SEMINARSKI RAD ROMANTIZAM

SADR AJ

UVOD 1. ROMANTIZAM 1.1. GLAZBENE ZNA AJKE STILA 1.2. ROMANTIZAM U GLAZBI - OP ENITO 1.3. PO ETAK I CVAT NJEMA KOG ROMANTIZMA 1.3.1. FRANZ SCHUBERT (1797.-1828.) STVARALAC LIEDA 1.3.2. ROBERT SCHUMANN (1810. -1856.) PRVI MISLILAC ROMANTIZMA 1.3.3. FELIX MENDELSSOHN (1809.-1849.) 1.3.4. NJEMA KA OPERA CARL MARIA WEBER (1786.-1826.) 1.3.5. VRHUNAC OPERE 19. st. RICHARD WAGNER (1813.-1883.) 1.4. USPON TALIJANSKE OPERE 1.5. PRVI VELIKI MAJSTORI MALIH NARODA 1.5.1. FREDERIC CHOPIN (1810.-1849.) PJESNIK KLAVIRA 1.5.2. FRANZ LISZT (1811.-1886.) IDEOLOG ROMANTIKE 1.6. NACIONALNE ZNA AJKE U ROMANTIZMU 1.6.1. ROMANTIZAM U GLAZBI NA PODRU JU HRVATSKE 1.7. PUT PREMA ZALAZU ROMANTIZMA 2. ZAKLJU AK 3. LITERATURA

2

UVOD

U devetnaestom stolje u uzdi e se epoha romantizma, kompleksna po svojim dru tveno-ekonomskim utjecajima i zanimljiva po svojim umjetni kim dostignu ima. Romantizam je tipi no gra anski kulturni pokret koji prati razvoj svoje dru tvene klase kroz cijelo devetnaesto stolje e: od francuske revolucije do imperijalisti kih zapletanja na pragu dvadesetog stolje a. Dakle, krajem osamnaestog stolje a gra anstvo se pojavljuje kao najja a dru tvena pokreta ka sila, to se odrazilo na sve vrste umjetnosti, pa tako i na glazbu. Revolucija je uzdigla umjetnost Beethovena, kojega je potrebno spomenuti kao osobu koja predstavlja most izme u klasike i romantizma. Umjetnici romantizma poku avali su objediniti nekoliko umjetnosti glazbu,

poeziju i slikarstvo. Pjesnici su nastojali da njihova poezija bude muzikalna, a glazbenici da njihova glazba bude poeti na. Dok su se glazba i umjetnost klasi nog razdoblja temeljile na razumu, redu i pravilima, temelj umjetnosti romantizma su emocije, avantura i ma ta. Na tim principima se razvija i knji evnost. Za etnik romantizma u knji evnosti je Jean Jacques Rouseau s romanom Julija ili Nova Heloise. Knji evnici se bave temama osobne preokupacije ljubavlju, pesimizmom, izgubljeno u. Javlja se zanimanje za folklor i daleke, nepoznate krajeve, za okultno i

starinu, prirodan seoski ivot, egzotiku

misti no. Najzna ajniji predstavnici knji evnosti romantizma su: G. G. Byron, J. W. Goethe, F. Schiller, Pu kin, V. Hugo, F. Dostojevski, M. Twain I u likovnoj umjetnosti tra i se sloboda ma te. Me u najzna ajnije predstavnike romanti arskog slikarstva pripadaju: E. Delacroix i V. van Gogh, te kipar A. Rodin.

3

1. R O M A N T I Z A M2.1. GLAZBENE ZNA AJKE STILA

Kako bismo

to bolje razumjeli svu rasko

glazbenog stvarala tva u

romantizmu najprije emo op enito navesti glazbene zna ajke toga stila, a zatim ih i podrobnije obraditi. Forma nije precizna i jasna kao u klasici, esto je nestabilna, bez vrstih

kadenci. Glazbeni oblici prelijevaju se jedan u drugi. Sklonost prema malim formama koje pogoduju izno enju zgusnutih, ali kratkotrajnih emotivnih stanja. U dominantnoj poziciji su klavirska minijatura i solo pjesma. Melodija je raspjevana, irokog daha, esto duga sa dramati nim i

dinami kim klimaksom. Napu ta klasi nu simetri nost, slobodna je u svom toku. Nosi intenzitet osobnih pro ivljavanja, osobni dokument , u umjetnosti. Ritam je interesantan u primjenama, mijenja se mjera u skladbi, nepoznate

dotad mjere preuzete su iz folklora, sinkopiranje i poliritam. Harmonija obilato kori tenje kromatike i disonance kako bi se stvorila

napetost i stanje i ekivanja, neizvjesnosti. Brze i iznenadne modulacije u udaljene tonalitete, raznovrsnost alteracija, raspon skokova i naglosti intervala, novi akordi. Instrumentacija kolorit i ivopisnost u instrumentaciji, tehni ko

usavr avanje pojedinih instrumenata, osobito duha kih, poja ava se volumen i snaga orkestra jer u njega ulaze novi instrumenti. Dinamika veliko variranje u dinamici, iznenadne promjene. Glazbeni oblici u instrumentalnoj glazbi klavirska djela Bilo je to zlatno doba klavira. Mogu nosti tog glazbala u potpunosti su ostvarena u djelima romanti ara. Bogatstvu i rasko i romanti nog pijanisti kog stila kasnije nije ni ta dodano. Poloneza, nokturno (refleksivna i melankoli na skladba sporog tempa), valcer, preludij, mazurka, balada i scherzo. Instrumentalna djela simfonijska pjesma simfonija, koncert, komorna glazba, sonata,

4

2.2.

ROMANTIZAM U GLAZBI - OP ENITO

Jedna od najbitnijih zna ajki glazbene kulture 19. stolje a je njezina demokratizacija. To zna i da glazba postaje svojinom irokih slojeva gra anske klase. Glazba se pribli ava slu atelju, postaje prihvatljivija i razumljivija. Stvara se niz instrumentalnih i vokalnih formi namijenjenih intimnom do ivljavanju pojedinca i njegovoj upotrebi. To su bile manje klavirske kompozicije programnog sadr aja, kakve su stvarali Chopin i Mendelssohn, a zatim i oblik popijevke. Usavr avanje klavira i njegove rasprostranjenosti znatno su pridonijeli demokratizaciji glazbe. Romantizam uzdi e virtuoze poput Chopina i Listza, koji su pisali komade izazivaju i ushite publike. Postaje va no pitanje tko izvodi , a ne samo to se izvodi .

Podu avanje glazbe postaje utvr ena profesija. Istra ivanje povijesti i teorije glazbe ulazi u programe Univerziteta. Glazbenici, umjetnici koji su djelovali u vrijeme romantizma nalazili su se u vremenu punom politi kih previranja i naglog ekonomskog razvoja to je onemogu avalo umjetniku da prihvati jedne odre ene, jasne i napredne te nje. Zbog toga se umjetnik povla i u sebe, te skre e pogledom u pro lost. Tra i oslonac u idealiziranim likovima iz pro losti i mitologije, utonuo je u fantastiku ili odlazi u prirodu, koja je bila idealno uto i te njegovih osje aja. Osje ajni element je bio osnovni element glazbenog stvaranja. Dok je klasika tra ila ravnote u razuma i osje aja, u romantizmu je prevladavala emocija. Nasuprot objektivnom karakteru klasi ne glazbe, romantika isti e umjetnikov subjektivni do ivljaj. Subjektivni do ivljaj umjetnika se oblikuje osobito u dodiru s klavirom. Osim toga, bogata harmonija postaje jedan od glavnih stilskih elemenata romantizma, a klavir pogoduje razvoju male kompozicijske forme nevezanog sadr aja (klavirske minijature).5

I orkestralna glazba prilagodila se principu programnosti iz kojeg je nastala nova kompozicijska forma simfonijske pjesme. Do velikih razmjera razvio se orkestralni kolorizam i to tako da je do lo do novog grupiranja i iskori tavanja instrumenata, kao i upotrebe novih instrumenata. Dok je u ranoj klasici u simfonijskoj glazbi postojala podjela puha kih i guda kih instrumenata, unutar koje se po srodnosti zvuka spajaju grupe instrumenata u romantizmu je uloga instrumenata slo enija, osobito u grupi puha kih instrumenata koji mogu ilustrirati osjetljive finese ljudskih raspolo enja.

6

2.3.

PO ETAK I CVAT NJEMA KOG ROMANTIZMA

Prvo , zaokru eno romanti ko zbivanje u glazbi nalazimo na tlu njema kih i austrijskih zemalja. Tu se povezuju tri zna ajna imena: Schubert, Schumann i Mendelssohn. U razdoblju romantizma izdvajamo opernu formu, jer je ona odijeljena od instrumentalne i komorne glazbe. S obzirom na to dijelimo i kompozitore na instrumentalne i operne. 2.3.1. FRANZ SCHUBERT LIEDA Schubert je bio jedini pravi be ki romanti ar. Osnova njegova stvaranja bile su njegove brojne popijevke, njih vi e od 600. On je stvaralac Lieda , popijevke uz klavirsku pratnju u kojoj je izra avao sav svoj unutarnji, misaoni ili svakodnevni ivot. U tom golemom broju svojih vokalnih kompozicija utvrdio je sve vrste oblika koje poznaje umjetnost popijevke. A to su : 1. strofna pjesma popijevka s (1797 1828) STVARALAC

jednostavnom melodijom koja se kod svake kitice nepromijenjeno vra a. 2. Prokomponirana pjesma u kojoj je melodijska linija vezana za sadr aj stihova, dok

klavirska pratnja dobiva samostalnost dionice u tonskom tuma enju teksta. 3. vrsta je recitativnog tipa, povezana do najve e mogu e mjere s melodijom govornog teksta. Svoju najljep u baladu napisao je Schubert kao sedamnaestgodi njak na tekst Vilenjaka velikog njema kog pjesnika Goethea. Schubert je stvorio i novu vrstu klavirske poeme, u kojoj se spajaju elementi sonate, varijacije i koncerta, komponirao je i simfonije, ukupno njih devet. 2.3.2. ROBERT SCHUMANN (1810. ROMANTIZMA Zna enje Schumannove umjetnosti je veliko i trajno. Bio je veliki reformator njema ke romanti arske glazbe. Originalno u je preobrazio njema ku klavirsku glazbu, solo pjesmu, komorno, a i orkestralno stvarala tvo, kao i vokalno 1856.) PRVI MISLILAC

instrumentalne forme. Utjecao je ne samo na njema ke kompozitore, nego i na glazbenike cijele Europe. Za njega se ka e da je prvi mislilac romantizma jer su7

njegove npr. popijevke prave male psiholo ke drame i zalaze duboko u bit ljudskih problema emocionalne prirode.

2.3.3. FELIX MENDELSSOHN (1809. 1849.) F. Mendelssohn bio je Schumannov sunarodnjak i suvremenik, priklonio se instrumentalnoj i simfonijskoj glazbi. Zapo eo je pokret tzv. Bachove renesanse, po tuju i tradiciju i velike njema ke majstore ranijih epoha. Za razliku od ostalih predstavnika romantizma ima nagla en osje aj za klasi nu kompozicijsku formu, njenu preglednost i uravnote enost. Protivnik je uzburkanog romanti nog izraza. Osim simfonijskih djela veliku su popularnost stekle njegove uvertire, jedna od najpoznatijih je San ljetne no i , te scenska suita Svadbena kora nica. 2.3.4. NJEMA KA OPERA 1826.) Va nost opere kao dru tvenog doga aja osobito je porasla u doba romantizma. Weber je bio ne samo kompozitor, nego i poznati dirigent, pijanist, kriti ar i glazbeni pisac, te organizator kazali nih i koncertnih izvedbi. Njema ka romanti na opera svog je prvog izrazitog stvaraoca prona la u Weberu. Njema ku nacionalnu operu je razvijao na dva usporedna puta: putem narodne pri e s elementima iz ivota naroda i njegovih legendi , te putem velike herojsko-vite ke opere. Kapitalno Weberovo djelo je opera Strijelac vilenjak . CARL MARIA WEBER (1786.

8

2.3.5. VRHUNAC OPERE 19. ST. 1883)

RICHARD WAGNER (1813

U drugoj polovici 19. st. opera do ivljava svoj vrhunac kroz djela Wagnera u njema kim zemljama, Verdija u Italiji , Musorgskog i ajkovskog u Rusiji i Bizeta u Francuskoj. Opera je odra avala dru tvena i politi ka kretanja i nalazila se u sredi tu pa nje javnosti. Richard Wagner veliki je reformator opere u 19. st. Tu reformu sa injavaju tri glavna elementa: 1. Podjela inova na cjelovite dramske prizore, umjesto do tada uobi ajene podjele na odijeljene to ke (arije, duete ) 2. Uvo enje lajtmotiva, tj. provo enje glazbene misli kroz cijelo djelo 3. Simfonizacija orkestra, koji postaje zapravo nosilac same glazbe, te u sebe uklapa ljudske glasove kao osobite vrste instrumenata. Najpoznatija Wagnerova djela su: Ukleti Holandez , Prsten Nibelunga , Tristan i Izolda

2.4.

USPON TALIJANSKE OPERE

Kroz cijelo 19. st. opera je gospodarila Italijom, ugu iv i gotovo sve druge muzi ke oblike. Jedino posve izolirano ime koje se ve e uz instrumentalnu glazbu toga vremena je Niccolo Paganini. Na po etku uspona talijanske romanti ne opere stoji jedno jedino djelo, komi na opera Gioacchina Rossinija Seviljski brija . Osim u komi noj operi kojom je

9

u vrstio i dalje razvio tip talijanske opere buffe , Rossini je napisao i dvije opere serie Otella i Wilhelma Tella . Osim Rossinija u Italiji djeluju i Bellini, te Donizetti sa svojim zna ajnijim stvarala kim udjelom. Ipak, talijanski skladatelj Giuseppe Verdi i njegove opere danas stoje u temeljima svjetskog opernog repertoara. Najpoznatije od njih su: Nabukodonosor , Rigoletto , Trubadur La Traviata . Kada je bio na vrhuncu slave nastaje Aida , koju je komponirao u ast otvorenja Sueskog kanala. U ezdesetoj godini ivota iznena uje velikim Rekvijemom , nakon kojega se povla i na imanje blizu Milana, te nakon godina utnje u 74. godini ivota iznena uje cijeli svijet Otellom .

10

2.5.

PRVI VELIKI MAJSTORI MALIH NARODA

U glazbi malih europskih naroda javljaju se dva imena koja u mnogo emu obilje avaju romantizam: Poljak Frederic Chopin i Nijemac ma arskog podrijetla Franz Liszt. Oni u europsku glazbu unose karakteristi ne elemente folklora svojih naroda. 2.5.1. FREDERIC CHOPIN (1810 1849) PJESNIK KLAVIRA Sve svoje stvarala tvo posve uje klaviru, instrumentu kojim je virtuozno vladao. Pored Beethovenovih djela njegova glazba ini mo da najzna ajniji dio pijanisti kog repertoara. Ono to je interesantno za njega je da je inspiraciju dobivao iz poljskog folklora, pa je tako gajio tri vrste plesnih oblika u svojim kompozicijama. Napisao je velik broj samostalnih klavirskih mazurki, a uz mazurke u svom se rodoljubnom aru inspirirao i

polonezom. Tre i plesni oblik bio je valcer. Osim toga pisao je i nokturne, scherza, balade, etide, preludije, klavirske sonate. 2.5.2. FRANZ LISZT (1811 1886) IDEOLOG ROMANTIKE Bio je pijanist virtuoz, kompozitor, te pokreta i organizator glazbenog ivota. Kao kompozitor Liszt je mnogo pa nje posve ivao prije svega klaviru. Poput Chopina bio je nadahnut svojim nacionalnim folklorom. Poznato je njegovih 15 Ma arskih rapsodija, nadahnutih upravo ma arskim folklorom i pejza ima zemlje iz koje je vukao porijeklo. Tvorac je novog kompozicijskog oblika simfonijske glazbe koji je nazvao simfonijskom pjesmom. Tako je napisao 13 simfonijskih pjesama, od kojih je najljep a Preludiji.

11

2.6.

NACIONALNE ZNA AJKE U ROMANTIZMU

Uz nagla enu demokratizaciju i subjektivnost, romantizam se isti e jo jednom karakteristikom, a to je sklonost prema glazbi puka, folkloru, tj. prema nacionalnim elementima glazbenog izraza. Burne ekonomske prilike utje u na isticanje i uvanje individualnosti pojedinih naroda. To se o ituje prije svega kod velikih nacija kao to su Italija, Francuska i Njema ka. Uz njih se bude i mali narodi, osobito slavenski, koji svojoj glazbi daju oslonac u nacionalnom folkloru. Prve zna ajne rezultate na tom polju dala je Njema ka, i to u popijevci Schuberta i u operama C. M. Webera, osobito u njegovom Strijelcu vilenjaku . Uskoro se javljaju i Slaveni sa velikom operom Ivan Susanjin M. I. Glinke. Deset godina kasnije nastaje i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, u Italiji se isti e umjetnost Verdija. 2.6.1. ROMANTIZAM U GLAZBI NA PODRU JU HRVATSKE U Hrvatsku je 19. stolje e donijelo velike promjene ne samo politi ke. Sredi te

kulturnih zbivanja preselilo se u sjeverne krajeve, u Zagreb. Po etkom stolje a u tom su se gradu odr avale brojne dramske i operne predstave. Nakon niza stranih gostovanja osnovan je vlastiti ansambl. Narodni (ilirski) preporod potaknuo je stvaranje prve opere na hrvatskom jeziku (1819 Ljubavi i zlobe Vatroslava Lisinskog 1879)

1894). O darovitosti skladatelja toga doba Ferde Livadi a (1799

svjedo i niz klavirskih minijatura i solo pjesama. Njegovo je glazbeno obrazovanje, na alost, bilo skromno. Ve u je vje tinu, posebice u stvaranju operne glazbe, iskazao Ivan pl. Zajc (1832 1914), kako ga neki zovu, hrvatski Verdi.

12

koluju i se i rade i u Italiji i Be u, u Zagreb je do ao na mjesto ravnatelja glazbene kole i utemeljitelja profesionalnog glazbenog kazali ta. Njegova se najpoznatija opera Nikola ubi Zrinski i danas redovito izvodi.

2.7.

PUT PREMA ZALAZU ROMANTIZMA

U drugoj polovici 19. stolje a zrela gra anska klasa kulturu, a osobito glazbu smatra svojim dru tvenim ukrasom. Po to jo uvijek ne postoji radio, televizija ili film sve se izvodi u ivo . Zbog toga i dolazi do tako velikog razmaha glazbenog ivota. No kako je odmicala druga polovina 19. stolje a romanti na glazba ne nalazi nova osvje enja, s vremenom je postala zasi ena zvukom. Dolazi do polaganog zalaza romantizma. Umjetnik koji je obilje io kasni romantizam bio Johannes Brahms (1833.-1897.)

13

3. Z A K LJ U A KRomantizam je op i kulturni pokret. Razvija se podjednako u svim umjetnostima, a vrhunac je od 1820. 1850. Temelj glazbe romantizma je emocija. Va nost romantizma u glazbi se ogleda u osnivanju glazbenih ustanova, programnoj glazbi, nacionalnom smjeru, pojavi operete, razvoju plesne glazbe, ali ponajvi e u tome to sre emo velik broj imena najve ih kompozitora u povijesti glazbe, koji su donijeli neke od najljep ih i glazbom najbogatijih djela. Samo neki od njih su : F. Schubert, F. Chopin, R. Schumann, F. Liszt, R. Wagner, G. Verdi, J. Brahms.

14

4. L I T E R A T U R A

1. Historija muzike, Nenad Turkalj, Zagreb, Naprijed 1980. 2. Muzi ka enciklopedija, gl. urednik Kre imir Kova evi , Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1971-1977 3. Vje ni Orfej: uvod u muzi ku umjetnost, Josip Andreis, Zagreb: kolska knjiga, 1986. 4. Hrvatski jezik i knji evnost, Dragutin Rosandi , Zagreb: kolska knjiga 1998. 5. Glazba i ti 4, ud benik glazbene kulture za 8. razred osnovne kole,Snje ana pehar, Zagreb: kolska knjiga 2011. 6. Glazbeni susreti 2. vrste, ud benik glazbene umjetnosti za 2. razred gimnazije, Nata a Perak Lovri evi , Ljiljana edrov, Zagreb: Profil 2011.

7. Internet : http://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizam

15