FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJEUNIVERZITET U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:SAOBRAAJ I PROSTOR

Tema: Prostorni razvoj Opine Ilida

Predmetni nastavnik: Student: Gui Sabinred. prof. Dr. Mehmed Bublin Odsjek: Cestovni saobracaj Broj indeksa: 7023

Sarajevo jun, 2014.

SADRAJ

1.0. UVOD3

2.0. PRIRODNI IZVORI I USLOVI5

2.1. Geografski poloaj52.2. Klima52.3. Geologija52.4. Zemljite62.5. Mineralni resursi82.6. Prirodne vrijednosti8

3.0. STVORENI USLOVI10

3.1. Stanovnitvo103.1.2. Demografski podaci113.2. Naselja123.3. Privreda143.3.1. Ekonomija143.3.2. Turizam153.4. Drutvene djelatnosti153.4.1. Obrazovni sistem163.4.2. Sportske djelatnosti163.5. Infrastruktura173.5.1. Industrijska infrastruktura173.5.2. Privredna infrastruktura173.6. Istorijske vrijednosti183.7. Zatita okoline19

4.0. SWOT ANALIZA20

5.0. CILJEVI225.1. Opi ciljevi225.2. Posebni ciljevi23

6.0. PERCEPCIJA24

7.0. LITERATURA25

1.0. UVOD

Ilida je zapadno predgrae Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine koji se nalazi u sredinjem dijelu zemlje. Ilida je najstarije naseljeno podruje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s gradom povezano tramvajem i auto-putem.Opina Ilida jedna je od devet opina upanije (kantona) Sarajevo. Kroz Ilidu prolaze vane prometnice prema Jadranskom moru i Srednjoj Bosni, eljeznika pruga Sarajevo-Ploe, elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mrea, to je uz asfaltirane lokalne puteve i tramvajsku prugu bitno odreenje nivoa kvaliteta rada i ivljenja. Sarajevsku regiju ili njeno ire utjecajno podruje ini neto iri prostor Sarajevske upanije. Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najirem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znae i urbane razvojne okosnice. Centralnu taku u kojoj se sustiu ovi razvojni pravci ini Opina Ilida u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglaenom morfolokom i urbanom izraajnou i okolnostima. Prirodni resursi, drastino razliiti od kotline Miljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, odreuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smjetena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva Ilida je banjsko i klimatoloko ljeilite, rekreacijski centar i izletite. Locirana je u podnoju planine Igman, u zelenom i vodom i umom obilatom pejzau.

Prije rata je ukupna povrina podruja Opine Ilida obuhvaala 162 km2. Daytonskim sporazumom dio Opine pripao je srpskom entitetu, tako da ukupna povrina sada iznosi oko 14.950 ha. Glavnina teritorija je u porjeju rijeke Bosne, gdje se nalazi i izvorite ove poznate i za ivot Sarajevskog kantona i Opine Ilida vane tekuice, te u slivu rijeke eljeznice, koja dovodi hladne vode s Treskavice. Reljef podruja Ilida razliitog je oblika - od tipinog ravniarskog do breuljkastog i karstnog u podruju planine Igman koja ju je prirodno ograniila s jugozapadne strane, s najviim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman ine prirodni amfiteatar idui od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blauja i Raskra na zapadu.

Mada svi relevantni arheoloki nalazi, pa zatim i dostupni historijski dokumenti, jasno govore o tome da je podruje sadanje Ilide, smjetene u dnu Sarajevskog polja, bilo od poetka ljudskog naseljavanja na bosanskim prostorima, a to znai od poetka kulturnog i kultivirajueg naina ivota ljudi, rado birano mjesto za stvaranje ljudskih naselja, tek se osmanski period povjesti dao ovom prostoru pravo ime i u neku ruku valorizirao njegov potencijal. Poznato je u znanosti da je kultura, koju su nasljedovali Osmanlije, bila u stvari derivat i amalgam srednjoazijskih i arapskih kultura, bitno vezanih za vodu i njenu odluujuu ulogu u ivotu ljudskih zajednica, a osobito u kultivaciji biljaka i odravanju ivotinja, na emu su se temeljile sve navedene kulture. Takva primordijalna kulturna paradigma, dakle paradigma koja je spajala vodu, zemlju i ljudske zajednice u jedinstven sistem ivota, spojena sa dodatim joj bliskoistonim levantinskim duhom pragmatizma, kojeg je donio sa sobom Islam dolazei na srednjoazijske prostore, proizvela je jednu zadivljujue praktinu i ujedno u idejama veliku kulturu-onu koja nam je poznata kao islamskoorijentalna. Kada je tako formirana jedna bitno nova paradigma ivota i kulturnocivilizacijski subjekt i kada je takav stav prema svijetu i ivotu postao vladajui i na naem tlu, on je valorizirao pradavnu batinu neolitskih ljudi, koji su postali poznati po tome da su znali pronai najbolje mikrouvjete, kako klimatske tako i topografske, te ostale pretpostavke za svoje nastavanje. Ovaj spoj stare neolitske kulturne batine i nove osmanlijske kulturne paradigme nastale iz srednjoazijsko-levantinskog kulturnog idioma, rezultirao je nastankom Ilide kao stalnog ljudskog naselja i kao specifino definiranog prostora za ivot ljudi. Bit tog prostora nita bolje ne oznaava i ujedno ne definira od samog imena kojeg su Osmanlije dale ovom prostoru, tj. imena Ilida. To ime, naime, dolazi od rijei ilad, to je stara turska rije koja oznaava ono to daje ovjeku zdravlje. Ta se rije, u svim moguim modalitetima i derivacijama, svagda odnosi na pojam zdravlja i onoga to daje ovjeku zdravlje, dakle lijeka, a to znai uope povoljnog ljudskog stanja koje se proizvodi samim ljudskim djelovanjem, odnosno upotrebom odreenih prirodnih sredstava za njegovo poboljanje. Tim imenom je odreena bit ovog prostora i ono je postalo njegova definicija. Tu se potpuno ispunjava smisao stare latinske izreke " Nomen est Omen". To ime, dakle, unai da se radi o zdravom prostoru, o prostoru koji nudi zdrav ivot i zdravlje kao rezultata utjecaja okoline na samog ovjeka i ljudski ivot. Rije Ilida, dakle, izvorno znai i oznaava mjesto koje je zdravo, koje nudi, daje i osigurava zdravlje, mjesto koje lijei i na kojem svako moe nai lijek za sebe.

Rimski most preko Bosne kod IlideVrelo Bosne

GrbPoloaj

2.0. PRIRODNI IZVORI I USLOVI

2.1. Geografski poloaj

Teritorij Ilide prostornim razmjetanjem uglavnom, u Sarajevskom polju, na mjestu poetnih taaka razlaza meridijanski orijentiranih dolina Bosne i Neretve, regionalno geografski pripada srednjoj Bosni i njenoj subregiji sarajevsko-zenikoj kotlini. Opini Ilida teritorijalno pripada prostrano Sarajevsko polje, povrine 31,2 kvadratna km, koje ini jug-jugoistoni dio prostrane unutargorske sarajevsko-zenike zavale. Sa juga i jugozapada polje uokviruju sjeveroistone padine Igmana koje strmo zavravaju u Sarajevskom polju.

2.2. Klima

Podneblje Ilide je umjereno kontinentalno sa preovlaujuom pretplaninskom varijantom. Samo krajnji jug-jugoistoni prostor opine pripada planinskoj klimi. Navedeni klimati se smjenjuju prema hipsometrijskim nivoima do umjerenokontinentalne u Sarajevskom polju, pretplaninske oko izohipse od 750 m, do planinske i subalpske klime preko ovih visina. Odluujuu ulogu na umjereno-kontinentalno podneblje sa navedenim varijantama na irem prostoru Ilide imaju preplitanja i smjene zranih masa junog kraja sjevernog umjerenogpojasa i sjevernog dijela suptropskog pojasa sjeverne hemisfere.

2.3. Geologija

Opina Ilida, povrine 162 kvadratna kilometra, zauzima centralni dio Sarajevskog kantona, sa pravcem pruanja sjeverozapad-jugoistok.

Reljef podruja Ilide razliitog je oblika - od tipino ravniarskog do breuljkastog i karstnog u podruju planine Igman koja ju je prirodno ograniila sa jugozapadne strane, sa najviim vrhom (Crni vrh 1.499 m).

Zastupljena su slijedea tla: koluvijalna; zatresena; mineralno movarna tla; antropogenizirani fluviosol.

Na osnovama ovakve strukture pedosfere, gotovo je opipljiva osjetljivost i lomljivost ovog prostora na bilo kakve incidentne poremeaje. Ovo su vrlo osjetljiva tla i svaki dalji poremeaj, ionako znaajno naruenog prirodnog ekosistema, za posljedice ima dalju degradaciju okruenja.

Hidrogeoloka jedinica Bjelanica-Igman, predstavlja jedinstven krenjacko-dolomitski blok, koji je na SI pokriven sedimentima Sarajevsko-zenikog bazena. Visoka karstifikacija uvjetuje brzu i duboku infiltraciju atmosferalija na povrinama terena ove dvije planine, du dubokih rasjeda. Aluvijalne naslage ireg podruja Vrela Bosne pokrivene su nekonsolidiranim aluvijalnim i terasnim naslagama koje se sastoje od ljunkova, pijeskova i glina cija debljina varira izmedu 20 i 30 m. Promjenjiva im je vodopropusnost. Prihranjivanje aluvijalnih naslaga nastaje neposredno od padavina, podzemnim tokovima iz karstnih krenjaka i infiltracijom iz rijeka. Na prostoru Ilida-Vrelo Bosne-Stojevac, postoji nekoliko formi vodnih pojava, i to: vrela; povrinski vodotoci; podzemne termalne, termomineralne, hladne vode u aluvionu i hladne vode u krakojsredini.

2.4. Zemljite

Zemljitese koristiza poljoprivrednu proizvodnju, izgradnju ljudskih nastambi, podizanju proizvodnih pogona, saobraajnica i druge savremene infrastrukture. Ova vrsta ekosistema danas je najrasprostranjenija u ravniarskom i brdskom pojasu gdje je i locirano najvie stanovnitva Opine Ilida. U gorskom i pretplaninskom pojasu ovim tipovima odgovaraju zajednice oko planinskih torova, puteva i ljudskih nastambi.Podruje Ilide raspolae sa oko 4.840 ha poljoprivrednog zemljita. Stepen koritenja zemljita, a posebno obradivog je nizak. Generalno, Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljita. Obradive povrine uestvuju sa 31%.Veliki problem predstavlja i usitnjenost posjeda. Podaci pokazuju da je prosjena povrina gazdinstva u Kantonu Sarajevo 3,0 ha koji je izdjeljen, u prosjeku na 7-8 odvojenih parcela. U pogledu analize povrina po osnovu korisnika (privatni, dravni sektor) dominantno uee imaju povrine u privatnom sektoru. Iskoritenost zemljitaukupne povrine prema kategoriji koritenja zemljita:

Kategorija zemljitaIndivid. sektor (ha)Drutveni sek. (ha)

Oranice1.980,62563,26

Vonjaci364,29159,32

Livade696,00302,22

Panjaci282,00302,49

umsko zemljite1.748,845.008,35

Neplodna zemljita288,74975,60

Stoarstvo:Ukupno goveda571

Krave steone junice516

Ukupno ovaca3044

Ovce za priplod1077

Ukupno svinja292

Krmae35

Ukupno konja47

Ukupno peradi11770

Od toga nosilice9538

Ukupno koza257

Ukupno kunia25

Konice pela981

Povrine u namjeni "ume i umsko zemljite" iskazuju se kao najzastupljenija namjena. Zavisno od geoloke podloge i itavog spektra fiziko-hemijsko-biolokih svojstava, pedokartografskih jedinica i prisustva pojedinih ograniavajuih faktora, kamenitosti, dubina, erozija i sl. umska zemljita su kategorisana od III do VII bonitetne kategorije. Prostorna rasprostranjenost i zastupljenost pojedinih bonitetnih kategorija na podruju Ilide je razliita, a to se iskazuje i kroz spektar vegetacijskih jedinica koje se javljaju na ovom prostoru sa dijapazonom vrijednosti koji se, kao bioloki kriterij i parametar koristi u uspostavi konzervacijskih prioriteta i zatite bilo pojedinanih vrsta ili integralno iskazanih osobenosti odreenog podruja. Povrine uma i umskog zemljita privatnog sektora i drugih fizikih i pravnih lica treba posmatrati iskljuivo kao sastavni dio ukupne povrine uma i umskog zemljita.

Ekosistemi vlanih (higrofilnih) uma i ibljaka. ume crne johe upravo na ilidanskom podruju ine jedne od najouvanijih i najrazvijenijih uma crne johe u itavom sarajevsko-zenikom bazenu, pa i ire. Zbog svoje velike vanosti u regulaciji vodnog reima, te odranja bioloke raznolikosti, hitno ih treba zatititi.

Ekosistemi umjereno-vlanih (mezofilnih) hrastovo-grabovih uma i ibljaka. Na blago zatalasanom terenu, u zoni pobrezja, gdje voda bjei u dublje slojeve, na dubokim i plodnim tlima esti su umarci bijelog graba i hrasta lunjaka Carpino betuli-Quercetum roboris, a na jo dinaminijem terenu, u brdskom pojasu, irom ilidanske regije, razvijene su manje-vie izmijenjene ume obinog graba i hrasta kitnjaka Querco petraeae-Carpinetum betuli.

Ekosistemi termofilnih uma i ikara medunca, bjelograbia i crnog graba. Na plitkim tlima tipa rendzina i crnica, na junim padinama, najee, termofilne bukove ume ostvaruju prirodni kontinuitet sa ikarama i ibljacima termofilne vegetacije - zajednicama bjelograbia i crnog jasena Orno-Carpinetum orientalis, te na krenjakim blokovima i neto hladnijim stanitima sa zajednicom aike i crnog graba Seslerio autumnalis - Ostryetum carpinifoliae koje su takoer endeminog karaktera.

Ekosistemi bukovih uma. Idui uz vertikalni profil Igmana na pojas hrastovo-grabovih uma, na smeim krenjakim i dolimitnim tlima, nadovezuju se brdske ilirske bukove ume Fagetum montanum illyricum. Bukove ume zauzimaju irok pojas, idui od 600 metara nadmorske visine pa sve do pretplaninskih podruja.

Ekosistemi tamnih etinarskih uma. Nesvakidanje specifinosti igmanskog prostora ilustruje i pojava tamnih etinarskih uma u gorskom pojasu koje uveliko podsjeaju na prave borealne tajge. Njihovo prisustvo indicira pojavu inverznih temperatura, odnosno znatno nie temperaturne vrijednosti na niim nadmorskim visinama, to nije u skladu sa opim prirodnim zakonitostima.

Ekosistemi planinskog bora krivulja. Kao krajnja granica umskih zajednica javljaju se zajednice planinskog poleglog bora (ili bora krivulja) Pinetum mugi dinarcium, a mjestimino i klekovina bukve Fagetum subalpinum u irem smislu. Zemljita su plitka - uglavnom crnice i rendzine sa dosta nerazloenog humusa.

2.5. Mineralni resursi

Podruje Ilide raspolae sa slijedeim mineralnim nalazitima: Kamenolomi: Rakovica-Rudnik Glina: Zenik i Kobiljaa Vode: Sarajevsko polje-Vrelo Bosne Mineralne vode: Blauj Termalne vode: Butmir i Sokolovii Termomineralne vode: Ilida

2.6. Prirodne vrijednosti

Najvaniji i navrijedniji prirodni resurs Ilide, a samim tim i Kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termalne vode Ilida i Blauj i termalne vode Butmira, koje treba koristiti bez ugroavanja njihovog kvaliteta. Najznaajniju vodnu manifestaciju ali istovremeno i glavni izvor snabdijevanja vodom ljudske aglomeracije Kantona Sarajevo ini podzemna voda.Ona se nalazi unutar aluvijalnog nanosa, te ispod krenjakog masiva Igman. Ova voda je, uz najmanje trokove pripreme, ugodna za pie. I pored toga to je dinamiki ovisna od sezonskih utjecaja, vei dio godine je predvidljivog stanja. Vjetako obogaivanje podzemne vode iznad prirodnog "fona" od 700 l/s se redovito obavlja iz toka rijeke Bosne i rijeke eljeznice (priblian omjer 70/30%), te manjih vodotoka.

Jedan od vrlo vanih razvojnih projekata na podruju Ilide je projekat "Istraivako-eksploatacionih buotina" od kojih je buotina IB-10 realizovana i predstavlja prvu od tri predviena lokaliteta.

Rezultati ovih istranih buotina e biti od velike koristi i koristieza definisanje smjernica kod izrade razvojnih planova u narednom periodu. Nesumnjivo, vrlo znaajni resursi, kojima Ilida raspolae, od prirodnih do ljudskih i materijalnih, nedovoljno su iskoriteni i nisu stavljeni u funkciju ukojoj bi trebali da budu. Potreban je vei i adekvatan odziv za to bre stavljanje u funkciju i valirizaciju ovih resursa na svim nivoima rasta i razvoja.

Kroz centar Ilide prolazi rijeka eljeznica, a u sklopu opine Ilida nalazi se i izvor rijeke Bosne, popularno izletite "Vrelo Bosne".

Rijeka Bosna na izvoru bude jaka u proljee kad se snjegovi tope na planini Igmanu, gdje voda ponire i dolazi na izvore ispod Igmana. U daljem toku nadolazi i postaje jaka kad nabujaju i pridou njene pritoke. Kad je Bosna velika prekrije Butinjsko Polje, pa se izljeva i po poljima ispod Dogloda, Crnotine, Reljeva i Zabra. Pri nadolaenju Bosna potkopava obale i mijenja tok, zbog ega su mnoge ade oko njena korita od bosanske uprije do pod Reljevo. Gdje se izlije i lei tu nanosi naplavak i gnoji zemlju.

eljeznica je rijeka u sredinjoj Bosni i Hercegovini. Nastaje od Hrasnikog i Godinjskog potoka, koji izviru na planini Treskavici (2088 m), a sastaju se kod sela Turova. Njeno ue u Bosnu lei nasuprot selu Osijeku, na zapadu Sarajevskog polja. Duina rijeke eljeznice od svog izvora do ua u rijeku Bosnu je 26,9 kilometera. eljeznica itavim svojim tokom protie kroz najnaseljenija i najindustraliziraniji regiju Bosne i Hercegovine - Sarajevsku regiju. Na rijeci se nalazi hidrocentrala Bogati, s instaliranom snagom od 6,5 MW, koja je sagraena nekoliko godina poslije kraja drugog svjetskog rata. Najznaajnije naselje na ovoj rijeci je Ilida. Zbog nedovoljne brige o okoliu ova rijeka je vrlo zagaena. Danas se ne preporuuje ni kupanje u eljeznici.[footnoteRef:1] [1: http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznica_(pritoka_Bosne)]

Miljacka je desna pritoka Bosne, a nastaje kod Sarajeva, spajanjem Paljanske Miljacke i Mokranjske Miljacke. Iako vrlo kratka (35,9 kilometera), Miljacka je jedna od najpoznatijih rijeka u BiH iz razloga to protie kroz glavni grad - Sarajevo. Paljanska Miljacka izvire nekoliko kilometera istono od Sarajeva u mjestu Pale. S Pala Miljacka tee istono kroz Sarajevo prema rijeci Bosni u koju se ulijeva.[footnoteRef:2] [2: http://hr.wikipedia.org/wiki/Miljacka]

Ilida je gradi i sjedite istoimene opine u kantonu Sarajevo. Poznat je po banji, rekreativnim i turistikim sadrajima meu kojima su najpoznatiji Vrelo Bosne i Stojevac.

Vrelo Bosne je izvor u centralnoj Bosni i Hercegovini. Izvor je rijeke Bosne. Vrelo Bosne se nalazi na periferiji grada Sarajeva, pored Ilide. Nalazi se u podnoju planine Igman.Danas je Vrelo Bosne poznata turistika atrakcija, i za strane turiste i za lokalne posjetioce. Sastoji se od vie malih ostrvaca povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Dosta ivotinja se nalazi u parku, poput patki i labudova. U parku koji se nalazi kod izvora postoje brojne zanimljivosti, poput fijakera, mjesta za izlet i restorana.

Kao naselje i lokalitet koji obiluje ljekovitim i tekuim vodama, Ilida je geografski postavljena skoro u centralnoj poziciji u Sarajevskom polju i u odnosu na vijenac okolnih planina. To su centralne bosanske planine, sve gotovo podjednako udaljene od Ilide, koje oiviavaju polje u kojem je Ilida smjetena. To su Igman, Bjelanica, Treskavica, Trebevi, Jahorina, Romanija i Zvijezda, dakle gotovo sve bosanske planine centralnog poloaja. Sve ove planine, sa bogatim umama, predstavljaju nepresune izvore najieg planinskog zraka. Njihova su visoka polja i porozni krenjaki sastav mjesto iz kojeg nastaju iste i zdrave planinske pitke vode, koje se sve sastaju u sarajevskoj dolini i u neposrednoj okolini Ilide, to cijelu ovu dolinu, a osobito njenu centralnu taku, tj. samo dananje naselje Ilidu, ini nadasve blagotvornim i pogodnim mjestom za naseljavanje i zdrav ivot.

Igman je planina u sredinjoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se direktno na jugozapadu Sarajeva, okruujui planinu Bjelanicu i dio grada, Ilidu. Najvia taka Igmana je visoka 1502 metara, inei je najmanjom od sarajevskih planina. Igman je popularno odredite za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih Olimpijskih igara, bila je glavna planina koritena za olimpijske dogaaje, uz Jahorinu, Trebevi i Bjelanicu. Jo uvijek dosta predmeta na Igmanu datira iz tog vremena, ali veina se suoila sa posljedicama rata iz 1990-ih. Postoje planovi za novu iaru izmeu Igmana i dijela Ilide, Hrasnice. Danas je Igman jedna od vodeih turistikih atrakcija Sarajeva. Igman je podruje najnie zabiljeene temperature u regiji, 43C. Kada je vrijeme pogodno, s Igmana prua se pogled sve do Crne Gore i Jadranskog mora.[footnoteRef:3] [3: http://hr.wikipedia.org/wiki/Igman]

itavo podruje Ilide veoma je bogato medicinskom florom. Tu raste nekoliko stotina ljekovitih, jestivih, aromatinih i vitaminskih biljaka od kojih mnoge u prirodnim uvjetima obrazuju prave vrtie i batice. Dosadanja istraivanja medicinske flore na ilidanskom prostoru utvrdila su blizu 600 ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatinih samoniklih biljaka. Takoer, na itavom ilidanskom prostoru veoma je zastupljeno razliito medonosno bilje. Idui od ravniarskog podruja pa sve do u pretplaninski i planinski region tokom godine se fenoloki smjenjuju brojne medonosne vrste od kojih su neke veoma pogodne ne samo za prirunu proizvodnju zdravog meda, ve i za mnogo ozbiljniju, industrijsku proizvodnju ove dragocjene i zdrave hrane i lijeka.

Ilida je poznata po svojim nadaleko uvenim termalnim izvoritima (ilidama) od kojih su mnoge sauvane i danas. One ine osnovu zdravstvenog i rekreacijskog turizma, te pruaju izvanredne mogunosti u proizvodnji razliitih biljnih kultura i sirovina za savremenu zdravu ishranu. Voda banje Ilida se moe koristiti pijenjem, inhalacijama - udisanjem estica i para, te kupanjem. Termalna voda se kao pie sa uspjehom koristi kao pie kod lijeenja hroninih upala sluznice probavnog aparata - katara stomaka i crijeva. Raspravanjem u estice finog aerosola inhalacijama upotrebljava se kod hroninih upala disajnih puteva - bronhitisa. Posebni efekti lijeenja postignuti su kod hroninih bolesnika sa upalom sluznica nosa, sinusnih upljina i tonzilogaringealne regije tj. bolesti drijela. Kupanje, odnosno "banjanje" u sumporovitoj vodi Ilide daje naroito dobre rezultate kod oboljenja poslije povrede lokomotornog aparata. Veoma dobro dejstvo je izraeno kod upalnih i degenerativnih reumatoidnih oboljenja. Ovi uinci vezani su za vrlo brzo resorbovanje sumpora i sumpornih jedinjenja preko koe u hrskavine strukture, kao i u elastina i vezivna tkiva, te u tetivno i miino tkivo.[footnoteRef:4] [4: Izvor: Monografija "Ilida"]

3.0. STVORENI USLOVI

3.1. Stanovnitvo

Po posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991. godine, opina Ilida (u to vrijeme jedna od 5 gradskih opina Grada Sarajeva) imala je 67.937 stanovnika, rasporeenih u 14 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma vei dio opine Ilida uao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovnitva - opina Ilida:

godina popisa1991.1981.1971.

Muslimani29,337 (43,18%)18,738 (32,73%)12,462 (31,58%)

Srbi25,029 (36,84%)22,246 (38,86%)18,627 (47,21%)

Hrvati6,934 (10,20%)6,880 (12,01%)6,446 (16,33%)

Jugosloveni5,181 (7,62%)7,593 (13,26%)954 (2,41%)

ostali i nepoznato1,456 (2,14%)1,786 (3,12%)963 (2,44%)

ukupno67,93757,24339,452

Nacionalni sastav stanovnitva opine Ilida po naseljenim mjestima 1991. godine:

naseljeno mjestoukupnoBonjaciSrbiHrvatiJugoslaveniostali

Buhotina1313094250

Gornje Mladice1987178193

Jasen26026000

Kakrinje20390103541

Kasindo91151722299613

Kobiljaa37596861483510

Krupac326352690166

Rakovica1,37487539360397

Rudnik4171012803060

Sarajevo (dio nas. mjesta)63,71927,96522,7096,6594,9711,415

Vela63063000

Vlakovo202000

Zenik18380102001

Zoranovii972000

ukupno67,93729,33725,0296,9345,1811,456[footnoteRef:5] [5: http://bs.wikipedia.org/wiki/Demografija_Ilid%C5%BEe"]

3.1.2. Demografski podaci:

1. Stanovnitvo po spolnoj strukturi:

ENEMUKARCI

50,3%49,7%

2. Stanovnitvo po starosnoj strukturi: (2001. godina)

0 1415 - 6465 i vieukupno

9.86830.7866.84847.502

3. Gustina naseljenosti: (za 1991. i 2001. godinu)

StanovnitvoStanovnika/kvadratni kilometar

1991.2001.1991.2001.

60.43047.502421,4331,3

4. Prirodni prirataj stanovnitva: (1996. godine)

na 1000 stanovnika

NatalitetMortalitetPrirodni rastNatalitetMortalitetPrirodni rast

257231266.86.10.7

5. Trite radne snage (zaposlenost i nezaposlenost):

Godina2000.2001.2002.

Aktivno stanovnitvo (15-65 g.)29.82530.78630.885

Zaposleno stanovnitvo (15-65 g.)7.3987.4148.004

Nezaposleno stanovnitvo (15-65 g.)8.2017.9548.958

3.2. Naselja

Ilida je opina koja je u sastavu Kantona Sarajevo. Mjesne zajednice opine su: Ilida Centar (centralno naselje), Hrasnica, Sokolovii (Sokolovi Kolonija), Butmir, Otes, Stup, Stupsko Brdo, Vreoca, Blauj, Rakovica, Luani i Osjek.

Od ovih naselja najvie se izdvajaju Hrasnica i Butmir.

Hrasnica zbog toga jer je najmnogoljudnije naselje u opini ali i meu veim u BiH. To je mjesna zajednica u opini Ilida ispod planine Igman. Procjenjuje se da ima oko 12.000 stanovnika rasporeenih u dvije mjesne zajednice:Hrasnica1 i Hrasnica2. Oko 90% njenog stanovnitva ine muslimani (bonjaci). Od Ilide je udaljena oko 5 km. Naselje je poznato i po prijeratnom moda i najveem gigantu Jugoslavije, preduzeu FAMOS (Fabrika motora Sarajevo). Od samog jezgra grada dijeli je rijeka eljeznica iako vazdunom linijom Hrasnica i Dobrinja su udaljene 1 ili 2 kilometra. Danas se i ovdje osjete ratne posljedice.Kroz Hrasnicu tee potok Bunica i rijeka Veerica koja se u eljeznicu ulijeva u Sokolovi Koloniji. Povezana je s Ilidom autobusnom linijom. U Hrasnici se nalaze 4 damije.

Hrasnica

godina popisa1991.1981.1971.

Muslimani314 (53,76%)263 (48,08%)254 (50,49%)

Hrvati268 (45,89%)280 (51,18%)241 (47,91%)

Srbi1 (0,17%)1 (0,18%)5 (0,99%)

Jugoslaveni000

ostali i nepoznato1 (0,17%)3 (0,54%)3 (0,59%)

ukupno584547503

Butmir je naselje u blizini Ilide u Sarajevskoj kotlini. Na podruju Butmira ivi oko 5 hiljada stanovnika. Butmir je poznat kao arheoloko nalazite u kome su pronaene iskopine jo iz doba neolita.[footnoteRef:6] U naselju Butmir nalazi i sarajevski meunarodni aerodrom. [6: http://bs.wikipedia.org/wiki/Butmir]

Rakovica je naseljeno mjesto i mjesna zajednica u optini Ilida. Smjetena je na magistralnom putu Sarajevo-Kiseljak. Vjeruje se da je mjesto dobilo naziv po istoimenoj rijeci, a ona po rakovima, koji su ivjeli u njoj. Podruje mjesne zajednice Rakovica, pored istoimenog obuhvata i slijedea naselja: amin gaj, Stanjevac, Kobiljaa, Rudnik, Vela, Gornja Rakovica, Kakrinje i Ruhotinu.[footnoteRef:7] [7: http://bs.wikipedia.org/wiki/Rakovica_(Ilid%C5%BEa)]

Rakovica

godina popisa1991.1981.1971.

Muslimani875 (63,68%)638 (58,15%)567 (56,25%)

Srbi393 (28,60%)315 (28,71%)361 (35,81%)

Hrvati60 (4,36%)63 (5,74%)79 (7,83%)

Jugoslaveni39 (2,83%)76 (6,92%)1 (0,09%)

ostali i nepoznato7 (0,50%)5 (0,45%)0

ukupno1.3741.0971.008

3.3. Privreda

Ukupne potrebe i ukupna poljoprivredna proizvodnja su u disproporciji. Opina Ilida je vrlo ovisna o uvozu kljunih proizvoda ratarske proizvodnje, prije svega svih vrsta itarica i ranog povra. U poljoprivrednoj proizvodnji unutar Kantona Sarajevo, Opina Ilida je usmjerena na stoarsku proizvodnju. Trine vikove mogue je ostvariti i u proizvodnji krompira, povra, bobiastog voa, ljekobilja, meda i drugih peljinjih proizvoda.

U Opini Ilida instalisani su kapaciteti za: preradu mesa, mlijeka i mlijenih proizvoda, mineralnih voda, sokova i sirupa, proizvodnju piva, preradu itarica, tjestenine i kolaa, industriju kandita i industriju za preradu bobiastog voa, ljekobilja i umskih plodova.

Drvne mase i ume su vaan prirodan resurs. Meutim, umarstvo i u 2003. godini je ostalo i dalje na poziciji neregulisanih odnosa izmeu usvojenog Zakona o umama i njegove implementacije. ume se ne koriste racionalno.Preraivaka industrija nije dostigla ni treinu obima proizvodnje iz predratnog perioda. Struktura preraivake industrije je izmjenjena. U strukturi preraivake industrije dominiraju proizvodnja hrane i pia, proizvodnja namjetaja, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda.

Meutim, za pojedine industrijske grane, kao to su mainska industrija, proizvodnja i prerada hrane i pia, proizvodnja odjee, prerada koe i obue, farmaceutska industrija... Opina Ilida raspolae resursima, znanjem i tradicijom. Za ova podpodruja/grane preraivake industrije moe se konstatovati da imaju instalirane kapacitete za dalji razvoj.Graevinarstvo ima znaajne potencijale za razvoj. Na podruju Opine Ilida i danas se nalaze respektabilna graevinarska preduzea. Meutim, graevinarstvu nedostaje kapitalnih radova. Otvaranjem novih poslova u graevinarstvu poveao bi se broj zaposlenih (koridor Vc i druge saobraajnice u Kantonu itd.)

3.3.1. Ekonomija

U poslijeratnom periodu uloena su znatna finansijska sredstva u izgradnju putnih komunikacija. Izgraeni su mostovi na rijeci Tilavi i most na rijeci eljeznici koji ine dio regionalne saobraajnice Ilida - Butmir - Sokolovi Kolonija - Hrasnica - Vojkovii - Dobrinja i Nedarii. Izgraen je dio Zapadnog prilaza gradu (zaobilaznica) u duini od 4,3 kilometra, od Eenrgoinvesta do Blauja, a u planu je i nastavak ove saobraajnice, od Blauja do Mostarskog raskra, u duini od 1800 metara. Prije rata, Ilida je bila jedna od najrazvijenijih opina u BiH, zahvaljujui prije svega velikim privrednim subjektima kao to su: Famos, Energoinvest, Unis, ilimara, tvornica perploa Bosanka Blauj, UPI, tvornica kandita Zora - dananji Sarabon, tvornica namjetaja Standard, Simes, Pak Centar, PD Butmir, umaprodukt, GP Igman, Osloboenje, tvornica bicikala Unis Lasta, Sigma Hidrogrdnja, Hoteli Ilida. Ilida je bila i vrlo bitan dio sarajevske turistike regije, osobito po banjskom-rekreativnim sadrajima. Znaaj Ilide kao ljeilinog naselja zasnovan je prije svega na eksploataciji termalnih voda.

Danas IIlida zna samo za rijei naprijed i uspjeh. Na Ilidi danas rade firme: Ilidanski dijamant, Gorenje, Dalass, Braa Metovi, Brugman, Brajlovi, OBI-vrtni centar, Grizelj, Trni centar kafa, Hladnjaa Klasa... dok se jedan broj njih nalazi u fazi izgradnje ili pripreme za otvorenje. Svoje odjele otvorilo je deset osiguravajuih drutava: Sarajevo osiguranje, BH osiguranje, Napredak osiguranje, Au Rum, d.d. Sunce, Bosansko-njemako osiguranje, Una osiguranje, Camelija osiguranje - Biha, Camel osiguranje i Zovko epe osiguranje. Na Ilidi su otvorene i ekspoziture Central profit banke, MEB banke, Gospodarske banke, ABS bank, Union banke, Univerzal banke i Raiffaisen banke, a uspjeno radi i pet potanskih ispostava. Danas je turistikim agencijama na raspolaganju deset novih hotela. Meu njima je hotel Casa Grande sa 24 leaja, Hollywood kapaciteta 51 leaj, Delminium sa 34 leaja, Terme 172 leaja, Oaza 120 leajeva, Rimski most 32 leaja, Grin 60 leajeva, motel Orijent sa 23 leaja, Hotel Una i est restorana.

Na Ilidi svoja sjedita imaju "Centrotrans" i "GRAS", preduzea za prevoz putnika u gradskom, prigradskom i meugradskom saobraaju.

3.3.2. Turizam

Bogatstvo mineralnih voda, klimatski faktori i prirodne ljepote banje Ilida i njene okoline predstavljaju dar prirode koje ovjek treba da iskoristi u svrhu lijeenja tijela i due. Priroda obavezuje, a ljudi koriste prirodne faktore kao sredstva lijeenja, rekreacije i odmaranja. Zbog toga je neophodno i opravdano obnoviti ulogu Ilide kao ljeilita, rekreacionog i turistikog mjesta.

Brojni su prirodni resursi koje posjeduje Ilida i koji trebaju biti iskoriteni. Tu su rijeke Bosna i eljeznica koje, uz kupalita, mogu posluiti i za razvoj vodenih sportova. Udaljenost od gradske vreve i urbanih uslova ivota prua idealne uvjete za duhovnu i tjelesnu relaksaciju. Planine Bjelanica, Igman i Treskavica pogodne su za zimske i ljetne sportove, rekreaciju najoputenijeg vida, u ugodnostima klimatskih faktora u svim godinjim dobima. Parkovne povrine Ilide takoer pruaju mogunosti za razliite vidove rekreacije, od etalita do trim-staza, djeijih i sportskih igralita.

Cjelokupni razvoj banje Ilida ima nekoliko znaajnih osnova za njegovo obnavljanje i oivljavanje banjskog turizma. Izmeu ostalog to su: termo-mineralne vode visokog stepena ljekovitosti iji prirodni raspon temperature vode iznosi od 26-58 stepeni Celzijusa. Zbog toga se ove vode mogu koristiti za lijeenje niza oboljenja i posljedica povreda, od degenerativnog do upalnog reumatizma, od neurolokih do ginekolokih i internistikih oboljenja, duhovne i fizike iscrpljenosti kod odraslih i djece. Prirodni resursi daju mogunost rekreacije.Sarajevo svojom prolou na polju razvoja rehabilitacije, rekreacije i turistikih centara na prostorima banje Ilida i okoline zasluuje da se razvije u moderno ljeilite, rehabilitacioni i rekreacioni centar.

3.4. Drutvene djelatnosti

Drutvene djelatnosti i nivo zadovoljavanja potreba stanovnitva zahtjeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogunostima.

Najizrazitije potrebe su za objektima pojednih kategorija kao to su mrea objekata kulture, nauke i odreenih vidova socijalne zatite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. Planira se intenzivniji razvoj djelatnosti od prioritetnog znaaja, kao to su: nauka, zdravstvena zatita, kultura,visoko obrazovanje socijalna zatita,

3.4.1. Obrazovni sistem

Na podruju Opine Ilida nalaze se slijedee osnovne kole:

PRVA OSNOVNA KOLA - Ilida DRUGA OSNOVNA KOLA - Hrasnica TREA OSNOVNA KOLA - Ilida ETVRTA OSNOVNA KOLA Hrasnica PETA OSNOVNA KOLA Sokolovi Kolonija ESTA OSNOVNA KOLA Stup SEDMA OSNOVNA KOLA Blauj OSMA OSNOVNA KOLA Butmir DEVETA OSNOVNA KOLA Rakovica OSNOVNA MUZIKA KOLA Ilida KATOLIKI KOLSKI CENTAR Stup PRIVATNA OSNOVNA KOLA EL-MANAR - Ilida

Pored osnovnih kola tu su i dvije srednje kole, a to su:

ETVRTA GIMNAZIJA Ilida SREDNJA GRAFIKO-TEHNIKA KOLA - Ilida

3.4.2. Sportske djelatnosti

Sport kao fenomen savremenog drutva: potreba modernog ovjeka predstavlja primaran segment psiho-fizikom razvoju ljudske populacije, a posebno djece i omladine. Geostrateki poloaj Opine Ilida sa sportsko-rekreativnom tradicijom i perspektivom u razvoju turizma i banjsko-rehabilitacionog centra regije nezaobilazan je dio Kantona Sarajevo.

Opina Ilida (143,4 km2) sa cca 52.000 stanovnika, 42 sportsko - rekreativne povrine, 26 organizacija u sporta klubova, dvije ustanove u sportu i cca 2.500 registrovanih uesnika u sportu i rekreaciji u potpunosti opravdava razvojnu perspektivu, naroito kroz planirane i zapoete mega projekte: Terme ate, Kabinska iara Hrasnica - Ilida, Park sportova, Akvatorij Butmir.

U lepezi sportsko - rekreativnih povrina su: nogometni tereni, bazeni, hipodrom, sportske dvorane, fitness i tenis centri, te mnogobrojne vanjske univerzalne plohe na kojima graani Ilide zadovoljavaju potrebu za aktivnou i kretanjem.

Od sportskih grana najzastupljeniji su sportovi sa loptom (nogomet, koarka, odbojka i rukomet), borilaki sportovi (karate, boks, kick boks), ali i zimski sportovi (hokej i skijanje), ah, planinarenje kao i sport za osobe sa onesposobljenjem. Posebno mjesto u istoriji Ilide zauzima konjiki sport i manifestacije vezane za takmienja u ovoj grani sporta. Sve navedeno potvruje izvorno znaenje rijei Ilida: "mjesto koje nudi, daje i osigurava zdravlje".

3.5. Infrastruktura

3.5.1. Industrijska infrastruktura

Opina Ilida je jedna od devet opina Kantona Sarajevo i zauzima njegov centralni i komunikacijski najvaniji dio. Sa povrinom od 143,40 kvadratnih kilometara, u ukupnoj povrini Kantona uestvuje sa 11,20%.

Prije rata Ilida je bila jedna od najznaajnijih opina u Bosni i Hercegovini. Imala je nekoliko krupnih privrednih subjekata koji su bili nosioci tadanjeg privrednog rasta i razvoja sa cca 38.000 zaposlenih. Nesumnjivo je da je Ilida i danas jedna od najrazvijenijih opina u Bosni i Hercegovini. Opina Ilida se pokazuje kao znaajno podruje koncentracije ekonomskih potencijala (stanovnitvo, radne snage), djelatnosti (graevinarstvo, ugostiteljstvo, turizam, distributivna analiza) kao i efekata razvijenosti (stepen zaposlenosti, obim vanjskotrgovinske razmjene).U strukturi formiranja drutvenog proizvoda, do rata, industrija je bila vodea privredna djelatnost.

3.5.2. Privredna infrastruktura

Opine Ilida nakon rata je pretrpjela znaajne izmjene. Najvie su bili oteeni, uniteni i odneseni kljuni privredni kapaciteti (koji su obezbjeivali najvei broj radnih mjesta) od znaaja za ukupan razvoj Sarajeva lociranih na lokalitetima industrijskih zona Famos, Energoinvest, Tkaonica ilima, Tvornica perploa "Bosanka" Blauj, GP "Igman", Slobodna zona Sarajevo, Tvornica namjetaja "Standard" Sarajevo, Tvornica kandita "Zora", Pak centar, Unis "Lasta", Naftni terminal, Aerodrom Sarajevo, "Sigma", Hidrogradnja i dr.

U poslijeratnom periodu privrednu infrastrukturu karakterizira poveanje uea privatnog vlasnitva, poveanje uea malih i srednjih preduzea, kao i privrednih podruja i podruja djelatnosti sa brim obrtom kapitala.

Osnovne karakteristike privredne infrastrukture su slijedee:

Ukupne potrebe i ukupna poljoprivredna proizvodnja su u disproporciji. Opina Ilida je vrlo ovisna o uvozu kljunih proizvoda ratarske proizvodnje, prije svega svih vrsta itarica i ranog povra. U poljoprivrednoj proizvodnji unutar Kantona Sarajevo, Opina Ilida je usmjerena na stoarsku proizvodnju. Trine vikove mogue je ostvariti i u proizvodnji krompira, povra, bobiastog voa, ljekobilja, meda i drugih peljinjih proizvoda. U Opini Ilida instalisani su kapaciteti za: preradu mesa, mlijeka i mlijenih proizvoda, mineralnih voda, sokova i sirupa, proizvodnju piva, preradu itarica, tjestenine i kolaa, industriju kandita i industriju za preradu bobiastog voa, ljekobilja i umskih plodova. Drvne mase i ume su vaan prirodan resurs. Meutim, umarstvo i u 2003. godini je ostalo i dalje na poziciji neregulisanih odnosa izmeu usvojenog Zakona o umama i njegove implementacije. ume se ne koriste racionalno. Preraivaka industrija nije dostigla ni treinu obima proizvodnje iz predratnog perioda. Struktura preraivake industrije je izmjenjena. U strukturi preraivake industrije dominiraju proizvodnja hrane i pia, proizvodnja namjetaja, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda. 3.6. Historijske vrijednosti

Prvi podaci o Ilidi potiu jo iz neolita (Butmir), a prema stupnju naseljenosti predstavlja najstarije naselje u sredinjem dijelu Bosne. Sam naziv Ilida je turskog porijekla i oznaava banju ili toplicu, tj. znai lijek, ono to ovjeku daje zdravlje. U tursko doba, u podruju Vrela Bosne, organiziraju se teferii ili izleti, a izgraen je i most na Planditu "Rimski most", kameni most na eljeznici, te veliki han (Karavan-saraj) za koji se pretpostavlja da je bio na mjestu gdje se danas nalazi zgrada Opine Ilida. Sadanju fizionomiju i izgled podruja Ilide zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme austrougarske vladavine. Najreprezentativniji dio je bio kompleks banjskog ljeilita (hoteli Hungaria, Austria i Bosna), zajedno sa Vrelom Bosne i Velikom alejom.

Most na Planditu (Rimski most)O ovom mostu se obicno govori kao o mostu u Planditu, mostu u polju, a esto se spominje i naziv rimski most. U starim dokumentima iz srednjeg vijeka spominje se kao Bosna basi kuprisi (most kod izvora Bosne). Naziv rimski most prvenstveno je baziran na uzidanim detaljima sa rimskih graevina koji su nadeni na mostu. Ti detalji su vjerovatno sa rimskih nadgrobnih ploa, koje su esto koritene i kao graevinski materijal.

Vile u Velikoj AlejiU austro-ugarskom periodu nastale su i vile uz Veliku aleju, koje je podigla Zemaljska vlada kao ladanjske objekte za svoje potrebe. Ureujui aleju planiran je pojas sa parcelama za vile i s jedne i s druge strane. Vile su se uglavnom sastojale od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama, visokim krovovima, i kulama na ijem vrhu je vidikovac. Jedan tip su vile sa uoljivom asocijacijom na ardake i kule, a drugi tip su vile pravougaone osnove gdje su sprat i potkrovlje sa fasadom obraenom u skeletnoj drvenoj konstrukciji.

Javni objektiOd javnih objekata potrebno je spomenuti hotel Bosna. To je monumentalna verzija vicarskog stila u Bosni i Hercegovini. Poto su se raniji objekti pokazali nedovoljni (hoteli Austrija i Hungaria) i poto je boravak u drugim hotelima bio odvojen od banjskog tretmana, hotel Bosna je zamiljen kao hotel kompleksnih funkcija stanovanje, ishrana, zabava i banjanje. Ta sloenost ogledala se i u dispoziciji. U vanjskoj obradi uslijed velikih dimenzija, vezni dijelovi fasade izvedeni su u neorenesansu, dok su proelja ugaone verande i krovni vijenac i tornjevi bogatije obraeni u folklorno-alpskom stilu.U ovu stilsku grupu moe se ukljuiti i cijeli kompleks Banja Ilida poevi od stare eljeznike stanice, pa stariji objekti Banja i Hotel, zatim novi hoteli, paviljoni, natkriveni koridori i peroni eljeznike stanice Banje Ilida (na mjestu dananjeg parkiralita na poetku aleje).

Hoteli Ilida[footnoteRef:8] [8: http://hoteliilidza.ba/site/index.html]

Uronjen u smirujue zelenilo velikog ilidanskog parka i spomenika netaknute prirode Vrela Bosne na izvoritu ljekovite sumporne, termomineralne vode nastao je kompleks Hoteli Ilida. Tradicija banjskog lijeenja u ovom kompleksu datira jo iz doba Rimljana koji nisu poznavali druge lijenike osim banja znajui za zdravstvenu i svaku drugu vrijednost ovog mjesta, te su za svoje vladavine izgradili prvu banju o kojoj danas svjedoe rimske iskopine. Od tada je prolo nekih 2000. godina, a sumporna ljekovita voda ija je temperatura na izvoritu 57,5 C u ovom jedinstvenom ilidanskom parku prirode nikada nije prestala biti mjesto na kojem bolestan trai i nae ozdravljenje. Medicus curat, natura sanat Lijenik lijei, a priroda ozdravljuje izreka je koja se u svojoj punini izraava upravo na banjskom ljeilitu Banja "Terme" Ilida. Svoj najvei procvat banja doivljava u austrougarskom periodu kada je izgraeno suvremeno banjsko ljeilite, a inile su ga: Stara banja, Nova banja, Mala banja i Blatna banja. I danas u podnoju Igmana u srcu Ilide ive u raskonom sjaju Hoteli Ilida.Kompleks sainjava pet hotela: Terme, "Hercegovina", Austria, Hungary, Bosna. Tu su jo i hotelsko-apartmansko naselje Oaza u ijem se okviru nalazi i Autocamp, te Restoran Labud na Vrelu Bosne.[footnoteRef:9] [9: http://www.holiday.co.rs/download/wellness/Terme-Ilidza.pdf]

3.7. Zatita okoline

Sam prostor izvorita Vrela Bosne bio je pod zatitom od 1954.godine, a nakon strune valorizacije cijelog prostora isto je proglaeno 2006.godine Spomenikom prirode - II kategorija po Meunarodnoj klasifikaciji unije za zatitu prirode (IUCN).

Spomenik prirode Vrelo Bosne se obuhvata povrinu od 603 ha. Zatieno podruje je namjenjeno za ouvanje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne vanosti, jedinstvenog i znaajnog kvaliteta okolia, otklanjanja i sprijeavanja eksploatacije i posjeta koje mogu dovesti do promjene i oteenja prirode, te omoguavanje stanovnitvu koje ivi u granicama zatienog podruja, koritenje prirodnih dobara u skladu sa ciljevima zatite. Ovim zakonom, koji je donijela Skuptina Kantona Sarajevo na sjednici odranoj 25. maja 2005. godine, se obezbjeuje ouvanje brojnih prirodnih, pejzanih, hidrolokih, kulturno - historijskih, sociolokih, edukativnih, naunih i ekonomskih vrijednosti, te usklaivanje vrijednosti sa zatitom, koritenjem i razvojem podruja.U skladu sa stupnjem zatite, u okviru granica Spomenika prirode, utvrene su dvije zatiene zone: nukleus i puffer. Prva zatiena zona (nukleus) obuhvata izvorita rijeke Bosne i njihovu okolinu u povrini od 54,5 ha. U najznaajnije vrijednosti ove zone spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, parkovski prostori, te znaajan stepen raznolikosti flore i faune. Druga zatiena zona obuhvata prostor slivnog podruja izvora u podnoju Igmana u povrini od 548,50 ha. Ovu zonu odlikuje velika hidroloka raznolikost tu se nalaze: vrelo Stojevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od inflitracionog kanala do Plandita), podzemne termalne i termomineralne vode Ilide, podzemne hladne vode Sarajevskog polja; parkovski prostori ukljuujui Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilida i Stojevca; javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog znaaja ukljuujui: arheoloko nalazite i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Planditu, austro-ugarske Vile u Velikoj aleji i hotele u Ilidi, zgradu umarske kole; kao i znaajan stepen raznolikosti flore i faune.[footnoteRef:10] [10: http://www.ekotim.net/index.php?option=com_content&task=view&id=50&Itemid=27]

Glavni zadatak novoformiranog preduzea Spomenik prirode "Vrelo Bosne" je zatita okolia, prvenstveno Parka prirode Vrelo Bosne. Posao e biti proiren i na Skakavac i Bijambare. Cilj ovog preduzea je edukacija i usmjerenje posjetilaca kako se treba ponaati u prirodi, sprijeavanje daljnje gradnje na Vrelu Bosne, proirivanje ljetnih bati, nedozvoljeno zauzimanje javne povrine, nelegalno postavljanje tandova, paljenje vatre, pranje vozila...

4.0. SWOT ANALIZA

Analiza stanja ukazuje da se u skoro svim razvojnim oblastima pojavljuju zabrinjavajue pojave, deformiteti, uzurpacija, samovolja i da je pored ratnih nedaa i uzroka ovom stanju doprinio indolentan odnos prema dogaajima na Ilidi kao i u Sarajevu i odsustvo drutvenog i strunog usmjeravanja i kontrole, nepotovanja i neprovoenja zakonskih i drugih akata. Sve je ovo imalo svoje izuzetno negativne refleksije na Opinu u cjelosti, njegove ljude i prostor, sadraj i resurse.

SNAGE:

prirodni resursi: pitka voda, izvorita, podzemne i povrinske vode, termo-mineralne vode, umsko zemljite; stanovnitvo najznaajniji faktor i akter razvoja: znaajno uee kvalifikovanog radnosposobnog stanovnitva, pozitivna stopa prirodnog prirasta kao i stopa rasta stanovnitva; podruje koncentracije ekonomskih potencijala i privrednih djelatnosti: trgovine, industrije, saobraaja, graevinarstva, te javne uprave, centar obrazovanja, nauke i nauno istraivakog rada i nauno razvojnog rada, kulture, zdravstvene zatite, ugostiteljstva, finansijskih poslovnih i drugih usluga; znaajan stambeni fond; prostorni kapaciteti drutvene infrastrukture; veoma znaajna graditeljska i prirodna batina; izvanredne komparativne i kompetetivne prednosti i vrijednosti za razvoj raznih oblika turizma: kulturni, sportski, banjski, seoski, vjerski, zimski, alpinistiko-planinski, speleoloki, poslovno-kongresni; zatita i ureenje graditeljske i prirodne batine kao znaajnog faktora ukupnog razvoja; poveanje zatienih podruja; povezivanje turizma, sporta i rekreacije sa drugim djelatnostima (obrazovanje, zdravstvo) i sistemska valorizacija svih prirodnih, kulturnih i historijskih potencijala; stavljanje u funkciju ureaja za preiavanje; hidro potencijal: izvorita, podrzemne vode, povrinske, termomineralne vode, vienamjenske vjetake akumulacije; trgovinski centri; policija; sportska drutva klubovi; banke; kulturno historijski spomenici; poloaj u regionu i dravi; geostrateki poloaj i komunikacijska povezanost; prostor za smjetaj organa uprave; hitna pomo; etalita; parkovi.

SLABOSTI

nedostatak obradivog zemljita, usitnjenost poljoprivrednog posjeda, uzurpiranost zemljita bespravnom gradnjom, miniranost zemljita; poljoprivredno zemljite sve ogranieniji resurs; nedovoljna svijest ljudi o postojanju vlastite kulturno historijske i prirodne batine (identitet sa prostorom); rad na crno; zagaenje starim vozilima; neprovoenje inspekcijskih i sudskih odluka; droga, kriminal isl; ulini prodavai.

MOGUNOSTI:

valorizacija prirodnih resursa u funkciji razvoja niza djelatnosti: turizma, sporta, rekreacije, proizvodnje zdrave hrane na nekvencionalan nain, prehrambena industrija itd, u skladu sa postavkama odrivosti; aktivna demografska politika, stvaranje uslova za ravnomjeran razvoj; izgradnja kapaciteta drutvene infrstrukture usmjeriti na podruja intenzivne koncentracije stanovnitva; izgradnja novih trnih centara; donacije; irenje ekoloke svijesti; deminiranje; vee zaposlenje; stipendiranje studenata i srednjokolaca; pomo penzionerima; mogunost razvoja raznih vidova turizma.

PRIJETNJE - RIZICI

nekontrolisano koritenje neobnovljivih resursa (otvaranje novih, proirenje postojeih kamenoloma); odlazak mladih uz tendenciju starenja stanovnitva (odlazak kolovanih); nepotivanje zakona i drugih akata, uz odsustvo drutvenog i strunog usmjeravanja i kontrole; nepotivanje planova prostornog razvoja; miniranost zemljita; nefunkcionisanje preistaa; upotreba goriva- zagaivaa u automobilima i domainstvima; budet opine; zaustavljanje prodaje droga na ulicama; postavljanje pojedinanih interesa interesima zajednice; zaostala minska polja; viestranaka neusaglaenost.

5.0. CILJEVI

5.1. Opi ciljevi

Opi ciljevi su prije svega zatita ljudskih prava i sloboda, kao i osiguranje socijalne pomoi, zapoljenja, dalji razvoj opine isl.

Opi ciljevi Opine Ilida su slijedei:

Unapreenje razvojnih i integrativnih funkcija Opine Ilida; Odrivi razvoja bazirati na kompatibilnosti okolia sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta; Pretpostaviti ubrzaniji demografski, kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovog podruja u odnosu na BiH u cjelini; Reduciranje teta u okoliu; Usklaivanje politike racionalnog koritenja prostora sa oekivanom izmjenom strukture djelatnosti; Potivanje ljudskih prava u multietnikoj sredini; Obezbijediti svakom stanovniku dostupnost svim izvorima materijalnih dobara, potrebnim za dostojan standard ivota (zaposlenost i drugo) bez ugroavanja okoline, a energetsku infrastrukturu pouzdanu, bezbjednu, obnovljenu i dostupnu novim (alternativnim) izvorima, ukljuujui infrastrukturne sisteme za snabdijevanje vodom, energijom i dr.; Svakom stanovniku pa i sa posebnim potrebama, obezbjediti pristup i koritenje drutvene infrastrukture (kvaliteno obrazovanje, nauno-istraivaki i struni rad, zdravstvenu i socijalanu zatitu itd.); Podsticanje incijativa i inventivnosti pojedinaca od strane autoriteta, borbu za ostvarenje sloboda i prava u participaciji i odluivanju tokom procesa planiranja i provoenja planova razvoja; obavezu ukljuivanja nevladinih organizacija i strunjaka, koji ive i rade u okruenju, kako bi dali doprinos razvoju; Neophodno je vriti edukaciju graana putem informiranja, upotrebom javnih medija i drugih oblika uticaja na preoblikovanje drutvene i pojedinane svijesti kako bi se promjenio odnos pojedinaca i drutva prema masovnoj potronji. Na taj nain uticati na transformaciju naina razmiljanja svakog pojedinca, odnosno na formiranje novog pristupa strukturi potronje u smislu njenog doprinosu rjeavanju okolinskih problema; Rekonstrukcija i jaanje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i poveanje ekonomske sigurnosti stanovnitva u cilju stvaranja preduslova za: odrivu i profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike graevinskog zemljita (trini sistem koritenja gradskog zemljita) i jaanje produktivnih sektora i djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci kao generatoru razvoju koja treba da bude predhodnica euroutlanskih integracija BiH, kao i razvoju naune infrastrukture u mrei evropske naune infrastrukture; U cilju obezbjeenja poveanja ivotnog standarda stanovnitva, breg zapoljavanja, odrivog i humanog razvoja potrebno je aktivnije restruktuiranje i jaanje ekonomske osnove, podizanje njene konkurentnosti, dinamiziranje ekonomskog razvoja, poveanje ukupnog domaeg proizvoda i poveanje ekonomske sigurnosti stanovnitva. Razvijati ekonomiju na bazi prihvatljivih i specifinih mogunosti privrednih grana zasnovanih na znanosti (parkovi znanja), turizam, visokim tehnologijama u proizvodnji hrane, malim i srednjim preduzeima.

to se tie opih ciljeva Opine Ilida, budui projekti za investiranje su:

BUOTINA TERMALNE VODE "IB-10-ILIDA" SPORTSKO-EDUKATIVNI SAOBRAAJNI CENTAR BUTMIR FAMOS - TOPLANA - GASOGENERATOR "RIVERINA-SASTAVCI" PROJEKT VERTIKALNOG TRANSPORTA "USPINJAA" OD HRASNICE NA PLANINU IGMAN

5.2. Posebni ciljevi

to se tie posebnih ciljeva na nivou opine tu spada: formiranje cjelovite baze podataka, osiguranje pravne sigurnosti invenstitora, unapreenje saradnje sa privrednicima i graanima, razvoj poljoprivrede (stoarstvo, voarstvo, povrtlarstvo, pelarstvo, ljekovito bilje,...), unapreenje finalne prerade drveta, razvoj turizma, a posebno banjskog turizma, izgradnja omladinskog centra itd. Pokloniti potrebnu panju obnavljanju stanovnitva metropolitanskog i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa; Obnoviti naseljavanje ruralnih podruja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju; Stvarati ambijent u kome e graani Kantona Sarajevo ivjeti humano, zdravo i kreativno to bi se ostvarilo podizanjem kvaliteta i standarda: pravnog sistema (usaglaavanjem i donoenjem adekvatne pravne legislative), naina i nivoa stanovanja, vodosnabdijevanja, tehnoloki kontrolisanim nainom odvoda i tretmana otpadnih voda, snabdijevanja energentima, saobraajne dostupnosti i povezanosti, urbanog zelenila, zatite okoline, socijalne sigurnosti, obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta. tititi i valorizirati vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog naslijea. Kroz prostorni plan afirmirati posebnost pejzaa, krajolika, tradicije, obiaja, kulturnog identiteta, kao znaajne faktore razvoja.

Neki od projekata u koje se jo investira, a tiu se posebnih ciljeva su:

IZGRADNJA OSNOVNE KOLE ILIDA U NASELJU OSJEK ZABAVNI PARK ILIDA POSLOVNO-SPORTSKI CENTAR ILIDA SPORTSKO-REKREATIVNI CENTAR HRASNICA REZIDENCIJALNI KOMPLEKS STOJEVAC HIPODROM BUTMIR

6.0. ZAKLJUAK

Moderno doba, koje je donijelo i specifine naine njegovanja ljudskog zdravlja, fizike kondicije i zabave, to se naziva aktivni i rekreativni turizam, nalazi u Ilidi i njenoj okolici mjesto svoga neogranienog razvoja i zadovoljavanja gotovo svih vrsta raznovrsnih ljudskih potreba za odmorom kroz fiziku aktivnost. Okolne visoke planine nude uitak planinarenja, nude raznovrsne vidove lova i ribolova na najrjee i najinteresantnije vrste divljai i riba istih planinskih vodotoka, nude zimska zadovoljstva u skijanju, rodlanju, pa i sportskom skijanju visokih sportskih i fizikih zahtjeva.

Dakle, sve to je potrebno modernom ovjeku, a to je netaknuta okolina, blizina velikog gradskog ekonomskog i kulturnog centra, ljekovite vode, planinski zrak i vode, izleti i sve vrste planinarenja, te lov i ribolov, sve se to nalazi na dohvat ruke, takorei u krugu od najdalje desetak ili dvadeset kilometara od hotela visokog standarda, ponueno svakome u toku jednodnevnih ili ak i poludnevnih tura, obilazaka, aktivnosti i sa njima povezanih uitaka. Kad se tome doda i blizina samog grada Sarajeva, sa njegovim brojnim kulturnim i povjesnim spomenicima svih kulturnih i vjerskih provenijencija, tada se vidi koliko je Ilida vrijedno i blagotvorno mjesto i koliko mnogo ono prua modernom ovjeku, ovjeku koji nema mnogo vremena, ali ima stalnu i sve veu potrebu da se i fiziki i duhovno rekreira i ostvari ono to mu ostaje nedoivljeno i nepristupano u svakodnevnim uvjetima njegovog ivota.

Zbog svega toga Ilidu, koja je nama na dohvat ruke ili dostup noge, i ne osjeamo kao izuzetnu vrijednost. Poznato je da ovjek nikada ne pozna dovoljno ono to mu je veoma blisko i ne zapaa ono to mu je pred oima i na dohvat ruke. Moda zbog toga u prolosti i nije posveivana odgovarajua panja svemu onome to ve sada, a u budunosti jo i vie, ak enormno vie, Ilida moe i treba da znai za sve nas ovdje, ali i za sve ljude koji su eljni zdravlja, koji ele piti zdravu vodu i udisati isti zrak, koji vole visoke planine i bistre potoke, te topla termalna vrela za oporavak svojih trudnih kostiju i umornih miia. Ilida je blago, to je zdravlje koje nam priroda izdano nudi, a mi toga najee nismo svjesni. Kao sve to priroda daje i Ilida je prebogata vrijednostima i ljepotama svih vrsta. Gdje je to jo mogue, pored svih navedenih prirodnih ljepota i vrijednosti, imati mogunost direktnog pogleda na kontinuirani ljudski ivot koji ovdje traje ve est tisua godina, na tolike izmjene kultura i civilizacija, od onih neolitskih, preko eneolitskih i prvih povijesnih, kao to su ilirske, rimske, srednjovjekovne bosanske i osmanske, do nae suvremene civilizacije i kulture, kao na ovom prostoru, na kojem se ivot nekako svagda koncentrirao u svojim veoma snanim, izvornim i delikatnim formama. Na nama ljudima je da te ljepote ne ugrozimo i da ih svojim nezgrapnim akcijama ne unitimo ili kompromitiramo, a ne toliko da ih poboljavamo. Poboljati treba dostup i mogunost uitka u njima.

7.0. LITERATURA

Knjiga: "Nacionalni sastav stanovnitva - Rezultati za Republiku po optinama i naseljenim mjestima 1991.", statistiki bilten br. 234, Izdanje Dravnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznica_(pritoka_Bosne) http://hr.wikipedia.org/wiki/Miljacka http://hr.wikipedia.org/wiki/Igman Izvor: Monografija "Ilida" http://bs.wikipedia.org/wiki/Demografija_Ilid%C5%BEe" http://bs.wikipedia.org/wiki/Butmir http://bs.wikipedia.org/wiki/Rakovica_(Ilid%C5%BEa) http://www.holiday.co.rs/download/wellness/Terme-Ilidza.pdf http://hoteliilidza.ba/site/index.html http://www.ekotim.net/index.php?option=com_content&task=view&id=50&Itemid=27

17