Seminar Ski Rad (3)

8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)

1/22

UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RADPREDMET: POSLOVNE FINANSIJE

TEMA: REPO UGOVORI

Student:


2/22


2

Sadraj:UVOD ................................................................................................................................................. 3

I POGLAVLJE ....................................................................................................................................... 4

Pojam repo ugovora ....................................................................................................................... 4

Razvoj repo ugovora ....................................................................................................................... 5

II POGLAVLJE ...................................................................................................................................... 6

Razlozi zakljuivanja repo ugovora ............................................................................................... 6

Repo ugovor kao instrument trita novca - General collateral i Special Collateral...................... 6

Repo ugovor kao instrument monetarne politike ...... .............. .............. ............... ....... ....... ......... 7

Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje .................................................................. 8

Vrste repo ugovora prema rokovima dospijea ........................................................................... 9

Nain odvijanja repo transakcija ................................................................................................. 9

III POGLAVLJE ................................................................................................................................... 12

Rizici koji prate repo ugovore ....................................................................................................... 12

Kreditni rizik ............................................................................................................................. 12

Trini rizik .. ............................................................................................................................. 13

Operativni rizik ......................................................................................................................... 13

Rizik likvidnosti ......................................................................................................................... 13

Pravni rizik ................................................................................................................................ 13

IV POGLAVLJE ................................................................................................................................... 14

Pravni aspekti repo ugovora ......................................................................................................... 14

Pravna priroda repo ugovora .................................................................................................... 14

PSA/ISMA Global Master Repurchase Agreement ..................................................................... 15

Tipini elementi PSA/ISMA GMRA ugovora ............................................................................... 15

ZAKLJUAK ....................................................................................................................................... 20


3/22


3

UVOD

Osnovni cilj ovog seminarskog rada jeste ilustracija razliitih aspekata repo ugovora. Ovu

temu zapoinjem poglavljem kojim se odreuje pojam repo ugovora, te analiza njegovih

specifinih elemenata. Takoer, prvo poglavlje se bavi historijskim razvojem repo ugovora,

tanije ilustracijom prave slike o korijenima njegova nastanka i vanosti ovog instrumenta

nekada i danas. Drugo poglavlje govori o nainu odvijanja repo transakcija i razlozima

zakljuivanja repo ugovora. Takoer, poglavlje objanjava privredne vanosti i uloge na

meunarodnim tritima novca, ali i vanost koju predstavlja kao jedan od instrumenata

monetarne politike koje koriste centralne banke. U treem poglavlju obraeni su rizici

znaajni za ovaj instrument, dok etvrto poglavlje obrauje pravni aspekt repo ugovora, tj.

daje analizu standardnog ugovora koji predstavlja temelj repo transakcije.


4/22


4

I POGLAVLJE

Pojam repo ugovora

Repo ugovor ( Repurchase Agreement) jedan je od najznaajnijih instrumenata na

meunarodnim finansijskim tritima. Repo je skraenica od Sale and Repurchase

Agreement, to znai ugovor o prodaji i ponovnoj kupovini ili ugovor o reotkupu.

Repo posao je prodaja i ponovna kupovina vrijednosnih papira1 na unaprijed tano

dogovoreni datum ( terminski,forward) po unaprijed ugovorenoj cijeni. Takoer, ako bismo

pojednostavili njegovo znaenje ne ulazei u pravne karakteristike ovog instrumenta,

moemo ga definirati kao kratkoroni kredit osiguran vrijednosnim papirima.

Dvije su transakcije od kojih se sastoji repo ugovor:

1. transakcija koja se odnosi na prodaju, i2. transakcija koja se odnosi na ponovnu kupovinu vrijednosnih papira.

Izmeu lidera se esto koriste pojmovi repo i reverse repo. Repo u irem smislu rijei odnosi

se na cjelokupni instrument, tj. na prodaju i povratnu kupovinu vrijednosnih papira zajedno.

Repo u uem smislu odreivao bi samo prodaju vrijednosnih papira, tj. jedan dio transakcije,

dok bi se pojam reverse repo odnosio na kupovinu vrijednosnih papira. Naprimjer, u praksi bi

osoba koja zapoinje transakciju prodajom vrijednosnih papira, govorila da radi repo, a druga

strana, koja kupuje vrijednosne papire, obavljala transakciju reverse repo.

Repo ugovor odnosi se na tri vrste transakcija:

1. Klasini repoRije je o sofisticiranom obliku tzv. sell/buy backtransakcije koja se temelji na okvirnom

ugovoru.U praksi se naziva samo repo.

2. Sell/buy-backSmatra se prethodnikom klasinih repo transakcija. Ta transakcija je najjednostavniji

oblik repo ugovora. Sastoji se od prodaje vrijednosnog papira i njegove ponovne

kupovine, ali bez okvirnog ugovora koji obuhvata obje transakcije.

3. Securities lending & borrowing1Vrijednosni papiri (engl. securities, njem. Wertpapiere) su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava ko ja, u pravilu, bez sainjenja

pisane isprave ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta, a bez predaje papira duniku ostvarena. Ovako vrstapovezanost izmeu papira i prava koje iz n jegaproizlazi naziva se naelo inkorporacije prava u papir. Vrijednosni papiri prema vrsti pravakoja iz njih proizlaze dijele se na korporacijske, stvarnopravne (s podvrstom tradicionalnih) i obligacijske. (Definicija je preuzeta iz Rjenikatrgovakog prava u izdanju Masmedia.)


5/22


5

To su transakcije koje obuhvataju prijenos vrijednosnih papira u zamjenu za druge

vrijednosne papire koji slue kao osiguranje i obrnuto, i to sve uz naplatu tzv. lending fee-

trokova pozajmljivanja odreenih vrijednosnih papira.

Razvoj repo ugovora

Najstariji podaci o prvoj pojavi repo ugovora potiu jo iz 1820. godine. Prema pojedinimizvorima, prve repo ugovore poela je u to vrijeme prakticirati Bank of England. Dugi nizgodina repo ugovor redovno se susree na finansijskim tritima SAD-a, Kanade i Japana, teNjemake, Francuske i Velike Britanije.

Poslije due stagnacije, sljedea pojava repo transakcija datira iz 1918. godine, kada ih jepoeo koristiti ameriki Federal Reserve System, i to kao sredstvo monetarne politike.Pojedinani repo ugovori, bez ukljuenosti FED-a, poeli su se odvijati tek 1950. godine. Tadapoinje kontinuirano poveanje broja repo transakcija, ije e se ubrzanje osjetiti tridesetak

godina kasnije. Tom razvoju dogaaja posebno je odgovaralo poveano zaduenje drava 80-tih godina. Repo ugovor poinje dobivati na svom zamahu poetkom osamdesetih nameunarodnoj sceni, a najvei podsticaj tome dala je opta strukturalna promjenafinansijskih trita, koja se prvenstveno odrazila u sekuritizaciji2, deregulaciji bankarstva3 iusklaivanju finansijskih trita. Spomenimo onda i sve veu internacionalizaciju tada,posebno u trgovini vrijednosnih papira, iji je obim transakcija zabiljeio viestruki porast.Takav drastian porast investicija irom svijeta prouzrokovao je eu pojavu potekoa slikvidnou4 uz ea kanjenja pri odvijanju transakcija.

Krug moguih subjekata zainteresiranih za repo ugovore bio je ogranien uglavnom samo naameriko trite do 1980. godine. Ali, poetkom osamdesetih primjeuje se navala novoga

takmienja na repo tritu. Najvee zanimanje za repo ugovore pokazale su evropske ijapanske banke, tj. dobro kapitalizirani i likvidni global players-i, putem svojih drutava keri,investicijskih banaka. Zbog pojaane konkurencije deava se pad kamatne stope (repo rate),to se pozitivno odraava na obim transakcija.Repo ugovor, kao jeftin i fleksibilan nain finansiranja, predstavljao je povoljan nain

rjeavanja potranje za likvidnou. Repo ugovor danas se razvio u najzastupljeniji

instrument trita novca.

Jo uvijek se na amerikom tritu odvija najvei broj repo transakcija, ali

internacionalizacijom poslova sve se vie primjeuje da Evropa i Japan uzimaju maha. U

Evropi, London zauzima prvo mjesto, posebno zahvaljujui povoljnom okruenju kojim

privlai mnogobrojne strane banke.

2Sekuritizacija (engl. securitization) su nove tehnike finansiranja u kojima se klasini oblici potraivanja preobraavaju u nove odnose koje

sada predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su t i odnosi utjelovljeni. (Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)3Deregulacija bankarstva (engl. bank deregulation, njem. Deregulation des Bankwesens, Abbau einschrnkender Bestimmungen) je pojava

liberalizacije propisa o bankovnom poslovanju, pravo u SAD (Depository Institutions Deregulation and Monetary Control Act Zakon oderegulaciji i monetarnoj kontroli depozitnih institucija) 1980. g. , a kasnije u veini razvijenih financijskih sustava. (Definicija je preuzetaiz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)4Likvidnost (engl. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfhigkeit, Liquiditt) je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih di jelova da se mogu

pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokr ie preuzetih obveza. (Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)


6/22


6

II POGLAVLJE

Razlozi zakljuivanja repo ugovora

Repo ugovor kao instrument trita novca - General collateral i Special Collateral

Postoje dva osnovna motiva zbog kojih sudionici na financijskim tritima sklapaju repo

ugovore, a koje je najbolje prikazati primjerima:

General collateral. U ovom sluaju diler5 posjeduje vrijednosne papire koji mu trenutno nisu

potrebni, meutim - potreban mu je novac. Diler e tada krenuti u potragu za najpovoljnijim

nainom financiranja. Suprotno tom dileru, na tritu se istovremeno nalaze i drugi sudionici

koji su vrlo likvidni (na primjer - centralne banke) i koji su spremni plasirati svoj novac. Kada

se susretnu potranja (za novcem) i ponuda (novca) sklopit e se repo ugovor. Diler e

prodati vrijednosne papire (koji mu u tom trenutku nisu potrebni) drugoj strani i zauzvrat

dobiti novac. Druga e strana dobiti vrijednosne papire i predati novac dileru. Nakon

odreenog vremena, diler e ponovno kupiti vrijednosne papire i vratiti drugoj strani novac

uvean za kamatu tzv. repo rate. Druga e strana prodati vrijednosne papire natrag dileru i

primiti novac uvean za repo rate. Diler je na taj nain doao do jednostavnog naina

financiranja, a druga je strana na siguran nain plasirala svoj novac. Karakteristika je ovih

transakcija da strana koja plasira novac, nije zainteresirana za odreeni vrijednosni papir, ve

joj je prvenstveno vano da je rije o vrijednosnom papiru odreenog kvaliteta, budui da je

funkcija toga papira osigurati potraivanje.O

kriterijima za izbor vrijednosnih papira kojimogu doi u obzir kao osiguranje dogovaraju se obje strane. Zbog injenice da primarnu

vanost nemaju tano odreeni vrijednosni papiri, ovakva se transakcija naziva general

collateral trade.

Special collateral. Na tritu diler moe i unaprijed prodati odreeni vrijednosni papir koji u

trenutku dogovaranja posla nije posjedovao. Takav vrijednosni papir, za kojim postoji

poveana potranja naziva se special, a u argonu trita kae se da je osoba shorttj. kratka u

pogledu tog vrijednosnog papira. to se vie blii rok dospijea, odnosno dan kada e diler

morati isporuiti taj papir (a u meuvremenu ga nije nabavio), taj e specifini vrijednosni

papir za njega svakim danom dobivati na vrijednosti. Drugim rijeima, diler e biti spremankupiti taj papir po, za njega, daleko nepovoljnijim uvjetima od onih koji vladaju na tritu. U

ovoj je situaciji teite na potrazi za vrijednosnim papirom, i to tano odreenim vrijednosnim

papirom, a ne na povoljnom nabavljanju novca, tj. financiranju. Zbog toga e onaj koji trai

specifini vrijednosni papir ponuditi onome ko ima navedeni papir niu kamatnu stopu

5Diler (engl. dealer, trader, njem. Jobber) je pojedinac ili specijalizirana agencija koja kupuje ili prodaje vrijednosne papire u svoje ime i za

svoj raun. Dobit ili gubitak predstavlja razliku u cijeni kupnje (engl. bid) i prodaje (engl. ask). esto se ista institucija, tj. pojedinac, natritu pojavi u ulozi i dilera i brokera.(Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)


7/22


7

(repo rate) od one koja trenutno vlada na tritu za general collateral. Ukoliko, na primjer,

repo rate na tritu iznosi 6,50 % (odnosi se na general collateral), to znai da e onaj tko

treba novac prodati svoje vrijednosne papire, te e o dospijeu transakcije vratiti primljeni

novac i platiti kamatnu stopu od 6,50 %. U sluaju da diler hitno treba odreeni special

vrijednosni papir, onome tko mu ga proda ponudit e niu kamatnu stopu npr. 5,50%. Tadae prodavac vrijednosnog papira dobiti novac uz vrlo nisku kamatnu stopu (5,50%) u vrijeme

dok na tritu dominiraju vie kamatne stope (6,50%). Ta e osoba u tom trenutku taj

primljeni novac moi plasirati dalje (npr. u drugi repo ugovor - ovoga puta kao general

collateral), i to po vioj stopi nego to je sama mora platiti o dospijeu transakcije, i pritom

e zaraditi na razlici izmeu tih dviju kamatnih stopa (6,50 - 5,50 = 1%). Ta osoba moi e

zaraditi jo i vie ukoliko primljeni novac investira u riziniji financijski instrument koji nosi

veu dobit (npr. novac se moe plasirati i u depozite, ija je kamatna stopa u pravila via od

repo rate, budui da se kod depozita snosi kreditni rizik institucije u koju se ulae, te nema

vrijednosnih papira kao osiguranje).

Repo ugovor kao instrument monetarne politike6

Repo se moe koristiti i kao instrument monetarne politike. Njime se omoguava centralnim

bankama bolje upravljanje likvidnou (reguliu koliinu novca u opticaju), ali ujedno i alju

tritu odreene signale.

y Kao instrument monetarne politike, repo ugovori predstavljaju fleksibilan instrumentkojim centralne banke utiu na likvidnost (liquidity management), odnosno nadzirukoliinu novca u opticaju. Istina uinak repo ugovora postaje suprotan u trenutku

kada repo ugovor dospijeva, odnosno kada centralna banka mora vratiti vrijednosne

papire, a primiti natrag ranije plasirani novac. Slina stvar se deava i kada centralna

banka koristi reverse repo kao inicijalnu transakciju, tada utjee na povlaenje novca

iz opticaja, a prilikom zatvaranja transakcije postii e se suprotan uinak - novac e

biti ponovo vraen u opticaj. Da se ne bi deavali ovakvi nagli okovi, dospijevanje

se paljivo planira. Repo ugovorima kao instrumentom monetarne politike koriste se

uglavnom banke ije rezerve nisu dovoljne i kod kojih potranja za novcem ima velike

oscilacije. Repo ugovorima se koriste uglavnom za postizanje dugoronijih ciljeva.

y Ponekad repo ugovori centralnih banaka mogu imati i signalnu, odnosnoupozoravajuu funkciju. Vrste signala i naini na koji takve banke primjenjuju ovaj

instrument mogu se razlikovati od zemlje do zemlje. Upotreba repo ugovora takoer

e ovisiti o tome kakvu vanost pridaje pojedina centralna banka ovakvom nainu

6Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina,struktura i dinamika novane mase, kao i opt jecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnicemonetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika.(Bajro Sari prema www.wikipedia.org)


8/22


8

komunikacije u odnosu na druge naine komuniciranja s tritem. U nekim

zemljama repo kamatna stopa predstavlja kljunu kamatnu stopu koja odreuje

monetarnu politiku, te promjena ove stope ujedno ukazuje na promjenu monetarne

politike. Tehnika aukcija repo ugovora centralnih banaka ovisi o signalu koji se na

trite eli poslati. U nekim sluajevima centralna banka moe primijeniti aukcijuviestrukih kamatnih stopa (kada repo kamatna stopa stoji u vezi s repo ugovorima

kojima se upravlja likvidnou, a koja se ne pokazuje na tritu) ili aukciju s fiksnim

kamatnim stopama (kad centralna banka eli odrediti ciljani nivo kamatnih stopa ili

dati signal o promjeni monetarne politike). U praksi takve banke nerijetko

primjenjuju kombinaciju ovih dviju metoda.

y Centralne banke motivirane su i drugim razlozima kako bi upotrebljavale repougovore u svojoj monetarnoj politici:

repo ugovori nose mali kreditni rizik jer su osigurani (u pravilu) niskorizinimdravnim vrijednosnim papirima;

relativno su fleksibilni jer njihovi elementi, kao npr. dospijee, iznos,uestalost, kamatna stopa i sistem tendera mogu biti oblikovani prema

tono odreenom cilju koji se eli postii prilikom upravljanja likvidnou;

ne utiu na cijenu vrijednosnih papira, budui da centralne banke, kad seslue ovim sredstvima u monetarnoj politici, koriste samo tzv. general

collateral repos.

Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje

Kao to je ve spomenuto, vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje mogu biti tzv.

general collaterals ili special collaterals - tj. o general collaterals-ima govori se u sluaju kada

kupac papira nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni papir, ve papir koji

po svojim ukupnim karakteristikama (npr. dravna obveznica, odreeni rok dospjelosti...)

zadovoljava odreene kriterije koje je kupac voljan prihvatiti, budui da su mu oni potrebni

samo da bi osigurali potraivanje, dok je kod repo specials-a rije o papirima koji su u

odreeno vrijeme posebno traeni na tritu. Stoga je za njih mogue dobiti bolju cijenu

(npr. sudionici na tritu hitno ih trebaju zbog isporuke u buduim ugovorima, kako bi pokrili

svoje kratke pozicije). Najee je rije o dravnim obveznicama, zatim to mogu biti i

obveznice koje su izdala trgovaka drutva (npr. commercial papers), a u SAD-u se koriste i

tzv. mortgage-backed securities7. Iako se u praksi rjee dogaa, ali u posljednje se vrijeme

7Mortgage-backed securities - vrijednosni papiri osigurani hipotekom. (Definicija je preuzeta iz Rjenika trgovakog prava u izdanju

Masmedia.)


9/22


9

mogu nai i dionice8 koje slue kao osiguranje u repo ugovorima. Takoer recimo, da u praksi

ugovorne strane jedna drugoj esto omogue vraanje drugih vrijednosnih papira, a ne

upravo onih istih koji su bili dani kao osiguranje na poetku transakcije.

Vrste repo ugovora prema rokovima dospijea

Iako se naelno repo ugovori mogu sklapati s bilo kojim rokom dospijea, u praksi je ipak

rije o kratkoronom instrumentu, odnosno instrumentu trita novca9. To znai da repo

moe biti zakljuen kao prekonona transakcija (tzv. overnight) pa ak i do jedne godine.

Stoga se repo poslovi, prema svojoj dospjelosti naelno mogu podijeliti u dvije osnovne

kategorije:

1. repo s unaprijed dogovorenim datumom dospijea (term repo) - datum dospijeaodreen je fiksno i

2. otvoreni repo (open repo) - kada obje strane imaju pravo u bilo koje doba zatraitizatvaranje odnosno dospijee transakcije.

Nain odvijanja repo transakcija

Kao to je ve ranije istaknuto, osnovna je zamisao transakcije omoguiti kreditiranje

prodavca vrijednosnih papira, pri emu kupac vrijednosnih papira (u praksi se esto naziva i

cash provider) daje prodavcu odreeni novani iznos uz odgovarajuu kamatnu stopu (repo

rate). Cijela je transakcija osigurana vrijednosnim papirima (najee je rije o dravnim

obveznicama), koje prodavac prodaje kupcu, a otkupit e ih nakon proteka dogovorenog

vremena po unaprijed dogovorenoj cijeni. Transakcija je tako strukturirana, da zaista dolazi

do prijenosa odnosno sticanja vlasnitva na vrijednosnim papirima, jer prijenos vlasnitva

ima ulogu osiguranja. Valja biti vrlo oprezan prilikom tumaenja pojma koji se koristi u

praksi, budui da je ustaljena upotreba termina collateralised loan tj. da je rije o

osiguranom zajmu. Sami vrijednosni papiri nazivaju se collaterals odnosno osiguranje, a

ustalila se takoer i fraza da se papiri daju, odnosno primaju u zalog tj. kao kolateral. Ovakva

izreka pravno je potpuno pogrena, budui da nigdje u ugovoru nije navedeno da se na

papirima zasniva zalono pravo, iako je nesporno da je funkcija tih papira osigurati

potraivanje. Vrijednost papira koji se koriste kao osiguranje odreuje se prema trinoj

cijeni (market value). Budui da se vrijednost papira svakodnevno moe promijeniti i ponekoliko puta, kupac i prodavac takoer dogovaraju tzv. haircut. To se dogovara u

8Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja pravo v lasnitva u nekom dionikom drutvu. Vlasnik dionice tj.dioniar ima pravo na postotni

udio svega to dioniko drutvo posjeduje, meu ostalim i pravo na dobitak dionikog drutva. Dionika drutva svojim dioniarima obinoplaaju dividendu iz neto dobiti drutva te vr lo esto s rastom dobiti poduzea raste i iznos dividende. Postoje obine tj. redovna ipovlatene dionice. (Definicija je preuzeta iz Rjenika osiguranja u izdanju Masmedia.)9Trite novca (engl. money market, njem. Geldmarkt) nije konkretno mjesto, ve uobiajeni apstraktni pojam za sveukupne kratkoronenovane poslove, kojima financijske institucije (uglavnom banke) dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje vikove rezerviili trguju kratkoronim vrijednosnim papirima. (Definicija je preuzeta iz Rjenika osiguranja u izdanju Masmedia.)


10/22


10

odreenom postotku od novane protuvrijednosti koju e kupac dati prodavcu. Radi boljeg

razumijevanja haircut-a, valja ga pokazati primjerom. Ukoliko stranke ugovore da je haircut

101 %, to e znaiti, da ukoliko kupac prodaje vrijednosne papire koji u trenutku prodaje

vrijede npr. 100 US $ (v. sliku), a transakcija je dogovorena na iznos od 100 US $, prodavac e

kupcu predati vrijednosne papire u vrijednosti od 101 US $. Razlika od 1 US $ (tj. 1%) jehaircut. Prilikom povratne kupnje, kupac (sada: prodavac) vratit e vrijednosne papire

prodavcu (sada: kupcu) u istoj koliini/vrijednosti koju je primio, tj. $ 101. Odreivanje visine

haircut-a ovisit e o tome koliko je sigurna strana koja treba novac, tj. prodavac vrijednosnih

papira. U konkretnom sluaju, strana koja daje novac (kupac) svakako e biti sigurnija sklopi

li repo ugovor s nekom bankom koja ima AAA rejting, nego s bankom nieg rejtinga, npr.

BBB. Haircut moe takoer varirati ovisno o vrsti papira, te e biti manji ukoliko je rije o

dravnim dunikim vrijednosnim papirima, dok e biti vei ukoliko se kao osiguranje daju

npr. obveznice koje su izdala trgovaka drutva (korporacijske obveznice).

Primjer:

y trina vrijednost papira: 100 US $y rok : 31 dany kamatna stopa (repo rate): 5 %y datum valute: 25.8.2000.y datum dospijea: 25.9.2000.y kamata nakon 31. dana: 100 31/360 5/100 = 0,4305 US $

Na slici se vidi, da e prodavac papira, nakon to dobije nazad svoj papir, osim novca kojeg je

primio u prvom dijelu transakcije (u ovom sluaju 100 US $), biti duan isplatiti kupcu irazliku od 0,4305 US $ (100,4305 - 100), koja predstavlja naknadu za koritenje novca, tj.kamatu (repo rate). To znai da e na kraju transakcije, vraanjem vrijednosnih papirasvom ranijem vlasniku, kupac u konkretnom sluaju zaraditi 0,4305 US $.

to se zapravo u cijeloj transakciji dogodilo, ukoliko je posmatramo kao kredit?

Davatelj kredita (kupac vrijednosnih papira) kreditirao je primatelja kredita (prodavca) na

odreeno vrijeme. Svoje potraivanje osigurao je primanjem vrijednosnih papira (kupac je

100$ (papiri)Haircut

100$ (papiri)

KKuuppaaccPPrrooddaavvaacc

100 novac

100 US $ + kta 0,4305 US $ =

Haircut


11/22


11

postao vlasnik tih papira - vrlo visok stepen sigurnosti za njega), i to u veoj vrijednosti nego

to je dao kredit (haircut). Zatvaranjem transakcije, kupac je vratio papire (ukljuujui i

haircut), a prodavac je vratio novac uvean za kamatu (repo rate). Postavlja se pitanje, ta e

se dogoditi ukoliko vrijednosni papiri promijene svoju trinu vrijednost? Budui da

vrijednosni papiri svakodnevno mogu promijeniti vrijednost i po nekoliko puta, to e seodraziti i na vrijednosti papira primljenih kao osiguranje. Ako, uzmimo, na dan valute trina

vrijednost papira iznosi 100 US $, a drugi dan naglo padne na 80 US $, znai da su papiri dani

kao osiguranje izgubili 20 % na svojoj vrijednosti. Ili obratno, ako se vrijednost papira povea

na 120 US $, znai da vrijednost papira datih kao osiguranje za 20% premauje vrijednost

osiguranog potraivanja. U takvim se situacijama koristi tzv. margin call. Margin callili poziv

za odravanjem margine pravo je jedne ugovorne strane da od druge ugovorne strane

trai usklaivanje odnosa vrijednosni papiri-novac, u sluajevima kada doe do promjene

vrijednosti papira iznad odreenog, unaprijed dogovorenog iznosa, bilo da je rije o

smanjenju ili poveanju njihove vrijednosti. Da bi se ovakav problem rijeio, kupac i prodavac

e prije zapoinjanja meusobnih repo transakcija ugovoriti odreeni iznos, npr. 1.000.000US $, na osnovu kojeg e se odreivati kada svaka od strana ima pravo na margin call. U

navedenom primjeru, ukoliko ukupna vrijednost papira primljenih kao osiguranje padne za

1.000.000 US $, kupac papira imat e pravo na margin call- tj. nazvat e prodavca i traiti od

njega ili da mu dostavi dodatno osiguranje (tj. da mu poalje dodatne vrijednosne papire

kako bi se pokrila nastala razlika) ili da mu vrati dio novca, kako bi osiguranje koje kupac

trenutno ima, pokrilo njegovo potraivanje prema prodavcu. S druge strane, ukoliko se

ukupna trina vrijednost papira danih kao osiguranje povea za npr. 1.000.000 US $, tada

pravo na margin callima prodavac, jer je dao kupcu vie osiguranja nego to je potrebno da

bi se osiguralo potraivanje. Tada e prodavac nazvati kupca i traiti da mu ovaj ili vrati dio

vrijednosnih papira koje je primio kao osiguranje ili da mu poalje razliku u novcu, kojom e

se izjednaiti vrijednost osiguranja s potraivanjem prodavca. Bitno je napomenuti, da

ukoliko se kao osiguranje daju dravne obveznice, margin call bit e rjei, budui da je

ovakva vrsta papira manje podlona velikim promjenama vrijednosti na tritu. Obino se

kod ovakve vrste papira ugovaraju vei iznosi koji daju pravo na margin call, jer se na tritu

vrijednost papira mijenja svakodnevno. To je posebno vano kad je rije o transakcijama koje

se odvijaju u velikom volumenu (to je karakteristino za repo ugovore) te bi se, teoretski,

moglo dogoditi da strane neprestano nazivaju jedna drugu traei od one suprotne margin

call, ovisno o kretanjima na tritu. Ovo bi nepotrebno otealo odvijanje takvih poslova.


12/22


12

III POGLAVLJE

Rizici koji prate repo ugovore

Bez obzira na injenicu da su repo ugovori vrsta transakcija sa najveim stepenom sigurnosti,

jer su osigurani vrijednosnim papirima i ovi poslovi nose sa sobom odreene rizike. Repo

ugovori smatraju se najsigurnijim nainom ulaganja ako su zadovoljene dvije bitne

pretpostavke: da se posluje sa provjerenim poslovnim partnerima i da su predmet

transakcija ovog posla kvalitetni vrijednosni papiri. Neispunjenjem ovih pretpostavki ni repo

ugovor ne moemo smatrati toliko sigurnim. Osnovni rizici vezani uz repo ugovore su:

kreditni rizik, trini rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti i pravni rizik.

Kreditni rizik

Ako kreditni rizik definiemo kao mogunost da primalac kredita nee biti u mogunosti

vratiti svoja redovna dugovanja i pripadajue kamate, te da e prestati izvravati svoje

obaveze i ako uzmemo u obzir da repo ugovor ima neke elemente kreditnog posla, injenica

je da se i za ovaj ugovor vee odreeni kreditni rizik. Kreditni rizik kod repo ugovora sastoji

se u volatilnosti10 cijene kolaterala11, odnosno u mogunosti promjene vrijednosti

vrijednosnih papira primljenih kao osiguranje. Padom vrijednosti kolaterala iznos datog

novca ostae samo djelimino pokriven. Tada kupac vrijednosnih papira od druge strane

moe traiti dopunu osiguranja u vidu novca ili vrijednosnih papira srazmjerno padu

vrijednosti ve primljenih kolaterala, ali samo u sluaju da je prodavac u mogunosti daispuni taj zahtjev. Ako npr. druga strana padne pod steaj kupac kolaterala bie prinuen da

proda iste po vrlo nepovoljnim uslovima. Drugi sluaj je porast cijene kolaterala to bi opet

dovelo do razlike izmeu primljenog novca i datog osiguranja. Ovaj put prodavac bi ostao

osiguran i vie nego je ugovoreno. Ovaj put rizik snosi prodavac vrijednosnih papira. Iako se

ovaj rizik moe relativno uspjeno tretirati definisanjem margin call-a, kupac vrijednosnih

papira uglavnom odobrava kredit u manjem iznosu od trine vrijednosti kolaterala ime se

osigurava u sluaju pada trine vrijednosti kolaterala. Izloenost kreditnom riziku postoji,

dakle, u sluaju da druga strana nema visok kreditni ugled ( counterparty risk - rizik druge

strane), te ako vlasnitvo nad vrijednosnim papirima nije pravilno preneeno, kad se ne vodi

rauna o aktiviranju margin call-a itd.

10Volatilnost nepostojanost, nestalnost, promjenjivost ( Pr euzeto sa http://www.eudict.com)

11Kolateral - Sredstvo obezbeenja banaka pri kreditnim poslovima. Moe biti u novanom ili nenovanom obliku. (Preuzeto sa

http://www.kamatica.com)


13/22


13

Trini rizik

Trini rizik predstavlja opasnost da doe do gubitka zbog nepovoljnih kretanja kamatnih

stopa za vrijeme minimalnog razdoblja koji je potreban da bi se vrijednosni papiri prodali,

odnosno da bi se podmirile obaveze. Trini rizici vezani za repo ugovore su promjena

vrijednosti vrijednosnih papira, rizik pozicije i valutni rizik. Rizik pozicije predstavlja mogui

gubitak uzrokovan iznenadnom promjenom kamatnih stopa na tritu kada je repo ugovor

prouzrokovao tzv. duge ili kratke pozicije vrijednosnih papira. Valutni rizik je ustvari rizik

promjene deviznog kursa, a on postoji ako su vrijednosni papiri izdati u stranoj valuti. Ako

devizni kurs pada tada vrijednosni papiri gube na vrijednosti izraenoj u domaoj valuti. Tada

kupac kolaterala nije dovoljno osiguran.

Operativni rizikOperativni rizik moe se definisati kao vjerovatnost da moe doi do unitenja podataka

zbog poara, prirodnih nepogoda ili drugih razloga, a to e sprijeiti banku da obavlja svoje

redovne poslove. I odvijanje repo ugovora moe biti ometeno nekim od ovih uzroka.Tipini

problemi operativnog rizika repo ugovora su problemi nastali prilikom poravnanja (tzv.

settlement risk), te potekoe koje mogu prouzrokovati razliiti pravni poslovi.

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti moemo posmatrati sa dva aspekta. U prvom sluaju rije je o standardnom

poimanju rizika likvidnosti kada jedna od ugovornih strana zbog neoekivanih dogaaja natritu nije u mogunosti ispuniti svoja dugovanja ( vratiti novac i kamate ). Likvidnost druge

strane ocjenjuje se kao njen bonitet12 pa se ovaj rizik naziva jo i rizik boniteta ili rizik druge

strane. Bonitet druge strane se broji u najvanije komponente za donoenje odluke o

stupanju u repo ugovor. Drugi aspekt ovog rizika je mogunost da se prime relativno

nelikvidni vrijednosni papiri kao osiguranje, to znai da e u sluaju da druga strana padne

pod steaj kupac biti u situaciji da mora prodati primljene vrijednosne papire po vrlo

nepovoljnim uslovima. Likvidnost kolaterala ovisi od toga koliko brzo moe ponovo da se

pretvori u gotovinu ili sredstva na bankarskom raunu.

Pravni rizik

Pravni rizik ogleda se u neodgovarajuoj pravnoj dokumentaciji na kojoj se zasnivaju repo

transakcije, bilo da se radi o nemogunosti naknade tete zbog loe formulisanog ugovora ili

pravna dokumentacija ne sadri precizne odredbe o margin call-u, haircat-u i sl.

12Bonitet (engl. standing, credit worthiness, njem. Kreditwrdigkeit, Bonitt) je pojam koji poblie odreuje kvalitetu tvrtke,

potraivanje robe, zemljita, vrijednosnih papira i sl. (Definicija je preuzeta izRjenika marketinga u izdanju Masmedia.)


14/22


14

IV POGLAVLJE

Pravni aspekti repo ugovora

Za potrebe pravne analize repo ugovore posmatramo u dva sluaja:

y kada se repo ugovori obavljaju zbog kratkoronog finansiranja, odnosnopribavljanja vrijednosnih papira i

y kada se repo ugovori koriste kao instrument monetarne politike.U prvom sluaju pravna dokumentacija je unificirana, u cilju to lakeg obavljanja cross-

borderrepo transakcija. Standardizovani ugovor kojim se reguliu prava i obaveze stranaka u

repo ugovoru nosi naziv PSA/ISMA Global Master Repurchase Agreement. Ovaj ugovor se

redovno koristi u evropskoj poslovnoj praksi, a mjerodavno pravo je englesko pravo. Iako jeugovor standardizovan postoje neke razlike u tumaenjima pojedinih elemenata ugovora

izmeu anglosaksonskog i kontinentalnog pravnog sistema. Odgovarajui ugovor postoji i

kod vrenja druge funkcije repo ugovora i tada on nosi naziv National Master Agreements.

Ugovor sklapaju centralne banke sa sudionicima domaeg trita novca i namijenjen je

potrebama domae monetarne politike. Poto je ugovor prije svega namijenjen domaem

tritu kao mjerodavna prava ovdje se javljaju prava zemalja koje ugovore i koriste kao

instrumente svoje monetarne politike.

Pravna priroda repo ugovora

Izdvojila su se tri uoljiva stava:

y repo je ugovor o kupoprodaji sa obavezom povratne kupnje,y repo je ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima, tey repo je ugovor sui generis i sadri elemente ugovora o kupoprodaji i elemente

ugovora o kreditu.

Prema engleskom pravu, koje i mjerodavno pravo za repo ugovore, repo ugovor jeokarakterisan kao ugovor o kupoprodaji. Kontinentalno pravo, s druge strane, istie osnovnu

funkciju repo ugovora, a to je kreditiranje i s obzirom na tu injenicu oznaava repo ugovor

kao kreditni ugovor. Trei stav, koji repo posmatra kao ugovor sui generis, smatra da je repo

specifian ugovor nastao u poslovnoj praksi i da se kao takav ne moe ukalupiti u odreeni

ugovorni okvir. Uzimajui u obzir sve navedene stavove i ocjenjujui njihove argumente za

odreeno opredjeljenje u pogledu pravne prirode repo ugovora, ovdje emo se odluiti za


15/22


15

stav koji repo vidi kao poseban oblik ugovora o kreditu. Za ovakvo opredjeljenje zasluna je

prije svega osnovna funkcija repo ugovora: omoguiti kreditiranje sa visokim stepenom

sigurnosti.

PSA/ISMAGlobal Master RepurchaseAgreement

PSA/ISMA GMRA je standardizovani ugovor i nosi naziv po svojim tvorcima Public Securities

Association (PSA) sa sjeditem u Njujorku i International Securities Market Association

(ISMA) sa sjeditem u Cirihu. Prvi puta je koriten 1992. da bi revidirana verzija ugovora iz

1995. danas bila koritena kao poslovni standard. Ovo je okvirni ugovor budui da obuhvata

sve transakcije iste vrste izmeu ugovornih strana i kao takvog stranke ga potpisuju samo

jednom, a ne po svakoj pojedinanoj novoj transakciji. Sam ugovor sastoji se od dvadeset

lanaka i specifinih aneksa

13

. Aneksi se odnose na neke dodatne i specifine uslove ( npr.kod odreivanja osnovne valute - Base Currency, vremena isporuke - Delivery Period, repo

transakcija sa vrijednosnim papirima specifinog pravnog tretmana i sl ). European Banking

Federation pripremila je novu verziju ovog ugovora pod nazivom European Master

Agreement, ali on u praksi jo nema znaajnu ulogu.

Tipini elementi PSA/ISMAGMRA ugovora

Prijenos vlasnitva na vrijednosnim papirima i plaanje ugovorene cijene

PSA/ISMAG

MRA ugovor je takav ugovor u kome se jedna strana - prodavac obavezuje dadrugoj ugovornoj strani - kupcu proda odreenu koliinu vrijednosnih papira, a kupac se

obavezuje platiti prodavcu dogovorenu cijenu. Rije je, dakle, o prijenosu vlasnitva nad

vrijednosnim papirima. Meutim, u praksi je uobiajeno da se koristi izraz da se vrijednosni

papiri daju/primaju u zalog. Ovaj stav se smatra pogrenim jer prijenosom vlasnitva nad

vrijednosnim papirima kupac ima apsolutno pravo nad tim papirom. Kupac kao novi vlasnik

vrijednosnih papira moe iste prodati, zaloiti ili iskoristiti u drugom pravnom poslu, a

injenica da se obavezao da iste papire mora vratiti tano odreenog dana na to nema

nikakvog uticaja. Ako bi pak bilo rije o zalogu14, strana koja je primila vrijednosne papire

stekla bi ogranieno stvarno pravo nad istim. U ovom sluaju kupac ne bi mogao koristiti

vrijednosne papire na isti nain kao sa stvarima u vlasnitvu ili bi za takvo koritenje moraotraiti posebnu saglasnost zalonog dunika (prodavca). Poto PSA/ISMA GMRA ugovor ne

13Aneks - Biljeke uz finansijsko izv jee. (Preuzeto sa http://www.moj-bankar.hr)

14Zalog (engl. pledge, security, njem. Pfand) oblik osiguranja vjerovnikove trabine. Ugovorom o zalogu obvezuje se dunik ili netko trei

(zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimcu) predati u pravilu ( jer npr. ovrhovoditelj zalono pravo na propisanim nekretninama stjeepljenidbenim popisom) neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva, kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njenevrijednosti, ne bude li mu trabina isplaena do dospjelosti.Ujedno se (vjerovnik) zalogoprimac obvezuje da e pr imljenu stvar uvati inakon prestanka trabine neoteenu vratiti zalogodavcu. U trgovakom pravu se u zalog osim stvari daju razne vrste vrijednosnihpapira. (Definicija je preuzeta izRjenika marketinga u izdanju Masmedia.)


16/22


16

spominje zalog, zalono pravo ili sline pojmove jasno je da volja stranaka nije bila zasnovati

zalono pravo nad vrijednosnim papirima koji se koriste u repo ugovorima, nego upravo

prijenos vlasnitva nad istim. Pored ovoga, bitno je jo napomenuti i situaciju kada kupon

(dividenda, ako se repo poslovi rade sa dionicama) dospije u toku repo transakcije. Prema l.

5. PSA/ISMA GMRA ugovora, svi prihodi iz vrijednosnih papira pripadaju prodavateljuvrijednosnih papira. To znai, da e u sluaju dospijea kupona odnosno dividende u vrijeme

kada se papir nalazi u vlasnitvu kupca, kupac biti duan (o dospijeu repo transakcije) vratiti

prodavatelju i iznos navedenog kupona/dividende, zajedno s pripadajuom kamatom na

navedeni iznos kupona/dividende.

Kamata

Kamata, kao cijena koja se plaa za koritenje tuih sredstava, je jedan od naina da se ukae

na pravu prirodu repo ugovora, a to je kreditiranje. Nakon zatvaranja transakcija repougovora, kupac vrijednosnih papira dobit e natrag svoj novac uvean za iznos kamate,

izraunate prema ugovorenoj kamatnoj stopi. Terminologija PSA/ISMA GMRA ugovora za

kamatnu stopu u repo ugovoru koristi izraz pricing rate, dok se u praksi koristi izraz repo

rate. Repo rate utvruju ugovorne stranke prilikom sklapanja repo ugovora, i to u obliku

godinjeg postotka (the per annum percentage rate godinja kamatna stopa). Niz faktora

utie na visinu repo rate:

y Kreditni rejting dunika i likvidnost (utrivost) collateral-a (ukoliko jekreditni rejting dunika vei, ugovorena kamatna stopa e biti nia, i

obrnuto),y Varijabilnost trine vrijednosti collateral-a (ukoliko su vrijednosni

papiri manje podloni promjenama i rizicima, kamatna stopa e bitinia, i obrnuto),

y Vrsta collateral-a (general collateral via kamatna stopa, specialcollateral nia kamatna stopa),

y Rok dospijea.

Repo rate se koristi za izraunavanje price differential(razlike u cijeni), stvarnog iznosakamatne stope. Price differential je ukupni iznos dobiven dnevnom primjenom repo rate nakupovnu cijenu (Purchase price) za konkretnu transakciju. Price differentialse rauna premasljedeoj formuli:

Price Differential = Glavnica x Repo rate x Rok dospijea / 360


17/22


17

Margin Call

Vrijednosni papiri imaju svoju trinu vrijednost koja moe da se mijenja. Kao posljedica tih

promjena javlja se neravnopravan poloaj meu ugovornim stranama u repo ugovoru.Ukoliko se jedna od ugovornih strana nae u poziciji da zbog promjena trinih vrijednosti

collateral-a u repo ugovoru pretrpi gubitak, njoj je omogueno pravo margin call-a. Margin

callse odnosi na dio novca ili dio vrijednosnih papira koje je strana u boljem poloaju duna

dati, tj. vratiti strani u loijem poloaju. Putem margin call-a nastoji se uspostaviti ravnotea

izmeu iznosa novca dobivenog prodajom vrijednosnih papira i stvarne trine vrijednosti

vrijednosnih papira. S obzirom na to da trina vrijednost vrijednosnih papira moe i rasti i

opadati, obje strane mogu se nai u loijem poloaju, tako da je objema ugovornim stranama

dozvoljen margin call. Ukoliko doe do poveanja trine vrijednosti vrijednosnih papira,

strana koja je prodala te vrijednosne papire nai e se u loijem poloaju i ima pravo da od

druge strane trai margin transfer. Margin transferizvrit e se vraanjem dijela vrijednosnih

papira prodavcu ili e se razlika nastala promjenama u trinim vrijednostima collateral-a

nadoknaditi u novcu. Suprotan sluaj je kada se trina vrijednost vrijednosnih papira smanji,

i u tom sluaju kupac e biti u loijoj poziciji zato to vrijednosni papiri koji su kod njega kao

osiguranje za njegov novac, gube svoju vrijednost i on ima pravo da trai margin transfer.

Prodavac e margin transfer izvriti ili davanjem dodatnih vrijednosnih papira ili

nadoknadom razlike u novcu. Iako se repo ugovor prvenstveno smatra ugovorom o

kupoprodaji (u engleskom pravu), margin callnije karakteristian za taj tip ugovora, ve za

ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima.

Pravo supstitucije

Pravo supstitucije se odnosi na pravo prodavaoca da prilikom reotkupa vrijednosnih papira

od kupca zatrai neke druge vrijednosne papire, a ne one koji su bili predmet prvobitne repo

transakcije. Ova zamjena (supstitucija) vrijednosnih papira e biti ispunjena jedino u

saglasnosti sa kupcem. Pravo supstitucije ukazuje na sigurnosnu ulogu vrijednosnih papira u

repo ugovoru. To znai da ugovornim stranama nije bitna sama vrsta vrijednosnog papira

koji je predmet repo transakcije ve njegova trina vrijednost. Ovo pravo moe se

primjenjivati jedino kod general collaetral ugovora u kojem ugovornim stranama nije bitantip vrijednosnog papira, tako da prodavac prilikom reotkupa moe prihvatiti i neku drugu

hartiju od vrijednosti koja ima istu trinu vrijednost kao i vrijednosni papir iz prvobitne

transakcije. Pravo supstitucije nosi niz pozitivnih efekata od kojih su najvaniji sljedei:

- fleksibilnije poslovanje,- vie mogunosti upravljanja vrijednosnim papirima,- ostvarivanje boljih poslovnih rezultata.


18/22


18

Mogunost primjene prava supstitucije dozvoljeno je i kod margin call-a. To znai da strana

koja zatrai margin transfer ima pravo da isplatu trai u nekim drugim vrijednosnim

papirima, razliitim od vrijednosnih papira koji su predmet orginalne repo transakcije.

Ukoliko margin transferbude isplaen u prvobitnim vrijednosnim papirima, oni se nazivaju

purchase securities, a ako bude isplaen u nekim drugim vrijednosnim papirima, oni se

nazivaju equivalent margin securities.

Kompenzacija (Set-off) u sluaju neispunjenja ugovornih obaveza (Default)

U toku trajanja repo ugovora mogu nastupiti neki dogaaji koji e jednu od ugovornih strana

onemoguiti da ispuni svoje ugovorne obaveze. Takav dogaaj se u repo ugovoru zove

default. Niz dogaaja i situacija koji se klasifikuju kao defaultsu skupljeni u grupu koja se

naziva events of default. Events of defaultsu:

y neisplata kupovne cijene/cijene ponovne prodaje,y nepotivanje ugovornih odredbi o odravanju margine (margin

maintenance),

y nepotivanje ugovornih odredbi o isplati prihoda iz vrijednosnih papira,y insolventnost15,y netano ili neistinito prikazivanje stanja,y priznanje drugoj ugovornoj strani nemogunosti ili namjere neispunjenja

obaveza,

ysuspenzija ili iskljuenje ugovorne strane sa berze

16

.

Svi ovi dogaaji default-a se klasificiraju u dvije osnovne grupe:

y oni koji dovode do prijeboja solventnih ugovornih strana (set-off betweensolvent parties)

y oni koji dovode do prijeboja izmeu ugovornih strana od kojih jedna nijesolventna (insolvency set-off)

Ugovorna strana kod koje je dolo so default-a naziva se defaulting party, a strana kod koje

nema default-a naziva se non-defaulting party. Ukoliko doe do insolventnosti jedne od

15Insolventnost (engl. insolvency, njem. Zahlungsunfhigkeit, Insolvenz, fr. insolvabilit) je nesposobnost za plaanje, situacija u kojojpoduzee ili druga pravna, odnosno fizika osoba nije u mogunosti podmiriti dospjele obveze plaanja u rokovima njihova dospijea tzv.tehnika insolventnost. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)16Berza (engl. exchange, njem. Brse) je institucija namijenjena trgovanju robom ije su karakteristike ope poznate i ije su koliinerazmjenjive. Roba kojom se trguje stoga se ne treba nalaziti na licu mjesta. Za robu razliitih karakteristika (pamuk, ito) ustanovljuju setipovi. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)


19/22


19

ugovornih strana defaultnastupa automatski i proces kompenzacije17 moe odmah zapoeti.

U svim ostalim sluajevima nabrojanim u events of default, non-defaulting party ima pravo

da situaciju proglasi default-om ili da saeka odreeni period prije proglaavanja default-a i

zapoinjanja procesa kompenzacije.Kada doe do insolventnosti jedne od ugovornih strana

ili kada non-defaulting party odlui da dogaaj smatra default-om, non-defaulting partymoe zapoeti raskid ugovora i proces kompenzacije, i to slanjem default notice strani koja

se nala u default-u. Default notice je obavjetenje kojim non-default party poruuje

ugovornoj strani u default-u da smatra da je nastupio defalut i da eli zapoeti proces

kompenzacije. Sama kompenzacija karakterie se ubrzanjem svih repo transakcija i

automatskim dospijeem svih rokova i obaveza. Osim toga, obaveza isporuke vrijednosnih

papira pretvara se u obavezu isplate trine vrijednosti collateral-a. Sve repo transakcije bit

e izraene u novcu, uporeene i prebijene, a na kraju e ostati iznos koji e jedna od strana

biti duna da plati drugoj ugovornoj strani. Ugovorna strana koja se nala u default-u duna

je da non-defaulting patry nadoknadi, uz kamatu, sve trokove koji su prouzrokovani

nastajanjem default-a i kompenzacije. Kompenzacija je dozvoljena ugovornim stranama kojesu solventne18, kao i u sluaju kada jedna od ugovornih strana nije solventna.

17Kompenzacija (engl. compensation, njem. Abfirung, Kompensation) izravnavanje meusobnih potraivanja.U ekonomiji se javlja kao

robna kompenzacija, kompenzacija potraivanja, kompenzacija cijena, kompenzacija za uvoz. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketingau izdanju Masmedia.)18

Solventnost (engl. solvency, njem. Solvabilitt) sposobnost poduzea da raspoloivim novanim sredstvima podmiri sve svoje dospjeleobveze plaanja u rokovima njihova dospijea. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)


20/22


20

ZAKLJUAK

U ovome sam radu nastojala prikazati praktinu upotrebu repo ugovora, kao i neke teoretskedvojbe kojih nerazjanjenost moe dovesti do potekoa prilikom odvijanja ovih transakcija unepoeljnom smjeru, posebno ukoliko su uzroci nastali meu subjektima koji aktivnosudjeluju na globalnim financijskim tritima. Iz rada se takoer vidi, da je neospornaprivredna vanost repo ugovora. to se budueg razvoja ovog instrumenta u domaimokvirima tie, za oekivati je da e se u okviru monetarne politike repo ugovor i daljeuspjeno nastaviti koristiti, uz neizbjene manje formalnopravne izmjene koje e olakatinjegovu upotrebu. U pogledu repo poslova kao instrumenta trita novca, pogodnog zaupravljanje rizika i likvidnou, ali i sigurnog naina ulaganja, mogue je predvidjeti njegovoirenje meu domaim bankama, investicijskim fondovima i drugim potencijalniminstitucionalnim ulagaima koji posluju vrijednosnim papirima. Neosporno je takoer da edomai privredni faktori, zahvaljujui sve veem otvaranju BiH svijetu, polagano poeti ulazitii u transakcije vrijednosnim papirima na meunarodnim financijskim tritima. Meutim,temeljnu prepreku pri tome vidimo u domaoj pravnoj regulativi koja je najveim dijelompotpuno neusklaena, a u nekim segmentima uope ne postoji. S toga, za oekivati je daBosni i Hercegovini tek predstoji veliki posao, kako bi se i u ovom specijaliziranom podruju,koje se bavi tritima kapitala, uspjeno poela usklaivati ne samo s pravom Europske unijeve i cjelokupnim trendom globalizacije, a upotreba ovakvih i znatno sloenijih financijskihkonstrukcija uspjeno zaivjela i odvijala se u domaoj praksi.


21/22


21

LITERATURA:


22/22


22

Documents

Seminar Ski Rad (3)