Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U BIHAĆUPRAVNI FAKULTET
SEMINARSKI RADIZ KRIMINOLOGIJE
TEMA
TEORIJA DELIKVENTNIH SUBKULTURA
Nosilac predmeta StudentProf Dr Borislav Petrović Adaleta Murgić Br Indexa 1817
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Metode istraživanja IIprof dr sc Vjekoslav Afrić
BRANKA REININGER
Sociologija II godina
SUBKULTURE
Sažetak
Subkulture tj kulture unutar kulture odražavaju skup vrijednosti normi i načina
ponašanja koje dijele svi akteri određene subkulture
Subkulture se formiraju najčešće oko glazbe (tako postoje punkeri hard -core
subkultura heavy- metal subkultura rockabilly darkeri rave subkultura i sl) ali i oko
sporta (navijačke subkulture) kao i oko ostalih aspekata interesa i zanimanja (npr
grupe za duhovni razvoj)
Akteri određene subkulture prepoznaju se uglavnom po karakterističnom fizičkom
izgledu (oblačenju) koji je osnovni medij za prenošenje stavova
Na naša područja zapadnoeuropske i američke zemlje su imale najviše utjecaja na
širenje karakterističnih znakova pripadnosti određenoj subkulturi (npr beatles frizure
duga kosa komune droga nakit cvjetni ukrasi indijska odjeća grafiti i sl)
Akteri određene subkulture međusobno dijele interese i ostvaruju ciljeve koje ne
mogu ostvariti u postojećim društvenim institucijama upoznaju i oblikuju sebe i
izgrađuju svoju osobnost što je najvažniji učinak djelovanja subkulture na pojedinca
Ključne riječi kultura norme vrijednosti vlastiti identitet glazba
UVOD
Subkultura je skup normi vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje grupu ljudi
od ostalih članova društva Subkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za
pripadanjem za pronalaskom vlastitog identiteta za spontanošću ili jednostavno za
druženjem sa istomišljenicima
Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi
1 Subkultura omogućuje prihvaćanje dominantne kulture
2 Subkultura pruža odvojenost od dominantne kulture bez suprotstavljanja
3 Subkultura pruža otpor prema dominantnoj kulturi (kontrakultura ili alternativna
kultura)
Karakteristike subkulturnih grupa su
o Samoorganiziranje
o Zajednički interesi I ciljevi
o Karakteristični naziv (punkeri I sl)
o Trajnost (relativna)
o Uzrast članova (mladež)
o Nepropisanost uloga I način ponašanja
Glazba ima veliku ulogu u formiranju subkulturnih grupa npr rockerima I heavy-
metalcima je glazba na prvom mjestu dok npr šminkerima ona predstavlja samo
sredstvo raspoznavanja
Članovi subkulturnih grupa međusobno se razlikuju osim po stavovima I ciljevima I
po izgledu vanjskim obilježjima I interesima
Na naša područja karakteristični znakovi pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi
šire se uglavnom pod utjecajem zapadnoeuropskih I američkih zemalja npr beatles
frizure duga kosa komune droge neobičan nakit cvjetni ukrasi indijska odjeća
psihodelija zanimanja za kulturu Istoka grafiti fanzini I sl
Sport također okuplja oko sebe grupe mladih gdje je isto prisutna svijest o
pripadnosti kao I rivalstvo među grupama
Subkulturne grupe okuplja I želja za duhovnim razvojem (različite religijske
meditacijske I psihološke grupe) kao I samo zanimanje I materijalni status
Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja kritike pa sve do javne osude
zabrane protjerivanja i panike (Hebdige 1980 str93)
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
(Perasović 2001 str17)
Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20 st
Karakteristike humana ekologija socijalni odnosi socijalna dezorganizacija
kvalitativna metoda
Delikvenciju kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa Clifford Shaw
opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe
Modeli imaju veliko značenje velike face imaju jak utjecaj na mladu osobu
Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na gang (škvadru) delikvenciju
I devijaciju
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove
populacije I socijalizacijske procese
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga Deliquent Boys The Culture of
the Gang) Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost
David Downes dijeli subkulture na
1 one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture npr imigrantske grupe
2 one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture a njih dijeli na pozitivne I
negativne
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka uklopljena) I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Metode istraživanja IIprof dr sc Vjekoslav Afrić
BRANKA REININGER
Sociologija II godina
SUBKULTURE
Sažetak
Subkulture tj kulture unutar kulture odražavaju skup vrijednosti normi i načina
ponašanja koje dijele svi akteri određene subkulture
Subkulture se formiraju najčešće oko glazbe (tako postoje punkeri hard -core
subkultura heavy- metal subkultura rockabilly darkeri rave subkultura i sl) ali i oko
sporta (navijačke subkulture) kao i oko ostalih aspekata interesa i zanimanja (npr
grupe za duhovni razvoj)
Akteri određene subkulture prepoznaju se uglavnom po karakterističnom fizičkom
izgledu (oblačenju) koji je osnovni medij za prenošenje stavova
Na naša područja zapadnoeuropske i američke zemlje su imale najviše utjecaja na
širenje karakterističnih znakova pripadnosti određenoj subkulturi (npr beatles frizure
duga kosa komune droga nakit cvjetni ukrasi indijska odjeća grafiti i sl)
Akteri određene subkulture međusobno dijele interese i ostvaruju ciljeve koje ne
mogu ostvariti u postojećim društvenim institucijama upoznaju i oblikuju sebe i
izgrađuju svoju osobnost što je najvažniji učinak djelovanja subkulture na pojedinca
Ključne riječi kultura norme vrijednosti vlastiti identitet glazba
UVOD
Subkultura je skup normi vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje grupu ljudi
od ostalih članova društva Subkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za
pripadanjem za pronalaskom vlastitog identiteta za spontanošću ili jednostavno za
druženjem sa istomišljenicima
Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi
1 Subkultura omogućuje prihvaćanje dominantne kulture
2 Subkultura pruža odvojenost od dominantne kulture bez suprotstavljanja
3 Subkultura pruža otpor prema dominantnoj kulturi (kontrakultura ili alternativna
kultura)
Karakteristike subkulturnih grupa su
o Samoorganiziranje
o Zajednički interesi I ciljevi
o Karakteristični naziv (punkeri I sl)
o Trajnost (relativna)
o Uzrast članova (mladež)
o Nepropisanost uloga I način ponašanja
Glazba ima veliku ulogu u formiranju subkulturnih grupa npr rockerima I heavy-
metalcima je glazba na prvom mjestu dok npr šminkerima ona predstavlja samo
sredstvo raspoznavanja
Članovi subkulturnih grupa međusobno se razlikuju osim po stavovima I ciljevima I
po izgledu vanjskim obilježjima I interesima
Na naša područja karakteristični znakovi pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi
šire se uglavnom pod utjecajem zapadnoeuropskih I američkih zemalja npr beatles
frizure duga kosa komune droge neobičan nakit cvjetni ukrasi indijska odjeća
psihodelija zanimanja za kulturu Istoka grafiti fanzini I sl
Sport također okuplja oko sebe grupe mladih gdje je isto prisutna svijest o
pripadnosti kao I rivalstvo među grupama
Subkulturne grupe okuplja I želja za duhovnim razvojem (različite religijske
meditacijske I psihološke grupe) kao I samo zanimanje I materijalni status
Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja kritike pa sve do javne osude
zabrane protjerivanja i panike (Hebdige 1980 str93)
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
(Perasović 2001 str17)
Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20 st
Karakteristike humana ekologija socijalni odnosi socijalna dezorganizacija
kvalitativna metoda
Delikvenciju kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa Clifford Shaw
opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe
Modeli imaju veliko značenje velike face imaju jak utjecaj na mladu osobu
Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na gang (škvadru) delikvenciju
I devijaciju
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove
populacije I socijalizacijske procese
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga Deliquent Boys The Culture of
the Gang) Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost
David Downes dijeli subkulture na
1 one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture npr imigrantske grupe
2 one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture a njih dijeli na pozitivne I
negativne
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka uklopljena) I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Subkultura je skup normi vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje grupu ljudi
od ostalih članova društva Subkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za
pripadanjem za pronalaskom vlastitog identiteta za spontanošću ili jednostavno za
druženjem sa istomišljenicima
Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi
1 Subkultura omogućuje prihvaćanje dominantne kulture
2 Subkultura pruža odvojenost od dominantne kulture bez suprotstavljanja
3 Subkultura pruža otpor prema dominantnoj kulturi (kontrakultura ili alternativna
kultura)
Karakteristike subkulturnih grupa su
o Samoorganiziranje
o Zajednički interesi I ciljevi
o Karakteristični naziv (punkeri I sl)
o Trajnost (relativna)
o Uzrast članova (mladež)
o Nepropisanost uloga I način ponašanja
Glazba ima veliku ulogu u formiranju subkulturnih grupa npr rockerima I heavy-
metalcima je glazba na prvom mjestu dok npr šminkerima ona predstavlja samo
sredstvo raspoznavanja
Članovi subkulturnih grupa međusobno se razlikuju osim po stavovima I ciljevima I
po izgledu vanjskim obilježjima I interesima
Na naša područja karakteristični znakovi pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi
šire se uglavnom pod utjecajem zapadnoeuropskih I američkih zemalja npr beatles
frizure duga kosa komune droge neobičan nakit cvjetni ukrasi indijska odjeća
psihodelija zanimanja za kulturu Istoka grafiti fanzini I sl
Sport također okuplja oko sebe grupe mladih gdje je isto prisutna svijest o
pripadnosti kao I rivalstvo među grupama
Subkulturne grupe okuplja I želja za duhovnim razvojem (različite religijske
meditacijske I psihološke grupe) kao I samo zanimanje I materijalni status
Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja kritike pa sve do javne osude
zabrane protjerivanja i panike (Hebdige 1980 str93)
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
(Perasović 2001 str17)
Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20 st
Karakteristike humana ekologija socijalni odnosi socijalna dezorganizacija
kvalitativna metoda
Delikvenciju kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa Clifford Shaw
opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe
Modeli imaju veliko značenje velike face imaju jak utjecaj na mladu osobu
Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na gang (škvadru) delikvenciju
I devijaciju
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove
populacije I socijalizacijske procese
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga Deliquent Boys The Culture of
the Gang) Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost
David Downes dijeli subkulture na
1 one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture npr imigrantske grupe
2 one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture a njih dijeli na pozitivne I
negativne
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka uklopljena) I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Sport također okuplja oko sebe grupe mladih gdje je isto prisutna svijest o
pripadnosti kao I rivalstvo među grupama
Subkulturne grupe okuplja I želja za duhovnim razvojem (različite religijske
meditacijske I psihološke grupe) kao I samo zanimanje I materijalni status
Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja kritike pa sve do javne osude
zabrane protjerivanja i panike (Hebdige 1980 str93)
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
(Perasović 2001 str17)
Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20 st
Karakteristike humana ekologija socijalni odnosi socijalna dezorganizacija
kvalitativna metoda
Delikvenciju kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa Clifford Shaw
opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe
Modeli imaju veliko značenje velike face imaju jak utjecaj na mladu osobu
Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na gang (škvadru) delikvenciju
I devijaciju
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove
populacije I socijalizacijske procese
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga Deliquent Boys The Culture of
the Gang) Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost
David Downes dijeli subkulture na
1 one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture npr imigrantske grupe
2 one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture a njih dijeli na pozitivne I
negativne
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka uklopljena) I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga Deliquent Boys The Culture of
the Gang) Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno
na subgrupe Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao
tradicionalan I uobičajen
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća
kao svog
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao
nesvjesnu aktivnost
David Downes dijeli subkulture na
1 one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture npr imigrantske grupe
2 one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture a njih dijeli na pozitivne I
negativne
Interakcionizam I teorija etiketiranja
E Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka uklopljena) I sekundarnu (akter svoje
ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji
etiketiranja
Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina
nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti demonstracije
širenje rock- kulture Summer of Love droga hipijevski način života kretanje ljudi
prema Indiji I Nepalu rock festivali Woodstock)
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima u
Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja a u Londonu djeluje squaterska
komuna
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih
grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom
nakon Hendrixovog koncerta)
Koncept moralne panike
Za koncept moralne panike najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom Folks
Devils and Moral Panics u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture
mladih
Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall dok je Paul Willis proučavao
identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti
određenih subkultura načina upotrebe predmeta vozila droge glazbe
Dick Hebdige I njegovo djelo Subkultura značenje stila obilježava birminghamska
istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture prihvaćanjem
zvuka image-a I vrijednosti
Na punk glazbu najviše su utjecali rock s jedne I reggae s druge strane
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Glavne vrijednosti punk subkulture su anarhija predaja propadanje (Hebdige
1980 str 69) Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski
bend Pankrti a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk)
Ubrzo nakon pojave punk je proglašen mrtvim a od dvije najpoznatije grupe ( Sex
Pistols I The Clash) prva je prestala postojati a druga je potpisala ugovor s velikom
kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović 2001 str 232)
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni
Orgazam I Partibrejkers a I dalje se slušaju The Clash I sl
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled irokez I nakostriješene frizure
poderane jakne crne kožne jakne ukrašene privjescima bedževima lancima
simbolima anarhije zihericama čizme Dr Martens radnički kombinezoni majice s
porukama I likovima idola
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju
i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige
1980 str 108)
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi iako propagiraju anarhiju akteri se politički
ne angažiraju Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a u stalnom su sukobu sa
šminkerima a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja Zaštitni znaci hard- core-a
su znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E
(equality -jednakost) (Perasović 2001 str 244)
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Hard- core uvodi pluralizam image-a ponovo vraća dugu kosu pokušava očuvati
hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora Akteri hard- core
subkulture nisu sami po sebi agresivni nasilnost je prisutna samo u samoobrani
Članovi se zalažu za prava životinja očuvanje okoliša mirotvorstvo squatiranje
uglavnom su vegetarijanci slogan im je kooperacija a ne kompeticija
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge članovi se zalažu za
vegetarijanstvo odbacuju drogu I seks
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski
neopredijeljene ljude Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu
interesiranja a potom glazba
Osnovni način razmišljanja je in I out filozofija pravi šminkeri pripadaju
uglavnom ldquojet- setuldquo stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom
(Perasović 2001 str167) Šminkeri žele biti poznati I priznati ali ne izazivanjem
šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača) nego divljenjem
Razlikuju se po vanjskim obilježjima nosi se skupa markirana odjeća okupljaju se na
skupim ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od
svakodnevice
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih
idola prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost) Obuzeti su masovnim
medijima koji im diktiraju stilove oblačenja glazbe pa čak I mišljenja
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je
bila disco glazba (Perasović 2001 str166) a danas nema određene šminkerske
glazbe ali se uglavnom sluša pop I dance glazba kao I domaći I strani hitovi (znači
masovno prihvaćeni) Šminker sebe ne doživljava takvim jer riječ šminker ima
negativne konotacije a foliranje umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Šminkeri se ne druže sa svakim u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove
koji moraju biti provjereni Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama a od
droga lakše Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih
grupa smatraju ih prljavima neurednima nižim I nedostojnim njihove pažnje
Vlastiti image dojam visoke mode i visokog društva visokog (dobrog) ukusa
sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples piće provode i seksualne aktivnosti
bile su njihove središnje preokupacije (Perasović 2001 str 171)
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin
Deep Purple Black Sabbath Iron Maiden Judas Priest ACDC
Uz dugu kosu image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama crne kožne
jakne remenje narukvice majice s imenom benda I sl
Sredinom osamdesetih godina određenje heavy zamjenjuje se sa speed trash
black ili death a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim
smjerovima
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a karakteristična
grupa je Stray Cats
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana Elvisa Presleya Izgled je vrlo bitan
cipele creepersice čarape jarkih boja hlače Levis 501 kožne I baseball jakne
marame western kravate klasične r`n`r frizure (kokotice) buntovnički image
(Perasović 2001 str 266)
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom dark glazbe sedamdesetih godina koja
nastaje raslojavanjem rock glazbe
Subkultura darkera naziva se I goth ili gothic subkultura I obuhvaća bendove kao
Joy Division Sisters of Mercy The Cure The Cult Siouxsie amp the Banshees I sl
Glazba je opisana kao tamniji pravac punka spoj gothica I hard rocka
Karakteristike subkulture su specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka
srebro križevi pentagrami puder vamp izgled originalni I umjetnički pogledi na
svijet fasciniranost čudnim pojavama depresivnost ateizam interes za okultno I
drevne religije pesimizam ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika
ateisti) I glazbenog stila (darkwave industrial dark ambiental gothic metal celtic I
sl) ( httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm )
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova
od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture akter rock
kulture će mirno uživati u koncertu dok će akter rock subkulture pokušati npr skakati
s pozornice na publiku (Perasović 2001 str 185)
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene pojavljuju se
ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj) ali I izgled (koji odražava
stavove) je također vrlo bitan Dominantan je hippie izgled duga kosa tankerice
(maslinastozelene jakne) izlizane traperice marame nakit (narukvice u stilu Janis
Joplin) simboli znak Ban the Bomb pretvoren u univerzalni znak mira (peace)
znakovi Woodstocka (golubica na gitari) znakovi yin yang smile kopče lenonice
I sl
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir
umjesto pobjede- victory)
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng koji se ne razlikuje bitno
od slenga srednjoškolaca engleske riječi puno naziva za istu stvar npr joint đoja
pljugica smotka džoks frula žiža truba - nazivi za marihuanu (Perasović 2001
str213) Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do
mržnje
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom
nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa npr
prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita
(punk subkultura)
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture osim kapa šalova zastava I ostalih
navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke)
Uglavnom su politički angažirani jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj)
(httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm)
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju masovno se
okupljaju na utakmicama nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge
navijačke skupine
Karakteristike te subkulture su agresivnost alkohol I muževnost tj maskulinitet
većina članova su muškog spola mada ima I ženskih članova Postoje I vođe grupa
koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje U Hrvatskoj ta subkultura nastaje
sedamdesetih I početkom osamdesetih godina a svoj vrhunac dostiže 1990 Godine
kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama
na utakmici na Maksimiru (httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm )
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja
tijekom Domovinskog rata tijekom 1992 god (Perasović 2001 str342)
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta ali I od glazbe koja je u medijima
prezentirana kao techno
Korištenje tableta (ecstasy LSD amfetamini) prisutno je na rave sceni ali droga
nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba
Glazba je osnovna aktivnost ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović 2001 str 351)
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na
različitim mjestima u različito vrijeme) To su miroljubivost tolerancija ples glazba
trans Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno
subkulture ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za
duhovnošću Temeljile su se na istočnjačkim religijama interesu za meditaciju
astroligiju okultno
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje širim učenjima (traženje istine smisla života i sl)
samoosmišljavanjem
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije Uvodi je u yogu 1955
godine [Mahariši Maheš] I njena popularnost raste posjetom članova grupe The
Beatles [Mahariši Mahešu]
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom smanjenje napetosti veće zadovoljstvo sobom razvoj kreativnosti
smanjenje stresa
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima u razgovoru se izbjegavaju teme
seksa I politike
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima navijačima iskazuju brigu
za okoliš I često su aktivisti zelenih
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte To su alternativni
oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno prisutan je osjećaj
grupnog identiteta Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije Kine I
Japana
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti
Djeluju izvan crkvene institucije a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Odnos spolova je ravnopravan a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva
pastir crkve)
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist iskazuju
negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama punkerima šminkerima
navijačima a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama Naziv
potječe od grčke riječi baptizo =uroniti krstiti Krste se samo odrasli članovi vlastitim
izborom
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi Za spasenje bitna je osobna
vjera a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate kao When
the Saints Go Marching In)
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17 st
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta zajednica nastaje krajem 19 st u SAD- u
Karakteristike su ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom fundamentalizam
(temeljitost) doslovno shvaćanje biblijskih izjava
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik a služba božja se izražava klicanjem
zanosom pljeskanjem plesom I drugim
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije
Zajednica je osnovana 1874 u SAD-u a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and
Tract Society of Pensylvania
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Svaki vjernik se smatra propovjednikom Zajednica smatra da Boga treba zvati
njegovim pravim imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice negiraju simboliku križa
Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi odbijaju ići u vojsku odbacuju sve
kršćanske blagdane
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju
slave subotu kao dan posvećen Bogu Osnivač zajednice je William Miller koji je
smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka Pošto se to nije dogodilo
kad je on predvidio adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak
Adventizam odbacuje svećeništvo pričest ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture a utemeljio ga je
Albert Cohen
Osim teorije delikventne subkulture shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na
razdoblje Čikaške škole (Thomas Park Burgess McKenzie Wirth Shaw)
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert Becker) kontrakulture koncepta
moralne panike (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall Willis
Hebdige)
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od
većine
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa stavova a članove veže
osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi intimnost bliskost spontanost
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Glazba na primjer okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe čiji članovi imaju
određene stavove I ciljeve kojima teže
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe kao na primjer sport duhovni
razvitak ali I učenici studenti radnici sami po sebi čine subkulturne grupe
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa pa možemo reći da će
se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva)
LITERATURA
Perasović Benjamin Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj Sveučilišna naklada Zagreb 2001
Joksimović Snežana Marić Ratka Milić Anđelka Popadić Dragan Vasović Mirjana Mladi I neformalne grupe u traganju za alternativom Beograd 1988
Hebdige Dick Potkultura značenje stila Pečat Beograd 1980
Lalić Dražen Pilić Damir Na mladima svijet zastaje grupni intervju s mladim splitskim delikventima Znanost u džepu naklada Jesenski I Turk Zagreb 2001
httpinfozffzghrafricMetodeIISlatIvanhtm 20 12 2004
httpinfozffzghrafricMetodeIICondichtm 20 12 2004
Summary
The subcultures ie the cultures within a culture reflect a whole set of values
norms and behaviours that are shared by all the members of a subculture
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
The subcultures are usually formed regarding music (punk hard- core heavy metal
gothic subculture) but also sports (supporters subculture) as well as all sorts of
interests (eg spiritual development groups)
The members of specific subcultures usually differ in physical appearance (mostly
clothes) which is the basic media for transferring attitudes and goals Western
Europe and Northern America had a great influence in south- east Europe on
spreading the typical features of subcultures (Beatles hairstyle long hair communes
drugs jewellery floral ornaments indian clothes graffitihellip)
The members of a specific subculture share amongst themselves interests and
achieve goals that they canacutet in current social institutions get to know themselves
build their personality That is the most important effect of a subculture onto an
individual
Keywords culture norms personal identity values music
Čikaška škola i delikventne supkulture
Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura Cijeli tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su ovdje
KP Temi supkultura moguće je prići iz raznih kuteva no znanost koja ih je specificirala kao svoj predmet istraživanja jest sociologija Koji su začeci bavljenja supkulturama u sociologiji
BP Smatram da bi odgovor na svako ozbiljno pitanje o supkulturama trebalo započeti s razmatranjem teorijskih doprinosa Čikaške škole jer nam je od njih ostala ta kvalitativna metodologija kasnije nazivana etnografijom ili urbanom etnologijom Važan je bio njihov interes za marginalne grupe i pojave koje su oni još u skladu s tadašnjom situacijom zvali moralnim regijama no još je bitnija njihova koncepcija grada kao laboratorija njegovi koncentrični krugovi i teza o povezanosti društva i prostora koja već više od petnaest godina proživljava svoj revival unutar geografije i spoja geografije s društvenim znanostima
No trenutak kada se pojam supkultura zaista pojavljuje u društvenim znanostima kada dolazi na velika vrata u sociologiju trenutak je kada se razvija ideja o delinkventnoj supkulturi Iza te ideje krije se teza da supkulture nastaju među mladima iz radničke klase Ta će teza ostati prisutna ne samo kod funkcionalista pedesetih nego i kod marksista sedamdesetih Zapravo većina autora koji su se supkulturama bavili zadnjih tridesetak pa i četrdesetak godina bez obzira na njihove orijentacije paradigmatske teorijske ili političke slagala se oko toga da supkulture nastaju isključivo u radničkoj klasi dakle u nižim slojevima društva
Autori pedesetih govorili su o tome da postoji svojevrsna statusna frustracija neka
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
strukturna blokada društvene pokretljivosti zbog koje mladi iz radničke klase stvaraju svoje alternativne karijere S obzirom na strukture učenja koje postoje u nekoj gradskoj četvrti oni su smatrali da postoje tri vrste takvih karijera Jedne su nazivali poluprofesionalnim lopovima druge konfliktnim tipovima a treća je moguća alternativna karijera bila supkultura povlačenja U usporedbi sa Zagrebom prvi bi bili dečki što po kvartu kradu motore drugi bi se mogli usporediti sa štemerima njihovim uličnim ratovima sukobima Trnje protiv Trešnjevke Martićevci protiv Dubrave a supkultura povlačenja najčešće je dovođena u vezu s korištenjem droga
KP Što su autori čikaške škole postavili kao ključnu karakteristiku za definiranje supkultura
BP Od samih početaka ono što je konstitutivno za definiciju supkultura jest normativno odstupanje Kao što su i oni sami rekli supkultura je već i za čikaške autore postala preširok pojam Sami su isticali da njemu pribjegavaju svaki put kada primijete neko normativno odstupanje Različitost društvenih normi i vrijednosti nekog mladog aktera od normi i vrijednosti njegove uže ili šire roditeljske kulture sama je srž definicije supkultura ali ono što je bio njihov koncept i što je zapravo neraskidivo povezano s pojmom supkultura jest ideja o klasama kao socijalizacijskim svjetovima
To znači da roditelji svoju djecu odgajaju na drugačiji način kao pripadnici nižih i kao pripadnici srednjih klasa Naglašavajući te socijalizacijske vrednote njihova se podjela na poluprofesionalne lopove konfliktne tipove i supkulture povlačenja zapravo vodila za tezom o dostupnosti ilegalnih sredstava za postizanje cilja Cilj je naravno bio neki status u društvenoj prihvatljivosti a on se postizao učenjem
Za čikaške autore razlika između toga kako se uči postati izviđačem i toga kako se uči postati supkulturnim akterom uopće nije postojala Kad si ti mlad dečko i visiš na rubu ulice a stariji su dečki u tvom kvartu specijalizirali krađu motora tada ćeš i ti s njima postati poluprofesionalan lopov Ako u tvojem kvartu stariji dečki više uzimaju drogu i ti ćeš više naginjati toj supkulturi a ako su više štemeri bit ćeš pak više u tom điru Krajnje pojednostavljeno to je ono što su oni zvali strukturama učenja teorijom diferencijalne asocijacije određenom transmisijom
KP Krajem pedesetih utjecaj je čikaške škole počeo polagano blijediti Tko je naslijedio njihov interes za supkulture
BP Nakon Mertonovih učenika pedesetih na tu scenu dolaze autori čije se razmišljanje baziralo na teoriji simboličkog interakcionizma Njihova je pak teza tvrdila da fokus treba pomaknuti s tih tzv devijantnih aktera na to kako društvo reagira na devijaciju Oni su to nazivali perspektivom socijetalne reakcije Tvrdili su da u odgovoru društva na devijaciju možemo puno saznati i shvatiti o samoj toj devijaciji Postavili su radikalnu tezu koja je govorila o tome da ne uzrokuje devijacija socijalnu kontrolu nego obrnuto da socijalna kontrola uzrokuje devijaciju
Interakcionisti su zaslužni za pojmove poput kotrljajuće grude snijega etiketiranja ili moralne panike Sve su to pojmovi koji su i dan-danas aktualni no interakcionisti nisu puno govorili o samom pojmu supkulture Govorili su o kulturi neke društvene skupine Za jazz-glazbenike ili pušače marihuane primjerice nije im bilo od presudne važnosti da li će ih
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
nazivati supkulturama ili jednostavno kulturom jazz-glazbenika i kulturom pušača marihuane Zbog toga su nakon razdoblja interakcionista u akademskom svijetu ponovo trebali zasjesti ljudi koji bi reafirmirali pojam supkultura
| Razgovarao Stjepan JurekovićObjavio infokulturpunkthr 20 lipnja 2007 1547
SOCIOLOGIJA SUBKULTURAI HRVATSKI KONTEKSTBenjamin PERASOVI]Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar ZagrebUDK 316723-0536(4975)Izvorni znanstveni radPrimljeno 27 5 2002Sociologija subkultura mladih nikad nije striktno utemeljena noveina autora dr`i da se njezini po~eci nalaze u dvadesetim itridesetim godinama prologa stoljea u radovima ~ikakekole Teorija delinkventne subkulture iz pedesetih interakcionisti~ki prinos po~etkom ezdesetih pojava kontrakulturekrajem ezdesetih i dominacija birminghamske kole usedamdesetim i osamdesetim godinama predstavljaju opemjesto razvoja sociologije subkulture uklju~ujui dananje(postmoderno) razdoblje u kojem se pojam subkultureodbacuje ali istra`ivanja subkulturnoga svijeta nastavljajuHrvatski kontekst nala`e odbacivanje onoga dijela subkulturneteorije koji inzistira na klasnoj uvjetovanosti i odre|enostisubkulturnih stilova Bez obzira na promjene paradigme iraspravu o klju~nim pojmovima dosadanji razvoj hrvatskihistra`ivanja subkulture kao i sociokulturni kontekst omoguujuplodno tlo za sociologiju i urbanu etnologiju naih vie ili manjezasebnih adolescentskih svjetova i `ivotnih stilovaBenjamin Perasovi Institut drutvenih znanosti Ivo PilarMaruliev trg 191 p p 277 10000 Zagreb HrvatskaE-mail benmailinethrRazdoblje u kojem se sociologija subkultura pokuava ozbiljnijeprofilirati i utemeljiti u kojem pojam subkulture suverenovlada akademskom zajednicom nesumnjivo je vezano uz drugupolovicu sedamdesetih i osamdesete godine prologa stolje-a No usprkos odbacivanju pojma subkulture u mnogim novijimradovima i dalje je mogue prepoznati podru~je o kojemgovorimo bez obzira na to upotrebljavaju li autori jo neodre|enije pojmove poput kultura mladih ili inzistiraju najednoj od interpretacija pojma `ivotni stil Zajedni~kompodru~ju valja pridodati i sve one koji (jo uvijek) rabe pojamkontrakultura i (novi) drutveni pokreti dok su danas fragmentisvijeta `ivota naj~ee nazivani samo svojim imenima485 1048576eventualno uobli~eni u pojmove koje je donio prostorni preokret(spatial turn) u drutvenim znanostima poput geografijekultura mladih1
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
U dosadanjim pristupima fenomenu subkulture prepoznajemosve tri osnovne socioloke paradigme (funkcionalisti~ku marksisti~ku interakcionisti~ku) i njihove me|usobnoisklju~ujue ili pak komplementarne varijacije zaklju~no s dananjim (postmodernim) naputanjem denotacije i velikih pri-~a to je jednim dijelom uzrokovalo i pravu renesansu kvalitetnihna etnografskimspoznajama zasnovanih sociolokih studijaVeina autora koji danas pokuavaju prikazati razvoj jedne(nikad striktno utemeljene) posebne sociologije (naj~ee reduciranena subkulture mladih) korijene pronalazi u ~ikakojkoli dvadesetih i tridesetih godina Nakon to su ~ikaki autorizacrtali bitna mjesta podru~ja istra`ivanja (bez naglaavanjapojma subkulture) i ostavili u naslije|e nezaobilazne to-~ke pristupa poput akterove definicije situacije pedesetih godinasubkultura postaje poznati pojam-hipoteza ameri~ke sociologijeDok je ~ikaku kolu karakterizirala kvalitativna usmjerenostpodacima i empirijskom istra`ivanju pod eventualnimutjecajem Meadove paradigme i za~etaka interakcionizmaautori koji pedesetih godina formuliraju hipotezu o delinkventnojsubkulturi pripadaju neto druk~ijemteorijskomnaslije|u vezanom uz Roberta MertonaAlbert Cohen (1955) uz Clowarda (1968) i druge autore(poput Ohlina ili Shorta) delinkventnom subkulturom nazvaoje kulturu kvadre koja je postala gotovo tradicionalan kulturniobrazacmukih adolescenata u veimameri~kimgradovimai njihovim radni~kim ~etvrtima Naravno ovdje je pojamkulture (kao i u svih kasnijih autora sociologije subkultura)shvaen antropologijski kao na~in `ivota Subkultura je prikazanakao reakcija (solucija) na odre|eni problem a problemje lociran u klasnoj strukturi drutva odnosno u blokadamapo`eljnoj socijalnoj mobilnosti To zna~i da mladi izradni~kih i drugih siromanijih obitelji ne mogu ostvariti imperativpostizanja visokoga socijalnog statusa pa u nedostatkulegitimnih sredstava ostvarenja toga cilja pose`u za ilegitimnimastvarajui subkulturne skupine kao odgovor dru-tvu i mjesto vlastite promocijeOd po~etka pa sve donedavno pojam subkulture u ameri~koj i britanskoj sociologiji vezan je isklju~ivo uz mladeni`ih klasa Slika koju pru`aju autori s po~etka socijalno-teorijskogbavljenja subkulturom o corner boysima i collegeboysima u kojoj prvi predstavljaju dje~ake u kvadrama (bandama)s ugla ulice dakle drutveno nepokretljive adolescenteradni~kih zanimanja a drugi njihove socijalno mobilnije vr-njake koji studiraju zadr`ala se sve do danasDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
1 Spatial turn ozna-~ava pomicanje fokusamnogih drutvenih ihumanisti~kih znanostiprema pojmu prostoramjesta mapiranjazone geografije reprezentacijeprostoradereteritorijalizacijeitd Lefevbre Deleuzeamp Guattari Paul Virilioi mnogi drugi autoriomoguili su novi valistra`ivanja odnosaprostornosti i drutvenostito je utjecalo ina podru~je (sub)kulturemladihAutori koji su razvijali teoriju o delinkventnoj subkulturi(pokazujui usput da veina aktivnosti kvadre s ugla ulicenije delinkventna) slagali su se u tri tipa subkulturemladih kriminalna(nazvana jo i subkulturom poluprofesionalnog lopova)konfliktna (u kojoj se status i reputacija stje~u borboms drugim sli~nim skupinama tu~njavama i zaposjedanjem teritorija)i subkultura povla~enja ndash koja se odnosi na upotrebudroge[ezdesetih godina pod utjecajem interakcionizma novipristupi omoguuju skepti~ku revoluciju u sociologiji devijacijea Becker (1963) obogauje sociologiju subkultura teorijometiketiranja Kasnije e u britanskom kontekstu pod utjecajeminterakcionizma nastati i jedna od najpoznatijih studijazaslu`nih za koncept moralne panike rad Stanleyja Cohena(19721980) Iako interakcionisti~ki autori nisu naglaavalipojamsubkulture smatrajui dostatnimgovoriti o kulturiodre|ene drutvene skupine ma kako ona specifi~na ili malenabila zadu`ili su sociologiju marginalnih skupina i subkulturnihfenomena svojom promjenom perspektive (nazivanomi perspektiva societalne reakcije) s obilje`enih (delinkventnihdevijantnih) aktera na proces i aktere obilje`avanjaetiketiranja stigmatiziranja pojedinaca i drutvenih skupina[ezdesete su godine va`ne sociologiji subkulture zbogjo dvije bitne dimenzije buduih istra`ivanja a to su dijelomme|usobno povezani rast medijskog svijeta i medijskih posredovanjasvakidanjega `ivota u razdoblju razvoja industrijeslobodnoga vremena te plima drutvenih pokreta i nastanakkontrakultureKontrakultura kao pojam nije bila nepoznata u akademskimkrugovimajo prije ekspanzije antiratnih protesta hipijai masovnoga komunitarizma studentskih pokreta i drugihradikalnih inicijativa s kraja ezdesetih Milton Yinger (1960)
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakulturaOn je `elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemokontrakulturu a za niz subkultura tvrdio je da jerije~ o kulturama unutar kulture Nije negirao postojanjekonflikta neke subkulture sa irom kulturom ali je `elio razlikovatinormativne sustave subdrutava od onih koji sepojavljuju u konfliktnim situacijama smatrajui nastajanjekontravrijednosti tipi~nim za kontrakulturu No s obziromna ono to se dogodilo desetljee nakon Yingerova teksta (eksplozijaotpadni~ke nomadske samoisklju~ujue kulture mladih)pojam kontrakulture ostao je vezan uz djelo T Roszaka(1978) kao zajedni~ki nazivnik raznovrsnih aktera koji su~inili protestno-duhovne pokrete u drugoj polovici ezdesetihgodina Kontrakultura je predstavljala generacijski fenomentaj je pojam zapravo Roszakova deskripcija mladena~keopozicije tadanjem ameri~kom (prije svega tehnokratskom487 )DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAdrutvu koja uklju~uje samo jedan dio ljevi~arske retorike aliodlu~ujuim smatra rad na samom sebi samopromjenu kaouvjet drutvene promjene odbijanje znanstvene ideologije itehni~ke racionalnosti kao vladara planeta i `ivota otkrivanjedrevnih mudrosti duhovne prakse psihodeli~kih drogaNakon Roszaka vie nije bilo mogue spomenuti kontrakulturuneovisno o konkretnim akterima koji su obilje`iliveliko odbijanje pa je to unijelo odre|enu zbrku u upotrebipojmova izvan anglosaksonskog kruga Tako|er teorijamao subkulturi mladih dominiralo je klasno odre|enje u kojemsu ameri~ke bande iz kvarta i dje~aci s ugla ulice bili subkulturaunutar radni~ke kulture a njima su se kasnije u kontekstuVelike Britanije i tamonje sociologije pridru`ili i modsirockeri skinheadsi punkeri nogometni huligani i drugi kaotipi~ne subkulture mladih radni~ke klase Zbog toga klasnogfokusa u radovima britanske sociologije kontrakultura kaopojam i kao skup stvarnih aktera (s obzirom na prihvaanjeelemenata deskriptivnosti Roszakova rada) bila je ozna~enakao subkultura srednje klase (Clarke Hall Jefferson Roberts1976) Ako je kontrakultura doista samo subkultura srednjeklase i pritom ozna~ava samo jedno razdoblje ameri~ke povijestigubi se smisao upotrebe tih pojmova na opoj raziniteorije i istra`ivanja u drugim zemljama Ipak interpretacijakoju je sa`eo Hebdige i koja je prihvaena od mnogih autora~ini se smislenom i izvan okvira ameri~ke i britanske sociologijeKontrakultura tako ozna~ava one aktere (pokrete inicijativeskupine i pojedince) koji nastupaju sa irih svjetonazorskih(filozofskih duhovnih socijalno-teorijskih politi~kih)
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
pozicija koji `ele izgraditi alternativne institucije imaju (ilinastoje stvoriti) svoje medije (od fanzina i novina do piratskogili legalnog radija) svoje (slobodne) kole bolnice vrtiemjesta prehrane Tako|er razvijaju alternativne na~ine zajedni~koga `ivota u komuni ili nekom srodnom modelu kooperacijeKontrakultura nastoji zamagliti razliku izme|u sfererada i sfere slobodnoga vremena spojiti umjetnost i svakodnevni`ivot ona odbija protestantsku etiku koliko godmo-`e protivi se suradnji sa sustavom i postojeim institucijamabojei se kooptacije U subkulturi za razliku od kontrakulturedobro se zna razlika izme|u sfere rada ili sfere koleroditeljskoga doma i carstva slobodnoga vremena u vrnja~-koj skupini U tom slobodnom vremenu stje~e se subkulturniidentitet intervencijama u image odijevanje frizuru dr`anjei slang praenjem glazbenih stilova ili prisvajanjem nekihdrugih predmeta (od motocikla do droge) mladi ljudi u procesuinterakcije stvaraju svoj `ivotni stil svoju subkulturu Tasubkultura predstavlja simboli~ki otpor ostaje u sferi slobodnogavremena u granicama svojih rituala selektivne potronje a ~esto je imanipulirana kulturnomindustrijom pred-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA488stavljajui ponekad njezin puki proizvod Ovakvo razlikovanjeostaje smisleno ali neminovno tra`i istra`iva~ku etnografskupotvrdu u raznolikom prostoru i vremenuNakon rane ~ikake kole i njezine urbane etnologije poslijefunkcionalisti~kih interpretacija iz pedesetih i interakcionisti~koga duha ezdesetih nakon zalaza kontrakulture kaomasovnoga otpora mladih prema konvencijama dominantnekulture u drugoj polovici sedamdesetih birminghamska socioloka kola marksisti~ke orijentacije u sredite svojega zanimanjapostavlja subkulture mladih Birminghamski autori(primjerice Stuart Hall Dick Hebdige PaulWillis Phil Coheni drugi) dugo e predstavljati gotovo paradigmatsku okosnicuistra`ivanja subkulture i njihovi su radovi jo uvijek najcitiranijiu ovom podru~ju Subkultura je u birminghamskoj interpretacijizadr`alamnogo toga to je ve nazna~eno pristupomAlberta Cohena delinkventnoj subkulturi iz pedesetih Usprkosmnogim razlikama marksizma i funkcionalizma ovdje seisti~e zajedni~ka osnova definiranja ndash subkultura kao solucijaprema problemu klasne strukture drutva Dok su Mertonoviu~enici govorili o strukturnim blokadama kulturoloki postavljenimciljevima (zbog ~ega nastaju subkulturne solucije)ukazujui na favoriziranje vrednota srednje klase u procesu izobrazbeto se doga|a na tetu u~enika iz ni`ih slojeva birminghamski
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
su autori govorili o kontradikcijama kapitalizmadvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema mati~nojroditeljskoj kulturi radni~ke klase i prema dominantnoj kulturiuope) no obje kole vide subkulturalizaciju kao odgovorna strukturu drutva Za birminghamske autore subkulturaje simboli~ki pokuaj razrjeenja proturje~nosti koje mladinaslje|uju i iskuavaju kolektivno u svojoj mati~noj klasnojkulturi Tako je pristup iz pedesetih izveden iz teorije anomijeostao ~vrstom jezgrom pristupa koji se ne temelji naanomiji nego na klasnim proturje~nostima kapitalizma Umjestopojma prilagodbe (tipi~nog za funkcionalisti~ki pristup)u birminghamskoj koli isti~e se pojam konflikta ili suvremenekulturne hegemonijeMimo rasprave o sociolokimparadigmama birminghamskakola utjecala je na mnoge istra`iva~e subkulture to nije~udno s obzirom na neke upadljive zajedni~ke karakteristikeu kulturi mladih obrasce koji se pojavljuju u vrlo razli~itim sociokulturnimkontekstima Primjerice kada Phil Cohen (1972)dijeli subkulturni stil na ~etiri klju~na pojma i to u dvije skupineod kojih se prva odnosi na odijevanje i glazbu a drugana argot (slang) i ritual onda nije odlu~ujua njegova interpretacijapo kojoj se odijevanje i glazba nalaze vie izvan aslang i ritual vie unutar subkulturne skupine nego bliskosttih pojmova s etnografskim iskustvom u zemljama izvan anglosaksonskogakruga u kojima svaka pojedina istra`iva~489 icaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmo`e dovesti u vezu va`nost odijevanja slanga glazbe i ritualasa svakodnevnim `ivotom aktera o kojem je rije~ Od po-~etka pojam subkulture u sebi nosi dvostruko zna~enje i svikoji ga rabe bez razmiljanja o njegovoj dvostrukosti mogu upotpunosti promaiti predmet i stvarati zbrku u sociolokomdiskursu Naime subkultura ~esto ozna~ava neku konkretnudrutvenu skupinu u vlastitu vremenu i prostoru na primjerskupinu punkera iz Zapru|a sredinom osamdesetih skupinunogometnih huligana iz Splita krajem osamdesetih ili recimoskupinu s ugla ulice koju je Whyte (1955) promatrao ukvartu talijanskih doseljenika Mo`emo tako pod subkulturomzamiljati bilo kojeg drugog stvarnog aktera Me|utimpojam subkulture ~esto se odnosi na skup vrijednosti normavjerovanja na~ina `ivota na simboli~ku strukturu koju mnogianaliziraju neovisno o pojedina~nimakterima o onima kojite norme vrijednosti stilove (odijevanje glazbu slang rituale)zapravo `ive u svojim `ivotima Upravo zbog postojanjatakve simboli~ke strukture mogue je da pojedinci a ne samoskupine pripadaju subkulturnim stilovima `ivota jer netko
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
mo`e biti punkerica a da nema svoju neformalnu skupinu ilikvadru Pripadnost subkulturnom stilu ne izra`ava se nu-`no u vrnja~komkolektivu pojedinacmo`e samostalno i bezposrednitva male skupine participirati u ritualima (recimokoncertima) potvr|ujui svoj identitet izvan stereotipa o ~vrstimunutarskupnim pravilima punkerskih (ili nekih sli~nih)kvadra To naravno ne zna~i da su zbog uo~avanja takvihprimjera prestali postojati oni koji upravo u skupini i prekopripadnosti skupini osna`uju iri kolektivni identitet punkerametalaca ili nekih drugih urbanih plemenaOno to je L Grossberg (1992) nastavlja~ birminghamsketradicije u Americi prigovorio konceptu izdvojenih subkultura(punkera metalaca skinheadsa itd) poklapa se s iskustvomiz drugih europskih zemalja u kojima pojam rock-kultureostaje preirok a gotovo svako fokusiranje na izdvojene iprofilirane subkulturne stilove koji se posreduju glazbenimpravcima sudara se sa stvarnou koja upuuje ponovno nataj isti preirok i pomalo neupotrebljiv pojam rock-kultureDrugim rije~ima Grossberg je u ameri~kim uvjetima uo~iosubkulturnost veega broja mladih koji svoj identitet i `ivotnistil posreduju raznovrsnimpravcima rock (i srodne) glazbe aline pripadaju ni jednom od profiliranih zajedni~kih nazivnikasubkultura mladih koje poznajemo iz birminghamske sociologijeSasvim je razumljivo da se takvi prigovori pojave umnogim drugim okru`jima jo udaljenijima od britanskogkonteksta ali ne tako dalekima da tamonji mladi ne bi u hard--rocku punku hard-coreu darkgothicu heavy-metalu hip-hopu idrugim oblicima pronalazili momente posredovanja vlastitoga`ivotnog stila i identitetaDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA490U devedesetimgodinama utjecaj birminghamske kole jeoslabio njezini klju~ni akteri napustili su podru~je subkulturemladih ali proirili koncept kulturnih studija koje (ponekadizvan konteksta originalnoga birminghamskog prinosa) postajuinstitucionalizirane na veini ameri~kih sveu~ilita Rave(sub)kultura koja je obilje`ila devedesete poslu`ila je mnogimistra`iva~ima (Redhead 1990 Thornton 1995 Merchant iMacDonald 1994 Malbon 1999) kao primjer za propitivanjeili odbacivanje glavnih premisa prijanje (birminghamske) sociologijesubkulture i to zbog nekoliko uo~ljivih razloga ndash zarazliku od prethodnih subkultura koje su obuhvaale manjinumladih rave je postao masovni fenomen Tako|er u ravekulturi `ene igraju zna~ajnu ulogu dok su punkeri rockerimodsi skinheadsi i ostali veinommuki (imaskulinisti~ki) subkulturni
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
stilovi Nadalje rave (techno trance househellip) nije u cijelostini u bitnom fenomen radni~ke klase pa ga se ne mo`esmatrati otporom kroz rituale ili simboli~kim razrjeenjemproturje~nosti kolektivno do`ivljenih u mati~noj klasnoj kulturikako se to obi~avalo u prijanjim utjecajnim studijamaTo su samo oni lake od~itljivi elementi dubljega neslaganjadok je kod brojnih dananjih autora zapravo rije~ o potrebistvarnoga prepoznavanja akterove definicije situacije koja seu strukturalizmu imarksizmu birminghamske kole ~esto gubilaNo sociologija promjenama paradigme ne mo`e izgubiti uovomslu~aju naslije|e iz kojega izviru pojmovi poput bricolagehomologija zna~enjska praksa i sli~no ostaje otvorenaza budua istra`ivanja bez obzira na to to dio birminghamskihkategorija i interpretacija onemoguuje razumijevanjefenomena subkulture i svakodnevnoga `ivotasubkulturnih aktera S obzirom na promjene paradigmamo`emo re-i da su u istra`ivanju subkulture (`ivotnih stilovasvakida-njega `ivota aktera) Merton i Althusser ustupilimjesto Goffma-nu odnosno da se interakcionizam (za razlikuod marksizma i funkcionalizma socijalne teorije) u postmodernimuvjetima sa-svim dobro dr`iU Hrvatskoj osim ope recepcije osnovnih pojmova poputsubkultura i kontrakultura te rasprave namakrorazini kojase o tim pojmovima vodila jo sedamdesetih istra`ivanjanekih subkulturnih fenomena po~inju pred kraj osamdesetihgodina Pojam subkulture mladih preuzet je bez obvezujuegklasnog kriterija tako da se iz osnovne definicije uzimaju opidijelovi koji govore o drutvenoj skupini (ili simboli~koj strukturi)~ije vrijednosti i norme stoje u suprotnosti s vrijednostimadominantne (u`e ili ire) roditeljske kulture Nai autoriautorice (naj~ee iz podru~ja sociologije i urbane etnologijeBuzov Magdaleni Perasovi Radin (1989) Perasovi(1990 2001) Lali Leburi Bulat (1991) Lali (1993) Prica(1987 1990) Kalapo (1995) Tomi-Koludrovi (1993)) ve491 i-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAnom potuju dosad najkoriteniju interpretaciju koja subkulturumladih smjeta primarno u slobodno vrijeme iako identitetizboren u subkulturi ostaje (na raznovrsne na~ine) i ponedjeljkomu koli ili za ru~kom u roditeljskom domu Grafitiiz osamdesetih shvaeni kao svojevrstan izraz i izlog subkulturnihstilova uz nogometni huliganizam predstavljaju jedineteme iz svijeta subkulture mladih koje su privukle vie odjednoga (ili nijednoga) teksta kad je o ovom podru~ju rije~Me|u prvim subkulturnim skupinama mladih u nas primjeujemo domae street corner mladie odnosno skupine
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
(klape kvadre) dje~aka koji su iz kvarta ili iz ulice predstavljajunaj~ee prvu generaciju doseljenika i sna`no sumaskulinisti~ko kompetitivni ulazei jednim dijelom u prostor sitnogkriminala i ~estog nasilni~kog ponaanja U Zagrebu suupravo zbog nasilni~kih obilje`ja dobili ime temeri Taj estil ostati prisutan i desetljeima poslije zadr`avajui neke obrascenasilnitva i teritorijalnih identifikacija u kombinaciji smnogim drugim subkulturnim stilovima a naj~ee sa stilomnogometnih huligana i skinheadsa[irenje rock kulture uz nastanak domaih aktera omoguit e identifikacijsko podru~je za haomane kao subkulturnistil tipi~an za sedamdesete u Hrvatskoj iako e se nekielementi tog stila zadr`ati ili povremeno obnavljati na scenamakulture mladih sve do danas Uz temere i haomaneminkeri predstavljaju trei subkulturni stil koji je obilje`iosedamdesete nikad ne nestajui sa scene u potpunosti zbogsvojeg preplitanja sa dominantnom kulturom i raznovrsnihstrategija sugeriranja viega socijalnog statusaPo~etak osamdesetih u Hrvatskoj ostat e poznat po sna`-noj obnovi punk identiteta koji je krajem sedamdesetih samonazna~en i utopljen u iri novi val glazbe da bi se u svojojdrugoj generaciji vratio neovisno o sceni domaih glazbenihaktera Sredinu osamdesetih obilje`ava fragmentacija i ve krajemosamdesetih crossover proces tako da su se heavy metal(ve fragmentiran na speed death trash) darkgothic hard-corerockabilly i drugi pravci i osamostaljivali tvorei zasebne identitetei me|usobno mijeali Nogometni huliganizam postajedijelom urbane subkulturne scene tako|er sredinom osamdesetiha kasnije slijede i hip-hop u devedesetima rave (technohouse trance itd) sredinom devedesetih jo jedna obnovapunkhard-core duha imre`e fanzina te nastanak skinheadsa i njihovoveinsko priklju~enje stadionskim ritualima i starom stilukvartovskog ratnika[minkeri haomani punkeri korai metalci rockabilly~aridarkeri raperi raveri ndash samo su neki od onih najpoznatijihzajedni~kih nazivnika koji su se pojavljivali u Hrvatskoj i onise odnose ba kao i drugdje u svijetu na neke konkretne skupineu nekom prostoru i vremenu ali i na simboli~ke struk-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA492ture normativne sustave Glazba i slo`eni svijet (od podzemljado establishmenta) koji je oko glazbe i `ivotnog stila stvoren iu nas su omoguili veinu navedenih subkulturnih zajedni~-kih nazivnika no prisutan je trend zasnivanja stila u izvanglazbenimaktivnostima koji se odnosi na razli~ite aktere od
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
starih i novih minkera i temera do skatera i roleraU posljednjem razdoblju mijeanje stilova i individualneintervencije u kolektivne identitete aktera ~ini se vidljivijim(atime za povrne promatra~e i prisutnijim) procesom no taj jeproces bio prisutan i na po~etku nastajanja urbane scene adolescentskih(i starijih) `ivotnih stilova Ovdje se uz pojam `ivotnogastila uglavnom prihvaa akterova definicija situacijeodnosno subkulturnim `ivotnim stilom imenuje se ono tosami akteri imenuju `ivotnim stilom i to je u vezi s dosada-njom praksom preuzimanja preoblikovanja prisvajanja razli~itih (materijalnih i simboli~kih) dobara iz svijeta koji (subkulturnog)aktera okru`uje To to je naj~ee rije~ o malimrazlikama u glazbenim pravcima ili neva`nim detaljima odijevanja(kako to roditeljska kultura obi~no vidi) ne bi smjelosociolokom diskursu predstavljati problem jer pomno promatranje(~ak i bez sudjelovanja) omoguuje uvid u velikepromjene koje nastaju na primjer razdvajanjem obitelji heavy-metal na speed death trash i druge oblike ili svojedobnovezivanjem karirane koulje oko struka koje su izveli koraipleui slam a ne punkerski pogo Naravno socioloki diskurstako|er omoguuje da se ono to izgleda vrlo raznovrsno(recimo heavy-metal nogometni huliganizam punk skinheadship-hop) uo~i u nekoj svojoj bitnoj dimenziji i onda proglasiprimjerice maskulinisti~kim `ivotnim stilom za ~ije de-ifriranje doista nije bitno hrani li se preradomzvukova ili stadionskimritualom pivom ili kokainom Me|utim razvoj subkulturnihstilova pokazuje da je veina spomenutih skupnihimena pre`ivjela nekoliko crossover i fragmentacijskih procesapa u sebi krije suprotnosti koje zbog zajedni~ke glazbenepovijesti i dalje zove zajedni~kim imenom Potreba stvarneanalize aktera u prostoru i vremenu ovdje je evidentna ndash ~aki kad bi na osnovi analize simboli~kih struktura recimo punkai nogometnoga huliganizma u nekoj opoj (medijskoj) pojavnostidoli do zaklju~aka o maskulinizmu i nekim zajedni-~kim elementima tako postavljenoga `ivotnog stila (bez poznavanjanijansa i intervencija koje su na podru~ju te istesimboli~ke strukture provo|ene u posljednjem desetljeu) ave opa veza punka i hard-corea iz sredine osamdesetih i posebnoanaliza konkretnih aktera koji se (izme|u ostalog) posredujupunkom u devedesetim godinama natjerala bi nasna odbacivanje takvih uopavanjaUpravo suprotno tezi o maskulinisti~kom karakteru punka(i njegova pribrajanja opem `ivotnom stilu opisanom tim poj493 -DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAmom) devedesete godine u Hrvatskoj (kao i u drugim europskim
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
zemljama) donose brojne aktere koji punkhard-core interpretiraju(i `ive) u skladu sa starom korakom obnovomvrijednosti mira i ljubavi uz vegetarijanstvo ekoloka na-~ela borbu protiv seksizma i muke dominacije protiv militarizmai nasilja uope Dok su u nas osamdesetih godinamnogi punkeri (nikad ne svi ali dobar dio) odlazili i na nogometneutakmice izjavljujui da je naj`ei pogo upravo onajna stadionu devedesetih emo rijetko primijetiti punkerame|u navija~ima ali emo brzo uo~iti punkere namjestima gdjese subkulturni stilovi sreu sa irom alternativnom scenomautonomnim zonama i akterima koje je socijalna teorija osamdesetihnazivala novim drutvenim pokretima (prijesvega ekolokim mirovnim i feministi~kim) S druge stranemjesto koje je eventualno ostalo ispra`njeno odlaskomgeneracijepunkera sa stadiona (a maskulinizam mnogih tadanjihpunkera jest neupitan) danas su popunili skinheadsi odmi~uise sve vie od scene koju su dijelili s punkerima (gdje su glazbai fanzini stupovi informacijskih i identifikacijskih posredovanja)prema stadionskomritualu kvartovskomnasilnitvui desni~arskoj politizacijiSpecifi~nost hrvatskoga konteksta je ve na po~etku sociolokih istra`ivanja u ovom podru~ju utjecala na odbacivanjedijela ameri~ke i britanske sociologije subkulture posebnokad je rije~ o ~vrstom vezivanju pojedinih stilova uz klase kaokulturoloki i socijalizacijski odvojene svjetove Zbog oblikovanjadrutvenih slojeva u nas zbog specifi~nosti socijalno--politi~kog konteksta sedamdesetih godina i kasnije ali i zbogna~ina na koji je prenoena i stvarana rock-kultura u Hrvatskojje nemogue govoriti o hipi pokretu ili punku s tako naglaenim razlikovanjem radni~ke i srednje klase kojima bi ovistilovi trebali isklju~ivo pripadati To ne zna~i da socioekonomskistatus roditelja uope ne utje~e na tip subkulturalizacijeaktera ali takav stav jasno izbjegava determinizme ipotuje stvarnost u kojoj hrvatski subkulturni akteri naj~eene predstavljaju niti jedan drutveni sloj posebno Danas i donas dolazi osporavanje pojma subkulture i pitanje opravdanostikoncepta o simboli~kom razrjeenju proturje~nosti kojese s pravom postavlja u kontekstu bive dominacije birminghamskekole ovim podru~jemNo kao to nismo u potpunosti preuzeli birminghamskeinterpretacije pojma subkulture zadr`avajui taj pojam u kontekstuodstupanja normativnih sustava neformalnih skupinai pojedinaca od u`e i ire roditeljske kulture tako sada istra-`ujui stilove i identitete naj~ee posredovane pravcima glazbeili navijanjem na sportskim stadionima ne mo`emo pristatina pojednostavljeno rjeenje koje nekim napretkomsmatra puko odbacivanje pojma subkulture Ne mo`emo odbacitipojam subkulture ako ne znamo to on ozna~ava u Hr-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA494vatskoj i osamdesetih i danas Neosporna je paradigmatskako~nica u razumijevanju fenomena ako gledamo birminghamskim(ili nekimnovijimbritanskim) pogledomna hrvatske subkulturnescene pokuavajui u cijelosti prenijeti pojmove ikategorije To~no je da na kontekst od po~etka omoguujerelativiziranje upotrebe zajedni~kih nazivnika poput punkerimetalci i sli~no za potpuni uvid u strukturu i dinamiku subkulturnihsvjetova Danas je inzistiranje na zastarjeloj teorijikoja subkulturne stilove (profilirane i ~vrsto ome|ene upravopunkerskim metal navija~ko-huliganskim ili sli~nim identitetima)promatra kao adolescentske kulture odre|ene klase doistaneprihvatljivoNo kako takve implikacije naa sociologija subkulturaiz osamdesetih nije ni imala danas bi odbacivanje pojmatrebalo bolje opravdati u hrvatskim uvjetima Bez obzirana mijeanje stilova individualizaciju surfanje po `ivoj scenii distanciranje subkulturnih aktera od kolektivizacije identitetato se sve doga|a i u nas jo uvijek su jednako `ivizajedni~ki nazivnici (punk metal dark hip-hop trancehellip) posredujui na raznovrsne na~ine `ivotne stilove i identitete mladimljudima u hrvatskom i europskom kontekstuPojamsubkulture bio je lo i nedostatan za objanjenjemnogihaspekata `ivota njegovih aktera jo u doba kad su ga sviupotrebljavali ali bio je bolji od jo manje preciznog pojmakultura mladih (Zato je va`no da akter bude subjekt a neobjekt istra`ivanja da postoji korektan i blizak pristup za poznavanjei razumijevanje akterove definicije situacije Neospornoje da e naa socioloka javnost zapamtiti LalievuTorcidu po prisutnosti aktera i `ivotnosti iskaza a ne po teorijskomdokazivanju opravdanosti upotrebe pojma subkulture)Znajui ograni~enja i nepreciznost pojma subkultura naosnovi dosadanje povijesti njegove upotrebe nije teko zaklju~iti o staroj potrebi stvaranja novih pojmova no treba sumnjatiu one interpretacije koje ga odbacuju zbog promijenjenedrutvene strukture zapadnoga svijeta To bi bilo nastavljanjevelikih pri~a u ime naputanja velikih pri~a Afektivnisavezi urbana plemena neo-plemena ekspresivne kulturetijekom devedesetih brojni autori ve upotrebljavaju drugetermine tamo gdje je neko stajala subkultura no to samoobogauje sociologiju Suprotno tome osiromauje je miljenjepo kojem je subkulturno grupiranje mladih bilo primjerenosamo sedamdesetim godinama i tadanjim kolektivnimidentitetima dok danas u postmoderno i umre`eno doba uglavnomindividualizam i mijeanje stilova karakteriziraju scenumladihi njihovih identiteta Prihvatiti takve teze zna~ilo bi
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
reducirati stvarnost iz sedamdesetih na nekoliko profiliranihsubkulturnih i kontrakulturnih aktera te reducirati stvarnostdevedesetih na individualce eksperimentatore stila i svjesnepotroa~495 eDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJANasuprot redukciji stvarnosti hrvatski kontekst je prijepetnaestak godina nametnuo zaotravanje pitanja o nedostatnostipojma subkulture za sve fragmente svijeta `ivota i politikeidentiteta ruei neke dogme o klasnoj uvjetovanosti tipasubkulturalizacije Danas taj isti kontekst besmislenim ~initeze o nestajanju subkultura jer su onda kao i sad na istojsceni postojali brojni mladi ljudi kojima su (barem na godinudvije ili pet) potrebne jasne granice njihove (sub)kulturne pripadnostii bit e profilirani po nekom od klasi~nih aspekata(image glazba ritual slanghellip) dok e paralelno s njima na istojsceni boraviti i oni koji doista mogu biti ujutro rockeriposlijepodne punkeri nave~er navija~i ili raveri ndash ili to sve zajednoi istodobno Bogatstvo hrvatskoga konteksta (u smisluraznovrsnosti tradicionalnih i urbanih aktera te procesa subkulturalizacijeili tribalizacije dijela mladih) nedogmatskoj sociologijisubkulture (ili sociologiji urbanih plemena afektivnihsaveza vie ili manje zasebnih adolescentskih svjetovastilova i identiteta) mo`e poslu`iti poput po`eljnog laboratorijaba kao to je Chicago bio laboratorijem prve urbane etnologijeBudui da je ra~iavanje terena uglavnom zavr-ilo prve studije objavljenje pri`eljkuje se nastavak istra`ivanjana ovom podru~ju koje promjene paradigme ne razarajunego u~vrujuLITERATURABecker H (1963) Outsiders Studies in Sociology of Deviance and SocialControl New York Free PressBuzov Magdaleni I Perasovi B Radin F (1989) Navija~ko plemeZagreb RZ RK SSOHClarke J Hall S Jefferson T Roberts B (1976) Subcultures Culturesand Class A theoretical overview U S Hall T Jefferson (ur)Resistance through Rituals (str 9-75) London Unwin Hyman LtdCloward R A (1968) Illegitimate Means Anomie and Deviant BehaviourU J F Short (ur) Gang delinquency and Delinquent SubculturesNew York Harper amp RowCohen A (1955) Delinquent Boys The Culture of the Gang Illinois TheFree Press of GlencoeCohen P (1972) Subcultural Conflict andWorking Class CommunityWorking Papers in Cultural Studies No 2 CCCS University of BirminghamCohen S (19721980) Folk Devils and Moral Panics Oxford MartinRobertson
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Gelder K Thornton S (Eds) (1997) Subcultures Reader London ampNYRoutledgeGrossberg L (1992)WeGottaGetOutOf This Place London RoutledgeHall S Jefferson T (Eds) (1976) Resistance through Rituals LondonUnwin Hyman LtdDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJA496Hebdid` D (1980) Potkultura zna~enje stila Beograd RadKalapo S (1995) Primjer subkulture mladih u Zagrebu Martievci60-ih i 70-ih godina XX stoljea Etnoloka tribina 19 171-187Lali D (1993) Torcida Zagreb AGMLali D Leburi A BulatN (1991) Grafiti i subkultura Zagreb AlineaMalbon B (1999) Clubbing London and NY RoutledgeMerchant J i MacDonald R (1994) Youth and Rave Culture Ecstasyand Health Youth and Policy The Journal of Critical Analysis 45Summer 16-38Perasovi B (1989) Glazba i sport kao sadr`aj grafita Kulturni radnik1 101-111Perasovi B (2001) Urbana plemena ZagrebHrvatska sveu~ilina nakladaPrica I (1987) Beogradski minkeri Potkulture 3Prica I (1990)Novi val kao anticipacija krize Etnoloka tribina 20 23-31Redhead S (1990) The End of the Century PartyManchester and NYManchester University PressRoszak T (1978) Kontrakultura Zagreb NaprijedThornton S (1995) Club Cultures Music Media and Subcultural CapitalOxford Polity PressTomi-Koludrovi I (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora usamoupravnom socijalizmu Drutvena istra`ivanja 6-7 2 835-862WhyteW F (1955) Street Corner Society Chicago University of ChicagoPressWillis P (1987) Profane Culture London Routledge and Kegan PaulYinger M (1960) Contraculture and Subculture American SociologicalReview 25 625-635Sociology of Subculturesand the Croatian ContextBenjamin PERASOVI]Institute of Social Sciences Ivo Pilar ZagrebThe sociology of youth subcultures has never been strictlyestablished but most authors deem that its beginnings dateback to the twenties and thirties of the 20th century and canbe found in the works of the Chicago School The theory ofdelinquent subculture from the fifties the interactionistcontribution of the early sixties the occurrence of counter--culture in the late sixties and the domination of the BirminghamSchool in the seventies and eighties represent
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
commonplaces in the development of sociology of subcultureincluding todays (postmodern) period in which theconcept of subculture has been renounced However 497 re-DRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498PERASOVI] BSOCIOLOGIJAsearch of the subcultural world continues The Croatiancontext implies the rejection of the part of subcultural theoryinsisting on class determination and definiteness ofsubcultural styles Regardless of the change of paradigm anddiscussion concerning the key concepts the previousdevelopment of Croatian research of subculture as well asthe sociocultural context itself provide fertile grounds for thesociology and urban ethnology of Croatian more or lessadolescent worlds and lifestylesSoziologie der Subkulturenund der kroatische KontextBenjamin PERASOVI]Ivo-Pilar-Institut fuumlr Gesellschaftswissenschaften ZagrebEine Soziologie der Subkulturen ist nie ausdruumlcklichbegruumlndet worden doch die meisten Autoren vertreten dieMeinung dass ihre Anfaumlnge in den 20er und 30er Jahrendes 20 Jahrhunderts in den Arbeiten der sog ChicagoerSchule zu suchen sind Die Theorie der Delinquenz-Subkulturaus den 50ern der interaktionistische Beitrag Anfang der60er die Kontrakultur am Ende der 60er und dieVorherrschaft der Birmingham-Schule in den 70er und 80erJahren ndash dies sind die Allgemeinplaumltze in der Entwicklungder Soziologie der Subkultur einschlieszliglich der heutigen(postmodernen) Aumlra in der der Begriff der Subkultur zwarverworfen wird Untersuchungen der subkulturalen Weltjedoch fortgesetzt werden Im kroatischen Kontext muss jenerTeil der Subkultur-Theorie ausgeschlossen werden der aufder Erklaumlrung besteht dass subkulturale Spielarten durch dasBestehen der Klassengesellschaft bedingt und bestimmt sindUngeachtet jedoch dieser Veraumlnderungen des Paradigmasund ungeachtet der Diskussion uumlber Schluumlsselbegriffe schafftder heutige Entwicklungsstand in der kroatischen Subkultur-Forschung wie auch der soziokulturelle Kontext selbstguumlnstige Voraussetzungen fuumlr eine Soziologie und urbaneEthnologie die sich der Untersuchung der hierzulandevertretenen mehr oder weniger gesonderten Welten undLebensstile widmet in denen sich die Adoleszenten bewegenDRU[ ISTRA ZAGREBGOD 11 (2002)BR 2-3 (58-59)STR 485-498
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
PERASOVI] BSOCIOLOGIJA498
Oslanjajući se na temeljne premise teorije anomije američki autori razvili su teoriju delikventnih supkultura Približno u isto vrijeme tj pedesetih godina ovog stoljeća objavili su svoje radove Bernard Lander (1954) i Albert K Cohen (1955)
Cohen se u svojim radovima kritički odnosi prema teoriji anomije smatrajući da se njome mogu objasniti pretežito i samo delikti iz koristoljublja ali ne i razna druga delikventna ponašanja koja upravo pretežu u kriminalnim subkulturama kojima se on bavio
Temelj Cohenove teorije počiva na shvaćanju o izrazitim razlikama između kulture pojedinih slojeva američkog društva On ne smatra da samo djeca radničkog sloja imaju problema ali smatra da su ti problemi drukčiji nego u djece srednjih slojeva te da s mnogo većom vjerovatnošću dovode do delikventnog ponašanja
Cohen polazi od konstatacije da dijete postaje u sve većoj mjeri svjesno postojanja i inteziteta razlika među slojevima koje se očituju u njegovoj obitelji i u njemu samom Ne negirajući važnost osobnih svojstava i sposobnosti za stjecanje statusaCohen ipak daje prevalentno značenje pripadanju obitelji određenog društvenog slojaOn navodi da se kultura srednje klase bitno i po nizu obilježja razlikuje od kulture radničke klase što po njegovu mišljenju neminovno dovodi do konflikta između subkulturaDjeca radničkih slojeva identificiraju se sa željama višeg sloja ali su svjesna nedostatnih mogučnosti da ih ostvareDa bi mladići nižeg socijalnog sloja ipak postigli za njih poželjne i izazovne ciljeve viših slojeva pod određenim če okolnostima prihvatiti i društveno nepriznata sredstva tj Kriminalne radnje protivno moralnim načelima kulture za čijim ciljevima i statusnim simbolima težeUdružujući se s pripadnicima svog društvenog sloja koji imaju iste probleme i u sličnom su položaju pridonijet će tako stvaranju kriminalnih subkulturaCohen u svojim izlaganjima ne odgovara na pitanje zašto određeni dječak postaje delikventni član neke bande i tako pridonosi stvaranju delikventne supkultureveć je svoju pažnju usredotočio na pitanje zašto delikventna subkultura nastaje u jednom dijelu društvaodnosno u jednom njegovom sloju Z a istraživanje individualne kriminogeneze C ohen smatra da su pogodniji psiholozi i psihijatriCohenovom teoretskom radu prigovara se da nije potkrijepljen empirijskim istraživanjima
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Među američkim kriminolozima koji su se nakon Cohena bavili problemima društvenih slojeva kao čimbenicima delikventnog ponašanja ističu se radovi Clowarda i Ohlina (1960 )
Kao i Cohen i oni svoju teoriju ne temelje na vlastitim egzaktnim empirijskim istraživanjimaveć suse ograničili na analizu delikventnih maloljetničkih bandi kao posebnog obilježja maliljetničkedelikvencijeu SADBave se takođerprije svega istraživanjem nastankadelikventnih supkulturaSmatrajući da je za delikventnu subkulturu karakteristično da od svojihpripadnika zahtijeva delikventna ponašanja koja su nužna za stjecanjestatusaunutar te subkulture Takva subkultura proizvodi stoga vrlo teška i brojna kaznena djela jer se poželjni status u njoj može steći i zadržati samo surovošću upornošću i odlučnošću u činjenju kriminalnih radnjiNjihova je teorija također orijentirana na društvene slojeve iako su skloni ekonomskom čimbeniku dati veći utjecaj nego Cohen Oba se autora kritički razračunavaju sa stajalištima da delikventno ponašanje maloljetnika iz nižih slojeva premda je ono češće i težeproizilazi iz istih teškoća i problema koji izviru iz puberalnih i adoloscentnih kriza kojima su izložena djeca i maloljetnici viših društvenih slojevaIako prihvaćaju tezu da se delikventno ponašanje mladih pojavljuju u svim slojevima društva ističu da oni iz viših slojeva ne pripadaju delikventnim subkulturama i ne dobivaju podršku za delikventno ponašanje od nedelikventnih pripadnika tog sloja niti od konvencionalnih normi koje tamo vrijedeNaprotiv smatraju da je kod mladih delikvenata iz nižeg socijalnog sloja upravo toslučaj i zato njihovo delikventno ponašanje postaje teže opasnije i znatno češće prelazi u profesionalni kriminalitet i kriminalitet iz navike________________________________________________________________Mladen Singer Irma Kovčo VukadinIrena Cajner Mraović Kriminologija treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje Nakladni zavod Globus Edukacijsko ndashRehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2002 str104105106
Albert Cohen
Albert Cohen je 1955 godine objavio knjigu pod naslovom Delikventni dječaci kultura kriminalne družine U knjizi Cohen upotrebljava teoriju anomije da bi objasnio odbojnost mladih U pedesetim godinama je politička i privredna klima Sjedinjenih Američkim Državama bila usmjerena na mlade i veliki broj
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
profesinalaca ( psihologa socijalnih radnika i dr)se bavio problemima mladih Američka vlada je usmjerila pažnju ka problemima mladih i podržala ispitivanje odbojnosti maloljetničkog prestupništvaCohenove ideje i otkrića su tako bili dobro prihvaćeniAlbert Cohen je vidio američko društvo kao slagalicu iz srednjeg sloja i radničke klase Američko društvo je naglašavalo ambicioznost napredovanjepostizanjei obrazovanje Napredovanje i uspjeh su bili prevladavajuće vrijednosti
Cohen je bio ubjeđen da su zbog takvih vrijednosti u konfliktu srednji društveni sloj i radnička klasa jer slijede različite vrijednosti koje utiču na socijalizaciju djeceCohen je tvrdioda oba društvena sloja i srednji i radnički uče svoje nasljednike određenim vrijednostimaDjeca iz radničke klasekoja preuzimaju vrijednosti iz svog okruženja dolaze u konflikt sa vrijednostima srednjeg društvenog sloja koja prevladavaju u društvuDjeca iz radničke klase se ocjenjuju po mjerilima srednjeg društvenog koje je teško postićiKod socijalizacije djece srednji društveni sloj ističe sljedeće vrijednosti
samokontrola odlaganje trenutačnog zadovoljenja potreba i navika u koristdugoročnih ciljeva planiranje budućnosti poslušnost tačnost svijest o vremenu individualna odgovornost ambicioznost razvijene spretnosti i opipljiva dostignuća uglađenost i uslužnost poštovanje imovine zdrava rekreacija nadzor nad nasiljem
Prema Cohenu radnička klasa ističe druge vrijednosti kod socijalizacije djece koje su
bezbrižnostneuređenost spontanost nedostatak reda nedostatak tačnosti i osjećaj za vrijeme etika uzajamnosti
Cohen je isticao da američki školski sistem ističe vrijednosti srednjeg društvenog sloja jer da bi dijete moglo uspješno završiti školovanje ono mora
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
uzeti u obzir vrijednosti srednjeg društvenog slojaŠta se dakle dešava sa djecom iz radničke klase Djeca iz takvih okruženja su u lošijem položaju već na početku Cohen tvrdi da se sva djeca mjere metrom srednjeg društvenog sloja
Djeca iz radničke klasesu tako prikraćena oštećena i postaju zabrinutaPočinju se plašiti pritisaka za zadovoljavanje kriterija srednjeg društvenog sloja a strah pred neispunjavanjem zahtjeva stalno je prisutanTakva djeca brzo postaju delikventna i reagiraju agresivnoDječaci iz radničke klase traže dječake sa sličnim iskustvimaGrupa dječaka iz radničke klase odbijaju vrijednosti i simbole srednjeg društvenog slojaZbog toga dolazi do anomije i kolektivnog protesta protiv statusnih simbola srednjeg društvenog sloja što potiskuje djecu iz radničke klase na dnoPrema Cohenu djelovanje takvih kriminalnih družina maloljetnika usmjereno je ka ismijavanju vrijednosti srednjeg društvenog sloja Prema Mertonovoj terminologiji stanje bismo mogli objasniti reakcijom otpora
Cohen opisuje karakteristike prestupničke bande u slijedećim tačkama
Prisutna je jaka solidarnost među članovima družine koje prati mržnjaod vanjskog svijetaIsto tako postoji solidarnost protiv miješanja roditelja Banda izvršava radnje koje ne donose materijalnu dobitKriminalne
radnje nemaju posebnu svrhuRadnje su uvjetovane trenutačnim zadovoljavanjem potrebai Cohen takvo ponašanje objašnjava pojmomldquohedonizma na kratke prugeldquo
Banda je neprijateljski i negativistički raspoložena prema srednjem društvenom sloju
Cohen je proučavao dječake i bio je siguran da se takvi uzorci jače razviju među muškom nego među ženskom populacijom Proučavao je i prestupničku subkulturu i otkrio je da se ista razvija od članova koji imaju nizak društveni položaj malo moći niske prihode i visoke aspiracijeUkratko bdquo Dječacima nije svejedno da su na dnuldquo
Teorija o subkulturi
U multikulturnim društvima iste vrijednosti nemaju isto značenje za sve ljudeLjudi koji žive u bdquo vrijednosno pluralističkim bdquodruštvima( vjeruju u više vrijednosti) U takvim društvima krimninalitet je posljedica odziva na subkulturne vrijednosti koje nisu u skladu sa vrijednostima vladajuće kulture
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Teorije subkulture se zasnivaju na opčoj pretpostavci da su sistemi vrijednosti subkultura bitno drukčiji od sistema vrijednosti konvencionalnog društvaU kriminalnim subkulturama su kriminalneprestupničke vrijednosti nešto normalno i kriminalno ponašanje je samo legitimno sredstvo za postizanje određenih ciljeva ( u teorijama konflikta i u teorijama subkulturesredišnji problem je različitost vrijednostia vrijednosti su osnova obrazloženja uzročnosti i kriminalnog ponašanja)
Albert Cohen ( 1955) je ustanovio da kriminalci iz nižih društvenih slojeva pripadaju subkulturi koja ima drukčiji sistem vrijednosti od onog koji je značajan za društvo uopće S obzirom na takvu konstataciju formiranje kriminalne subkulture je odgovor i prilagođavanje na vladajuće vrijednosti srednjeg društvenog slojaNaime srednji društveni sloj očigledno diskriminira članove nižih društvenih slojeva zbog njihovog slabijeg materijalog položaja
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
KriminologijaDrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje Profdr Borislav Petrovič Prof Dr Gorazd Meško Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 2008godine Str 102103104 i 124 i 125
SOCIOLOGIJA KULTURE
Benjamin Perasović ndash Urbana plemena
ČIKAŠKA ŠKOLA
Čikaška škola je važna za početak svake rasprave o historijatu sociologije subkulture Čaldarović je vremenski jasno definirao čikašku školu obrađujući Thomasa Parka Burgessa McKenzieja i Wirtha kao njene glavne predstavnike označujući dvadesete i tridesete godine kao ključno razdoblje stvaranja prepoznatljive teorije Tonnies i Simmel neosporno su utjecali na autore čikaške škole Burns naglašava ne-pozitivistički karakter čikaških istraživanja dvadesetih i tridesetih godina i na osnovi opsežne literature dokazuje kako usmjerenost na empirijsko istraživanje i odbacivanje laquoapstraktnih teorijaraquo naglašava razliku koju kvalitativna usmjerenost podacima i Meadov interakcionizam iskazuju prema uobičajenom pozitivističkom značenju empiricizma i biheviorizma u sociologijiTri dimenzije čikaške sociologije tvore njen zaštitni znak teorija laquohumane ekologijeraquo i spacijalno-socijalnih odnosa teorija socijalne dezorganizacije te metodološki kvalitativni laquopovratak podacimaraquo Čikaški autori su pristupili društvu utvrđujući odnose prostornog i socijalnog uspoređujući društvene procese sa sličnim procesima u biljnom i životinjskom svijetuČikaška metodologija nazvana je kvalitativnom presudnim smatra kvalitativni uvid u stvarnost često očima onih koje se promatra Takav pristup je nazvan etnografijom ili urbanom etnologijom Nels Anderson uveo je u sociologiju laquoHoboraquo svijet migranta F Trasher je u knjizi laquoThe Gangraquo obradio 1313 bandi a G Cressy je pratio djevojke u njihovim privremenim iskoracima u svijet drukčijih pravila i zarade W F Whyte je tri i pol godine proveo u slumu sudjelujući u životu laquodječaka s ugla uliceraquo Ne može se za svaku studiju čikaške škole tvrditi da je zasnovana isključivo na sudjelujućem promatranju ali je to značaka većine studijaČaldarović Saunders Ritzer i drugi su omeđili razdoblje čikaške škole na dvadesete i tridesete ali se vremenski raspon proširuje i na četrdesete uključujući Wyteovu studiju laquoStreet Corner Societyraquo Sutherlandova kriminologija ne spada u strožu definiciju prve generacije čikaške škole bitno je jer označava prijelaz prema teoriji delikventne subkulture Devijacija se ne definira individualno ni patološki nego se pomiče u sferu socijalnog Shaw
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
opisuje delikvenciju kao prirodnu prilagodbu očekivanjima grupe čiji je član dotični akter Svakoj individui je veoma važno kako postupaju oni koji su s njom najuže povezani koji pripadaju istom klubu sekti klasi profesijiAnaliza laquodelikventnog područjaraquo i šireg laquokonvecionalnog društvaraquo navela je istraživače na analizu problema socijalizacije u nižoj i srednjoj klasi pa je iz spoja čikaški zasnovanih teorija o dezorganizaciji i diferncijalnoj asocijaciji nastala teorija laquodelikventne subkultureraquo
TEORIJA DELIKVENTNE SUBKULTURE
U širokoj raspravi o fenomenu ganga delikvenciji i devijaciji stvoren je pojam delikventne subkulture S jedne strane teorija diferencijalnih asocijacija i kulturne transmisije a s druge Mertonov doprinos teoriji anomije kumovali su konceptu subkultureAlbert Cohen u knjizi Delinquent Boys The Culture of the Gang pita kako netko postaje delikventom i u odgovoru prihvaća čikaške spoznaje o prenošenju znanja i vjerovanja laquotako što uči postati delikventomraquo uključujući se u grupe u kojima je takvo ponašanje već uspostavljeno u kojima se provodi delikventna praksaZa Cohena kultura je laquoznanje vjerovanja vrednote kodovi ukusi predrasude koji su postali tradicionalni u društvenim grupamaraquo Cohen naglašava da postoji kultura unutar kulture subkultura unutar kulture Sve subkulture imaju nešto zajedničko sve su nastale samo interakcijom s onima koji u svom uvjerenju i djelovanju već dijele i utjelovljuju kulturni obrazac Delikventna tradicija se održava dobnim grupama koje generacijski slijede iza ovih koji odrastaju Ono što vrijedi za delikvente vrijedi i za nedelikvente Jedina je razlika u izloženosti delikventnom obrascu i delikventnoj tradiciji Sadržaj delikventne subkulture jest neutilitaristički maliciozan i negativistički Neutilitaristički karakter se vidi u običaju krađe iz zabave bez primarne motivacije u korištenju ukradenoga Malicioznost se prepoznaje u brojnim oblicima vandalizma (ispisivanje poruka) laquoKratkoročni hedonizamraquo - Cohen tu priznaje kako je zapravo mali dio gang aktivnosti delinkventan kako se većina vremena provodi u škvadri čekajući neke zabave Grupna autonomija je bitna karakteristika subkulture jedini pritisak koji se tolerira jest neformalni pritisak same grupe Referentni okvir i referentna grupa ndash su pojmovi koje Cohen preuzima iz socijalne psihologije Način stvaranja referentnog okvira i dinamika referentne grupe je prava pozadina nastajanja subkulture uz položaj aktera u socijalnoj strukturi laquoAction is problem solvingraquo to je temeljna premisa Cohen piše da ćemo teško uvjeriti sebe u bilo što ako naša referentna grupa smatra te stvari krivima glupima nepotrebnima (učlanjivanje u stranku crkvu glasanje za republikance npr) Ključni uvjet stvaranja i pojavljivanja nove kulturne forme jest postojanje nekog broja aktera koji su u efektnoj međusobnoj interakciji i koji imaju slične probleme prilagodbe Cohen inzistira na grupnim standardima na promjeni zajedničkog referentnog okvira jer to označava nastanak nove subkulture Cohen dolazi do zaključka o subkulturi kao o soluciji zapravo supkultura predstavlja grupnu soluciju za neki problemCohen navodi devet karakterističnih cjelina aspekata socijalizacije u srednjoj klasi
1 Ambicija visoka očekivanja orijentacija na dugu stazu i teško dostižne ciljeve odgađanje nagrade roditelji se trude utisnuti djetetu želju da bude netko
2 Etika srednje klase je etika individualne odgovornosti oslanjanje ponajprije na sebe same roditelji treniraju djecu za utrku koju će trčati sama To minimizira obavezu dijeljenja čak i sa rođacima posebno ako to interferira s postignućem ciljeva
3 Norme srednje klase visoko vrednuju njegovanje vještina i kvalifikacija atletskih i akademskih
4 Svojevrstan asketizam spremnost i sposobnost za odricanje za podređivanju iskušenja neposrednog zadovoljavanja postignućem ciljeva na duge staze
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
5 Racionalnost svjesno planiranje ekonomiziranje vremena6 Ponašanje ljubaznost osobnost laquomaniriraquo u svijetu srednje klase umješnost u
određenim konvencijama govora i držanja nosi određeni prestiž i smatra se instrumentalnim za uspjeh Važno je postojanje mnogih sekundarnih grupa njeguje se sposobnost da se upoznaju novi ljudi steknu poznanstva i prijatelji upozna neka utjecajna osoba Strpljivost samokontrola inhibicija spontanosti
7 Kontrola fizičke agresivnosti i nasilja traže se dobri odnosi sa što širim krugom Prisutan je natjecateljski mentalitet u kojem se pokazuju intelektualne tehničke i socijalne vještine i znanja
8 Konstruktivno provođenje slobodnog vremena cijeni se hobby igra koja uključuje učenje usvajanje nekog posebnog znanja
9 Poštovanje vlasništva To ne znači želju za materijalnim dobrima niti znači jednostavno laquopoštenjeraquo - to znači poštivanje prava vlasnika da učini ono što želi s onim što mu pripada kao naglasak suprotan zahtjevima drugih koji su u odnosu primarne grupe s vlasnikom
U srednjoj klasi prisutna je etika individualne odgovornosti a u radničkoj klasi etika reciprociteta S obzirom na razliku odrastanja u nižoj i srednjoj klasi radničko će dijete biti više upućeno na grupe vršnjaka na laquoškvadru s ugla uliceraquo i borbu koja se tamo vodi doživljavajući jedan tip scene i atmosfere u obiteljskom domu a drugi tip u školi Učitelj je plaćen da stvara osobu po kriterijima srednje klase kojoj i sam najčešće propada Prihvaćeni stereotipi osnaženi laquostrukturalnim imperativimaraquo (načinom na koji učitelja procjenjuju njegovi supervizori) izrazito su nepovoljni za učenika iz niže klase dobra djeca su poslušna mirna ljubazna žele nešto postići nasuprot onima koje roditelji nisu opremili takvim vrijednostima i koja su bučna prljava nemirna neposlušna Zato se oni nakon pokusnih upoznavanja s različitim organizacijama najčešće vraćaju ulici i kafiću gdje im se nudi manje sadržaja ali ih ljudski odnosi više zadovoljavajuWalter Miller tvrdi da je dominantna komponenta motivacije za delikventna djela upravo u pokušaju aktera da slijedi oblike ponašanja i postigne standarde vrednota onako kako su definirani u zajednici niže klase Šest osnovnih preokupacija po Milleru1 Frka (trouble) Upasti u frku (problem nevolju) ili se izvući iz nje to su glavne
preokupacije muškaraca i žena roditelja i djece u nižoj klasi Za muškarce to često uključuje tučnjavu seksualne avanture opijanje za žene sudjelovanje u seksu uz hendikepirajuće posljedice
2 Čvrstina žilavost (toughness) pokriva više kvaliteta fizičku spremnost snagu izdržljivost atletske vještine Muškost simbolizirana složenim kompleksom djela i izbjegavanja tetoviranje izostanak sentimentalnosti nerazmišljanje o umjetnosti i književnosti konceptualizacija žena kao objekata za osvajanje vrline u fizičkim izazovima neustrašivost i vještina u tučnjavi
3 Promućurnost lukavost (smartness) podrazumijeva kapacitet nekog materijalnog dobra ili statusa kroz maksimalnu mentalnu sposobnost i minimalno korištenje fizičke snage Iako je prisutan antiintelektualizam korištenje mozga na pravi način visoko se cijeni
4 Uzbuđenje (excitement) Za mnoge pojedince niže klase ritam života fluktuira između rutinske i repetitivne djelatnosti s jedne i traženja visoke emocionalne stimulacije s druge strane Potraga za uzbuđenjem jedna je od najkarakterističnijih dimenzija života niže klase
5 Sudbina (sreća) Koncept sudbine sreće neke snage koja je izvan tebe također je jedna od karakterističnih laquosredišnjih preokupacijaraquo niže klase Ako ti ide ako imaš sreće onda si sretan ali ako ti je sreća okrenula leđa ne trebaš se ni truditi
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
6 Autonomija u toj središnjoj preokupaciji postoji velika diskrepancija između onoga što je laquoovertly valuedraquo i onoga što je laquocovertly soughtraquo Osim što se na jednoj razini uočava zahtjev za samostalnošću i odbijanje brige i zaštite Miller tvrdi da na drugoj razini postoji želja za brigom i kontrolom programiranjem vremena pa se mnogi vraćaju institucijama nadzora ili poduzimaju sve da bi ih vratili u zatvor vojsku psihijatrijsku ustanovu slično
Jednospolna okupljanja vršnjaka u nižoj klasi Miller smatra tipičnim i to zbog ženski temeljenog domaćinstva kakvo prevladava među donjim slojevima društvaMiller detaljno opisuje borbu za status unutar grupe kao postizanje statusa među različitim grupama Status je veoma važan i svako djelovanje primarno je usmjereno statusu a ne problemu legalnosti ili ilegalnosti laquomoralnostiraquo sredstva kojima se postiže status Teze po kojima su mladi delikventi u sukobu s kulturom svoje zajednice Milleru su najprihvatljivije jer on objašnjava delikventno ponašanje kao konformirajuće kulturnom sustavu niže klase kojemu pripadaju zajedno sa svojim roditeljima Miller se suprotstavljao pristupima po kojima se kulturni standardi srednje klase smatra jednostavno oprečnom funkcijom normativnog poretka srednje klase jer laquokultura niže klase je posebna tradicija stoljećima stara s vlastitim integritetom a standardi srednje klase nestabilni su i pomiču se gore-dolje kroz povijestraquoDok se Millerova korekcija uvažavala u tada narastajućoj literaturi o delikvenciji subkulturi i nižoj klasi Cohenova definicija šire je prihvaćena te uz radove Clowarda i Ohlina tvori prepoznatljivi pečat prvog formuliranja subkulture kao kulture laquoškvadreraquo delikventnih dječakaU radu laquoIlegitimna sredstva anomija i devijantno ponašanjeraquo Richard A Cloward pristup devijantnom ponašanju i delikventnoj subkulturi smatra dijelom šire anomije Teorija anomije imala je dvije bitne faze obilježene Durkheimom i Mertonom dok treća faza obilježava rad samog Clowarda te Ohlina i srodnih autora Durkheim polazi od postojanja fizičkih i moralnih potreba i dok su prve automatski regulirane čovjekovom organskom strukturom za drugi niz takva regulacija socijalnih želja i strasti nije moguća Robert Merton je unaprijedio teoriju anomije zanimajući se posebno za onaj problematični aspekt raskoraka ciljeva i sredstava kada postoji iznimno snažan naglasak na određenim ciljevima bez odgovarajućeg naglaska na institucionalnu proceduru Za Clowarda je bitno uočiti kako se Merton fokusira na ograničavanje kulturne strukture društvenom strukturom Uočeni diferencijali u dostupnosti legitimnih sredstava uspjeha uvod su u Clowardovu laquotreću fazuraquo teorije anomije u kojoj se analiziraju različiti pristupi ilegitimnim sredstvimaSredstva (putevi) stizanja do cilja podrazumijevaju a) strukture učenja i b) strukture šansi Distinkcija između struktura učenja i struktura šansi preuzeta je od Sutherlanda Cloward želi nastaviti raspravu na mjestu na kojem je Sutherland stao pitajući se 1 postoje li društveno strukturirane razlike u pristupu ilegitimnim laquostrukturama učenjaraquo i 2 postoje li diferencijali koji ograničavaju realizaciju ilegitimnih uloga To je i glavna značajka Clowardova pristupa jer ako takvi diferencijali postoje onda treba istražiti posljedice koje takvi diferencijali ostavljaju na ponašanju ljudi u različitim dijelovima društvene strukture Cloward i Ohlin smatraju da sve delikventne subkulture nastaju zbog ograničenog pristupa legitimnim sredstvima postizanja cilja ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvimaDavid Downes najzaslužniji za daljnji razvoj subkulturne teorije prigovara Cohenu što nije subkulturu podijelio na a) onu koja se formira izvan konteksta dominantne kulture i na b) one subkulture koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture i dijele se na dvije kategorije 1) one koje nastaju u pozitivnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
struktura i na 2) one koje nastaju u negativnom odgovoru na zahtjeve socijalnih i kulturnih strukturaMilton Yinger je predložio da se o nizu supkultura govori kao o kulturama unutar kulture Za konfliktne situacije Yinger se služio pojmom kontrakulture Po Yingeru u analizi subkulture nije presudno opisati njen odnos sa širom kulturom dok u pristupu kontrakulturi to jest ključno zbog razumijevanja kontrakulturnih normi Ono što Yinger naziva kontrakulturom Cohen naziva delikventnom subkulturom a Miller opet odbacuje pojam delikventne subkulture zalažući se promatranje problema u laquokulturi niže klaseraquo Ipak pojam subkulture je najprihvaćeniji u sociologiji devijacije i kriminalogiji a koncepti Cohena Shorta Clowarda i Ohlina su postali nacrtom brojnih istraživanja Lewis Yablonsky je suprotstavio svoje nalaze slikama o čvrsto i hijerarhijski strukturiranim grupama njegov je laquonasilnički gangraquo laquogotovo gruparaquo u kojoj nema čvrstog određenja uloga prisutna je nestalnost fluktuacija članstva minimalni konsenzus normi poremećeno vodstvo ograničene definicije očekivanja članstva ograničena kohezijaDavid Matza je prigovorio teorijama delikventne subkulture da zanemaruju individualnu slobodnu volju zbog toga što obično naglašavaju determiniranost kulturom ili strukturom Matza je negirao postojanje posebnih (kriminalnih) vrednota kod delikvenata Delikventi često žive pod utjecajem oba svijeta konformizma i nonkonformizma ali nisu potpuno određeni ni jednim od njih laquoTehnike neutralizacijeraquo su verbalne i racionalizirajuće strategije koje su delikventi izabrali da bi pomirili ta dva svijeta odnosno da bi mogli balansirati dalje laquoTehnike neutralizacijeraquo kojima se delikventi brane od socijalne kontrole opisali su Matza i Sykes u pet točaka1 negiranje odgovornosti2 negiranje ozljede ili stvarne štete3 negiranje žrtve4 optuživanje optužitelja5 poziv na višu lojalnostSubkultura nastaje u urbanoj sredini a neformalne grupe mladih laquos ugla uliceraquo uz često bitno razlikovanje normi i vrijednosti laquoškvadreraquo od onih šireg i kovencionalnog društva postaju paradigmatski primjer i sadržaj novonastaloga pojma Subkultura istovremeno označava i sustav vrijednosti i konkretnog aktera koji te vrijednosti norme ndash tu subkulturu živiZa Cohena i druge autore teze o laquodelikventnoj subkulturiraquo riječ je o obrascima ponašanja koji su postali tradicionalni koji su se ustalili u susjedstvima raquovećih američkih gradovaraquoDavid Downes je pisao kako se laquosubkulturaraquo u jednom razdoblju koristila kao laquoad hoc konceptraquo svaki put kad je trebalo naglasiti normativne aspekte bilo kojeg ponašanja koje odstupa od općeg standarda Zbog toga sociologiju subkulture mladih ne treba striktno svoditi na one radove koji koriste sam pojam subkulture nego prepoznavati urbane adolescentske i donekle zasebne svjetove okvire subkulturnog sadržaja kao načina stila života i izborenog identiteta
INTERAKCIONIZAM TEORIJA ETIKETIRANJA I SKEPTIČKA REVOLUCIJA U SOCIOLOGIJI DEVIJACIJE
Interakcionizam u sociologiji i socijalnoj psihologiji se veže uz temelje koje je postavio George Herbert Mead iako je pojam laquosimbolički interakcionizamraquo skovao njegov učenik Herbert BlumerFilozofija pragmatizma kao i radikalni biheviorizam utječe na Meadovu teoriju i na kasnije interpretacije pri čemu je za utjecaj pragmatizma važno izdvojiti 1 usredotočenje na interakciju aktera i svijeta 2 razumijevanja i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa a
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
ne statičkih struktura i 3 pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretiraju socijalni svijet U svom ključnom djelu (Mind Self and Society) Mead se odmiče od animalne psihologije kao temelja radikalnog biheviorizma zasnivajući na ljudskoj sposobnosti razmišljanja niz razlikovanja koja se tiču svijesti osobe i društva U Meadovu radu se nalaze temelji (poput pojma uloge i mogućnosti igranja uloge) mnogih kasnijih interakcionističkih pristupa koje su razvili Blumer Goffman i drugiHerbert Blumer je zasnovao simbolički interakcionizam na Meadovu naslijeđu ali je kritiku laquoredukcionizmaraquo proširio na sve psihologijske i sociologijske teorijeRitzer je postavio sedam osnovnih principa simboličkog interakcionizma1 Ljudska bića raspolažu sposobnošću razmišljanja2 Sposobnost razmišljanja oblikovana je procesom socijalne interakcije3 U socijalnoj interakciji ljudi uče o značenjima i simbolima koji im omogućavaju
korištenje specifične ljudske sposobnosti razmišljanja4 Značenja i simboli omogućuju ljudima ostvarivanje akcije i interakcije5 Ljudi mogu izmijeniti i modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i
interakciji na osnovi svoje interpretacije situacije6 Ljudi mogu izvesti te modifikacije i promjene zbog mogućnosti interakcije samih sa
sobom i sa drugima što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije procjenjivanje prednosti i manjkavosti te odabir najpovoljnije akcije
7 Prepletanje međuovisnih obrazaca akcije i interakcije stvara grupe i društvo
Bez obzira na korištenje pojma subkulture interakcionisti su istraživali slične fenomene koji se od razdoblja prve generacije čikaške škole nalaze u knjigama pod različitim imenima Upravo je interakcionistički pristup devijaciji radikalno izmijenio perspektivu sociologije devijacije stvorivši svojevrsnu laquoskeptičku revolucijuraquo U području devijacije interakcionisti vide prvenstveno socijalni proces u koje akteri definiraju i redefiniraju situacije i u kojem na konačan rezultat laquodevijantnostiraquo snažno utječu institucije socijalne kontroleFrank Tannenbaum je još 1938 opisao laquotaggingraquo proces blizak onome što danas nazivamo etiketiranjem Edwin Lemert je postavio temelje interakcionističkog pristupa devijacijiŠto se dogodilo u društvu što je utjecalo na tako različitu recepciju interakcionističkog pristupa devijaciji u pedesetim i šezdesetim godinama Promjene u političkom životu Sociolozi su ubrzo uvidjeli da njihova djeca studenti prijatelji rođaci a ponekad i oni sami bivaju uhapšeni pretučeni napadnuti suzavcem špijunirani stigmatizirani zastrašivani poput laquoobičnih devijanataraquo Niz takvih primjera usmjerio je pozornost sociologa socijalnih psihologa i srodnih autora na one koji imaju moć da etiketiraju druge fokus se sada pomiče s etiketiranih na one koji etiketiraju devijacija se promatra u svijetlu socijalne kontrole pogled se usmjerava na odnos između onih koji etiketiraju i onih koji su etiketirani kao devijantiOsnovni razlog zbog kojeg je poduzeto toliko istraživanja o devijaciji je želja za asistiranjem društvu kako bi riješilo problematičnih aktivnosti Korekcija je u korijenu svih rješenja ona je cilj Zato pristup koji želi ukloniti devijaciju Matza naziva korekcionalnimJedna od mogućih uočljivih posljedica averzije koju mnogi sociolozi osjećaju prema devijantnom fenomenu jest njihova nemogućnost odvajanja moralnih standarda od aktualne deskripcije Čikaška škola nije izbjegla korekcionalni pogled ali je naglasila subjektivnost položaj subjekta istraživanja provela je detaljan i dovela nas bliže stvarnom svijetu i životu Analizirajuću pojmove čikaške škole Matza je laquodevijantni svijetraquo i laquoizolirano kulturno područjeraquo smatrao odličnim i korisnim konceptima koji su laquonasuprot
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
današnjoj labavoj koncepciji subkultureraquo - laquoekološki usidreniraquo Funkcionalizam Matza sagledava iz perspektive daljnjeg napredovanja svijesti o potrebi poštovanja devijantnog fenomena pa uočava kako je funkcionalistički pristup pridonio izbacivanju koncepta patologije iz sociologije i socijalne psihologije Matza u svojevrsnom funcionalističkom laquoafirmacionizmuraquo vidi pozitivan pomak prema poštovanju i razumijevanju devijantnog fenomenalaquoNeočikaški autoriraquo (Lemert Becker Goffmanhellip) su u potpunosti odbacili ideju patologije ili kako bi Lemert rekao laquozauvijek napustili arhaične medicinske predodžbe po kojima se ljudi dijele na normalne i patološkeraquoOsim što je ideju poštovanja suprotstavio korekcionalnom pogledu ideju raznolikosti je postavio je umjesto patologije a jednostavnost distinkcije konvencionalnih i devijantnih fenomena zamijenio naglašavanjem kompleksnosti David Matza je još jednom prošao kroz dosadašnje škole sociologije devijacije konstruirajući novu evaluaciju kroz tri temeljna pojma ndash afinitet afilijacija i o označavanje Uzevši primjer petnaestogodišnje djevojke koja ostaje trudna u određenim okolnostima Matza prikazuje tri osnovna objašnjenja koja leže u pozadini većine problematiziranja devijantnog ponašanja Djevojka A je odrasla u kuću prepunoj rodbine roditelji su joj radili i bili rijetko kod kuće Starija braća i sestre su također radili i ostavljali one mlađe da se brinu sami o sebiDjevojka B se s roditeljima preselila u drugi kvart Sprijateljila se sa godinu dana starijom susjedom i postala popularna u njezinom društvu Shvaćala je da joj je to društvo malo laquoprebrzoraquo ali nije htjela žrtvovati stečenu popularnostDjevojka C upisana je u parohijalnu školu gdje joj je bilo dobro osim što je jedna sestra veoma strogo nastupala i stavljala naglasak na nevinost Sve je bilo dobro dok djevojka nije optužena da je prostitutka zbog poljupca dečka na odlaskuEdwin Lemert razlikovao je primarnu od sekundarne devijacije Primarna devijacija se poklapa s laquonormalnimraquo ili konvencionalnim ponašanjem utoliko što je u njega uklopljena integrirana poput čovjeka koji se povremeno na nekoj zabavi napije ali kojeg nitko ne smatra alkoholičarom ili devijantnim u smislu opijanja Sekundarna devijacija nastaje u uvjetima društvene reakcije kada laquodevijantraquo počinje koristiti svoje ponašanje i ulogu zasnovanu na njemu kao sredstvo vlastite obrane napada ili naprosto prilagođavanja problemima koji proizlaze iz društvene reakcije na ponašanje što je prepoznato kao devijantno Reakcija društva na devijaciju tako je uzrokovala novu devijaciju etiketiranje devijanata je uvećalo devijaciju Becker je jednostavnim i preciznim sociološkim jezikom naglasio ključne postavke teorije etiketiranja Sve društvene grupe stvaraju pravila i pokušavaju ih nametnuti i provesti Društvena pravila definiraju situacije i njima odgovarajuće vrste ponašanja specificirajući neko djelovanje kao laquodobroraquo i zabranjujući drugo kao laquološeraquo Onome tko prekrši pravilo se ne vjeruje i on postaje autsajder Međutim onaj tko je označen kao autsajder može imati drugačiji pogled na stvar Možda neće prihvatiti pravilo po kojem je prosuđen niti će prihvatiti one koji su mu sudili kao kompetentne ili legitimno ovlaštene da to rade Ključna Beckerova teza naglašava da je devijacija društveno stvorena tako što društvene grupe stvaraju devijaciju postavljajući pravilo čije kršenje devijaciju konstituira i primjenjujući ta pravila na određene ljude etiketiraju ih kao autsajdere Devijacija nije kakvoća djela koje čini pojedinac nego je posljedica primjene pravila i sankcija prema prekršitelju Devijacija je tako posljedica odgovora drugih na djelovanje neke osobe Devijacija nije zasebna kvaliteta koja se nalazi u nekoj vrsti ponašanja a u nekoj ne to je proces koji uključuje odgovore drugih na ponašanje o kojem je riječ Drugim riječima devijacija ne leži u ponašanju samom nego u interakciji onoga tko je počinio neko djelo i drugih koji na taj čin odgovaraju
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
Howard Becker se čudi kako je većina znanstvenih istraživanja i promišljanja devijacije puno više zaokupljena ljudima koji krše pravila nego onima koji ih stvaraju i provode laquoZa puno razumijevanje devijantnog ponašanja moramo stvoriti ravnotežu između ta dva moguća žarišta istraživanjaraquoU doba kada se interakcionistički pristup probio na sociološku scenu postojala je značajna subkulturna scena Bilo da se radi o laquoklasičnimraquo delikventima ili o devijantima koji nisu kriminalizirani niti izopćeni iz društva ali su zbog svog nonkonformizma stigmatizirani subkulturni akteri ulaze u sociologiju kao subjekti istraživanja uz specifično poštovanje i bez moraliziranja dok se proces njihovog stigmatiziranja razobličava kao etiketiranje i igre moći društvenih grupaRaznovrsna supkultura iskoračila ja na javnu scenu nastankom kontrakulture i definitivno učinila upitnim mnoge postavke koje su je vezivale uz klasična klasna i socijalizacijska određenja
Bibliographic record number 43164Disertation
AuthorPerasović BenjaminTitle Subkulture mladih u Hrvatskoj stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
( Youth subcultures in Croatia Styles and identities from the 70s until the 90s )
Typedoctoral thesisFacultyFilozofski fakultet
University Sveučilište u ZagrebuLocation Zagreb
Date2603Year1999Page323
MentorKatunarić VjeranKeywords subkultura kontrakultura životni stilovi rock-kultura rave nogometni
huliganizam moralna panika urbana plemena( subculture counter-culture life-styles rockculture rave football hooliganism moral panics urban tribes )
AbstractPočeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima Čikaške škole Čikaški autori su dalekosežno odredili predmet i metodu sociologiji subkulture istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine relativno zasebne svjetove i moralna područja grada Pedesetih nastaje teorija delikventne subkulture koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske gangove (škvadre klape bande) Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
subkulturnih životnih stilova Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji i koriste ga sociolozi subkulture različitih teorijskih pristupa i orjentacija Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih sve do devedesetih kada utjecaj postmoderne kritike omogućuje govor o post-subkulturnim studijama ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena U Hrvatskoj od sedamdesetih do devedesetih nastali su brojni akteri subkulturne scene Štemeri hašomani i šminkeri na početku od šezdesetih do kraja sedamdesetih pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci tvore razvojnu perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača pa nastaju i rockabillyčari darkeri nekoliko podvrsta heavy metalaca a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki techno subkulturni stilovi da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj autor na kraju predlaže pojam urbano pleme uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih
Project theme 01940102Original language HRV
Research fields SociologyPrinted media da
Print version
All the contents of bibirbhr except where otherwise noted is licensed under a Creative
Commons licence Copyright copy 1997-2010 IRB Made by Ivo Batistić
and Jadranka Stojanovski Design Studio8 Software postgresql
