije, kupaca/korisnika usluga, dobavljaa, vlasnika, zaposlenih i ire
drutvene zajednice.
Generalno se moe rei da je kvalitet tokom ovoga vijeka evoluirao kroz nekoliko faza koje
treba shvatiti uslovno zbog vremenskog preklapanja, neravnomjernog irenja usljed razliitog
tehniko-tehnolokog razvoja pojedinih zemalja i praktinog prihvatanja uspostavljenih
principa i koncepcija. Pri tome je bitno naglasiti da se evolucija nastavlja, a identifikovane
faze evolucijskog razvoja su predstavljene na slici i opisane u nastavku. [2]
Slika 4. Evolucija kvaliteta
3.1. Koncept mjerenja, kontrole i pregleda: Quality Inspection - QI
Prostorno i proizvodno, ova faza je preteno vezana za SAD i Evropu, dok se vremenski ona
moe locirati u period izmeu 1920. i 1960. godine. Njene karakteristike su iskljuiva
orijentacija na proizvod u uslovima poveane potranje, prisustvo zavrne kontrole proizvoda
uz koritenje mjernih i kontrolnih alata i pribora (neki je nazivaju etapa prebiranja ili
'prebrojavanje mrtvih'-odvajanje loih od dobrih proizvoda na kraju proizvodnog procesa).
14
Odgovornost za kvalitet dodijeljena je jedinoj funkciji u preduzeu koja ga ne stvara
(sluba/odjeljenje za kvalitet), a znaajnom karakteristikom se mogu identificirati i poeci
primjene naunih metoda kontrole i upravljanja kvalitetom u praksi. [2]
3.2. Etapa kontrole kvaliteta: Quality Control - QC
Vremenski se ova etapa moe locirati u 60-te godine, a prostorno na SAD, Evropu i djelimino
Japan. Odlikuje se: orijentacijom na proizvod i samim poetkom usmjeravanja na proces,
operativnom upravljanju procesima uz primjenu statistike kontrole procesa (SPC-Statistical
Process Control), meufaznoj i zavrnoj kontroli kvaliteta proizvoda, a s tim u vezi i
mogunou provoenja korektivnih mjera.
Kao i u prethodnoj etapi, upravljanje je iskljuivo orijentisano na finansijske tokove. [2]
3.3. Etapa obezbjeenja kvaliteta: Quality Assurance - QA
Orijentacija na proces, obezbjeenje krajnjeg kvaliteta proizvoda kroz preventivne akcije i
sagledavanje "trokova nekvaliteta" osnovne su karateristike ove etape u razvoju sistema
kvaliteta. Prostorno se ova etapa moe locirati u sve razvijene zemlje zapada i dalekog
istoka, a vremenski u 70-te i 80-te godine.
Osnovni ciljevi na kojima je ova etapa nastala odnose se na injenicu da industrija sama mora
da dokae da je sposobna ostvariti odreeni kvalitet bez nametanja dodatnog napora, a s
tim u vezi i sticanje povjerenja o uspjenosti propisanih preventivnih mjera za dobijanje
zahtjevanog kvaliteta i prije nego su one primjenjene. Ova etapa podrazumijeva da se
obezbjeenje kvaliteta ostvaruje putem izgradnje elemenata sistema kvaliteta u svim fazama
nastajanja proizvoda, te se danas smatra zaetkom standarda za obezbjeenje kvaliteta. Po
prvi puta u istoriji razvoja nauke, tehnike i tehnologije kvaliteta sama kontrola i sistem za
osiguranje kvaliteta prestaju biti stvar dobre volje uprave, te prerastaju u strogo propisani
model kontrolisan od nadlenih i ovlatenih organizacija.
Takav model namee obavezu da i odgovarajui zahtjevi koji se postavljaju pred isporuioce
ine dio ugovornih odredbi koji vremenom dobijaju oblik standarda.
Znaajno je napomenuti da je koncept QA nam etnut od strane privrede Japana koji je 80-tih
godina na trite plasirao jeftinije i kvalitetnije proizvode nego to ih je u to vrijeme mogao
ponuditi zapad. Obezbjeenjem kvaliteta moe se definisati skup metoda, postupaka i alata
kojima se utvruju uzroci neusklaenosti i isti otklanjaju u toku proizvodnje ili pruanja usluge
utiui na taj nain na krajnji rezultat,odnosno kvalitet. [2]
15
3.4. Etapa upravljanja kvalitetom: Quality Management - QM
Ovaj prilaz vremenski pokriva 90-te godine, a prostorno je prisutan u svim razvijenijim
zemljama. Kao globalni proces odlikuje se nizom karakteristika u osnovi kojih je naglaena
funkcija kvaliteta sa participacijom svih zaposlenih, a posebno menadmenta. Istovremeno ovo
je vrijeme razvoja standarda upravljanja kvalitetom i informacionih tehnologija, kao i njihove
primjene u upravljanju svim aspektima poslovanja jedne organizacije ukljuujui i kvalitet.
QM podrazumijeva upravljanje procesom s ciljem maksimiziranja zadovoljstva korisnika uz
minimalne ukupne trokove organizacije. Za ostvarenje ovoga cilja organizacija mora
uspostaviti sistem koji e isto obezbijediti. Ovaj sistem zahtjeva odgovarajue ustrojstvo tako
da se svi postupci, procesi i aktivnosti uz odgovarajuu dokumentaciju neophodnu za primjenu
upravljanja kvalitetom obavljaju redoslijedom definisanih pravila.
Generalno se pod sistemom upravljanja kvalitetom (QMS) podrazumijeva infrastruktura koja
podrava procesno upravljanje i metodologiju poboljanja ukljuujui kolektivne planove,
aktivnosti i dogaaje uspostavljene s ciljem garancije da e proizvod, proces ili usluga
zadovoljiti date potrebe. [2]
3.5. Etapa totalnog upravljanja kvalitetom: Total Quality Management -TQM
U fazi prelaska s nivoa QM (ili QMS ) na TQM moe se govoriti o prelasku s faze upravljanja
sistemom kvaliteta na sadraje kojima se definie i izgrauje kvalitet sistema. To
podrazumijeva potpuno ovladavanje problematikom kvaliteta za svakoga ko se na bilo koji
nain bavi proizvodnjom i/ili plasiranjem proizvoda i usluga.
Dok je za neke zemlje (Japan, SAD) ova faza ve sadanjost za veinu svijeta ovo je ustvari
budunost i cilj kome tee. TQM promovie primjenu principa kvaliteta za integraciju svih
funkcija i procesa organizacije s krajnjim ciljem postizanja zadovoljstva kupca/korisnika uz
kontinuirano poboljanje.
Ovaj koncept prihvata injenicu da postoje eksterni i interni kupci/korisnici i svako u lancu
aktivnosti na realizaciji krajnjeg proizvoda/usluge nosi svoj dio odgovornosti za kvalitet koji se
dobije na kraju.
Maksima 'kupac je kralj' ovdje je sveobuhvatna tako da se odnosi na sve zaposlenike bez
obzira na hijerarhijski nivo ili dio poslovnog procesa. Pri tome se podrazumijeva da vrhovno
rukovodstvo organizacije (menadment organizacije) podrava i podstie ovakav pristup.
TQM ne treba shvatiti kao neko odreeno stanje ili neku stabilnu situaciju ve kao nain rada
(usmjerenja) koji pretpostavlja i promovie razliita prilagoavanja i stalna poboljanja.
16
U cilju uvoenja TQM-a ,moraju se imati odreena pravila, kako za managera, tako i za
njegove zaposlenike :
obino je najbolje da odluke donosi osoba koja obavlja odreeni posao, a ne da
manager donosi najvei broj odluka,
manager asistira svome osoblju,
korisnik je bilo ko ko ima neposredne koristi od rada tvrtke,
promjene su nune i mora ih se objeruke prihvatiti,
namjetenike bi se trebalo nagraditi za inovacije i sluenje korisnicima,
uspjeh ovisi o uinkovitosti procesa i sustava ne samo o pojedinanom zalaganju,
managera bi se trebalo ocjenjivati na osnovi toga u kolikoj mjeri slui svojim
korisnicima,
kvalitetni ciljevi se uvijek pomiu a cilj je kontinuirano poboljavanje.
TQM treba biti usmjeren prema stratekim ciljevima poduzea. Ne smije biti monopoliziran
kod vlasnika nego integriran u sva podruja i dijelove poduzea. Prilikom uvoenja potrebno
je dugorono planirati. U cilju uinkovitosti podatke treba standardizirati. Ve u startu treba
imati zahtjeve korisnika pa prema njima utvrditi proceduru i metode.
Na osnovu predstavljenih evolucijskih faza i analize njihove uinkovitosti tokom vremena moe
se zakljuiti da je osnovni motiv neprekidnog razvoja sistema kvaliteta ustvari elja i
usmjerenost ka promjenama kako bi se postigao kvalitet i pouzdanost proizvoda, usluga,
organizacije, partnera i okoline. Naime, industrijska, tehnoloka i informatika revolucija
dovela je do razvoja savremenih tehniko-tehnoloko-informatikih sredstava koja se mogu
smatrati dobrim slugama, ali loim gospodarima.
Stoga, njihov ili lo kvalitet (nekvalitet) u bilo kojem dijelu ivota (transport, zdravstvo, kolstvo,
zagaivanje okoline, genetika i nuklearna energija, opasne tehnologije i sl.) ne znai samo
potencijalni izvor materijalnih gubitaka nego i direktno ugroavanje ljudskih ivota,esto i sa
katastrofalnim razmjerama.
Evolucija razvoja sistema upravljanja kvalitetom se nastavlja i za krajnji cilj ima pribliavanje
poslovnoj izvrsnosti (Business Excellence) koju mnogi smatraju krajnjom fazom i temeljnim
stratekim ciljem. Meutim, oigledno je da je ona ista fikcija za poslovne sisteme koji nemaju
izgraene dobre sisteme upravljanja kvalitetom. [2]
17
4. PREDMET I PRIMJENA STANDARDA SERIJE ISO 9000
Standardi serije ISO 9000 imaju za cilj da pomognu organizacijama svih vrsta i veliina da
uspostave efektivne sisteme menadmenta kvalitetom. Ovoj seriji pripadaju sljedei standardi:
ISO 9000, ISO 9001 i ISO 9004. Standardi su opteg karaktera, primjenjuju se dobrovoljno,
ne postavljaju kriterijume za proizvode kao tehniki standardi, ne nameu jednoobraznu
strukturu sistema menadmenta kvalitetom.
ISO 9000 (Osnove i rijenik) opisuje osnove sistema menadmenta kvalitetom i utvruje
potrebnu terminologiju. ISO 9001 (Zahtjevi za sistem menadmenta kvalitetom) ima za cilj da
primijeni principe menadmenta kvalitetom kroz PDCA ciklus (planiraj uradi provjeri
djeluj) i time osposobi organizaciju da isporuuje proizvode koji su u skladu sa zahtjevima
kupaca i aktuelnih zakonskih propisa. Standard ISO 9004 nije predvien za svrhe sertifikacije
sistema menadmenta.
Prethodna verzija ISO 9004:2000 (Sistemi menadmenta kvalitetom uputstva za
poboljavanje performansi) odnosi se i na efektivnost i na efikasnost sistema menadmenta
kvalitetom. Cilj ovog standarda je unapreivanje performansi organizacije i poboljavanje
zadovoljstva korisnika i ostalih zainteresovanih strana.
Nova verzija ISO 9004:2009 (Rukovoenje sa ciljem ostvarivanja odrivog uspjeha
organizacije pristup preko menadmenta kvalitetom) predstavlja znaajnu izmjenu u odnosu
na verziju iz 2000-te godine. Seriji standarda ISO 9000 moe se pridodati i standard ISO
19011 koji daje uputstva za provjeru sistema menadmenta kvalitetom i sistema menadmenta
ivotnom sredinom, a moe se koristiti i za provjeru prema zahtjevima i drugih ISO standarda.
Standard ISO 9000 identifikuje osam principa menadmenta kvalitetom: usmjeravanje na
korisnike; liderstvo; ukljuivanje osoblja; procesni pristup; sistemski pristup menadmentu; stalna
poboljavanja; odluivanje na osnovu injenica; uzajamno korisni odnosi sa isporuiocima.
Iako su svi principi znaajni i meuzavisni, istai emo znaaj primjene procesnog pristupa koji
je uveden tek u prethodnoj reviziji standarda 2000-te godine. Primjena procesnog pristupa
omoguava sjledee: sistematsko definisanje aktivnosti potrebnih za ostvarivanje eljenih
rezultata; uspostavljanje jasnih odgovornosti za svaku aktivnost; analizu i mjerenje sposobnosti
kljunih aktivnosti; identifikovanje meusobnih veza kljunih aktivnosti unutar i izmeu funkcija
organizacije; ocjenjivanje rizika, posljedica i uticaja aktivnosti na kupce, isporuioce i ostale
zainteresovane strane itd.
18
Procesi praenja, mjerenja, analize i poboljavanja sprovode se da bi se pokazala
usaglaenost sa zahtjevima za proizvod, usaglaenost sistema menadmenta kvalitetom i
njegovo stalno poboljavanje. Procesno orijentisano poslovanje zahtjeva da se u svim fazama
procesa obezbjedi usaglaenost, da se po potrebi sprovode korektivne mjere i da se uvode
stalna poboljavanja.
Osnovu primjene sistema menadmenta kvalitetom ini ispunjavanje zahteva standarda ISO
9001:2008 prema kojima se i vri sertifikacija. Zahtjevi standarda bazirani su na prethodno
navedenim principima menadmenta kvalitetom, a najvaniji zahtjevi se odnose na:
dokumentaciju sistema menadmenta kvalitetom, odgovornost rukovodstva, menadment
resursima (ljudskim, infrastrukturom, radnom sredinom), realizaciju proizvoda (planiranje i
realizaciju proizvoda, sprovoenje procesa koji se odnose na korisnike, sprovoenje procesa
projektovanja i razvoja, sprovoenje procesa nabavke, upravljanje opremom za praenje i
mjerenje), mjerenja analize i poboljavanja (sprovoenje procesa mjerenja i procesa analize
podataka dobijenih mjerenjem, sprovoenje stalnih poboljavanja, efektivnost preduzetih
korektivnih i preventivnih mjera).
Primjena zahtjeva standarda ISO 9001:2008 moe biti proirena primjenom zahtjeva
standarda ISO 9004:2009 koji daje iri okvir poslovanja od ISO 9001. [8]
19
5. KVALITETA I GRAEVINSKI PROJEKTI
Upravljanje graevinskim projektima jest primjena znanja, vjetina i tehnika na projektne
aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi projekta. Obuhvaa razliite sustave upravljanja meu
kojima je i sustav upravljanja kvalitetom.
Upravljanje i kontrola vezano za kvalitetu ukljuuje utvrivanje politike i ciljeva kvalitete u
projektu te procese planiranja, kontrole, osiguravanja i poboljanja kvalitete. Kriteriji
uspjenosti upravljanja projektom su zavretak na vrijeme, unutar prorauna, uz efikasan
utroak dodijeljenih resursa, prema zadanim tehnikim uvjetima na zadovoljstvo
naruitelja/investitora.
U graevinskom projektu kvaliteta se moe promatrati sa stajalita kvalitete same graevine
koja se oituje u njezinoj funkcionalnosti, ekonominosti, estetici i sigurnosti. Kvalitetu tako treba
promatrati i u odnosu na mogunost zadovoljavanja potreba svih sudionika u gradnji te kao
suprotnost nedostacima i teti. Svi sudionici u gradnji tee postizanju zadovoljavanja svojih
potreba, naplati potraivanja i osiguranju profita. Najei su problemi u realizaciji
graevinskih projekata prekoraenje rokova, loa kvaliteta radova i prekoraenje planiranih
trokova. Iskustva nae graevinske operative pokazala su nepostojanje sustavnoga
upravljanja projektima, a time i sustavnoga pristupa planiranju, kontroli i osiguranju kvalitete u
svim fazama realizacije projekata.
U dosadanjoj praksi pokazalo se da veina graevinskih poduzea uglavnom nema
organiziranu vlastitu slubu za osiguranje i kontrolu kvalitete, ali da prema potrebi tijekom
izvoenja radova ukljuuju specijalizirana poduzea i ustanove koji su opremljeni za ispitivanje
kvalitete. Investitor najee provodi struni nadzor, odnosno brine se o osiguranju kvalitete u
svim fazama gradnje. Posljednjih godina poveani napori koje svako poduzee mora uloiti u
ostvarivanje zarade i opstanak na konkurentnom tritu zahtijevaju znatne promjene u
upravljanju projektima. [6]
5.1. Upravljanje kvalitetom tradicionalni i savremeni pristup
Prema tradicionalnom pristupu kvaliteta je ostvarenje specifikacija, koje su definirane
normama proizvoda i tehnikom dokumentacijom, te uklanjanje odstupanja u proizvodnji
kontrolom na ulazu, meufazi i izlazu. Tradicionalnim pristupom osiguranja kvalitete otkrivaju
se pogreke na proizvodu koje su ve nastale, a rezultiraju trokovima u obliku dorade,
prerade ili karta proizvoda. Kvaliteta je zadovoljavajua ako se proizvodi ne vraaju, ako
se ne primaju pritube. Slika 5. ilustrira prijelaz prema globalnim integracijama i usmjeravanje
na kvalitetu. Suvremeni pristup kvaliteti orijentiran je na preventivu ili sprjeavanje da ne doe
do pogreke ocjenom sposobnosti vlastitih proizvodnih procesa i proizvodnih procesa
20
dobavljaa i podizvoaa. Istie se dokazivanje zakonske odgovornosti za proizvod, skrb za
okoli, pritisak potroakih organizacija te svijest o ulozi kvalitete u trgovanju i drugim
podrujima meunarodne konkurencije.
Najvanije odluke koje se odnose na uspjeh graevinskog projekta i kvalitetu graevine
donose se tijekom planiranja. Tijekom ove faze odluuje se o konstrukciji, specifikacijama
materijala koji e biti ugraeni u graevinu i tehnologiji graenja. U fazi izvoenja procesom
kontrole kvalitete osigurava se sukladnost s donesenim odlukama u fazi planiranja. [6]
- izolirane nacionalne ekonomije - globalna mrea
- kompanije unutar svake ekonomskih povezanosti
nacionalne ekonomije period promjene od - multinacionalne kompanije
meusobno trguju koliine na kvalitetu briu nacionalne granice
- orijentacija na koliinu - usmjeravanje na kvalitetu
vrijeme
Period prije II svjetskog rata 1945 1990
Slika 5. Usmjeravanje na kvalitetu
5.2. Organizacijska struktura graevinskoga poduzea i sustav kvalitete
Ispunjavanje zahtjeva norma u vezi s primjenom sustava kvalitete zahtijeva procesni pristup
organizaciji poduzea.
Slika 6. Funkcijska organizacijska struktura
Procesni pristup zahtijeva dobro razraenu organizacijsku i tehniku pripremu. Pritom je
potrebno odrediti glavne i pomone procese, mjerenje rezultata njihova provoenja i njihovu
21
uinkovitost. U naoj zemlji neka graevinska poduzea imaju funkcijsku organizacijsku strukturu
(slika 6.), kod koje se podjela rada u poduzeima, grupiranje i povezivanje poslova i
formiranje organizacijskih jedinica obavlja prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u
poduzeu.
Podjela rada na najvioj razini izvrena je po grupama srodnih poslova, tj. po funkcijama.
Obiljeje ove organizacijske strukture jest rukovoenje na srednjoj razini na nain da je svaki
voditelj strunjak u odreenom podruju (funkciji). Odnos nadreenih i podreenih ispunjen je
kontrolom i nadzorom, ali u okviru dodijeljenih ovlatenja za izvravanje srodnih zadataka.
Tijekom vremena pojedine funkcije ili odjeli tee izgradnji birokratskih barijera izmeu sebe, a
to je i tenja cijeloga poduzea. Time postaju sve vie odvojeni od svojih kupaca/korisnika i
sve su manje odgovorni za njihove potrebe, zahtjeve i oekivanja. Zatvorenost organizacijskih
jedinica onemoguuje pregled razvoja procesa to je jedan od glavnih uvjeta za pristup
stalnom unapreivanju. [6]
Slika 7. Procesna organizacijska struktura
Ako je pravac promjena usmjeren na razvoj i primjenu sustava upravljanja kvalitetom u
poduzeu je potrebno provesti tri temeljne promjene (slika 7.):
proces mora zamijeniti funkciju kao temeljnu jedinicu za analizu
zaposlenici moraju promijeniti svoju lojalnost odjelima i orijentirati se na procesno
usmjerene skupine
odgovornost za potrebe korisnika (vanjskih i unutarnjih) i za kvalitetu mora biti vanija
od odgovornosti prema odjelima i funkcijskim pravilima.
Kako se poduzee s funkcijskom organizacijskom strukturom sastoji od veeg broja funkcija i
odjela, tako se poduzee organizirano na temeljima kvalitete sastoji od vie razliitih procesa.
22
Svaki od tih procesa ima svoje ulaze - inpute i izlaze - outpute (slika 8.). Bez obzira na veliinu
i sloenost, zaposlenici u svakom od procesa moraju biti osjetljivi na kvalitetu ulaza koje im
dostavljaju njihovi dobavljai (kvaliteta materijala koji se ugrauje, tehnologija njegove
ugradnje, koliina i pouzdanost informacija koje im stoje na raspolaganju) i na kvalitetu izlaza
koje sami isporuuju svojim korisnicima (osigurati isporuku u predvienom vremenskom roku,
potvrde sukladnosti, gotovost proizvoda koji se isporuuje, to se posebno odnosi na projektnu
dokumentaciju). [6]
Zaposlenici su odgovorni kao pojedinci i kao lanovi skupine za unapreivanje procesa jer se
njihovim naporima zapravo svaka jedinica ulaza pretvara u jedinicu izlaza na zadovoljstvo
korisnika, bilo vanjskoga, bilo unutarnjega. Pretvorbu ulaza u izlaze zaposlenici obavljaju
korektno i kvalitetno prvi put i svaki put.
Takvom transformacijom organizacije naglasak vie nije na odjelima ni na vjetinama i
strunosti.
Slika 8. Proces gradnje kao model ulazi - izlazi
Umjesto toga, u poduzeu u kojem je integriran sustav upravljanja kvalitetom, najvea vanost
poklanja se procesu transformacije ulaza u izlaze ija je osnovna karakteristika osigurati
zadovoljstvo korisnika. Pri identifikaciji i definiciji procesa u gradnji oslanjamo se na sljedee
principe:
poslovni se procesi definiraju u odnosu prema resursima (strojevi, materijal, ljudi) i
promatraju se odvojeno od organizacijske sheme
poslovni se procesi definiraju na temelju analize tijeka poslovnih informacija
poslovni se procesi definiraju u odnosu prema ukupnim ciljevima poduzea.
23
Formiranjem poslovnih procesa i matrice odgovornosti za svaki pojedini proces u projektu
stvaraju se uvjeti za daljnji rad na oblikovanju i izgradnji sustava upravljanja kvalitetom. esto
je izlaz iz jednog procesa izravni ulaz u sljedei proces. U graevinskim projektima zahtjeve
definira investitor. Projektant i izvoa radova osiguravaju usluge i sam proizvod zavren
posao. Kvaliteta njihovih usluga presudna je za ukupni projekt ne samo u smislu udovoljavanja
zahtjevima investitora nego i uspjenosti projekta u cjelini, to znai realizaciju projekta unutar
planiranih trokova i vremena. Kako bi graevinsko poduzee bilo doista uspjeno, svi njegovi
dijelovi moraju raditi skladno. Svaki dio poduzea, svaka aktivnost i svaki zaposlenik imaju
utjecaja na druge jednako kao to i drugi pokreu njihovo djelovanje. Svaki sudionik u gradnji
ima tri uloge: kao dobavlja, izvritelj procesa i korisnik. [6]
U jednom graevinskom projektu ovaj se koncept moe prikazati na sljedei nain:
Meusobna ovisnost izmeu poslova (aktivnosti) jedne radne skupine i one koja slijedi
(unutarnji korisnici) postaje potpuno oita kada svi shvate tko je korisnik i kolika je dodana
vrijednost koju oni daju cjelokupnom procesu.
Odgovarajui nadzor procesa moe dati znaajne informacije za upravljanje kvalitetom. Na
osnovi informacija iz procesa mogue je uporabom statistikih alata procjenjivati koliko su oni
sposobni kontinuirano zadovoljavati potrebe korisnika. Potpuno prihvaanje principa kvalitete
trai promjenu organizacijske kulture poduzea koja je u veini sluajeva dugotrajna. Promjena
organizacijske kulture oituje se okretanjem svih zaposlenih prema kvaliteti i razmiljanju da je
svaki zaposleni proizvoa koji ima svog kupca ije potrebe mora zadovoljiti. Odgovornost za
kvalitetu i njezino unapreivanje osobna je odgovornost svakoga pojedinca. Pritom se moe
promatrati udio operativne i strateke odgovornosti za kvalitetu po razliitim razinama
organizacijske strukture poduzea. Sustav ukljuuje svakoga i ovisi o svakome. Svaka aktivnost
treba ispravno funkcionirati i biti usmjerena prema zajednikomu cilju.
Osim odgovornosti za kvalitetu, koja mora postojati na svim razinama poduzea, potrebno je i
odgovarajue ovlaivanje za donoenje ispravnih odluka i pokretanje potrebnih akcija. Uvjet
za postizanje ovakvog okruenja jest odgovarajua izobrazba svakoga zaposlenog ije
znanje mora biti redovito obnavljano i unapreivano ime se i razina organizacijskoga znanja
stalno podie. Zaposleni, kao najvrjedniji resurs svakoga poduzea svojom izobrazbom i
odgovarajuim ovlaivanjem lake nadilaze eventualne organizacijske barijere, a njihov
kreativni potencijal dolazi do izraaja. [6]
24
5.3. Sustav kvalitete graevinskog poduzea
5.3.1. Motivi za uvoenje sustava kvalitete u graevinska poduzea
Sustav kvalitete jest sustav za utvrivanje politike i ciljeva te postizanje tih ciljeva. Glavni je cilj
graevinskoga poduzea osigurati proizvodnju i postignuti dobit. A da bi to ostvario mora
dati kvalitetan proizvod - graevinu koja e udovoljavati zahtjevima i oekivanjima
investitora/korisnika i zakonom propisanim bitnim zahtjevima za graevinu.
Za realizaciju tako postavljenoga cilja poduzee mora, uz ostalo, imati definiran i razraen
sustav upravljanja kvalitetom koji slui za usmjeravanje poduzea i upravljanje poduzeem s
obzirom na kvalitetu. Sustav upravljanja kvalitetom ine:
organizacijska struktura poduzea
dokumentacija sustava kvalitete
resursi.
Poticaji i motivi za uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea
mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske.
Unutarnji motivi proizlaze iz potrebe poduzea za osiguranjem kvalitete rada koji e se
obavljati tako da se minimaliziraju pogreke, dodatni rad i trokovi na ispravljanju pogreaka,
ozljede ili gubitak imovine poduzea. Osiguranjem kvalitete rada dovest e do poveanja
organizacijske efikasnosti, ekonominosti i smanjenja rizika.
Uspostavljen i funkcionalan sustav upravljanja kvalitetom moe biti presudan pri izboru
izvoaa radova od strane investitora. Tada investitor moe imati dodatnu sigurnost da e
krajnji proizvod/graevina zadovoljavati njegove zahtjeve. Takoer, banke i ostale
financijske institucije zainteresirane za ulaganje, financiranje ili kreditiranje graevinskih
poduzea imaju veu sigurnost i uvid u poslovanje poduzea s razvijenim sustavom kvalitete
zbog transparentnosti poslovanja i sustava odgovornosti, te mogu poduzea meusobno
usporeivati.
Potvrivanje sustava upravljanja kvalitetom certifikacija je postupak kojim nezavisna trea
strana (certifikacijska ustanova) daje jamstvo u pisanom obliku (certifikat, potvrdu) da su
proizvod, proces ili usluga u skladu s traenim normama. Serijom internih i eksternih prosudbi
(audita) graevinsko poduzee treba demonstrirati certifikacijskoj ustanovi da je postavljen i
primijenjen prikladni sustav kvalitete. [6]
25
5.3.2. Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea
Za razliku od drugih gospodarskih djelatnosti graevinska se proizvodnja odvija na razliitim
privremenim lokacijama. Upravljanje kvalitetom u graevinskim projektima zahtijeva razvoj
postupaka za svaki pojedini projekt jer se graevinski projekti znatno razlikuju ne samo po
veliini, nego i po sloenosti operacija u projektu te njihovoj povezanosti. Prema tome, sustav
kvalitete graevinskoga poduzea sastoji se:
od organizacijskih odredaba koje su primjenjive za sve aktivnosti u poduzeu, a koje
predstavljaju sustav kvalitete poduzea;
od organizacijskih odredaba koje je potrebno primjenjivati u svakome pojedinom
projektu iz kojih e proizai sustav kvalitete za svaki projekt pojedinano.
Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea prikazan je na sljedeoj slici:
Slika 9. Struktura dokumentacije sustava kvalitete u graevinskom poduzeu
Sustav upravljanja kvalitetom jest trajna referencija, neovisan o pojedinim projektima na
kojima poduzee radi. On osigurava organizacijski okvir i proceduralne detalje aktivnosti u
poduzeu koja je jedan od sudionika u nekome graevinskom projektu. Dokumentacija
kvalitete u projektu ovisna je o projektu, razliita je od projekta do projekta, osigurava
odgovarajui plan kvalitete i/ili primjenjive postupke i radne upute za poduzee u odreenom
projektu.
Struktura sustava kvalitete poduzea, detaljni postupci i radne upute odraavaju posebnosti
poduzea i projekata na kojima radi. [6]
26
Dokumentacija koja je sastavni dio sustava upravljanja kvalitetom poduzea jest:
Prirunik kvalitete poduzea: dokument koji odreuje sustav upravljanja kvalitetom poduzea.
Postupak sustava kvalitete openit: postupak sustava kvalitete koji je zajedniki (isti) za sve
graevinske projekte (ili odjele poduzea). Opisuje funkcioniranje pojedinanih elemenata
sustava kvalitete. Za njegov sadraj i primjenu odgovoran je voditelj sustava kvalitete
poduzea.
Postupak sustava kvalitete poseban: postupak sustava kvalitete koji je poseban za odreeni
projekt (ili odjel poduzea). Opisuje funkcioniranje pojedinanih elemenata sustava kvalitete.
Za njegov sadraj i primjenu odgovoran je voditelj projekta (ili voditelj odjela poduzea).
Uputa openita: uputa zajednika svim graevinskim projektima poduzea. Sastoji se od
detaljnih radnih dokumenata, a za njezin sadraj i primjenu odgovoran je voditelj sustava
kvalitete poduzea.
Uputa posebna: uputa posebna za odreeni projekt. To znai da se primjenjuje u jednom ili
vie projekata, a ne nuno u svima. Sastoji se od detaljnih radnih dokumenata, za njezinu
primjenu odgovoran je voditelj projekta.
Obrazac: dokument zadanog oblika ispunjavanjem kojega nastaje zapis.
Razlika izmeu postupka i radnih uputa je u tome to se postupak odnosi na to i na tko u
aktivnostima, dok se radna uputa odnosi na vie ili manje detaljno opisano kako u
aktivnostima.
Postupak sustava kvalitete treba biti kratak i jasan opis aktivnosti i odluka kako bi se postigao
zadani cilj.
Dobro napisan postupak moe sluiti:
kao sredstvo za postizavanje zajednikoga dogovora na specifinim procesima
kao instrukcijski materijal za one sudionike koji su manje povezani s odreenim
procesom ili ga uope ne poznaju
kao jasna informacija za unutarnje i vanjske korisnike kojima je od interesa realizacija
aktivnosti i njihova kontrola.
Postupci mogu biti openiti ili mogu biti napisani iskljuivo za odreeni projekt. Korisni su pri
uspostavljanju kontrole kritinih aktivnosti tijekom realizacije projekta.
27
Vano je odrediti postupak prema kojem e tei planiranje kvalitete. Cilj je planiranja
kvalitete definirati i dokumentirati nain na koji e se zadovoljiti zahtjevi kvalitete u poduzeu
ili u nekom projektu. Primjereno planiranje kvalitete zahtijeva strunost u upravljanju
graevinskim projektima. [6]
5.3.3. Sustav kvalitete graevinskoga projekta
Rezultat planiranja kvalitete u graevinskom projektu jest primjerena dokumentacija kvalitete
projekta. Ona ukljuuje postupke i radne upute preuzete iz sustava kvalitete poduzea i
razvijene i prilagoene konkretnom projektu (slika 10.). Ovisno o ekonomskoj vanosti,
tehnikoj i tehnolokoj sloenosti projekta, dokumentacija sustava kvalitete moe varirati od
jednostavnih neformalnih dogovora do formalnih planova kvalitete koji ukljuuju relevantne,
projektu specifine postupke i radne upute. Nain dokumentiranja planova kvalitete ovisi i o
veliini i o organizacijskoj strukturi poduzea.
Dokumentaciju sustava kvalitete projekta ine:
postupak sustava kvalitete poseban: postupak sustava kvalitete koji je poseban za
odreeni projekt
upute posebne: primjenjuju se u jednom ili vie projekata, a ne nuno u svima, sastoje
se od detaljnih radnih dokumenata
obrasci.
Slika 10. Plan kvalitete projekta
28
Plan kvalitete je dokument koji utvruje koji se postupci i pridrueni resursi moraju primijeniti
na poseban projekt, proizvod, proces ili ugovor, ko ih treba primijeniti i kada (slika 6.). Plan
kvalitete referira na dijelove prirunika kvalitete poduzea.
Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete prikazan je slici 11., a dijagram toka uvoenja
sustava kvalitete u graevinski projekt na slici 12. [6]
5.3.4. Primjena i nadzor sustava kvalitete
Za uspjenu primjenu sustava kvalitete potrebno je osigurati:
funkcioniranje i uinkovitost sustava kvalitete od strane uprave poduzea
dobar pristup svih zaposlenih sustavu kvalitete
izobrazbu, kako bi se osiguralo potpuno razumijevanje sustava kvalitete
provedbu korektivnih mjera u sluaju nemara i nesavjesnoga obavljanja poslova.
Odgovornost za daljnji razvoj sustava mora biti jasno definirana unutar poduzea i u
potpunosti podravana od strane uprave. Veina inenjera i tehniara raspolae odreenim
znanjem i iskustvom iz podruja kvalitete koje su stekli tijekom svoga profesionalnoga
obrazovanja. Izobrazba usmjerena na kontrolu procesa, suradnju s drugim disciplinama,
planiranje i predvianje, izvjeivanje o odstupanjima i poduzimanje korektivnih mjera mora
biti obvezatna na svim razinama poduzea koje ima ambicije za odravanje sustava kvalitete.
Pri uvoenju sustava kvalitete potrebno je dobro razmotriti ulogu voditelja sustava kvalitete.
Njegova se odgovornost odnosi na odravanje i stalno unapreivanje sustava upravljanja
kvalitetom, provedbu internih prosudbi, sudjelovanje u vanjskim prosudbama, sudjelovanje u
postupku certifikacije i recertifikacije te izvjeivanje uprave o funkcioniranju sustava kvalitete i
poduzetim popravnim radnjama.
Kako se velik dio izvora prekoraenja rokova i trokova u graevinskim projektima nalazi u
sustavu projekata, znai da ne postoji jasna zajednika strategija i skladan rad svih sudionika
u gradnji radi upravljanja dogaajima i radnjama koje uzrokuju prekoraenje vremena i
trokova. esto se ova prekoraenja karakteriziraju kao posljedice rizinih dogaaja na koje
se nije moglo utjecati, a posljedice se nastoje prenijeti na drugoga. Uvoenje sustava
upravljanja kvalitetom u poduzea koja sudjeluju u realizaciji graevinskih projekata pokazuje
da postoje znanja, mogunosti i radnje primjenom kojih se negativne posljedice u graevinskim
projektima mogu smanjiti. [6]
29
Primjena
sustava kvalitete, kontrola,
ocjenjivanje i stalno
unapreenje
Certificiranje sustava
kvalitete
Primjena sustava
Interni audit
Izrada
prirunika kvalitete
i dokumentiranje sustava
kvalitete graevinskog
poduzeda
Izobrazba zaposlenih o
kvaliteti
Definiranje politike,
ciljeva i razvoja kvalitete
graevinskog poduzea
Izbor
voditelja projekta
voditelja sustava kvalitete
Odluka uprave poduzeda o
uspostavljanju sustava
kvalitete u skladu sa
zahtjevima norma niza
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
Slika 11. Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete u graevinsko poduzee
OPIS AKTIVNOSTI
- unapreenje postojede organizacije rada - povedanje kvalitete proizvoda i usluga - uspostava sustava odgovornosti - povedanje zadovoljstva korisnika i zaposlenih - bolja dokumentiranost naina rada
- osoba imenovana od strane direktora poduzeda ija je odgovornost uspostava sustava kvalitete koji de osigurati postizanje i zadovoljavanje zahtjeva kvalitete, nadzora i unapreenja sustava
- investitoru, kupcima i korisnicima usluga mora se jamiti maksimalna kvaliteta proizvoda i usluga - opisati nain upoznavanja svih zaposlenih s politikom, ciljevima i planovima kvalitete - pregled osnovnih naina voenja politike, postizanja ciljeva i ispunjenja planova kvalitete - isticanje kvalitete kao stratekog cilja poduzeda - upoznavanje zaposlenih sa zahtjevima kvalitete - naglaavanje uloge i odgovornosti zaposlenih u postizanju postavljenih ciljeva - poticanje samokontrole i samoocijenjivanja
- prirunikom se precizno utvruje organizacija, hijerarhija, funkcije i odgovornosti kod upravljanja poduzedem - povezuje u cjelinu sve postupke i procedure - omoguduje realizaciju svih zahtjeva kvalitete - osnovni nain prikupljanja podataka o sustavu kvalitete poduzeda i njegove objektivne ocjene - podaci dobiveni auditom usporeuju se s postojedom dokumentacijom (prirunik, postupci) u svrhu utvrivanja trenutnog stanja sustava kvalitete - postupak kojim ovlatene (mjerodavne) organizacije zacertifikaciju daju pismeno jamstvo da je sustav kvalitete poduzeda sukladan postavljenim zahtjevima.
30
Plan kvalitete je projektu specifian dokument koji sadri rezultate planiranja kvalitete u projektu.
Poduzede de definirati dokument - postupak prema kojem de se vriti planiranje kvalitete. Ovisno o karakteristikama i sloenosti ugovora ili projekta proces planiranja kvalitete u projektu moe biti:
- jednostavan sluaj izjava da je planiranje
kvalitete u projektu izvreno u skladu sa
odredbama sustava kvalitete tvrtke
- sloeni sluaj uspostavljanje sustava
kvalitete projekta.
Planiranje kvalitete projekta izvodi se za svaki ugovor ili projekt radi zadovoljavanja zahtjeva kvalitete. Planiranje kvalitete rezultira odgovarajudom dokumentacijom kvalitete.
Ostali, projektu specifini dokumenti, biti de primijenjeni u svrhu osiguranja kvalitete. To su: planovi kvalitete, radne upute (posebne) i specifikacije vezane uz projekt. Oni ine nezavisni sustav kvalitete projekta..
Poduzede de implementirati sustav kvalitete i dokumentirane postupke.
Poduzede de izraditi postupke u skladu sa zahtjevima normativa i iznesenom politikom kvalitete.
Poduzede de izraditi prirunik kvalitete kojim zadovoljava zahtjeve normativa. Prirunik kvalitete sadri postupke sustava kvalitete i prikazuje dokumentaciju sustava kvalitete.
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
Slika 12. Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete u graevinski projekt
Dokumentiranje i odravanje sustava upravljanja kvalitetom kao sredstva osiguravanja da graevina zadovoljava zahtjeve investitora.
Opseg i detaljnost postupaka koji ine sustav kvalitete ovisit de o sloenosti posla, tehnologiji koja de se koristiti i vjetinama, kvalifikaciji i potrebnom obuavanju zaposlenika koji de obavljati postavljene zadatke.
Aktivnosti poduzeda vezane uz kvalitetu izvravat de se u skladu sa dokumentiranim postupcima, neovisno o projektu koji se realizira.
Planiranje kvalitete u skladu sa svim drugim zahtjevima sustava kvalitete poduzeda biti de dokumentiran tako da odgovara nainu poslovanja poduzeda. Poduzede de uzeti u obzir slijedede aktivnosti kako bi zadovoljila zahtjeve za proizvod, projekt ili ugovor: - priprema planova kvalitete - osiguravanje usporedivosti procesa proizvodnje, usluga, ispitivanja i postupaka ispitivanja i primijenjene dokumentacije - auriranje, kontrola kvalitete, razvoj tehnika ispitivanja - identifikacija i priprema zapisa o kvaliteti
Za izradu plana kvalitete potrebno je utvrditi dokumentirani postupak. Postupak izrade plana kvalitete moe dati reference na radne upute kojima se definira naina na koji de se izvravati odreene aktivnosti.
31
6. PRIMJER IZ PRAKSE UPRAVLJANJE KVALITETOM PRI SANACIJI AB OBJEKATA
Oekivani vijek trajanja armiranobetonskih konstrukcija je najmanje 50 godina. U veini
sluajeva u praksi je vijek takvih objekata, zbog razliitih greaka i propusta, krai od
oekivanog. Greke (propusti) nastaju, kako u procesu projektovanja, tako i u fazi gradnje i
eksploatacije objekata. I odgovarajue projektovani i graeni armiranobetonski objekti
moraju biti u fazi eksploatacije podvrgnuti periodikim pregledima i odravanju. Tako betonu
kao i elinoj armaturi prijeti propadanje, to uz nedostatak potrebnih radova na odravanju
prouzrokuje teko popravljiva oteenja.
U preduzeu Salonit Anhovo su se s takvim primjerom oteenosti objekta suoili na
armiranobetonskim silosima (sl. 13) za skladitenje cementa. Zbog greaka (propusta) u fazi
gradnje silosa i neodravanja objekta u toku 21godinje eksploatacije, su na spoljnim
povrinama silosa nastala takva oteenja da je bila ugroena njihova funkcija silosi nisu
bili vie vodonepropusni. [5]
Slika 13. Silosi za skladitenje cementa (prije sanacije)
Najutjecajnija oteenja su bila:
odstupanje betona na otvorima za alovanje (sl. 14a),
oteenje betona zbog korozije metalne armature (sl. 14b),
rast liajeva, odnosno mahovine (sl. 14c). [5]
32
Slika 14. Karakteristina oteenja betona
6.1. Odluka o sanaciji
Obzirom na vrstu i rairenost oteenja kao i uticaj oteenja na funkcionalnost silosa, u
preduzeu Salonit Anhovo d.d. su se odluili za integralnu sanaciju objekta. [5]
6.1.1. Definisanje eljenog stanja - glavnih ciljeva sanacije
Ciljevi, koji su bili prioritetno postavljeni su sljedei:
obezbjediti vodotjesnost objekta;
zatititi betonske povrine pred prevelikom upojnou vode i time smanjiti mogunost
ponovnog nastanka oteenja;
obezbjediti odreenu estetiku objekta, obzirom na to da objekat stoji na osjetljivoj
lokaciji uz smaragdnu rijeku Sou. [5]
6.1.2 Odreivanje potrebnih postupaka za postizanje ciljeva
Za postizanje postavljenih ciljeva odnosno eljenog kvaliteta bio je potreban sistemski pristup
po sljedeim koracima:
Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije.
Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta.
Izbor odgovarajueg izvoaa radova.
Obezbjeenje kvaliteta izvoenja sanacionih radova.
Provjera (super nadzor) postignutog kvaliteta. [5]
33
6.2. Prikaz projekta sanacije
6.2.1. Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije
Izrada projekta je bila povjerena preduzeu za consulting, projektovanje i nadzor, koje ima
bogata iskustva sa sanacijama takve vrste, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Projekat je bio
izraen u skladu sa postojeim zakonima, tehnikim propisima, pravilnicima, opte priznatim
normativima i standardima, koji vae za to podruje. Projekat je obuhvatao:
tehnoloki projekat za izvoenje sanacije,
izmjeru povrina, koje je potrebno sanirati,
popis radova i predvieni obim pojedinih radova.
Sa stanovita upravljanja kvalitetom najvei uticaj je imao tehnoloki projekat, koji je na osnovu
utvrenog stanja betonskih povrina odreivao:
potrebne tehnoloke postupke odnosno faze radova,
kvalitet uptrijebljenih materijala. [5]
6.2.2. Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta
Obzirom na znaajnost projekta vrena je dodatna provjera adekvatnosti prije svega
tehnolokog projekta sanacije. Poto investitor nije imao odreena znanja i iskustva s takvim
sanacijama je taj zadatak povjerio nezavisnoj i struno osposobljenoj instituciji Graevinskom
institutu ZRMK, Ljubljana. [5]
6.2.3 Izbor odgovarajueg izvoaa radova
Na osnovu verifikovanog projekta za izvoenje sanacije je bio izvren izbor ponuda
prijavljenih izvoaa radova, koji su specijalizovani za takve radove. Pri izboru
najadekvatnijeg ponuaa je bio, pored cijene i roka zavretka sanacije, poseban akcent dat
na ocjenu sposobnosti izvoaa da obezbijedi i garantuje kvalitetno izvoenje radova.
Provjeravao se:
ugled na tritu (reference),
pristup ka upravljanju kvalitetom (sistem obezbjeenja kvaliteta),
povjerenje izvoaa u kvalitet vlastitih usluga (ponuene garancije). [5]
6.2.4. Upravljanje kvalitetom izvedbe sanacionih radova
Sve uesnike kao i njihove uloge u procesu upravljanja kvalitetom izvodjenja radova prikazuje
model na slici 15.
34
IZV
O
A
RA
DO
VA
(CO
NSTRU
CTA
d.o
.o.)
Izvoenje tekue interne
kontrole
INV
ESTIT
OR S
ALO
NIT
AN
HO
VO
d.d
.
Saradnja u fazi pripreme i
verifikacije konanog programa
obezbjeenja kvaliteta
Nadzor pri izvoenju programa
obezbjeenja kvaliteta
Organizacija i voenje
operativnih sastanaka
(usklaivanje stavova svih
partnera)
EXTE
RN
A N
EZA
VIS
NA
STR
U
NA
INV
ESTIC
IJA
(G
I ZRM
K L
JUBLJ
AN
A) Saradnja u fazi pripreme i
verifikacije konanog programa
obezbjeenja kvaliteta
Supernadzor kvaliteta
ugraenih materijala i kvaliteta
izvoenja pojedinih faza
sanacije
Verifikacija adekvatnosti
pojedinih faza sanacije
Slika 15. Model upravljanja kvalitetom pri sanaciji armiranobetonskih silosa
OBEZ
BJE
EN
JE K
VA
LITETA
IZ
VED
BE
Priprema programa
obezbeenja kvaliteta
Izvoenje radova po programu
35
6.2.4.1. Obezbjeenje kvaliteta od strane izvoaa radova
Izvoa obezbjeuje kvalitet izvedbe radova tako to radove izvodi po "Programu obezbjeenja
kvaliteta", kojeg je sam izradio pred poetak sanacije. Osnova za izradu Programa obezbjeenja
kvaliteta je tehnoloki projekat sanacije, koji odreuje zahtjeve za upotrijebljene materijale i
tehnoloke postupke za izvedbu sanacije. U Programu obezbjeenja kvaliteta je izvoa definisao:
uputstva za izvedbu pojedinih postupaka odnosno faza radova,
plan (nacrt) izvoenja tekue unutarnje kontrole. [5]
6.2.4.1.1. Uputstva za izvedbu pojedinih postupaka
Izvoa radova je, u saradnji sa predstavnikom investitora i spoljne nezavisne kontrole, izradio
uputstva za izvoenje pojedinih, pri sanaciji upotrijebljenih tehnolokih postupaka, tj. "Uputstava za
postupke":
Uputstvo br. 1: Priprema podloge.
Uputstvo br. 2: Protikorozijska zatita metalnih dijelova.
Uputstvo br. 3: Reprofilacija oteenja na betonskim povrinama.
Uputstvo br. 4: Zatita betona sa hidroizolacionim premazima.
Uputstvo br. 5: Povrinska zatita betonskog omotaa (plata) silosa.
Uputstvo br. 6: Povrinska zatita betonskog krova silosa.
Uputstva za pojedine postupke radova opredeljuju:
- namjenu i obim radova,
- referentnu dokumentaciju,
- preduslove,
- zahtjeve sigurnosti i ogranienja,
- tehnoloka uputstva za izvedbu postupka,
- kriterijume adekvatnosti izvedbe postupka,
- izvedba nadzora. [5]
6.2.4.1.2. Plan (nacrt) izvedbe tekue unutarnje kontrole
U planu (nacrtu) izvoenja tekue unutarnje kontrole izvoa zapie kako e kontrolisati
kvalitet sanacionih radova po pojedinim fazama.
Zbog znaajnosti elementa tekue unutarnje kontrole izvoaa u ukupnom sistemu
obezbjeenja kvaliteta sanacije, su predstavnici svih triju, pri sanaciji saraujuih, strana
posvetili veliku pozornost pripremi plana (nacrta) interne kontrole.
36
Odreeni su bili:
postupci interne kontrole za obezbjeenje kvaliteta ugraenih materijala:
1. Identifikacija dobavljenog materijala.
2. Kontrola dobavljenoga materijala.
3. Kontrola uslova uskladitenja dobavljenog materijala.
4. Provjera dokaza o adekvatnosti materijala.
5. Ispitivanje vrstoe sanacionih maltera.
postupci interne kontrole za obezbjeenje kvaliteta izvedbe radova:
1. Utvrivanje karbonatizacije betona.
2. Utvrivanje adekvatnosti pripreme betonskih povrina.
3. Utvrivanje adekvatnosti ienja metalnih povrina.
4. Provjera klimatskih uslova u toku izvedbe sanacije.
5. Provjera adekvatnosti izvedbe antikorozione zatite.
6. Provjera athezione vrstoe reparacionih maltera.
7. Provjera athezione vrstoe hidroizolacionog premaza do podloge.
8. Provjera athezione vrstoe konanog premaza boje do podloge..
Za svaki kontrolni postupak je izraen kontrolni list pomou kojeg je praeno izvoenje
postupaka. Na kontrolnom listu su za svaki kontrolni postupak opredijeljeni:
nain izvedbe,
opis izvedbe,
lokacija izvoenja,
uestalost (frekvencija) izvoenja,
kriterijum kvaliteta.
6.2.4.2. Obezbjeenje kvaliteta od strane investitora
Investitor je znaajno doprinio obezbjeenju kvaliteta izvedenih radova kroz:
planiranje i izvoenje vlastitih aktivnosti u smislu nadzora,
angaovanje i ukljuivanje nezavisne strune institucije u proces sanacije.
Aktivnosti odnosno zaduenja investitora su bila prije svega:
- saradnja u fazi pripreme i verifikacije "Programa obezbjeenja kvaliteta sanacionih
radova";
- nadzor usklaenosti izvedbe radova izvoaa sa "Programom obezbjeenja kvaliteta
sanacionih radova";
37
- organizacija i voenje operativnih sastanaka, kao i sastanaka za potrebna
usklaivanja izmeu izvoaa (interna kontrola), investitora (nadzor) i nezavisne
strune institucije (eksterna kontrola - super nadzor).
Za to je mogue bolju informisanost i usklaeno djelovanje svih partnera u procesu sanacije su
bili organizovani redovni nedjeljni operativni sastanci. Na tim sastancima se:
- usklaivalo stavove i popravljalo, odnosno dopunjavalo "Program obezbjeenja
kvaliteta";
- aurno informisalo o toku sanacionih radova;
- detaljno terminski planiralo aktivnosti;
- provjeravalo izvoenje usvojenih dogovora;
- aurno informisalo o rezultatima i zakljucima interne kontrole, nadzora i eksterne
kontrole - super nadzora;
- verifikovalo adekvatnost ili neusklaenost izvedbe pojedinih postupaka (faza radova);
- donosilo zakljuke o konkretnim mjerama u sluaju da rezultati kontrole nisu postigli
propisane vrijednosti. [5]
Nezavisna struna institucija (ZRMK Ljubljana) je znaajno doprinijela ka obezbjeenju
kvaliteta izvedbe sanacionih radova kroz slijedee aktivnosti:
saradnju u fazi pripreme i verifikacije "Programa obezbjeenja kvaliteta" izvoaa
radova.
U pripremi novog Programa obezbjeenja kvaliteta je ta institucija saraivala kroz:
- davanje savjeta o sadrini i obliku dokumenta,
- predlaganje uvoenja odreenih dodatnih kontrolnih postupaka,
- predlaganje, odnosno odreivanje kriterijuma kvaliteta kod pojedinih kontrolnih
postupaka,
super nadzor kvaliteta ugraenih materijala i kvaliteta izvedbe pojedinih faza
sanacije.
Nezavisna struna institucija je obezbjeivala kvalitet ugraenih materijala kroz:
- nadzor postupaka obezbjeenja kvaliteta ugraenih materijala od strane interne
kontrole izvoaa,
- vlastita ispitivanja pojedinih pri sanaciji ugraenih materijala (npr. ispitivanje vrstoe
na savijanje i pritisak sanacionih maltera).
U okviru super nadzora kvaliteta izvedbe pojedinih faza sanacije je nezavisna struna
institucija:
- tekue pratila rezultate interne kontrole izvoaa i zapaanja nadzora investitora;
- izvodila vlastite kontrolne preglede i ispitivanja;
38
- provjeravala athezijsku vrstou konanog zatitnog premaza (pull off test).
O rezultatima ispitivanja i testiranja je nezavisna struna institucija tekue informisala
investitora, kao i izvoaa na operativnim sastancima u prostorima investitora. Po zavretku
pojedinih faza sanacije je ta institucija izdala pisani dokument o izvrenim kontrolnim
pregledima i ispitivanjima. [5]
6.3. Zakljuak
Izuzetno vano je da se ovakvoj sanaciji pristupi sistematski, korak po korak. U fazi pripreme
na sanaciju je korisno uloiti vie vremena i energije, jer jedino na osnovu toga moe se
oekivati planiran tok izvedbe radova i postizanja eljenog kvaliteta.
Rezultat dobro pripremljenih i voenih radova je uspjeno zavrena sanacija cca. 15000 m2
betonskih povrina silosa (sl. 16).
Slika 16. Konani izgled saniranih silosa za beton
39
7. ZAKLJUAK
Vrhunska kvaliteta je uvijek obaveza svih zainteresiranih partnera u procesu proizvodnje i
davanju usluga. To je stalan proces koji nema ni poetka ni kraja. Bilo kakvo zaostajanje uvijek
znai stagnaciju i otar pad konkurentnosti.
Nemogue je zamisliti bilo kojeg proizvoaa automobila, bijele tehnike, satova, video
opreme ili kompjutera koji na dananjem tritu moe opstati ako stalno ne prati zadnje stanje
tehnike, struke, tehnologije i znanosti, i prema tome izbacuje uvijek nove i kvalitetnije modele. I
pri tome trite prihvaa i promovira samo ono to se moe pohvaliti vrhunskom kvalitetom.
I u drugim podrujima ivota i rada je apsolutno isto, moda ne tako brzo, oigledno i
drastino, ali u konanici, rezultati su uvijek isti.
Zakljuak se pojavljuje i istie kao neto samo po sebi razumljivo: vrhunska kvaliteta je
obaveza- sve manje od toga je stagnacija i loa perspektiva. Ovo nije samo postavka ili
model, ve jedini put za preivljavanje i razvoj.
Vano je takoer napomenuti da kad bismo pokuali utvrditi ta je za svakoga od nas
kvaliteta, vjerojatno bismo doli do razliitih definicija te bismo se na kraju ipak sloili da je
ona subjektivna kategorija ovisna o shvaanju, doivljavanju i tumaenju pojedinca.
No, projekti i njihovi rezultati nisu uvijek osobni ni subjektivni. Dapae, veina ih se tie veeg
broja ljudi, bilo da se radi o upravljanju i realizaciji, bilo o koritenju rezultata projekta. U
formalnom su obrazovanju definicije kvalitete obrazovnih sadraja ili procesa vrlo jasno i
objektivno definirane, rastumaene, osigurane i kontrolirane kako bi se svi ukljueni u
obrazovanje mogli odrediti u odnosu na te definicije. Zato je za kvalitetu potrebno utvrditi
standardiziranu mjeru koja e se moi ostvariti, provjeriti, izmjeriti i dokazati.
Utvrivanje zahtjeva, jasno definiranje te uinkovito upravljanje kvalitetom, usko je vezano uz
opseg posla na projektu. Proirenje opsega utjee na promjenu u trokovima ili vremenu.
Odreena doza perfekcionizma koja se moe nai u nekim timovima, utjee na proirenje
posla na projektu jer se naknadno otkrivaju nove i neplanirane mogunosti poboljanja
kvalitete. Zato je, prilikom upravljanja projektom, potrebno upravljati i kvalitetom, a to se
odvija pomou tri glavne skupine postupaka: planiranja, osiguranja i kontrole kvalitete.
40
8. LITERATURA
1. Dr.Radoslav Rakovi (2007), Kvalitet u upravljanju projektima ,Beograd:Graevinska
knjiga 2007
2. dr. sci.Darko Petkovi, mr. sci. Ibrahim Plani, "Kvalitet u visokom obrazovanju: Izazovi
i nedoumice". Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici
3. Jasmina Omerbegovi-Bijelovi, Maja Krsmanovi, "Planiranje razvoja kvaliteta
upravljanja u preduzeima", Fakultet organizacionih nauka u Beogradu,
4. Mr. sc. Marija Boban, Jasmina Sladoljev, dipl. oec., "Upravljanje kvalitetom- izazov
managementa poduzea na putu do poslovne izvrsnosti u okruenju digitalne
ekonomije",
5. Zdenko Ipavec, Mirko Sokov, Bojan Grum, "Upravljanje kvalitetom pri sanaciji
armiranobetonskih objekata", 1999.,
6. Zlata Dolaek- Alduk, Dunja Mikuli, Mladen Radujkovi, "Upravljanje kvalitetom u
projektno usmjerenom graevinskom poslovanju", 2007.,
7. Project Management Institute. (2004). Project Management Body of Knowledge, Third
Edition. Project Management Institute, Inc.; PMBOK Guide ( PMI 99-001-2004)
8. ISO Standard ISO 9001:2000
http://www.iso.org/iso/search.htm?qt=ISO+9001%3A2000&published=on&active_ta
b=standards ,preuzeto 10.11.2013.g
9. http://studenti.rs/skripte/upravljanja-kvalitetom/, preuzeto: 11.11.2013.,
10. http://issuu.com/svijet-kvalitete.com/docs/upravljanje_kvalitetom,
11. http://www.quality.unze.ba/zbornici/index.php
12. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/kvaliteta