6

SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

KOLEGIJ: Hrvatska knjievnost 20. stoljea

SEMINARSKI RAD

tefica Cvek u raljama ivota

MENTOR: Dr.sc. IvanBokovi STUDENTICA: Sanja Spahovi

Split, svibanj 2013.

UVOD

Dubravka Ugrei roena je 1949. godine u Kutini. Zavrila je komparativnu i rusku knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te radila u Institutu za teoriju knjievnosti pri zagrebakom Filozofskom Fakultetu. Iz politikih razloga naputa Hrvatsku 1993. Godine. Trenutano ivi u Amsterdamu, povremeno predaje na amerikim i europskim sveuilitima te pie za europske novine i asopise. Poela je s prozom za djecu: Mali plamen (1971.) te Filip i Sreica (1976.). Objavila je knjige kratkih pria Poza za prozu (1978.) i ivot je bajka (1983); zbirke eseja Ameriki fikcionar (1993.), Kultura lai (1996.), Zabranjeno itanje (200.), Nikog nema doma (2005.); romane tefica Cvek u raljama ivota (1981.), Forsiranje romana-reke (1988.), Muzej bezuvjetne predaje (objavljivan samo u prijevodima), Ministarstvo boli (2004) te posljednji Baba Jaga je snijela jaje (2008.) . Knjige su joj prevedene na gotovo sve europske jezike i nagraivane brojnim nagradama. Osim prozom, bavi se i znanstvenim radom. Autorica je studije Nova ruska proza (1980) te urednica antologije suvremene ruske proze Pljuska u ruci (1988.). Bila je i dugogodinja kourednica Pojmovnika ruske avangarde, a prevodila je s ruskog Piljnjaka i Harmsa.

Njezin moda najpoznatiji roman, tefica Cvek u raljama ivota, tema je ovog seminara. U tom djelu glavna protagonistica je mlada daktilografkinja tefica Cvek koja ivi sa svojom starom tetkom iz Bosanske Krupe. tefica je depresivna i nezadovoljna svojim ljubavnim ivotom te joj savjetima pomau prijateljice Anuka, Marijana i Ela. tefica je imala par ljubavnih zgoda sa oferom, Trokrilnim i Intelektualcem, ali nijedna ne urodi plodom. Nesretna tefica trai utjehu itajui roman Madam Bovary, a kad vie ne nalazi izlaz iz svoje patnje pokua samoubojstvo. Na sreu, to joj nije polo za rukom jer je umjesto tableta popila tetkine multivitamine. No jednog dana srea pokuca i na tefiina vrata te ona upozna Mistera Frndia. Njihova romansa poinje na engleskom jeziku jer su se i upoznali na teaju engleskog jezika. Kraj ove prie nismo doznali jer je autorici kako sama kae ''nestalo konca'' pa prekida ''tepanje''.

O romanu tefica Cvek u raljama ivota

U ovom djelu Dubravka Ugrei konstrukciju romana temelji na analogiji izmeu ivanja i pisanja, i tako na samom poetku daje tumanje raznih grafikih oznaka koje se pojavljuju uz tekst. Autorica ih u tekstu koristi kao metanarativne kompozicijske signale koji odgovaraju postupcima krojaice- velje. Tako Dubravka Ugrei kroji svoje djelo koristei sve mogue ivae postupke i pribor, a za podnaslove koristi izraze poput heftanje, falcanje, futranje, krajcanje. Ovaj roman mogue je itati na vie razina, a jedna od tih razina kojih se Ugreieva dotakla indiciran je u samom podnaslovu romana; patchwork story. Patchwork je odjevni predmet ili prostirka sastavljena od meusobno spletenih raznobojnih komadia tkanine. Na isti nain autorica stvara svoju priu uivajui u nju neliterarne tekstove poput pisama, savjeta iz enskih asopisa, recepata itd. Na poetku romana autorica pripovijeda kako je izabrala junakinju ovog djela i na koji nain e krojiti priu: ''I ovdje, kod melankoline tipkaice, iznenada zapinjem! Osjeam pod prstima primjerenu tkaninu. I jo k tome restl, i jo k tome cic! Cic kao int, int kao zitz, zitz kao sitec. tefica, tefica, bit e moja tkaninica, bit e moja tema, tepam ve prema Prezime? Hm? Moda Cvek? Halo? 988? Nije vano tko sam! Imate li Cvek?! Ba dobro! Kreek!'' (Ugrei,2004:13)

Autorica nas u radnju romana uvodi scenom u kojoj tefiina tetka iz Bosanske Krupe trai ''voje ube koje je negdje ametnula''. Tetka je ploan i neindividualiziran lik, kao i ostali likovi, ali ono to ju ini duhovitom i posebnom su morbidne anegdote o ljudima iz njenog rodnog mjesta, a dodatnu dra ini to to tetka glasove s i z izgovara kao i : ''Tamo jedan na i Boanke Krupe, vali u ga ludi Mile, taj e jedanput a okladu najeo irovog graka, ovakvog, nekuhanog, pa je polije umro.'' (Ugrei, 2004:16) Kao to sam spomenula na primjeru tetke, likovi u ovom romanu su neindividualizirani, tipski predoeni. Protagonisti nemaju imena nego su najee predoeni nekom karakteristikom npr. ofer, Trokrilni, Intelektualac ili za ene ''Emancipirana Ela'' ili ''Anuka, vrlo iskusna po pitanjima depresija''. I ime tefica Cvek jest tipino za donje slojeve zagrebakog ivlja. Svi ti likovi, ukljuujui i teficu, ne doivljavaju nikakav rast tokom romana, oni jednostavno realiziraju unaprijed zadane klieizirane ideje. (Viskovi, 1983:120)

tefici Cvek njene prijateljice Anuka, Marijana i Ela daju savjete koje ona upija kao spuva i posluno ih primjenjuje u nadi da e napokon nai sreu. Tako joj u telefonskom razgovoru Anuka postavlja dijagnozu ''djelomine depresije'' te joj savjetuje: ''Nai sebi deka! To ti je najbolji lijek za depresiju. To valjda zna?''. (Ugrei,2004:21) Marijana joj takoer svojim savjetima potvruje da je za sreu potreban mukarac: ''I gle - nastavila je Marijana s punim ustima moda sam primitivna, al' frajer ti je glavna stvar u ivotu''. (Ugrei, 2004:23) Meutim, Marijana ne ostaje samo na tome da treba nai mukarca, nego tefici daje savjete kako se ponaati, to odjenuti, kako smravjeti. Ono to se moe iitati u pozadini tefiinog prihvaanja svih savjeta jest njena blaga indiferentnost. tefici kao da je na neki nain svejedno, kao da se trudi samo zato to je vidjela da su njene prijateljice na taj nain pronale ivotnu sreu pa ide i ona, jer ni sama ne zna to bi drugo. Za vrijeme tetkina boravka u Bosanskoj Krupi, tefica ima tri ''spoja'' sa tri razliita mukarca, a niti jedan spoj ne urodi plodom. Jedan od njih, Trokrilni, je ak na kraju druenja upita: ''uj, a kako se ti zapravo zove?''. (Ugrei, 2004:42) U brojnim kominim scenama sa tefiinim udvaraima postoji i doza traginog, jer tefica u odreenim situacijama ide protiv sebe, samo kako bi se uklopila, kako bi napokon pronala ljubav, ostvarila sebe. Jedino je s Intelektualcem osjetila traak nade da je to moda to, da je napokon pronala mukarca svog ivota, da je pronala sreu. Intelektualac je prespavao kod nje, a ona se ''razmekavala od unutranje topline'', sretna i zadovoljna da ga moe njeno probuditi i skuhati mu kavu. Ali nakon te zamiljene idile slijedi hladan tu kada je Intelektualac upita: ''uj, tef rekao je to misli ima li smisla da je sada nazovem nju, vodoinstalaterku?'' (Ugrei, 2004:47)

Nakon svih tih neuspjelih pokuaja i tragi-kominih situacija u koje ju je stavila, autorica se obraa svojoj junakinji rijeima: ''Draga moja, jadna tefice Cvek! Pljuska do pljuske! Da sam prava spisateljica trebala bih sada hrabro stati u tvoju zatitu. I upoznati te konano sa ovjekom tvog ivota.'' (Ugrei, 2004:51) Ugreieva sada ''iva'' novu priu koja je tipina radnja ''ljubia''; glavna junakinja putuje na odmor na Palma de Mallorcu i tu upoznaje poznatog reisera, Amerikanca ija je majka ''nae gore list'', tovie budua svekrva je iz Bosanske Krupe ba kao i tefiina tetka. Nakon dramatinih zapleta sa njegovom djecom i demonske ene koja je ve dugo u raljama droge i alkohola, Ugreieva napokon osigurava ''happy end'' svojoj tefici, ali samo u mati.

tefica je ponovno na savjetovanju, ovaj put kod svoje prijateljice Emancipirane Ele, ije savjetovanje je znatno drugaije od Marijaninog i Anukinog. Ela ne podnosi ''tipine enske'' u koje ubraja i teficu te joj odri pravo feministiko predavanje: ''Nemoj se praviti da ne razumije! rekla je Emanicipirana Ela Nisi ni ti daleko! Pa te, koje cmizdre cijelo vrijeme, vise na mukarcima, dave ih, manipuliraju njima, i to samo zato to im je Bog dao rupe!

Da! rekla je Ela. Na svu sreu sve je manje takvih. Za enu je najvanije da radi, da udie ivot punim pluima i da zapamti da mukarac nije jedina stvar na svijetu!'' (Ugrei, 2004:55)

Potaknuta tim energinim samosvjesnim govorom tefica odlui posluati Eline savjete i postati samostalnija, ii na izlobe i u kazalite.

U jednom dijelu romana tefica Cvek ita Flaubertovu Gospou Bovary i pritom izravno prenosi citate koji odraavaju njeno duevno stanje i u kojima se poistovjeuje s Emmom Bovary. Tim se potezom uspostavlja izravna veza dvaju tekstova. Velimir Viskovi u svojoj kritici ovog romana kae: ''Poznavajui sklonost Ugreieve da u svojim tekstovima evocira djela iz knjievne tradicije, oito je da i ovdje eli upozoriti na korespondentnost ove knjige s Flaubertovom, ak na to da ovu knjigu valja itati na fonu Gospoe Bovary. '' (Viskovi, 1983:119) Dotaknuvi se tog Flaubertova kanonskog djela, Ugreieva je na neki nain napravila spoj trivijalne i visoke knjievnosti. Viskovi dalje zakljuuje: '' Doli smo, dakle, do kljunog mjesta, do pogreke koja je injena u dosadanjem itanju ove knjige: nije ova knjiga nastala kao rezultat elje da se parodistiki obnae postupci jednog trivijalnog anra; taj posao persifliranja jest zadaa kojom se ne bi zadovoljio pisac tako bogate knjievno-teorijske svijesti i tako ambiciozan poput Ugreieve: ona je, drim, pokuala uiniti suprotno: pokazati vitalnost trivijalne literature, vitalnost kojom se moe okoristiti i literatura pisana s veim pretenzijama.'' (Viskovi,1983:119) Velid eki u svojoj knjizi Flagusova rukavica takoer istie da citiranje Flauberta jednostavno mijenja tefiino tekstovno okruenje, pa i nju samu. Dvojbe to su muile jednu gospou Bovary, protagonisticu tiva koje se smatra klasinim, pokazuju se zaudo i u sluajno male, ograniene tefice. eki u svojoj analizi ovog romana tvrdi da se usporedbom tih dvaju tekstova, tefice Cvek u raljama ivota i Gospoe Bovary, stie do dekanonizacije jednog klasinog knjievnog mjesta, pa tako izlazi na vidjelo da se gospoa Bovary moe itati i kao tekst trivijalna uporita. Takav kopernikanski obrat, kae eki, pokazuje se vrlo produktivnim jer omoguuje neto dotad nezamislivo: uvia se trivijalna potka visoke knjievnosti. Na taj se nain ozbiljno relativizira granica izmeu trivijalne i visoke literature i pokazuje kako termin trivijalno treba shvatiti kao mogui opis strukturnih obiljeja nekog knjievnog teksta,a ne kao prosudbu njegovih umjetnikih vrijednosti kako ga mi inae shvaamo. (eki,2006: 104) Osim fragmenata djela svjetske knjievnosti, Dubravka Ugrei u svoju ''proznu haljinu'' ''uiva'' i mnotvo neliterarnih tekstova, poput pisama iz novina, savjeta iz enskih asopisa, lekcija iz udbenika za engleski jezik, vlastitih opaski upuenih tefici kako bi postigla homologinost i humoristiki efekt. Na samom kraju romana, tefica upoznaje Mistera Frndia, ali autorica nas ostavlja u neznanju to se s njima dalje dogodilo. U svojevrsnom epilogu pod nazivom ''Kako autoriina mama, teta Seka, susjeda Maja, Lene i gospoa Jarmila fabulativno nadotuklavaju junakinju .C.'' autorica je otvorila mogunost razliita zavretka prie o maloj daktilografkinji. Skupina ena komentira i razmatra razliite inaice velikog finala, ali nikako se ne mogu sloiti. Na kraju Lene znakovito zakljui da svako djelo, pa i umjetniko, mora biti kao uve, to u njega stavi- to e jesti.

ZAKLJUAK

Kratki roman tefica Cvek u raljama ivota uas je osvojio itateljstvo, a s uspjehom je prenesen i na filmsko platno. Kritika ga dri jednim od paradigmatskih djela hrvatske postmoderne i njezina ''enskog pisma''. Iako se na prvi pogled roman moe initi izrazito povrnim, ba kao i ivotni stil kojem se autorica izruguje, ovo djelo je vieslojno. Dubravka Ugrei se ovim djelom dotakla mnogih sfera, a jedna od njih je i problem ene u drutvu, knjievnosti i umjetnosti openito. Iako napisana prije 32 godine problem tefice Cvek kao mlade ene koja trai svoju sreu aktualan je i danas. ini se kao da se po tom pitanju nije puno toga promijenilo, i danas enama sreu kroji patrijarhalno drutvo koje je ovaj put ene obuklo u hlae i postavilo ih uz bok mukarcima u svim segmentima ivota (poslovnom, privatnom) kako bi izgledalo da su ravnopravne i da imaju jednaku mo kao i mukarci. Mo ene nije identina, i ne treba biti, kao mo mukarca. Ono to je moda frustrirajue jest to to se enama ne doputa da same otkriju tko su zapravo, uvijek im se servira to trebaju biti i kako se ponaati da bi ispunile neku svrhu. U jednom dijelu romana tefica Cvek u kazalitu sluajno uje razgovor dviju istaica koje razgovaraju o oboljelim maternicama izjedenim rakom, sasuenim utrobama i amputiranim dojkama. Taj kratki razgovor je bio dovoljan da autorica na metaforian nain pokae to se dogaa sa enom u drutvu danas.

Dubravka Ugrei je na originalan i duhovit nain uspjela povezati praksu pisanja sa praksom ivanja i u djelo utkati armantne i komine likove, klieizirane situacije i pritom izrei neke vane stvari koje se tiu, kako same knjievnosti, tako i poloaja ene u drutvu.

LITERATURA

eki, V. (2006), Flagusova rukavica, Meandarmedia, zagreb

Nemec, K. (2003), Povijest hrvatskog romana od 1945. 2000., kolska knjiga, Zagreb

Prosperov Novak, S. (2003), Povijest hrvatske knjievnosti, Golden Marketing, Zagreb

Ugrei, D. (2004), tefica Cvek u raljama ivota, Veernjakova biblioteka, Zagreb

Viskovi, V. (1983), Mlada proza, Znanje, Zagreb